-
God. IV. Šibenik, u subotu 22. veljače 1908. Br. 214.
H R V A T S K A R1EČ ,'redplatna e l a n a : na godinu K. 12 —
Za p 6 godine K. 6 — Za Šibenik 1a godinu donašanjem u kuću K. 12.
— Za Inozemstvo na godinu K. 12 suviše poštarski trošak. — Pojedini
br. 10 para. — Plat ivo i utuživo u
Šibeniku. I z l a z i sriedom i s u b o t o m
Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi se u ulici Bazilike
sv. Jakova. — Oglasi, priobćena pisma i zahvale tiskaju se po 30
para petit redak ili p o pogodbi . — Nefrankirana pisma ne primaju
se . — Rukopisi s e ne
vraćaju.
Pred izbore u Banovini. Još pet šest dana, pa će narod u
Bano
vini stupiti na izbore. Znamo, kakav je tamo izborni red, ali
sviestan narod može ipak da i !• t i kukavnom obsegu izbornog prava
p r o govori glasno i muževno i da izborima dade pečat svoje volje,
svoje samosvjesti.
P red izbomo gibanje, interes za izbornu borbu i uspjeh, ovog je
puta zahvatio narod više no igda do sada, pače izborna agitacija
razmahala se takovom žestinom, da su nastali takovi medjustranački
odnošaji, koji će sigurno na mnogim tačkama izborne borbe biti od p
o gubnih posljedica za njezin dobar uspjeh. Mi smo te odnošaje
davno, a u zadnje doba naj više požalili, jer su uviek štetni, a
najpače pak pred izbore, na kojima se sukobljuju dvie opre-ne
misli, dvie oprečne težnje, koje hoće da jedna drugu
nadvladaju.
0 teku izbora ne možemo sada predvidjeti kakav će biti, jer je
ciela zemlja jedan glogolj, sve vrije, sve se komeša pripravljajuć
se na sudbonosni čas sudara. Možda izbori uzsliede u znaku mira i
počinka nakon tolikog gibanja i tolike agitacije, a možda da budu i
protkani crvenim nitima, što bi bilo težko žaliti. U eri Raucha,
koji je pokazao već do sada da se ne žaca ni najmanje pomoć sebi
odurnim sredstvima iz dobe najcrnje Khuenovštine, može se svega
doživjeti.
Sudeć pako po šansama stranaka, koje stupaju u izbornu borbu,
nema gotovo sumnje, da će opozicija ući pojačana u novi sabor, a u
ovoj da će opet bit najbrojniji pravaši , koji bi mogli skupno
dobiti do preko 50 mandata.
Obistini li se ovo, onda će to bit najbolji dokaz, kako je
stranka prava zbilja najjača u narodu. Ta stranka mogla je baš na
ove izbore izaći sa stalnim, najljepšim izgledima u pobjedu da se
je uspjelo uzpostaviti njezinu kompaktnost, njezino jedinstvo
onako, kako smo mi to živo zagovarali i kako je bila želja svih d o
b r o -mislećih i iskrenih rodoljuba. — Nasuprot , na ovim izborima
vidjet će se na njekim mjestima žalostni prizor medjusobne bratske
borbe izmedj samih pravaša.
Ovoga svega ne bi ni iz daleka bilo, da se nisu u stiauku prava
ušuljali ljudi, koji u tu stranku nisu nikad spadali , niti mogu da
spadaju. Žalostili prizori, koji će se po svoj prilici odigrati na
nekim mjestima za blizih izbora i koji će dosta odnemoći podpuno j
, zakonitoj pobjedi pravaštva, imaju se pripisati tim ljudima, koji
i u ovoj prigodi najočevidnije d o kazuju, da su se u stranku prava
uvukli samo da rade i uplivaju na način, kako da stranka prava ne
dodje do onih uspjeha, do kojih bi morala da dodje podporom naroda,
u kojemu je ona najjača, jer najiskrenija i najodvažnija
predstavnica i pobornica njegovih prava i tražbina.
Očito je danas, da ti uskoci u stranku prava donieše sobom u nju
zadaću ne da služe njoj i njezinoj svrsi, već da je, služeć u njoj
lukavo i proračunano, izrabe koliko god mogu više i u njoj stvore
takove prilike, koje će izazvati razna trvenja i sukobe, samo da se
zajednički rad ciele stranke ne uzmogne usredočiti oko njezina
zadatka i njezine s v r h e ; očito je, da ti uskoci, poslani u
stranku, rade u njoj i sve udešuju tako, da tudjinskim prohtjevima
u našoj domovini bude lakše prodiranje i da tudjinski uplivi ne
nadju u njoj obćenitu, snažnu oporbu svih narodnih elemenata.
Dr. A. Starčević u svojim naputcima pri-stašam stranke prava
poručuje: „Buduć je ljudi lakoumnih, prevrtljivih i n a r u č e n i
h , nema im se bez dovoljnih dokaza vjerovati ni p o vjerenje davat
i" .
„Ljude, koji traže samo svoju korisi ili razkoš, pod ništo ne
primati u stranku i za ništo ne zanašati se za nje, osim ako je
temeljita nada, da će se popraviti i ako svojski o tom rade, bez da
su budi čime, osim osvjedočenja na to primorani. O v a k o v i b o
n e s a m o n i s u z a p r a v u r a d n j u , n e s a m o n e m o
g u k o r i s t i t i d o b r o j s t v a r i , n e g o o n i ć e j
u s v a k o m u z a p l a ć u i z -
»Poznati ljude, do kojih puk drži i uzroke s kojih drži. Ako je
uzrokom bogatstvo ili vlast ili to obo je : za one ljude ne treba
brinuti s e ; nu ne valja ni odbiti ih, osim ako nemaju druge
vriednosti . Puk bo za nje iskreno ne mari ; u potaji mrzi nje i
one, koji su s njima, t e r ć e i h p r v o m z g o d o m o s t a v
i t i , p a č e i u d a r i t i ć e p r o t i n j i m a " .
Takovi ljudi mogu samo donekle uspje-vati. Koliko će još dugo u
Banovini, a i kod nas uspjevati, ne znamo, ali mislimo, da će uprav
skorašnji banovinski izbori mnogo i mnogo doprinieti razbistrenju i
razlučivanju, jer na tim izborima na koncu konca nije glavna stvar
borba jedne ili druge stranke medjuso-bom, već je glavna stvar,
kako naglasismo, borba izmedju dvie državne misli, hrvatske i
magjarske, a u toj borbi lako je odmah već na prvim okršajima
upoznati tko je Hrvat, a tko tudjinski sluga.
Obzorje će se u izbornoj oluji valjda zamutiti, bit će za čas
zrak težak, zadušljiv, ali poslie te oluje razvedrit će se nad
Banovinom, bit će obzorje čišće nego li je sada, bit će protumačena
narodu mnoga dosadašnja tajna, spletka i zagonetka, — a to može da
dalnjoj narodnoj borbi bude samo od koristi, a stranki prava uslov
za dalnje uspjehe i pobjede.
Priprava za sudačko zvanje. Lanjske je godine bila „Hrvatska
Rieč"
uprla prstom na neke poroke, koji kao da će da zaraze sudski
stalež i pozvala je sudce da sami stanu viđati svoje rane.
Mjesto da se ozbiljnom pozivu odvrati ozbiljnijim prihvatom, da
svi ko jedan ustanu na obranu neprocjenjivog nam amaneta, mjesto da
svatko uznastoji doprinieti, eda se naše sudstvo domogne dostojnije
s lobode i nezavisnosti, prohtjelo se nekomu pod siglom ,,L. S." u
„Narodnom Listu" da baci malo prašine u oči javnom mnienju, a i s
todobno da iztakne za sebe kako nije ,,in odore sanetitatis". —
Ovaj slučaj služi za izgled kako je težko latit se pera, pa makar
htjeli pisati i o najsvetijoj stvari, kad se već unapred znade, da
se uviek može da nadje ljudi, koji, potaknuti jednim ili drugim
razlogom, ne će se žacati protivia se istini p o znatoj.
Pobijati ovakove nema svrhe, pa prelazimo na stvar, o kojoj smo
odlučili pisati.
*
U pravničkim je krugovima više manje poznato kako ide s tom
blaženom sudačkom pripravnom službom i koliko se mara ulaže, da se
mlade ljude odgoji za vrstne, čelične i p o štene sudije, eda
jednom budu svom narodu ženica oka njegova.
Nu i ako je to, kako rekosmo, donekle poznato pojedincima, nije
cjelokupnosti družtva, koje ima pravo da zahtjeva, da mu pravdu
kroje s u d c i .
Sudačka je pripravna služba uredjena osobitim zakonskim
propisima, koji bar za Dalmaciju ostaju mrtvo slovo.
