Upload
vokhuong
View
240
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
GODINA 2007.GODINA 2007. broj 35broj 35
11
55
77
22
44
66
88
33
1-
3.S
ven
o}
no
bden
ije
na
Vel
ik
uS
ub
otu,M
an
ast
ir
Do
br
un
,2007.
4-
6.H
ram
ovn
asl
ava
hr
am
aB
lago
ve{
tew
aP
resv
ete
Bo
gor
odi
ce
na
Vaga
nu,
7-
8.D
om
a}
in
slave
Dr
aga
n\
ok
i}
iz
U`
ic
a,i
do
ma}
in
zai
du}
ugo
di
nu
Dr
aga
nR
ak
i}
iz
Vaga
na
3
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
KANONSKE POSJETE I SLU@EWA WEGOVOG
VISOKOPREOSVE[TENSTVA MITROPOLITA
DABROBOSANSKOG GOSPODINA NIKOLAJA
Novembar
�� ��� ����� �� �� ����� 2006. posje-tio svetiwe Kosova i Metohije:- 31. oktobra - posjetio manastire Crna Rekai Devi~.- 1. novembra - u manastiru Devi~u slu`io sv.Liturgiju, a isti dan posjetio manastir Gra-~anicu gdje je prisustvovao prazni~nom bde-niju.- 2. novembra - na dan sv. velikomu~enika Ar-temija, uz saslu`ewe episkopa:ra{ko-prizrenskog Artemija i lipqanskog Te-odosija, slu`io sv. Liturgiju i prelomioslavski kola~. U Prizrenu posjetio hram Bo-gorodice Qevi{ke, saborni hram sv. Georgijakoji je u obnovi kao i mali hram sv. GeorgijaRunovi}a, te manastir sv. Arhangeli.- 3. novembra - slu`io sv. Liturgiju u patri-jar{ijskom hramu sv. Apostola u manastiruPe}ka Patrijar{ija.- 4. novembra - uz saslu`ewe Episkopa li-pqanskog Teodosija, slu`io sv. Liturgiju umanastiru De~ani i parastos povodom mi-trovdanskih zadu{nica.
6. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu pri-mio g|u Sju Bir~mor, direktoricu sarajevskekancelarije hri{}anske humanitarne organi-zacije World Vision.- U zgradi Predsjedni{tva BiH u Sarajevuprisustvovao inauguraciji novoizabranih~lanova Predsjedni{tva BiH.- U mitropolitskoj ku}i u Sokocu primiopredsjednika SPKD Prosvjeta g. Vojislava To-palovi}a i direktora Narodnog muzeja u U`i-cu g. Dragi{u Milosavqevi}a.
8. Na Mitrovdan, zajedno sa Mitropolitom cr-nogorsko-primorskim Amfilohijem, slu`iosv. Liturgiju u manastiru sv. velikomu~enikaDimitrija u Boan Kadi}a kod Danilovgrada.
9. U Sarajevu prisustvovao sjednici Me|ureli-gijskog vije}a BiH.- Sa ostalim ~lanovima Me|ureligijskog vije-}a posjetio ameri~kog ambasadora u wegovojrezidenciji u Sarajevu.
10. Na praznik sv. Arsenija sremca, povodom sla-ve Bogoslovije u Sremskim Karlovcima, savi{e episkopa SPC slu`io sv. Liturgiju ukarlova~koj Sabornoj crkvi i prelomio slav-ski kola~.
12. Izvr{io ~in blagosiqawa zgrade novog tr-`nog centra “Bartula” na Palama.
16. Povodom hramovne slave, praznika obnovqe-wa hrama sv. velikomu~enika Georgija, u hra-mu u Miqevi}ima slu`io sv. Liturgiju i pre-lomio slavski kola~.
19. U kapeli Bogoslovskog fakulteta i Bogoslo-vije u Fo~i osve{tao 30 novih antiminsa islu`io sv. Liturgiju.
20. U Sarajevu prisustvovao sjednici Me|ureli-gijskog vije}a BiH.- U Banskom dvoru u Bawoj Luci prisustvovaosve~anom prijemu povodom inauguracije pred-sjednika i potpredsjednika Republike Srp-ske.
21. Povodom hramovne slave, sabora sv. Argange-la Mihaila, u Staroj crkvi u Sarajevu slu`iosv. Liturgiju i prelomio slavski kola~.
22 -24.
Putovao u Bugarsku radi promocije “Biblijskeenciklopedije” proto|akona Radomira Raki-}a. Posjetio bogoslovije i bogoslovske fa-kultete u Velikom Trnovu i Sofiji, te se po-klonio mo{tima srpskog kraqa SvetogMilutina u crkvi Svete Nedeqe u Sofiji iobi{ao prvo zemaqsko po~ivali{te SvetogSave u manastiru sv. ^etrdeset Mu~enika uVelikom Trnovu.
25. U Beogradu izvr{io ~in blagosiqawa noveposlovne zgrade farmaceutske kompanije“Vetfarm”.
27. U sjedi{tu Vlade Republike Srpske u BawojLuci, zajedno s rektorom Univerziteta u Is-to~nom Sarajevu dr Mitrom Novakovi}em po-sjetio predsjednika Vlade RS g. MiloradaDodika.
Decembar
4. Na praznik Vavedewa Presvete Bogorodice,slu`io sv. Liturgiju u kapeli Bogoslovskogfakulteta i Bogoslovije u Fo~i, osve{tao
zvona za novosagra|eni hram i pri~estio stu-dente Fakulteta i u~enike Bogoslovije.
7. U~estvovao u donatorskoj konferenciji Me|u-religijskog vije}a BiH.
11. U rezidenciji rimokatoli~kog biskupa u Ba-waluci, u~estvovao u sastanku izme|u pravo-slavnih episkopa i rimokatoli~kih biskupa uBiH.
12. U patrijar{ijskom dvoru u Beogradu prisu-stvovao sastanku izme|u Svetog arhijerejskogsinoda SPC i ministra za qudska prava i iz-bjeglice BiH g. Mirsada Kebe.
13. U Belom dvoru u Beogradu, na praznik sv. apo-stola Andreja Prvozvanog, slu`io sv. Litur-giju u pridvornoj kapeli i prelomio slavskikola~ povodom Krsne slave doma Kara|or|e-vi}a.
14. U kapeli mitropolitske ku}e u Sokocu, povo-dom slave kapele, dana sv. Joanikija De-vi~kog, prisustvovao sv. Liturgiji i lomqewuslavskog kola~a.- U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevuprimio u posjetu komandanta NATO-{taba uSarajevu general-majora Ri~arda Vajtmana.
16. U manastiru [udikova kod Berana slu`io sv.Liturgiju uz saslu`ewe Episkopa budimqan-sko-nik{i}kog G. Joanikija.
17. U manastiru Mile{evi osve{tao novi para-klis i slu`io sv. Liturgiju uz saslu`eweEpiskopa mile{evskog G. Filareta.
19. Na praznik sv. Nikolaja Mirlikijskog ^udo-tvorca, u hramu sv. proroka Ilije u Sokocuslu`io sv. Liturgiju.- U mitropolitskoj ku}i u Sokocu, proslaviosvoju Krsnu slavu sv. Nikolaja Mirlikijskog^udotvorca.
20. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu, pro-slavio drugi dan svoje Krsne slave sv. Niko-laja Mirlikijskog ^udotvorca.
21. U sportskoj dvorani u Isto~nom Sarajevu pri-sustvovao sve~anoj akademiji povodom 125 go-dina sarajevske Bogoslovije.
26. U prostorijama Vrhbosanske katoli~ke teolo-gije u Sarajevu, prisustvovao prijemu koji je
� � � � � � � � �
4
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
povodom Bo`i}nih praznika priredio Nadbi-skup vrhbosanski Vinko kardinal Puqi}.
30. U prostorijama Fakulteta islamskih nauka uSarajevu, prisustvovao prijemu koji je povo-dom muslimanskog praznika kurban-Bajramapriredio g. Mustafa Ceri}, reis Islamskezajednice BiH.
Januar
2. Na praznik sv. Igwatija Bogonosca, u Sabor-noj crkvu u Vrawu slu`io sv. Liturgiju i pre-lomio slavski kola~ Episkopa vrawskog G.Pahomija.
4. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu, pre-ko sredstava javnog informisawa uputio bo-`i}nu ~estitku pravoslavnim vjernicima uMitropoliji dabrobosanskoj i cijeloj BiH.- U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevuprimio u posjetu ~lana Predsjedni{tva BiH g.@eqka Kom{i}a.
6. Na Badwe ve~e, u hramu sv. proroka Ilije uSokocu, slu`io prazni~no ve~erwe bogoslu-`ewe i prisustvovao nalagawu Badwaka.
7. U Sabornoj crkvi u Sarajevu slu`io pra-zni~nu Bo`i}nu Liturgiju uz saslu`ewe sve-{tenika i |akona Mitropolije dabrobosan-ske. Sv. Liturgiju je direktno prenosilonekoliko radio i televizijskih ku}a.
8. Na praznik Sabora Presvete Bogorodice, uhramu sv. proroka Ilije na Sokocu slu`io sv.Liturgiju.- U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu po-zdravio goste na Bo`i}nom prijemu, kojem jeprisustvovao veliki broj stranih diplomata,predstavnika me|unarodnih organizacija,predstavnika doma}ih vlasti itd.
9. Na dan sv. prvomu~enika i arhi|akona Stefa-na, slu`io sv. Liturgiju u hramu Uspewa Pre-svete Bogorodice na Palama.
11. U hramu sv. apostola Petra i Pavla u Rudomslu`io sv. Liturgiju i opelo upokojenom pro-tojereju-stavroforu Novici Jawi}u.
15. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu pri-mio u posjetu ambasadorku Francuske Repu-blike g|u Maris Berno.
18. Na praznik Krstovdan, slu`io sv. Liturgiju i~in Velikog vodoosve}ewa u hramu Ro|ewaPresvete Bogorodice u Zenici i u ~in |akonarukopolo`io g. Bori{u [awi}a iz Tesli}a.
- U Sabornoj crkvi u Sarajevu prisustvovaomolebnu za jedinstvo hri{}ana.
19. Na Bogojavqewe, sv. Liturgiju i ~in Velikogvodoosve}ewa slu`io u hramu sv. VasilijaOstro{kog u Dobriwi i u ~in prezvitera ru-kopolo`io |akona Bori{u [awi}a.
25. Besjedio na molitvi za jedinstvo hri{}anaodr`anoj u sarajevskoj rimokatoli~koj kate-drali.
27. Na dan sv. Save Srpskog, u hramu sv. Save uBla`uju slu`io sv. Liturgiju i prelomioslavski kola~.- U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu po-zdravio goste na Svetosavskom prijemu, kojemje prisustvovao veliki broj stranih diploma-ta, predstavnika me|unarodnih organizacija,predstavnika doma}ih vlasti itd.
28. Slu`io sv. Liturgiju u manastiru Mile{evi.
Februar
2. Osve{tao novu zgradu op{tinske uprave Op-{tine Isto~ni Stari Grad na Hre{i.
4 -14.
Posjetio svetiwe u Svetoj zemqi (Egiptu,Izraelu i Palestini:- Posjetio manastir Svete Katarine na Sina-ju, Kumran, Jerihon i manastir ^etrdesetnicena Gori ku{awa, te manastir Svetog GeorgijaHozevita u Vadi Keltu.- U Jerusalimu, posjetio mjesto Vaznesewa Go-spodweg, manastir Eleonu na Maslinskoj go-ri, Getsimanski vrt sa crkvom Bogorodi~inoggroba, ruskim manastirom Marije Magdaline,crkvom O~e na{ i manastirom u Maloj Gali-leji. Tako|e, posjetio Muzej holokausta, te sa-lu Tajne ve~ere i grob cara Davida na Sion-skoj gori, zatim manastir Svetog JovanaKrstiteqa u En Karemu i manastir ^asnog Kr-sta.- U hramu Hristovog Vaskrsewa, u kom se na-laze Golgota i Hristov grob, Visokopreosve-}eni Mitropolit Nikolaj je, uz saslu`ewejo{ trojice episkopa, slu`io Svetu Liturgijui pri~estio veliki broj pravoslavnih poklo-nika iz raznih zemaqa.- Hodo~a{}e je nastavio putovawem u Vitle-jem, gdje je posjeti hram Hristovog ro|ewa, a uJudejskoj pustiwi manastir Svetog SaveOsve}enog, Svetog Teodosija i manastir u Po-qu Pastira.
- U Galileji je obi{ao Tavor - goru Preobra-`ewa Gospodweg, a potom Goru bla`enstava,Kapernaum, Tabhu (mjesto umno`ewa hqebovai ribe) i manastir Dvanaest apostola na oba-li Galilejskog jezera, a daqe je slijedio od-lazak crkve u Kani Galilejskoj i crkve Blago-vijesti u Nazaretu. Na kraju pokloni~kogputovawa, posjetio je manastir Svetog veli-komu~enika Georgija u Lidi.- Tokom boravka u Jerusalimu, Visokopreo-sve}enog Mitropolita primio je u prestonojdvorani Jerusalimske patrijar{ije WegovoBla`enstvo Patrijarh jerusalimski i sve Pa-lestine G. Teofil £ £ £.
16. Predsjedavao Sedamnaestom redovnom sjedni-com Eparhijskog upravnog odbora Mitropolijedabrobosanske koja je odr`ana u mitropolit-skoj ku}i u Sokocu.
17. Predsjedavao ^etrnaestom redovnom sjedni-com Eparhijskog savjeta Mitropolije dabrobo-sanske koja je odr`ana u mitropolitskoj ku}iu Sokocu.
21. Slu`io Liturgiju Pre|eosve}enih darova ukapeli Bogoslovskog fakulteta i Bogoslovijeu Fo~i.
22. U mitropolitskoj rezidenciji u Sarajevu pri-mio u posjetu ambasadora [vajcarske g. Rol-fa Lenca.
23. Slu`io Liturgiju Pre|eosve}enih darova uhramu sv. proroka Ilije u Sokocu.
24. Na Teodorovu subotu, slu`io sv. Liturgiju ukapeli Bogoslovskog fakulteta i Bogoslovijeu Fo~i i pri~estio studente i u~enike.
25. U nedequ Pravoslavqa, u patrijar{ijskoj ka-peli u Beogradu, na sv. Liturgiji saslu`ivaoSvjatje{jem Patrijarhu srpskom G. Pavlu iprelomio slavski kola~ povodom praznika islave pridvorne kapele sv. Simeona Miroto-~ivog.
26. U svojstvu izaslanika Svjatjej{eg Patrijarhasrpskog G. Pavla, prisustvovao Svetosimeo-novskoj akademiji u Kolar~evoj zadu`bini uBeogradu.
28. Slu`io Liturgiju Pre|eosve}enih darova uhramu Svete Trojice u Rogatici..
����� ���� ������
�������� � �� ���� ����� �� ��������� ��� ����� �������������� �������� � ��� �� ��� ��� ��� ����� ��������� �����
��� ������ �� ����� ��� ��� ������� �������� �������� D A B A R � ��������� ��� � �� � ����� ������ ��� !����� "�������� ���� #"��� � ��� ������ ���� �������� �������� �� ������ � $����
������ ��� ��� ��� ������� ������
GREH
Greh je: odstupawe od Boga,
ga`ewe zakletve date na
kr{tewu, naru{avawe za-
kona Bo`ijega, suprostavqawe
svetoj voqi Bo`ijoj, vre|awe Bo-
ga, du{evna guba, koju samo Hri-
stos mo`e da o~isti (Tihon Za-
donski).
Greh je ‡ plod neposlu{nosti
prema Bogu (Maksim Ispoved-
nik).
Greh nije svojstven
qudskoj prirodi
Greh i strasti nisu svojstvene
qudskoj prirodi, niti je Bog wi-
hov tvorac (Jovan Lestvi~nik).
Greh nije u na{oj prirodi; mi
smo udostojeni voqe i slobode.
Ti si carinik? Mo`e{ da posta-
ne{ Evan|elist. Ti si bogohul-
nik? Mo`e{ da postane{ apo-
stol. Ti si razbojnik? Mo`e{ da
zadobije{ raj. Ti si gatar? Mo-
`e{ da se pokloni{ Gospodu.
Nema takog greha koji se ne bi
mogao izgladiti pokajawem. Zato
je Hristos izabrao krajwe stepe-
ne pokvarenosti, da se na kraju
niko ne bi mogao ni~im opravda-
ti.
Poreklo greha nije u prirodi,
nego u du{evnom raspolo`ewu i
u slobodnoj voqi (Zlatoust).
Kako greh nastaje
Tri sile satanine prethode
svima gresima:
1. zaboravnost,
2. nerad i
3. gre{na `eqa.
Od zaborava ra|a se nerad, od
nerada prestupna `eqa; ~ovek
privu~en `eqom, pada. Ako um
bude toliko trezven da se ne po-
daje zaboravu, on ne}e upasti u
nerad, a ako ne bude lew (nerad-
nik) ne}e se pot~initi `eqi; a
ako se ne pot~ini `eqi, ne}e ni-
kada pasti u greh, pomagan blago-
da}u Hristovom (nepoznati).
^ovek ne ~ini greh, dok wime
ne ovladaju zaborav, lewost i ne-
znawe. A wih ra|aju: slastoqu-
biv i bezbri`an `ivot, priveza-
nost qudskoj slavi i razonodi. A
prauzrok i majka svemu tome je sa-
moqubqe, to jest nerazumna i
strasna privr`enost telu, rase-
javawe uma, izgovarawe zlih i
sramnih re~i, koji dovode do mno-
go ~ega r|avoga (Jefrem Sirin).
