GLAVNA UPRAVA ZA UNUTARNJU POLITIKU - europarl.europa.eu2015... · Gospodarstvo Hrvatsko je gospodarstvo bilo među najbogatijima u sastavu bivše Jugoslavije. Nažalost, država

GLAVNA UPRAVA ZA UNUTARNJU POLITIKU

RESORNI ODJEL B: STRUKTURNA I KOHEZIJSKA POLITIKA

REGIONALNI RAZVOJ

GOSPODARSKO, SOCIJALNO I

TERITORIJALNO STANJE U

HRVATSKOJ

DETALJNA ANALIZA

Ovaj je dokument zatražio Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta.

AUTORICA

Diána Haase

Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika

Europski parlament

B-1047 Bruxelles

Adresa e-pošte: [email protected]

UREDNIČKA POMOĆ

Lyna Pärt

JEZIČNE VERZIJE

Izvornik: EN

Prijevod: HR, IT

O IZDAVAČU

Ako želite stupiti u kontakt s resornim odjelom B ili primati njegov mjesečni bilten, pišite na

adresu: [email protected]

Rukopis dovršen u listopadu 2015.

U Bruxellesu, © Europska unija, 2015.

Tisak ISBN 978-92-823-8302-5 doi: 10.2861/082945 QA-02-15-718-HR-C

PDF ISBN 978-92-823-8301-8 doi: 10.2861/719690 QA-02-15-718-HR-N

Ovaj dokument dostupan je na internetskoj stranici:

www.europarl.europa.eu/studies

IZJAVA O ODRICANJU ODGOVORNOSTI

Za stavove iznesene u ovom dokumentu odgovorna je isključivo njegova autorica te oni

nužno ne predstavljaju službeni stav Europskog parlamenta.

Umnožavanje i prevođenje dozvoljeni su u nekomercijalne svrhe pod uvjetom da je

naveden izvor, da je izdavač o tome unaprijed obaviješten i da mu je poslan primjerak

teksta.

slati%20na:[email protected]

slati%20na:[email protected]

http://www.europarl.europa.eu/studies

GLAVNA UPRAVA ZA UNUTARNJU POLITIKU

RESORNI ODJEL B: STRUKTURNA I KOHEZIJSKA POLITIKA

REGIONALNI RAZVOJ

GOSPODARSKO, SOCIJALNO I

TERITORIJALNO STANJE U

HRVATSKOJ

DETALJNA ANALIZA

Sažetak

Ova je detaljna analiza napisana na zahtjev Odbora za regionalni razvoj.

Cilj je analize informirati države članice o političkom, društveno-

gospodarskom i administrativnom sustavu Hrvatske, posebno Istarske

županije i Grada Zagreba. Analiza daje i pregled kohezijske politike u

Hrvatskoj, uključujući mjere koje su na snazi za programsko razdoblje

2014. – 2020. i programe Europske teritorijalne suradnje.

IP/B/REGI/NT/2015-05 Listopad 2015.

PE 563.394 HR

Gospodarsko, socijalno i teritorijalno stanje u Hrvatskoj

3

SADRŽAJ

POPIS KRATICA 4

POPIS TABLICA 5

POPIS SLIKA 5

1. REPUBLIKA HRVATSKA: KLJUČNE ČINJENICE I BROJKE 7

2. GOSPODARSKO, SOCIJALNO I TERITORIJALNO STANJE U

HRVATSKOJ U ISTARSKOJ ŽUPANIJI I GRADU ZAGREBU 15

2.1. Istarska županija 15

2.2. Grad Zagreb 17

3. KOHEZIJSKA POLITIKA EU-A U HRVATSKOJ 19

3.1. Pretpristupno razdoblje 19

3.2. Razdoblje 2007. – 2013. (Razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca

2013.) 19

3.3. Razdoblje 2014. – 2020. 20

3.4. Kohezijska politika EU-a u Istarskoj županiji i Gradu Zagrebu – primjeri

projekata 22

3.5. Teritorijalna suradnja i makroregionalne strategije u Hrvatskoj – primjeri

projekata 23

UPUĆIVANJA 27


4

POPIS KRATICA

CARDS Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju

CBC Prekogranična suradnja

EAFRD Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

EK Europska komisija

EFPR Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

EFRR Europski fond za regionalni razvoj

ESF Europski socijalni fond

ESIF/ESI

fondovi

Europski strukturni i investicijski fondovi

EU Europska unija

EUR euro

BDP (SKM) Bruto domaći proizvod (standardi kupovne moći)

IPA Instrument pretpristupne pomoći

ISPA Instrument strukturnih politika za pretpristupno razdoblje

RLS Jedinice lokalne i regionalne samouprave

NUTS Nazivlje teritorijalnih jedinica za statistiku

OECD Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

OP Operativni program

SoP Sporazum o partnerstvu

PHARE Poljska i Mađarska: pomoć u restrukturiranju gospodarstava

IR Istraživanje i razvoj

MSP Mala i srednja poduzeća

TEN-T Transeuropska prometna mreža

TC Tematski cilj

UNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i

kulturu

USAID Američka agencija za međunarodni razvoj

YEI Inicijativa za zapošljavanje mladih


5

POPIS TABLICA

Tablica 1

Gospodarske prognoze za Europu, proljeće 2015. – Hrvatska 12

Tablica 2

Svjetski poredak turističkih gospodarskih pokazatelja među 184 države

(Europska unija – Svjetski poredak među 12 svjetskih regija) 12

Tablica 3

Osnovni energetski pokazatelji (2012.) 14

Tablica 4

ljučni podaci 15

Tablica 5

Ključni podaci – Zagreb 17

Tablica 6

Hrvatski programi u okviru ESI fondova, 2014. – 2020. 21

POPIS SLIKA

Slika 1

Karta Hrvatske 7

Slika 2

Županije i Grad Zagreb 8

Slika 3

Statističke regije Hrvatske 9

Slika 4

Godišnja promjena postotka BDP-a 1998. – 2013. (BDP po tržišnim cijenama) 11


6


7

1. REPUBLIKA HRVATSKA: KLJUČNE ČINJENICE I

BROJKE

Republika Hrvatska nalazi se u jugoistočnoj Europi, jedna je od dunavskih zemalja, a na

istočnoj strani graniči s Jadranskim morem. Susjedne su zemlje Slovenija, Mađarska,

Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Slika 1: Karta Hrvatske

Izvor: croatia.eu.

Kopnena je površina Hrvatske 56 594 km2, a more i unutrašnje morske vode pokrivaju

31 479 km2. Obala je duga 6 278 km (kopno 1 880 km, otoci 4 398 km). Hrvatska ima

više od tisuću otoka, otočića, hridi i grebena, što je važno za „geografski identitet”

države.

Iako kopnena površina Hrvatske nije velika (devetnaesta je po veličini među državama

članicama Europske unije), reljefno je iznimno raznolika, a tri su glavne reljefne cjeline:

nizinska ili panonska, planinska ili dinarska i primorska ili jadranska. Najviši je vrh Dinara –

1 831 m. Oko 62 % teritorija na kojemu je razgranata riječna mreža pripada

crnomorskom slijevu, a 38 % jadranskome slijevu. Hrvatska se smatra klasičnom zemljom

krša u europskim okvirima, a raspolaže velikim zalihama podzemne pitke vode: u

pogledu veličine vodnih zaliha po glavi stanovnika, Hrvatska je treća u Europi (iza Islanda i

Norveške). Osim toga, 47 % kopnene i 39 % morske površine Hrvatske čine područja pod

posebnom zaštitom i područja očuvanja: 19 nacionalnih parkova i parkova prirode, a

neke je Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO)

proglasila svjetskom baštinom.


8

Prema popisu stanovništva iz 2011. (Državni zavod za statistiku), u Hrvatskoj živi 4 284

889 stanovnika, od čega su 48,2 % muškarci, a 51,8 % žene. Prema Eurostatovim

podacima za 2015. u Hrvatskoj živi 4 225 316 stanovnika (broj osoba s prebivalištem u

državi na dan 1. siječnja te godine). Većinu stanovništva čine Hrvati (90,42 %). Najveća su

manjina Srbi, koji čine 4,36 % stanovništva, no u državi živi i čitav niz drugih narodnosti,

uključujući Bosance, Mađare, Slovence, Talijane, Čehe i Rome (a svaka čini manje od 1 %

ukupnog stanovništva). Službeni je jezik hrvatski, a valuta kuna.

1.1. Političke i državne/administrativne strukture

Hrvatska se 25. lipnja 1991. osamostalila od bivše Jugoslavije; članicom UN-a postala je

22. svibnja 1992., a NATO-a 1. travnja 2009. Hrvatska je u lipnju 2004. postala

kandidatkinja za članstvo u EU-u, a pristupni su pregovori otvoreni 3. listopada 2005.

Sporazum o pristupanju Europskoj uniji (EU) potpisan je 9. prosinca 2011.; na

referendumu koji je održan početkom 2012. 66,27 % hrvatskih glasača podržalo je

pristupanje EU-u. Hrvatski sabor jednoglasno je ratificirao Sporazum o pristupanju i

Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala 28. država članica EU-a.