Svrha je naime t. zv. sudačke pripravne službe, kako zakon veli,
ne samo ta, da se zadobije točan pregled različitih posala i upozna
način kako da se rješava poslove namjenjene sudovima i državnim
odvjetništvima, te da se pruži zgoda i dade naputak, eda se
postigne okretnost i vještinu u poslovima, što je pot rebita za
sudačku službu, već je svrha pr ipravnoj službi i ta, da se
pravničko vaspitanje pri-slušnika i pravnih vježbenika učvrsti i
usavrši, da budu jednako shvaćali i praktično razumie-vali
materijalno pravo i uporavljivat ga na životne odnošaje, što pred
sud dolaze, te da točno i pravedno presudjuju i riešavaju
gra-djanske i kaznene slučajeve.
Eda se takva svrha postigne, zakon izričito naglašuje, da je
pretežnija strana pripravne službe poučavanje, pa s toga i dodaje,
da nije dopušteno da se izrabljuje radna sila osoba koje su u
pripravnoj službi i da se ima službeni rad pravnih vježbenika i
prislušnika ude -siti tako, da im jedan dio službenih sredstava
preostane za nauku i njihovu znans$7erfl^iztr- T-brazbu. Jg
*
Iz ovo malo rieči izcrpljenih p ^ - s u š t o m zakonu, a da ne
spominjemo ostalih • 'podrobnijih odredjenja niti ustanove o
redovnim vježbanjima, razabire se, kako je sudačka pripravna služba
idealno uredjena. A sad da vidimo, da li se u tom pogledu zakon
vrši.
* * Netom iza dovršenih nauka mladić stupi
na prag pravničkog labirinta, u koji hoće da udje, riedkost je
ako ga sreća namjeri na lju-bežljivog starešinu, koji će ga
potrebitom us-trpljivošću i očinskim savjetima uputiti bar u ' prve
početke. Obično pripravna služba počimlje tako, da se mladog
vježbenika prepusti svojoj sudbini, da uz borbu proti ekonomskim
nevo-ljam izdrži i drugu, onu neuredjene pripravne službe. Prve
kušnje, prva stradanja bez ičije samaritanske p o m o ć i !
Tri godine pripravne službe to su r edo vito tri godine vodjenja
zapisnika i sastavljanja kaznenih (isključivo k a z n e n i h )
osuda.
Nije pak riedkost da se kroz te tri g o dine doživi i raznih
poniženja, kojima po gdje-koji starješina znade osobitim uživanjem
vježbati dobroćudnos t svojih budućih kolega, a po gotovo nije
nikakvo čudo, ako kadkad pravni vježbenik ili prislušnik dobije
kakav ukor (zaludu — treba se iz mlada naučiti pregibati šiju. Op .
slagara) kao nagradu što je radio za svoje predpostavljene, koji su
mu odnosni p o sao odredili.
Razočaranja kod mladih, koji se pr ipravljaju za sudačko znanje
danomice rastu. D o -gadja se, da se ni kukavne adjutume ne daje po
sposobnost ima i potrebi, no po jačim zagovorima, te se već za rana
pokazuje mladim pravnicima put, kojim se brže i u bolju luku može
stići. Ideali i mladenački poleti ubijaju se već u početku, a sije
se samo obilato sjeme štreberstva, medjusobne nesnošljivosti i
puzanja.
Bilo je takodjer slučajeva, da se s visoka niesu ustručavali da
vježbeniku ili prislušniku, poslie no je boreć se svakovrsnim
nevoljama izdržao da m u k t e odsluži preko godine dana,
velikodušno dobace svotu od . . . . 20 ili 30 for., kad bi od
nevolje zatražio pr ipomoć.
Vraćajuć se na pripravnu službu, eda ne duljimo, naglasit je,
kako je od prieke potrebe da se istu napokon uredi p r a m a z a k
o n s k i m p r o p i s i m a . Ne može se od mladih pravnika, koje
se pune tri godine i z r a b l j i v a l o samo kaznenim
zapisnicima i osudama, zahtievati da su izvježbani i u gradjanskim
p o -slima, kad im se ne bijaše dozvolila prilika da se s istim
upoznadu, već ih se dapače držalo u takvim prilikama, da su morali
zaboraviti i t eo-retično pravničko vaspitanje, što bijahu stekli
na visokim školam.
U početku spomenusmo, da su ove stvari više manje poznate u
pravničkim krugovima, pa se stoga niesmo ni upustili u potankosti ,
već smo samo na brzu ruku ovo malo nasuk-nuli, eda upozorimo one,
kojima je povjerena sudačka pripravna služba, da se ovim pitanjem,
koje je po našem shvaćanju od v e l i k e z a m a s i t o s t i,
ozbiljnije pozabave.
Onima, koji misle seliti. Radi nepovoljnog financijskog položaja
u
Sjedinjenim Državam Amerike, bila je obustavljena ili znatno
stegnuta radnja u više velikih tamošnjih tvornica, a napušteno je
sasvim puno velikih radnja, koje su već bile uzete u izgled.
Neprestano se odpuštaju stotine radnika, te evropejski izseljenici,
koji nisu u stanju da nadju drugih radnja, ostavljaju onu zemlju,
te se na tisuće vraćaju u domovinu. Dok se te meljito ne poboljšaju
tamo prilike opasno je seliti u te države, jer se ide u susret
kukavnom udesu.
Potrebi to je još uviek preporučivati, da težaci bez sredstava
ne sele u državu Sao Paulo u Brazilu. I ako su se tamo prilike što
se tiče sigurnosti u izplaćivanju plaća poboljšale, ipak se naši
težaci većim dielom ne mogu priviknuti na vrst radnje u onom kraju
niti imaju izgleda, da će moći š togod zaštediti i tako postat
ne
zavisni. Životna su sredstva tamo prama plaćama preskupa, te
izseljenici radi nezdrava onog podneblja i neobične hrane i t. d.
izgube već u početku volju i uztrajnost. Njihov položaj u nikakvom
slučaju nije bolji u Sao Paulo, nego li im je kod kuće amo.
Izgledi za izseljivanje u Englezku nasel-binu Natal u južnoj
Africi postali su sasvim nepovoljni. Poradi obćeg nazadka potrebe
radnih snaga osobito radi prekida željezničkih radnja i drugih
preduzeća puno je čeljadi svih stališa ostalo bezposleno i
djelomice palo u oskudicu.
Obzirom na ove prilike izseljivanje iz Evrope u Natal prilično
se je umanjilo g. 1906., a broj izseljenika koji su se povratili
povećao se je.
Od nekoliko vremena opaža se osobito u južnim pokrajinama
monarhije veliko komešanje za izseljivanje u L u i s i a n u, jednu
od južnih pokrajinah sjedinjenih američkih država. Izseljenici se
osobito mame u grad B o g a I u s a, gdje da bi se imala naći
sasvim uharna radnja za tisuće radnika. Novine New-Orleansa i
Gal-vestona nose članaka, u kojima se tuže da se u različitim
južnim mjestima tih država, a o s o bito u Luisiani i u Misisipi
izseljenici, tako zvani „Zeleni", koji su stigli iz Evrope, nalaze
u prilikama sličnim prvašnjem robstvu crnih. Izseljenicima, koji
nisu zadovoljni svojom radnjom ili ne mogu da žive od nadnica,
zabranjeno je, eventualno i redarstvenom silom, da traže drugovdje
zarade. U tom pogledu odkrile su se takve prilike, koje bi morale
dati povoda postupanju sa strane onamošnje vlade. Boga-lusa leži
nešto 112 km. na sjeveroiztoku Nevv-Orleansa u nezdravom, vrućem,
nizkom i blatnom kraju.
Dobro je dakle da naš sviet saznade za sve ove okolnosti, jer
ako ga nevolja goni u sviet, da poboljša svoj položaj, težko je i
grozno ako mora u tudjem svietu upasti u još veću nevolju i biedu.
Za to bi se moralo najstrože postupati proti onima, koji naš sviet
mame u krajeve, za koje se zna, da će bit nesretni našim
izseljenicima. To bi više pomoglo nego li kojekakve uficijozne
obavjesti i birokratska p i sanija u pogled izseljivanja.
Mi smo se u našem listu više puta p o zabavili pitanjem
izseljivanja i iztakli svestrano što bi vlada morala u tom pravcu
preduzeti za dobro i sigurnost naših izseljenika. Sve druge vlade,
pa i ugarska, učinile su u tom pogledu mnogo, samo austrijanska kao
da ne zna ili da se ne će maknuti. A ipak pitanje je vitalno za naš
narod, a i za mnoge druge, jer je dan danas izseljivanje gotovo
obćenito.
Dokle će austrijanska vlada i u ovom važnom, vitalnom pitanju za
narode biti nemarna mi ne znamo, samo znamo, da bi bilo već skrajno
vrieme da poduzme zanj š togod razborita i koristna da se ugleda u
druge vlade, kojima se izseljeničko pitanje još toliko ne nameće,
kao njoj. Zaludu, austrijanska vlada d o lazi njekim narodima u
pomoć uviek kasno, kad već ne može inače od sramote.
Naši dopisi. Sinj .
