Upload
islamic-religion
View
1.440
Download
80
Embed Size (px)
DESCRIPTION
uzgoj gljive
Citation preview
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 1/83
Bukovaĉa (Pleurotus ostreatus) i Uzgoj
Broj posta: #1 by Red » 08.09.2010, 11:38
Bukovača
Bukovača - Pleurotus ostreatus je ukusna jestiva gljiva i odliĉno pomoćno ljekovito sredstvo. Kao gljivu koja
jaĉa imunitet vjekovima su je koristili Kinezi, a krajem prošlog stoljeća poĉeli su je koristiti i u Europi. U prirodi
bukovaĉa raste u buketima ili grupama, po hladnom vremenu, na mrtvom drvetu, najĉešće listopadnih vrsta. Radi
se o gljivi asimetriĉnog oblika, glatkog šešira sa ekscentriĉno ili lateralno postavljeno drškom, koja ima svoje
oboţavatelje spremne da savladaju razne prepreke kako bi došli do ukusnog zalogaja.
Uzgojene vrste su svakako najpopularnije i po zastupljenosti na trţištu su odmah iza šampinjona.
Kinezu su je koristi se za ublaţavanje bolova i relaksaciju mišića. Pored toga, upotrebljavali su je i u ljeĉenju
lumbaga, ukoĉenosti ekstremiteta i tetiva, kao i za ljeĉenje loše cirkulacije. Preporuĉena doza za ljeĉenje je tri do
devet grama suhe bukovaĉe u toku dana.
DivShare File - Koso_ Dr Sandor - Gajenje gljive bukovace.pdf
Uzgoj
Gljive se uzgajaju na sirovinama koje su slabo iskoristive u druge svrhe. Mogu se proizvoditi tijekom cijele godine
na relativno malom prostoru u kratkom ciklusu proizvodnje. Za pripremanje uzgojne hranjive podloge najĉešće se
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 2/83
upotrebljava slama ţitarica, npr. pšenice i raţi, koja bi se inaĉe spalila ili zaorala.
Nakon uzgoja bukovaĉe, prorašteni supstrat se u nekim zemljama koristi kao stoĉna hrana. Osim slame ţitarica
za uzgoj gljiva moţe se koristiti i pljeva, kukuruzovina, lišće, piljevina, stari papir i drveni otpaci.Ciklus uzgoja
bukovaĉe je kraći od ciklusa uzgoja šampinjona. Do pojave prvih plodišta ne proĊe ni pun mjesec dana, a
oĉekivani prinos iznosi otprilike 50% od teţine upotrijebljene suhe mase. U prirodi bukovaĉa (Pleurotus ostreatus)
raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drva koji ostaju iza sjeĉe. Prvi pokušaji uzgoja bili su na drvu.
Ova se metoda uzgoja i danas uspješno koristi. U posljednje vrijeme, bukovaĉa se uzgaja na poljoprivrednim
nusproizvodima, npr. slami razliĉitih ţitarica pomiješanoj s razliĉitim omjerima kukuruzovine, sijena, pljeve,
piljevine i sl. Na takvim podlogama ciklus uzgoja traje dva do najviše tri mjeseca.
Bukovaĉa se moţe uzgajati u zatvorenim, djelomiĉno zatvorenim i otvorenim ali natkrivenim prostor ima. Mjesto
uzgoja mora biti zaštićeno od kiše, jakog vjetra i izravnih Sunĉevih zraka. Mora biti osigurana stalna visoka
vlaţnost zraka, dobro prozraĉivanje i 12-satno osvjetljenje. Slama koja se koristi za pripremu podloge mora biti
zdrava, zlatno-ţute boje i suhih vlati. Podlozi se moţe dodati sijeno (10 -30%), kukuruzni oklasci (25-75%),
kukuruzovina (25-50%) ili slama soje ili graška (10-30%). Dodatak sijena u hranjivu podlogu povećava prinos za
oko 20% i smanjuje napad zelenih plijesni na supstrat. Sve sirovine koje se koriste kao hranjiva podloga moraju
biti dobro usitnjene. Image
Uzgojem bukovaĉa na slami dobit će se zdrava hrana i iskoristiti slama koja bi se inaĉe spalila ili zaorala.
MATERIJAL I METODE
Micelij bukovaĉe nasaĊivat će se na usitnjenu slamu jeĉma ili pšenice. Prije nasaĊivanja micelija supstrat će se
sterilizirati vrenjem na temperaturi 100 st. C oko pola sata kako bi se uništili mikroorganizmi i potom dobro ohladiti
jer temperatura od 33 st. C ubija micelij bukovaĉa.
Steriliziranom supstratu (100 kg) se dodaje micelij (5 litara). u slojevima. Smjesa se stavlja u plastiĉne vreće
veliĉine 45 x 90 cm i to tako da se slaţe sloj supstrata, sloj micelija i tako do vrha vreće. Na vrećama se radi
prozraĉivanja izbuše rupe promjera 15-20 mm na razmaku od dvadesetak centimetara. Vreće se stavljaju u
zamraĉenu prostoriju na temperaturu 22 st. C. Nakon otprilike tri tjedna vreće su gotovo sasvim proraštene ipremještaju se u prostoriju za uzgoj. U tim prostorijama mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlaţnost 90-
95% Prilikom berbe struĉak se reţe blizu same površine na kojoj je izrastao. Nakon 10 -15 dana pojavit će se
nove bukovaĉe. Moguće su tri berbe, a nakon toga je supstrat iscrpljen.
Faze prorastanja
Kod uzgoja bukovaĉe tijekom faze prorastanja potrebno je ispuniti samo jedan uvjet. Toplina uzgojne prostorije
treba biti 24 °C. Ukoliko je toplina uzgojne prostorije niţa doći će do smanjivanja prinosa. Do toga dolazi jer
bukovaĉa nije nakupila optimalnu koliĉinu hranjiva u gljivaĉi (miceliju) potrebnu za obilno plodonošenje u
slijedećoj fazi. Bukovaĉa vrlo dobro prorasta podlogu i na niţoj toplini od 10 -20 °C i naizgled sve je u redu, no
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 3/83
onda plodonosi slabije od oĉekivanog. Razlog se nalazi u tome da enzimi koje bukovaĉa ispušta u podlogu kako
bi je mogla probaviti ne rade na ovim niţim toplinama dobro te gljiva ne moţe nakupiti potrebnu koliĉinu hranjiva
kako bi obilno plodonosila. Zbog toga tijekom zime ne treba škrtariti na grijanju jer će nam se optimalno grijana
bukovaĉa oduţiti visokim prinosom. Tijekom prorastanja nije dobro nit dozvoliti da se toplina uzgojne prostrije
popne preko 30 °C. Na tako visokoj toplini enzimi razgraĊuju podlogu vrlo brzo pa dolazi do jakog grijanja unutar
vreća što u konaĉnici dovodi do odumiranja gljivaĉe i izostanka ili velikog pada prinosa.
Na 30 m2 moglo bi se kvalitetno smjestiti maksimalno do 400 vreća sa supstratom na kojima rastu gljive. Na 50
m2, oko 800 vreća, na 100 m2 do oko 1600 vreća.
Odrţavanje prostora za uzgoj
● u prostoriji za uzgoj mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlaţnost 90-95%
● vlaţnost se postiţe zalijevanjem betonskog poda ili orošavanjem leĊnim, ruĉnim
ili ugraĊenim automatskim ovlaţivaĉem. Izbijegavati direktno polijevanje vreća
i gljiva koje izrastaju
● osigurati dovoljnu svjetlost (prirodnu ili umjetnu)ovisno o površini prostora
● ako nema dovoljno prirodne ventilacije potrebno je ugraditi dva ventilatora.
Jedan se postavlja iznad poda 10 cm (za izbacivanje CO2 ), a drugi ispod plafona
(za ubacivanje ĉistog zraka).
Berba gljiva
● prva berba se oĉekuje nakon 4 tjedna. Berbe se obavljaju prosjeĉno svakih 7 dana
ili ĉešće ako je to potrebno. ● Bukovaĉe se beru kad veliĉina klobuka naraste promejra do 10 cm. Bere se cijeli grm
iz korijena, ništa se ne ostavlja na tom mjestu.
● Rezanje se vrši 2 cm ispod klobuka
● uobiĉajeno je da se ostvare 3 berbe
Uzgoj na drvetu
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 4/83
U prirodi bukovaĉa raste na drvetu lisnatog drveća. Zato je moţete uzgajati i na drvenim oblicama duţine 30–80
cm. Moţete upotrijebiti oblice svih vrsta lisnatog drveća (ne ĉetinara!)Drvo ne bi trebalo biti starije više od pola
godine od odsijecanja. Postoji mnogo mogućnosti zasijavanja oblica bukovaĉom. Bitno je da bukovaĉa doĊe
direktno u kontakt sa drvetom kako bi hife bukovaĉe mogle prorastati u drvo. Micelijem obrasle kolĉiće kasnije
zabodite do 1/3 u zemlju u vrt, na mjesto koje je u polusjeni. U sluĉaju suše prskajte ih vodom. Oblice raĊaju 2– 5
godina (ovisno o hranjivosti drveta).
Kombucha- ljekovita gljiva
Broj posta: #1 by Red » 01.12.2010, 13:53
Kombucha - gljiva koja se nesebično dijeli prijateljima i znancima kao zalog želje za zdravijim i kvalitetnijim
životom. Izrazito ukusnog i osvježavajuceg okusa. Ovaj vas čaj može osloboditi raznih tegoba, bilo da ga pijete,
bilo da ga upotrebljavate kao vanjske obloge
※ Napravite ju sami, recept na dnu posta※
Terapeutska svojstva Kombuche, zvane još i ĉajna gljiva nisu nepoznata diljem svijeta. Kada je bivši ameriĉki
predsjednik Reagan bolovao od raka, Japanci su mu kao znak ţelje za ozdravljenjem u pomoć poslali Kombuchu.
Mnogo razliĉitih imena se pridodaje ovoj gljivi, (preciznije receno Kombucha je jedna ĉvrsta mrena, simbioza
bakterija i kvasa koja se stvara na ĉaju) zovu je kineska, indijska, ruska i japanska gljiva što samo dokazuje njenu
široku rasprostranjenost.
Prvi jaĉi nalet popularnosti Kombucha je dobila poslije Prvog svjetskog rata kada je iz Rusije dospjela u Japan.
Tamo je postala predmet radijskih i TV emisija. MeĊutim, podaci iz Kine nam govore o puno duţoj starosti - od
oko 2000 godina.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 5/83
Qin Shi Huang Di
Tijekom vremena proširila se i na Taiwan, Hong Kong, i dalje u mnoge drţave širom svijeta. Ono što je izuzetno
zanimljivo kod Kombuche je naĉin razmnoţavanja kulture. Naime, svaka kultura u dobro pripremljenim, pravim
uvjetima nastavlja razmnoţavati sama sebe. Na taj naĉin ova kultura moţe vama, obitelji, prijateljima i
poznanicima osiguravati trajnu, nepresušnu zalihu Kombucha ĉaja.
Kombucha je ljekovit čaj. Ĉini se kao ljekovito sredstvo za široku paletu bolesti koja bi bila u rasponu od
“bezazlenih” neraspoloţenja do teţih bolesti.
Ovo su samo neki od dokazanih i spoznatih dostignuća u lijeĉenju:
- Lijeĉi upalu zglobova (artritis)
- Srĉani infarkt
- Ĉireve, hemeroide
- Sivu mrenu
- Olakšava godine menopauze, PMS, te grĉeve pri menstruaciji - Smanjuje pretilost i vrši detoksikaciju
- Smanjuje ţuĉne kamence i prijetnje ţuĉi
- Jaĉa bubrege
- Lijeĉi arteriosklerozu (povapnjenje ţila), te šećernu bolest
- Nesanicu
- Pomaţe u regulaciji crijevnih aktivnosti
Ovaj, slobodno ga mozemo nazvati i kućni lijek, pokazao se uĉinkovitim zahvaljujući svojim metaboliĉkim
svojstvima i kao odliĉan stabilizator staniĉnih membrana bez štetnih nuspojava koje imamo kod mnogihfarmaceutskih proizvoda.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 6/83
Danas doţivljavamo povratak postupcima lijeĉenja koji su bliski prirodi; takoĊer lijekovima i hrani prirodnog
porijekla - daleko od industrijski proizvedenih proizvoda. To moţe biti jedan od razloga za veliku privlaĉnost i
oĉaravanje zdravim napitkom zvanim Kombucha. Još od pradavnih vremena širom cijelog svijeta za stvaranje
fermentiranih napitaka i prehrambenih proizvoda za poticanje zdravlja, ljudi koriste zajednice kvasa i bakterija i
primjenjuju ih za svoj boljitak.
Već u Bibliji ĉitamo (Knjiga o Ruti 2:14) da je zemljoposjednik Boaz pozvao Moapku Rutu, koja će kasnije postati
njegovom ţenom, za vrijeme dok je pabirĉila ţito: "Hodi ovamo, jedi ovog kruha i umoĉi svoj zalogaj u ocat! I ona
sjedne pokraj ţetelaca; a on stavi pred nju prţenih zrna. Jela je i nasitila se, i još joj preteĉe." Ovaj biblijski
izvještaj iz pribliľno 1000. g. pr.n.e. ne daje nam samo nagovještaj o njihovim tipiĉnim prehrambenim obiĉajima,
premda su oni sa našeg stanovišta bili umjereni. Mi odavde takoĊer vidimo da su ĉak i u to doba ljudi pripremali
napitke sa mikroorganizmima mlijeĉne kiseline i kako su oni sluţili ljudima za jaĉanje i osvjeţenje tijekom teškog
ţetvenog rada.
Drevni, punokrvni roĊak ovih srodnih simbioza bakterija i kvasa je ĉajna gljiva zvana Kombucha. Dolazi iz istoĉne
Azije i negdje na prelasku stoljeća stigla je u Njemaĉku preko Rusije. Ovaj drevni kućni lijek se takoĊer sve više
koristi u drugim zemljama kod svih mogućih problema. Gljiva se sastoji od ţelatinoidne i ţilave gljiviĉne
membrane u obliku plosnatog diska. Ţivi u hranjivoj otopini ĉaja i šećera, u kojoj se neprestano razmnoţava
klijanjem. Gljiviĉni disk se najprije širi preko cijele površine ĉaja, a zatim se podebljava. Kad netko postupa s
gljivom ispravno, ona raste, klija i pravi društvo svom vlasniku cijeli ţivot.
Za vrijeme procesa fermentacije i oksidacije, gljiva djeluje u ĉaju razliĉitim kompleksnim reakcijama, uzastopno ili
istovremeno (to su procesi asimilacije i disimilacije). Ĉajna gljiva se hrani šećerom i u zamjenu proizvodi druge
vrijedne supstance koje preinaĉuje u piće: glukuronska kiselina, mlijeĉna kiselina, vitamin i, aminokiseline,antibiotski sastojci i drugi proizvodi. Ĉajna gljiva je stoga stvarno malena biokemijska tvornica.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 7/83
Kombucha - lijek za sve?
Postoji pravo bogatstvo obimnog iskustva vezanog uz Kombucha gljivu. Osim njezine upotrebe kao
osvjeţavajućeg napitka, u gotovo svim izvještajima moţe se takoĊer ĉitati o njezinoj upotrebi kao lijeku. U
izvještajima iz najstarijih kao i modernih vremena navodi se veliki broj bolesti kod kojih se koristio i hvalio
Kombucha ĉaj. Paleta seţe od najbezazlenijeg neraspoloţenja do najozbiljnijih bolesti.
Mnogi lijeĉnici i nauĉenjaci su se usredotoĉili na uĉinke Kombucha napitka kao kućnog lijeka. Postoje mnogi
nauĉni radovi koji se odnose na Kombuchu. Oni govore o njezinoj terapeutskoj uĉinkovitosti koja se zasniva na
glukonskoj kiselini, glukuronskoj kiselini, mlijeĉnoj kiselini, octenoj kiselini kao i na ţivotno vaţnim vitaminima C i
grupe B. Kao što je dokazano, naroĉito od strane ruskih istraţivaĉa, mnoge od njezinih komponenata imaju
antibiotske i detoksikacijske karakteristike koje igraju presudnu ulogu kod biokemijskih procesa u tijelu.
Nasuprot mnogim farmaceutskim proizvodima s neţeljenim nuspojavama, aktivne supstance Kombuche djeluju
na cjelokupni tjelesni sustav. Zahvaljujući svojim prijateljskim metaboliĉkim svojstvima ona moţe ponovno
uspostaviti normalno stanje staniĉnih membrana bez štetnih nuspojava i tako pomoći pojedincu da poboljša
kvalitetu svog ţivota. Ovu prirodnu snagu moţemo iskoristiti za odrţavanje naše vitalnosti, aktivnosti, kao i naših
mentalnih i psihiĉkih sposobnosti!
Obimna svjetska literatura
Već je Baĉinskaja (1914) zabiljeţila da je ovaj napitak koristan za ţeluĉano -crijevnu aktivnost. Autorica
preporuĉuje da se popije mala ĉaša pića prije svakog obroka i da se koliĉina postepeno povećava.
Profesor S. Bazarewski iznio je na vidjelo izvještaj u "Dopisi udruţenja istraţivaĉa prirode" u Rigi, 1915, o tome
da kod latvijskog stanovništva baltiĉkih ruskih provincija Livland i Kurland postoji narodni lijek pod imenom
"Brinum-Ssene" što bi u prijevodu znaĉilo "Ĉudesna gljiva". Prema Bazarewskom latvijsko stanovniątvo pripisuje
ovoj gljivi "ĉudesnu iscjeliteljsku moć za mnoge bolesti". Neki ljudi koje je Bazarewski pitao uporno su tvrdili da
pomaţe kod glavobolje, dok su ga drugi uvjeravali da je "gljiva korisna za sve bolesti".