Hrvatska je unitarna država s jednodomnim parlamentarnim sustavom (parlament

se zove Sabor), a tri su razine upravljanja:

središnja (nacionalna) razina,

„regionalna”1 razina s dvadeset županija i Gradom Zagrebom (glavni grad Zagreb

ima poseban status jer je ujedno i grad i županija),

lokalna razina s 428 općina i 128 gradova.

Slika 2: Županije i Grad Zagreb

Izvor: croatia.eu.

Napomena: broj XVIII jest Istarska županija, a XXI je Zagreb.

1 U nekoliko hrvatskih dokumenata koji su na internetu dostupni na engleskome „regija” se odnosi na županiju,

a ne na regiju NUTS2. Radi jasnoće u ovoj se detaljnoj analizi pojam „regija” odnosi na regije NUTS2.


9

Hrvatska je prošla kroz postupak decentralizacije koji je započeo 2001. kada su

određene funkcije i odgovornosti prenesene s nacionalne na lokalnu razinu. Vlada je 2004.

osnovala Povjerenstvo za decentralizaciju, a reforma lokalne samouprave općenito je dugo

prisutna na političkom programu i snažno je podržavaju međunarodne organizacije i

donatori (npr. EU-ovi CARDS i IPA te USAID). Godine 2005. uvedena je kategorija velikih

gradova (s više od 35 000 stanovnika), koji imaju šire ovlasti lokalne samouprave. Podjelu

odgovornosti, teritorijalnu raspodjelu i proračunska pitanja lokalnih jedinica uređuje

nekoliko zakona; financijski sustav lokalnih i regionalnih jedinica uglavnom se temelji na

podjeli fiskalnih prihoda (posebno poreza na osobni dohodak) između središnje vlade i

jedinica lokalne i regionalne samouprave (RLS). Kad je riječ o njihovim nadležnostima,

gradovi i općine provode aktivnosti od lokalnog značaja koje izravno utječu na

potrebe građana (djelatnosti koje državnim tijelima ne nalažu ustav ili zakoni). Među

obveznim su zadacima stanovanje i uređenje naselja, prostorno i urbano planiranje,

predškolsko i osnovno obrazovanje, zaštita i unapređenje prirodnog okoliša itd. Županije

su, s druge strane, odgovorne za djelatnosti od regionalnog značaja u područjima kao što

su obrazovanje; prostorno i urbano planiranje; gospodarski razvoj; promet i prometna

infrastruktura.

Europska je komisija (EK) u Izvješću za Hrvatsku 2015.2 (SWD(2015)30 od 26. veljače

2015.) zaključila da je politika decentralizacije u Hrvatskoj nedovoljna te da otežava

upravljanje javnim financijama i učinkovitost javnih rashoda. Raspodjela političkih

funkcija na različitim razinama upravljanja složena je i netransparentna. Štoviše,

administrativne slabosti (dijelom zbog rascjepkanosti podnacionalne uprave) na

lokalnoj razini utječu na naplatu poreza, pružanje socijalnih naknada, upravljanje

sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, javnu nabavu,

pružanje javnih usluga itd.

Na kraju, Hrvatska je podijeljena na dvije (ranije tri) statističke regije (razina NUTS2):

Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku.

Slika 3: Statističke regije Hrvatske

Izvor: cor.europa.eu.

2 Izvješće za Hrvatsku 2015., SWD(2015(30 od 26. veljače 2015.).


10

Aktualna je vlada koalicija predstavnika SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a3.

Sažetak političkog stanja

Predsjednički izbori Zadnji: 28. prosinca 2014. i 11.

siječnja 2015.

Parlamentarni izbori Zadnji: 4. prosinca 2011.;

(sljedeći: 8. studenog 2015.;)

Lokalni izbori Zadnji: 19. svibnja i 2. lipnja 2013.

Šef države Predsjednica Kolinda Grabar-

Kitarović (izabrana 11. siječnja

2015.; inauguracija održana 15.

veljače 2015.);

Šef vlade Zoran Milanović, premijer (od 23.

prosinca 2011.);

Ministar odgovoran za

kohezijsku politiku

Prof. dr. sc. Branko Grčić,

potpredsjednik Vlade i ministar

regionalnog razvoja i fondova

Europske unije

1.2. Gospodarstvo

Hrvatsko je gospodarstvo bilo među najbogatijima u sastavu bivše Jugoslavije.

Nažalost, država je pretrpjela teške posljedice rata 1991. – 1995. te dijelom

izgubila na konkurentnosti u usporedbi s drugim gospodarstvima središnje Europe koja

su ostvarila korist od demokratskih promjena (početkom 1990-ih). Zahvaljujući reformama

koje su kasnije uvedene, Hrvatska se do 2008. brzo razvijala (vidi sliku 4. u nastavku).

Unatoč tomu, pokazalo se da je državno gospodarstvo bilo podložnije šokovima nego

prosjek EU-28, a gospodarska je kriza znatno utjecala na Hrvatsku. BDP je 2009. pao

za 6,9 %, a Hrvatska je zbog dugotrajne krize izgubila više od 12 % proizvodnje. Hrvatski

je BDP 2014. (prema podacima Eurostata) iznosio 43 127,9 milijuna EUR (prema tržišnim

cijenama), a BDP po glavi stanovnika (prema SKM-u) dosegnuo je 59 % prosjeka EU-28

(ovaj je u razdoblju 2013. – 2014. ostao razmjerno stabilan, krećući se od 56 do 64 %).

Hrvatsko se gospodarstvo temelji na uslužnim djelatnostima i taj sektor čini 70 %

ukupnog BDP-a (industrijski sektor čini 25 % BDP-a, a poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

čine 5 %)4. Tržište EU-a obuhvaća više od 60 % ukupne djelatnosti vanjske

trgovine Hrvatske u pogledu izvoza i uvoza. Glavni su trgovinski partneri (s kojima se

obavlja 58 %5 trgovine): Italija, Njemačka, Slovenija, Austrija, Bosna i Hercegovina te

Mađarska.

3 SDP: Socijaldemokratska partija Hrvatske, HNS: Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati, IDS: Istarski

demokratski sabor, HSU: Hrvatska stranka umirovljenika. 4 Svjetska banka, Pregled Hrvatske (2013.). 5 Izvor: http://www.investincroatia.hr/croatia-in-numbers-2/ (stranici pristupljeno: 9. rujna 2015.).

http://www.worldbank.org/en/country/croatia/overview

http://www.investincroatia.hr/croatia-in-numbers-2/


11

Slika 4: Godišnja promjena postotka BDP-a 1998. – 2013. (BDP po tržišnim

cijenama)

Izvor: Autorica, na temelju podataka Eurostata.

Prema Eurostatovim podacima, nezaposlenost je 2013. i 2014. porasla na 17,3 % i

treća je po visini među 28 država članica EU-a (nakon Grčke i Španjolske), čak 7

postotnih bodova viša od prosjeka EU-a. Prema nezaposlenosti mladih (pri čemu je

godišnji prosjek 45,5 % u dobnoj skupini mlađih od 25) Hrvatska drži istu poziciju među

državama članicama EU (ponovno treća, nakon Grčke i Španjolske), no u ovoj se

kategoriji nalazi 23,3 postotna boda iznad prosjeka EU-28. U 2014. 58,4 % nezaposlenih

registrirano je kao dugotrajno nezaposleno (10,1 % aktivnog stanovništva). Prema analizi

Svjetske banke najviše je radnih mjesta izgubljeno u sektorima proizvodnje, građevinarstva

i trgovine. Pad razvoja utjecao je na profil siromašnog stanovništva jer u siromaštvo

u načelu zapadaju gospodarski aktivni, obrazovaniji (i mlađi) stanovnici urbanih područja.

Prema Eurostatovim podacima, stopa rizika od siromaštva (nakon socijalnih

transfera) 2013. iznosila je 19,5 %, a udio ljudi izloženih riziku od siromaštva ili

društvene isključenosti iznosio je 29,9 % (pokazatelji za EU-28 iznosili su 16,7 %

odnosno 24,5 %). Oba pokazatelja pokazuju tendenciju blagoga pada. Prosječni godišnji

indeks potrošačkih cijena (prethodna godina = 100) iznosio je 2014. 99,8 (102,2

2013.), a u razdoblju 2003. – 2014. kretao se između 106,1 (zabilježeno 2008.) i najniže

vrijednosti zabilježene 2014. Prosječni godišnji usklađeni indeks potrošačkih cijena,

pokazatelj koji je usporediv diljem EU-a, iznosio je 100,22 (vrijednost EU-28 za 2014. bila

je nešto viša, 100,6, nego vrijednost europodručja – 100,4) u 2014. (prema podacima

Eurostata).

Prema analizi Svjetske banke, iako su kratkoročni izgledi i dalje loši, privatizacija,

dostupnost fondova EU-a i strukturne reforme trebale bi u srednjem roku

poboljšati izglede za rast te potaknuti otvaranje radnih mjesta i socijalnu

koheziju. Tablica dolje pokazuje makroekonomsku prognozu Komisije za 2015. i 2016.:


12

Tablica 1: Gospodarske prognoze za Europu, proljeće 2015. – Hrvatska

Prognoze za Hrvatsku 2013. 2014. 2015. 2016.