(O b ć i n a). Ako se pri ikojoj obćini u Dalmaciji hoće u
upravi korenitoga preokretaja, to se u istinu hoće pri sinjskoj
obćini, koja se samo upravlja pod tim vidom, eda na njoj vlada
premoć i samosilnost, a ne kako bi bilo bolje i koristnije po
narod. Da se u dosadašnju i današnju obćinsku upravu ne može imati
nikakova p o vjerenja i pouzdanja, to se je u više navrata javno
dokazivalo, kao što i u broju 209. „Hrv. Rieči", osvrćući se u
dopisu na obćinske činovnike, koji su u svakom pogledu nesposobni i
neumjetni za ozbiljan rad pri ovako golemo napučenoj obćini.
Davno se je već opažala velika manjkavost dobre uprave u svim
granama, s čega biedni narod težko je uzdisao i vapio, hoće li ikad
doći čas, eda se promieni jedna uviek svojevoljno vladajuća
dinastija? Toj svojoj ogorčenosti dao je oduška prigodom lanjskoga
izbora zastupnika za carevinsko vieće. Dobromisleći
-
ljudi stali su ozbiljno promišljati o negodovanju naroda, te su
prošle godine u više tužba, p o slanih na nadležna mjesta, iznieli
mnogobrojne i silne nerednosti, koje se zbiše pod vladavinom
Tripala od nazad 37 godina, koje narod od usta do usta predaje,
tvrdim uvjerenjem, da se ob-ćinom upravlja na očitu propast i
nazadak ob -ćinara. U dotičnim tužbam traženo je, neka se obćinska
uprava pregleda za zadnjih deset godišta, i da se prema nadjenim
nerednostima, kojih u istinu na hrpe ima, razpusti sadašnja uprava
i provedu novi cjelokupni izbori. Zemaljski je Odbor hvalevriedno
jednom dielu tužba udovoljio, poslavši svoje sviestne i nepristane
pre-gledače, neka pregledaju upravu sinjske obćine i o svemu sdušno
pravo i pošteno izvjeste. Pregledači su, mislimo, učinili svoja
izvješća i već predali odlučujućim Čimbenicima, neka oni odluče,
što se ima učiniti sa sinjskom obćinom.
Narod se podpuno uzda, da će pravica i nepristranost pobiediti i
da se ne će nikomu gledati u b rk ; jerbo korist naroda i čast
njegova mora da je veća, nego čast i korist pojedinca, pošto
pojedinci padaju i nestaje ih, ali narod ostaje. Sinjsko-cetinjski
narod najvećim oduševljenjem, zanosom i vapajem čeka, ko ozebao
sunce, da se današnja obćinska uprava čim prije razpusti i razpišu
novi izbori, neka bi mogao po svojoj s lobodnoj volji izabrati novu
obćinsku upravu, o kojoj će biti uvjeren, da će se po njega starati
brižnije i koristnrje. Do koga je, neka narodu udovolji, eda ga
može blagosivati, a ne proklinjati. Jao onomu, na koga narodno
prokletstvo p a d n e ! Istinović.
Prvlć-Luka. ( P o m o r s k o j v l a d i n a z n a n j e i u v
a
ž e n j e ) . Dosta puta bilo nam je težko, što se je
lučko-financijalni ured nalazio p o s v e daleko od našega sela
(skoro s kraja na kraj otoka) i htjedosmo da našem pravednom
zahtjevu dademo oduška, ali ga svaki put zauzdasmo p o -mišlju, da
ne će tako za dugo trajati. Kako se pronose glasovi, spomenuti ured
ne će više ostati u kući, gdje se danas nalazi, jer kuće-vlastnik
dao odpovjed. Najprikladnija u selu bila bi za naše — a i lučkog
ureda — okolnosti kuća Tome Cukrova. T o je jedina kuća zgodna po
svom položaju, koja bi odgovarala našim pravednim zahtjevima.
U „centrumu" otoka i u luci, gdje staje mnogo više brodova ,,de
pojada", nego li u samoj „glavnoj luci", pa i jer se već tu nalazi
brzojavni ured za svaki eventualni slučaj skopčan s našim pomorskim
životom. Kad se uzme u obzir, da naše selo mnogo većim poslom
obterećuje lučki ured, pošto ima više ribara-tratara, trabakulanata
(Šepurina nema nijednoga) pa i sami šepurinjani izkrcavaju se u
naše selo dilazeći iz Šibenika; — to je skroz opravdan naš zahtjev,
da nam spomenuti ured bude bliže.
Ne dvojimo, da će nas susretljivost gosp . lučkog poglavara
mimoići u ovome za nas životnom pitanju; kao što i visokoj
pomorskoj vladi stavljamo na vrieme na srce, eda se p o kaže pravom
„skrbiteljicom" za naše interese.
Lučani.
Viesti. V e č e r a s S o k o l s k i veliki p l e s počimlje
u
8 i pol sati. Oko 7 sati obaći će sokolska četa svečano grad, a
pred njome će „Šibenska Glazba" udarati vesele koračnice. Sudeć po
svemu, ples će uspjeti sjajno. Dodatno našoj zadnjoj viesti 0
uspjehu sa lutrijskim srećkama za ovaj obljubljeni ples moramo
javiti, da su se morale odštampati još nekolike serije istih, te da
utjerani od njih iznos danas nadmašuje liepu svotu od 1500 K.
Napried, Sokole n a š !
O d o b r e n o ustrojenje „Radničke Zadruge" u Š ibeniku . C.
k. namjestništvo u Zadru odlukom 4. veljače ov. g. br. 5701./VII.
našlo je da u smislu §. 6. zakona o pravu udruživanja dneva 15/11.
1867. dozvoli ustrojenje družtva „Radnička Zadruga" sa sjedištem u
Šibeniku na osnovi prikazanog mu pravilnika. Bilo u sto dobrih časa
za naš radnički sviet.
P l e s „Lege". Slavnom uredništvu „Hrvatske Rieči" u Šibeniku.
U javnom organu poznate družbe, crne saviesti, biva l a ž n o
navedeno, da sam ja sudjelovao „Leginom" plesu.
Obraćam se za to na To Slavno Uredništvo, da bi izvolilo
objelodaniti ovu moju izjavu, da t. j . n i j e i s t i n a , da
sam ja bio na plesu „Lege", te da n i j e i s t i n a , da sam ja
bio izključen iz „Sokola".
Lani, kad je ista družba bila u drugom listu istih moralnih
načela izniela istu klevetu, niesam odgovorio, jer dostojanstvo
svakog čovjeka zahtjeva, da se upušta u polemiku samo s ljudima
sebi ravnim; nego ponovljenom uvredom ove godine vidim, da se hoće
sistematično 1 mene uznemirivat, te sam za to, radi javnosti,
prisiljen odgovoriti, eda ne bi neupućeni krivo shvatili moj
muk.
Za što ta družtvena gnjilež našeg gradjan-skog života hoće da i
na me napada, to ja ne znam, ali mora da je ona obična pojava, gdje
slojevi nizkog morala, tupog shvaćanja, bez svake kulture,
bezposlenog života, napadaju uviek iz kivnosti i kao urodjenom
mržnjom na sve, što je pošteno, radišno i štovano.
U ostalom mislim, da se s uvriedami takovih osoba mogu samo da
dičim, jer je u našem gradu poznato, da je družba, već od kad je
počela narodna borba u Šibeniku, napadala uviek bilo psovkami, bilo
oružanom rukom sve poštene osobe, bez razlike stranke, koje su bile
počele i htjele, da svojim poštenim radom i dobrom voljom unaprede
dobrobit Šibenika. S osobitim štovanjem Dr. Vinko Smolčič.
Razdioba amer ikanske loze , doznačene obćini šibenskoj, počet
će se dieliti onima, koji su se prijavili, od iduće sriede do
nedjelje, i to naravski u razmjeru izmedj razpoloživa i zaiskana
broja istih. Opaža se, da će se dieliti samo M o n t i c u l a r u
p e s t r i s , jer je samo ta vrst obćini stigla, za to nek se
prijave za pridignuće loze samo oni, koji su tu vrst zatražili.
Stigne li obćini druga vrst amerikanice Aramon, bit će to posebice
javljeno.
T u ž e nam se stranke, koje imaju da opremaju koji posao na
ovdješnjem Glavnom Carinskom Uredu, da a istome vlada velika
oskudica činovničkog osoblja. I zbilja mjesto d e s e t činovnika,
koji bi kod tog ureda morali bit namješteni, ima ih sada jedino p e
t . Mogu li ovi vršiti sve poslove na zadovoljstvo obćin-stva
uobće, a napose t rgovaca? Za što se u pogled toga sa Šibenikom
uviek škrtari? Više smo puta iznieli, kako se nanaša na isti način
krivica Šibeniku na poštanskom uredu, a sada eto istih tužaba i
glede carinarskog ureda. Misle li nadležne vlasti već jednom
postupati pravedno i prama Šibeniku?