Korisna za zatvor
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 8/83
Prof. B. Lindner 1917-1918) izvještava da se lijek najviše koristi kao regulator crijevnih aktivnosti. TakoĊer su se
izlijeĉili i hemoroidi.
Tajni savjetnik prof. dr. Rudolf Kobert (1917-1918) se prisjeća da je s tom gljivom bio napravljen "siguran lijek
protiv reumatizma zglobova".
Prof. dr. Wilhelm Hennenberg (1926) takoĊer izvještava da se piće sa ĉajnom gljivom koje je bilo pripravljano pod
nazivom "ĉajni kvas", u Rusiji koristilo kao "lijek protiv svih vrsta bolesti, naroĉito protiv zatvora".
Prema dr. Madausu u "Biologic Healing Arts" (1927), gljiva i njezini metaboliĉki proizvodi imaju izvrstan uĉinak na
regeneraciju stjenki ćelija i stoga su izvrstan lijek za arteriosklerozu.
Opće poboljšanje cjelokupnog stanja
H. Waldeck (1927) govori o kemiĉaru kojeg je sreo za vrijeme I svjetskog rata u Rusiji -Poljskoj 1915, s kojim je
dijelio svoj smještaj i koji je za njega kuhao "ĉudesno piće" protiv njegovog jakog zatvora. Kemiĉar je povjerio
Waldecku da uvijek ima pri ruci ovaj "tajni ruski kućni lijek" za koji se kaţe da je dobar "za sve vrste slabosti" i
"zbog svoje prirodno stvorene kiseline, uspješno se suprotstavlja problemima starenja i tako doprinosi produljenju
ţivota".
Prof. Br. Lakowitz (1928) potvrĊuje Waldeckovu izjavu da se pomoću napitka ĉajne gljive brzo uklanjaju probavne
smetnje. Iskustvo govori da se takoĊer uklanjaju i jake glavobolje i ţivĉane smetnje. Lakowitz je došao do
zakljuĉka: "Za sve vrste ljudi je poţeljna široka rasprostranjenost ĉajne gljive za proizvodnju takvog ĉajnog kvasa
kao lijeka protiv probavnih smetnji".
U "White Flag" (1928) se izvještava: Osvjeţavajući okus ovog ĉajnog napitka je općenito ugodan, a njegov uĉinak
je … vrlo dobar. Okus fermentiranog ĉaja je vrlo ugodan i podsjeća na lagano pjenušavo vino ili slatki mošt.
Uĉinak ĉaja se obiĉno vrlo brzo pokazuje. Osim svega djeluje na ĉišćenje krvi i odstranjivanje otrova i kaţe se …
pruţa izvrsnu pomoć kod osipa koţe lica. Nadalje, prema li jeĉniĉkim uputama i procjenama, on je vrlo uĉinkovit
kod trajne glavobolje, bolova u udovima, gihta, reumatizma, i drugih problema starenja. Lijeĉnici takoĊer istiĉu da
se opći uĉinak ĉajne gljive pokazuje već za nekoliko tjedana kroz poboljšano opće stanje i kroz porast kondic ionih
sposobnosti, što moţe biti u vezi sa visokim vitaminskim i hormonalnim uĉinkom gljive.
Nadalje, gljiva stimulira metabolizam … izvrsno i pri tom pomaţe u proĉišćavanju tijela, tj. eliminaciji svih tipova
otrova.
Korisni učinak kod arterioskleroze
Dr. Maxim Bing (1928) preporuĉuje Kombucha gljivu kao "vrlo uĉinkovit lijek za arteriosklerozu, giht i crijevnu
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 9/83
deficijenciju". Kao posljedica korištenja svjeţe, dobre kulture oĉekuje se "korisni uĉinak u osjetu sniţenja krvnog
tlaka, prestanku tjeskobe, razdraţljivosti, te bolova, glavobolje, vrtoglavice, itd. kod arterioskleroze". "Lijenost
crijeva i njezini propratni uĉinci takoĊer se mogu brzo otkloniti. Ona daje naroĉito korisne rezultate kod
kalcifikacije bubrega i kapilara mozga."
Dr. Siegwart Hermann (1929) opisuje eksperimente s maĉkama koje su bile otrovane sa Vigantolom (antirahitiĉni
preparat vitamina B). Zabiljeţio je pozitivan utjecaj na razinu njihovog kolesterola kad su ţivotinje primale
Kombucha ekstrakt. To je zanimljivo jer u sluĉajevima ljudske arterioskleroze takoĊer postoji povišena razina
kolesterola. Hermannov zakljuĉak na temelju ovih eksperimenata bio je: "Lijeĉniĉka opaţanja kod bolesniĉkog
kreveta, kao i kod eksperimenata sa ţivotinjama, pokazuju da su općenito bili primijećeni isti uĉinci kao što ih
navodi narodno vjerovanje."
Glukuronska kiselina
Po mojem mišljenju postoje faktori koji govore o dobrim uĉincima gljive kod gihta, reume, artritisa itd. što se moţe
objasniti time da akumulirani toksini u tijelu postaju topivi u vod i i obraĊeni kroz bubrege zahvaljujući svojem
spajanju sa glukuronskom kiselinom u napitku, te se tako eliminiraju kroz urin. Ovo spajanje je oblik
biotransformacije; pomoću nje se endogenske i tijelu strane supstance veţu sa glukuronskom kiselinom u
glukunoroide.
U 1961. je dr. med. Valentin Köhler svojim ĉlankom "Glukuronska kiselina ohrabruje pacijente od raka" u ĉasopisu
"Medical Practice"potaknuo diskusiju o terapeutskoj upotrebi glukuronske kiseline. Glukuronska kiselina je jedan
od produkata koji se stvaraju za vrijeme procesa fermentacije u Kombucha ĉaju. Dr. Köhler u to doba izvještava o
ohrabrujućim rezultatima u tretiranju pacijenata oboljelih od raka sa glukuronskom kiselinom. Maksimalno
dugotrajan uĉinak glukuronske kiseline oĉituje se u tome da moţe izazvati pojaĉani rad tjelesnog obrambenog
mehanizma kao i moguću povećanu proizvodnju interferona.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 10/83
Detoksikacijska funkcija glukuronske kiseline ide ruku pod ruku sa poboljšanjem općeg stanja i
poboljšanjem metaboličke oksidacije.
Dr. Köhler takoĊer biljeţi iznenaĊujući uspjeh u tretiranju bolesnog drveća. Razliĉite institucije su provodile
nauĉna ispitivanja u cilju rješavanja problema umirućeg drveća. Primjenom kombinacije nutricionistiĉkih
supstanci, elemenata u tragovima i iona teških metala došlo je do aktiviranja ili ubrzanja procesa izgradnje.Sposobnost glukuronske kiseline da uĊe u kombinaciju kako sa stranim tako i s endogenim toksiĉnim
supstancama utjeĉe na zaštitu biljne ćelije. Na taj naĉin moţe se uĉiniti neškodljivim preko 200 sup stanci,
ukljuĉivši one koje su sadrţane u kiselim i radioaktivnim kišama, kao i sumporni dioksid, nitriti, ozon. Prema
istraţivanju dr. Köhlera, zaštitna aktivnost povezana sa glukuronskom kiselinom takoĊer ĉuva genetiku bilja od
porasta smetnji ili unapreĊuje njihov oporavak u daljem toku njihovog rasta. Saznanja koja proizlaze iz
prouĉavanja dr. Köhlera mogu se primijeniti i na sve ljudske ćelije. Kad se proces rasta i dekompozicije u
ljudskom metabolizmu odrţava na optimalnoj razini dodavanjem malih doza glukuronske kiseline, kao što su one
sadrţane u Kombucha napitku, to predstavlja kombinaciju nauĉnih podataka i proizvoda prirode, ĉemu laici još
uvijek daju prednost. To je moguća pomoć ljudima koji su sve više i više ugroţeni toksiĉnim supstancama iz sv og
okoliša. Pomoću glukuronske kiseline štetni proizvodi u ljudskom tijelu se dezintegriraju u konaĉne proizvode,
eliminiraju i tako ĉine neškodljivima. Ovo detoksikacijsko djelovanje glukuronske kiseline potpomaţe pri razliĉitim
ćelijskim funkcijama.
Rezultat se iskazuje kao povećana endogenska otpornost prema toksiĉnim i okolinskim stresovima koji nas
udaraju sa raznih strana, kao ponovno oţivljavanje oštećenih ćelija tijela, te konaĉno kao oporavak, poboljšanje i
osnaţenje našeg općeg stanja. Kad mnogi ljudi kaţu da Kombuchu ne koriste nuţno za iscjeljenje odreĊene
bolesti, ali ju piju kao napitak da bi se bolje osjećali, dolazimo do dodirne toĉke u kojoj nauĉna saznanja i narodno
vjerovanje idu ruku pod ruku.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 11/83
Normalizacija crijevnih funkcija
Dr. L. Mollenda (1928) izvještava da je Kombucha napitak naroĉito uĉinkovit kod smetnji probavnih organa i da
praktiĉki normalizira njihove funkcije. Što više, samo piće se pokazalo korisnim kod gihta, reumatizma i razliĉitih
stupnjeva arterioskleroze. O dodatnim podruĉjima primjene on piše: "U sluĉaju angine, naroĉito kad postoje
naslage na tonzilama, piće treba koristiti ne samo za grgljanje već i za pijenje, i na taj naĉin uništiti bakterije koje
dolaze u ţeludac putem hrane i pića. Takvo grgljanje kod angine dop rinosi brzom oporavku, a kod boli kod gihta i
arterioskleroze iznenaĊujući je uspjeh postignut ĉak i u teškim sluĉajevima… Premda je napitak kiseo, on ne
prouzrokuje nikakvo kiselo stanje u ţelucu; on olakšava i znatno potiĉe probavu ĉak i teško probavljiv e hrane.
Jednako koristan uspjeh nakon uzimanja Kombucha napitka bio je takoĊer postignut kod ekcema gihta i
kamenaca bubrega, mokraćovoda i ţuĉi."
"Detoksikacija u svakom pogledu ... "
Prvi opis u obliku knjige, u kojemu je tema bila ĉajna gljiva, pojavio se 1954. Knjiţica od 54 stranice napisana na
ruskom jeziku imala je naslov "Ĉajna gljiva i njezina terapeutska svojstva". Autor G. F. Barbancik izvještava u
svom uvodu o prvoj primjeni uvarka ĉaja od gljive kao iscjeljujućeg lijeka u terapeutskoj klinic i Omske bolnice. On
izvještava o uspješnoj terapiji kod tonzilitisa, raznih internih bolesti, naroĉito onih upalne prirode, zeludĉanog
katara uzrokovanog premalenom proizvodnjom kiseline, crijevnih upala, dizenterije, arterioskleroze, visokog
krvnog pritiska, skleroze itd.
Doktor medicine Dr. Rudolf Sklenar iz Licha, Oberhessen, izvještava 1964. u ĉasopisu "Eksperimentalna
iscjeliteljska znanost" o uspjesima svojeg naĉina dijagnoze i terapije: "Istaknuti prirodni lijek je napitak gljive pod
nazivom Kombucha, koji djeluje detoksikacijski u svakom pogledu i koji rastvara kako mikroorganizme tako i
kolesterol." Dr. Sklenar je razvio biološku terapiju raka u kojoj Kombucha zajedno s drugim biološkim lijekovima
kao što su koli-preparati, igra vaţnu ulogu u sanir anju crijevne flore.
U maloj publikaciji od 8 stranica pod nazivom "Dijagnoza raka zasnovana na krvi i tretman raka, prekanceroznih
stanja i drugih metaboliĉkih bolesti sa Kombuchom i koli -preparatima" dr. Sklenar izvještava o uĉinkovitosti
vitamina, mlijeĉne kiseline i glukuronske kiseline. "Oni uništavaju štetne mikroorganizme (viruse, bakterije,
plijesni) i rastvaraju otpadne tvari i toksiĉne naslage (mokraćna kiselina, kolesterol itd.)". Kombucha uzrokuje
"izvanrednu detoksikaciju organizma". Putem uţivanja tog napitka dodatno se postiţe "zamjetno okrepljenje
ĉitavog endokrinog sustava i poboljšanje metabolizma".
Dr. Sklenar izvještava da je imao priliku sa ĉajem od gljive uspješno tretirati: giht, reumu, arteriosklerozu, artritis,
disbakteriju, zatvor, impotenciju, nespecifiĉna krvarenja, gojaznost, furunkulozis, bubreţne kamence, kolesterol,
rak i to naroĉito njegove rane stadije, itd.
Ubojica raka?
Dr. Veronika Carstens (1987), supruga bivšeg njemaĉkog predsjednika, preporuĉuje Kombuchu rijeĉima:
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 12/83
"kombucha odstranjuje otrove iz organizma i jaĉa metabolizam, što poboljšava obrambenu sposobnost."
Specijalist za prirodno iscjeljivanje A. J. Lodewijkx iz Ermela, Nizozemska, piše o Kombuchi u svojoj veoma
preporuĉljivoj knjizi "Ţivot bez raka": "Kombucha gljiva ima snaţna antiseptiĉka svojstva. Ĉaj proĉišćava endokrini
sustav i potiĉe eliminaciju; kroz Kombucha ĉaj se neutralizira i eliminira mokraćna kiselina. Stoga je ovaj ĉaj
izvrstan lijek protiv gihta, reume, artritisa, bubreţnih kamenaca, crijevnih disbakterija, ali naroĉito protiv raka i
njegovih ranih stadija jer Kombucha gljiva vrši snaţan utjecaj na endobionte koji uzrokuju bolesti. Kao što smo
vidjeli, upravo ti endobionti eliminiraju crvena zrnca kod nepovoljne promjene pH. Kod svih metaboliĉk ih bolesti i
raka, Kombucha je jedinstveni napitak za detoksikaciju tijela. Ona uklanja metaboliĉki otpad i tako normalizira pH
krvi."
Vlastita procjena
Kombucha ne cilja na odredjeni organ tijela, već naprotiv pozitivno djeluje na ĉitav organizam djelujući na
stabilizaciju metaboliĉkog stanja kroz detoksificirajuće uĉinke svoje glukuronske kiseline. To kod mnogih ljudi
dovodi do povećanja sposobnosti endogenske obrane protiv onih toksiĉnih utjecaja i okolinskog stresa koji nas
preplavljuju s mnogih strana, rezultirajući ojaĉanjem oštećenog celijskog metabolizma, te oporavkom istabiliziranjem dobrog općeg stanja organizma.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 13/83
Slijedeći aktivni mehanizmi kombuche su u potpunosti provjereni kako nauĉnim ispitivanjima tako i
eksperimentalno: regulacija crijevne flore, jaĉanje ćelija, detoksikacija i eliminacija šljake, metaboliĉka
harmonizacija, antibiotiĉki uĉinak, uspostavljanje pH ravnoteţe.
Napravite ju sami! Nema problema ako znate kako!
Kombucha napitak se vrlo jeftino moţe napraviti u svakoj kući. S obzirom da gljiva stalno raste, moţe se poĉeti s
komadićem opne ĉajne gljive i omogućiti piću koje je izvor za unapredjenje zdravlja da vrije. Priprema nije
problem ako imate upute. Od drevnih dana Kombucha napitak se priprema u vlastitom domu, a ĉajna gljiva ide od
porodice do porodice kao znak prijateljstva i medjusobnog pomaganja. Ĉajna gljiva ima visoku vitalnost i veliku
sposobnost regeneracije. Da nema ovu visoku biološku energiju ne bi mogla preţivjeti dugaĉki vremenski period
od kad je zabiljeţena u Kineskom carstvu prije više od 2000 godina do danas.
Kad se radi ĉisto i na osnovi provjerenih uputa, tada nema razloga za oklijevanje u pravljenju Kombucha pića, kao
i kod mnogih generacija prije. Tko god ima potrebno znanje moţe se uspješno baviti ĉajnom gljivom - kao što se
bavi i s drugim "otvorenim" prehrambenim proizvodima u svojoj kući.
Svatko moţe proizvesti besprijekoran, ukusan, cjelovit i uĉinkovit Kombucha napitak ako se oslanja na provjerene
upute. Gljiva će rasti i pratiti svog vlasnika cijeli ţivot i sluţiti mu na dobrobit.
Kombucha gljiva štiti samu sebe
Tko god postupa sa svojom kulturom gljive prema provjerenim pravilima sa briţnošću i obzirnošću, ne treba
oĉekivati poteškoće. U ruskim izvještajima ĉak se i napominje da nisu potreb ne nikakve posebne mjere opreza jer
gljiva štiti samu sebe od neĉistoća. Ona ima brojna zaštitna sredstva koji svi zajedno spreĉavaju razvoj stranih
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 14/83
mikroorganizama koji ne pripadaju organizmu ĉajne gljive: organske kiseline, niski sadrzaj alkohola, karbon sku
kiselinu, antibiotske proizvode.
Nasuprot nekima drugima ova gljiva se lako razmnoţava i dijeli. Zato jer raste radosno i dragovoljno se dijeli, svi
prijatelji i znanci mogu ubrzo imati koristi od nje. Dobar je obiĉaj proslijediti Kombucha gljivu drug im ljudima kao
znak prijateljstva i medjusobnog pomaganja.
Napravite ju sami!
Sastojci:
- 5 litara vode
- 25 gr. zelenog ĉaja
- 450 gr. šećera
- 1 staklena tegla zapremnine 5 l ili plastĉna duboka zdjela
Priprema
1. U većem loncu, zagrijavamo vodu zajedno sa šećerom. Miješamo cijelo vrijeme drvenom kuhaĉom, dok se
šećer ne istopi, odnosno voda ne uzavrije. 2. Kad se šećer skroz istopi, makne se sa vatre na stranu i ostavi 5 -10 minuta da se malo prohladi.