Rast BDP-a (%, usporedba s

podacima od prethodne godine*) -0,9 -0,4 0,3 1,2

Inflacija (%, usporedba s

podacima od prethodne godine) 2,3 0,2 0,1 1,3

Nezaposlenost (%) 17,3 17,3 17,0 16,6

* odnos prema prethodnoj godini

Izvor: Europska komisija, GU za gospodarske i financijske poslove – Hrvatska (stranici pristupljeno: 8. rujna

2015.).

Turizam je jedan od najvažnijih i najvidljivijih sektora hrvatskoga gospodarstva.

Broj dolazaka i noćenja turista stabilno raste od 2009., pri čemu ljetovališta obuhvaćaju

više od 80 % ukupnih dolazaka i više od 90 % turističkih noćenja. Udio stranih turista vrlo

je visok, a kreće se oko (a katkada i više od) 90 %.6

Unatoč potencijalu, nedavno istraživanje Europskog parlamenta (vidi Tablicu 2. u nastavku)

pokazalo je da jugoistočna Europa kaska za središnjom i istočnom Europom po

turističkim dolascima pri čemu Italija jasno vlada turističkim tržištem jadranskoga i

jonskog područja (Italija je vodeće odredište na svjetskoj razini).

Tablica 2: Svjetski poredak turističkih gospodarskih pokazatelja među 184 države

(Europska unija – Svjetski poredak među 12 svjetskih regija)

APSOLUTNI

položaj u

2014.

RELATIVNI POLOŽAJ

Doprinos BDP-u u

2014.

RAST

Prognoza

za 2015.

DUGOROČNI

RAST

Prognoza 2015.

– 2025.

Albanija 106 33 177 96

Bosna i

Hercegovina 127 96 104 48

Hrvatska 55 19 132 86

Grčka 29 41 97 110

Italija 7 84 147 182

Crna Gora 141 34 7 3

Srbija 108 139 159 60

Slovenija 76 63 122 107

Europska unija 1 5 12 12

Izvor: Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC), Gospodarski učinak putovanja i turizma u 2015., Izvješća

po zemljama i Izvješće za EU. Izvadak iz nacrta studije Europskog parlamenta „Jadranska i jonska regija:

socijalno-gospodarska analiza i procjena povezivosti prometa i energetike”, rujan 2015.

6 Izvori:Državni zavod za statistiku.

http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/countries/croatia_hr.htm


13

1.3. Promet i energetika

U Hrvatskoj u 2014. (Državni zavod za statistiku) kopneni cestovni putnički

promet obuhvaća čak 71,1 % (željeznički 28,9 %), dok cestovni teretni promet

obuhvaća 74,5 % (željeznički 11,7 %). Broj poginulih u prometu je visok s 86,3

zabilježena slučaja na milijun stanovnika u 2013. (prosjek EU-a za tu godinu iznosio je

55,9)7. Hrvatsku presijecaju dva ključna koridora transeuropske prometne mreže

(TEN-T): mediteranski koridor povezuje luke Pirinejskog poluotoka preko južne Francuske

prema sjevernoj Italiji, Sloveniji i ogrankom preko Hrvatske i Mađarske do ukrajinske

granice. Rajnsko-dunavski koridor spaja Strasbourg i Mannheim preko dvije paralelne osi u

južnoj Njemačkoj, s ogrankom prema Pragu i Žilini prema slovačko-ukrajinskog granici,

kroz Austriju, Slovačku i Mađarsku do Rumunjske.

Prema prethodno spomenutoj studiji Europskog parlamenta, reforma je željezničkog

sektora u Hrvatskoj već u tijeku (razdvajanje, liberalizacija, usklađivanje s pravilima i

uredbama EU-a). U Hrvatskoj su danas prisutni vodeći međunarodni teretni operateri.

Povećanje prijevoza kontejnerima u luci Rijeka utjecao je na stopu iskorištenosti željeznice,

a očekuje se i da će se taj trend nastaviti. (Planovi razvoja luke Rijeka uključuju povećanje

njezina tržišnog udjela u trgovinskim tokovima središnje Europe – Sredozemlja).

Proizvodnjom energije u Hrvatskoj uglavnom dominira hidroenergija i uobičajeni

izvori toplinske energije, no država također uvozi znatan dio energije za potrošnju. Ista

je studija Europskog parlamenta utvrdila da je energetski sustav fragmentiran (na

Balkanskome poluotoku i u odnosu prema Italiji). To područje također nije dobro povezano

sa središnjom Europom i Crnim morem. Većina zemalja na Balkanskom poluotoku (one

koje raspolažu plinskom infrastrukturom, uključujući Hrvatsku) uvelike ovisi o opskrbi

plinom iz Ruske Federacije iako prirodni plin pokriva razmjerno malen postotak energetske

potražnje u tim gospodarstvima.

7 Izvori: Europska komisija (2015.), Profil države – ključni pokazatelji – Hrvatska.


14

Tablica 3: Osnovni energetski pokazatelji (2012.)

milijuna

milijardi

2005.

USD

milijardi

2005.

USD

Mtoe Mtoe Mtoe TWh

milijuna

tona

CO2

Svijet 7 037 54 588 82 901 13 461 – 13

371(c) 20 915 31 734(d)

Organizacija

za

gospodarsku

suradnju i

razvoj

(OECD)

1 254 39 490 39 202 3 869 1 543 5 250 10 145 12 146

Albanija 3,16 11,22 25,69 1,67 0,39 2,07 6,14 3,83

Bosna i

Hercegovina 3,83 12,88 28,20 4,52 2,21 6,67 12,54 21,22

Hrvatska 4,27 44,95 68,29 3,45 4,39 7,92 16,30 17,19

Grčka 11,09 208,22 234,49 10,43 19,44 26,55 61,13 77,51

Italija 60,91 1 729,86 1 605,06 31,86 132,60 158,80 321,38 374,77

Crna Gora 0,62 2,88 6,59 0,71 0,37 1,06 3,36 2,30

Srbija 7,22 27,85 69,95 10,78 3,98 14,46 31,58 44,09

Slovenija 2,06 38,25 50,29 3,56 3,64 7,00 13,94 14,63

(a) Bruto proizvodnja + uvoz – izvoz – gubici. (b) Emisije CO2 samo od izgaranja goriva. Emisije se računaju prema energetskim bilancama Međunarodne energetske agencije te izmijenjenim Smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene iz 1996. (c) TPES na globalnoj razini uključuje međunarodno zrakoplovstvo i međunarodne pomorske spremnike te trgovinu strujom i toplinskom energijom. (d) Emisije CO2 za svijet uključuju emisije iz međunarodnog zrakoplovstva i međunarodnih pomorskih spremnika. TPES = ukupna opskrba temeljnom energijom

Izvor: Međunarodna energetska agencija (2013.) Izvadak iz nacrta studije Europskog parlamenta „Jadranska i jonska regija: socijalno-gospodarska analiza i procjena povezivosti prometa i energetike”, rujan 2015.

Na kraju, 68 % kućanstava u Hrvatskoj (2014.) i 77 % poduzeća priključeno je na

širokopojasnu mrežu (ove su brojke za 10 i 13 postotnih bodova niže od prosjeka EU-

28).8

8 Izvori: Europska komisija (2015.), Profil države – ključni pokazatelji – Hrvatska.


15

2. GOSPODARSKO, SOCIJALNO I TERITORIJALNO

STANJE U HRVATSKOJ U ISTARSKOJ ŽUPANIJI I

GRADU ZAGREBU

Kao što je objašnjeno u prethodnom poglavlju, Hrvatska ima 20 županija, a Grad Zagreb

ujedno je i grad i županija.

2.1. Istarska županija

Istarska se županija nalazi na sjeverozapadu Jadranskoga mora, a obuhvaća velik

dio Istarskog poluotoka. Županiju okružuje more sa svih strana osim sjevernih granica

koje su blizu Trsta u Italiji i Rijeke u Hrvatskoj. Tekućice i podzemne vode značajan su

izvor vode za Istarsku županiju: ima nekoliko rijeka, a najznačajnije su Mirna, Raša,

Boljunčica, Dragonja te podzemna Pazinčica. Trećina Istarskog poluotoka prekrivena je

šumom. Među zaštićenim su područjima u županiji Nacionalni park Brijuni, Park prirode

Učka, zaštićeni krajolik Limski kanal, Motovunska šuma, park šuma Zlatni rt i rezervat

Palud blizu Rovinja, park šuma Šijana blizu Pule te zaštićeni krajolik Kamenjak na krajnjem

jugu Istre.