C. k. Financi ja lnom Ravnatel js tvu na znanje . Za prestupke
kriomčarenja s mesom bili su neki ovdje u Šibeniku u svoje doba
osudjeni na globu od financijalne vlasti, te su tu globu i
uplatili. Uslied utoka bili su riešeni prestupka i oslobodjeni od
globe, koje su im se morale povratiti. Uza sve to oni još ne dolaze
do svog novca, jer povratak zapinje radi silne pisanije, koja se
neprestano medj zanimanim uredima vodi, a sve krivnjom c. k.
dotičnog fi-nancijalnog nadgledništva, koje kao da u ovom poslu ne
drži tačnu očevidnost. Potraje li ovako, tko zna koliko će još vode
Krkom proteći, dok stranke dodju do svojih para, pa bi za to imala
bit briga financ. vlasti trsiti već jednom ovo pitanje. Upozorujemo
na nj c. k. financijalno pokrajinsko ravnateljstvo.
Tečaj z a pouku u p le su . Gosp. Vilim Velimir Benetković, po
vis. kr. zem. vladi diplomirani učitelj plesa, javlja, da će dne 5.
ožujka tek. god. u dvorani „Hrvatskog Sokola" otvoriti tečaj za
pouku u plesu, u ponašanju i estetskoj gimnastici. Tečaj će trajati
6 nedjelja. Prijavi li se veći broj učenika i dulje. Upise prima i
po bliže uvjete daje knjižara gosp . Ivana Grimania u mjestu.
Umro. Gosp. Iva Dulibića, obć. kancelistu i ravnatelja pisarne,
snašla je obiteljska nes r e ć a : umro mu sin Milovan u 15. svojoj
god. Nebog dugo je bolovao pa prekjučer blago izdahnuo. Jutros mu
bio sprovod. Pokoj mu vječni, a obitelji naše saučešće !
Novi zakon o vinu, t. j . odtisci paragrafa, koji moraju biti
izloženi u lokalima, gdje se prodaje i priredjuje vino, dobivaju se
u knjižari g. Ivana Grimani-a. Ciena: kartonirani para 8 0 ; limeni
K 2-80.
Je li k o r e k t n o ? Iz pokrajine nam pišu: Zemaljski je
Odbor imenovao svojim činovnikom, valjda kancelistom, nekog
Montanu, pisara u Drnišu. Ovo imenovanje pobudjuje začudjenje, jer
otvorena natječaja na kakovo izpražnjeno mjesto kod Zemaljskog
Odbora nije bilo nigdje čitati. Sad se doznaje, da će taj isti
Montana zbilja bit uzet u službu tobože da uredi arhiv Zemaljskog
Odbora sa mjesečnom plaćom od K 150 i da mu je obećano
sistemizovanje mjesta s X. razredom, a dotičnu osnovu da će donieti
na nadležni prihvat kad bude f a i t a c c o m p l i . — Pitamo za
to, je li ovakovo postupanje korektno? Ako je potreba činovnika na
Zemaljskom Odboru, za što se taj ne bira iz osoblja, koje već kod
Odbora službuje, ili ako ga tu uobće nema razpoloživa, za što ga se
ne bira izmedj obćinskog činovništva u pokrajini, nego se do
-zivlju i primaju u službu drugi, zapostavljajuć one, koji bi se
najprije iz same pravednosti imali uzeti u obzir?
Novi naziv organa držanja u očevidnosti zemljištnog katastra
odredjen je odlukom ministarstva financija dneva 21 . travnja 1907.
broj 2140. Po toj odluci organi tog ureda postavljeni u pojedinim
kotarima mjerenja nosit će naziv „Držanje u očevidnosti zemljištnog
katastra", nadodajući još i sjedište rečenog ureda. Ako je
jedno te isto sjedište različitih kotara mjerenja (kao n. pr.
Zadar, Šibenik), to će uz oznaku mjesta biti pridodan i broj kotara
(I. II. i t. d.).
^ _ N a r u č b e b r o d o v a z a „ D a l m a t i u " .
Plovidbeno je družtvo „Dalmatia" naručilo kod „Cantiere Navale
Triestino" dva oveća parna broda. Družtvo je u početku imalo
namjeru da dobavi te parobrode iz inozemstva, ali ministarstvo
trgovine nije to 'dopustilo s obzirom da se brodovi mogu isto tako
dobro i čvrsto izgraditi i na domaćim škarima i u istom roku. Novi
škar „Cantiere Navale Triestino" nahodi se blizu Molfalcona i
udešen je tako, da može graditi po sedam parnih brodova u jedan
put. Podizanje brodograditeljne industrije stoji u programu
ekonomskomu za Dalmaciju. Za što se jedan moderni škar ne podigne u
Dalmaciji prama pred-lozima naših zastupnika?
" T a j n i k „ D a l m a t i e " . Gosp. Filippi, tajnik na
ravnateljstvu pošta i brzojava u Zadru, zapitao ja podulji dopust,
a onda će se penzionirati i stupiti kao tajnik u upravu
parobrodarskog družtva „Dalmatie". Ovu službu on već provizorno
vrši.
Novi brz i L loydov i p a r o b r o d i . U Dun-deu u Škotskoj
bio je sretno spušten u moie jedan od dvaju brzih parobroda, koje
„Lloyd" gradi za brzu prugu izmedju Trsta i Kotora. Ovaj se
parobrod zove „Baron Gautsch", a drugi c e z v a t i „Graf
Hohenlohe".
U g . - h r v a t s k o p a r o b r o d a r s k o d r u ž t v o
. Danom 2. ožujka o. g. stupit će u krjepost ljetni plovitbeni red
dalmatinskih pruga ug.-hrv. parobrod, družtva, polag kojega
produljuju se i pruge br. I. i br. IV., kao i prošlih godina, do
Kotora, tako da će sve četiri brze pruge putovati do Kotora i
natrag i to sa jednakim voznim redom. Na prugama br. I i IV
parobrod se ne će svraćati u Korčulu.
P o z o r t r g o v c i ! Jedan putujući trgovac koji govori
njemački ide okolo prodavati razne pi-sarničke predmete i medju
ostalim nekavav cigaretni papir tobože na korist „Družbe sv.
Ći-rila i Metoda", na omotu stoji takodjer pisano i nalazi se slika
sv. Ćirila i Metoda te hrvatska trobojnica. Dočuli smo, da se taj
lopov klatari sada po Istri. Upozorujemo stoga t r - ' govce,
trafikante i privatnike da taj papirić nije na korist „Družbe", da
je to židovska švind-larija, te kad dodje komu na vrata taj trgovac
nek ga odbiju. Pravi „Družbin" cigaretni papirić može se naručiti
kod kluba Ćirilo-Metod-skih zidara u Zagrebu ili kod g. S. Gamulina
u Jelši, odnosno kod drugih trgovaca na veliko koji naručuju
papirić iz dvaju navedenih izvora.
„ B r z o j a v b e z ž i c a " . ( Z a h r v a t s t v o I s t
r e ! ) Knjižara I v a n a N o v a k a u Pazinu (Istra) izdala je o
svom trošku zgodne sastavke u formi pravog brzojava „Brzojav bez
žica"za šaljivu poštu prigodom obdržanja raznih zabava.
Na četiri privojne vanjske strane nalaze se sliedeći sastavci :
1.) Evo nešto čega nije bilo — U Zagrebu prem se davno zbilo, —
Nemislite da je kakva trica, Već imamo „brzojav bez žica". — 2.)
Kako primaš tako vraćaj, U zabavi zlo ne shvaćaj ; — Svome znancu
„brzojavi" — I „narodnu marku" stavi ! 3) Za-boravmo tuge sve, Dan
zabave danas je ! — 4.) Nek se ori svaki stol — Pozdravljajuć
krasni s p o l !
Ove „Brzojave" neka naruči svako družtvo za sliedeće svoje
zabave, čime će se razviti više veselje medju prijateljima šaljući
jedni drugim svoje želje i primjedbe, a time i zabava donieti više
ugodne uspomene i koristi* jer se ovi „Brzojavi" mogu u korist
dotičnog družtva prodavati po 10 ili 20 para, kako se odluči, a
osim toga sigurno će svaki „brzojavitelj" priliepiti i „narodni
biljeg" u korist istarske potrebne Družbe.
Knjižara Novaka odlučila je od svako 100 prodanih „Brzojava"
dobrovoljno doprinieti za „Hrvatski djački Dom" u Pazinu po 1
krunu.
Prinose od prodanih „Brzojava" Knjižara Novaka objelodaniti će u
hrvatskim novinama uz navod komu i koliko je prodala, da ima-demo
pravi pregled tih i neosjećajućih se naših žrtava. — Pomislimo na
talijansku „Legu" što radi na odtudjivanju mile naše Istre, - pa
uprimo, da suzbijemo svakim načinom tudjicu, a za hrvatsku
prosvjetu i budućnost.
„Brzojavi" se ne tazašilju izpod 100 kom. a svako 100 kom. stoji
pouzećem ili unapred Kr. 5. — ; tko naruči 1000 kom. dobije još 10
% popusta.
N o v a s e o s k a b l a g a j n a u H r v a t c i m a k o d
Sin ja . Nastojanjem fra Rikarka Tripalovića ustanovila se je u
Hrvatcima kod Sinja nova seoska blagajna, koja je već i uknjižena.