3. Zatim dodajte 25 gr.zelenog ĉaja refusno pakovanog ili ako nemate refusnog (jeftiniji je), moţe i onaj iz kesice
– samo ga izvadite iz kesica i premjerite toĉno 25 gr. Odkako ste dodali zeleni ĉaj, lonac lijepo poklopite i ostavite
da odstoji 10 sati. Ja ga obiĉno pravim uveĉe, pa ga ujutro produţim.
4. Ujutro, se ova tibetska kombucha vadi iz njezine tegle i dobro se umiva mlakom vodom sa svih strana (ona je
inaĉe mekana i pomalo ljigava i zato se i umiva). NAPOMENA: Kombucha se mora vratiti nazad u ĉistu teglu na
ISTU STRANU na kojoj je leţala kad smo je izvadili – nikako je vratiti naopako.
5. Isto tako se ĉisti i tegla ili zdjela u kojoj pliva, s time što naš cijenjeni napitak koji je ona napravila, procijedimo
kroz PLASTIĈNO cjedilo ( nikako ţeljezno zbog moguĉnosti oksidacije) u staklenu bocu i dobro zaĉepimo doupotrebe.
6. Ovako se ĉista tegla, zalije odstojanim i procijeĊenim zelenim ĉajem od juĉe, a zatim se ĉista i umivena
kombucha vrati u novu teĉnost i dobro pokrije gazom (da joj ne ulazi prašina i da bi mogao nesmetano cirkulirati
zrak za disanje).
7. Ovako se ona ponovo hrani sastojcima iz teĉnosti 7 – 8 dana na sobnoj temperaturi ( niti hladno niti pretoplo), a
zatim se ciklus procijeĊivanja ponavlja i pravi se nova tura … i tako u krug. Inaĉe kiselost moţete i sami
kontrolirati, tako da ako ţelite kiselije drţite duţe vremena u tegli, ali nikako duţe od 10 dana, a zatim ponovite
postupak s novom dozom ĉaja.
Posluţivanje
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 15/83
Tegla ili plastiĉna zdjela moraju biti gore široke, da bi kombucha mogla lijepo zauzeti površinu, bez da bude
natisnuta ili zguţvana. Moţe se staviti u lijepu, plastiĉnu, kockastu, duboku, kanticu za bijeli sir i prekriti ĉistom
gazom.
Isto tako, gore navedene koliĉine, se mogu duplicirati kada kombucha naraste (proširi se) ili je moţete staviti u
pola mjerice dok malo ne ojaĉa a onda ju treba premjestiti u veću zdjelu sa gore navedenim dozama.
Izvor literature: Günther W. Frank,
Kombucha - zdrav napitak i prirodni lijek iz Dalekog Istoka
izvor: www.magicus.info
Reishi (Ganoderma lucidum)
Broj posta: #1 by Red » 08.09.2010, 10:58
REISHI GLJIVA-GANODERMA LUCIDUM
Više od 2000 godina Reishi gljive (Ganoderma Lucidum) su zauzimale prestiţni status kod Kineskih medicinskih
struĉnjaka kao izuzetno ljekovito sredstvo i bile su veoma široko korištene u Kineskoj tradicionalnoj medicini kao
alternativni pristup i kao sredstvo za tretiranje mnogih bolesti. Reishi gljive su legendarno ĉudo od svih
medicinskih ljekovitih biljaka zbog svoje oĉigledne superiorne ljekovitosti i zbog toga sto nema nikakvih nuspojava
i toxina prilikom korištenja. Reishi se u prirodi veoma teško nalazi pa je stoga i bila rezervirana za Azijske kraljeve
i bogataše sve do druge polovine 20-tog vijeka kada se poĉelo sa organiziranim uzgojem crvene Reishi gljive u
Japanu i kada je ta ĉudesna gljiva postala dostupna populaciji cijelog svijeta.
Za Ganodermu Lucidum, Ling Zhi Reishi - japanski naziv, se zna da je ljekovita 4.000 godina. Stari Kinezi su je
oboţavali.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 16/83
Bolujete li, bez obzira od ĉega, Kinezi će vam preporuĉiti Ling Zhi ili nebesku travu.
Zvali su je drvetom ţivota i biljkom dugovjeĉnosti.
Vjerovalo se da samo posjedovanje gljive Ganoderme Lucidum produţava ţivot vlasnika. Vijekovi korištenja
donijela su joj niz imena: nebeska ili rajska trava, lijek kraljeva, biljka sreće (prije pojave modernog intenzivnog
uzgoja, gljivu je bilo prava sreća pronaći u prirodi)...
No ma kako je zvali, rijeĉ je o gljivi iz porodice Ganoderma koja raste na panjevima drveća, a najcjenjenije su one
ubrane sa šljive i hrasta.
Doktor Shi-Jean Lee, najslavniji doktor dinastije Ming u svojoj knjizi Ban Chao Gang Moo, piše da dugoroĉno
uzimanje Ganoderme Lucidum omogućava formiranje zdravog tijela i postizanje dugovjeĉnosti. Ganoderma
Lucidum se moţe uzimati svakodnevno bez ikakvih nuspojava, a dugoroĉno korištenje dokazano osnaţuje
imunološki sistem ljudskog organizma a bez ikakvih neţeljenih utjecaja po ljudski organizam.
S obzirom da je drvenastog sastava, ne moţe se koristiti u ishrani, ali se zato od nje pripremaju ĉajevi, razni
ljekoviti preparati u kombinaciji sa drugim ljekovitim vrstama.
U poslednjih 20 godina testirano je djelovanje Ganoderme lucidum preparata i potvrĊeno da ova gljiva lijeĉi
neurosteniju, nesanicu, prehladu, razna crijevna oboljenja, hepatitis, kroniĉni bronhitis, lijeĉi jetru, i pankreas
(samim tim pomaţe kod dijabetesa)izuzetno poboljšava imunitet, lijeĉi srĉana oboljenja i alergije
Polisaharidi ove gljive imaju jak antikancerogeni efekat i u svijetu se koriste kao zvaniĉno sredstvo u borbi protiv
zloćudnih tumora.
Ganodermna kiselina, još jedan njen sastav, lijeĉi razne vrste alergija.
Gljiva ima izrazita antivirusna i antibakterijska svojstva, pa se moţe koristi i kao prirodan antibiotik. Prvi su je
poĉeli uzgajati Kinezi, a u poslednjih nekoliko desetljeća njen uzgoj je sve popularniji širom svijeta.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 17/83
Ganoderma lucidum se danas umjetno uzgaja, u strogo kontroliranim uvjetima, a pokazalo se da su uzgojene
gljive daleko ispred prirodnih po ljekovitim osobinama.
Polisaharidi iz reiši zaustavljaju rast tumora i to je njeno najznaĉajnije ljekovito djelovanje. Oni deluju i kao
imunostimulatori, kardiotonici, a bitni su i za smanjenje nivoa šećera u krvi. Drugi ljekoviti sastojci smanjuju krvni
pritisak, kolesterol u krvi i zaustavljaju stvaranje krvnih ugrušaka. Razliĉiti polisaharidi su bitni i za lijeĉenjeneurastenije, nesanice, kroniĉnog hepatitisa, bolesti bubrega, koronarnih i srĉanih bolesti, kroniĉnog bronhitisa i
bronhijalne astme, ĉira na ţelucu i dvanaestopalaĉnom crijevu. Takode spreĉavaju oštećenja jetre od štetnih
metaboliĉkih produkata. Reiši ima i izrazito antibakterijsko i antivirusno djelovanje, pa se koristi i kao prirodni
antibiotik.
U ispitivanjima je dokazana izuzetno mala toksiĉnost i alergija na ovu gljivu, a i to samo u sluĉajevima
dugotrajnog i neprekidnog korištenja. U svijetu, fabrike lijekova, od ove glj ive, njenih spora i micelijuma prave
injekcije, tablete, sirupe i praškove, a makrobiotiĉari je koriste u ishrani kao ĉaj.
Djelovanje Ganoderme Lucidum na imunološki sistem
Moţda najveća potencijalna ljekovita korist je njegova mogućnost da jaĉa imuni sistem ljudskog organizma.
Reishi - Ganoderma Lucidum sadrţi visoku koncentraciju organskog Germanijuma, polisaharide i tripertene. Ove
aktivne komponente dokazano jaĉaju naš imuni sistem. Konzumiranje Reishi gljive vode raĉuna o preventivi i
povećavaju imunitet. Reishi gljive imaju veoma široku primjenu. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini
Ganoderma lucidum pomaţe u boljem funkcioniranju i sluţi za tretiranje bolesti pet kljuĉnih organa kod ljudi -
srce, pluća, jetra, pankreas i bubrezi. Ganoderma lucidum se moţe koristiti za lijeĉenje raznih bolesti ljudskog
organizma ukljuĉujući : respiratorna oboljenja, kardiovaskularna, digestivna, neurološka, endokrinološka oboljenja
itd. Sve ove navedene bolesti a i mnoge druge Ganoderma uspješno lijeĉi zahvaljujuci najvaţnijem efektu
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 18/83
"podrška općem sistemu i obezbjeĊuje vitalnosti ljudskog organizma" - poboljšanjem imuniteta ljudskog
organizma. Ganoderma gljive pomaţu regulaciji cijelog tjelesnog mehanizma i metabolizma - osigurava da svi
organi rade normalno.
Djelovanje Ganoderme Lucidum na kardiovaskularni sistem
Vjekovima je Ganoderma poznata kao kardiovaskularna biljka pa je tako rutinski prepisana u staroj Kini i Japanu
pacijentima sa “bolovima u grudima", sa stresom i/ili kroniĉnim arterijskim oboljenjima. Kinski znanstvenici su
otkrili da Ganoderma poboljšava krvotok i da sadrţi kiseline tripertene koje sniţavaju visok krvni tlak, smanjuju
kolesterol i samim tim spreĉavaju srĉana oboljenja – infarkt.
Šestomjeseĉna kliniĉka istraţivanja na medicinskom fakultetu u Tokiju su pokazala da je skoro polovina od 53
pacijenta sa povećanim krvnim tlakom imala znaĉajno sniţenje krvnog tlaka poslje uzimanja extrakta Ganode rme
a sliĉne rezultate su dobili Kineski znanstvenici u svojim obilnim istraţivanjima djelovanja extrakta Ganoderme na
pacijente sa visokim nivoom kolesterola kod kojih je nivo kolesterola znacajno opao poslije samo 1-4 mjeseca
svakodnevnog konzumiranja extrakta (kod 68% od 90 pacijenata).
Znaĉajno je još napomenuti da je gljiva Ganoderma neotrovna, da se moţe uzimati svakodnevno bez ikakvih
neţeljenih djelovanja.
Kada se konzumira u preporuĉenim koliĉinama Ganoderma vraća stanje organizma na normalno stan je. ona je
imunomodulator – regulira i “fino podešava “ imunološki sistem.
Djelovanje gljive Ganoderme Lucidum na tumor
Glavni uzrok razvoja tumora kod ljudi je slab tjelesni imunitet. Najbolji efekat u borbi protiv tumora Ganoderma
Lucidum postiţe regulacijom i aktivacijom imunog sistema, naroĉito povećavanjem tjelesnog imuniteta -
povećavanjem sposobnosti samoodbrane ljudskog organizma protiv tumora.
Ganoderma Lucidum sadrţi visoku koncentraciju organskog Germanijuma, Polisaharide i Tripertene. Ove ak tivne
komponente dokazano jaĉaju naše imunološke ćelije i poboljšavaju naš imuni sistem.
Najveći dio istraţivanja antitumornih efekata gljiva sprovedena je u Japanu. U Istraţivaĉkom institutu Nacionalnog
centra za rak u Tokiju, Ikekawa i suradnici ispitali su već davne 1969. na miševima kojima su prethodno presadili
sarkom 180, antitumorno djelovanje ekstrakata jestivih gljiva, što su 5 godina kasnije potvrdili i proširili Hamuro i
Chihara u zajedniĉkom istraţivanju toga instituta i poznate prehrambene kompanije Ajinomoto.
Gljive Ganoderma Lucidum zapravo preko svojih antitumornih spojeva pokreću imunobiološke reakcije kojima
organizam mjenja svoje funkcioniranje kako bi ozdravio. Od 1980. za takve je spojeve u upotrebi izraz
"biomodulatori", odnosno "modifikatori biološkog odgovora”. Ti spojevi jaĉaju i/ili ponovno uspostavljaju
imunološke funkcije organizma, kako one generalne, tako i specifiĉni imunitet protiv tumora. Osim toga, ti spojevi
koĉe razvoj tumornih ćelija, neposredno ih uništavaju, modificiraju tumorne ćelije, tako da ih odbrambeni sistem
organizma moţe lakše prepoznati kako bi ih uspješnije uništavao, a u nekim situacijama i ubrzavaju sazrjevanje
tumorskih ćelija, koje se time od malignih ponovno pretvaraju u benigne.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 19/83
Ganoderma moţe biti korištena kao dopuna za vrijeme kemoterapije i radioterapije za smanjenje neţeljenog
djelovanja kao što je umor, gubitak apetita i rizik od infekcija. Takodje moţe smanjiti toksiĉne neţeljene efekte i
moţe ublaţiti bolove za vrijeme kemoterapije i radioterapije naroĉito kod pacijenata koji su u krajnjoj fazi bolesti,
za produţavanje njihovih ţivota i poboljšanje kvaliteta ţivota.
Djelovanje Ganoderme Lucidum na alergije i na upalne procese
Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vjeka antialergijsko djelovan je Ganoderme je bilo predmet
istraţivanja nauĉnika u Kini i Japanu. Istraţivanja su pokazala da extrakt Ganoderme znaĉajno koĉi sve ĉetiri
vrste alergijskih reakcija, ukljuĉujući i pozitivne efekte protiv astme.
Istraţivaĉi u zdravstveno znanstvenom centru na univerzitetu u Teksasu su otkrili da se Ganoderma moţe
efikasno koristito za tretiranje Konjuktivitisa, Bronhitisa, Reumatizma a da pritom znaĉajno poboljšava imuni
sistem kod ljudi.
Pripremanje sušene gljive Ganoderme Lucidum
Reiši - Ganoderma lucidum, je sigurno najpoznatija ljekovita gljiva Dalekog istoka. U Kini i Japanu je
upotrebljavaju oko 4000 godina. U Japanu je zovu Reiši, u Kini Lingci, kod nas se ponekad zove hrastova
sjajnica. Stanovnik je šuma, uglavnom hrastovih. Drvenasta je i zbog toga se ne koristi za klasiĉno pripremanje
jela, već za pripremu ĉajeva, tinktura ili juha. Reiši ima veliki broj razliĉitih ljekovitih komponenti, kao što su
polisaharidi, alkaloidi, steroidi, triterpeni, nukleotidi. Sadrţi i proteine, aminokiseline, vitamine, minerale i
oligoelemente.
Najkvalitetnije se priprema kada je već isjeckana u listiće kako je i pakirana u kutije od 100 grama
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 20/83
Kineska tradicionalna medicina preporuĉuje upotrebu 3-5 grama sušene Ganoderme dnevno za odrţavanje
dobrog zdravstvenog stanja organizma i 10-12 grama za ozbiljna oboljenja. Ganodermu je najbolje konzumirati sa
vitaminom C koji pomaţe organizmu da bolje absorbuje ljekovite sastojke gljive.
Ganoderma je drvenasta gljiva pa prema tome se priprema iskljuĉivo kuhanjem i potapanjem a ĉuva se na suhom
mjestu – nikako u friţideru.
Čaj
Ganoderma ĉaj je tradicionalan naĉin pripremanja gljive na dalekom istoku.
Način pripreme: Isjeći Ganodermu na male komade, što manje to bolje, potopiti u vodu i ostaviti je preko noći.
Kuhati je na slaboj vatri 30 min., nakon ĉega se moţe konzumirati.
Napitak pripremiti za najviše 3 dana, obavezno je drţanje u friţideru a preporuĉuje se da se napitak zagrije prije
kozumiranja. Preporuĉuje se konzumiranje prije jela osim za osobe sa ţeluĉanim problemima koji bi trebali
napitak koristiti poslije jela.
Napitak zaĉiniti medom i iscjeĊenim limunovim sokom za bolji ukus napitka, nikako rafiniranim šećerom.
Pleurotus djamor
Broj posta: #1 by drvo.bor » 19.09.2010, 20:58
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 21/83
Uzgojene iz spora. Inekcijom je inakulirana raţ, nakon kolonizacije raţ je pomiješana s pasteriziranom piljevinom i
stavljena u vreću za smrzavanje od 5l.
Nakon što je piljevina kolonizirana poprimila je oblik jajeta koje sam izvadio iz vreĉice,dobro našpricao s vodom u
posipao s suhim vermom. za 3 dana su poĉeli izlaziti pinovi i rezultat je vidljiv na slikama.
Muhara (Amanita muscaria) kao hrana i lijek
Broj posta: #1 by Red » 16.11.2012, 19:33
Amanita kao
Hrana i Lijek
Na forumu smo već podosta pisali o tome kako i na koji naĉin pravilno pripremiti Amanitu u sluĉaju da ţelimo
psihodeliĉno iskustvo. No moţda mnogi ne znaju da amanita nije samo magiĉna gljiva duge povijesti i upotrebe,
već i odliĉna gljiva kao hrana ali i kao lijek. No da bi pripremili Amanitu za jelo i "oĉistili" je od svih toksina mi ju
moramo tretirati na pravilan naĉin, nakon toga onda postaje hrana koja nije ni štetna niti otrovna nitihalucinogena.