Tablica 4: Ključni podaci

Zastava

Površina 2 813 km2

Sjedište županije: Pazin

Naselja 10 gradova i 31 općina

Stanovništvo 208 055 – 51,4 % žena i 48,6 % muškaraca

Gustoća naseljenosti (po km2) 73,96

Izvori: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

2.1.1. Državne i administrativne strukture9

Istarska je županija administrativno podijeljena na 41 teritorijalnu jedinicu lokalne

samouprave: 10 gradova i 31 općinu. Županijska su tijela sljedeća: Skupština (41

član, od kojih su najmanje četiri člana pripadnici talijanske nacionalne zajednice, sa

sjedištem u Pazinu), Poglavarstvo (do 13 članova, sa sjedištem u Puli) i Župan.

Skupština Istarske županije u svečanim prigodama upotrebljava naziv Istarski sabor –

Dieta Istriana. Članovi Skupštine su „vijećnici” koji se biraju na mandat od četiri godine.

Župan Istarske županije saziva sjednice Poglavarstva i nositelj je županijske izvršne vlasti –

Župan je ujedno i predsjednik Poglavarstva. Trenutačni je predsjednik Skupštine

Istarske županije Valter Drandić (stranka: IDS – DDI), a župan je Valter Flego

(stranka: IDS).

Prema Statutu Istarske županije hrvatski i talijanski jezik u ravnopravnoj su

službenoj uporabi u radu županijskih tijela u samoupravnom djelokrugu te u djelovanju

9 Informacije se uglavnom temelje na Statutu županije. (Stranici pristupljeno: 8. rujna 2015.).

http://www.istra-istria.hr/index.php?id=63


16

administrativnih tijela. Rad Skupštine i Poglavarstva obavlja se na hrvatskome i talijanskom

jeziku.

2.1.2. Društveno-gospodarski razvoj i infrastruktura10

BDP Istre iznosi 19 797 milijuna kuna (podaci iz 2012., 2 633 milijuna EUR), tj. 6 %

državnog BDP-a. BDP po glavi stanovnika treći je po visini među županijama: 95

298 kuna (podaci iz 2012., 12 677 EUR).

Stanovništvo Istre znatno fluktuira: u razdoblju 1948. – 2001. zabilježen je porast od

11,3 %, što je manje od polovice ukupnog porasta na nacionalnoj razini (26,6 %). Prema

podacima Popisa stanovništva iz 2011., Hrvati čine tek 68,33 % stanovništva

županije. Najveće su manjine Talijani (6,03 %), Srbi (3,46 %), Bošnjaci (2,95 %),

Slovenci (1,793 %) i Albanci (1,15 %). Najveći je grad Pula s 57 460 stanovnika (Popis

stanovništva iz 2011.), polovica gradova ima manje od 10 000 stanovnika, a u najmanjoj

općini u županiji, Lanišću, živi samo 329 ljudi. Županija se može opisati kao većinom

ruralna regija. Unatoč tomu, u posljednjih je nekoliko godina zabilježen brz rast nekih

urbanih područja, što je povećalo razlike između gradova i sela. Taj je čimbenik posebno

bitan u odnosu između priobalnih gradova (kao što su Pula, Poreč, Rovinja, Pazin) te manje

razvijene unutrašnjosti Istre.

Istarsko je gospodarstvo vrlo raznoliko, a vodeće su djelatnosti proizvodna industrija,

turizam i trgovina. Kad je riječ o turizmu, Istra je tradicionalno najposjećenije

turističko područje u državi, a u Istri je 2014. zabilježeno 29,4 % od ukupnih turističkih

noćenja u Hrvatskoj (23,3 % dolazaka). Međutim, teritorijalna raspodjela dohotka od

turizma nije uravnotežena, a priobalna područja imaju prednost pred

unutrašnjošću. Drugi su važni sektori gospodarstva građevinarstvo, nekretnine i poslovne

usluge. Na internetskoj stranici županije11 ističu se i industrijske djelatnosti kao što su

„brodogradnja, proizvodnja građevinskog materijala (vapno, cement, cigla, kamen),

duhanskih proizvoda, namještaja, električnih strojeva i uređaja, dijelova za automobilsku

industriju, stakla, obrada metala, plastike, drva, tekstila i proizvodnja hrane”. Štoviše,

naglašava se i važnost revitalizacije poljoprivrede, uključujući poboljšanja u uzgoju vinove

loze i maslina te ekološku proizvodnju hrane.

Podaci iz Popisa stanovništva iz 2011. upućuju na sljedeću raspodjelu zaposlenih u

ključnim sektorima gospodarstva: 3,11 % radilo je u poljoprivredi/šumarstvu/ribarstvu,

28,64 % bilo je zaposleno u industriji – građevinarstvu i djelatnostima povezanima s

energetikom/vodnim gospodarstvom, a 67,31 % radilo je u uslužnom sektoru. Stopa

nezaposlenosti u 2014. iznosila je 12,9 % i bila je najniža među županijama

nakon Grada Zagreba.

Istarska regija ima 445 km morske obale; županija ima 26 luka otvorenih za javni

promet od regionalnog i lokalnog značaja. Glavna je luka ona u Puli, a sedam luka

od regionalnog značaja nalaze se u Puli, Brijunima, Rovinju, Poreču, Novigradu, Umagu i

Plominu. Pula ima i zračnu luku koja od 1967. obavlja usluge u domaćem i inozemnom

zračnom prometu. Postoji i manja zračna luka u Vrsaru koja se upotrebljava za turistički

promet manjih zrakoplova, sportskih i izletničkih letova i sličnog. Željeznički je sustav u

Istri (152,5 km) „odsječen” od ostatka Hrvatske (osim posrednih veza kroz

Sloveniju). Kad je riječ o cestovnim vezama u županiji, posebna je situacija na dijelu

10 Glavni je izvor podataka nekoliko publikacija Državnog zavoda za statistiku (2015.). 11 http://www.istra-istria.hr/index.php?id=2338 (stranici pristupljeno: 31. kolovoza 2015.).



17

europskog pravca E751 koji se nalazi na hrvatsko-slovenskoj granici na rijeci Dragonji te se

spaja prema Kopru u Sloveniji i Trstu u Italiji. Pojačan je promet posebno ljeti zbog čega se

stvaraju prometni zastoji jer se turisti obično koriste tom dionicom.

2.2. Grad Zagreb

Grad Zagreb glavni je i najveći grad u Hrvatskoj. Smješten je između Panonske nizine,

ruba Alpa i Dinarskog planinskog lanca, na obroncima planine Medvednice u Karpatskom

bazenu. To ga čini prirodnim „presjecištem”, važnim tranzitnim područjem u pogledu

kulture, trgovine i povezivosti. Samo područje grada presijecaju Sava, Dunav i

Drava.12

Tablica 5: Ključni podaci – Zagreb

oznaka

Područje 641 355 km2

Lokalna samouprava 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora

Stanovništvo 790 017 (Popis stanovništva iz 2011.); 51,2 % žena,

48,8 % muškaraca

Gustoća naseljenosti (po

km2) 1 232,48

Izvori: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. www.zagreb.hr (stranici pristupljeno: 9. rujna

2015.).

2.2.1. Državne i administrativne strukture13

Kao što je ranije spomenuto, Zagreb ima poseban status – istodobno je i grad i županija.

Grad Zagreb kulturno je, znanstveno, gospodarsko, političko i administrativno

središte Republike Hrvatske, a u njemu se nalaze sjedište Sabora, predsjednika

Republike i Vlade.

Gradonačelnik Zagreba je Milan Bandić. Zagrebačka gradska skupština ima 51

izabranog člana. Predsjednik skupštine je Darinko Kosor (HSLS – Hrvatska socijalno-

liberalna stranka).

Gradske četvrti i mjesni odbori pravna su tijela, a djelokrug njihovih aktivnosti uređen

je Statutom Grada Zagreba. Tijela gradskih četvrti su vijeća gradskih četvrti (11 – 19

članova koje izabiru stanovnici tog područja) i predsjednici vijeća gradskih četvrti. Tijela

mjesnih odbora su vijeća mjesnih odbora (5 – 11 članova koje izabiru stanovnici tog

područja) i predsjednici vijeća mjesnih odbora.

12 Treba napomenuti da je Grad Zagreb okružen Zagrebačkom županijom (vidi Sliku 2., teritorijalnu jedinicu

označenu kao „I.”), čije se administrativno središte nalazi u Zagrebu. 13 Izvor: www.zagreb.hr (stranici pristupljeno: 9. rujna 2015.).

http://www.zagreb.hr/

http://www.zagreb.hr/


18

2.2.2. Društveno-gospodarski razvoj i infrastruktura14

Prema Popisu stanovništva iz 2011. u Zagrebu živi 790 017 stanovnika. Hrvati čine 93,14

% stanovnika, a u Zagrebu žive i pripadnici 22 nacionalnih manjina.

Proizvodnja ima važnu ulogu u gospodarstvu Zagreba, a najvažnije su: proizvodnja

električnih strojeva i uređaja, kemijska, farmaceutska, tekstilna, kožna, prehrambena i

drvna prerađivačka industrija. Unatoč tomu, prema podacima Popisa stanovništva iz 2011.,

tek je 11,34 % tih radnih mjesta bilo aktivno uključeno u proizvodnju (a više od 7

% u građevinarstvo i druge industrijske djelatnosti), dok je 79,49 % zaposlenih radilo u

uslužnom sektoru. Stopa nezaposlenosti 2014. iznosila je 11,2 %, najniža među

svim županijama, ali ipak 1,7 postotnih bodova viša nego 2012.