Želimo joj najljepši uspjeh!
O p r a v u p a š e n a g r a n i c i . Ministar Burian pristao
je da se ukine ovogodišnje ograničenje blaga, ostavljajući
prošlogodišnji broj. Načelno je prihvatio opravdanost rezolucije
izvjestitelja Vukovića glede zahtjeva sinjske deputacije, usva-
vljenje irbitramentalnog suda. se L
n a Ä r d n « r ^ v e Crvene Hrvatske« Urednik „Prave Crv.
Hrv.«, nek, F a r u , Sch ck bio je ovih dana osudjen pred porotnim
su om u Dubrovniku na š e s t m j e s e c , strogoga zatvora ili
900 K g l o b e radi kleveta iznesu,, . , u Pravoj Crvenoj
Hrvatskoj" prot. Hrvatskoj Ver'esijskoj Banci, kleveta, koje su
ovoj Dana prouzročile znatnih šteta. Ova osuda najbolje kvalificira
pisanje onog libel-lista, a k o j e nos , pred zakonom odgovornos t
taj blednli Frano Schick, ah pred javnost nose drug, ljudi, koji bi
se ,,a koncu imali s t i d i t i svoje rabote.
Hočevar , direktor c. k. pokrajinsk.h financija, ovih dana je u
Beču, a kako se misli, tamo je radi hrvatskog jezika. Glasa se, d a
j e vlada naredila Hočevaru neka ne progoni hrvatski jezik i
činovnike, koji se služe s njim. Hočevar kao da nije razumio, pa
govore , da je za to sada u Beču i da bi mogao lasno biti maknut iz
Dalmacije. Vidit ćemo.
S a m o n a p r e d ! U Staromgradu na otoku Hvaru osniva se
hrvatsko sokolsko družtvo. Opet novi bojovnik za narodnu hrvatsku
vojsku. Zdravo !
Fi loksera u S o l i n u . I u solinskom polju pojavila se
filoksera. Eto je dakle na vratima nepreglednih splitskih
vinograda.
Ljubl janska kredi tna b a n k a . Dne 14. o. mj. odbržavala se
je u Ljubljani sjednica radi bilance g. 1907., na kojoj je
zaključeno p redložiti glavnoj skupštini dne 5. ožujka na prihvat
sliedeće : Od čistog dobitka za god. 1907. u iznosu od K 183.713 (K
30.486 više nego lani) ima se izplatiti 6 % dividenda (lani 5 % ) i
k tomu podieliti pričuvnoj zakladi K 39.000 (— 8b00).
Saziv austr i jske z a s t u p n i č k e k u ć e . Austrijska
zastupnička kuća sazvana je za 17. ožujka.
S p o m e n p l o č e zas lužn im Hrvat ima. Ove će godine
družba „Braće hrv. Zmaja" pod ig nuti spomenploče Ivšl Tkalčiću u
Zagrebu i slavnomu Petru Preradoviću na r dnoj mu kući u
Grabrovnici. Definitivno još nije zaključeno, u koji će se dan
ploče podići, jer se u družbi vieća glede mjesta na komu da se
podigne Tkalčićeva spomenploča .
Izgledi s t r a n a k a u s a b o r s k i m i z b o r i m a u
Hrvatskoj . Kako nam iz Zagreba saobćuju prema dosadašnjim
informacijama, koje su p o jedine stranke dobile iz pojedinih
kotara o izgledima svojih kandidata pr igodom izbora za hrvatski
sabor, mogle bi stranke u sliedećem razmjeru ući u s a b o r : 1.
Starčevićeva hrvatska stranka prava sa 24 mandata 2.) Hrvatska
stranka prava sa 22 mandata 3.) Hrvatska napredna stranka sa 5
mandata 4.) Grupa Niko-lića sa 6 mandata 5.) Rauchova ustavna
stranka sa 5 mandata 6.) Hrvatska seljačka stranka sa 3 mandata 7.)
Srpska samostalna stranka sa 14 mandata 8.) Srbska radikalna
stranka sa 5 mandata.
N o v a v i š a d j e v o j a č k a š k o l a u Z a g r e b u .
Hrvatska vlada kani još ove godine sagraditi zgradu za višu
djevojačku školu.
N o v o d i o n i č a r s k o p o d u z e ć e u S a r a j e v u
. Ovih dana bila je konstituirajuća sjednica no vog velikog
dioničkog družtva pod pokrovitel j stvom jedne banke u Sarajevu.
Družtvu je svrha, da podigne promet u Bosni i Hercegovini. Ovo
dioničko družtvo kani podići u svim većim mjestima Bosne i
Hercegovine velike fabrike, koje će na veliko proizvadjati „kufere"
u svim mogućim veličinama. Temeljna glavnica ustanovljena je sa 300
hiljada kruna razdieljena na 3000 akcija po 100 kruna. Akcije se
imadu u tri obroka izplatiti.
Ustav za B o s n u i H e r c e g o v i n u . Kako „Neues Wiener
Journalu" od 17. o. mj. iz Sa rajeva javljaju, bit će kroz
jubilarnu godinu izdan statut za sabor u Bosni i Hercegovini. Po
osnovi, koju je izradilo zajedničko ministarstvo financija sabor će
imati 140 članova, 46 virilista i 94 birana zastupnika. Vlada se
brine, da iz umjerenijih hrvatskih, srbskih i muslimanskih
elemenata stvori konservat ivnu" vladinu stranku i računa na većinu
od 50 zastupnika.
Vojničko pi tanje u U g a r s k o j . Magjarski pol.hčk, krugovi
i magjarska š tampa pos tadoše popustljiviji u vojničkom pitanju
usljed zadnjega govora ratnoga ministra Schonaicha. Oni se tješe,
da . ako ne mogu dobiti magjarski zapovjedni jezik u vojsci
najedanput, da će ga uvesti pos tepeno.
Mizerije s a s u d a u Š iben iku . - Kažu nam, da je g. Dr.
Marasović, c. k. sudski ta j-mk, naredio g. c. k. sudskom tajniku T
o m b o -lan,-u, da za pregledanje nekog individua ne bude pozvan
sudski liečnik Dr. Filip Smolčić, nego drug, liečnik. Mi smo dosad
držali, da je uprav.telj kotarskog suda g. c . k. savjetnik Lukš.c,
pak ne razumiemo kako se može da prt, g. Marasović u posle, koji na
nj ne s p a -
-
daju. Glede same stvari opazit nam je, da g. Dr. F. Smolčić
nikada dosada nije dao prilike da se posumnja n njegovu
nepristranost. Ili g. Dr. Marasović sudi o g. Dru. Smolčiću po
svomu laktu?
O v a c i j a i z ć u S k a n o m Niki . Jučer je naš urednik g.
J. Drezga pljusnuo po obrazu urednika glasila gusariča i udario ga
u bolji dio tiela nogom. T o j e bilo uprav prije objeda, tako da
je gospar Niko jučer postio i ogledavao u zrcalo trag ruke i noge.
Gospar Niko je dobio što je tražio, jer onako napadati p o štenu
čeljad, a osobito izgledne žene ne može nego fukara, pašćad, koju
treba nogom i bi čem po gubici. Ako se gospodi gusarićima još kad
što slično dogodi primit će plaću, koju bez prestanka traže. Nije
moguće da čeljad bez ponosa, bez osobnog poštenja, bez svega, što
čovjeka čini čovjekom, može uviek nekažnjeno blatiti sve oko sebe.
Treba jednom učiniti reda. Gusarići su jučer na večer svojoj slici
i prilici priredili malu ovaciju. T o im je bila z a d o voljština,
pri kojoj su pokazali što su u istinu i za čim teže, za što
živu.
I prase često odaleče silom sa korita, ali ono od korita i u
koritu samo može živjeti. Tako i o n i : što su imali i čim su kao
svojim gospodarili , klicali su, da će i opet biti njihovo.
To je bila ovacija ! Ne baš pljuski, nego koritu !
PORUKE.
Veleč. g. Don Ivan Katalinić, nadpop i nadžupnik. Rogoznica. Vaš
odgovor na „Moje Svjetlo" Pelivana izaći će u narednom broju.
Živjeli I
NAŠE BRZOJAVKE. Zagreb , 22. P red izboma tajna okružnica
Raucha na sve poglavice ureda u Banovini izazvala je obće
gnjušanje, a ujedno dokazala njegovu slabost. Izborni proglas
hrvatske stranke prava oduševljeno je primljen u cieloj zemlji.
Najutješljivija pojava pred izborima jest solidarnost činovnika
uzprkos brojnim premještajima. Večeras vraća se Rauch iz Pešte
.
Budimpešta , 22. Zastupnici disidenti osje-guraše najžešću borbu
proti svakom pokušaju, da se promieni saborski poslovnik.
Beč , 22. U delegaciji austrijskoj vojni je odbor prihvatio
predračun ratne mornarice.