Zbog duge povijesti i mita koja prati ovu gljivu većina ljudi ni ne pomišlja da ju bere a kamoli koristi za hranu. No
kad bi malo pogledali druge kulture moţemo vidjeti da neke imaju vrlo dugu povijest upotrebe Amanite kao hranu,
a to su Japanci, Litvanci, Finci i Rusi koji su je najĉešće frigali, kiselili ili ĉuvali u ulju.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 22/83
Muhara (lat. Amanita muscaria) je prava ljepotica meĊu gljivama i njen specifiĉan izgled dobro je poznat gotovo
svima. Otrovni spojevi u muhari su muscimol, ibotenička kiselina i muskarin. Muscimol i iboteniĉka kiselina
djeluju halucinogeno, dok muskarin izaziva tzv. muskarinski sindrom - slinjenje, znojenje, suzenje, muĉninu i
povraćanje.
Simptomi otrovanja muharom ovise o koliĉini pojedenog mesa ove gljive te variraju od muĉnine, povraćanja,
bolova u trbuhu i poremećaja ponašanja sve do grĉeva, kome i prestanka disanja. Iako je otrovanje muharom vrlo
neugodno, najĉešće nije smrtonosno jer se većina simptoma moţe ublaţiti lijekovima.
Unatoĉ svojem prepoznatljivom obliku, u sluĉaju obilne kiše moţe se dogoditi da se bijele toĉkice ispe ru s
crvenog klobuka, nakon ĉega muhara podsjeća na jestivu blagvu.
Kako pripremiti Amanitu
Prokuhana ona je vrhunska jestiva gljiva. Nekuhana moţe biti opojno sredstvo i potjerat vas na povraćanje.
Danas se moţe naći puno tekstova o Amaniti kao gljiva šamana ili kao halucinogena gljiva za rekreativnu
upotrebu. MeĊutim amanita se ne spominje ĉesto kao jestiva gljiva a kamoli kao vrhunska jestiva gljiva. A ipak
ako je pravilno prokuhana, ona je upravo to, odliĉna ukusna slatka gljiva, jedna od najboljih! O va gljiva je vrlo
popularna i vrlo se lako raspoznaje u divljini.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 23/83
Da bi pravilno pripremili Amanitu za kasniju konzumaciju sve što trebate je izrezati je na tanke kriške i kuhati
je u puno lagano slane vode oko 15 minuta. Voda se izbaci i gljive se mogu koristiti za bilo koju vrstu jela po
izboru. Iboteniĉka kiselina, aktivni kemijski spoj u amaniti je topiv u vodi, dakle vrenje ga uklanja. Dakle ono što je
najbitnije je da gljivu kuhate u puno vode i nikako ne preskoĉite dio o vrenju i kuhanju.
Da bi bili 100% sigurni da smo izbacili sve toksine iz gljive moţemo je prokuhati nekoliko puta. Mnogi kaţu da je
to najsigurniji naĉin.
Vodu zakuhamo, ubacimo gljive i kuhamo dok lagano kljuĉa 10 minuta. Vodu izbacimo, opet dolijemo novu vodu i
opet kuhamo dok lagano kljuĉa 5 minuta. Opet izbacimo vodu, dolijemo novu i ponovimo još 5 minuta. Dakle
tretiramo je tri puta.
Ocijedimo vodu i gljive su sada spremne.
Naţalost njihova crvena boja će se izgubiti u vodi i one će postati bijele.
Koliko Amanite je sigurno za jesti
Ako pravilno pripremite Amanitu, izbacujući otrovne toksine iz nje kuhajući je 15 do 20 minuta u puno slane vode
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 24/83
onda pretvarate vašu Amanitu u potpuno jestivu i ukusnu gljivu. I testovi pokazuju da nakon kuhanja gljiva postaje
potpuno bezopasna i bez ikakvih toksina i otrova. Kad je u potpunosti oĉišćena otrova moţete je jesti koliko god
ţelite. Nema ništa gore kad vas ţeludac boli jer ste u strahu da ste pojeli otrovnu gljivu niti je ugodno osjetiti njena
halucinogena djelovanja kada to ne ţelite. Zato poĉnite pomalo i steknite samopouzdanje. Ako se odluĉite probati
amanitu na ovaj naĉin onda pokušajte s manjom koliĉinom i uvjerite se sami da su potpuno bezopasne, dapaĉe
otkrit ćete da su vrlo ukusne. S vremenom povećajte koliĉinu i uvjerit ć ete se da je sasvim dobra i sigurna kao
hrana.
Kad pripremamo gljive na ovaj naĉin ĉesto se desi da one oĉvrsnu svoju staniĉnu strukturu, tako kuhana gljiva
ima tendenciju da postane tvrda i ţilava, više nego mekana. Kuhanje Amanite (ili bilo koje druge g ljive) u lagano
posoljenoj vodi, u koju dodamo list lovora i ĉešanj ĉešnjaka poboljšava intrinsiĉan okus gljive, ako ga ima, a ako
ga nema onda poboljšava okus.
Neki se sigurno pitaju, zašto bi se uopće trudio oko branja i pripreme Amanite?
Amanita je jedna od najlakših za identifikaciju. Iako je moţemo naći u raznima varijacijama u boji, od bijele,
ţuĉkaste, naranĉaste i crvene.
Postoje bijele i lagano ţute faze kod Amanite no nije preporuĉljivo da ih se bere. Bijele Amanite su najĉešće
smrtonosne, kao npr. Amanita bisporigera, kad bi zabunom ubrali ovu gljivu to bi vam bila zadnja greška u ţivotu.
A ţute moţete zamijeniti s Amanita pantherina, koja nema nikakve povijest u kulinarskoj upotrebi.
TakoĊer, amanita je velika gljiva i raste u velikom broju. Lako se moţe sakupiti velika koliĉina koju moţete kod
kuće pripremiti za kasniju upotrebu. Amanita je izvrsna gljiva za jelo, fenomenalnog okusa. Moţe se saĉuvati u
ulju, octu ili alkoholu.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 25/83
Muhara u ulju
0,5 kg gljiva
3 dcl jabuĉnog octa
1 dcl vode
3/4 ţliĉice morske soli
maslinovo ulje po potrebi (do 4 dcl)
nekoliko listića lovora
1 ţliĉica papra u zrnu
1/2 ţliĉice klinĉića, po ţelji
Priprema:
Steriliziraj staklenke. Oĉisti gljive. Pripremi otopinu od vode, octa i soli u kojoj ćeš kuhati gljive. Kad otopina
zakuha, dodaj gljive i kuhaj po principu koji je gore opisan. Ocijedi gljive, posuši, sloţi u steriliziranu staklenku i
dodaj hladno ulje. Dobro zatvori staklenku. Ĉuvaj na hladnom, ispod 10º C. Recep je za 2 – 3 staklenke od 350
ml.
Ĉuvajte na hladnom mjestu, trajat će i do šest mjeseci.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 26/83
Ukiseljene Muhare
1 kg gljiva
0,5 l octa (3%)
50 g soli
papar u zrnu
lovorov list
Pripremite gljive kao što je gore opisano.
Zakuhajte ocat sa zaĉinima i solju i u njemu kuhajte gljive 15 -20 minuta (kao što je gore opisano). Pri kuhanju
skidajte pjenu. OhlaĊene gljive spremite u ĉiste, sterilizirane staklenke i zalijte hladnim octom (od kuhanja).
Zatvorite i spremite na hladno, tamno mjesto. Ĉuvajte na hladnom, izdrţat će više od pola godine.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 27/83
Ljekovita Amanita
Iako se vrlo malo zna Amanita ima i ljekovito djelovanje. Moţda nije toliko razvikana i popularna glj iva kao
maitake, shiitake i reishi no znala se koristiti u narodnoj medicini.
Amanita sprjeĉava razvijanje tumora, lijeĉi lišajeve, podiţe energiju i raspoloţenje, grije tijelo, protiv zimske
depresije, umanjuje napade epilepsije i depresije. Ako se pravilno koristi i dozira potpuno je bezopasna a vrlo
ukusna. Ako se odluĉite eksperimentirati pazite na dozu i pomalo je povećavajte. Kao i sa svakim lijekom, moţda
nije za vas, zato budite oprezni i poĉnite s malim dozama.
Nemojte koristiti više od 1-2 ţlice uz jelo, maksimalno 4. Za neke je moţda Amanita pregruba ako je koriste u
većim koliĉinama u entheo svrhe, no njen pripravak u malim dozama je izvrstan. Pogotovo dobro doĊe kad su
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 28/83
velike hladnoće, grije tijelo, daje energiju i čini vas veselim.
Treba napomenuti da se ne kombinira s medikamentima koji djeluju na ţivĉani sustav jer moţe pojaĉati
djelovanje. Nikako kombinirati s lijekovima za psihiĉke probleme. Moţe se kombinirati s manjim koliĉinama kave i
vina, daje neku "svjetlost" djelovanju kave i mekoću i euforiju uz ĉašu vina. Osjećaj je ugodan, veseo i smiren.
Izgleda da djeluje na više funkcije mozga pa je odliĉna za meditaciju i kontemplaciju.
Amanita pojaĉava osjećaje i stanje duha, ako se osjećate uţasno i potišteno moţe vam se ĉiniti kao da je pakao.
U većini svih trovanja amanitom rijeĉ je o histeriji. Ako je konzumirate u opuštenom okruţenju, situacija samo
moţe biti još pozitivnija, ponekad se moţe ĉiniti kao da niti ne djeluje ali ljudi svejedno postaju jako priĉljivi. Javlja
se taj lagani napeti osjećaj u mišićima pa imamo potrebu biti fiziĉki aktivni. Moţda na prvu nećete osjetiti
djelovanje ali ostali će sigurno primjetiti da ste priĉljiviji i veseliji. Konzumirajući je kroz duţi period ne stvara
ovisnost niti diţe toleranciju ako se koristi na pravi naĉin.
Svima nama je usaĊen negativan stav o Amaniti koji se utaborio i ĉuĉi već stotinama godina i stvara tabu protiv
ove gljive. Naravno trebate biti oprezni, ako se odluĉite eksperimentirati, jedna ţlica je dovoljna za poĉetak pa
prosudite sami. Jedna ţlica je potpuno bezopasna.
Moţda je najjednostavnije nasjeckati
2 ţlice klobuka i marinirati u maslacu ili maslinovom ulju. Najviše što moţete pojesti za poĉetak jesu 2-4 ţlice. Ako
u bilo kojem sluĉaju osjetite muĉninu i slabinu (ili nervozu i hiperaktivnost) smanjite koliĉinu na onu koja vam
odgovara. Puno bolje rezultate ćete imati ako konzumirate više malih doza neko jednu veliku. Okus je iz vanredan
i elegantan i jelo pripremljeno sa Amanitom vas vrlo brzo zasiti, savršena za dijetu. Zna biti dodatak kao sredstvo
za aromatiziranje u francuskoj i talijanskoj kuhinji. Za bezopasno pojaĉavanje okusa dodajte ĉajnu ţliĉicu u salatu
ili pred kraju kuhanja kako bi dobili bogato ukusno jelo. Odliĉan dodatak za jela od mesa, kajgane.
Sve što vam treba su Amanite. Na netu moţete naći suhe Amanite i ekstrakte ali sve je to vrlo upitno i vrlo skupo
zato je najbolje da svoje gljive uberete u divljini. Kod nas ih se moţe naći u velikom broju, raspitajte se gdje ih
moţete naći i odite u berbu. Na nekim mjestima izrone jednom godišnje, negdje i dva puta, proljeće/jesen.
Navodno su proljetne puno potentnije i imaju manje efekta na tijelo. Uberite odreĊenu koliĉinu i kod kuće spremite
za kasniju upotrebu.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 29/83
Kad ste nabrali/nabavili gljive treba razmisliti o ĉuvanju. Tradicionalan naĉin je upravo onaj koji bi trebali
izbjegavati, to je sušenje. Gljivama daje gorak, metalan okus i ĉini ih dosta neugodnim. Moţete ih drţati u
friţideru nekoliko dana, samo klobuke, stabljika zna biti crvljiva pa ju odvojite. Moţete ih kiseliti s ĉešnjakom i soli i
ĉuvati u friţideru, da bi ih duţe saĉuvali ubacite ih u neki alkohol po vašem ukusu i zaledite. Ako zaledite samo
gljive mogu se upropastiti. Moţete ih marinirati u ulju ili maslacu i zamrznuti nakon kuhanja, ako ţelite izbjeći
alkohol. Ostanite na dozi od 1 do 2 ţlice uz doruĉak, ruĉak ili veĉeru, uz dobro vino i opušteno okruţenje.
Tinktura od Amanite
~ protiv išijasa~
Ne ţelite jaku alkoholnu tinkturu zato koristite alkohol od 32 -40%. Nareţite 2-3 cijele gljive, srednje veliĉine, na 2-
3 cm komadiće i stavite ih u teglu od 700 ml, napunite vodkom, neka odstoji 2 -3 tjedna, paţljivo procijedite,
presipajte u bocu, označite- crvenim slovima što se unutra nalazi kako ne bi došlo do zabune.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 30/83
Stavite 2 do 3 kapi tinkture na bolno mjesto, kad se išijas probudi. Pomaţe gotovo odmah.
Najvjerojatnije tinktura opušta mišiće oko kraljeţnice, od kuda bol i dolazi, i kad se ti mišići napokon opuste
prestanu stiskati kost i ukliješteni ţivac, što znaĉi da se ţivac moţe napokon opustiti i prestati slati poruku mozgu
da je u bolovima. Bol nestane. Uţivancija.
Ovo je recept od jedne stare ţene iz Finske koja je podijelila svoje znanje nakon jednog predavanja. Svatko tko
ga je probao nije se razoĉarao i zbil ja ga vrijedi imati kod kuće ako patite od povremenih napada išijasa. Tinktura
generalno opušta mišiće.
Nikako nemojte piti tinkturu, samo za vanjsku upotrebu. Moţe vam oštetiti jetru. Trudnice mogu koristiti ovu
tinkturu, nekoliko kapi nanesenih na koţu ne moţe štetiti.
Amanita
kao predjelo
Ako ţelite ponuditi originalno pripremljeno predjelo za vaše prijatelje moţda je dobar izbor zanimljiv pladanj
prepun amanita. Sve što vam treba je Mozzarella, male cherry rajĉice i majoneza.
Rajĉice prepolovite i nataknite na Mozzarellu i s majonezom napravite toĉkice. Posluţite uz salatu,
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 31/83
Amanita muffini
Specite najdraţe mafine po vašoj ţelji. Nabavite boju za hranu (crvenu) i pripremite prema uputama. Umoĉite
svaki mafin u boju i zalijepite male komadiće bijele ĉokolade na "klobuk".
Uţivajte u Amaniti na drugaĉiji naĉin
Trametes versicolor / Piptoporus betulinus
Broj posta: #1 by miranberi » 27.10.2012, 21:35
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 32/83
Pozdrav!
Kako se već neko vrijeme bavim se spravljanjem tinkture gljiva Trametes versicolor šarena tvrdokoška)
i Piptoporus betulinus (brezina guba), ovim postom ţelim iskazati i svoje skromno iskustvo. Moţda kome i
zatreba?
Uglavnom, obje vrste su relativno ĉeste pa ih nije problem sakupiti. Doduše, tvrdokoška je nešto ĉešća s obzirom
da ne bira supstrat. Od gljiva moţete napraviti i dekokt, no meni je tinktura nekako praktiĉnija i lakša za uporabu.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 33/83
Puno filozofije nema. Gljive ustitnitena što manje komadiće i ubacite ih u alkohol. Pod alkoholom mislim na barem 40% -tni etanol. Ako imate domaću
rakiju, super. Ako ne, morat ćete kupiti nekakvu vodku i li nešto od tih jeftinijih ţestica. Koliko treba alkohola, ovisi
koliko imate gljiva. Nekakvo generalno pravilo je da na pola posude/boce gljiva, do vrha se dopuni alkoholom.
Znaĉi za bocu od 1 litre, trebat će za nijansu više od pola litre alkohola.
Dobro zatvorite bocu i ostavite sve tako 2-4 tjedna, uz povremeno protresanje. Nakon 2-4 tjedna, profiltrirajte sve i
po ţelji dodajte svjeţi sok npr. grejpa za bolji okus. Tinktura se pije 2 ţlicice dnevno, kao preventiva. U sluĉaju
bolesti se pije nešto više, srećom nisam u toj fazi pa nisam još istraţio koliko više.
Trametes versicolor je fantastiĉna gljiva. Japanci jako puno imaju znanstvenih radova na njoj - pokazala je odliĉnaantitumorska svojstva i jaĉanje imuniteta. Brezina guba ima antivirusna i antiparazitska svojstva. Slobodno ih
moţete miješati zajedno. Ako ste već vidjeli reklame i ĉuli za beta glukan, ali niste imali te novce za kupnju
preparata u ljekarnama, e ovo vam je još bolja alternativa.
Cordyceps – ubojica insekata, eliksir ţivota Broj posta: #1 by HypnoToad » 27.03.2011, 20:40
Cordyceps je rod ascomycetskih gljiva (mješinarki) koji sadrţi oko 400 opisanih vrsta. Sve gljive iz roda
Cordyceps su parazitske, i iako su neke od njih paraziti na drugim gljivama (uglavnom na pseudo-tartufima),
najpoznatije su po tme što napadaju razliĉite vrste beskraljeţnjaka.
Cordyceps se razmnoţava sporama, koje germiniraju na tijelu kukca (najĉešće mete su mravi i gusjenice). Micelij
tada napada tkivo domaćina i nakon odreĊenog vremena potpuno zamijenjuje, te tada nastupa smrt. Iz
mumificiranog tijela kukca koloniziranog micelijem izrasta plodno tijelo koje ispušta spore, i krug se nastavlja.
Neke vrste Cordycepsa mogu ĉak i utjecati na ponašanje svoga domaćina, tako npr. Cordyceps unilateralis (koji
napada samo odreĊenu vrstu mrava) natjera zaraţenog kukca da se popne na vrh biljke, kako bi si osigurala
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 34/83
optimalne uvjete i maksimalnu disperziju spora.