Sedi{te greha je
u voqi i srcu
^ovek koji `eli tu|e, ve} vo-
qom krade, ma na delu i ne krao,
jer se u voqi i `eqi ~ovekovoj
sastoji greh. Kad ~ovek ho}e da
otme tu|e, ve} otima svojom vo-
qom. Kad ho}e da u~ini blud, ve}
je u~inio. Ho}e da ubije ~oveka,
ve} je ubio voqom svojom. A kad u
voqi, nema greha, nema ga ni na
delu. Kad je voqa ~ovekova dobra,
i ~ovek je dobar; kad je voqa zla, i
~ovek je zao. Jer je ~ovek zao, kad
ima zlu voqu, ma spoqa zla dela i
ne ~inio. U voqi i srcu ~oveko-
vom `ivi ubica, bludnik i lopov
i drugo zlo. I ~ega nema u srcu,
toga nema ni na telu. Treba voqu
i srce popraviti, i onda }e ~ovek
biti dobar (Tihon Zadonski).
Greh se ne mo`e pravdati
slabo{}u tela
Niko koji gre{i ne mo`e da se
u izviwavawu poziva na nemo} te-
la. Jer jedinstvo sa Bogom podi-
glo je u snazi svu prirodu, u~i-
niv{i time neizviwivim na{e
pristajawe voqe na strasti. Bla-
godat Bo`ija, uvek pristuna u
onima koji veruju u Boga, ugu{uje
greh u telu (Rim. 8,2)... (Maksim
Ispovednik).
Greh je - greh,
bio on veliki ili mali
U Novom Zavetu ne pravi se
razlika izme|u velikog ili ma-
log greha. Jer se na sve grehove
5
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
6
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
prostire ista presuda Gospoda,
koji je rekao: “Koji ~ini greh,
rob je greha” (Jov. 8,34); i jo{:
“Re~ koju rekoh, ona }e mu suditi
u posledwi dan” (Jov. 12,48). I Jo-
van ka`e: “Ko ne veruje u Sina ne-
}e videti `ivota, nego gwev Bo-
`iji prebiva na wemu” (Jov. 3,36).
Uzrok pretwi za neverovawe nije
razlika grehova nego poslu{no-
sti (Vasilije Veliki).
I najmawi greh predstavqa
veliku opasnost
Ne ostavqaj greh ne izgla|en,
makar on bio i najmawi, da te on
potom ne odvede ve}im gresima
(Marko Podvi`nik).
Ne gledaj na to {to je greh sam
po sebi mali, nego se seti da on
biva korenom velikog zla, kad se
o wemu ne vodi ra~una (Zlato-
ust).
Greh {ta je sve u~inio
i {ta ~ini:
Unakazio lepotu lika Bo`ijeg
u ~oveku
^ovek je stvoren po slici i
prilici Bo`ijoj, a greh je unaka-
zio lepotu lika, uvla~e}i du{u u
strasne `eqe (Vasilije Veliki).
Uneo rastrojstvo u celu prirodu
Vidqivi svet, od careva do si-
romaha, sav je u smutwi, u rastroj-
stvu, u borbi, i niko od wih ne
zna uzrok tome, to je javno zlo, ko-
je je proiza{lo kao posledica
Adamovog prestupa, taj `alac
smrti, zato {to je proistekli
greh, kao neka razumna sila i sup-
stancija satane, posejao svako
zlo: on tajno deluje na unutra-
{weg ~oveka i na um i bori se sa
wim pomislima. A qudi ne znaju
da ovo ~ine pobu|ivani nekom
drugom silom. Naprotiv, misle
da je to prirodno i da to ~ine po
svom sopstvenom rasu|ivawu.
Ali koji imaju u umu mir Hristov
i ozarewe Hristovo, znaju otkuda
poti~e sve to (Makarije Veliki).
Uzrok svih nesre}a u svetu
Gresi su uzrok svih nesre}a u
svetu: za grehe se {aqu `alosti,
za grehe nespokojstva, ratovi, bo-
lesti i sva te{ka stradawa, ka-
kva god nam se doga|ala.... Greh je
uzrok kazne i svake nesre}e (Zla-
toust).
Udaqava od Boga
Bog se nikad ne udaqava od nas,
nego mi sami sebe udaqavamo od
Wega: “Bezakowa va{a rastavi-
{e vas od Boga va{ega, i gresi va-
{i zakloni{e lice Wegovo od
vas” (Isa. 59,2). Ako nas ovo uda-
qava od Boga onda, razru{imo
ovu pogubnu pregradu, i ni{ta
nam ne}e smetati da budemo blizu
Boga (Zlatoust).
Pomra~ava razum i svest
Greh kao tama pomra~ava razum
i svest, i kad se greh ~e{}e pona-
vqa, prelazi u naviku, savest sve
vi{e slabi u svojstvu sudije, ali
ne prestaje sasvim ni kod najoko-
relijih gre{nika (Tihon Zadon-
ski).
Kako se treba
pona{ati u odnosu na
sada{we vreme?
�� ����� �� ������ ���� ����� ���� � �������� ���� ��� ���������� ��� � ������� �� ������� ������
���� ��� ����� � � �� ��� ������� � ���� ���� �� ����� ������� � ������ � ����� �� !���� �� � "��!� ��� � #�� � �� ��� ��������� � � !�� �� �� � "��!� ���� �������� �$�� %�� &�&'� � � ��� �� � � ��(�� ��� ������ "��� ��� ����)� � !������ ���* ��)���� + ��!� �,����- � "��� ��� � . ��� ������ ��� �� ���� ��)���� /���)���- � "���� $�0������ ��0� ��"�� !��,� ����� ���� !������� ������ � ��� �� ���� !�� ���1�%� � �� '� �2�%� � � ��)���"��� � �� � ���� ��� �������� � ���� � �� � � ��� � )��� ����"��� �� �� �* ���� �� . �� � ������ �� �� �� ������ � � � �� ���� � �� �� �� �� ���� �� � � � ���� � �� �� ��(�� ���� �� . � � �� ���� �� ���",��� � �� �� ���� �� ���",��� �- �� �� ��!� "��� � � �� ������
JAGWE I ZMIJA
Sama kora~ah obodom {ume
Kad za~uh vapaj
i vrisak mu~ni
Potr~ah tamo
i u tom trenutku
Ugledah jagwe gde mirno le`i.
Po|oh ka wemu, al, gle ~uda
Od jagweta zmija nasta
Ukopah se nemo a zmija siva
Koja za tu|u sre}u ne mari
U belu ruku koju joj pru`ih
Otrovni zub svoj zari.
Otrov se razli venama mojim
Al, du{a moja ostade ~ista
I u srcu mom se ne ugasi plam
Jer vera moja mo} mi dade
Mo} da i zmiji oprost dam.
Milica Gojgi}
7
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
MLADENCI
S�� 3�������� �������� � 4������ � ������0�� 4�� ��"�*� � ��0� � ����� � �0�
� ��� ��*� ���� � 5 �� �� .��������� ����� � ���� � ����� $����� �� �� "�(� �!������ �� ��� ���� � � ��� � �� �� !������ ��!��� ����� ������ �� (� �� � �� ���� ���*� ��� ������� 6�� ��� ���� � ����� � � ���� ��(� �!�� � ���- ��(�� ��� �� � ���)� � ����� � � 7����� / �� ��(���8� 9 ��� � �� ������� � �� ������� �� ������� "� � ����� ��������� : ���� ����� "�0�*������� �� *��(����� ������ �� �����(� � ����(� �� ��* ����� �� ,�� �* �!������ ;���� ����� ���� � � ���� ��0� � ����(� �� !�"�� ������,�� ,��� �� !��� ��� ��!�(� ������������� � "�0�(� �* � �!�� � � � �����(� ����)� ��� � � � �� �� ���� �� �!�<�� /�(� ����(�� ���!� � �!�� �� ��<�(� � � ���� ���������*� +� "� ���� "��� ���� ������,� !���� �(� � ������(� ������� ���� �!���� �� � ���� !���!����� ���������0���� �� "� �� ��� ���������� � �� � ��* �� �� ������ 7����� � ���!�� �� �� �������=������ ���� �� ��������� �!�<� �!� �� � �<� � ������� � : ���� � ������ �� "���� ����� �� � ��"�� � ���!��� � � �� � �!��� � ���� �������� � � � � ����� (�� ������(� �� ���"� �2 ����0� �� ����� ��* ��� # ���� ���� ����)�� � "���� �� �� ������ ��� ���� ��� 5 �� �� .����� ��<� � �!�� � �� "� �� � �� �� � � � ��������� �� ���0� ���� �!�� ����� . !����� �� ���� ��<� �� � ������ ����0� 4������� �!������ ��0� ���� ��� ���� �������� )���� #��� !�� ���� � ������(�� �� �� ���"�(� � ����� � "�0�(� ���� ��* �� �� ��� �� �* *��(���� �� �!��� #������ ���� ���(� �� ������0� ���� ������ �� 9���� � � !��(� �� �� ��"��� � � �� � �!���� � (�� ��* ���
.!�<� ����� � � ���� � �� ������ � �� ��� � ����(� �� � �� ����� ������ � (�� ���������� . ������ �� � � "�(� �� ��� � ���� ��* ��*� ������� �� � ��(��� � ����,�(� �� �� ������ 9 ����(� �* ����� ��*����(�� � ��(� ��* �������� � (� 5 �� �� .����� ������� � !� ��� ���� � ������� � �� ���� �� 3��� � ������(� � ���� ��!� � ���� � �� ������(� ��>� � ��
������� ��� !� ����
? ����� ��(�� ��� ����� ���� �)�� � "��� �� �� �� ��� � ����� �� � � ������� �����)��0���� � � � �� ���,� � � �"��� � ��� ���,��� ( ��� � �� ����� �� ���!�� �"���� :��� � ��� ���� ������� �� ����� �������� "���� ������� � ��0����� � �!��(� �� ����
.! ����* �� � ������ )��� � �����* �������� ���� �� �� �� "��� ���� � �� �� � ���!���� @����� ����� � �� � �� ����� � ����� �! � ���(� � �������� ����� ���!����� A� �� ������0� � � � ����� � !����
�� �������� � ����� ����� "��������� �4���� � ���� � ��� / � �������0� ��� � ��!���� 5 �� � .����� ��� � <�� �� ����
+ ����� ��!� � !" � � � �� ���!��� �� ���"� � �������� �� � � �!� � !"� � ����,� � � (� � ��� ������ � � �� � ���� ���� @���� �!����� !�"���� � ��� ���� �� �� ������
/��� � ������� �� �������� ���!���� 7���� ��* ��������� =� ���� � (� ���� !��� � ���� )���� �� !��� !� ��* �� )����� � � (� ���� � ��!� �� � ��� (� ���� ���� !������ B� �� !� � �� �� ��)�� � � � )��� ��� � � !� � �������� � ���(��� � ���(��� "��� ����
Kako se (~ovek) otu|uje
od Boga i posredstvom ~ega
mu se pribli`ava?
"����� ���#� �� � �� �� $��� ����� �� � ��������
�;�� C� �� .��� �� �� � ��� =������ !����� ��� ��)�� �� ������ � ���� ���* � " � ���*�� �;�� C��� D��� � ��0 <�� � � )�,� 0��� �� * ���� �� ������� �A��� E� �>;�� ���� "� ���� � " �� ���*�� �� " ��� "� ���� � ������� ����
$������ %��� � �� ����
����� � ������� ����� � ����� ������ � ����� ����$�&����
�;�� C� �' B�� � � � � / ������� / )� � ���(�� �$�� C� �>�%. ���(� �� � � ����� ���� �� �� "���� �� � �� � ��� ,�� � * ���� �� ����� � � �� ���� ��� ������� ���� � � � "���� � � �� ��� � ���(� � ��� / )� � � �!��(� � �� �;�� %&� %� D� ��� ��� ���,�� � �� �� ���� (� ��� � !�� ������ �A��� C� %� ;�� � � � ��+�* / )� � �� �� ��� �� / )� ��
8
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Jednog dana, pre ili kasnije,niko nezna ta~no kada, “cr-kve” i religije }e se ujedi-
niti. U tom haosu la`i }e ~ak iizabrani biti u opasnosti da iz-gube svoj put. To }e biti doba An-tihrista.
Kako i kada }e Antihrist do-}i, niko nemo`e da ka`e. Ne znase ni koliko wih }e biti u stawuda ga prepoznaju, jer }e on do}ikao dobrotvor ~ove~anstva. Zasada mo`emo sa sigurno{}u re}isamo jednu stvar: svi ovi pokretiprema ujediwewu nacija i crkvi,svi ovi kompromisi i svo ovouniformisawe ~ove~anstva po-stepeno ~iweno pod parnim vaq-kom tehnolo{ke kulture, pri-prema put za dolazak Antihrista.
Ovakav razvoj ~ove~anstva,prema kriterijumu sveta je divan,ali prema hri{}anskom kriteri-jumu on vodi prema uni{tewu.Ovo ne iznena|uje i ne pla{ihri{}ane. Oni znaju da je svet sa-mog sebe osudio. Zato Hristosnije hteo da se moli za svet. “Nemolim se za svet”. Knez ovoga sve-ta je |avo i on je “~ovekoubica odpo~etka”.
Smrt }e zate}i svet na vrhuncuwegove slave, na vrhuncu wegovesamoobmane, na samitu kule vavi-lonske, kad }e ~ovek biti u zeni-tu svoga starog poku{aja da po-stane bog svojom li~nom mo}i,bez Boga. Kada sin ^ove~iji do|e,na}i }e ~oveka u punoj slavi svojesatanske opsednutosti.
Bog ne tra`i od hri{}ana daspasu svet. Svaki poku{aj odstrane hri{}ana da promenesmer u kojem se svet sada kre}ebio bi uzaludan i sme{an. Svet jebrod koji tone i on tone zato {tomu je sama struktura pokvarena.Bog ne tra`i od hri{}ana da spa-su brod, ve} da spasu koliko godmogu brodolomnika.
Nova Nojeva barka, HristovaCrkava, plovi blizu mesta bro-doloma. Svako ko ho}e da se spase
od vode mora da potra`i uto~i-{te u woj. Ali, da bi na{o uto~i-{te, ~ovek mora da se odreknesveta, ne toliko geografski, ko-liko su{tinski. “Zato, iza|iteiz wihove sredine i odvojte seGovori Gospod, i ne dohvatajte sene~istog i ja }u vas primiti”(2 Kor. 6,17).
Ali, ovde po~iwu te{ko}e. Ka-ko mo`emo da ostavimo svet, kadaje ceo na{ `ivot vezan za wega?Me|utim, ciq ove kwige nije daodgovori na ovo pitawe. Odgovorse mo`e na}i u svetom Pismu ikod svetih otaca. Osim toga, ceo`ivot u Hristu je borba za slobo-du od sveta, od “Egipta” strasti,i za skloni{te u la|i Crkve.
Kada doba Antihrista bude do-lazilo, ~ak i la|a Crkve }e se te-{ko razlikovati. Mnogi }e re}i,
“gle, Hristos je ovde” ili “tamoje Hristos”, ali }e to biti la`niproroci. Zvani~no }e biti bilo{ta prihva}eno za crkvu. Malopo malo }e se napustiti riznicevere i rastopiti u neopisivojujediwuju}oj marmeladi, koja }esatanskom ve{tinom zadr`ative}inu spoqa{wih znakova cr-kve. Ovde i onde }e male grupevernika, sa ponekim sve{teni-kom jo{ uvek sa~uvati `ivimistinito predawe.
Ali, ko }e biti u stawu da pre-pozna Crkvu Hristovu u ovim ma-lim grupama vernih, kojima }enedostajati sav svetski sjaj?Ipak, na kraju vremena, JednaSveta Saborna i Apostolska Cr-kva }e biti upravo ove zabora-vqene i naizgled ne ujediwenemale parohije, koje mo`da ne}eni znati jedna za drugu, ali }e bi-ti ujediwene izme|u sebe tajan-stvenom vezom Telom i Krvi Go-spodwom, u Duhu Svetom, zajed-ni~kom tradicijom koju }e sa~u-vati ne prekinutom.
U te dane }e ~ak i izabrani bi-ti u opasnosti od zavo|ewa. ^o-veku treba mnogo hrabrosti da bise odvojio sa nekolicinom ii{ao protivu svetskih struja,uvek ismevan od “pametnih” imaltretiran od jakih. Mnogo mu-drosti treba da bi se raspoznalaistina upravo tamo gde ceo svetvidi besmislicu i glupost. Osimtoga, sledbenici la`i }e imati~udo na wihovoj strani; ~uda kojaje |avo tra`io od Hrista u pusti-wi, znake i ~udesa la`nih proro-ka i la`nog hrista. “Jer }e se po-javiti la`ni hristosi i la`nikproroci i pokaza}e znake mnogei ~udesa da bi prevarili, ako bu-de mogu}e, i izabrane”. (Mt. 24,24.) Koliko kwih }e mo}i da pro-na|u put kada svi svetionici bu-du zavodili? Tada, “ko pretrpido kraja bi}e spa{en”.
Aleksandar
Kalomiros
BARKA
9
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
POUKE I ^UDESNI DOGA\AJI IZ
@IVOTA STARCA ARSENIJA
Neki brat, iz drugog bratstva, stupi umona{tvo sa mnogo `ara. Potom sestavi na poslu{awe nekom surovom
starcu i u po~etku se veoma podvizava{e. Sve-no}no bdewe, stajawe, metanije, postovi, poslu-{nost, ~ista ispovest itd.