Beč , 22. Predstoje ostavke ugar. ministra Andrassy-a i ministra
izvanjskih posala bar. Aehrenthala.
Prag , 22. U do sad provedenim izborima za češki sabor najviše
su mandata dobili češki agrarci.
Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) • Vlastnik, izdavatelj i
odgovorn i urednik Jos ip Drezga
Priobćeno.*) Juri Lušiću Pelivanu Ranku
u ROGOZNIC1.
U prilogu „Kremenjaka" br. 50., pod naslovom „Moje svjetlo",
napao si našega čestitoga i ljubljenoga nadžupnika. A da ti napadaj
bolje uspije, nanizao si u puna dva s tupca umišljene pohvale samom
sebi, što je kod svakoga, koji te pozna, naravno izazvalo posprdni
smieh. Na tvoje se pismo ne bismo obazrieli radi tebe. A ne
upravljamo ti ovo par rieči ni da obranimo našega župnika, jer od
toga njemu nije p o t r e b a : jer je svakomu poznat njegov uzorni
život i poštenje. Pišemo samo radi toga, da obranimo čast i ugled
našega mjesta kod onih osoba, koje tebe ne poznaju, jer vidimo
nepošteno napadnuta čovjeka, koji ljubi od srca ovo naše mjesto, pa
nema ni-kakova dobrog podhvata , koji ide za njegovim napredkom, a
da se on svojski za nj ne za-uzimlje.
Pa tko si ti, da se dižeš na njega, d o brog i mirnog župnika ?
Ti, koji niesi ni dobar ni miran. Dobar i miran čovjek izbjegava
kavge, a od suda bježi kao od vatre. A t i ? Cieli je tvoj život
dugi lanac pravda i p rocesa ! Samo ču j : Sa mnom, podpisanim
glavarom, imao si pravdu. Sa pok. Šimunom Lušićem proces radi
neopranoga ti jezika, i jer si ga u kavani polio vrelom kavom. Sa p
. Mikulom Bogavčić Budišom p r a v d u : Na sudu si pred njim na
koljenima klečao, moleći ga, da ti oprosti. Sa p . Josipom Bogavčić
Budišom imao ai proces, jer si ga u tvojoj . naglosti opario vrućom
vodom. Sa podpisanim Filipom B o gavčić Budišom imao si pravdu i
proces . Sa p. Markom Lušićem proces. Sa p . Jurom Erce-gović Grbom
pravdu. Sa Markom i braćom Kristić proces : od te ti se zgode i
danas znak
*) Uredništvo ne prima nikakve odgovornos t i .
poznaje povrh oka. Sa Ivanom Lušićem proces. Mandu ud. p .
Josipa Babica tukao si u kući, pa si s toga na se navukao još jedan
proces. Sa Blažom Vranjićem imao si pravdu. Sa Katom ud. Žižič
pravdu. Sa braćom Tomom i Gašparom Vidovič Kundus p ravdu: bio si
mu kupio vino, a niesi mu ga htio platiti. Sa Ivanom Vidovič
Mošunja pravdu. Sa Jurom Žup-čićem imao si kavgu s tučnjavom. To je
bilo onda, kada si vapio: „Braćo, Rogozničani, p o -mozite!" , ali
se nitko nije ni makao. Poslie toga s njim si imao i pravdu. Eto,
toliko se samo mi spominjemo! Pa kao da je sve to malo za te, kada
ne bi imao ti sa svoje strane s kime da se pravdaš, i do to toga si
došao , pa si zakupljivao i tudje p r a v d e : tako si na se uzeo
pravdu Vice ud. pok. Šimuna Graovca ; i pravdu Mate Šarića u
Oglavcima; i pravdu Matije ud. p . Šimuna R a š o ; i pravdu
Elizabete ud. p . Luke Ježinac, i t. d.
K a d a . bismo pak htjeli iznieti sve uvredljive rieči, sve
kavge, š to si ih imao u mjestu,-a koje nikada do suda niesu došle,
kada bismo svršil i? Spominjemo samo, da si žestoku kavgu imao sa
samim tvojim otcem, koji je bio prisiljen da se odieli od tebe. Da
si pak iz svih tih prepiraka iznio zdravu kožu, • imaš to zahvaliti
samo tvojim brzim nogama, koje bi te izniele u bježanju pred
uvriedjenima, a tada bi ti, zakloniv se u svoju kuću, odatle puškom
ciljao, psovao i pr ie t io!
Ako si se tako vladao prema tvojim su-rrješćanima, što da rečemo
o tome, kako si se ponašao prama onim osobama, koje je njihova
služba dovodila u naše mjesto! Koliko je župnika, župskih
pomoćnika, car. prijamnika, koje si pustio u miru? Za sve neka g o
v o r e : Don Jure Matušić, prijamnički zamjenik Kokić, pr i-jamnik
Baldašar i dr . !
Ali kada si se ti ovako ponio prama današnjemu našem vrlom
župniku, kojega svak cieni i štuje, onda svak može razumjeti,
koliko težiš i vriediš !
T o je u kratko tvoj život. A ti još imaš srca n tvom pismu reći
: „Da ti častiš svakoga, samo trojicu da ne častiš", — „da kod svih
svojih sumješćana a i u okolici uživaš dobar glas i da te svak
časti". Tebe da svak čas t i ! Ti se jadnik u tome obmanjuješ! Ne
časti i ne štuje tebe nitko, već te svak u istinu izbjegava! Pa baš
s toga, jer ne uživaš ljubavi u tvojem mjestu, nikada ti nijedna
seoska čast nije bila povjerena. Andjele si htio crkvi darovati,
možda da se po njima dočepaš tih čas t i ; ali, jer je na njima
bilo napisano tvoje ime, valjalo ti ih je iz crkve ukloniti, pa će
ti i danas biti u kojem kutu tvoje konobe. Tako i na zastavi, o
kojoj je poveo rieč dopisnik „Hrvatske Rieči", kada je narod
ugledao tvoje ime, listom se je digao, pa nije htio ni čuti, da se
ta zastava u našu crkvu smjesti. Eto, koliko te narod štuje i čas t
i !
Ne uztvrdismo, što i ne dokazasmo ! Nu, podjimo i malo dal je!
Tko je s tobom radio u trgovini, a da nije došao do p r a v d e ?
Sa Špirom si Brajevićem radio u vinu : p r a v d a ; sa Špiroin
Tociljem takodjer u vinu: p r a v d a ; sa Strienfeldom na Rieci u
vinu: p r a v d a ; sa njegovim pomoćnikom, koji je došao u
Ro-goznicu, imao si kavgu. Sa trgovcem na Rieci, s kojim si radio u
rakiji (ti znaš kako se zove!) , valjalo ti se je pravdati u
Budimpešti (to će biti ono tvoje putovanje po Ungariji!). Sa
tvrdkom A. Demichieli radio si u vinu : pravda. Sa trgovcem u
slanoj ribi u Trstu (ti znaš kako se z o v e ! ) : pravda. Pa ipak
se o sebi osudjuješ pisa t i : „Nemam nikakove grižnje savjesti!
Moje je čelo čisto, ne treba da ga pokrivam. Gdjegod ga je moja
malenkost ulazila, prolazila je pošteno, pa se ne će naći ni jedna
osoba , s kojom sam ili za koju sam radio, te može kazati, da sam
joj š togod nepoštena ili nepoćudna učinio!" Ovim tvojim riečima ne
n a d o -dajemo nikakova komentara. Iznesosmo razne činjenice, pa
neka sudi pošteni čitatelj.
Ponovno te p i t a m o : tko si ti, da napadaš dobroga župnika?
Ti lako psuješ drugoga, grdiš i ljubiš laž. Ako si zaboravio, a ti
podji do okružnoga suda. Pregledaj ondje, ima li što zabilježena o
tebi. Poviri u onaj žuti papir, da uvidiš, što te sve ondje ne
preporuča. T a m o ćeš naći, da si osudjen sedam puta. I t o : na 3
for. globe, na 10 for. globe, na 3 dana zatvora, na 8 dana zatvora,
na 10 dana
zatvora, na 11 dana zatvora, i na č e t i r i mjeseca zatvora! A
kada si ovu posljednju kaznu vršio, tada si baš putovao t o b o ž e
po Italiji, o čemu se hvališ u svojem otvorenom pismu.
Sramotno lažeš, dok tvrdiš u tvojem „Svjetlu" (tmini), da radi
one zastave nikada niesi dolazio na vrata biskupije. Prvi si put
bio kod presv. biskupa, da se potužiš, što naš župnik ne će da
primi onu zastavu. Drugi si put bio, da presvietloga na to skloniš,
poka zavši mu zastavu. Treći si put hodio k njemu, prije no si ju
odnio u samostan sv. Frane u Šibeniku, (da oni dični redovnici budu
poznavali tebe i tvoju namjeru, sigurno je ni oni ne bi primili!),
da presvietlomu postaviš dilemu ili . . . ili . . . , ali na tvoju
žalost, bilo ti je rečeno, da presvietloga biskupa nema kod kuće.