Neke od znaĉajnijih vrsta Cordycepsa:
Cordyceps sinensis - vrsta koja napada samo jednu vrstu gusjenica i raste na visoravnima Tibeta. Najĉešće je
korištena u tradicionalnoj meidcini, smatra se da ima najbolja svojstva i postiţe najveće cijene.
Cordyceps militaris - raste po cijeloj Europi, Sjevernoj Americi i Azij i. Napada pupe raznih kukaca
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 35/83
Cordyceps unilateralis - napada amazonske mrave
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 36/83
Cordyceps u akciji
Cordyceps (osobito C. Sinensis) ima vrlo dugu primjenu u tradicionalnoj Kineskoj medicini. Polisaharid cordycepin
extraktiran iz plodnog tijela i micelija ima jako anti-kancerogeno djelovanje. Osim toga, Cordyceps povoljno utjeĉe
na sve organe, štiti jetra i bubrege, djeluje anti-virusno i anti-bakterijski, štiti koštanu srţ, djeluje anti-depresivno,
pojaĉava snagu, izdrţljivost i seksualnu moć. Zatim pojaĉava imunitet, poboljšava izmjenu tvari, izbacuje toksine,
štiti krvne ţile, uĉinkovito pomaţe kod mnogih infekcija i upala.
Kilogram Cordyceps sinensis-a na Kineskim trţnicama moţe dostići cijene i do 10,000 dolara!!
Stoga se u zadnjih nekoliko godina razvila umjetna kultivacija Cordyceps militaris, koji ima gotvo jednaka ljekovita
svojstva kao i divlja gljiva.
Kultivirani Cordyceps militaris
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 37/83
Slika je smanjena na : 95 % od svoje originalne veličine [ 753 x 508 ]
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 38/83
Slika je smanjena na : 95 % od svoje originalne veličine [ 753 x 564 ]
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 39/83
Link na moj Cordyceps militars growlog
Shiitake (Lentinus edodes) Broj posta: #1 by Teezee » 23.06.2010, 22:47
Shiitake (Lentinus edodes) pripada grupi najboljih i najukusnijih peĉuraka. Prepoznatljiva je po svojoj lekovitosti,
izvanrednom ukusu i bogatoj aromi. Naziv ove egzotiĉne peĉurke potiĉe od Japanskih reĉi: "Shii" koja znaĉi hrast
i "take" što znaĉi peĉurka.
Tako je zovu u Japanu, dok je u Kini poznata kao shiang-gu ili phoang-mo. Shiitake je samonikla u Japanu, Kini,
Koreji i drugim azijskim zemljama umerenog klimatskog pojasa. Za Shiitake se zna više od hiljadu godina, a prvi
zapisi potiĉu od japanskog nauĉnika Vanga iz 1313. godine. Godinama u Kini je to bila dominantna gljiva, a
zahvaljujući svojim sastojcima, poslednjih decenija ima šansi da to postane i u Evropi. Prema tradicionalnoj
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 40/83
japanskoj i kineskoj medicini shiitake znaĉajno povećava snagu i vitalnost organizma i omogućava telu da se
bolje odbrani od velikog broja organskih poremećaja (Stamet, P., 1993).
Shiitake sadrţe imunostimulanse, sastojke efikasne protiv tumora i protiv virusa, sastojke koji sniţavaju
holesterol, spreĉavaju zaĉepljenje krvnih sudova, regulišu pritisak, poboljšavaju krvotok, uravnoteţuju nivo šećera
u krvi, regulišu probavu, poboljšavaju rad disajnih organa, deluju antireumatski i antialergijski, stimulišu ili smiruju
centralni nervni sistem na neškodljiv naĉin, jaĉaju f iziĉku snagu i izdrţljivost, usporavaju starenje.
Japanski i Ameriĉki istraţivaĉi su pokazali da ova vrsta gljiva poseduje odredjen broj biološki aktivnih jedinjenja
koja inhibiraju ćelijsku degeneraciju. U svakom sluĉaju preporuka je koristiti shiitake kao ukusnu hranu bez
herbicida, kao preventivu i lek.
Najčešće gajene vrste gljiva su šampinjoni i bukovača. Pored njih u novije vreme sve se više gaji i širi
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 41/83
Shiitake.Hranjiva i kulinarska vrednost ove gljive je znatno veća nego šampinjona. Sadrţi prosečno oko
13-14% belančevina, 1,5-2,5% masti, te značajne količine esencijalnih aminokiselina. Od vitamina sadrţi
B1, B6, B12, A2, C, D, E i K. Bogata je mineralnim materijama, ima lekovita svojstva, smanjuje holesterol u
krvi, povećava otpornost na viruse, a ekstrakt ima anitikancerogeno dejstvo.
Proizvodnja gljive shiitake moţe se vršiti tradicionalnim naĉinom na drvenim oblicima, kako se i danas najĉešće
obavlja u Japanu ili na odgovarajućem supstratu. Proizvodnja na supstratu je ekonomiĉna i svi tehnološki
postupci su dosta sliĉni proizvodnji gljive bukovaĉe. Kao supstrat koriste se biljni ostatci kao što su slama ĉitarica,
strugotina drveta, slama leguminoza i sliĉno. Veoma dobri rezultati se postiţu na supstratu koji je napravljen od
mešavine slame graška, piljevine i mekinja. Proizvodnja se pri tome obavlja u tri faze.
Prva faza obuhvata pripremu supstrata, sitnjenje i sterilizaciju. Nakon sterilizacije, supstrat se ohladi, inokulira
micelijom, dobro izmeša a potom se pristupi punjenju vreća. Vreće se ĉvrsto nabiju i izbuše na više mesta radi
lakše izmene gasova.
Druga faza je inkubacija (prorastanje supstrata micelijom) koja se obavlja na temperaturi 20-22°C i traje oko 30
dana. Završetak ove faze je kada micelija potpuno proraste supstrat, odnosno kada se beliĉasta pauĉina pojavi
na unutrašnjoj strani vreća.
Treća faza je plodonošenje. U ovoj fazi je najbitnije odrţavanje vlaţnosti na nivou 85-90%, temperature na 20°C, i
redovno provetravanje. Prva berba je izmeĊu 40-45 dana nakon usejavanja, a sledeća za 10-12 dana. Period
plodonošenja traje 60-70 dana. U zavisnosti od odrţavanja uslova i kvaliteta supstrata, prinos je 20-30% od
teţine supstrata.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 42/83
Najpogodnije drvo za za gajenje na oblicima je hrast, bukva, breza i pitomi kesten. Trupci treba da budu 1,0-1,5 m
dugi i 8-12 cm debeli. Koristi se sveţe poseĉeno drvo (ne starije od 5 meseci). Drvo se navlaţi (zalivanjem ili
potapanjem u vodu). Vlaţnost je optimalna, ako se piljevina od tog drveta, stiskanjem u šaci formira u grudve kojese ne raspadaju.
Za gajenje se koristi mesto u bašti zaštićeno od direktnog sunĉevog svetla i jakog vetra. Miceli ja se seje u rez,
napravljen testerom na dva mesta u oblici. Rez napunjen micelijom prekrije se plastiĉnom trakom, koja se
priĉvršćuje za drvo. Tako zasejane oblice poslaţu se na odabrano mesto jedna preko druge, pokriju se sa 20 cm
debelim slojem vlaţne slame i sve zajedno se pokrije tamnom plastiĉnom folijom. Na foliji se izbuši 5 -6 rupa na
svaki m. Zasejava se i pomoću specijalnih ĉekića, s kojim se ukucavaju komadići već proraslog drveta u nove
trupce koji se ţele zasejati.
Najpogodnije vreme za setvu micelije je u proleće. U toku 3-4 meseca micelija proraste trupac i za to vreme nije
potrebno ništa raditi. Onda se otkrivaju trupci i postavljaju u kosi poloţaj jedan do drugog. Ovako sloţene trupce
treba jednom nedeljno zaliti, a ako je godina vlaţna onda se u jesen javljaju prva plodna tela, ali najĉešće prva
berba je iduće godine. Optimalna temperatura za razvoj plodnih tela se kreće od 14 -20°C, a optimalna vlaţnost
od 80-90%. Trajnost drveta zasejanog shiitake gljivom iznosi 5-6 godina. Za to vreme se postiţe se prinos do 15-
20% teţine zasejanog drveta.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 43/83
Šampinjon (Agaricus bisporus) i Uzgoj
Broj posta: #1 by Red » 08.09.2010, 12:28
Šampinjoni
Latinski naziv: Agaricus bisporus
Engleski naziv: table mushroom, cultivated mushroom, button mushroom, champignons
Opis i podrijetlo
Ĉovjek se od davnina bavio skupljanjem gljiva za jelo. U drevnoj kineskoj civilizaciji i kulturi gljive su cijenjene već7000 godina, a i starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva. U azijskim se zemljama koriste u prehrani
i lijeĉenju već tisuću godina. U staro doba ljudi su mislili da je to hrana bogova, moţda ĉak da su nastale od
groma, jer su se pojavljivale preko noći, nakon oluje.
Šampinjoni su jedna od najpoznatijih vrsta jestivih gljiva, svojstvenog mirisa i okusa, koja je sve više zastupljena u
svakodnevnoj prehrani. Pravi šampinjoni imaju pravilan, polukuglast klobuk, bijelo -sive do smećkaste boje. U
prirodi ih nalazimo od svibnja do listopada na gnojenim livadama, pašnjacima, šumskim livadama i sl.
Šampinjoni, osim toga, spadaju u red rijetkih gljiva koje se naveliko uzgajaju umjetno i prodaju na trţištu. Ova
gljiva je bijele boje i jedinstvene arome. Mogućnosti pripreme su neograniĉene. Dostupne su tijekom cijele godine,konzervirane ili svjeţe.
Šampinjoni se, kao i ostale gljive, zbog svoje spuţvaste strukture ne peru u vodi, već se brišu vlaţnom krpom ili
kuhinjskim papirom.
Zatvoreni šampinjoni najmlaĊa su vrsta šampinjona, mlijeĉno bijele boje, a beru se u vrlo ranom stadiju razvoja.
Okus im nije toliko izraţajan pošto nije bilo dovoljno vremena da sazriju, a koriste se sami ili u kombinaciji u
kojima njihovo hrskavo tkivo izvrsno dolazi do izraţaja. Šampinjoni sa zatvorenim klobukom izgledom se jedva
mogu razlikovati od onih s nerazvijenim klobukom, no njihov je okus izraţajniji.
Poluotvoreni šampinjoni su u naprednijem stadiju razvoja i mogu imati otvorene ili zatvorene klobuke.
Otvoreni šampinjoni najzreliji su meĊu obiĉnim šampinjonima i intenzivnijeg su okusa. Zbog svojih uvelih
klobuka i izloţenih smeĊih listića, mnogima su neprivlaĉni, no usprkos tome, bilo bi pogrešno dopustiti da njihov
izgled omete njihov veliki zaĉinski potencijal. To su zreli šampinjoni, ĉiji je okus u potpunosti razvijen.
SmeĎi šampinjoni
Ova tamnosmeĊa vrsta šampinjona sa slobodnim klobukom ima ugodan okus i moţe poboljšati okus jelima.
Energetska i nutritivna vrijednost
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 44/83
U 100 g sirovih šampinjona ima vrlo malo kalorija - 26 kcal / 109 kJ, od toga 2,5% proteina, 0,2% masti i 5,1%
ugljikohidrata. Šampinjoni su proteinima jedne od najbogatijih vrsta gljiva. Od ugljikohidrata u šampinjonima
nalazimo glukan, inulin i pektinske tvari, a potrebno je spomenuti da ne sadrţe ni saharozu niti škrob, pa su stoga
vrlo pogodni za osobe oboljele od dijabetesa.
Od vitamina, šampinjoni su odliĉan izvor riboflavina (40% preporuĉenog dnevnog unosa) i niacina (30%
preporuĉenog dnevnog unosa).
Od kiselina, u gljivama su najvaţnije oksalna i fosforna kiselina, a od mineralnih tvari znaĉajne su koliĉine kalija.
Uz plodove mora, najveći su prirodni izvor selena, koji je organizmu potreban u malim koliĉinama i ubraja se u
najjaĉe antioksidanse, a posjeduje i antikancerogeno djelovanje.
Ljekovitost
Rijetka je biljna hrana koja se moţe na tako razliĉite naĉine prirediti, ima dobar okus, potiĉe apetit, a ujedno ima i
visoku hranjivu vrijednost kao što to imaju gljive. Budući da su gljive bogate proteinima, mogu obogatiti prehranu,
osobito osobama koje ne konzumiraju meso ili onima koje ga rijetko konzumiraju.
Studija objavljena u ĉasopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry osvrnula se na nutritivne karakteristike 6
vrsta gljiva, od kojih su tri vrste šampinjona. Pokazalo se da su gljive, svjeţe i kuhane, u razliĉitim godišnjim
dobima, dobar izvor prehrambenih vlakana, ukljuĉujući hitin, za kojeg se vjeruje da smanjuje razinu kolesterola u
krvi, te beta-glukan, koji blagotvorno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Gljive su već dugo poznate kao dobar izvor visokokvalitetnih proteina. Proteini tvore tjelesnu strukturu, nalaze se
u svakoj stanici i tkivu. Tijelo proteine koristi za rast, izgradnju i zacjeljenje kostiju, vezivnog tkiva, koţe, unutarnjih
organa i krvi. Hormoni, antitijela i enzimi koji reguliraju kemijske reakcije takoĊer su proteini. Ako ugljikohidrati i li
masti ne zadovolje potrebe za energijom, tijelo koristi proteine.
Istraţivanja su pokazala da šampinjoni imaju antikancerogene sastojke, pa dodatak gljiva u obroke moţe pomoći
u sprjeĉavanju razvoja raka. Istraţivanja objavljena u American Chemical Soc iety 31. kolovoza 2005. dokazuju
prisutnost moćnog antioskidanta L-ergotioneina.
Nacin (B3) je vitamin kojeg obilno nalazimo u gljivama. Potreban je za metabolizam hrane, odrţavanje zdrave
koţe, ţivaca i probavnog kanala. Istraţivanja objavljena u Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry
upućuju na to da redovito konzumiranje hrane bogate niacinom osigurava zaštitu od razvoja Alzheimerove bolesti
i starosne demencije.
Kupovanje i čuvanje
Šampinjone moţete kupiti tijekom cijele godine, na trţnici ili u supermarketima - porcionirane i omotane prozirnom
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 45/83
folijom.
Birajte šampinjone koji imaju ĉvrstu strukturu i, ovisno od sorte, bijele ili krem klobuke. S obzirom da se stajanjem
mijenja boja šampinjona, prilikom kupnje obratite paţnju na listiće ispod klobuka, koji stajanjem mijenjaju boju iz
ruţiĉaste u smeĊu. Šampinjone sa zatvorenim klobukom koristite svjeţe za pripremu salata, one s otvorenim
klobukom za nadijevanje ili peĉenje, a ukoliko trebate samo klobuke, izaberite one koji imaju manje struĉ ke kako
bi imali što manje otpada. Prilikom kupovine svakako izbjegavajte šampinjone koji su izgubili vlagu, mekani su na
dodir te imaju oštećenja na površini.
Ukoliko šampinjone kupujete na trţnici, ĉuvajte ih u hladnjaku u papirnatoj vrećici, zamotanoj u vlaţnu krpu. Tako
ćete odrţati njihovu vlaţnost i svjeţinu nekoliko dana. Porcionirane i već prepakirane šampinjone iz trgovina
stavite u papirnate vrećice i ĉuvajte u donjem dijelu hladnjaka dva do tri dana.
Uzgoj Šampinjona
Šampinjona mogu posluţiti podrumi, staje, napušteni tuneli i svi drugi prostori debelih zidova u kojima se moţe
odrţavati temperatura i vlaţnost potrebna za uzgoj ovih gljiva.
Da biste to uradili u prvoj fazi uzgoja šampinjona, fazi u kojoj micelij gljive prorašta kompost, potrebno je postići
temperaturu od 22 – 25 C i ta temperatura ne smije da varira. TakoĊer je u toj fazi potrebno je odrţavati visoku
relativnu vlagu zraka oko 90 – 95 %.
U drugoj fazi – fazi plodonošenja odnosno rasta plodnih tijela gljive, temperaturu treba spustiti na 17 – 18 C, a i
vlaga zraka bi trebala biti nešto niţa od 95 %, a odrţava se prskanjem ili zalijevanjem nasada mlakom vodom.
Da bi uzgoj šampinjona uspio, mora biti zadovoljen ĉitav niz uvjeta. Prije svega za osnivanje uzgajališta potrebno
je imati prikladan prostor koji je moguće grijati, prozraĉivati i u njemu odrţavati besprijekornu ĉistoću. Treba zatim
imati dobar kompost te odgovarajuću pokrovnu zemlju kao supstrat iz kojeg će gljiva crpsti hranjive supstance za
svoj razvoj. Treba osigurati redovito vlaţenje, zaštitu od bolesti i štetnika te pravilnu berbu i ĉuvanje gljiva.
Kompost za uzgoj šampinjona nije obiĉni vrtni kompost, naĉin dobivanja ovog komposta nije jednostavan, zato ga
je najbolje kupiti gotovog kod proizvoĊaĉa. Prirodni kompost dobiva se od konjskog gnoja uz razliĉite dodatke,
dok se sintetiĉki radi na bazi slame uz dodatak kokošjeg gnoja, gipsa, piljevine, superfosfata, kalijevog sulfata i
drugih tvari u odreĊenom omjeru. Fermentirani gnoj mora se pasterizirati kako bi se toplinom uništili potencijalni
uzroĉnici bolesti i štetnici mora se dobro prozraĉiti kako u njemu ne bi ostalo amonijaka koji bi štetio razvoju
gljiva.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 46/83
Početak uzgoja
Prije unošenja komposta u uzgajilište, prostor mora biti oĉišćen i dezinficiran.