U Zagrebu postoji 57 institucija višeg školstva, a u akademsku godinu 2013./2014.

upisalo se 71 936 studenata. Sveučilišnih je fakulteta 35, a 2013. na institucijama višeg

školstva diplomiralo je 17 168 studenata. Sveučilište u Zagrebu najstarije je u

Hrvatskoj i jedno od najstarijih u Europi (osnovano je 1669.). Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti također ima sjedište u Zagrebu.

U Zagrebu je koncentrirana gospodarska djelatnost, a osjetna je razlika između

razine razvijenosti u Zagrebu u odnosu prema drugim dijelovima države. Zagreb je

najbogatiji grad u Hrvatskoj, ukupnom BDP-u države doprinosi s 33,4 % (podaci iz

2012.), a ima i najviši BDP po glavi stanovnika s 139 119 HRK (18 506 EUR) u

usporedbi s hrvatskim prosjekom od 77 407 HRK (10 297 EUR). Prosječna mjesečna

neto plaća u Hrvatskoj iznosi 5 507 HRK (podaci iz 2013.), a u Gradu Zagrebu 6 437 HRK.

Podaci za 2015. upućuju na to da se 32,12 % ukupnih registriranih poduzeća nalazi u

Gradu Zagrebu. (Udio glavnoga grada u obrtima, zanatima i slobodnim zanimanjima bio

je znatno niži: 17,8 %.)

14 Glavni je izvor podataka nekoliko publikacija Državnog zavoda za statistiku (2015.).


19

3. KOHEZIJSKA POLITIKA EU-A U HRVATSKOJ

3.1. Pretpristupno razdoblje

Prije članstva u EU-u Hrvatskoj je na raspolaganju bilo nekoliko izvora potpore: Pomoć

Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju (CARDS), Poljska i Mađarska: pomoć u

restrukturiranju gospodarstava (PHARE), Instrument strukturnih politika za pretpristupno

razdoblje (ISPA) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA). Dostupni su bili i izvori

potpore izvan EU-a, uključujući programe Svjetske banke i Okvir za investicije na

Zapadnom Balkanu15.

Tijekom razdoblja 2007. – 2013. države koje su imale koristi od Instrumenta pretpristupne

pomoći morale su se usmjeriti na pet sastavnica za usklađivanje budućih instrumenata

kohezijske politike i tema. Države su morale uspostaviti provedbene strukture, kao što su

tijela za reviziju, radi stjecanja iskustva u programskom upravljanju. Ključni izazovi s

kojima se Hrvatska u tom razdoblju suočavala bili su visoka fluktuacija osoblja koje se

bavilo programskim upravljanjem i vođenje postupaka javne nabave. Studija EP-a o

administrativnim kapacitetima16 država članica pokazala je da su nakon pristupanja EU-

u, kad je Hrvatska stekla pravo na potporu iz fondova kohezijske politike, a

izgubila pravo na pretpristupnu potporu, tijela hrvatske vlasti uložile znatan napor u

nužnu prilagodbu na razlike u provedbenim sustavima (strukturi, upravljanju

financijama, terminologiji, praćenju, vrednovanju itd.) koje su se pokazale kao izazov.

Unatoč tomu, regionalni i lokalni dionici koji su se koristili sredstvima Instrumenta

pretpristupne pomoći imali su mogućnost steći iskustvo provedbom nove vrste projekata na

području prometa (željeznička infrastruktura, unutarnji plovni putovi), okoliša

(gospodarenje otpadom i vodama), poslovanja, istraživanja i razvoja itd.

3.2. Razdoblje 2007. – 2013. (Razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31.

prosinca 2013.)

Kao što je objašnjeno u prethodno navedenoj studiji EP-a, datum pristupanja EU-u, 1.

srpnja 2013., stvorio je jedinstvenu situaciju za Hrvatsku: preostalo je bilo tek šest

mjeseci do kraja razdoblja 2007. – 2013. te nije bilo izvedivo u tako kratkom razdoblju

osmisliti programe u skladu s pravilima kohezijske politike za 2007. – 2013.

Rješenje je bila odredba u proračunu za 2013. da se za Hrvatsku stvore sredstva za

konvergenciju kako bi obavila prijelaz s Instrumenta pretpristupne pomoći na financiranje u

okviru kohezijske politike. Dio operativnih programa Instrumenta pretpristupne pomoći koji

su bili u tijeku u vrijeme pristupanja Hrvatske EU-u (kao što je OP Promet) pretvoreni su

programe konvergencije koji su se trebali financirati dodijeljenim sredstvima, ali su se

trebali provoditi u skladu s pravilima primjenjivima u razdoblju financiranja 2007. – 2013.

Dodijeljeno je oko 449,4 milijuna EUR za održivi rast, od čega se 299,6 milijuna trebalo

financirati iz strukturnih fondova, a 149,8 milijuna iz kohezijskog fonda. (...)

To znači da će u razdoblju do 2016. tijela hrvatske vlasti morati provoditi strukture i

programe za:

15 Ovim se okvirom podupiru društveno-gospodarski razvoj i pristupanje EU-u. Riječ je o zajedničkoj inicijativi

EU-a, međunarodnih financijskih institucija, bilateralnih donatora i vlada država Zapadnog Balkana. 16 Europski parlament (2014.)


20

• IPA-u – uglavnom veće programe i projekte koje financira IPA i koji podliježu pravilima

IPA-e za provedbu i financiranje;

• operativne programe konvergencije koje provode upravljačka tijela prema pravilima za

2007. – 2013., a koja nisu određena za razdoblje 2014. – 2020. prema nacrtu SoP-a za

razdoblje financiranja 2014. – 2020.;

• samo razdoblje 2014. – 2020., s bilo kakvim posebnim promjenama pravila u odnosu

na razdoblje financiranja 2007. – 2013., koje je sada na snazi unutar novog

organizacijskog ustroja (koji je opisan u nastavku) te nešto drukčijih lanaca

komunikacije i odgovornosti;

• odgovornost za zaključivanje programa IPA-e i konvergencije tijekom operativnog

razdoblja 2014. – 2020.

Izvor: Studija Europskog parlamenta o Provedbi Kohezijske politike u razdoblju 2014. – 2020.: Pripreme i

administrativni kapaciteti država članica (2014.)

Ovo je prijelazno razdoblje dodatno opteretilo osoblje koje se bavilo programskim

upravljanjem u različitim nadležnim tijelima te zahtijevalo dodatne napore u reviziji i

praćenju i pojačano izvješćivanje zbog usporednog napretka u različitim strukturama.

3.3. Razdoblje 2014. – 2020.

Hrvatski Sporazum o partnerstvu (SoP) usvojen je 30. listopada 2014.; pokriva svih

pet ESI fondova te pruža okvir za ulaganja prema svih 11 tematskih ciljeva (TC) koji su

utvrđeni Uredbom o zajedničkim odredbama (UZO, članak 9.)17. Sporazumom o partnerstvu

utvrđeni su sljedeći prioriteti:

• promicanje poslovnog okruženja kakvo pogoduje inovacijama i razvijanje

konkurentnog i na inovacijama temeljenog gospodarstva poticanjem poduzetništva,

istraživanja, razvoja i inovacija te e-gospodarstva,

• razvijanje infrastrukture za ekonomski rast i zapošljavanje, posebice ključnih mreža

(TEN-T) i održiva gradskog prometa,

• potpora zelenom gospodarstvu s malim udjelom ugljika poticanjem održiva i

učinkovita korištenja prirodnim resursima te promicanjem energetske učinkovitosti i

prilagodbe na klimatske promjene,

• razvijanje rasta ljudskog kapitala i rješavanje problema nepodudarnosti znanja i

vještina radne snage reformom obrazovnog kurikuluma, razvojem strukovnog

obrazovanja i osposobljavanja te samozapošljavanja,

• promicanje društvene uključenosti i smanjivanje rizika od siromaštva razvijanjem

socijalnih usluga, borbom protiv različitih oblika diskriminacije i osiguravanjem

prijelaza s institucionalnih na usluge u zajednici,

• poboljšavanje zdravstvenih usluga na učinkovit i ekonomičan način,

• izgradnja moderne i stručne javne uprave, razvijanje socijalnog dijaloga i

osiguravanje učinkovitosti i nepristranosti sudstva.

Hrvatskoj je dodijeljena oko 8,61 milijarda EUR (po cijenama za 2014.) za

kohezijsku politiku (Europski fond za regionalni razvoj – EFRR, Europski socijalni fond –

17 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih

odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom

poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih

odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom

fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SLEU L 347, str.

320.).


21

ESF, Kohezijski fond – isključujući prijenos od 456 147 292 EUR Instrumentu za

povezivanje Europe), uključujući 66,2 milijuna EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih i

146,1 milijun za teritorijalnu suradnju. ESF-u bit će dodijeljeno najmanje 1,5 milijardi EUR.