Ti si razumio što to hoće reći, pa si kao polivena kokoš ostavio
biskupske dvore, te dalje niesi zanovetao.
I protiv naše volje evo oduljismo. A ipak «e su same dvie rieči
hoćemo da osvrnemo na i s t i n i t o tvoje pripoviedanje o časti
glavara. Kažeš : „jer sam ja danas istoga mišljenja, kojega sam se
držao i nazad četrdeset godina, a kojega ću se držati do svoje
smrti". Ti si bio sa Šupukom gnjili narodnjak, a danas si na
zdravlje uz lljadicu, koji nije narodnjak. Ne znaš dakle što
govoriš. Hoćeš nadalje da svietu prikažeš, e niesi danas glavar
Rogoznice, jer sam niesi htio obnašati tu čast, jer niesi t o bože
htio biti uz današnju gospodu na obćini iz n a č e l a . Ali, ti si
bio uz Šupuka. Pa si bio uz njega u ono doba, kada je ciela
Rogoznica bila proti njemu, a na čeln joj da našnji podpisani
glavar. S našim smo kandidatom silom žandarskih bodeža propali.
Šupuk je pobiedio. Došlo je do izbora glavara. Ti, i sam glasujući
za se, došao si po čudu u trojku. Tko blaženiji od tebe. Eto
izpunjenih tvojih sanja! U svojem si preuranjenom veselju pogodio
se i kaparu dao glazbarima u Trogiru, da ti dodju svirati na dan
velike radosti i slave. Pa što b i ? Šupuk ne će da imenuje
glavarom Rogoznice tebe, jedinoga svoga pristašu u mjestu, nego
imenova glavarom svoga najžešćeg političkog protivnika, današnjega
podpisanoga glavara Šimu Lovrić Capar ina! Ne iznosimo razlog, već
želimo da nam taj razlog kažeč ti Glazba u Trogiru još i danas čeka
tvoju br zojavku. —
„Glavarijo, liepo moje blago, Crkovinarstvo, milo moje
zlato!"
Još jednu, pa d o s t a ! Od kada si živ, Rogoznica je bila
uviek na jednoj a ti na drugoj strani. Nikada niesi složno radio sa
svojim su-mješćanima. Ako je Rogoznica bila na desnoj , ti si
sigurno bio na lievoj strani. Eno ti i zadnjih obćinskih izbora.
Svi smo složno glasovali za g. Marka Stojića. Ti si sam bio
izuzetak u toj bratskoj slozi, pa si glasovao za lljadicu. A za
cigli svoj glas, predan iz načela, naplatio si se sa samih 56 k r u
n a ! Pred tolikim tvojim samopriegorom] valja zaista ponoviti
tvoje rieči: „Srećom ne spadam u one, koji se za novce prodaju kao
roba na pazaru, pa viču kao ludi : Viva la Spagna, dove si beve e m
a g n a ! "
Pa kako si uviek bio na protivnoj strani no što je bila
Rogoznica, nije se ni čuditi, da si i obzirom na našega župnika
našao se u opreci sa cielom župom. Već bi bilo vrieme, da se okaniš
ćorava posla, da barem pod stare dane okaješ i popraviš neurednosti
i zla prošloga života. Kada si pisao tvoje „Svjetlo", sigurno si
misl io: što mi je stalo, i tako nemam više šta da izgubim! Ali
znaj, da u procjenjivanju poštenja nije svak tvoga mišljenja. A
znajući s kime imamo posla, pošto izniesmo ovu liepu tvoju
fotografiju, ovo ti poručujemo: piši, drljaj, bali što te volja,
više ti na ništa ne ćemo odgovarati , jer ne zaslužuješ!
U Rogoznici, 18. veljače 1908. Š i m u n L o v r i ć C a p a r i
n ,
glavar. P e r e Luš ić ,
crkovinar i predsjednik mjest. škol. vieća. F i l ip B o g a v č
i ć B u d i š a ,
obrtnik i posjednik.
H R V A T I I H R V A T I C E 1 k u p u j t e m a r k e
dražbe $V. (irila i jKeioda
goacxDoacx)aacx^ Najveća dalmatinska zlatarija
ANTE RADIĆA - SPLIT. voća, Gradska vrata na obali. ~~2^4 —
l_l I lus t rovane cienike šalje badava . = ^ z = z z = = Hust
rovane cienike šalje badava , M
appppppappppppppppppppppppppppppappaD
Vozni red paroploVitbcnog drnžtVa „palmatla".
Pruga Trst-Šibenik ( t r g o v a č k a ) .
Odlazi iz Trsta u četvrtak u 4 sata po p„ ticajuć: Izolu, Unje,
Lošinj mali, Olib, Silbu, Zadar, Biograd, Tiesno, Vodice, Zlarin,
Šibeuik, dolazi u Rogoznicu u ponedjeljak u 5 sati pr. p.
Povratak: odlazi iz Rogoznice u ponedjeljak u 6 sati pr. p.,
dolazi u Trst u utorak u 1 sat po podne.
Pruga Trst-Metković I. ( p o š t a n s k a ) .
Polazi iz Trsta u sriedu u podne, ticajuć: Rovinj, Pulu. Lošinj
mali, Silbu, Zadar, Zlarin, Šibenik, Zlarin, Rogoznicu, Trogir,
Split, Supetar, Postira, Omiš, Pu-čišća, Makarsku, Gradac, Trpanj,
Opuzen, dolazi u Metković u petak u 4 :y 4 po p.
Povratak: odlazi iz Metkovića u nedjelju u 8 l / 2 pr. p.,
dolazi u Trst utorak u 7% pr. podue.
Pruga Trst-Metković II. ( p o š t a n s k a ) .
Polazi iz Trsta u subotu u 5 sati po p., ticajuć: Pulu, Lošinj
mali, Zadar, Šibenik, Split, dolazi u Metković u ponedjeljak u 6 3
/ 4 pr. p.
Povratak: odlazi iz Metkovića u utorak u 8% pr. p., dolazi u
Trst u sriedu u 11 sati po podne.
Pruga Trst-Metković III. ( p o š t a n s k a ) .
Polazi iz Trsta u ponedjeljak u 5 s. po p., ticajuć: Pulu,
Lošinj mali, Zadar, Biograd, Vodice, Šibenik, Split, Starigrad,
Bol, Jelsu, Sumartin, Makarsku, Sućuraj, Trpanj, Opuzen, dolazi u
Metković u.sriedu u 4 y 2 sata po podne.
Povratak: odlazi iz Metkovića u četvrtak u 3 sata po p., dolazi
u Trst u subotu u 6 y 2 sati pr. podne.
Pruga Trst-Metković ( t r g o v a č k a ) .
Polazi iz Trsta n petak u 4 sata po p., ticajuć: Piran, Zadar,
Šibenik, Trogir, Kaštela, Split, Krilo, Supetar, Malirat, Omiš,
Baškavoda, Makarsku, dolazi u Metković u ponedjeljak u 6 sati prije
podne.
Povratak: odlazi iz Metkovića u ponedjeljak u 4 sata po p.,
dolazi u Trst u četvrtak u 8 sati pr. podne.
Pruga Trst-Korčula ( p o š t a n s k a ) .
Polazi iz Trsta u nedjelju u 8 sati pr. p., ticajuć: Pulu,
Lošinj mali, Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Starigrad, Hvar, Vis,
Velaluka, Lastovo, dolazi u Korčulu u utorak u 12*15 po podne.
Povratak: odlazi iz Korčule u utorak u 2 1 / 2 sata po p.,
dolazi u Trst u petak u 7'/ 4 prije podne.
Pruga Trst-Split ( p o š t a n s k a P u l a - Z a d a r ) .
Polazi iz Trsta u subotu u 4 y 2 sata pr. p., ticajuć: Piran,
Rovinj, Pulu, Cres, Rabac, Malinsku, Kaisole, Krk, Rab, Lošinj
veliki, Novalje, Košljun, Mulat, Zadar, Šibenik, Trogir, Kaštela,
dolazi u Split u u ponedjeljak u 6 y 2 sati po podne.
Povratak: odlazi iz Splita u utorak u 5 sati pr. p., dolazi u
Trst u četvrtak u 5 sati po podne.
Pruga Trst-Vis ( t r g o v a č k a ) .
Polazi iz Trsta u sriedu u 7 sati pr. p, ticajuć: Piran, Rovinj,
Zadar, Šibenik, Trogir, Kaštela, Sv. Kajo, Split, Krilo, Malirat,
Milnu, Starigrad, Hvar, Vis, dolazi u Komižu u petak u 7 1 / 2
prije podne.
Povratak: odlazi iz Komiže u petak u 8 y 2 sati pr. p., dolazi u
Trst u ponedjeljak u 7 sati prije podne.
-
PODRUŽNICA HRVATSKE VJERESIJSKE BANICE - ŠIBENIK.
BANKOVNI ODJEL
prima uložke na knjižice u konto korentu u ček prometu;
eskomp-tuje mjenice, financira trgovačke poslove, obavlja inkaso,
pohranjuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju
najkulantnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju
se brzo i uz povoljne
uvjete.