On se, me|utim, posle dve-tri godine, opusti,dade vlast ne~astivom, te po~e da nazaduje. Um po-~e da mu se zamagquje u molitvi, po~e da sedi, spa-va; budio se razbijen, ponovo je legao da spava ina kraju, veoma se mu~io da izvr{i svoja duhovnapravila. To ne be{e dovoqno, nego ga spopadne idemon bluda, te se stra{no bora{e sa wim.
Istovremeno mu, ne~astivi, donese i o~aj, {ap-}u}i mu na uvo da }e sigurno oti}i u pakao, budu}ida se nalazi u tako lo{em stawu. [to je najstra-{nije, nemetnu mu i stid, kako se ne bi ispovedao,govore}i mu: “Jadni~e, ti koji si toliko bdenijaprobdeo uz toliko metanija, suza, podviga, {ta }e{sada re}i starcu? Ukoliko ~uje tu bedu tvoju, a presvega borbu sa bludom, sigurno }e te oterati. Za-{to sam ne ode{?” “Ali, opet, treba da na|em nekiizgovor, {ta mi je ~initi”, pomi{qao je.
Izgleda da mu se Bog sa`alio i dao mu pomi-sao: “Za{to ne ode{ kod starca Arsenija da muka`e{ svoje pomisli?”
Do|e monah spu{tene glave od stida, i uz ve-liki napor uspe da mi sve ka`e, a pre svega o bor-bi sa bludom. On, budu}i neiskusan, mi{qa{e, da}u ga ja, ukoliko se ispovedi prezreti. No, znaju-}i iz iskustva |avolove taktike, zagrlih ga i re-koh mu:
- Bravo, dete moje. Shvatio sam da si borac ida te Hristos qubi.
- Zar mene, star~e?- Da, tebe, i da bih ti dokazao, reci mi iskre-
no, onda kada si se surovo podvizavao, i nisi imaoborbe, kakvo si mi{qewe o sebi imao?
- Tada sam, star~e, bio mali svetac, sada samgori od svih.
- Neka ti je Bogom prosto. Sada pravo govo-ri{. Svi na{i podvizi i trudovi treba da se za-vr{e smirenoumqem. Nikada ti nisi bio svetac,nego te je pokrivala blagodat Bo`ija, a ti si mi-slio da je to ne{to tvoje; zato te je blagodatostavila, da bi upoznao sebe. No, ispove{}u }eblagodat opet do}i; samo se ubudu}e nemoj stidetida se ispoveda{ kod svog starca i ~vrsto da se dr-`i{ slede}e pomisli: “Ja sam ni{ta. Sve dobro{to imam je od Boga, molitvama mog starca. Uko-liko me napusti, odmah }u ponovo pasti”. Od tadase kalu|erak ispovedao kod svog starca, i sve dosada se podvizava sa velikim usr|em.
Iz ovih primera dolazi zakqu~ak, da je staracdostigao meru smirenoumqa, kao pe~at svojih te-{kih podviga, i da je Duhom Svetim spoznao oneiste re~i, koje je Hristos rekao wegovom savre-meniku, podvi`niku Siluanu Rusu: “Dr`i svoj umu adu i ne o~ajavaj.”
����# '��()����������
��! ����� *����� +������ *��
����,
GORDOST
Sramota je kititi se tu|imukrasom, a krajwe je bezu-mqe ponositi se Bo`ijim
darovima. Ponosi se iskqu~ivoonim vrlinama koje bi izvr{iopre svog ro|ewa: one vrline, na-protiv, koje si stekao posle svogro|ewa, Bog ti je darovao, kao{to ti je darovao i samo ro|ewe.Jedino one vrline koje bi izvr-{io pre no {to si do{ao do sve-sti, samo bi one mogle biti tvoje:Bog ti je i sam um darovao. Samoone pobede koje bi postigao bezsvog tela, jedino te bi mogao pri-pisti svome sopstvenom trudu:telo nije tvoje ve} Bo`ija tvore-vina.
Nemoj se ose}ati sigurnim do-
kle god ne primi{ presudu, ima-
ju}i na umu onoga kome su vezali
ruke i noge, i koga su bacili u
krajwu tamu iako je ve} sedeo za
svadbenom trpezom. Ne budi ohol
zemqani stvore! Mnogi su svrg-
nuti s neba, mada bejahu sveti i
bestelesni.
* * *
Nadmenost dovodi do zabora-
vqawa grehova. A se}awe na gre-
he je posrednik smirenoumqa.
* * *
Ve}ina gordih qudi (kako, ne
znam) zavarava se sve do smrti
uverewem da su bestrasni. Tek ta-
da oni uvide kolika je wihova be-
da.
Sveti Jovan
Lestvi~nik
(Iz Lestvice)
10
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
SPOMEN SVETIH ZAHARIJA KO@ARA I JOVANA
^ovek neki ~uven i bogat usvetu, po imenu Jovan, pre-zrev{i sve slasti ovog
sveta, vo|a{e `ivot smiren i mo-na{ki, bavqa{e se bo`anskimdelima, tru|a{e se da ugodi jedi-no Bogu, prebiva{e stalno u mo-litvi i moqewu, i neprestano seseza{e za ve}im i ve}im podvizi-ma. A svrh svega toga wegov najne-ophodniji posao be{e: po svu no}bdeti u hramovima Gospodwim.Tako jedne no}i on u Carigraduode velikoj crkvi Svete Sofije;ali na{av{i vrata crkve zatvo-rena, on sede na jednu obli`wuklupu umoran, i sede}i ~ita{etihim glasom svoje molitve. Igle, ugleda on svetlost koja i|a-{e ka hramu; i napregnuv{i o~ion vide jednog smernog ~oveka ko-ji sle|a{e toj svetlosti. Obra-dovan tim prizorom, Jovan se sa-kri, `ele}i da {to boqe vidi{ta }e raditi taj ~ovek. A kad po-javqeni ~ovek sti`e pred zatvo-rena vrata hrama Sv. Sofije, kle-~e na prag, i dugo se moqa{e; paonda pru`i ruku i prekrsti vra-ta, i - o ~uda! - vrata se tog tre-nutka sama otvori{e, i sa svetlo-{}u u|e i taj ~udesni ~ovek.U{av{i on kle~e pred ikonuPresvete Bogorodice. Potomustade, i otvoriv{i druga vratau|e u papertu k divnim srebre-nim vratima, i tamo se moqa{edugo. Zatim ta divna vrata otvo-ri krsnim znakom i tako u|e uhram sav blistaju}i svetlo{}u.Do{av{i do sredine hrama on po-di`e ruke k nebu i moqa{e se Bo-gu. A kad zavr{i molitvu on se
vrati natrag u pritvor hrama; i~im iza|e iz crkve, vrata se delo-vawem sile Bo`ije sama zatvori-{e.
Bla`eni mu` Jovan staja{e ipa`qivo motra{e kuda }e krenu-ti taj Bo`anstveni ~ovek. I po-{to on krenu istim putem, Jovan
po|e za wim da vidi gde se skrivatako skupoceni biser Bo`iji.Svrnuv{i malo sa puta ka stepe-nicama svetog Mu~enika Julija-na, taj Bo`iji ~ovek pri|e jednojvrlo maloj ku}ici, kucnu rukom uvrata i tihim glasom re~e: Ma-rija! - @ena mu otvori vrata, i onu|e. Tada i svetlost koja ~ude-snog mu`a tog obasjava{e putem,nestade. @ena pak wegova upaliod kandila lampu i prinese je
svom mu`u. A on niti prile`e napostequ niti na koji drugi na~indade odmora telu svom, nego od-mah sede za posao, jer be{e ko`ari {ija{e ko`e. Tada bla`eni Jo-van, koji ga je pratio, bez ustru-~avawa u|e u ku}u tog sluge Bo-`ijeg, pripade k nogama wegovim,i zalivaju}i ih suzama moqa{e gagovore}i: Ne sakrij od mene ko sii kako je uzvi{eno `ivqewe tvo-je, te ~ini{ izvanredna ~udesakoja svojim o~ima videh. - A smi-renoumni bogougodnik re~e:Oprosti, star~e, Gospoda radi; jasam gre{an ~ovek, i nemam nika-ko dobro delo. Ko sam ja prostak?ili ot kud ja prostak izu~ih uzvi-{eni na~in `ivqewa, o kome tigovori{. Ja sam samo siroma{nizanatlija najbezna~ajnijeg zana-ta. Prevario si se, ~ove~e, preva-rio; ti si vidio privi|ewe a nestvarnost.
Tada starac suzama dodade suzei ne prestaja{e zakliwati Bo-gom smernog ko`ara da mu otkri-je svoju preslavnu vrlinu. I govo-ra{e: Kada ne bi bilo delo Pro-misla Bo`ijeg da se obelodanitvoje `ivqewe, sigurno ne bi janajmawi bio udostojen videti ta-kve tajne. - Tada ~udesni ~ovekonaj, pritje{wen zakletvama,ustade, na~ini metanije starcu,pa mu po~e govoriti ovako : Znajdobro, brate moj, ja nikakav pod-vig ne u~inih na zemqi; napro-tiv, vaqam se u gresima i prqam,i glavna mi je briga starawe o te-lu. No Bog po dobroti Svojoj dademi u um strah od pakla. Od kakouzeh ovu `enu koju vidi{, neoskr-
navismo ~istotu tela, nego se nasdvoje dogovorismo i ~uvamo dev-stvenost; i to krijemo govore}ida je moja `ena nerotkiwa. I mi,iz qubavi prema Gospodu, a uz po-mo} Wegovu, do danas ~uvamo ~i-stotu du{e i tela. A zbog te{kezakletve kojom si me zakleo doda-}u i ovo: sav na{ imetak ne izno-si vi{e od tri ipo srebrenika;time kupujem ko`u i radim svojzanat: pravim obu}u; i {to timezaradim, to delim na dva podjed-naka dela: i prvi, glavni, deo po-sve}ujem Hristu daju}i ga Hri-stovoj bra}i - siromasima, a dru-gi deo tro{im na na{e potrebe.I tako uvek `ive}i imam stalnopred o~ima stra{nog sudiju koji}e do}i, i se}am se ispitivawakojem }e me podvrgnuti |avoli namitarstvima.
^uv{i ovo kazivawe Jovan bizapawen ~istim i bla`enim `i-votom bla`enog Zaharije (jer setako zva{e ovaj bogougodnik), iveoma ga pohvali. Onda celiva{ejedan drugog, i do zemqe se poklo-ni{e jedan drugome, pa sve{teniJovan ode iz ku}e bla`enog Zaha-rije radostan i veseo, slave}i ihvale}i Boga za velika ~udesa ko-ja vide. A bla`eni Zaharija,istinski smiren, da bi izbegaovarqivu slavu qudsku, ostavisvoju ku}u i otide, niko nije znaokuda. Bla`eni Zaharija i divniJovan obojica steko{e heruvim-ski um bdewem.
Iz @itija svetih
za novembar
MONAH UZNEMIRAVAN OD DEMONA
;���� "��� � ���� �!"�<�� � �����0��
4������ � � !� ��� F�� �� �� ���� � �1 � ��� �!
�����( � ��� �!������� � G� ������� ��������� �� �� ���
�,� �� ����� . � ���� � �� ���� ������� "����� ������ ��� ? ��� �� ������ �� � ������� :� "���� � ��� �3�� � ���� ������ � � �� ��0� �������� �� �� ���,� ���� ��� �������B� ����*� �� ������ �� ��"�� 5�� ������ �� �� �!"����H
� ��� �� �� ������ " ��0� 9� ���� �� ������� �� �� ���� ��� �� � " �� ���� � � ��� 65 �� �� .����7������ � ���� ��8� ��������� "������)��� ��� ���� (� �� � ��� 7���� � � B� �� ����� ����� ����� ��� �� ��� ���� �� �� ������ � 4�����"����� ��� �� ����(��� � ��� (� � )�( �� !������(� 4�� �� � ������� �!� ����� � � � ��"� � ��(� ���� ���(,��� 5 � �� ��� 6.�� ������� � ������ ��� ���!�� ������ �� ���"� ���8 #���� �������(� /��� �� " �� ��� � � ��) �� :� ����� �� � )��� ��� !�I���� �� ��� �� � "� � �
!� �� � !� � / � �� � ��(�� �� ���������� 4���0� � ���� � ������� ��)�� ������!���� 3�� �� � "������ "� ��� � � � �� ��������� ������ ���� "��� ���(,��� �� ��� ���� � ��������� � ��!� � �� �� �!��� ��(� �!� ������ � ������ +����� �� ��� �� � "��� / ��� � ����� � ����� "�! � ��� ���� � ?� ��� ��������,��� !� !������ � ������9�����,����� �� �� !� � ������ !�7����� ��(��� ? ��� � � ��!�� �� � ��� � ��� ��� ��!�� . ������� ��������� � �(��!��� � ; ( �� �� �� �!�*��,������ +� �� �������� 0�;�I���� �������� �� �� (�� �� �� ������� ����� �
9���* � ���� ���� �� �� �� !����� � ���!��� �� ��� ���� �� �� ������ ;���� � ��� � ��)� � ������� �� �� ��� �� ��� � !���� �������� !� "���� �� +�� �� �� ����������� !����� ����� ����� � ����� 0� ;�I���� � "��� ������ + <�� ������ ����� ���� � ������ ��� �� ���� � � �� ��(� ������ ����<�� ������(�� �� "���� B���(�� � ��!����� �� �� � ��� ��� 4�� !� ��� ����� ����(�� 6A��� ������8
������� �� �� �� � � �� �� ����(�� �� ��� ��<����� (�� ����<�������1 ?����� �! ������� �� �����=���"� "� ���0� � ������� � � �� �� � �� ���)� � ���� � 6+�� ��-���� ����8 . ���� �� �� " �"�� 65 �� �� .���� 7������ � ���� ���865 �� �� .���� 7��������8
B����)� � ���� "���� � �� �� ��� ��� � ������ ���� � . � �� ����� � !�*��,��� ��� ���� � � �� ���� "������ 3� �( ��� �� " ��1 7� ��� � <� �� � �� "��� �� � �� � ����� ��� �� � �� ��� ����(� �� ��� * ��( �� ������� �(� / �� �� �� " �(� � �� �������
�� ����� *�����+������ *�����
11
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
O OGOVARAWU
O� ������ � � � � ��)���# � ������ � ������ " ������������� � � ������ �� ���
0�� � � ��(� � ���"� ��� ,�"����B� ������ � ��0������� ,�"�����!� ���� �������� � ����������������� ���(���� ���� ���
�� (� ���� ��� �� ���(� ��� � "�! ������ � ����� � �� � � �� ��(������ ���� ( � �� ������ ��� �������� �� ��(� � )� ������ � � �������* �������� �� � � �� � � �!����� � �������* ��� ��� �������� ����� ������ ��0������� � �������� ����(�� ����� !� �������� � ������� ��0�� D��,�� � �� ��������,� � ��� � ��� ������ ����� � �� ���� �
���� ��� ��� � ������ � �� ���� ,��� ��� � ���� �� � �� !������*� � ������,� � � !�� ��� ������ � �� � �"���� �� � ���� �! ,�"��� � "���� !� � �� � � � "� ������� � ������� � � ���� ��� *� B� �� � � �� � ������� "��)���� �� �� � �� ����* �9�� %>>�&��� !����� � ��( "��)���� ��� ��� ��)�(� � � �� �� �� � � � �� ��������( � ����� # � ����� � � ��� ��� 5 �� ��� � � � ���� �� �� ����� ��� !��� � �� ��( �� �������� �� ����( ,��� � � �� �� ������� � � ;��� "� ������ 7���� �� ��!" ��� � ������� �"�0���- � ��� ���� �� �� � ��� � ���� ���� ������ ���� ����� �� ����H���
� * �� �� � "��� ��*� � ������� ���� ������� � �����0� �� � ��� � � �� � ��� ��� �� � � �� � " �� � ;�� ��� "�( ��� ��� �� )����� ���(� �� ��� / ��� ���� ��� ���� �� ���(� ������� �
=�� ��� � ���� � � � ��� ���(� � �� � �� � �� � � . �� � ����� ���� �� "�������� "� �(� ������� / � � ������ ���� ������(�5� �������� "��������
:����� �� ��� ����������� ���� ��� � � � �� �� ��������� � ����
"��)����� ��� (����(� ��0��64����� "����H ;� ����� ��� ����� � ���)� ���*�- �� ��� � �� �� �� ��<� ��18� #�� ��( ����� !���* � �������� ��� � "��� ����� ��� � �!������( � ��"� � "��)�����
# � ���� � �� �����* ������ ���� � "� � �� (�� ���* ��� �� ��<������ 6�� �� ������� ���� �� ����"��� ��<�� 8 �$�� E��'� �� (� ������� �� ���� � ��� ��� � � ��<����� ����� � �� � � * �� �� ��� �� ��
���� "� ���� ��� �� � ���� �����(� ��� � �� ��� ������ �� ������ ��� ��<������ 4�� / )� � ,����� �� � � !���� :��� �� ��� ������ ������ ���* ��� ��� �� ( � ���� ������ ������ �� � - � �� � � ���� �� ��� ��� ������� �������(���� �� � ���� ���� ������ ���0��
3� �� ��� �� ��� ��� �� � � ��� � ������ ��<�� ������� �� � ���� ������ �� �� ������ ��� � ������� ������ �� ��� �� ������ ���� '� �� ������ ������ ����� ����� � �� ������� ��� ��(���� ���*� !� � � ����,���� "��)�����
4�� �� � "��),��� ���� � ���* ���� � "��)��� " �� � � �� �������
!�� (� ���� � ����(�� �� � ��� � � ������ � "���� �� �� � �������� �������� ;�� �� � � ���� � "�!���(�� ��� ,�",�� ���� �� � !������� �� ���� �� ���� � � � !���,���* ������ ��(� �� "����� ������� �� � �� �� !� � ������� �������� ����� � � ,� �������� ������ �� � ���� )��� � �� ����� ���� ��� �! �� � ��� ��* ������ � ������ ���� ��!�� ������ �� ; �����
.������� ��� ����� � �� ��< * ����� �� ����� � � ������ � ��<������
+�� �� ��� ��� ���� � ��� �� ���(�� � ���� �� �� ���(�� � ��� �� ��<� �� �� � � ���(�� ��� "���"�0�� � � �� ���� � ����,��� ��� �
=�� �� �� !� ����,��� � !� "��,��� ���� !�� � � � � ��� (� ��� "�!��� ��* � ��)��� ��� � �� �)������ ����� � ����� �� ������ ������ ��� � ������ �� � "��)����=�� ��� ���� ,��� � � �� �� � �������� � ����� ������ �� ��)����*�- ��<����� ������ ��� �� ������� ��(� �� �������� �� � � ��� ���� � � ���� ���*��
4������ !���� "������ ��� �����/ )� � ���� � � ��<������ !������� ��(������ �� � ��(�� �� (� ������ �� � )� � "�! ����� ���������� ������� � ����� ��� ��� � ��<��� ��� � ��"� � )� ����(�� � ��"���� B�� I����� � "� ��<������� !" � � �� ��� $�� %C�%> � ��,��
+ "�� "�(� ��� "��� ��� !���� �� ��� � ��!���� ��� 9������ � ��!" ��� ��� ��� ��� � ������� � ��� ������ � � � �� ��� ����� � "�!���� � ��� �� ����!� ��� �����0�� ��� ������� B ���� � � ����� �.����)�(� "�!�� ��� �(��! (� �� � � �� �����)��� ������� �9��E��'�
:�� ��<����� �� ��� ���� �� �� ���� ����( �� ��� ���(�� ���� �� � �� ���� ��
*���� '����-����.���
/0� -������,
12
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Jedan od prvih pisaca Bosne i Hercegovinekoji je ovu pokrajinu uveo u kwi`evnost,bio je Svetozar ]orovi}. Rodio se u Mo-
staru u poznatoj trgova~koj ku}i u kojoj je oduveknegovana nacionalna misao. Wegov otac Nikola,poznat i cewen u ~ar{iji, bio je od onih retkihtrgovaca koji je dosta ~itao i pratio rad na naci-onalnom bu|ewu Srba pod tu|inskom vla{}u. Na-ro~ito je ~itao novosadsku “Zastavu” i odu{e-vqavao se nacionalnom borbom Sv. Mileti}a, ~i-je je ime dao svome najstarijem sinu.