Temperatura u uzgajilištu je podešena ovisno o godišnjm dobu i vanjskoj temperaturi.
Ubacivanje komposta
Prilikom slaganja komposta na police, briketi treba malo da se rastresu jer se tokom transporta kompost isprešao.
Poslije utovara, uzajalište treba oĉistiti i oprati. Nakon toga, potrebno je otvoriti foliju sa gornje strane i omogućiti
oslobaĊanje viška plinova. Ukoliko
je temperatura u kompostu visoka (>30 ºC, ljetnji period), potrebno je rashladiti uzgajalište
Inkubacija – prorastanje micelije kroz kompost
U ovoj fazi uzgoja najvaţnija je temperatura u kompostu. Ne bi trebalo dozvoliti da preĊe 26 -27 ºC, jer to dovodi
do smanjenja rodnosti, kao i pojave odreĊenih bolesti.
Ukoliko se osiguraju optimalni uslovi u uzgajalištu, micelij će potpuno prorasti kro z kompost u roku od 12 do 14
dana. Taj proces moţe biti i duţi te traje do 20 dana, što ovisi od kvaliteta komposta kao i od postizanja uslova u
uzgajalištu
napomena
Mjerilo i znak dobrog komposta je temperaturna razlika koju kompost poslije nekoliko dana napravi u odnosu na
temperaturu zraka u uzgajalištu.
Ukoliko se desi da temperatura u kompostu naglo skoĉi, treba prvo pokušati smanjiti temperaturu zalijevanjem
poda i zidova, ukljuĉivanjem sistema ventilacije, recirkulacije unutrašnjeg zraka i tek na kraju ukljuĉivanjemsistema hlaĊenja. Treba imati u vidu da u ovom periodu nije poţeljno ubacivanje svijeţeg zraka, zbog odrţavanja
koncentracije CO2. Svaka nagla i velika promjena temperature komposta u ovoj fazi će imati posljedice na krajnji
rezultat, tj. na prinos.
skripte:
DivShare File - Osnovne napomene i uputstva za gajenje sa.pdf
DivShare File - Sampinjoni_ proizvodnja.doc
razmisljam da zapocnem ozbiljan biznis sa sampinjonima, danas sam video na TV-u coveka koji je poceo odnicega a zavriso sa par stotina metara kvadratnih staklenika za uzgoj sampinjona.
Pa kako, ovde skoro nista nije opisano detaljno kao u gajdovima za gajenje magicnih pecuraka, mislim da bi ovaj
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 47/83
deo foruma trebao malo vise da se razradi.
Ako je neko uopste citao o sampinjonima ovde primetio je sigurno da uzgoj pocinje sa recenicama " Šampinjonamogu posluţiti podrumi, staje, napušteni tuneli i svi drugi prostori debelih zidova u kojima se moţe odrţavatitemperatura i vlaţnost potrebna za uzgoj ovih gljiva.
Da biste to uradili u prvoj fazi uzgoja šampinjona, fazi u kojoj micelij gljive prorašta kompost, potrebno je postići
temperaturu od 22 – 25 C i ta temperatura ne smije da varira. TakoĊer je u toj fazi potrebno je odrţavati visokurelativnu vlagu zraka oko 90 – 95 %..
Dobro ali kako da dodjemo do tog dela da krene micelj, sta spore/. Raz?
Kako da dodjem uopste do tog dela gde se razvije micelj sta ide pre toga?
Shvatam da ljudi svi sa ovog foruma zele da uzgajaju magicne gljive ali dajte malo da razradimo ovaj deo foruma,
umro je odavno ovaj deo.
Dajte ljudi aktivirajte se, sampinjoni su opasan biznis.
CORDYCEPS (Cordyceps Militaris)
Broj posta: #1 by Dr.Fungus » 02.02.2013, 00:46
Cordyceps Militaris - Ljekovito djelovanje
Glavni aktivni sastojak gljive Cordyceps militaris je kordicepin (cordycepin), ĉija je prisutnost potvrĊena i u
gljivama Cordyceps sinensis i Cordyceps kyushuensis.
Kordicepin (3′ -deoxyadenosine) je nukleozidni analog koji svojim djelovanjem pomaţe pri popravku oštećene
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 48/83
molekule DNA i time usporava ili zaustavlja njenu nekontroliranu reprodukciju ĉime izravno utjeĉe na rast i razvoj
stanica raka.
Znanstvene studije su pokazale da ekstrakt gljive Cordyceps militaris, meĊu ostalim, ima sli jedeća farmakološka
djelovanja:
· usporava ili zaustavlja rast i metastaziranje tumora
· PotvrĊeno djelovanje kod tumora dojke, prostate, debelog crijeva, pluća, limfoma
· regulacija inzulinske otpornosti i izluĉivanja inzulina (dijabetes)
· oteţava razvoj virusa HIV-a procesom inhibiranja reverzne transkriptaze
· poboljšava unutarstaniĉni prijenos energije pospješivanjem generiranja ATP-a što rezultira većom snagom i
vitalnošću
· st imulira proizvodnju spermija i time povećava plodnost
· protu-upalno djelovanje
· anti-bakterijsko djelovanje
· anti-virusno djelovanje
· zaustavljanje rasta stanica leukemije (apoptoza stanica)
· pomaţe pri seksualnoj disfunkciji
· anti-oksidativno djelovanje, usporava proces starenja
· zaustavljanje nekontroliranog rasta stanica bubrega
· anti-fibrozni uĉinak
· regulacija angiogeneze
Znastvena klasifikacija
Gljive Cordyceps Sinensis (od 2007. Ophiocordyceps sinensis) i Cordyceps Militaris su entomopatogene gljive
(ţive kao nametnici na insektima) koje pripadaju rodu Ascomycota (Grĉki: ἀσκός (askos) "vreća") unutar
kraljevstva Gljiva (Fungi). Ovom rodu pripada preko 400 vrsta do sada identificiranih gljiva.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 49/83
Stanište
Iako je stanište gljiva iz ovog roda najĉešće u toplim i vlaţnim dijelovima svijeta, Cordyceps Sinensis i Cordyceps
Militaris rastu u umjerenijim/hladnijim klimama Euroazije. Cordyceps Sinensis je najĉešći na podruĉju Tibeta
(lokalni naziv: Yarsagumba), Kine, Nepala i Butana, dok se Cordyceps Militaris pronalazi i u Europi i Sibiru, gdje
je npr. u oblasti Novosibirsk na nekim mjestima pronaĊeno i po 20 primjeraka po m2. Primjerci ove gljive se mogu
pronaći i u Hrvatskoj.
Ţivotni ciklus i razmnoţavanje
Ove gljive ţive kao nametnici na insektima, najĉešće na gusjenicama moljca (lat. Hepialus armericanus Oberthur)
ili dudovog svilca (lat. Bombyx mori). Nakon što se insekt zarazi sporama gljive on nastavlja ţivjeti sve dok se ne
zakukulji i postigne masu koja je gljivi dovoljna da razvije plodno tijelo koje će posluţiti za sazrijevanje i
izbacivanje novih spora iznad površine tla. Nakon što je zaraţen, kukac traţi mjesto sa povoljnim
mikroklimatskim uvjetima za razvoj gljive te se tamo zakukulji nakon ĉega ga gljiva nametnik ubija. Dok se kod
nekih vrsta iz ovog roda, npr. Cordyceps unilateralis, napadnuti kukac (mrav) penje u krošnje drveća prije smrti da
bi gljivi osigurao što bolje širenje genetskog materijala, u sluĉaju Militarisa i Sinensisa kukac se ukopava ispod
lišća i mahovine koji mu osiguravaju povoljnu vlagu i temperaturu. S druge strane, neke vrste termita i mrava su
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 50/83
razvile sposobnost detekcije zaraţenih jedinki koje nakon otkrivanja ubijaju i odnose iz mravinjaka. Isjeĉak iz
BBC-ovog dokumentarca moţete pronaći ovdje.
http://www.youtube.com/watch?v=XuKjBIBBAL8
Tradicija, popularnost i problemi
Svoju popularnost gljive Cordyceps Sinensis i Cordyceps Militaris duguju tradiciji korištenja u medicinske svrhe
dugoj tisuću godina, mnogim medicinskim istraţivanjima(vidi: Cordyceps Ljekovitost) koja potvrĊuju njihova
svojstva ali i uspjehu Kineskih atletiĉara koji su na Nacionalnom natjecanju u Pekingu 1993. oborili 5 svjetskih
rekorda zahvaljujući uzimanju Cordycepsa (barem je tako tvrdio njihov trener Ma Junren).
Porastom popularnosti porasla je i potraţnja, a zbog iznimno ograniĉenih koliĉina, porasla je i cijena. U razdoblju
od 1980. do 2012. cijena gljive je porasla sa 300USD na preko 4000USD što je nomadskom narodu koji ţivi na
podruĉju njihova rasta donjelo novi izvor zarade i prosperitet, ali i probleme u obliku borbi za podruĉja branja koje
ponekad imaju i smrtonosan ishod.
Umjetni uzgoj
Budući da je rijedak u prirodi, a vrlo traţen na trţištu u znanstvenim je krugovima zapoĉela intenzivna potraga za
metodama umjetnog uzgoja Cordycepsa što im je nakon nekog vremena i pošlo za rukom.
Cordyceps se danas uzgaja na raznim vrstama supstrata; od direktnog uzgoja na insektima, preko supstrata
baziranih na brašnu od Dudovog svilca, pa do supstrata koji nisu bazirani na dodatcima ţivotinjskog podrijetla.
Proizvodi na trţištu
Jednostavnom pretragom interneta prosjeĉan će se kupac uvjeriti u vrlo veliku ponudu raznih proizvoda baziranih
na gljivama Cordyceps Sinensis i Cordyceps Militaris, a generalno se mogu podijeliti na dvije vrste:
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 51/83
-Proizvode od plodnog tijela gljive
-Proizvode od micelija gljive
Proizvodi od plodnog tijela gljive
Ovo je klasiĉni naĉin prodaje svih vrsta gljiva, a najĉešće i najsigurniji za kupca jer sama gljiva dolazi u svom
prirodnom obliku ĉime je identifikacija, a time i sigurnost u kvalitetu proizvoda, olakšana. Plodno tijelo je, osim kod
npr. tartufa, nadzemni dio gljive, njen plod.
Plodno tijelo je moguće ali vrlo komplicirano dobiti umjetnim uzgojem pa metode umjetnog uzgoja nisu dovele do
znatnog smanjenja cijena na trţištu za ovu vrstu proizvoda.
Proizvodi od micelija gljive
Iako je za prosjeĉnog ĉovjeka pojam gljive najĉešće vezan za ono što mi gljivari nazivamo plodnim tijelom, ţivo
biće koje ustvari daje taj plod se u kraljevstvu gljiva naziva micelij.
Nekima je to stran pojam ali sigurno svi znaju sto je micelij, barem svi oni koji su u ţivotu digli vlaţnu staru granu
sa zemlje ili razmaknuli vlaţno lišće u šumi i primjetili mreţu tank ih bijelih niti koje se prostiru po njima.
Pri kupovini proizvoda od micelija treba imati na umu više stvari. Prva je kvaliteta. Većina prodavaĉa za koje mi
znamo svoj proizvod jednostavno uvoze iz Kine, prepakiraju ga i prodaju po višim cijenama. Kada se uzme u
obzir da je u Aziji vrlo dostupno brašno od dudovog svilca i da se ono koristi kao primarni dodatak supstratu koji,
nakon što ga proraste micelij, postaje finalni proizvod, lako je zakljuĉiti da konzumacija mljevenih insekata postaje
vrlo realna mogućnost. Iz ovog razloga Ameriĉka agencija za lijekove (FDA) na ameriĉkom trţištu dopušta plasiranje samo proizvoda koji
su pogodni za konzumaciju od strane vegetarijanaca.
Drugi vaţan kriterij je koliĉina, a time i cijena. Pri kupnji bilo kojeg proizvoda je potrebno obratiti paţnju na stvarnu
koliĉinu koju dobivate kupovinom.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 52/83
Naš proizvod
Tijekom 2010. godine uspjeli smo preko kontakata u inozemstvu doći do micelija gljive Cordyceps Militaris, te smo
zadnje dvije godine radili na proizvodu koji bi bio kvalitetan i cjenovno dostupan.
Jedna od garancija da je naš proizvod uzgojen na vegetarijanskom supstratu je i ĉinjenica da je jedan od partnera
u firmi vegetarijanac koji se trudi proizvesti proizvode prvenstveno za vlastitu konzumaciju, a to nam je i misao
vodilja u radu:
Proizvoditi kao da proizvodimo
REISHI (Ganoderma Lucidum)
Broj posta: #1 by Dr.Fungus » 02.02.2013, 00:41
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 53/83
Od svih vrsta gljiva sa ljekovitim svojstvima Reishi (Ganoderma lucidum ) ima najduţu tradiciju (gotovo 2.000godina u Japanu i oko 4.000 godina u Kini). U drevnoj kineskoj i japanskoj kulturi oboţavali su je i poznavali kao
«drvo ţivota» ili «gljivu dugovjeĉnosti». Ganoderma Lucidum se moţe uzimati svakodnevno bez ikakvih
nuspojava, a dugoroĉno korištenje dokazano osnaţuje imunološki sustav ljudskog organizma, bez ikakvih
neţeljenih nuspojava po ljudski organizam.
Gljiva ima izrazita antivirusna i antibakterijska svojstva, pa se moţe koristiti kao prirodan antibiotik.
Sastav gljive – klobuk sadrţi ugljikohidrate, aminokiseline, proteine, steroide, triterpene, lipide, alkalo ide, vitamin
C i vitamin B2.U struĉku su naĊeni minerali Mg, Ca, Zn, Mn, Fe, Cu, Ge.Spore sadrţe holin i betain koji ĉuva iregenerira jetru i zglobove.
AKTIVNI SASTOJCI REISHI I NJIHOVA ULOGA U ORGANIZMU:
ganodermne kiseline A, B, C, D (triterpeni) i oleinska kiselina potiĉu oslobadjanje histamina (antialergijsko
delovanje)
nepoznati alkaloid i nepoznati polisaharid deluju kardiotoniĉno
razni polisaharidi (-β-D-glukan, GL-1, FA, FI, FI-1a) imaju imunostimulativno i antitumorno djelovanje
polisaharid β-D-glukan D6 povećava sintezu proteina i nukleinskih kiselina
protein Ling-Zhi 8 ima širok antialergijski spektar i djeluje kao imunomodulator
steroid ganodosteron i triterpeni R, S deluju antihepatoksiĉno
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 54/83
triterpeni B, D, F, H.K, S.Y i triterpen ganodernadiol djeluju na sniţenje krvnog tlaka
triterpen ganodermna kiselina deluje kao inhibitor sinteze holesterola
DJELOVANJE REISHIJA
POTIĈE IMUNO SISTEM (imunostimulator)
ĈISTI ORGANIZAM OD OTROVA (detoksikacija)
ŠTITI OD BOLESTI (antivirusno i antibakterijsko d jelovanje)
POZITIVNO UTJEĈE NA RAD SRCA (katatoniĉno djelovanje)
OBNAVLJA STANICE ORGANIZMA (regeneracija stanica)
UTJEĈE NA STANJE KOŢE (kozmetiĉko djelovanje)
USPORAVA STARENJE (antioksidans)
VRAĆA RAVNOTEŢU ORGANIZMU
Djelovanje Ganoderme Lucidum na imunološki sistem
Moţda najveća potencijalna ljekovita korist je njegova mogućnost da jaĉa imuni sistem ljudskog organizma.
Reishi - Ganoderma Lucidum sadrţi visoku koncentraciju organskog Germanijuma, polisaharide i tripertene. Ove
aktivne komponente dokazano jaĉaju naš imuni sistem. Korisnici Reishi gljive vode raĉuna o preventivi i
povećavaju imunitet. Reishi gljive imaju veoma široku primjenu. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini
Ganoderma lucidum pomaţe u boljem funkcioniranju i sluţi za tretiranje bolesti pet kljuĉnih organa kod ljudi -
srce, pluća, jetra, gušteraĉa i bubrezi. Ganoderma lucidum se moţe koristiti za lijeĉenje raznih bolesti ljudskog
organizma ukljuĉujući : respiratorna oboljenja, kardiovaskularna, digestivna, neurološka, endokrinološka oboljenja
itd. Sve ove navedene bolesti, a i mnoge druge Ganoderma uspješno lijeĉi zahvaljujuci najvaţnijem efektu
"podrška općem sistemu i osiguravanje vitalnosti ljudskog organizma" - poboljšanjem imuniteta ljudskog
organizma. Ganoderma gljive pomaţu regulaciji cijelog tjelesnog mehanizma i metabolizma - osigurava da svi
organi rade normalno.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 55/83
Djelovanje Ganoderme Lucidum na kardiovaskularni sistem
Vjekovima je Ganoderma poznata kao kardiovaskularna gljiva pa je tako rutinski prepisana u staroj Kini i Japanu
pacijentima sa “bolovima u grudima", sa stresom i/ili kroniĉnim arterijskim oboljenjima. Kinski znanstvenici su
otkrili da Ganoderma poboljšava krvotok i da sadrţi kiseline tripertene koje sniţavaju visok krvni tlak, smanjuju
kolesterol i samim tim spreĉavaju srĉana oboljenja – infarkt.
Šestomjeseĉna kliniĉka istraţivanja na medicinskom fakultetu u Tokiju su pokazala da je skoro polovina od 53
pacijenta sa povećanim krvnim tlakom imala znaĉajno sniţenje krvnog tlaka poslje uzimanja extrakta Ganoderme
a sliĉne rezultate su dobili Kineski znanstvenici u svojim obilnim istraţivanjima djelovanja extrakta Ganoderme na
pacijente sa visokim nivoom kolesterola kod kojih je nivo kolesterola znacajno opao poslije samo 1-4 mjeseca
svakodnevnog konzumiranja extrakta (kod 68% od 90 pacijenata).