Dodatne 2 milijarde EUR bit će dodijeljene za razvoj poljoprivrednog sektora i ruralnih

područja iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Sredstva

dodijeljena iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) iznose otprilike 252,6

milijuna EUR.18 Glavna su obilježja koncentracije sredstava sljedeća:

• EFRR: 57,2 % za TC1 – TC4, uključujući 13 % za gospodarstvo s malim udjelom

ugljika;

• udio ESF-a u dodjeli sredstava iz strukturnih fondova u okviru cilja Ulaganje u rast i

radna mjesta: 26 %;

• sredstva dodijeljena iz EFRR-a za održive aktivnosti urbanog razvoja: najmanje 6,3

%;

• lokalni razvoj pod vodstvom zajednice: 3 % ukupnog doprinosa EPFRR-a programu

ruralnog razvoja i 7,5 % od programa za ribarstvo;

• ublažavanje klimatskih promjena i mjere prilagodbe na njih: više od 20 %

dodijeljenih sredstava iz ESI fondova.

Ukupni teritorij Hrvatske (obje regije NUTS 2) ubraja se u kategoriju „manje

razvijene regije”. Kohezijska politika provodit će se putem četiri operativna programa

(OP), kako je prikazano u Tablici 6.:

Tablica 6: Hrvatski programi u okviru ESI fondova, 2014. – 2020.

Operativni program Pokriveni

tematski

ciljevi

ESI fond Dodijeljena

sredstva (EUR,

doprinos EU-a)

OP Konkurentnost i kohezija

(nacionalni)

Upravljačko tijelo: Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova

Europske unije

TC 1, 2, 3, 4,

5, 6, 7, 9, 10

EFRR, KF 6 881 045 559

KF:

2 559 545 971

EFRR:

4 321 499 588

OP Učinkoviti ljudski resursi

(nacionalni)


rada i mirovinskoga sustava

TC 8, 9, 10, 11 ESF,

Inicijativa za

zapošljavanje

mladih

1 582 210 217

Program ruralnog razvoja


poljoprivrede

TC 1, 3, 4, 5,

6, 8, 9, 10

EPFRR 2 026 222 500

OP Ribarstvo19 TC 3, 4, 6, 8 EFPR 252 643 138

Izvor: Sažetak Sporazuma o partnerstvu za Hrvatsku za razdoblje 2014. – 2020., Europska komisija, Bruxelles,

30. listopada 2014.

Usto, država će sudjelovati u nekoliko programa Europske teritorijalne suradnje

(ETS), koji su opisani u odjeljku 3.5.

18 Izvor: Europska komisija (2014.), Sažetak Sporazuma o partnerstvu za Hrvatsku za razdoblje 2014. – 2020.,

Europska komisija, Bruxelles, 30. listopada 2014. 19 Prema internetskoj stranici s podacima o pojedinim državama GU-a za ribarstvo EFPR-a (stranici pristupljeno:

21. rujna 2015.); u vrijeme pisanja dokumenta OP EFPR-a za Hrvatsku još nije usvojen (u planu je za 2015.).

http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/emff/country-files/index_en.htm


22

3.4. Kohezijska politika EU-a u Istarskoj županiji i Gradu

Zagrebu – primjeri projekata

Istra i Zagreb pripadaju dvjema različitim regijama NUTS2 (Istra je u Jadranskoj Hrvatskoj,

a glavni grad pripada Kontinentalnoj Hrvatskoj). Istarska je županija već imala koristi od

aktivnosti povezanih s ruralnim razvojem i prekograničnom suradnjom (jadranska

prekogranična suradnja i prekogranična suradnja Slovenije i Hrvatske) koje je podržala IPA.

Istarska je županija iskoristila takozvani pristup „LEADER”, koji će se u programskom

razdoblju 2014. – 2020. provesti u sklopu mjera lokalne inicijative pod vodstvom

zajednice/lokalnih akcijskih skupina koje uređuje UZO. Istarska je županija osnovala

AZZRI, Agenciju za ruralni razvoj Istre (sa sjedištem u Pazinu), a cilj joj je promicati

programe gospodarskog razvoja u ruralnim dijelovima Istre. Istarska razvojna agencija

(IDA) drugo je tijelo koje je osnovala županija u suradnji s devet gradova: poduzetništvo i

međunarodna suradnja ključni su ciljevi djelatnosti agencije.

Slijede dva primjera projekata u Istri u okviru OP-a Okoliš za 2007. – 2013. (koja su

sufinancirali EFRR i Kohezijski fond):

Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun: Cilj je projekta uvođenje

održivog, cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji s ukupnim

proračunom od 35,07 milijuna EUR (25,05 milijuna EUR (71 %) – doprinos EU-a;

10,02 milijuna EUR (29 %) – nacionalni doprinos). Projekt uključuje izgradnju

postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada.

Sustav prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda grada Poreča: cilj je

projekta trostruk: zaštita vodnih resursa aglomeracije Poreč poboljšanjem sustava

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, zaštita i poboljšanje kvalitete podzemnih

voda te povećanje broja priključaka na sustav odvodnje. Ukupni je proračun 67 187

400 EUR (49 723 623 EUR (74 %) – doprinos EU-a; 17 463 777 EUR (26 %) –

nacionalni doprinos).

Grad Zagreb također je iskoristio sredstva kohezijske politike koja su Hrvatskoj na

raspolaganju. Primjer projekta je Inkubacijski centar za bioznanosti i

komercijalizaciju tehnologije (BIOCentar), koji se financira u okviru operativnog

programa „Regionalna konkurentnost” za programsko razdoblje 2007. – 2013. (prioritetni

plan „Poboljšanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva"):

Centar za bioznanosti i tehnologiju

U kampusu Sveučilišta u Zagrebu trenutno se gradi Inkubacijski centar za bioznanosti i

komercijalizaciju tehnologije (BIOCentar) uz pomoć investicije EFRR-a od 14 milijuna EUR.

Centar će pružati podršku novim biotehnološkim tvrtkama i tvrtkama koje se bave

prirodnim znanostima u Hrvatskoj. Opći je projektni cilj BIOCentra razvoj prijenosa

tehnologija i kapaciteta komercijalizacije visokoškolskih ustanova i organizacija za javno

istraživanje. Prostorije Centra prostirat će se na površini od 4 500 m2 te će obuhvaćati

poslovne urede i laboratorije za male visokotehnološke tvrtke. Izgradit će se i središnji

laboratorij za razvoj procesa u proizvodnji bioproizvoda u skladu s dobrim proizvodnim

praksama (GMP).

Projekt se financira kroz prioritetni plan „Poboljšanje konkurentnosti hrvatskog

gospodarstva” u okviru operativnog programa „Regionalna konkurentnost” za programsko

razdoblje 2007. – 2013.

Izvor: Europska komisija (2014.), Kohezijska politika i Hrvatska, Europska komisija, ožujak 2014. iInforegio (stranici pristupljeno: 31. kolovoza 2015.).

http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/projects/croatia/supporting-biotechnology-and-life-science-business-start-ups-in-croatia


23

3.5. Teritorijalna suradnja i makroregionalne strategije u

Hrvatskoj – primjeri projekata

U razdoblju 2007. – 2013. Hrvatska je u okviru IPA-e sudjelovala u tri programa

prekogranične suradnje: sa Slovenijom, s Mađarskom, a treća je uključivala više

zemalja. Treći je program (jadranski IPA Program prekogranične suradnje 2007. – 2013.)

obuhvaćao tri države članice EU-a (Grčka, Italija, Slovenija) i četiri države

kandidatkinje/potencijalne države kandidatkinje (Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina,

Crna Gora). Ti su programi djelovali prema pravilima IPA-e, a nakon što je Hrvatska

pristupila EU-u, prva su dva programa pretvorena u programe prekogranične suradnje u

okviru EFRR-a. U programskom razdoblju 2014. –2020. Hrvatska je uključena u

sljedeće programe ETS-a:

Program ETS-a20 Kratki opis

Programi prekogranične suradnje21

IPA CBC Hrvatska –

Srbija

(usvojen 24.

kolovoza 2015.)

Opći je cilj programa jačati društveni, gospodarski i teritorijalni razvoj

prekograničnog područja provedbom zajedničkih projekata i aktivnosti.

Četiri su prioriteta za financiranje u okviru ovog programa:

– poboljšanje kvalitete javnih socijalnih i zdravstvenih usluga u

programskome području;

– doprinos razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baštine;

– zaštita okoliša i bioraznolikosti, unapređenje sprečavanja rizika te

promicanje održive energije i energetske učinkovitosti;

– jačanje konkurentnosti i razvoj poslovne okoline u programskome

području.

Doprinos EU-a: 34 293 188 EUR

Programsko područje (NUTS III):

Hrvatska: Osječko-baranjska županija, Vukovarsko-srijemska županija,

Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija;

Srbija: Sjevernobački okrug, Zapadnobački okrug, Južnobački okrug,

Sremski okrug i Mačvanski okrug

IPA CBC Hrvatska –

Bosna i Hercegovina

– Crna Gora

(usvojit će se u

kolovozu 2015.)