Detiwstvo i mladost, pa i najve}i dio `ivota,proveo je ]orovi} u Mostaru. Tu je zavr{ioosnovnu (1882-1886) kao i trgova~ku {kolu. @equda sa drugovima nastavi {kolovawe on nije mogaoda ostvari. Bio je ne`noga zdravqa te roditeqinisu smeli da ga po{aqu van Mostara. Zato jeostao u trgova~koj radwi svoga oca.
Jo{ u trgova~koj {koli obratio je pa`wu nawegove pismene zadatke Silvije Kraw~evi}, pe-snik, tada nastavnik u Mostaru. On mu je davaokwige i upustva za rad. Kasnije za trgova~kom te-zgom mnogo je ~itao i ve} u 14 godini {aqe svojepesme “Golubu”, de~ijem listu u Somboru. Primerza ugled imao je u [anti}u i Du~i}u. Uskoro sejavqa i u Zmajevom “Nevenu”, a od 1891. i 1892 go-dine i u ozbiqnijim ~asopisima: “Javoru”, “Bo-sanskoj Vili”, “Otaxbini”, “Stra`ilovu”, “Le-topisu MS” i dr.
Godine 1891. stupa u peva~ko drutvo “Gusle” ipostaje jedan od najrevnosnijih peva~a i diletana-ta. Ta~an, savestan i vredan uspeo je da postane je-dan od najomiqenijih ~lanova kod publike.
Godine 1894. i 1895. uredio je kalendar “Nere-tqanin” sa dobrim patriotsko-literarnim de-lom. A 1896. godine postaje sa A. [anti}em idej-ni pokreta~ “Zore”. Kasnije im je pristupio iDu~i}. “Zora” postaje jedan od dobrih kwi`evnihlistova i okupila je oko sebe veliki broj sarad-nika iz svih krajeva (Izlazila je do kraja 1901).
Godine 1907. ]orovi} ulazi kao ~lan redakci-je politi~kog lista “Narod”. U wemu je mnogo pi-sao, naro~ito u podlistku. U svojim pri~ama na-
padao je okupatorski re`im. Te se godine i o`e-nio sestrom A. [anti}a i time su jo{ vi{e utvr-dili svoje i do sada dobre odnose. Za vreme anek-sione krize 1908. god. Zajedno sa [anti}em be`iu Italiju. A 1910. god. bio je izabran za poslani-ka u Bosanskom saboru. I tu je, kao i svuda, oprav-dao poverewe naroda rade}i za wegovo dobro. Napo~etku rata 1914. god. odmah je zatvoren kao po-znati nacionalni radnik i kao taoc interniran uMa|arsku. Na zauzimawe jednog ma|arskog lekara
koji je ~itao ]orovi}eve pri~e u prevodu, budepu{ten da se le~i kod ku}e, jer je u internacijibio sasvim slabog zdravqa. Godinu 1918. proveo jekod ku}e u te{koj iznurenosti i bolesti ali jedo~ekao da vidi svoju realizovanu zavetnu misao:oslobo|ewe i ujediwewe svih na{ih naroda.
]orovi} je umro 1919. god, 17. aprila. Uz jed-nodu{no `aqewe celoga Mostara sahrawen je usvom rodnom mestu na Suhodolinskom grobqu.
Li~nost i dela
]orovi} je ro|en u Mostaru i u wemu proveoceo svoj `ivot, sa malim izuzetkom. Nigde nijeputovao, a bez ve}eg obrazovawa, ]orovi} je po-stao pisac po svom velikom nagonu za stvarawem.@ive}i u Mostaru na prelomu dva veka, kada jeMostar imao ~itavu kwi`evnu tradiciju, svojedobre predstavnike i svoje kwi`evne listove,]orovi} je propevao. Po primeru ostalih on jemnogo ~itao. Redovno je pratio sve kwi`evne ~a-sopise, kao i sva dela na srpskom jeziku. Vide}ida je to ipak malo, sam je nau~io ruski pa je u ru-skom prevodu pro~itao sva najboqa dela evropskeliterature. Uz to je bio u stalnom dodiru sa svimkwi`evnicima, {to mu je tako|e mnogo doprine-lo da pro{iri svoj vidokrug.
Kao {to smo ve} napomenuli, po~eo je sa de~ijimpesmama. Prva kwiga koju je {tampao u Mostaru1894. god. bile su de~ije pesme: “Poletarke”. Od1895. god. izdao je nekolkiko kwiga pripovedaka: “IzMostara” - (1895), “Iz Hercegovine” - (1896), “Krvnimir” - (1897), “Razoreno gnijezdo” i “Iz moje domo-vine” - (1898). To su mahom po~etni~ki radovi kojimtra`i svoj put. Wegov pravi kwi`evni rad po~iwezapravo tek 1903. godine.. Otada je dosta napisao. Iz-dao je vi{e kwiga pripovedaka: “U ~asovima odmo-ra” - (~etiri kwige: 1903-4-6 i 1910), “Moji znanci” -(1909), “Jarani” - (1913), “U }elijama” - (1918), i “Br-|ani” - (1919); Napisao je i tri romana: “@enidbaPere Karantana” - (1905), “Maj~ina Sultanija” -(1906), i “Stojan Mutika{a” - (1908).
Pisao je i pozori{ne komade, ve}inom u jednom~inu: “Izdaje stan pod kiriju” i “Povratak”, kao i udva i tri ~ina: “Aj{a” i “Zulum}ar” - (1914). Predsmrt je izdao: “Bele{ke jednog taoca” - (1919).
Kao {to se vidi ]orovi} je bio jedan od naj-plodnijih na{ih pisaca. Pisao je vrlo brzo i la-ko. Za Jankovu “Zvezdu” napisao je pri~u za jedandan, a za svoju “Zoru” jednom do podne. Zbog tesvoje osobine bio je mnogo cewen od urednika. Za-to su se otimali o wega. A ove svoje pri~e pisaoje u kancelariji pored magaze, a “mu{terije munisu u tome smetale”, kako no veli.
13
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
SVETOZAR
]OROVI]
(1875 - 1919)
DOBRO U ^OVEKU
BESEDA NA DUHOVE
Dobro je, bra}o i sestre,ostaviti s vremena navreme svakodnevna zani-
mawa, svakodnevne trzavice ibrige, svakodnevne misli i raz-govore, i do}i na ovo sveto mesto,pa tu osve`iti sebe molitvom idrugim, novim, nesvakodnevnimmislima.
Praznici su zato i dati da ~o-vek predahne od onog obi~nog isvakodnevnog i da, pogru`uju}ise u molitvu i podse}aju}i se navelika dela Bo`ja, pribira snaguza daqi put, daqe `rtve i daqauzdizawa.
I dana{wi praznik pru`a mi-sli koje osve`avaju i podi`u duh.To su misli o prvim, svetlim da-nima hri{}anstva i o `ivoto-davnoj snazi dobra i qubavi.
Na dana{wi dan je jedna malagrupa qudi u dalekoj i zaba~enojPalestini dobila nadahnu}e od-ozgo da po|e u svet i objavi nove ispasonosne istine.
Pred wima je bilo ogromnoRimsko Carstvo od Eufrata doAtlantika i od Rajne i Dunava doEtiopije, u kojem se `ivelo, u`i-valo, robovalo, uzajamno prezi-ralo i ponekad od muke ubijalo.
Raspolagalo je to carstvo uzor-nim zakonodavstvom i visokomkulturom, spoqa{wom organiza-cijom i spoqa{wim obiqem, alito nije sve {to ~ovek tra`i i `e-li. Qudi su bili `edni ne~eg du-bqeg, toplijeg, `ivotnijeg.
Pred taj svet su izi{li na da-na{wi dan apostoli i objaviliSpasiteqevu blagovest da to {toqudi tra`e nije daleko od wih,da svaki ~ovek nosi u sebi blagokojega nije svestan, blago bogosi-novstva i dobrote, da se s timblagom ni{ta na ovome svetu nemo`e meriti i da mu ga, ako ga ~o-
vek u sebi i u qudima oko sebe nena|e, ni{ta na ovome svetu ne mo-`e zameniti ni nadoknaditi.
Objavili su da je Spasiteqprilazio i qudima koje su ostaliprezirali i odbacivali i otkri-vao i u wima ~itav jedan svet le-pote: u nesre}nom nepo{tenomZakheju, u jadnoj gre{nici Mag-dalini, u brzom na gnev i poteza-we no`a apostolu Petru, u raspe-tom razbojniku.
Objavili su da je sva nesre}a utome {to qudi zauzimaju pogre-{an stav, {to slute, pronalaze ivide jedan u drugom ono {to jer|avo, a ne ono {to je dobro, {totra`e ono {to hrani mr`wu i
ubija duh, a ne ono {to podi`eduh i {to ra|a qubav i radost.
Savetovali su:Prestanite da tra`ite ono
{to je r|avo u va{im bli`wimai potra`ite i zavolite ono {toje dobro i spa{}ete i wih i sebe.
Spa{}ete wih jer svaki ~ovekve} veruje u svoju dobrotu, svakivoli i `eli da je dobar, svakiose}a ve~ni bo`anski zov ka sa-vr{enstvu. Trebalo bi ga u tomepodr`ati: poverovati mu i pomo-}i da se dobro, koje `ivi u wemu ikoje on ceni u sebi, razvije, oja~ai odnese pobedu nad zlom.
Spa{}ete i sebe jer }ete, samoako budete umeli, u dnu svakogasrca na}i ne{to dostojno qubavii umesto zlom hrani}ete i poji-}ete du{u dobrom i qubavqu.
A samo se dobro u ~oveku mo`evoleti i samo se qubavqu mo`e`iveti.
Sa tom naukom su na dana{widan apostoli izi{li pred svet.
Qudi koji su se ose}ali usa-mqeni u svetu imali su prilikeda se posle svake apostolske pro-povedi na delu uvere da ima du{apunih skrivene dobrote koje ume-ju da vole i koje se mogu voleti.
Qudi koji su `eleli da se oslo-ne o neko dobro, plemenito bi}e,koje bi ih svojom dobrotom podr-`avalo, nalazili su me|u prvimhri{}anima to {to su tra`ili iose}ali su kako pupoqci onog{to je najlep{e u wima obilnobujaju i cvetaju u toj atmosferitopline i srda~nosti.
Na molitvenim skupovima pr-vih hri{}ana gorela su srca odqubavi i od blizine i prisustvaOnoga koji je tu skoro bio rekao:“Novu vam zapovest dajem - da qu-bite jedni druge!”
Ko se jednom na{ao na skuputih qudi, iz kojih je pod uticajemblagodati Duha Svetoga progovo-
14
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Napredovawe
u velikom ili malom.
Od nas se o~ekuje da u va`nim delima poka`e-
mo istu marqivost koju pokazujemo u malova-
`nim stvarima.
(Lk. 13, 15-16): Svaki od vas ne odre{uje li usubotu svoga vola ili magarca od jasala i vodi daga napoji? A ovu k}er Avraamovu, koju sveza sata-na osamnaest godina, nije li tebalo odre{iti odove sveze u dan subotni? (Lk. 18, 1-7): Kaza im pakpri~u kako treba svagda da se mole, i da ne klonu,govore}i: U nekome gradu be{e nekakav sudija kojise Boga ne boja{e i qudi ne sti|a{e. A u onomegradu be{e jedna udovica, i ona dola`a{e k wemugovore}i: Odbrani me od suparnika moga. I ne hte-de za dugo. A najposle re~e u sebi: Ako se i ne bo-jim Boga i qudi ne stidim, no budu}i da mi dosa|u-je ova udovica, odbrani}u je, da mi jednako ne dola-zi i dodijava. I re~e Gospod: ^ujte {ta govori ne-pravedni sudija! A zar Bog ne}e odbraniti izabra-ne svoje koji mu vapiju dan i no}, i zar }e okleva-ti? (2. Tim. 2, 4-5): Nijedan se vojnik ne upli}e uposlove obi~nog `ivota, da bi ugodio vojvodi.Ako se ko i bori, ne dobija venac ako se ne boripo pravilu.
15
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
rilo ono {to je najboqe u ~oveku,i ko je osetio i zavoleo Hrita,taj vi{e nije odlazio. Jer, qudisu `edni dobra, `edni qubavi,`edni Hristove blizine vi{enego i~eg na svetu. Kada to negdeprona|u, ne odvajaju se lako i neodlaze.
I tako je hri{}anstvo, ne bo-re}i se oru`jem, ne koriste}i si-lu i ne ubiv{i ni jednog protiv-nika, za nepuna tri veka pobedi-lo svet.
Neka neko na|e {to sli~no uistoriji!
Prolazili su zatim vekovi,prolazila su kraqevstva i car-stva, a hri{}anstvo je ostajalo.
Samo, novi nara{taji hri{}a-na su ~esto zaboravqali ono {toje prvo i osnovno u hri{}anstvu.
A jedno od prvih i osnovnihpravila za hri{}anski duhovni`ivot jeste: ne tra`ite i ne gle-dajte jedan u drugom ono {to jezlo, nego ono {to je dobro, da bi-ste prestali mrzeti i otpo~elivoleti - jer je u qubavi spasewe iradost i `ivot!
O, kad bismo i mi poslu{alitaj savet! Ako ne sav teret, a onobar pola tereta skinulo bi namse sa du{e, pa bi se lak{e i rado-snije `ivelo.
Po na{im kwi`arskim izlo-zima mo`e se videti kwiga “@i-vot oivi~en tamnicom”. Stvarno,`ivot je oivi~en tamnicom akose svugda oko sebe vidi i sluti sa-mo zlo. Upropa{}ujemo sebi `i-vot prebiraju}i neprestano poonome {to je ru`no, ne~isto ir|avo u drugome. Zar nam je `ivotzato dat i zar od svoje du{e zbiqane umemo da na~inimo ni{ta bo-qe do smetli{te tu|ih mana i tu-|ih grehova? A niko, rekao je ve-liki Apostol, ne zna {ta je u ~o-veku...
Znamo jednog crkvenog veliko-dostojnika koga su pred rat svijednodu{no ru`ili i osu|ivali.Dnevni listovi su pisali protiv
wega, rasturani su leci protivwega, op{tinski odbori ~itaveBosanske Krajine donosili su re-zolucije i proteste protiv wegai tra`ili da se ukloni iz wiho-voga kraja. Ali, do{ao je rat i“Nezavisna Dr`ava Hrvatska” iiz toga ~oveka je blesnulo ne{to{to niko nije ni slutio: poneo sekao najve}i pastir i heroj i zavr-{io svoj `ivot lep{e nego kra-
qevski - zavr{io ga je veli~an-stveno, kao velikomu~enik. Sadaje ponos Crkve kojoj je, po op-{tem uverewu, nekada slu`io naporugu.