Znaĉajno je još napomenuti da je gljiva Ganoderma neotrovna, da se moţe uzimati svakodnevno bez ikakvih
neţeljenih djelovanja.
Kada se konzumira u preporuĉenim koliĉinama Ganoderma vraća stanje organizma na normalno stanje . ona je
imunomodulator – regulira i “fino podešava “ imunološki sistem.
Djelovanje gljive Ganoderme Lucidum na tumor
Glavni uzrok razvoja tumora kod ljudi je slab tjelesni imunitet. Najbolji efekat u borbi protiv tumora Ganoderma
Lucidum postiţe regulacijom i aktivacijom imunog sistema, naroĉito povećavanjem tjelesnog imuniteta -
povećavanjem sposobnosti samoodbrane ljudskog organizma protiv tumora.
Ganoderma Lucidum sadrţi visoku koncentraciju organskog Germanijuma, Polisaharide i Tripertene. Ove aktivne
komponente dokazano jaĉaju naše imunološke ćelije i poboljšavaju naš imuni sistem.
Najveći dio istraţivanja antitumornih efekata gljiva proveden je u Japanu. U Istraţivaĉkom institutu Nacionalnog
centra za rak u Tokiju, Ikekawa i suradnici ispitali su već davne 1969. na miševima kojima su prethodno presadili
sarkom 180, antitumorno djelovanje ekstrakata jestivih gljiva, što su 5 godina kasnije potvrdili i proširili Hamuro i
Chihara u zajedniĉkom istraţivanju toga instituta i poznate prehrambene kompanije Ajinomoto.
Gljive Ganoderma Lucidum zapravo preko svojih antitumornih spojeva pokreću imunobiološke reakcije kojima
organizam mjenja svoje funkcioniranje kako bi ozdravio. Od 1980. za takve je spojeve u upotrebi izraz
"biomodulatori", odnosno "modifikatori biološkog odgovora”. Ti spojevi jaĉaju i/ili ponovno uspostavljaju
imunološke funkcije organizma, kako one generalne, tako i specifiĉni imunitet protiv tumora. Osim toga, ti spojevi
koĉe razvoj tumornih ćelija, neposredno ih uništavaju, modificiraju tumorne ćelije, tako da ih odbrambeni sistem
organizma moţe lakše prepoznati kako bi ih uspješnije uništavao, a u nekim situacijama i ubrzavaju sazrjevanje
tumorskih ćelija, koje se time od malignih ponovno pretvaraju u benigne.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 56/83
Ganoderma moţe biti korištena kao dopuna za vrijeme kemoterapije i radioterapije za smanjenje neţeljenog
djelovanja kao što je umor, gubitak apetita i rizik od infekcija. Takodje moţe smanjiti toksiĉne neţeljene efekte i
moţe ublaţiti bolove za vrijeme kemoterapije i radioterapije naroĉito kod pacijenata koji su u krajnjoj fazi bolesti,
za produţavanje njihovih ţivota i poboljšanje kvaliteta ţivota.
Djelovanje Ganoderme Lucidum na alergije i na upalne procese
Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vjeka antialergijsko djelovanje Ganoderme je bilo predmet
istraţivanja nauĉnika u Kini i Japanu. Istraţivanja su pokazala da extrakt Ganoderme znaĉajno koĉi sve ĉetiri
vrste alergijskih reakcija, ukljuĉujući i pozitivne efekte protiv astme.
Istraţivaĉi u zdravstveno znanstvenom centru na univerzitetu u Teksasu su otkrili da se Ganoderma moţe
efikasno koristito za tretiranje Konjuktivitisa, Bronhitisa, Reumatizma a da pritom znaĉajno poboljšava imuni
sistem kod ljudi.
Pripremanje sušene gljive Ganoderme Lucidum
Reishi - Ganoderma lucidum, je sigurno najpoznatija ljekovita gl jiva Dalekog istoka. U Kini i Japanu je
upotrebljavaju oko 4000 godina. U Japanu je zovu Reishi, u Kini Lingci, kod nas se ponekad zove hrastova
sjajnica. Stanovnik je šuma, uglavnom hrastovih. Drvenasta je i zbog toga se ne koristi za klasiĉno pripremanje
jela, već za pripremu ĉajeva, tinktura ili juha. Reishi ima veliki broj razliĉitih ljekovitih komponenti, kao što su
polisaharidi, alkaloidi, steroidi, triterpeni, nukleotidi. Sadrţi i proteine, aminokiseline, vitamine, minerale i
oligoelemente.
Najkvalitetnije se priprema kada je već osušena i smljevena kako je i pakirana u kutije od 100 grama
Kineska tradicionalna medicina preporuĉuje upotrebu 3-5 grama sušene Ganoderme dnevno za odrţavanje
dobrog zdravstvenog stanja organizma i 10-12 grama za ozbiljna oboljenja.
SHIITAKE (Lentinula Edodes)
Broj posta: #1 by Dr.Fungus » 02.02.2013, 00:35
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 57/83
Shiitake (Lentinula Edodes) su gljive porijeklom iz
Kine. Iznimne su prehrambene kvalitete, osim toga posjeduju mnoštvo tvari (imunostimulatori) koje pomaţu
ljudskom tijelu tako što podiţu imunitet osobe koja ih konzumira. Imunostimulatori su tvari koje pomaţu ljudskom
obrambenom mehanizmu razaznati koje su tvari dobre a koje nisu za tijelo po principu (kljuĉ -brava).
Shiitake se aktivno istraţuju u laboratorijima diljem svijeta i konstantno se dokazuju novi pozitivni uĉinci na ljudsko
tijelo. Najviše je testiranja raĊeno u Japanu gdje se gljiva intenzivno koristi u prehrani. Sama shiitake gljiva je vrlo
ugodnog mirisa i osebujne arome,te se zbog toga koristi kao zaĉin hrani. Aktivna tvar najvećeg djelovanja protiv
karcinoma nalazi se u shiitake gljivama te ima medicinsko ime Lentinan.
Shiitake su odliĉne za odrţavanje jakog imuniteta, koriste se u terapiji protiv karcinoma, smanjuju i reguliraju
kolesterol, šećer u krvi (dijabetes), te pomaţu kod alergija.
Ovaj proizvod je napravljen od gljiva proizvedenih u našem gljivarniku su puno paţnje i ljubavi. Gljive su sušene i
mljevene u prah. Pakiranja su sa patent ĉepom te time osiguravaju siguran transport.
POVIJEST SHIITAKE
Kao i obiĉno, dok smo mi Europljani mogli samo maštati o uzgojenim gljivama, Kinezi i Japanci već su imali
razvijenu gljivarsku poljoprivredu. Za vrijeme dinastije Sung (67.-1127.), Wu San Kwung je, uvidjevši da gljiva voli
rasti na srušenom drveću, prvi krenuo s uzgojem shiitake. Poĉelo je s uzgojem u Qingyuanu, gdje i danas Wu
San Kwunga drţe bogom gljiva. Cijela je provincija postala poznata po gljivi, a meĊu siromašnim seljacima
zavladalo je zdravlje i blagostanje. Navodno i danas u selima uzgajivaĉa shiitakea postoje hramovi u ĉast velikog
Wua.
Shiitake (Lentinus edodes (Berk.) Sing.) - to ime je prvi upotrijebio Singer 1941., koje se upotrebljava kao
ispravno znanstveno ime - gljive ĉija je domovina daleki istok, odnosno podruĉja Kine i Japana.
U ovim zeml jama su poĉeli prvi uzgoji, o ĉemu govori, prema Singeru i literatura. A na to navodi podatak prema
povijesnim dokumentima da je uzgoj poĉeo u Kini prije 800 godina, a Japance su u 15. stoljeću s uzgojnim
metodama upoznali kineski seljaci.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 58/83
Tako se gljiva poĉela širiti svijetom preko Japana (ime shiitake na japanskom znaĉi "gljiva sa Shii drveta"). "Take"
znaĉi gljiva, a "shii" je japansko drvo koje se u uzgoju gljiva na zapadu najbolje zamjenjuje hrastom. I Japanci
imaju svoje mitove i legende o gljivi. Oni tvrde da prvi pisani dokument o gljivi, koja je bila hrana plemstva, datira
iz 199. Cara Chuaia s gljivom su upoznali stanovnici Kyushua.
To se smatra prvim pravim poĉecima uzgoja za šire trţište, ĉija se proizvodnja odrţala sve do danas. Proizvodnja
je s vremenom bila sve veća, tijekom koje se normalno razvijao i sam tehnološki proces. Danas je ova gljiva
druga po produkciji u svijetu i najpopularnija kultivirana gljiva u Japanu, Kini i ostalim zemljama Istoĉne Azije. U
razdoblju 1983-1984. proizvodnja gljive je procijenjena na 234 000 metriĉkih tona što je bilo 15,7% ukupne
produkcije gljiva u svijetu.
Kroz povijest i sve do današnjih dana ova gljiva je cijenjena zbog jedinstvenog okusa i mirisa te kao lijek. Poznat
je i zapis, koji datira iz perioda Ming dinastije koja je vladala od 1368-1644 godine, koji je napisao kineski lijeĉnik
Wu Shui gdje navodi da Shiang- gu (kineski naziv za Shii- take) pojaĉava otpornost, lijeĉi prehladu, potiĉe
cirkulaciju i smanjuje krvni tlak.
Mnoga znanstvena istraţivanja utvrdila su prehrambene vrijednosti i medicinsku osobitost gdje se ljekovita
svojstva Shiitake ubrajaju u alternativnu medicinu, i sve se više popularizira.
Shiitake ima dugu reputaciju ljekovite gljive. Japanski znanstvenici svakodnevno otkrivaju sastav i djelovanje
gljive na neke od najgorih i najopasnijih bolesti današnjice. Prema legendama, shiitake je nekad bio "eliksir
ţivota". Japansko je plemstvo bilo uvjereno da zaustavlja proces starenja.
Nekadašnje legende kao da dobivaju i znanstvenu snagu, pa se danas tvrdi da je shiitake dobar u borbi protiv
gripe te da spušta razinu kolesterola u krvi. Govore da jaĉa imunitet, pa tako pomaţe kod AIDS -a i karcinoma.
I bez obzira na ljekovitost, shiitake je izuzetno ukusna gljiva. Još je uvijek dosta skupa, ali većom proizvodnjom i
cijene će (valjda) padati.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 59/83
Shiitake (Lentinula edodes) - gljiva višestrukog
značaja
Radi se o gljivi koja raste na posjeĉenim i odstajalim oblicama bjelogoriĉnog drveća, hrasta, bukve, brijesta i
pitomog kestena. Gljiva je vrlo ukusna, sluţi kao prvorazredan zaĉin, lako se suši i konzervira.
Najstariji zapis o iskustvu tradicionalne japanske medicine u lijeĉenju gljivama seţe daleko u prošlost.
Tisućugodišnja su iskustva vezana uz ljekovitost ovih gljiva. Shiitake sadrţe aminokiseline, bjelanĉevine, vitamine
A, B1, B2, B3, B6, B11, B12, C, D, E te kalcij, kalij, natrij i pribliţno 30 enzima te je zahvaljujući kemijskom
sastavu shiitake izvrstan lijek koji pojaĉava imunitet, ali sluţi i u lijeĉenju nekih teških bolesti.
Zdravstveno, gljive shiitake djeluju:
- antitumorno (imunomodulatorski),
- antikolesterinemiĉno,
- antibakterijski,
- antivirusno,
- antialergijski,
- antiinflamatorno,
- vitaminski aktivno,
- hipoglikemiĉno.
Eritadenin (lentinacin ili lentisin) vrlo je znaĉajan sastojak za sniţavanje kolesterola. Prema postojećim
iskustvima, već nakon nekoliko tjedana konzumacije razina kolesterola u krvi smanjuje se i do 25 posto.
Eritadenin ima i produţeno djelovanje na nekoliko mjeseci. Funkcionalno, on ubrzava metabolizam kolest erola,
ĉime pospješuje njegovo izluĉivanje iz organizma, ali ne djeluje na njegovu sintezu. Dijeta gljivom shiitake
smanjuje i koliĉinu kolesterola u ţuĉi, što je u izravnoj vezi sa spreĉavanjem nastajanja ţuĉnih kamenaca. Osim
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 60/83
eritedanina i druge aktivne tvari gljive shiitake su djelotvorne.
Lentinan je antitumorni polisaharid dobiven iz te gljive. On povećava otpornost stanica na rak i spreĉava
slabljenje imunitetnog sustava. Na univerzitetu u Michiganu utvrĊeno je da proĉišćen ekstrakt spora gljiva shi i-
take potencira stvaranje interferona u ljudskom organizmu, što uvjetuje pokretanje obrambenih sposobnosti protiv
virusnih infekcija. U Japanu i Kini ta gljiva se odavno konzumira u svrhu zaštite od prehlada i gripoznih stanja.
Uoĉeno je i antivirusno djelovanje protiv uzroĉnika djeĉje paralize, kao i skupine enterovirusa koji se zadrţavaju u
crijevu. Ti virusi mogu kod djece izazvati kratkotrajna febrilna stanja praćena blagim osipom i oboljenja sliĉna
gripi, osobito ljeti i kad nema epidemija gripe. TakoĊer mogu izazvati i upalu moţdanih opni (serozni meningitis),
te niz drugih kliniĉkih sindroma.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 61/83
U novije vrijeme provodi se sve veći broj istraţivanja kojima se potvrĊuje protuvirusno djelovanje micelija i
pojedinih sastojaka ove gljive. UtvrĊeno je i da pojedini sastojci potiĉu imunitet, odnosno opću obranu organizma.
U gljivi shii-take otkrivene su supstance koje djeluju antibakterijski. Dobiven je i ekstrakt koji djeluje inhibitorski na
stanice koje proizvode histamin. Zato se u orijentalnoj medicini ovaj antialergijski uĉinak već stoljećima koristi kao
lijek protiv kroniĉnog bronhitisa.
U Japanu se shii-take koristi kao izvor vitamina D i B kompleksa. Izolirana je vrlo znaĉajna supstanca nazvana
agrosterol koja se pod djelovanjem sunĉevih zraka pretvara u vitamin D-2. Pored zabiljeţenih djelotvornosti,
uţivanjem te gljive odstranjuje se višak soli u organizmu, snizuje visok krvni tlak, smanjuju napetost i stresna
stanja. Shii-take sadrţi gotovo dvostruko više bjelanĉevina, ugljikohidrata i vlakna nego većina drugih jestivih
gljiva. Aminokiselinski sastav bjelanĉevina zadovoljava ukupne potrebe ljudskog organizma. U 100 grama svjeţe
gljive ima 300 mg kalija, 850 mg fosfora, 19 mg ţeljeza, 420 mg kalcija, 5,5 mg cinka i 76 mg vitamina D -2.
Ovo je vodiĉ prvenstveno za one kojima je uzgoj gljiva zanimljiv i zabavan, a ne kojima je jedini cilj krajnjiproizvod, jer je ipak to previše posla i vremena za ~50kn gljiva.
Prvo što trebate napraviti je kupiti zdrave, velike i svjeţe gljive. Iz veće gljive je lakše uzeti tkivo, a i ima većešanse da vaše gljive budu iste takve.
Kloniranje na kartonu
1. odreţite komad kartona otprilike 3x3 cm. Karton treba bit onaj obiĉni, valovit u sredini, i ne pre tanak, barem 2 -
3 milimetara. Ako ima kakas selotejp ili naljepnicu na sebi, to skinite
2. skinite ravni dio kartona sa jedne strane da doĊete do valovitog dijela. Poskidajte sve tanke komadiće koji suostali, oni se pre brzo osuše. Na drugoj strani ostavite ravni dio. 3. tako pripremljen karton stavite u vodu koju minutu da se dovoljno napije.
4. Uzmite neku manju, niţu teglu, probušite rupu u poklopcu i napunite je polifilom.
5. Stavite namoĉeni karton valovitom stranom prema gore u teglu, poklopite, prekrijte folijom i sterilizirajte uekspress loncu oko pola sata.
6. E sada dolazi malo kompliciraniji dio. Za ovo bi trebalo imati glovebox, ako nemate onda dobro pazite na
sterilnost prostora, podloge, zraka i vaših ruku. Brzina je isto bitna. U prostoru u kojemu ćete raditi pripremiteteglu s kartonom, gljivu i pincetu. Dobro je nositi rukavice od latexa, i treba paziti da nema previše strujanja zraka. 7. Uzmite gljivu i rukama je rastrgajte popola (ne rezati jer noţ povuĉe neţeljene spore s površine). Pomoćupincete (obrisane s alkoholom) izvadite komad tkiva sa dna struĉka, moţete i više komadića, otvorite teglu,poloţite tkivo na karton i brzo je opet zatvorite.
8. Ponovo prekrijte sa folijom da se karton nebi osušio i stavite na ĉisto mjesto, temperatura bi trebala biti stalnooko 22 stupnja.
Prebacivanje u tegle
1.Kada je karton potpuno prekriven micelijem, pripremite teglu s raţi kao u Redinom gajdu, nema smisla da toopet pišem. 2. Opet vrijedi sve kao u koraku 6. kloniranja. Pincetom izvadite karton, otvorite teglu s raţi, brzo stavite kartonunutra i odmah zatvorite. Dobro protresite da karton bude što bliţe sredini. 3. Staviti opet na temperaturu oko 22*C i pustite par tjedana da se potpuno kolonizira.
Uzgoj na slami
Kada su tegle gotove, moţete pripremiti slamu. Najbolja je pšeniĉna, ţuta slama, ako ţivite u gradu moţete jepronaći u nekim pet shopovima, kao podlogu za glodavce, 30L je oko 20 kn.