Programsko područje:

Hrvatska: Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija,

Karlovačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ličko-senjska

županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija,

Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Vukovarsko-srijemska

županija, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska

županija;

Bosna i Hercegovina: 95 općina u sjeveroistočnoj BIH, sjeverozapadnoj

BIH, Hercegovini i središnjoj BIH;

Crna Gora: Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar, Ulcinj, Cetinje, Nikšić,

Podgorica, Danilovgrad.

Interreg V-A

Slovenija – Hrvatska

(usvojit će se u rujnu

2015.)

Ciljevi su programa promicanje prilagodbe na klimatske promjene i

sprečavanje rizika povezanih s njima, vrednovanje prirodnih i kulturnih

resursa, zaštita i obnova bioraznolikosti te unapređenje suradnje

građana i institucija. Razvit će se i sustavi za upravljanje katastrofama,

promicati pametna ravnoteža između očuvanja i iskorištenja kulturnih i

prirodnih resursa radi održivog razvoja i poboljšanja sposobnosti

institucija. Nacrt programa ima tri prioritetne osi:

– Prioritetna os 1: cjelovito upravljanje rizikom od poplava u

20 Izvor: Inforegio - Programi - Hrvatska (stranici pristupljeno: 31. kolovoza 2015) i informacije dobivene od EK,

GU za regionalnu politiku. 21 Inforegio CBC Hrvatska - Srbija iInterreg IPA CBC Hrvatska - Srbija (stranici pristupljeno: 31. kolovoza 2015.).

http://www.arr.hr/wp-content/uploads/2015/08/Intererg_IPA_Cooperation_Programme_Croatia-Serbia_2014-2020_Version-3.0.pdf


http://www.si-hr.eu/start_hr/

http://www.si-hr.eu/start_hr/

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/atlas/programmes?search=1&keywords=&periodId=3&countryCode=HR&regionId=ALL&objectiveId=ALL&tObjectiveId=ALL

http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/atlas/programmes/2014-2020/croatia/2014tc16i5cb003



24


prekograničnim porječjima;

– Prioritetna os 2: očuvanje i održiva upotreba prirodnih i kulturnih

resursa;

– Prioritetna os 3: zdrava, sigurna i pristupačna granična područja.

Doprinos EU-a (EFRR): 46 114 193 EUR


Slovenija: Pomurska regija, Podravska regija, Savinjska regija,

Zasavska regija, Posavska regija, regija Jugovzhodna Slovenija,

Notranjsko-kraška regija, Osrednjeslovenska regija, Obalno-kraška

regija;

Hrvatska: Primorsko-goranska županija, Istarska županija, Grad

Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija,

Varaždinska županija, Međimurska županija, Karlovačka županija.

Interreg V-A

Mađarska – Hrvatska

(usvojen 7. rujna

2015.)

Cilj je programa produbiti i proširiti postojeće mreže suradnje. Potiče

gospodarski razvoj podupirući MSP-ove u razvoju proizvoda i usluga te

razvijajući održivi turizam potporom temeljnoj infrastrukturi. Predviđene

su aktivnosti za promicanje usklađenijeg i čvršćeg upravljanja

zaštićenim područjima te raščišćavanje minskih polja. Pružit će se

potpora i zajednički razvijenim i provedenim uslugama obrazovanja i

osposobljavanja.

Program ima četiri prioritetne osi:

– Prioritetna os 1: povećanje konkurentnosti MSP-ova;

– Prioritetna os 2: održivo korištenje prirodnim i kulturnim resursima;

– Prioritetna os 3: suradnja;

– Prioritetna os 4: obrazovanje.



Hrvatska: Varaždinska županija, Koprivničko-križevačka županija,

Međimurska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Virovitičko-

podravska županija, Požeško-slavonska županija, Osječko-baranjska

županija i Vukovarsko-srijemska županija;

Mađarska: Županije Baranya, Somogy i Zala.

Interreg V-A Italija –

Hrvatska

(podnesen u kolovozu

2015., usvajanje

predviđeno nakon

studenog 2015.)

Sljedeći su prioriteti u financiranju:

– inovacije u plavom gospodarstvu

– sigurnost i otpornost

– okoliš i kulturna baština

– pomorski promet



Hrvatska: Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija,

Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska

županija, Istarska županija, Dubrovačko-neretvanska županija,

Karlovačka županija;

Italija: Teramo, Pescara, Chieti, Campobasso, Brindisi, Lecce, Foggia,

Bari, Barletta-Andria-Trani, Venezia, Padova, Rovigo, Pordenone, Udine,

Gorizia, Trieste, Ferrara, Ravenna, Forlì-Cesena, Rimini, Pesaro e

Urbino, Ancona, Macerata.

Programi transnacionalne suradnje

Sredozemlje22 Cilj je promicati rast na području Sredozemlja poticanjem inovativnih

ideja i djelatnosti. Poticat će se održiva upotreba (prirodnih i kulturnih)

resursa, a podržat će se i socijalna integracija.

Ukupni proračun OP-a: 275 905 320 EUR

22 Mediteranski program i Inforegio - Mediteranski program (stranici pristupljeno: 31. kolovoza 2015.)

http://www.huhr-cbc.com/hr/vijesti

http://www.huhr-cbc.com/hr/vijesti

http://interreg-med.eu/en/home/

http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/atlas/programmes/2014-2020/croatia/2014tc16m4tn001


25



EFRR: 224 322 525 EUR

IPA: 9 355 783 EUR

Programsko područje: 57 regija podijeljenih među 10 država članica

(Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija,

Španjolska, Ujedinjena Kraljevina) i trima državama u okviru programa

IPA-e (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora). U slučaju Hrvatske

cijela država ispunjava uvjete.

Dunav23 Četiri su prioriteta za financiranje u okviru ovog programa:

– inovativno i društveno odgovorno Podunavlje;

– ekološki i kulturno osviješteno Podunavlje;

– bolje povezano i energetski odgovorno Podunavlje;

– dobro vođeno Podunavlje.

Podržat će se integracija politike u tom području u okviru niza područja

koja su povezana s prioritetima EU-ove Strategije za dunavsku regiju.



EFRR: 202 095 405 EUR

IPA: 19 829 192 EUR

Programsko područje: Austrija, Bugarska, Češka Republika,

Njemačka, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka.

Središnja Europa24 Opći je cilj programa „surađivati izvan granica kako bi gradovi i regije

središnje Europe bili bolji za život i rad”.

Prioriteti u financiranju jesu:

– suradnja na inovacijama radi povećanja konkurentnosti središnje

Europe;

– suradnja na strategijama za gospodarstvo s niskim udjelom ugljika u

središnjoj Europi;

– suradnja u području prirodnih i kulturnih resursa za održivi rast u

središnjoj Europi;

– suradnja na području prometa radi bolje povezanosti središnje

Europe.



Programsko područje: Austrija, Hrvatska, Češka Republika,

Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija te dijelovi Njemačke i Italije.

ADRION25

(Jadransko-jonski

program 2014. –

2020.)

Program je osmišljen na temelju četiriju prioritetnih osi:

– inovativna i pametna regija (razvoj regionalnog inovacijskog sustava

za jadransko-jonsko područje);

– održiva regija (održivo vrednovanje i očuvanje prirodne i kulturne

imovine) i (transnacionalno rješavanje pitanja osjetljivosti okoliša,

rascjepkanosti i očuvanja usluga ekosustava);

– povezana regija (ujedinjene usluge prometa i mobilnosti te

multimodalnost);

– potpora upravljanju Strategijom EU-a za jadransku i jonsku regiju.

Doprinos EU-a: 83,5 milijuna EUR iz EFRR-a i 15,7 milijuna EUR iz IPA

II.

Programsko područje: Četiri države članice EU-a (Hrvatska, Grčka,

dio Italije, Slovenija), četiri države koje nisu članice EU-a (Albanija,

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija).

23 Inforegio - Program Dunav (stranici pristupljeno: 31. kolovoza 2015.) 24 Inforegio - Program Središnja Europa i Program Središnja Europa (stranici pristupljeno: 31. kolovoza 2015.) 25 ADRION - mreža jugoistočne Europe (stranici pristupljeno: 31. kolovoza 2015.)

http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/atlas/programmes/2014-2020/croatia/2014tc16m6tn001

http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/atlas/programmes/2014-2020/croatia/2014tc16rftn003

http://www.interreg-central.eu/

http://www.southeast-europe.net/en/about_see/adriaticionianprogramme/


26

Trenutačno postoji pet programa međuregionalne suradnje (takozvani INTERREG VC

zamijenio je prethodni INTERREG IVC), a Hrvatska sudjeluje u svima zajedno s ostalih

27 država članica EU-a26: INTERREG EUROPE, ESPON 2020, INTERACT III, URBACT III.