Niko ne zna kakvo se sve dobrokrije u ~oveku.
Na ovome se svetu ne mo`e na}isavr{en ~ovek, ali se ne mo`ena}i ni takav u kome ne bi biloba{ ni~ega dobrog. Svaki ~ovekkoji prolazi kraj nas nosi u sebisliku Bo`ju, svaki - i onaj najgo-ri - ima trenutke kada je veliki,dobar i mio. To i jeste ono na {toprvenstveno treba obra}ati pa-`wu, {to treba tra`iti i ~emuse treba radovati.
Zato, kad nas zlo goni da ma okome mislimo ru`no, kada nam sepri susretu s nekim ili pri se}a-wu na nekog lice gr~i od netrpe-qivosti, umirimo odmah sebe i saqubavqu pomislimo: pa i taj ~o-vek, koga ja ne trpim, dete jeBo`je; i za wega je umro Hristos;i na wega Bog gleda sa qubavqu io~ekuje da Mu se vrati u o~inskizagrqaj; i taj ~ovek ume da budedobar, mo`da daleko boqi negoja; i on svakako ima svoju nevoqu,i wega ne{to pe~e i boli; i on jemoj brat, dostojan sa`aqewa iqubavi...
Te misli i ta ose}awa otkra-vquju srce i ru{e pregrade kojedele ~oveka od ~oveka, te ~ovekulakne i bude mu vedro na du{i i,kraj svih neda}a i nevoqa spoqa,lak{e se di{e i `ivi.
Istra`ivawem zla samo seve}ma rawavi du{a, zagor~ava sei truje i sopstveni i tu|i `ivot.Samo se qubavqu i verm u dobro~ovek podi`e, samo se wima `i-vi.
Zato, kada danas budete plelivence od zelenila i uplitali uwih molitve za one koji su nasostavili, pre{av{i u drugi svet,i za sve koji su vam dragi na ovojzemqi, upletite u wih i molitvuda nam Bog pomogne da ne gledamojedan u drugom ono {to je zlo, ne-go ono {to je dobro, da se raduje-mo tome dobru, te da nam dobrobude.
I kada te ve~i}e budte gledalikraj doma}e ikone, pred kojom sebudete molili, dodajte svojoj sva-kodnevnoj molitvi i prozbu:
Gospode, pomozi mi da u svakom~oveku vidim i zavolim ono {toje dobro, te da i u mojoj du{i za-{umi Tvoje veliko, i sveto, ibeskrajno more qubavi! Amin.
Episkop
brani~evski
Hrizostom
(Vojinovi})
SVETI SERAFIM SAROVSKI
N� � ���� � ����� ����0� ������ � � ����� ���� � "��4���I�� "� �� �� �� � ��
�� � ������ 9������� / � �������# �� � � �� ��� �! ���� �� /� �������� �&� ����� %C�%� � ����� 6:� ������� ���� � ��!���(� �����0� ��� � ���� � ����������� G������� � "���(�� �� ������ �� � <�� � � ����!� �� ���� ���� � � < *� "���(�� " ���� 6.��� ��<��� / ) � ������8�. � �� ���(� �� ����0�� � �� ������ �� � ����� � � ����(� ������ � � ���!�� 9 � �� � �����(���� ����� 6:�� ���� �� ��)� !� ���� ������� �� �� " 8� ? � ����� �������*���� ������ *�0� (��� � ����� ������� ��� �� *��� ���(�� !��� �� ������� ����� 0����� �� B��� �� ����� � ���� � ���� �� ��(�� � ���������� � ������ � � ����� � �� ��� ������ ���� �� ������ �� ���( �!������ /���(�� ��� �(� �� � ������� �������� � ��"� � ��������� ;� �� ����(�*� /���(�� ������ � ����� 6:� ���(� ��� ��� - � �� � ���� ��� ��� ��� �� � / �� (�,� ��� ��� G� �9��������� 9������� D������0� ��(� 9������� / � � ��0� ��� � ����H8 :����� �<�*� ��� ��<���� ��)���� ���� � ���� � ����� � ��� ��0��� ������0� �� ��� ���0������� 0��� ����� � �� �� "�(� !������ )����� ����(� �� � ��������� B�� ���� (� ������� =� ���� �<�*� ��� ; ���9������ � ��� ; ��� / � �� �� 7�,��� �� ���� "�*� "���� "������� � ���� ��� =� ���� �<�(� / � ������ �!� J � �������� � ���� @���0� :�"���� ���<�(� �� ��"� ����� �� ������ � � � �� ��<� �� �� �� #�)��/ ) � �� ��- ����� � "�(� "����������� ����� " � �� ���� ����� ������� ����- !�� ����� ��� � ���� ����� � ����� � � �� �� ���� � ����(�� � ������ ������ ����(�������������� ��� ���� ����(��� ��!���� ��� �� ����� �� � �� ��� ��
"��� � ����� (��� A�!�� ���� � �"�(� ����� �� "�(� !������ ��� � ��������� � �� �� 9��� ����� �"�(� �� ������*�,� � �� ������ �������0�� � � �� � ������*�,� "�*�����(��� ���� ����� A��� � B�� �!�����(� ��(� � ���* � ���� :� �����; "�(� �!��(��� ������ ��!� ��� ����(��� ���������� ��������� �������� � "������� � ���� � ����� (���� � ��� ���� "�� ������� ���� �
��� ��� �� � � � ���� ����� � � ��� ��0� @���0� :�"����� � �� ; "�(������(���� � ������� � "�(� ��)�� ���(� ��� � ��<���� + ��� �<�*� !�J � � ��� � ���� � ���0���� � *�,����� ��!�� " �- "�*� ��!� �� ��������!��* ��0� � ��!�� " � � ��� � � ���� ���(���� ��� <� � �������- ���"�*� ������ ��� ��- � �� ���� (� ����� � ��� � ���� @���0� ��"����"� �(� � �������� ���� � � ������� ������ � ��* �� ��� ������ ������� �� � � ����* ������ /�(� ������ � ��� � � ���- ����� �� "�(� ��� ����� �������� ����� ����� ���-"�(� ����� � � ����� � ��� � ������� ����� ���� ;� �� ����(�* � ��� *�@���0� :�"���� ���<� � ���� �� �
������(� �� ���� � ��� �� �!� ���� ����� 6?������ � ���0�� � �� " ������ #���� � ���� �� (� �� ��� � < (� ��� �� �� ��8 ;� �� ����* ��� ����� *� @���0� :�"���� �!� �� � � ����� 6:� " ��- �� �� � (�� ����� � ����� 8� B��0 4���I�� ��� ����� �(� �� � ������ ��� �� � �������� 9������ � / � � ��0 �� � ��� � ��(� � ��� ��� ���,�� � �� ���� �� "������� B"�!��� ����� � ��� (��� � �����* 0� 4���I���� ����� ��� ������� ��� �� ��� ����� )���� 9 � � ���� �� !�����*� � �� � 19������� / � � ��0� ������ �� �����<�� � � ����� � �� �* ���� �������B�� ��� �*� �� "� ������ � ���� ��� �� � � (��� �� ����� ������� ��� �*� ��� ����� �����0� D������ �G��������� �� ������ ��� ��� ������0� #���� � ��� ����� �����0� ������� �� ������ ��� ����� ������0�0���0� .���� � ���� � "�� G������� �� �� �������� ��� ����� ������0� 9����� � � + � �� �� �� ����� ���� � "�� ������� � ������0� ;������� �� (����� ����� �����0� ;��� ��� � ������0� ����� �� ;� �����!�* ���� � ��*� � ����� �� ��!���(� �� � ��� � � ����� ������(��� �)�� �� 7����� ����� �* �� � ��(� � ������� ���� � K��� ��������*- ��� � � ��*�� 1��� ��� $����� ����� ������� �� ��� � ���� ��������� � ���&���� 0 �� ��� ����������8
9������� / � � ��0� � �� � (�� � � ���� 0� 4���I��� (� ������0� � ��<��� �� � � ��� ������ �� (�� ��� 6:� ����,� � � � ���8 ���� � ������ B��0 4���I�� �� � ��� 6B� D������0�H � �* ������,��� ��� �� � �� ��� � ��"� �� �*��� � ����8 :� � �� @���0� :�"���� ����� 6;� �� ��� ,�"���� � � ������ � ������� :�� )� �� � ���(���- �� �� �!��(�� ��� �� "��� �� " � � "��!� ����- � �� �!��"� ��
16
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
17
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
�� ��� ��� �� �� ��(��� ����� ��*"��)��* � ��� � �*- �� ������ �����0� ���� � ���� "���� � �� �������������� "��� � ��)�� � ����- � �� � ���)� 5 �� �� ����� "��� � ����� ���� / ���8 =����� "���� ��� �� ����� ���� ��� 6G� � � ����� �� �� � � � ��� � �� ���0� ��* ������� � ��* �����(� !���,�� 0����� � " ������ � !�)����(� 0����� ���� � ��"��� - !�� ��(� � "� � ,� ��� ��(�� - !�� ��(� ;���� � 5 �� ��- � !�� ��� ����(� �� �� �(� ����� ����� � ������ ��� � "�� ���� �� ��� � � ����� 4�� �����<�(�� ������0� �������� ��� �� ����(�� �� � � ������ ��0�� � ������� �� �� "��� ����� �����8
D�<��� �� !���(� ���� (� 9������� / � ��0� ���� 0� 4���I����64� � ��(� ,�"���� � � "��� � ����8� � "��� �� �� ��� B�� ���(� �� ����� � ��� ������ ��� ; ��� 9������ �; ��� / � �� � "��� �� ��(� ��� �� ��� �� 0�����(� � ��� ���� � ��������� "� ����� � B� ��L��� ��"� ���� ���� � ������ 0� 4���I���������� :�!��� � � 9�* �� �� . � � �� ���� �� ��� � ����� �����,�� �
D�<��� � ��� �� �� ���� ���� /���(��� "���� ��� �� � ��� � �� ����� ����� 6G� � ����(��� ����� "��� ��� �� �� � 5 �� � ��� �" ��� ���� � �� ����� ����� "�� ��� �������� ��,��� � / ��� 5 �� � �� �� �� ��"�� G� ����� ��� �� � )����� H.��� ��!� �� !" � � �* ���"� ������ ���� � ���� � 5 �� ��� 9 "�<� ����� ���,�� <�� ��� � "��� � ����� ����� �� ���� ����� 5 �� � �� ��� � �� � ������ 9��!��� ��"� � � � � 5 �� �� � ����� / ) �� �������,�� � ���� �" � � � ����� 9����� � � �� � � ������ 5 �� ��� ��� ��������1 ��� ��� 5 �� ��� �� ����(�� ��� � ��1 ��� ��� 5 �� ��� �� � � ���� !� ���� �� �1 @���0� :�"����� � � !� ��H
0� �����23�� #���������
&�����4
BESTRA[]E DU[E
Bestra{}e du{e treba daprethodi telesnoj ~isto-ti.
Celokupni napor ovoga `ivo-ta se sastoji u tome da se uzvi{e-nost du{e ne unizi ustankom, tj.pobunom zadovoqstva, te da na{razum ne padne, srozav{i se dostrasti tela i krvi, umesto da seuzvisi i da gleda gore. Jer, kakojo{ mo`e slobodnim okom gleda-ti sebi srodnu i umnu svetlostrazum koji se dole prikovao za za-dovoqstvo tela i koji je svu `equusmerio na qudske strasti, nagi-wu}i nekom pokvarenom i neva-spitanom predstavom ka onomtvarnom?
Kao {to sviwske o~i, po pri-rodi okrenute na dole, ne znaju za~udesnost neba, tako i du{a, pri-vezana za telo, nikako ne mo`e dagleda na nebo i na gorwu krasotu,budu}i da nagiwe ka onome nisko-me i skotskome u qudskoj priro-di. Da bi, dakle, na{a du{a moglaslobodno i nesmetano da gleda nabo`ansku i bla`enu sladost, onane treba da se okre}e ni prema ~e-mu zemaqskom niti da u~estvuje ubilo kakvom navodnom zadovoq-stvu koje je dozvoqeno u op{tem,tj. bra~nom `ivotu, nego trebasvu silu ra~enija, tj. qubavi saonog telesnog da pomeri na onoumno i na sozercawe netvarne le-pote. Devstvenost tela je, dakle,zami{qena kao potpora za jednotakvo na{e du{evno raspolo`e-we koje mo`e u~initi da du{aosobito zaboravi i prenebregnestrasne pokrete prirode, te daostane bez ikakve potrebe da sezanima niskim zahtevima tela.Oslobodiv{i se jedanput takvogduga, ona se ve} ne izla`e opasno-sti da se, zbog postepenog privi-kavawa na ono {to se ~ini da jedopu{teno po nekom prirodnomzakonu, obrete u udaqenosti i ne-
znawu spram bo`anstvene i celo-vite sladosti, koju, po prirodi,samo ~istota srca onoga {to je unama vladaju}e, tj. duha, mo`e do-segnuti.
Sveti Grigorije
Niski
DEVSTVENOST
Dar devstvenosti je pre-vashodno svojstven beste-lesnoj prirodi, tj. ange-
lima, ali ga je Bog po Svom ~ove-koqubqu darovao i onima koj `i-vot primaju od mesa i krvi, da biqudska priroda (ina~e oborenazbog strasnog raspolo`ewa) u~e-stvovawem u ~istoti, kao nekompru`enom rukom, opet bila is-pravqena i rukovo|ena da gledana ono {to je gore (up. Kol. 3,1).Zbog toga smatram da i izvor ne-tqenosti, Sam Gospod na{ IsusHristos, nije u{ao u svet putembraka, kako bi i samim na~inomovaplo}ewa ukazao na tu velikutajnu, da prisustvo i primaweunutra Boga mo`e da podnese sa-mo ~istota, koju opet niko ne mo-`e u potpunosti da dostigne uko-liko ne odstrani od sebe telesnestrasti. Ono {to se u neporo~nojMariji desilo telesno, to biva ikod svake du{e koja destvuje porazumu, premda tu Gospod i nijetelesno prisutan. Jer mi, govoriapostol, Hrista vi{e ne poznaje-mo po telu (up. 2 Kor. 5,10), negose On duhovno u nas useqava iuvodi sa Sobom i Oca, kao {tonegde ka`e Jevan|eqe (Jn. 14,23).
Sv Grigorije
Niski
ISTINSKA
SLU@BA
(nastavak iz pro{log broja)
U taj ~asak dogodi se ne{to~emu su se jo{ mawe nada-li. Starac pade na kolena
i metanisa udariv{i ~elom ze-mqu pred ]irilom. To isto u~i-ni{e i mnogi drugi. Ostali su sepriklawali do pojasa i ponavqa-li re~i od zahvalnosti, koje su sesve slivale u naki ~udan romor.Nekoliko razdraganih `ena pri-|o{e bli`e, prihvati{e skuteod ]irilove mantije, i priti-skivahu ih na usta svoja. Gotovo usvih wih sijahu se u o~ima suze.Nada Aleksijevna, potresena tomscenom, nasloni se na crkvenistub, boje}i se da je ne izdadu no-ge. To je bilo mnogo za wezine ve}umorne `ivce. ]irilo, napro-tiv, ose}a{e u grudima kao dvasrca! On ose}a{e da se ba{ u taj~as izme|u wega i wegovih paro-hijana utvr|uje ~vrsta, neprekid-na veza, i da sada on ima silnuvlast nad tom gomilom qudi. Ose-tio je on, da su sve ono, {to je onwima govorio, bile re~i i re~ikoje su oni po svoj prilici pro-pu{tali mimo u{i, ali ako im on{to ka`e sada, da }e duboko zapa-sti u wihove du{e, i da }e se po-kazati na wima kao pouka pri-mqena i usvojena. On je morao go-voriti i, dignuv{i ruku onakoveli~anstveno, kao onda, kad jezvao u pomo} Nadu Aleksijevnu,rekne:
- Prijateqi moji, ~ujte me, ~uj-te me! Bog je nas pokarao za greho-ve na{e, a koji od nas mo`e re}i
da ne}e i od sada gre{iti, i za-slu`iti opet isto ovo? Ova ne-sre}a mo`e do}i i drugi put, inas zate}i nepripravne. Zatoslu{ajte vi mene sada, kada su sr-ca va{a o~i{}ena i razdragana,zakunite mi se ovoga ~asa: da ni-kad ne}ete piti preko mere, a pa-re koje ste tro{ili na pi}e, da}ete ulagati u zajedni~ku kasu,radi pomo}i bli`wima - ako biosvanuo crni dan.
- Vrlo dobro! Vrlo dobro! Mi}emo pozatvoriti mehane, i done-}emo op{tinsku odluku.
- Ne, ne! odgovori ]irilo: -Odluka se mo`e pogaziti. Meha-ne }ete vi zatvoriti, ali }etepreko trideset vrsta i}i da tra-`ite rakije. - Ne treba odluka.Vi se samo meni ovde na ovom me-stu zarecite! Zari~ete li se?
- Zari~emo se! zagrmi gomilakao jedan ~ovek.
]irilo ne be{e jo{ si{ao sposledweg stupwa od crkvenihvrata, kad opazi da ga neko zagr-li, i stade qubiti u usta. To jebio starac koji mu je izgovorio upo~etku one re~i. Sada nasta qu-bqewe bez kraja. Svi su se qubi-li: i doktor, i Nada Aleksijevna,pa ~ak i stari |akon koji je pla-kao vi{e od svih drugih.