0
Dionička glavnica K. 1.000.000
Pričuvna zaklada 1 0 0 . 0 0 0
Centralka Dubrovnik
- - Podružnica u Splitu i Zadru.
Priskrbljuje zajmove uz amorti
zaciju kotarima, općinama, i jav
nim korporacijama.
MJENJAČNICA
kupuje i prod aje državne papire,
razteretnice, založnice, srećke, va
lute, kupone. Prodaja srećaka na
obročno odplaćivanje. Osjeguranje
proti gubitku kod ždriebanja. Re
vizija srećaka i vriednostnih pa
pira bezplatno. Unovčenje kupona
bez odbitka.
ZALAGAONIOA
daje zajmove na ručne zaloge,
zlatne i srebrne predmete, drago
kamenje itd. uz najkulantnije
uvjete.
C R O A T I A CENTRALA:
O S I G U R A V A J U Ć A Z A D R U G A U Z A G R E B U .
UTEMELJENA GODINE 1884.
Zagreb, Zrinjski trg, Bcrislavićeva ulica br. 2. I GLAVNA
ZASTUPSTVA: Osiet, Sarajevo, Snijet i Trst. =
i «
Ova zadruga stoji pod okriljem i nadzorom obćine s lobodnog i
kr. glavnoga grada Zagreba, te prima uz povoljne uvjete sliedeće
vrsti osiguranja :
I. Na ljudski ž i v o t : 1. a} osiguranja glavnica za slučaj
doživljaja i smrt i ;
b) osiguranje miraza; c) osiguranja životnih renta.
2. Osiguranja mirovina, nemoćnina, udovnina i odgojnina sa i bez
liečničke pregledbe.
3. P u č k a o s i g u r a n j a na male glavnice bez liečničke
pregledbe. II. Prot iv Štete od p o ž a r a : 1. O s i g u r a n j
a z a d r u g a (kuća, gospodarskih zgrada, tvornica). 2. O s i g u
r a n j a p o k r e t n i n a (pokućstva, dućanske robe, gospo
darskih strojeva, blaga i t. d.). 3. O s i g u r a n j a p o l j
s k i h p l o d i n a (žita, siena i t. d.). III. Os iguranja s
taklenih p l o č a protiv raz lupanja .
Zadružna imovina u svim odjelima iznosi: K 1,410.816.28 Od toga
jamčevne zaklade: K 1,000.000.00 Godišnji prihod premije s
pristojbama p reko : K 820.000.00 Izplaćene odštete: K
2,619.582.36
Za Dalmaciju pobliže obaViesti d a j e : GlaVno poVjercntftVo i
)NadzortiRtVo „Croaiiac" u Spljetu. = = = = = = = = = p o s l o v n
i « u 5plj«ta. ulica Po Sud br. 356. - -
PUTNICI PRIMAJU SE UZ POVOLJNE UVJETE. ~m&
iQ\\mmmsmm*m"W\ K N J I Ž A K A i P A P I R N I C A
IVANA GRIMANI-A G l a v n a u i l e a - ŠMESEJIVIK - G l a v n a
t i l loa
P r e d u z i m l j e n a r u č b e s v a k o -v r s t n i h p e
č a t a o d k a u t s e h u c k a
S k l a d i š t e f o t o g r a f s k i h a p a r a t a i sv ih
n u z g r e d n i h p o t r e b š t i n a .
preporuča svoj veliki izbor llepih HRVATSKIH, TALIJANSKIH,
NJEMAČKIH I FRANCI)ZK1H
KNJIGA, romana, slovnica, rječnika,
onda pisaćih sprava, trgovačkih knjiga, uredovnog papira,
elegantnih listova za pisma, razglednica i t. d.
Prima pretplate na sve b r v a t a k e a s t r a n e č a s o p i
s e
nz originalnu cienu sa tačnim i brzim dostavljanjem u kuću'
Velika zalina svakovrstnih
t o p l o m j e r a , a c v v i e k e r ' n a o o u l n
od najbolje vrsti i leća u svim gradacijama. VANJSKE NARUČBE
OBAVLJA KRETOM POŠTE.
1 nlj jh š i v a ć i h s t r o j e v a
„SINGER" n a j n o v i j i h s i s t e m a .
I I HRVATI! Pomozite Istru!
8 Battca Commerclalc Trkjtina $ prima :
Uložke u krunam uz uložničke Listove: sa odkazom od 5 dana uz
2*/i','0
n 15 „ „ 3 % ' . 30 „ „ 4V.° /o
Uložke u zlatnim Napolconima ili u engl, funtim. (šterlinam) uz
uložničke Listove: sa odkazom od 15 dana uz 2 ° / 0
30 „ „ 2 1 / „ 3 mjes. „ 3 %
NB. Za uložne listove sada u toku, novi kamatnik ulazi u
kriepost 15.og Novembra i lO.og Decembra o. g . ; izdaje
blagajničke doznačnice na donosioca sa škadencom od 1 mjeseca uz
kamatnjak od 1 7« °/o-
Banko-Žiro i Tekući račun. Valuta od dana ulo / en ja , uz
kamatnjak koji će se ustanoviti; obavlja inkasso mjestnih računa,
mjenica glase-ć i h na Trst , Beč, Budimpeštu, Prag i druge glavne
gradove Monarhije, te plaća domicile svojih korent is ta bez
ikakvog troška.
Izdaje uložne knjižice na štednju uz dobit od 3 V / o
Otvara tekuće račune u raznim vriednotama. Inkassi: Obavlja
utjerivanje mjenica na sva mjesta Inostranstva, odrezaka i
izžriebanih vriednostnih papira uz umjerene uvjete.
Izdaje svojim korentistima doznačnice na Beč, Aussig, Bielitz,
Brno, Budimpeštu, Carlsbad, Cervignano, Cormons , Cernovicu, Eger,
Rieku, Friedek, Gablonz, Goricu, Graz, Innsbruck, Klagenfurt,
Lavov, Linz, Olomuc, Pilsen, Polu, Prag, Prossnitz , Dubrovnik,
Solnograd (Salzgburg), p a l i t , Peplitz, T roppau , Warnsdorf,
Bučko-Novo-mjesto i druge gradove Monarhije bez ikakvog troška, a
na Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaju.
Izdaje Kreditne listove na sva mjesta Monarhije i
Inozemstva.
Bavi se kupnjom uz tovarne dokumente u Novi Jork, London, Pariz,
Hamburg, itd. itd. uz umjereni kamatnjak.
Daje predujme na vriednostne papire, robu, warrants i tovarne
dokumente uz uvjete, koje će se ustanoviti.
Daje jamčevinu za carine skladišta Kontira-nja
(Contirungs-Lager).
Preuzlmlje u pohranu i upravljanje: U sobi sigurnosti, koja
pruža najveću garan
ciju proti kojoj mu drago pogibelji provale i vatre i kojoj je
posvećen osobiti nadzor sa strane bankovnih organa, primaju se u
pobranu vriedno-stni papiri, zlato, srebro I dragocienosli, uz
povoljne uvjete, te se na zahtjev preuzima i upravljanje istih.
Osjegurajc vriednote protigubitcim žricbanja. Battca
CoRitnerciale Triesiina.
Ŝ r- NOVO TBI
us tanovl jena
SI "'** Ti, t j i Š i b e n i k u
(ulica Stolne Crkve).
K S S B B O B O B O B O B O B O B O ^
NE CITATI samo već kušati se mora
davno prokušani medicinski
STECKENPFERD - -o d
ijiljanova miieka SAPUN od BERGMANNA i Druga, Draždjani i
Tetscben
na/L. od prije poznat pod imenom B E R G M A N N O V A S A P U N
A
od Ijiljanova miieka da se lice oslobodi od sunšanih
pjegica,
da zadobije bieli tein i nježnu boju. Pretplatio komad po 8 0
para
u đrogariji VINKA VUČIĆA ŠIBENIK. ,
oooooooooooooooooo Jadranska Banka o m
Bankovne prostorije u ulici Cassa di risparmio, Br. 5. Vlastita
zgrada .
Obavlja sve bankovne i mjenične p o s l o v e : eskomptuje
mjenice, daje predujmove na vr iednostne papire , kao i na robu
ležeću u javnim skladištima.
Kupuje i prodaje vr iednostne papi re , svake vrsti, devize,
inozemni zlatni i srebrni novac , te banknote i unovčuje kupovne i
izždriebane p a pire uz najpovoljnije uvjete.
lzd je doznake na sva glavnija tržišta monarhije i inozemstva,
te otvara vjeresije uz izprave (dokumnte) ukrcavanja.
Prima novac na štedioničke knjižice u t e kući i giro račun.
Obavlja sve burzovne naloge najbrže i najsavjestnije uz vrlo
umjerene uvjete.
Pos redu je . i konvertira hipoteke kod prvih hipotekamih zavoda
uz najniže uvjete.
OOOOOOOOOOOOOOOOOO ŠIRITE - -- „HRVATSKU RIEČ"!