Hrvatska je uključena u dvije makroregionalne strategije: Strategiju EU-a za

Podunavlje i Strategiju EU-a za jadransko-jonsku regiju. Hrvatska je cijelim

teritorijem uključena u obje strategije te je uspostavila radnu skupinu unutar ministarstava

s ciljem regionalne suradnje27, a riječ je o forumu na kojemu se raspravlja o provedbi

makroregionalnih strategija i o povezanim temama kao što je Europska grupacija za

teritorijalnu suradnju itd. U kontekstu Strategije Podunavlja Hrvatska se bavi sljedećim

temama: konkurentnost i poduzeća, okoliš (bioraznolikost) i obrazovanje i inovacije

(promicanje akademskih mreža i žarišta inovacija u regiji).

Primjer projekta prekogranične suradnje u Istri u vezi s turizmom i kulturom, ali i

povezanošću i izgradnjom povjerenja jest Projekt Parenzana – prekogranična biciklistička

staza izgrađena na starim željezničkim tračnicama. Projekt je proveden u nekoliko faza i

najprije je primio potporu u okviru Programa susjedstva INTERREG IIIA Slovenija –

Mađarska – Hrvatska 2004. – 2006., a u drugoj fazi iz IPA Operativnog programa

prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013. Tijekom prve faze obnovljeno

je oko 60 kilometara stare željezničke trase na području općina Vižinada, Karojba,

Motovun, Oprtalj i Grožnjan te na području gradova Buja i Umaga. Slovenski su partneri

uredili dvadesetak kilometara stare trase. Tijekom druge faze obnovljene su dvije nove

željezničke dionice (od Vižinade do Poreča i od Lame do Dekanija), ponovno je izgrađen

most u Livadama, a u Vižinadi je postavljena maketa lokomotive Parenzane u prirodnoj

veličini. Uz trasu su postavljeni miljokazi i signalizacijske i tematske ploče, izgrađeno je

nekoliko odmorišta, a proširen je i multimedijski muzej Parenzane.

Drugi je primjer projekta prekogranične suradnje REVITAS – Revitalizacija

istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu, koji je sufinanciran u okviru IPA

Operativnog programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2007. –2013. Projekt

obuhvaća 10 partnera u slovenskoj i hrvatskoj Istri, a ukupni je proračun 1 840 362,92

EUR, od čega 85 % čini udio sredstava IPA-e. Projekt obuhvaća aktivnosti za revitalizaciju

turizma, integrirane turističke proizvode, mrežu info-centara i info-točaka, zajedničko

prekogranično obrazovanje i kulturnu razmjenu.

Prema podacima na internetskoj stranici (www.zagreb.hr), Grad Zagreb jača suradnju s

drugim gradovima, uključujući glavne gradove država članica EU-a, država

kandidatkinja itd., usmjerujući se na razmjenu iskustava o urbanom razvoju, prometu,

pitanjima digitalnog razvoja te uporabe sredstava EU-a za razvoj i istraživanje. Zagreb je

član nekoliko međugradskih organizacija i udruga (npr. Skupštine europskih regija (AER),

udruge Metropolis i Eurocities itd.). U pogledu međunarodne prisutnosti Istra je bila prva

hrvatska županija koja je otvorila predstavnički ured u Bruxellesu u Belgiji. Ured je otvoren

u lipnju 2005. u suradnji s talijanskom regijom Friuli Venezia Giulia.

26 Inforegio - Međuregionalna suradnja (stranici pristupljeno: 31. kolovoza 2015.). 27 Izvor: Inforegio (stranici pristupljeno: 31. kolovoza 2015.).

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/cooperation/european-territorial/interregional/

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/publications/factsheets/2013/eu-strategy-for-the-danube-region-national-factsheet-croatia


27

UPUĆIVANJA

Državni zavod za statistiku (2014.), Hrvatska u brojkama 2014., Zagreb, 2014.

Državni zavod za statistiku (2014.), Zaposlenost i plaće 2014., statističko izvješće

Državni zavod za statistiku (2015.), Statistički podaci 2015.

Državni zavod za statistiku (2015.), Broj i struktura poslovnih subjekata po županijama,

stanje na dan 30. lipnja 2015.

Državni zavod za statistiku (2015.), Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske, razina

NUTS 2 i županije, 2000. – 2012.; (ESA 2010.), ožujak 2015.

Europski parlament (2013.), Gospodarsko, socijalno i teritorijalno stanje u Hrvatskoj, EP,

Glavna uprava za unutarnju politiku, siječanj 2013.

Europski parlament, Provedba kohezijske politike u razdoblju 2014. – 2020.: pripreme i

administrativni kapaciteti država članica, autor: Metis GmbH, Centar za istraživanje

europskih politika, Sveučilište u Glasgowu, EP, Glavna uprava za unutarnju politiku,

rujan 2014.

Europski parlament (2015.), Jadranska i jonska regija: socijalno-gospodarska analiza i

procjena povezivosti prometa i energetike (nacrt), EP, Glavna uprava za unutarnju

politiku, rujan 2015.

Europska komisija (2014.), Sažetak Sporazuma o partnerstvu za Hrvatsku za razdoblje

2014. – 2020., Europska komisija, Bruxelles, 30. listopada 2014.

Europska komisija (2014.), Kohezijska politika i Hrvatska, Europska komisija, ožujak

2014.

Europska komisija (2015.), Profil države – ključni pokazatelji – Hrvatska, Europska

komisija, Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku, Jedinica analize B1, svibanj

2015.

Europska komisija (2015.), Izvješće za Hrvatsku 2015. s detaljnim preispitivanjem o

sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, SWD(2015)30 od 26. veljače

2015.

Lokalna demokratska uprava u Istarskoj županiji, Ana Pavičić Kaselj (Institut za

međunarodne odnose, Zagreb, Hrvatska), Prvo izvješće, Program SeeNet, studeni 2010.

[DOSTUPNO NA INTERNETU]

https://portal.cor.europa.eu/divisionpowers/countries/MembersNLP/Croatia/Pages/defaul

t.aspx [Stranici pristupljeno 5. srpnja 2015.]

[DOSTUPNO NA INTERNETU] http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=12 [stranici

pristupljeno 6. srpnja 2015.]

[DOSTUPNO NA INTERNETU] http://www.dzs.hr/default_e.htm [stranici pristupljeno 8.

srpnja 2015.]

https://portal.cor.europa.eu/divisionpowers/countries/MembersNLP/Croatia/Pages/default.aspx

https://portal.cor.europa.eu/divisionpowers/countries/MembersNLP/Croatia/Pages/default.aspx

http://croatia.eu/article.php?lang=1&id=12

http://www.dzs.hr/default.htm


28

[DOSTUPNO NA INTERNETU] http://www.worldbank.org/en/country/croatia/overview

[stranici pristupljeno 15. srpnja 2015.]

[DOSTUPNO NA INTERNETU] Popis stanovništva 2011. (Državni zavod za statistiku),


[stranici pristupljeno 15. srpnja 2015.]

[DOSTUPNO NA INTERNETU] http://www.europaworld.com/entry/hr [stranici

pristupljeno 16. srpnja 2015.]

CIA (2015.), The World Factbook: Hrvatska, [DOSTUPNO NA INTERNETU] Dostupno na:

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hr.html [stranici

pristupljeno 26. kolovoza 2015.]


http://ec.europa.eu/regional_policy/en/atlas/programmes?search=1&keywords=&period

Id=3&countryCode=HR&regionId=ALL&objectiveId=ALL&tObjectiveId=ALL

[stranici pristupljeno 31. kolovoza 2015.]


http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/cooperation/european-

territorial/interregional/

[stranici pristupljeno 31. kolovoza 2015.]

[DOSTUPNO NA INTERNETU] http://www.istra-istria.hr/index.php?id=2454 [stranici

pristupljeno 8. rujna 2015.]


http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-

countries/croatia/eu_croatia_relations_en.htm

[stranici pristupljeno 8. rujna 2015.]

[DOSTUPNO NA INTERNETU] http://www.azrri.hr/index.php?id=50&L=0

[Stranici pristupljeno 8. rujna 2015.]


www.investincroatia.hr [stranici pristupljeno: 9. rujna 2015.]

[DOSTUPNO NA INTERNETU] http://www.ida.hr/index.php?id=23&L=0

[stranici pristupljeno 14. rujna 2015.]

[DOSTUPNO NA INTERNETU] http://www.opzo.hr/projekti

[stranici pristupljeno: 14. rujna 2015.]

[DOSTUPNO NA INTERNETU] http://parenzana.net/


[DOSTUPNO NA INTERNETU] http://www.revitas.org/hr/


http://www.worldbank.org/en/country/croatia/overview


http://www.europaworld.com/entry/hr

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hr.html






http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/eu_croatia_relations_en.htm

http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/eu_croatia_relations_en.htm

http://www.azrri.hr/index.php?id=50&L=0

http://www.investincroatia.hr/

http://www.ida.hr/index.php?id=23&L=0

http://www.opzo.hr/projekti

http://parenzana.net/

http://www.revitas.org/hr/

Documents

GLAVNA UPRAVA ZA UNUTARNJU POLITIKU - europarl.europa.eu2015... · Gospodarstvo Hrvatsko je gospodarstvo bilo među najbogatijima u sastavu bivše Jugoslavije. Nažalost, država