Nada je Aleksijevna jedva do-{la do svoga intova. Kroz ne vi-{e nego po sata, ona je pretrpelatolike silne utiske, da su weni`ivci malaksali. Sa svim izne-mogla, ona zapovedi da odmah vozeku}i.
Kad joj gosti, koji su se i`qu-bili skoro sa celim selom, do|o-{e, ona ih do~eka, ali ve} bona. A]irilo beja{e sve`, jakovan, iza ru~kom govora{e mnogo. On jeu nekom zanosu glasno snivao otom kako }e tek od sada raditiuspe{no. Sada se izme|u wega iwegovih parohijana isprela vezakoju ni{ta ne mo`e prekinuti.Za nedequ dana, on je stekao gole-mu vlast nad wima. Govorio je dase pijanstvo mo`e sa svim uni-{titi, govorio je o u{tedama, ko-je }e pomo}i da se gazdinstvo una-predi; govorio je o {koli za od-rasle...
- Da, da, Nado Aleksijevna! Va-ma i meni sada je ~vrsto pod noga-ma. Mi smo danas zavojevali Lu-govom! I mi }emo, zdravqe Bo`e,oti}i daleko! Tako odu{evqenogovora{e ]irilo.
Nada Aleksijevna se bonoosmejkiva{e, i na wega pogleda-{e tu`no i nerazgovetno. Ona jegoste vrlo qubazno nudila da je-du, a sama nije ni{ta okusila, pai u razgovor se nije me{ala. Od-
18
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
19
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
mah po ru~ku do|o{e dvokoliceza doktora i za starca Obnovqen-skoga koji je naumio da najpre odeu grad, i da propita {ta rade i{ta misle Fortifikantovi.
- Ah, vi mili i dragi qudi! Ka-ko mi je `ao rastati se s vama! Ve-oma mi je `ao! govora{e Sapo-{kov ve} sedaju}i na sedlo name-{teno od sena: - Popo! nemojte za-boraviti svratiti onoj `eni, ka-ko joj ono be{e ime? Prepe~eni-ca, kako li?...Woj treba promeni-ti zavoje! - dodade on.
\akon, }ute}i, poqubi se s ]i-rilom, i dodade: - seti se, sineslatki, i sebe! Ni Bog, ni savestto ne zabrawuje!...
]irilo ga zamoli da pozdravii poqubi celu porodicu, i da ka-`e Muri, da je sada u Lugovu svedobro, te neka se {to pre vrati smalim Gavrom. Tu se i pisaricaoprosti i ode svojoj ku}i, sa svimzadovoqna {to se, trudom svojimoko bolesnika, poznala s takvim,po wenom mi{qewu sjajnim dru-{tvom.
Nada Aleksijevna i ]iriloosta{e sami.
- Hajdemo malo u ba{tu! - re~eona. Htela bih malo vi{e vazdu-ha!
Oni si|u sa stuba. Sunce se tajdan nije pomaqalo iza oblaka,ali su oblaci bili mirni, otvo-reno pepeqavi, nalik na gustumaglu, i bez straha od ki{e. Sla-ba~ak povetarac jedva je lelujaograne na drve}u. Pod nogama jetek ovde onde {u{talo suho li-{}e sa drve}a. Vazduh je bio ~isti sve`: dihati je bilo lasno.
Oni su i{li naporedo. Mali-{a otr~a napred. On je znao svakikuti} u sadu, jer je u tom sadu i ku-
}i on sve svoje vreme provodio.Taj mali vaspitani divqak goto-vo nije ni vi|ao qude, i sve wih,osem majke i nastojnika, smatraoje za tu|ine, i klonio se od wih.Tek posledwih sedmica on se ma-lo svikao s ]irilom i po~eo ga jesmatrati kao nekog svoga prija-teqa.
Nada Aleksijevna uzme na le|abelu vezenu maramu, i svaki ~asbi se zdrhtavala i umotavala tommaramom.
- Vi ste se sa svim raskravili,Nado Aleksijevna! - re~e joj ]i-rilo, gledaju}i u weno bledo li-ce i sav bolesni~ki wen lik?
Ona se gorko osmehnu, slegnuramenima, i ja~e se zavi maramom.
- I vreme je da se raskravim i...da dam ostavku! - i sada se zace-ni kratkim i kao iznu|enimosmehom. ]irilo pomisli: “Bo-
lesna je, Bog i du{a bolesna!” pane odgovori ni{ta.
- A {to mi ne odgovarate? - na-stavi Krupejeva: - {to ne velitekako to? Zar vi - tako mlada pave} dajete ostavku? Tek {to stene{to malo u~inili - i ve} ste seumorili? Za{to vi tako ne govo-rite? - Dajte mi ruku, - ja se upra-vo povodim.
]irilo nije umeo nuditi rukegospama, i wemu se ~inilo da {i-roki rukavi od mantije tome sme-taju. Ali se Krupejeva sama pri-bli`i k wemu, uze ga za ruku, isna`no se osloni na wu.
- Vama je potreban odmor, NadoAleksijevna! - re~e ]irilo.
Krupejeva ili to nije ~ula, ilinije marila da ~uje.
- Ja sam ludo provela svoj `i-vot! - tiho govora{e ona kao zato,da to samo on mo`e ~uti: - u mom`ivotu ima samo jedan krupan ivredan pa`we doga|aj, pa i taj jenajve}a moja ludorija!...Qudi skojima sam se poznavala, izaziva-li su u mene samo prezirawe...Viste jedini ~ovek koga ja po{tu-jem.
]irilo je opa`ao da ona svadrh}e, a tihi wezin govor bio jegotov pretvoriti se u pla~.
- E pa eto mi i radimo zajedno!meko joj odgovori on.
- ^ujte me, produ`ava{e onaonim tihim glasom: - Za{to vinosite tu mantiju? - Eto vi ne ve-rujete...Skinite je!...
U tihom, jedva ~ujnom glasu we-nom, ose}alo se zahtevawe.
- Ko vam je to kazao? Ja verujemu Boga koji mi poma`e do}i do sr-ca ovih prostih qudi. Bez wega ja
/������� �� 56� �����,
OPRA[TAWE BLI@WIMA
Nemoj se qutiti ni na kognego svima opra{taj (An-tonije Veliki).
Ukoliko je to zavisno od mene,ja nikad nisam zaspao sa tugom usrcu svome na nekoga, i nikom ni-sam dozvolio da zaspi sa tugom namene (Ava Agaton).
[ta je neodlo`nije od ~oveko-qubqa? U~enici su prosili so-domskog ogwa na one koji nisuhteli da prime Isusa na konak,ali On je odbacio osvetu (Luka.9,54-56). Petar je otsekao uho Ma-lahu, jednome od onih koji suuhvatili i vre|ali Gospoda uGetsimanaskome vrtu, ali Gospodga je iscelio (Jov. 18, 10). A kad jePetar zapitao Gospoda da li tre-ba bratu koji nam gre{i oprosti-ti sedam puta, dobio je odgovor:“sedamdeset puta sedam” (Mat. 18,22). Spomenuti u Jevan|equ du-`nik, koji nije oprostio ono {toje wemu bilo opro{teno, zar sene podvrgava najstro`ijem tra-`ewu (Mat. 18, 23 - 24)? Pa i uobrascu molitve zar se ne zahtevaod nas da pra{tawem sti~emo se-bi opro{taj?
Imaju}i toliko primera, dapodra`avamo Bo`ijem ~oveko-qubqu, i ne po`elimo da na sebiiskusimo kako je te{ka plata zagreh (Grigorije Bogoslov).
Razlozi za opra{tawe
1. To od nas zahteva Bog (Mt.6,14; 18,35; Mk. 11,25; Lk. 6,37).
2. To zahteva hri{}anska qu-bav
3. To zahteva opstanak dru-{tva. Jer ako bi se jedan drugomesvetili, dru{tvo ne bi moglo da
opstane, jedan drugog bi istrebi-li. Od uzajamnog neprijateqstvabiva ono {to govori apostol Pa-vle: ako drug druga jedete, paziteda jedan drugoga ne istrebite(Gal. 5, 15).
4. Drug drugu gre{imo; tebi jedanas sagre{io bli`wi tvoj, a ti}e{ wemu sutra , ili si mu ve} ra-nije sagre{io. Zato treba drugdrugu opra{tati: ti wemu, a ontebi, a obojici }e Bog radi op-{te qubavi.
5. Oprosti - ne zahteva nikakavtrud, a svetiti se zahteva trud, pa~ak, mo`da, ne}e uspeti.
6. Nije mogu}e i da se moli onajko ne opra{ta bli`wima sagre-{ewa. Jer kako }e re}i: “i opro-sti nam dugove na{e, kao {to imi opra{tamo du`nicima na-{im”? Oprosti svome bli`wemusto gro{a, da bi tebi Gospodoprostio deset hiqada talanata‡ zlatnika (Mt. 18,23-35). KakvogGospoda `eli{ da ima{ premasebi, takav ti budi prema bli-`wem svome (Tihon Zadonski).
ZLOPAM]EWE
Zlopam}ewe se predstavqa kao u~ieq SvetogPisma: re~i Svetoga Duha tuma~i na svojna~in. Neka ga posrami molitva Isusova,
koju mi ne mo`emo izgovarati ako smo zlopamtqivi.Kada ni posle velikih podviga nisi u stawu da do
kraja i{~upa{ iz srca svoga ovaj kolac, izvini se ne-prijatequ, makar samo na re~ima, da bi, zastidev{i sesvog dugotrajnog licemerstva pred wim i mu~en save-{}u kao ogwem, mogao savr{eno da ga zavoli{.
Dozna}e{ da si se potpuno izbavio od ove trule-`i ne kada se pomoli{ za onoga koji te je uvredio, neni kada mu za zlo uzvrati{ dobrim ili ga pozove{ ksebi na trpezu, ve} kad se, na vest da je pretrpeo nekudu{evnu ili telesnu nezgodu, rastu`i{ i zapla~e{zbog wega kao zbog sebe samog.
Zlopamtqivi bezmolvnik je aspida {to le`i utvojoj rupi, puna smrtonosnog otrova.
Uspomena na Isusova stradawa le~i zlopam}ewe,koje se izla`e silnoj sramoti pred Wegovom trpeqi-vo{}u.
U drvetu, iznutra trulom, stvaraju se crvi. A uonima koji su samo prividno krotki i bezmolvni, kri-je se trajna srxba.
Ko izbacuje gnev iz sebe, nalazi opro{taj. A onajkoji se privija uza w, li{ava se milosr|a Bo`ijeg.Da bi zaslu`ili opro{taj grehova, neki su se posve-tili napornim podvizima. Ali, ~ovek kji ne pamtizla sti`e pre wih na ciq: Oprostite to malo {to suvam qudi du`ni, i oprosti}e vam se ogroman dug va{pred Bogom (Lk. 6, 37).
Nepam}ewe zla je znak pravog pokajawa. A ko je usrcu svom zlopamtqiv, i misli da se kaje, li~i na ~o-veka kome se u snu pri~iwava da tr~i.
Vi|ao sm zlopamtila koji su savetovali drugimada ne pamte zla, i koji su se, zastidev{i se svojih sop-stvenih re~i, oslobodili i svoje strasti.
Neka niko ne misli da je ova mra~na strast bezna-~ajna. Ona se ~esto uvla~i i u srca duhovnih qudi.
-������/*���� '����-����.���,
20
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
PORAZI
Popu{tawe demonima danas ku{aju neophodno jeradi na{ega duhovnog
uspeha. Jer, dejstvuju}i protivna{e molitve, oni nas primora-vaju da se nau~imo kako }emo oso-bito ve{to upotrebqavati tajma~. Ma~ molitve razbija ogwenima~ heruvima koji kao stra`ar~uva put k drvetu `ivota, te po-bednik postaje u~esnikom `ivo-ta ve~nog. Po neiskazanoj premu-drosti Bo`joj, zlo sara|uje sa do-brom kroz nedobru nameru. Kad zavreme na{e molitve u samo}ineo~ekivano uskipte u nama stra-sna ose}awa i pokreti, napadnunas qute pomisli i u svojoj var-qivoj `ivosti iskrsnu pred namalikovi iz gre{nih sawarija, - toje znak dolaska neprijateqa. Ta-da nije vreme za uninije, to jest zamrzovoqu, ~amotwu, malodu{-nost i o~aj, niti vreme za rasla-bqenost; naprotiv, to je vreme zapodvig. Suprotstavimo se nepri-jateqima pomo}u poja~ane moli-tve Bogu, pa }e On rasejati i ra-zagnati neprijateqe na{e.
U nevidqivoj borbi mi ne po-stajemo uvek ni brzo pobednici.Pobeda je dar Bo`ji, a Bog ga pod-vi`niku daruje u svoje vreme. Kad}e to biti, zna i odre|uje jedinoBog. Ali, vaqa znati, nama su po-trebni i porazi. Ovde se podrazu-mevaju porazi koji proizilaze izna{e nemo}i i ogrehovqenosti, ane oni {to nastaju usled toga {tose voqa izmenila u pravcu zla.Porazi se na nas popu{taju radina{ega smirivawa: da uo~imo iprou~imo pad svoje prirode u
greh, da priznamo kako nam je neo-phodan Isupiteq, da u Wega po-verujemo i Wega ispovedimo.
Prilikom poraza nevidqivina{i du{mani ulivaju u nas stidzbog poraza, a stid izaziva sla-bqewe molitvenog podviga, ne-poverewe prema wemu i misao datreba di}i ruke od wega, pa sevratiti vr{ewu dobrih dela uqudskom dru{tvu. Ali, ne dajmose prevariti! Samoodre~no i nesrame}i se razotkrijmo svoju ra-
nu pred Sveblagim i Svemogu}imLekarem na{im, Koji nam je zapo-vedio to za nas spasonosno be-stidstvo i obe}ao nam da }e gaoven~ati osvetom nad suparnici-ma na{im (vidi: Lk. 18). Zavetuj-mo se u du{i svojoj da se do kraja`ivota ne}emo ostaviti moli-tvenog podviga i da }emo u wemu iiz weg pre}i u ve~nost.
Sv Igwatije
Brjan~aninov
SUJETA
P �!����� �� ��� ���� ,�",� � �� ���� ���� ��� ��!������ ������� �����
�����<��� �� ��� 9 ���������� � � �������� ������ ���(����, !� ������,���0 ��!��0�� �!� � ���������� ������� � �� ���� "� � � � ���0�� ���� �� ����� �� �� ��� �� �(��� ��!� �� ��� ���� � �� �� �������� ��(��"� �(���0�� � ���� ,�",� �� �� !� ���� " ������ � 9����� ���� � (� �� ������� � � (� �� ��������� +�* �� ��� �� ���� ���� ���� ��� �� ��� ������ !� � ����� ,�",� ��� ���� ��� �� ������� ������� ;�� �� ����� ��� � ��* �������� � ����� ���� � �! "�,� ������
9�!�� � ������( �� �� �� !� ���� ,�",� ��� � �� "� ���� *�,������ ��������� ����� �� �� ������ ��������
4���� "�! ��!���� �� � ���0�� ����� � "��� ������ ������ �� ��(����� :� ������� �� ���� ��� ���� ����- ���� ��!��(���� ��"� � ����� ,��� �� ��!�� � !� � � �!��)���� ��� ��� �� ���� �� ������� ��"�������� 4� ��� �� � "�<� � ��� �� "���� � � � �� ����� ��� � ��� �� ����� � �� �� � ���� ��� �� �����9 ��)�� ��� ��� �� � � ���� � !������ �� ��� �� � �� ��� � "�<� ����� � � "�0�( �� !��,� �� �� � )�0� ���� ��* ��� � ������ � ���
4� ���� � ��� � *��(����� � � " )��� �� ��� B� ����� �� " )��� / ��� � � ������ * �� �� �� �� ,�����- �� / ���
4� ���� � ����� � ��� � � �� ���� *����(�� 9 �� �� ��� � � ���� ��� � "�! ������� � � ����� ��� ��"�! �� ��� �� � ��� � ���� �������� � *���� ,������
*���� '����-����.���
/0� -������,
21
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
22
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Nekada davno crna no} jesve pokrivala i jo{ nijeisijavala mila svetlost
zore, sunce jo{ nije sa istoka ta-balo ogwenu stazu, jo{ se nije ja-vqao rogoliki mesec - taj ukrasno}i, nego je sve lutalo bez ciqa,pome{ano jedno sa drugim i sve-zano mra~nim uzama prvobitnoghaosa. I Ti si, bla`eni Hriste,poviwavaju}i se mudroj misli ve-likog Oca, prekrasno svakojstvari u svetu odredio weno me-sto. Pre svega si odredio da budesvetlost da bi sva dela Tvoja, is-puwena svetlo{}u, bila zanosna.Zatim si zaokru`io najve}e od~uda - zvezdano nebo, i proniknuoga svetlo{}u sunca i meseca, ko-jima si rekao da jedno od jutarwegbleska potocima bezmerne sve-tlosti oblistava qude i svojimtokom odre|uje ~asove, a drugo daosvetqava tamu i da proizvodidrugi dan. Kao podno`je nebu po-stavio si moju zemqu, a zatim sipregr{tom zemqe svezao mora, amorem zemqu omivanu vodamaokeana, tako da je sve to, i zemqa,i nebo, i more (nebo - ukra{avanonebeskim svetilima, more - riba-ma, a prostrana zemqa - zemaq-skim `ivotiwama) sa~iwavalosvet.