1. Slamu nareţite na komade duge 2-5 centimetara.
2. Stavite je u toplu vodu i pustite 24 sata da se napije.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 62/83
3. Nakon 24 sata u velikom loncu zagrijte vodu do 80*C. Slamu stavite u neku staru ali ĉistu jastuĉnicu, koju zatimstavite u nekakvu kantu ili veliku plastiĉnu posudu (nešto veće, oko 20 litara). Prelijte zagrijanom vodom (slamatreba biti potpuno uronjena).
4. Pustite tako da se pasterizira nekih sat i pol, zatim izvadite jastuĉnicu i objesite je negdje i pustite nekoliko satida se ocijedi.
5. Pripremite plastiĉnu vrećicu za zamrzavanje od 5 litara, stavljajte red slame, red micelija i tako do vrha.
Obavezno sve to dobro pritisnite da se micelij moţe lakše širiti. Kada ste potrošili sav materijal, vreću opet stisnitei zaveţite vrh. Probušite nekoliko malih rupa sa neĉim sterilnim da micelij moţe disati.
6. Opet stavite na kolonizaciju.
Kada je potpuno kolonizirano, izvadite blok iz vreće i stavite ga u neku plastiĉnu prozirnu posudu s perlitom, kojumoţete staviti na terasu, u vrt... Bukovaĉama pogoduju nešto niţa temperatura za rast (oko 20*C), i trebaju jakopuno svijeţeg zraka, tako da je posudu najbolje ostaviti otvorenom i prskati nekoliko puta na dan. Za tjedan-dva bi
trebali vidjeti rezultate svoga rada!
Copyright 2009 - "Bukovaca"- All Rights reserved Gljive su cenjene zbog svoje hranjive vrednosti. Proteini gljiva imaju sastav sličan
proteinima životinjskog porekla i zato su biološki vredniji od biljnih proteina. Gljive sadrže
mali postotak masti zbog čega su cenjene kao dijetalna hrana. Osim toga, sadrže velike
količine minerala i vitamina. Neke se gljive uzgajaju i zbog lekovitosti. Tako npr. shii-take i
zimske panjevčice imaju antikancerogena svojstva. Gljive se uzgajaju na sirovinama koje su
slabo iskoristive u druge svrhe. Mogu se proizvoditi tokom cele godine na relativno malom
prostoru u kratkom ciklusu proizvodnje. Za pripremanje uzgojne hranjive podloge najčešće se
upotrebljava slama žitarica, npr. pšenice i raži, koja bi se inače spalila ili zaorala.
O UZGOJU BUKOVAČE
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 63/83
Nakon uzgoja bukovače, prorastan supstrat se u nekim zemljama koristi kao stočna hrana. Osim
slame žitarica za uzgoj gljiva može se koristiti i pljeva, kukuruzovina, lišde, piljevina, stari papir i rveni
otpaci.Ciklus uzgoja bukovače je kradi o ciklusa uzgoja šampinjona. Do pojave prvih ploišta ne
prođe ni pun mesec ana, a očekivani prinos iznosi otprilike 50% o težine upotrebljene suve mase.
U priroi bukovača (Pleurotus ostreatus) raste na panjevima, srušenim stablima i komaima rva kojiostaju iza seče. Prvi pokušaji uzgoja bili su na rvu. Ova se metoa uzgoja i anas uspešno koristi. U
poslednje vreme, bukovača se uzgaja na poljoprivrenim nusproizvoima, npr. slami različitih žitarica
pomešanoj u različitim procentima kukuruzovine,sena, pjeve,piljevine i sl. Na takvim podlogama
ciklus uzgoja traje va o najviše tri meseca.
Bukovača se može uzgajati u gotovo svakom zatvorenom,elimično zatvorenom i otvorenom
ali natkrivenim prostorijama, bez obzira na uredjenost prostora i njegovu lokaciju. Mesto uzgoja
mora biti zaštideno o kiše, jakog vetra i irektnih sunčanih zraka.Pogoan je svaki prostor u kojem
možete osigurati stalnu temperaturu o 10-22 °C, dobro provetravanje i 12-satno osvjetljenje,te je
potrebno da je dostupna struja. Slama koja se koristi za pripremu supstrata mora biti zdrava, zlatno-
žute boje i potpuno suva.Supstratu se može oati seno (10-30%), kukuruzni oklasci (25-75%),
kukuruzovina (25-50%) ili slama soje ili graška (10-30%). Doatak sena u hranjivu pologu povedava
prinos za oko 10-20% i smanjuje napad zelenih plijesni na supstrat. Sve sirovine koje se koriste kao
hranjiva podloga moraju biti dobro usitnjene.
Tehnologija uzgoja bukovače je izuzetno jenostavna, te za to nije potrebna posebna prethona
stručnost uzgajivača.
Uzgojem bukovača na slami obit de se zrava hrana i iskoristiti slama koja bi se inače spalila ili
zaorala.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 64/83
MATERIJAL I METODE
Micelij bukovače nasađivat će se na usitnjenu slamu ječma ili pšenice. Pre
nasađivanja micelija supstrat će se sterilizirati vrenjem na temperaturi 100 st. C oko pola sata
kako bi se uništili mikroorganizmi i potom dobro ohladiti jer temperatura od 33 st. C ubija
micelij bukovače.
Steriliziranom supstratu (100 kg) se dodaje micelij (5 litara). u slojevima.Smeša se stavlja u plastične vrede
veličine 45 x 90 cm i to tako a se slaže sloj supstrata, sloj micelija i tako o vrha vrede. Na vredama
se rai prozračivanja izbuše rupe prečnika 10-20 mm na razmaku o vaesetak centimetara. Vrede
se stavljaju u zamračenu prostoriju na temperaturu 22 st. C. Nakon otprilike tri neelje vrede su
gotovo sasvim proraštene i premještaju se u prostoriju za uzgoj onosno treba obezbeiti uslove zauzgoj. U tim prostorijama mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlažnost 90-95%.Prilikom berbe
stručak se reže blizu same površine na kojoj je izrastao. Nakon 10-15 ana pojavit de se nove
bukovače. Mogude su 3-5 berbe, a nakon toga je supstrat iscrpljen.
OČEKIVANI REZULTATI
Prva berba očekuje se nakon mesec ana. Obzirom a su mogude tri o pet berbe, u tri meseca se
očekuje prinos koji de iznositi oko 20-33% težine vlažnog supstrata.Investicija izuzetno brzo se vrada.
Uzgoj Panaeolus cyanescens & tropicalis
Broj posta: #1 by Red » 05.10.2010, 13:39
Uzgoj Panaeolus cyanescens & Panaeolus tropicalis
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 65/83
Panaeolus cyanescens
Karakteristike
* Klobuk: 1.5-4 cm širok, zvonolik /konveksan; povrsina glatka, ponekad napuknuta, nije sluzav, smede boje
kada je mokar, lagano siv do bijel kod susenja; rubovi cesto neravni ponekad napuknuti. tanka koza, bruza plavo
ili plavo-zeleno.
* Spore print: crn; spore 12-14 x 8-11 microns, elliptical, gladak
* Bruzanje: plavo ili plavo-zeleno
* Listici ispod klobuka: sivi do crni, prosarani
* Stabljika: 6-12 cm duga, 2-4 mm debela, podjednaka ili lagano prosirena uz bazu, cesto dugacka i tanka,
glatka, blijeda do zuckasta, sivkasta ili rockasta, baza smeckasta ili boje koze; bruza plavkasto kod diranja
* Prsten: nema ga
* Mycelium: linearan do paucinast; bijeli
Da ne govorimo uvijek o Psilocybe cubensis, mozda bi netko pokusao i nesto slicno a opet malo drugacije, pa
cemo opisati proceduru uzgoja Panaeolus vrste.
Princip je isti kao i kod Psilocyba ali nesto drugacija priprema supstrata za uzgoja. U ovoj metodi za supstrat
koristimo suho kravlje gnojivo, vermikulit i namocenu slamu.
U ovom gajdu cemo opisati metodu u kojoj se koriste vrećice sa filterom, koje se mogu steilizirati i izdrzati
visoke temperature. Ono sto je odlicno kod tih vrecica jeste njihov kapacitet, da odjednom pripremite vise
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 66/83
supstrata. A imaju i filter sto vam omogucava inokulaciju spora u supstrat bez otvaranja. Nesto kao nasa filter
vata na poklopcima.
Naravno ako nemate ili ne mozete nabaviti takve vrecice uvijek mozete isto raditi sa teglama, kao sto je opisano u
ostalim gajdovima. nek vas to ne zbuni.
sto vam treba:
- suho kravlje gnojivo
- vermikulit
- namocena slama (koja se namakala 12 sati)
Za 4 standardne vrecice koristimo:
1/2 kg suhe slame,
4 lit. suhoh gnojiva,
3 lit vermikulita i
3-4 lit vode.
ako koristite tegle, umjesajte manju kolicinu u istom omjeru i rasporedite na tegle koje cete kasnije sterilizirati
Priprema Supstrata
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 67/83
gnojivo i vermikulit se na suho izmiksaju
Dodamo vodu i dobro promijesamo. Obratite paznju da ne stavite previse vode, jer ce visak vode samo kasnije
pogodovat razvoju kontaminacija i bakterija. pomalo dodajte vodu dok ne dobijete finu vlaznu mjesavinu, bez
viska vode.
mjesavina ce izgledati nekako ovako
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 68/83
dodamo slamu
i jako dobro sve pomijesamo zajedno
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 69/83
izbliza, jako dobro izgleda
raspodijelimo smjesu na ravnomjerne djelove u vase vrecice ili tegle.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 70/83
zamotajte rubove i stavite vrecicu u ekspres lonac. stavite nesto na vrh vrecice, da se ne odmota i ne zacepi
ventil od ekspres lonca. sa teglama postupite kao i u ostalim gajdovima, probusite rupu na poklopcu i zatvorite je
flasterom ili filter vatom, folija preko.
nakon sto ste sterilizirali 2 sata, ostavite vrecice (tegle) da se ohlade
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 71/83
Ovdje cemo iskoristiti dvije tegle sa Panaeolus cyanescens koje cemo ubaciti u nas pripremljeni supstrat.
napomena: Panaeolus vrsta ne kolonizira zrno kompaktno kao sto to radi Psilocybe cubensis
Otvorimo nase vrecice, ali pazimo pritom da ne dodirujemo unutrasnjost i ubacimo oko 300 ml u svaku vrecicu.
Ako imate tegle, onda isto napravite u nekoj velikoj posudi ili manjem plasticnom kontejneru. pomjesajte supstrat i
micelij
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 72/83
zatvorite vrecicu ili ako ste radili u posudi, zatvorite je poklopcem
promjesajte vase vrecice
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 73/83
Koloniziranje supstrata
U ovom trenutku micelij kolonizira nas supstrat. Moze vam se sve kolonizirati u roku od 10 dana, sve zavisi kolika
je temperatura i koliko ste cesto tresli vas supstrat
ovo je vrecica sa supstratom nakon 3 dana, micelij se vec nazire
nakon par dana i redovitog miksanja
iz bliza
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 74/83
Kejsanje supstrata
Plasticni kontejner u kojem cemo uzgajati dobro ocistimo alakoholom. Sa strane izbusimo par rupa i provucemofilter vatu, da omogucimo doticaj zraka unutar kontejnera
Otvorimo vrecice
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 75/83
i istresemo u kontejner potpuno koloniziran supstrat. (ako ste radili sa posudama ne morate istresti nista, vec
samo stavite kejsing i natrag na kolonizaciju)
U ovom slucaju smo stavili 2 vrecice po kontejneru (ili posude, sto god koristili)
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 76/83
Izleveliramo supstrat sa rukom (obavezno nosite rukavice)
stavimo tanak sloj (1-1.5 cm) steiliziranog kejsinga (koji cete koristiti ovisi o vama, ima recepata po netu koliko
hoces, a neke smo i na ovom forumu objasnili) npr. 50/50+ Casing Tek
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 77/83
sve lijepo izravnamo, ali nemojte nabijati nista...
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 78/83
zatvorimo kontejner poklopcem ili plasticnom folijom
pogled sa strane
Kontejner sada stavimo na toplo i mracno mjesto da se kejsing kolonizira. nakon 5-6 dana micelij ce se pojaviti na
povrsini kejsinga
U ovom trenutku drugi kontejner se stavlja preko (okrenut naopako) da bi stvorili tkz. mini greenhouse. Vidite da
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 79/83
su i ovdje rupe zasticene gustom mrezom.
Frutanje
Nakon par dana prve gljive ce se pojaviti. Kejsing mora ostat vlazan i zato ga spricajte po potrebi.
iz bliza
gljive ce sazrijeti kroz par dana
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 80/83
spremne za branje
O uzgoju
Paneolus cyanescens & tropicalis su osjetljivije na visoku CO2 koncentraciju. jedan od razloga zasto ljudi
nemaju bas srece sa uzgojem ove vrste jeste upravo nedostata svjezeg zraka. Kada razmjena zraka nije dovoljna
gljive ce rasti ali vrlo malo njih ce sazrijeti, ostalo ce abortirati. Takoder tako utjecemo i na sam izgleda gljive,
nedovoljna razmjena zraka rezultirat ce visoke i neravne stabljike sa vrlo malim klobucima.
Ova vrsta raste pod svakakvim temperaturama ali najbolje im odgovara oko 25 C°ili malo vise.
ako planiramo istrazivati ovu vrstu, bilo bi dobro klonirati jednu gljivu koja izgleda najbolje za daljnje
eksperimentiranje.
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 81/83
Odabir vrsta za uzgoj
Prije nego što se odluĉite za tehniku uzgoja i poĉnete s prikupljanjem opreme koja će vam biti potrebna, korisno je saznati nešto o vrsti koju ţelimo uzgajati. Odabir vrste ili porodice gljiva je vaţan dio uzgoja. Postoje gljive koje su lagane za uzgoj poput Bukovaĉa i
Brijestovaĉa. Tolerantne su na pogreške, brzo se razvijaju, i ono što je najbitnije nisu zahtjevne kad je rijeĉ otemperaturi, vlazi i drugim parametrima uzgoja.
Suprotno njima, većina gljiva zahtijeva puno veći trud da bi se postigao ţeljeni rezultat. Sva ku fazu uzgoja treba
prilagoditi, temperatura, vlaga, supstrat na kojem gljiva raste. Sve su to bitni faktori koje treba paţljivo birati iprilagoditi svakoj vrsti.
U osnovi, gljive moţemo podijeliti na Šumske i Livadne vrste, ovisno o prirodnom staništu. Naravno tu postoje
mnoge iznimke poput gljiva koje rastu na humusu ili stajskom gnoju, ali drţeći se ove podijele kandidati za uzgojsu sljedeće vrste gljiva.
ŠUMSKE GLJIVE
JUDINO UHO(Auricularia auricula)
(Auricularia polytricha)
PLEMENITA PEĈURKA
(Agaricus bisporus)
GOLEMA PEĈURKA
(Agaricus augustus)
ANISOVA PEĈURKA
(Agaricus sylvicola)
JABLANOVAĈA
(Agrocybe aegerita)
PANJEVĈICA
(Keuhneromyces mutabilis)
BARŠUNASTA PANJEVĈICA
(Flammulina velutipes)
SIVOLISNATA PANJEVĈICA
(Hypholoma capnoides)
CRVENKASTA PANJEVĈICA (Hypholoma sublateritium)
PSILOCIBINSKE GLJIVE
(Psilocybe cyanescens) http://www.themajka.com/viewtopic.php?f=46&t=488
(Psilocybe Azurescens)
BRIJESTOVAĈA
(Pleurotus sapidus)
(Hypsizygus ulmarius)
(Pleurotus cornucopiae)
(Pleurotus cystidiosus)
ŢUTA ( ZLATNA) BRIJESTOVAĈA
(Pleurotus citrinopileatus)
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 82/83
ROZA ( FENIX ) BRIJESTOVAĈA
(Pleurotus djamor)
POLJSKA KRIVONOSKA
(Pleurotus eryngii)
BUKOVAĈA
(Pleurotus ostreatus)
BIJELA BUKOVAĈA
(Pleurotus pulmonarius)
JELENJAĉA
(Pluteus cervinus)
SHIITAKE GLJIVA - MIRISNA ANISKA
(Lentinula edodes)
SLAMNATICA
(Stropharia rugoso-annulata)
LIVADNE GLJIVE
LIVADNA PEĈURKA
(Agaricus campestris)
LIPIKA
(Agaricus arvensis)
SUNĈANICA
(Lepiota procera)
PUHARE
(Calvatia porodica)
TIKVASTA PUHARA
( Lycoperdon perlatum )
VILIN KLINĈAC
(Marasmius oreades)
GLJIVE GNOJIŠTARKE
PLEMENITA PEĈURKA - ŠAMPINJON
(Agaricus bisporus)
SMEĐI ŠAMPINJON
(Agaricus brunnescens)
GRADSKI ŠAMPINJON
(Agaricus bitorquis)
PSILOCIBINSKE GLJIVE
(Psilocybe cubensis)
(Panaeolus cyanescens) http://www.themajka.com/viewtopic.php?f=46&t=488
(Panaeolus subbalteatus)
7/15/2019 Gljive i Uzgoj
http://slidepdf.com/reader/full/gljive-i-uzgoj 83/83
(Panaeolus tropicalis)
(Copelandia tropicalis)
VELIKA GNOJIŠTARKA
(Coprinus comatus)
MODRIKAĈA (Lepista nuda)
Popis nije i ne moţe biti potpun. Postupno će biti editiran i popunjavan. TakoĊer zanimljivo je da sam za neke odgore navedenih vrsta sam morao smišljati ime s obzirom da nikad nisu evidentirane na našim prostorima.
Lista će postupno biti linkana s detaljnim opisom svake vrste, naĉinom uzgoja i ostalim bitnim informacijama.