Obazrev{i se tada i na{av{isve ure|enim, Otac se veseliozbog dela Sina Cara, saglasnim sWegovim zamislima. Potreban jebio jo{ posmatra~ mudrosti -majke svega i pobo`ni car zemaq-ski. I On je rekao: “Prostranonebo ve} naseqavaju ~isti i uvek`ivi slu`iteqi, neporo~ni umo-vi, dobri angeli, pojci koji ne-prestano pevaju slavu Moju. Me-|utim, zemqa se ukra{ava jedinonerazumnim `ivotiwama. Zbogtoga je meni ugodno da stvorim ta-kvu vrstu tvari u kojoj }e se me-{ati jedno i drugo, to jest, razum-nog ~oveka, koji bi se veselioMojim delima, koji bi bio mudritajnik nebeskog, veliki vladar
zemqe, novi angeo od praha, pojacMoje sile i Mog uma”. Rekav{ito i uzev{i deo novosazdane ze-mqe, besmrtnim rukama je sa~i-nio moj obraz i udelio mu Svoj`ivot, budu}i da je u wega poslaoDuha koji je struja nevidqivogbo`anstva. Tako je od praha i di-sawa stvoren ~ovek - obraz Be-smrtnoga, budu}i da kod obojicecaruje priroda uma. Zbog toga samja, kao zemqa, privezan za ovda-{wi `ivot, a kao deo, tj. ~asticabo`anskoga, u grudima nosim qu-bav prema budu}em `ivotu.
I kada se bo`anstvena tvar ja-vila na zemqi i na zemaqskim do-linama ve~nocvetaju}eg raja, ~o-vek jo{ nije imao pomo}nika u`ivotu koji bi bio sli~an wemu.Tada je premudro Slovo, tj. Re~ -Hristos, izvr{ilo zaista najve-}e ~udo: sazdanoga da bude posma-tra~ sveta, tj. moj koren i sememnogoobraznog `ivota, deli nadva dela i silnom i `ivotvornomrukom uzima iz grudi jedno rebroda bi sazdalo `enu. Tada Ono unedra wih oboje uliva qubav dabi ih pobudilo da streme jednodrugom. Ali, da svaka `ena ne bi
stremila svakom mu`u, postavi-lo je Ono granicu ~e`we koja senaziva supru`anstvo - tu uzdu zaonoga koji ne zna meru ve{tastva,da se zbog wegove privla~nosti ineobuzdanih poriva, zbog kojihbi qudi u gomilama bili pri-vu~ni jedni drugima, kao i zbognezakonitog op{tewa, ne bi pre-sekao sve{teni rod qudski, te dapohota, podsticana nezadr`ivomnerazumno{}u, ne bi kod svihwih probudila neprijateqstvo iogor~ewe.
Sve dok majka zemqa nije na se-bi videla ~oveka, ona nije imalasvoj najvi{i ukras koji je tre-balo da dobije. Sam, pak, prvi ~o-vek je zbog sopstvene nerazumno-sti i zbog zavisti zlobne zmijeizba~en iz raja, bezakono pojev-{i od ~ovekoubistvenog drveta,te je zbog ko`nih haqina u koje jeobu~en, po~eo da stremi ka ze-mqi. Uostalom, tada je bio najbo-qi par qudski i brak me|u wimaje, dav{i po~etak qudskom rodu,poslu`io kao spasewe od pogi-bli time {to novo pokolewe qu-di te~e kao reka koja ne stoji najednom mestu, usled smrti kojavlada (jer, kada jedni umiru, ume-sto wih dolaze drugi), nego jeuvek puna zbog novih ro|ewa.
Me|itim, ~im su se nedra i {i-roki krajevi zemqe, istok i za-pad i ju`na i severna strana, is-punili ovim jednodnevnim, tjkratkotrajnim stvorewima, i pr-qava dolina provrela drsko{}u,tvorevina je bila smiravana mno-gim karawima: pometwom jezika,potopima, ogwenom ki{om, po-stavkama pisanog zakona, proro-cima. No, po{to ona nije htela dazbaci sa sebe uze provorodnoggreha, nego se neprestano veziva-la sve ja~im svezama tela, preda-ju}i se sladostra{}u, pijanstvu iidoloslu`ewu, najzad je na znakbesmrtnog Oca i dejstvom Sina,qubqeni rod dobio u udeo slede-}u ~ast.
PRI^A
23
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
Vide}i da du{egubni greh usmrtnom telu izjeda sve {to je Onu wega polo`io kao nebeski udeoi kako lukava zmija gospodarinad qudima, Hristos nije drugimpomo}nicima prepustio izle~e-we od bolesti (zato {to je slablek nedovoqan za velika strada-wa) nego se On Sam, radi podiza-wa Svoga nasle|a, ispraznio odslave koju je imao kao nebesni inepromenqivi Obraz nebeskoga.I po qudskim, a ujedno i ne poqudskim, zakonima ovaplotiv{ise od pre~iste utrobe bezbra~ne`ene (o, ~udo koje je neverovatnoza najnemo}nije verom), On je do-{ao ka nama budu}i ujedno i Bog ismrtni ~ovek, vezuju}i u jedno dveprirode (od kojih je jedna sakri-vena, a druga vidqiva za qude, jed-na je - Bog, a druga se rodila radinas u posledwe vreme, kada se uqudskoj utrobi sa wom, tj. s qud-skom prirodom sjedinio Bog), i uobe prirode ostaju}i jedan Bog,budu}i da je Bog sjediwen sa ~ove-~ijom prirodom, i smrtni iz Boga- jedan i isti Car i Hristos. Zbi-lo se novo sjediwewe budu}i dasam ja bio nemaran za prvo. U pr-vom sam ja bio udostojen Bo`ijegdaha, a u drugom je Hristos pri-mio na Sebe moju du{u i sve mojeudove, primio je onog prvobitnogslobodnog Adama koji se jo{ nijeobukao u greh, koji jo{ nije upo-znao zmiju i nije okusio od plodai smrti nego je jo{ hranio du{ujednostavnim, nebeskim pomisli-ma i bio svetli tajnik Boga i bo-`anstvenog. Radi tog presazdawaje Bog do{ao u prirodu ~ovekovu,kao i radi toga da bi, savladav{ii smr}u pobediv{i ubicu (pri-mi{i i Sam zbog Adamovog oku-{awa od drveta - `u~, zbog neuz-dr`qivosti ruku - gvo`|e, zbogdrveta - krst) ponovo uzveo Ada-ma ka `ivotu i slavi. Raspro-strv{i Svoje sveto telo premasvim stranama sveta i od svihkrajeva sakupiv{i qudski rod,
On ga je sabrao u jednog ~oveka ipolo`io u naru~je velikog Boga,jagwe}om krvqu o~istiv{i svene~istote i prqav{tine koje susmrtnima zagra|ivale put od ze-mqe ka nebu.
Ipak, ko }e otkriti um i dubi-ne wegove u Tebi, Care? Ti zna{broj ki{nih kapi i morskog pe-ska, Tebi su poznate staze vetra.Ko }e da pozna trag Tvog oprede-qewa, Bla`eni? Carju}i me|ugorwima, Ti sve vidi{ i svimupravqa{, iako bezgrani~ni vekmnogo toga skriva u sebi. Pru`a-ju}i se ka Tebi, qudski um vidi sa-mo malo sijawe i kao neku brzumuwu koja projuri kroz vazduh.Ono {to je nesumwivo jeste da siTi Svojim stradawima ~oveka uz-digao odavde i postavio ga u novi
`ivot, slobodan, a ne, kao ranije,grehovan. Ranije je `ivot na ze-mqi bio pun muka i svet je bio punpatwe. Zemaqskog cara je okru`i-vao mnogobrojni narod, lukavootet od velikog Cara. Oslobodiv-{i nas od vlasti u`asnog greha,Hristos nas sada uzvodi ka veli-kom Caru u boqi svet. Prvo je zaqude bilo plodom supru`anstva,a drugo - bogopodobne bezbra~no-sti. Brak je poslu`io kao ukraszemqe, a devstvenost - neba.
Sveti Grigorije
Bogoslov
^UDA
BO@IJA
^��� 5 �� �� .���� 7������� ��� �� / �� � � � � ��� � � ��� ��������,� � �� ��
����������� � � �(�������� ������� ���� � "� ������� � � � )� !�������� � � ,������
� � � "� ������ � )� "��� ���� � ������� ���� �� � )�� �1
� � � "� ������ ���� 0 ��� � � ��0 �,��� ���!,����� " ������� �� � ��� ����� )�� ��� )�� � �!��� � ���� �� ��� � ����� �� �� ��)�� ������� ��� �� )�� �1
.���� "�! "!��� �� "��� �� �� ��� ���� �� � ��* ��� ����� ����7���� ��*� ��� �* �� � ��� � ����J�� ��* 4����*� �� ���� �� "��� � ��� ��� ��� �� �� ��!��� ? ���� ������� �� ��� � �� !��0��
3��� �� "��� � ��� !��0�� �� �� �;����<�,� 7���� � �� ��� ��� �� ��� � �������� B���� � � � / ��������� � � � �� � �� � ��� ��������� ������ "�� �� ������ � ����� ��� �� ��)��� !���,��� )�� �� ��� � �� )�� � "� ������ !����� ���B��� � � � / � � � �� ��0� ��� ������ ����� � �� � � � " ,����!����,� �� �� ������ "�� � ������ �� ��������� � �� !� �������9� ��!�� � � �(�������� � "� ������� "��� �� ���� �� !��0� � "� �������� � ����* � ��* ���*� D��,��� ��� �� "��� �� ��!������ ,������ � ",���� ���� (��� �� "� � � �� ���� � � �� ��� ��� �� ��������* � �� "� �* �������� =��0� � � ���� ������ �!������� �� �* �! �� ���� � ��!���� � ���� ��� � ���� ���� �* � ���� � � ��� �� � ������ ��� � � !���� � "��� � ����* � ��������� )�,� �� �* !�� "� ��
*� 0�������$����.�����
O STAWU QUDI U BUDU]EM VEKU
Vidite, bra}o, da se nesvr{uje `ivot ~ove-~ij smr}u, nego preko w kao kroz vrata miodlazimo u drugij budu}ij `ivot, koi nas
za grobom ~eka i kog mi kao hristijani o~ekujemo, kao{to nas vera na{a u~i u simvolu - ~ekam vaskrsewemrtvih i `ivot budu}ega veka. Dajte bra}o da se sadapou~imo, {ta je i kakav je to `ivot budu}eg veka, i ukakvom }e se stawu nalaziti qudi onda kad voskresnuiz mrtvih?
Budu}ij vek i `ivot u wemu, nije onakav, kao {toje ovaj na{ vek na zemqi. Ovde se `ivi samo za kratkovreme a tamo }e se `iviti do veka; ovde je sve smrtnoa tamo je bezsmrtno i ve~no; ovde je stvarno i ~uvstve-no a tamo je duhovno. Onamo se ne}e niko brinuti {ta}e jesti i piti, niti }e imati potrebu da tra`i haqi-ne i ku}e. Onde nema ni mladosti ni starosti, ne}emu~iti nagoni i `eqe tjelesne, nego }e svi `ivitionako, kao {to `ive beztjelesni duhovi - angeli, niti}e onamo ko ose}ati bolest, niti }e mu opadati snagai mo}. Spasiteq na{ Isus Hristos o budu}em `ivotuu Evangeliju ovako veli: A koji se udostoje dobitionaj svet i voskresewe iz mrtvih, niti }e se `enitini udavati; jer vi{e ne mogu umreti, budu}i su ravniangelima (Lk. 20,35-36). A novozavjetniij prorok budu-}ij `ivot opisuje ovim izrazima: vi{e ne}e ogladne-ti ni o`edneti (Apok. 7,16) i Bog }e otrti svakusuzu od o~iju wiovi, i smrti ne}e biti vi{e - ni bo-lesti ne}e biti vi{e; jer prvo pro|e (Apok. 21,4).Eto kako }e biti razli~an budu}ij vek od ovog na{egsadaweg.
Stawe qudij posle voskresenija wiovog iz mrtvihne}e biti jednako, jer }e to zavisiti od wiovog vlada-wa na ovome svetu i od djela koja su ~inili na zemqi -bi}e sre}no i bla`eno stawe pravednika i mu~no ite{ko stawe grje{nika. Sv. apostol Pavle veli: Jernam se svima vaqa javiti na sudu Hristovom, da pri-mi svaki ono {to u tijelu u~ini, bilo dobro ili zlo(2 Kor. 5 st. 10). Sam Spasiteq na{ kazuje da }e qudipo voskreseniju podeqeni biti na dve strane i imatidva stawa : I izi}i }e, veli Gospod, oni koji su ~ini-li dobro u vaskrsewe `ivota, a oni koji su ~inilizlo u vaskrsewe suda (Jn. 5 st. 29). I onda kada govorio stra{nom sudu, Isus Hristos deli sav rod ~ove~ijna dve polovine, od koih jedna }e biti na desnoj, adruga na levoj strani. Pravednici }e biti na desnoj
koje Spasiteq naziva blagoslovenima i nasqednici-ma Carstva Bo`ijeg, a na levoj strani staja }e grje-{nici, koi su prokleti i osu|eni s |avolom. Izlo-`iv{i ovako nauku o budu}em stawu qudij, Spasiteqpravednij sud svoi ovako zakqu~uje: I ovi - tj. grje-{nici - }e oti}i u muku vje~nu, a pravednici u `i-vot vje~ni (Mat. 25 st. 46).
Bla`eni }e dakle biti pravednici, qudi pobo`nii dobrodjetelni. Blago onima koi pro`ive na zemqisa tvrdom verom i koi ~ine dobra i Bogu ugodna djela.Blago qudima, koi su iskreno verovali u GospodaIsusa Hrista, koi su odani svetoj Crkvi Bo`joj, koisu priqe`no dolazili u crkvu na bogomoqu, nezabo-ravqaju}i ni u domu molitvu. Sre}ni }e biti na ono-me svetu svi oni, koi su voleli trud i po{teno sevladali, dr`ali se ~isto i uzdr`qivo, koi su qube-zni, milostivi i ~ine dobro svoim bli`wima, koi`ive}i na ovome sujetnome svetu svagda su pamtili da}e umreti i o~ekivali su nebesnu nagradu za svoja dje-la u budu}em veku. Ovi }e svi biti zaista vrlo sre}nii bla`eni. Kako }e im biti bla`enstvo? Onako kao{to to u`ivaju u raju na{i praotci i svi sveti Bo`iugodnici; pa zato se budu}e bla`enstvo i naziva rajemnebesnim, Carstvom Bo`im. Sv. Pismo veli za bla-`enstvo pravednika da je takvo, koje se ni iskazati,ni opisati nemo`e. Sv. apostol Pavle svedo~i o sebi,da bi odnesen u raj i ~u neiskazane rije~i koje ~ovjekunije dopu{teno govoriti (2 Kor. 12,4) i daqe veli:[to oko ne vidje, i uho ne ~u, i u srce ~ovjeku ne do-Úe, ono pripremi Bog onima koji ga qube (1 Kor. 2,9).O, kako je sre}no i bla`no stawe pravednika! Oni }eve~no `iviti i stanovati u raju nebesnom, u CarstvuBo`ijem, sa angelima, sa Hristom. (Bezazleni }enaslediti dobro (Prit. 28,10), veli Slovo Bo`ije.)Oni }e svagda smatrati divnu slavu Bo`iju, gledati~udnu lepotu Bo`iju i osvetqeni svjetlo{}u slaveBo`ije (Tada }e se pravednici zasijati kao sunce uCarstvu Oca svoga (Mat. 13,43)) ve~no se radovati iu`ivati milinu du{evnog zadovoqstva, koje se nikadane}e promenuti, ni prestati.
Stawe pak grje{nika bi }e odve} zlo i nesre}no.A koi su to grje{nici? To su oni qudi, koi nisu ve-rovali u Gospoda i Spasiteqa Isusa Hrista, nisu gaqubili, niti su hteli da potra`e opravdawe u spasi-telnim i bo`estvenim zaslugama Wegovim. To su oni,
koi odpadaju od Crkve, koi poro~e, vi~u i neslu{ajuBo`iju Crkvu, koi gaze Bo`ji zakon povode se po `e-qama svoga tjela, gove i uga|aju svoim strastima i gr-je{nim te`wama, ~ine ono {to zahte pokvareno srcei samovoqstvo wegovo; koi provode svoj vek u sujeti, urazuzdanosti, raskala{nosti, razvratu. To su oni, koidi{u zlobom, nenavi{}u, opadawem, koi la`u i vara-ju, grabe, otimaju, napadaju, nepo{tuju svoje roditeqe,ne slu{aju vlasti i koi se nekaju kad zgre{e, niti seBogu mole, nemare za svoju du{u, niti rade da je spasutajnom pokajanija i pri~e{}a. Svi }e ovi grje{nicipoginuti (Ps. 36,19). Po{to se izre~e pravednij sudBo`ij, oni }e oterani biti u pakao, gde }e se ve~nomu~iti, stradati i patiti. Ovo je mesto takva stra-{na tamnica iz koje nigda grje{nici ne}e izi}i, niti}e oni kadgod viditi Boga, ne}e ~uti milostivog gla-sa Wegovog, niti }e se nadati da }e se od tuda kadgodizbaviti. Pakao je takvo strahovito mesto, gde }e gr-je{nici, biti svagda s |avolom i zajedno trpiti, stra-dati i mu~iti se, gde ne}e nigda proviriti svetlost,nego }e svagda biti gusta pomr~ina, crvi }e nepresta-no grizti i vatra se ne}e nikada gasiti, gde }e bitigrozan pla~ i skripawe zubma (Mat. 13,42). Ova u`a-sna sudba grje{nika u paklu tako je straovita, da Sv.Pismo budu}ij paklenij `ivot grje{nika naziva dru-gom ve~nom smrti a ne `ivotom (Apok. 20,14).
Sad vidite blago~estivi hristijani kako }e ne-sre}na biti sudba grje{nika u budu}em veku, a kako }eme|utim radostno, sre}no i bla`eno stawe biti pra-vedni~ko. Pa zato `ele}i sebi dobra, po~nimo qubi-ti istinito Boga i sv. Crkvu, s verom pripadajmo iklawajmo se Spasitequ na{emu Isusu Hristu, molimomu se i kajmo se {to smo zlo u~inili; budimo svagdakrotki, milostivi, po{teni, dobrodjetelni, gnu{ajmose grjeha i razvratnog postupawa, ~uvajmo svoju du{uda je ne pogubimo, nego da joj zadobijemo ve~no bla-`enstvo.
O, daj Bo`e, da svi mi vr{e}i zakon svoga Gospodai Spasiteqa Isusa Hrista u pobo`nom `ivotu na ze-mqi, zaslu`imo i zadobijemo mesta u bla`enom rajupo molitvama Presvete Bogomajke Djeve Marije!
Mitropolit
Mihail, 1866.
24
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
25
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
S���� � � !��� � ����� �� ��(���� "��� !����� "��� ��� ��� ���)����0� � I����� �
!" � �� �� ��������� � ��(��� ����� � )���� ���� � ����� ��� ��<��� / �� ��� �� � ����� � J�� ��� ����� ����� ���,� M " � �"�0��4���� �� "��� � ������� � � � ���)��0� � ����� � � �! �� �� � ������!"�0� � �� ���� ���,��� � �� �� ���0� ��!"��� ,�"�� ����� / ��� ��"� �� ������ ���� ��� � ��(��,���� #���� ,��� ��!�� � � �� ���* ���� ���� ��"� ��<� � � / ��� ����� � � �(���� �� ����� � � !���)��� � �� ��)� � �� +�*� 4��� ��� B������� �������� � �)����� ;����� ���(���"�� �� � )�,� � ��)�� �� �������� ��* ��� ��<��� �� � � � ( �� � ��(��� � �������� ��� ����� ����,���- ���� �� !���(�������� � � ��� �"���� �� ��� ����� ��!���� � �� � ��0�� 9 �������� � � �� �!� �� � B0� �� � ��!���� ������� � ���(��� ��(,���� ��"�� :� �� ����� �������� ���!� ������ �� �� � 9���� ��� ����� 6:�� �� ��� �� ���� � �� � ,� �!�"��� � � ��!� (�� � ���)" � ��<���� �����)� ��� � (� �� ����� ��!���� ������ ��� �� �� � ���� �� ���8 �� � (� ��%C� B� � �����(����������� � ��� ����� ��"�� � � ��� � ��"� ����� ����� ��� � � ���� � �� �� ������ � ����� ��� � ��� � (����(�� "��� � ��� ���� +�*�4��� ��� B���� ��(,��� ���6�����8 ������,�� � � � ��)��*� � �� � ��)��* ������� � � ���� �� �� ���� � ������ ����� � "���� 0� � ������������ ��)� <�� ��� K����� �� � ��0� ��! ���� � ������ � � �� � ����� � ���� ��� !�� ������� � ���� ���� �� � �� ��� � �� !����� � )�,��� ��* ��� ������ ���� �� ����� ��������(� �* � ��� ��� �� � � ���� �� ���� ���� ���� � � ���� �� � �� ��� �9��!���(� ���������� ��������� � � "�� ����� !� �������� � "��� ������ � � "� � � �� ���� ��� ���
�� � � ��� $�)�� ������� � � ��0� � �� �� ���� � � � ������ *����� ��� )��� � ��)�� � � ��� � � ���� �� ��������� �� � ����� ����� ����!��� ��� ��� "���� � "�� ����������� 6�����8� 6����� �� � !� ,��� �� �� ���� �����8� ���� � ����� 4��� � : �� / � �� �� � ����� ��"� �� � "���������� �� ������� ���� ������� � �������- �
����� ��"� �� � ��� "��� ����� �� ����� ���� � "��� "��� ����- � ����� ��"� �� � ����� �� ����� ����� ������� ���� ���� 9� �� ����� �� ��"� ������ � ��* ��� ������� ������� ����� ���� "��� ����� ��� ���� �� ���� � ��(� 6������8� �� ����� ��� 6������8 !�"���� � ���! ���* �� � ������� � *��(�������
��������� � " )���� "��� ����� �(�� � ����� ����� �� �� "��� ���* �� !���!� � ��� ����� � � !���)���* 6������8 ��� � ���� ��������� � "� ��� !� ����* � ��* �� � )�� ��� �� �� ���(���� �� �� � "� ��������(� �� ���� ��)� ���� ������ � ��� �� ������ ��� � ��� ��������� � � �� ������� � � " ������� � � " �� � � �� ����� �������� ��,� �� �� "���� � � ������ �� �� �� �� �� ��� � " �� �� �������� ��� "����� ������ � ����"��� ���� ������ :�*������ �� ��������� ��� � ��,�� � � �� (���� �!����� � ������� �� ���� � � ���� � ��0� � �� � �� �� 0��� � � �� � ����� ��� � !�� ���� 4������, ����� '�%E- %����� ( ���� ���� ��* �� � ������ � �� ��� ���� �� �� � �;���� &�%�� 9� � �.��� � )�� ���� ����� �� ��� �������� 6�����8 � ��� � ��*��<���� � �� � !���� � � ��"�� � B��� �� �� � � "���� ������� 65 � �� �� � ��0� �� �� �!��� �� �� ��" � ��(� !��!�� / ) �* � ������� ����� �� � � ��(�� �� � �� !" �� �� ������ ������ � .!��� �� � ������ ��� "����� �! �������� �� � D�(���� ��� �� � ���� ���)�� � ��"��� �� "�����8 �.�� %��%�%&�
6������8 !���)��� � ���� ��� �! "������ 5 �� �� 65 � ��(�" ��� ���� � " ���� ��� ��� � ��(���� � ���"� ��- � �� !��( �� �� ��� ��*� � ����� � � 8 �B���� ��%'� 5 �� � � ���� �������� �� �� �� � �� �-������)� �� �� ���� �� � � �� ���� �� ��� � 4�� �� 5 �� �� ��)��� ���"� � � �* �� ���� � � �� ����B���� ��%C� ��� ���� � �� ����� �� � ���"��� "�! �� ���� �������� :��� ������� "�! � �� ���� � � �� ��� / � �� � ��� ���� � �� ��"� �� � "���� �� ���� ��� (� �������� � ���� ������ �� ����� (� �� ��� ��� � � �� ��)� �� 6�����8�
*� 0�������$����.������
MWEWE
26
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
SLAVOQUBQE
Pohvale uznose i nadimaju
du{u. A kada se du{a po-
nese, tada je obuzima gor-
dost, koja uznosi do neba i nizvo-
di do pakla. Ima slave koja od Go-
spoda dolazi: Proslavi}u one koji
Mene proslavqaju, ka`e (1 Car.
2,30). A ima slave koja je posledi-
ca \avoqe prepredenosti: Te-
{ko vama, veli, kada svi qudi
stanu o vama govoriti dobro
(Lk. 6,26)! Prvu }e{ jasno prepo-
znati kada na slavu qudsku bude{
gledao kao na ne{to {to {kodi,
kada se kloni{ svakog lukavstva
wenog i krije{ svoj bogougodni
na~in `ivota kud god krenuo.
Drugu }e{ prepoznati, kada i
svaku sitnicu ~ini{ da te vide
qudi (Mt. 6, 5). Ta prqava ta{ti-
na u~i nas da glumimo vrlinu koju
nemamo, navode}i nam re~i: Tako
da blista svetlost va{a pred
qudima, da vide dobra va{a dela
(Mt. 5, 16).
Gospod ~esto preobra`ava sla-
voqubive u neslavoqubive pomo-
}u neke sramote koja ih zadesi.
Po~etak neslavoqubqa je }uta-
we i rado primawe uvreda. Sre-
dina: odstrawivawe svih misli
koje su pro`ete slavoqubqem.
Kraj (ako taj okean uop{te ima
kraja): truditi se da pred qudima
~ini{ bez ustru~avawa ono {to
nam nanosi {tetu, a da te pri to-
me nije ni najmawe stid.
Ne skrivaj svoju bruku, pod iz-
govorom da ne izaziva{ sablazan
(Uostalom, mo`da ovaj lek treba
upotrebqavati prema tome o ka-
kvoj se sramoti radi).
Kada tra`imo slavu, i kada
nam se ona (netra`eno) ukazuje od
strane qudi, ili kada se iz slavo-
qubqa prihvatimo nekih podvi-
ga, setimo se svog pla~a i pomi-
slimo odmah na onaj strah i tre-
pet sa kojim smo stajali pred Bo-
gom u na{oj usamqenoj molitvi.
Tako }emo bez sumwe oterati be-
stidnu ta{tinu, tim pre ako se
staramo da postignemo istinsku
molitvu. A ako ni to ne pomogne,
podsetimo se odmah na svoju smrt.
U slu~aju da ni to ne mo`emo, on-
da se bar upla{imo od sramote
koja prati ta{tinu: Onaj koji se
podi`e, bi}e poni`en (Lk.
14,11), svakako i ovde, jo{ pre bu-
du}eg veka.
Kada hvaliteqi (boqe re}i
kvariteqi) po~nu da nas hvale,
tada se odmah treba setiti mno-
{tva svojih bezakowa, pa }emo vi-
deti da smo nedostojni onoga {to
se govori o nama ili ~ine za nas.
Me|u slavoqubivim qudima
svakako ima i takvih kojima bi
Bog ina~e usli{io neke molbe,
ali ~ije molitve i izmoqavawa
Bog obi~no spre~ava, kako ne bi
zbog usli{ene molitve svoje po-
stali jo{ vi{e uobra`eni.
Prostodu{niji qudi obi~no
nisu mnogo podlo`ni dejstvu
ovog otrova. Jer slavoqubqe is-
kqu~uje prostodu{nost i pret-
postavqa licemeran `ivot.
^esto se de{ava da crv, dostig-
nuv{i odre|eni uzrast, dobija
krila i uzle}e u visinu. Tako i
ta{tina, kada se potpuno razvije,
ra|a gordost, taj koren i plod
svih zala.
Ko je bez ove bolesti, nalazi se
blizu spasewa. A ko nije bez we,
jo{ je daleko od slave svetih.
Lestvica
Nemoj slu{ati ovog veja~a,
koji ti savetuje da objavi{ svo-
je vrline radi koristi slu{a-
laca. Kakva je korist ~oveku
ako sav svet dobije a sebi na-
{kodi (Mt. 16,26)? Ni{ta tako
nije u stawu da pou~i one koji
gledaju, kao smireno i iskreno
pona{awe i re~. Jer, to }e i
drugima poslu`iti kao primer
kako se ni~im ne treba ponosi-
ti. A {ta mo`e biti korisnije
od toga?
27
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
SMIRENOUMQE
Smirenoumqe je bo`anskizaklon od koga ne vidimosvoja dobra dela. Smireno-
umqe je bezdan samoprezira, za-{ti}en od svih mogu}ih lopova.Smirenoumqe je tvrda kula kojamo`e odoleti svakom neprijate-qu (Ps. 60, 4). Ni{ta mu ne}e mo-}i neprijateq, ni sin, tj. pomi-sao, bezakowa ne}e ni{ta vi{emo}i da mu nahudi (Ps. 88, 23-24),i sase}i }e pred wim neprijate-qe wegove, i one koji ga mrze po-bedi}e.
Osim ovih navedenih svojstava,koja su sva, osim jednog, wegovavidqiva obele`ja, postoje i dru-ga svojstva, koja veliki sopstve-nik ovog bogatstva mo`e uo~iti usvojoj du{i. Ti }e{ znati da jeova prepodobna vrlina u tebi, ine}e{ se prevariti, po tome {to}e{ sav biti ispuwen neopisi-vom svetlo{}u i neizmernom qu-bavqu prema molitvi. Tome pret-hodi srce koje ne grdi tu|e grehe.Prete~a ove vrline je mr`waprema svim oblicima slavoqu-bqa, o kome je ve} bilo re~i.
Ne treba da prestanemo ispi-tivati sebe, ako ho}emo da po-stignemo vrlinu smirenoumqa.Pa ako u dubini du{e budemo mi-slili da je svaki na{ bli`wi bo-qi od nas, milost Bo`ija je bli-zu.
Neki qudi, radi smirenoumqa,do same smrti dr`e pred o~imasvoje nekada{we grehe, iako su zawih dobili opro{taj, {amaraju-}i tom uspomenom sujetnu uobra-`enost. Drugi, pak, razmi{qaju-}i o stradawu Hristovom, sma-traju sebe ve~nim du`nicima.Neki, opet, preziru sebe zbogsvakodnevnih nedostataka. A dru-gi, po isku{ewima, bolestima ipadovima koji im se dogode, usvo-ji{e majku darova (smirenoumqe- prim. prev.). Ima i takvih (da li
ih i sada ima, ne znam re}i), kojise utoliko vi{e smiravaju uko-liko ih Bog vi{e dariva, smatra-ju}i sebe nedostojnima takvogabogatstva, i ostaju u takvom uve-rewu kao da svakoga dana samouve}avaju svoj dug pred Bogom. Toje smirewe, to je bla`enstvo, toje savr{ena nagrada za pobedu!Kad nekoga vidi{, ili za nekoga~uje{, da je za svega nekoliko go-dina dostigao najvi{i stupaw be-stra{}a, shvati da je takav ~oveki{ao ne nekim drugim, ve} ovimbla`enim kratkim putem.
Lestvica
O OSU\IVAWU
Ne treba da osu|ujemo jed-
ni duge zbog onoga {to je
dozvoqeno Pismom.
(Mt. 7, 1-2): Ne sudite, da vam sene sudi; jer kakvim sudom sudite,onakvim }e vam se suditi. (Lk. 6,37): I ne sudite, i ne}e vam se su-diti; i ne osu|ujte, i ne}ete bitiosu|eni; opra{tajte, i oprosti}evam se. (Rim. 14,2-6): Jer jedan ve-ruje da sme sve jesti, a koji je slab
jede zeqe. Koji jede neka ne pre-zire onoga koji ne jede; i koje nejede neka ne osu|uje onoga koji je-de, jer ga Bog primi. Ko si ti {toosu|uje{ tu|eg slugu? Svome go-spodaru on stoji ili pada. Ali }estajati, jer je Bog mo}an da ga us-pravi. Tako jedan razlikuje danod dana, a drugi dr`i sve dane dasu mu jednaki. Svaki neka je osve-do~en u umu svome. Koji razlikujedane, Gospodu razlikuje, a koji nerazlikuje dane, Gospodu ne razli-kuje. Koji jede Gospodu jede, jerblagodari Bogu; i koji ne jede, Go-spodu ne jede i blagodari Bogu.(Rim. 14, 12-13): Dakle, svaki }eod nas dati Bogu odgovor za sebe.Zato da ne osu|ujemo vi{e jedandrugoga. (Kol. 2, 16-17): Da vas, da-kle, niko ne osu|uje za jelo ilipi}e, ili za kakav praznik, ili zamladine, ili za subote, {to jesenka onoga {to }e do}i.
Ne treba se zadr`avati u su-
|ewu o onome {to je dozvoqeno
Pismom.
(Rim. 14, 22-23): Bla`en je onajko ne osu|uje sebe za ono {to na|eza dobro. A koji posumwa osu|enje ako jede, jer ne ~ini po veri: asve {to nije od vere greh je. (Kol.2, 20-22): Ako, dakle, umreste saHristom za stihije sveta, za{tose dr`ite propisa kao da `iviteu svetu? - Ne dodirni, ne okusi,ne opipaj! - Po zapovestima i nau-kama qudskim.
Ne treba suditi o nepozna-
tom.
(1 Kor. 4, 5): Zato ne sudite ni-{ta pre vremena, dokle ne do|eGospod, koji }e i osvetliti {toje sakriveno u tami i objaviti na-mere srca; i tada }e biti svakomepohvala od Boga.
PERSIJANAC
To je bio zatvorenik sred-
wih godina, sna`ne tele-
sne gra|e. Za vreme ispove-
sti zatvorenika, ~ujem zveku la-
naca. Okrenem se i vidim: stra-
`ari stoje sa jednim zatvoreni-
kom. Jo{ nisam uspeo ni da pitam
za{to su sta`ari do{li sa zatvo-
renikom u crkvu, kad ~ujem: “Ba-
}u{ka, ej, ba}u{ka! Ho}u da se is-
povedim. Ja sam musliman, ho}u da
ka`em svoje grehe” - re~e Persi-
janac. “Dobro, prijatequ moj, is-
povedi}u te.” “Hajde odmah, srce
me boli, te{ko mi je” - zastewa
zatvorenik. Dovedoh ga do nalo-
wa i htedoh da ga ispovedim ne
stavqaju}i epitrahiq na wega.
No, on to primeti i re~e: “Metni
tvoju prega~u na mene”. Ja polo-
`ih epitrahiq na wega. Persija-
nac pade na kolena i po~e tako
usrdno da se ispoveda, da sam po-
`eleo da se i ja pred smrt ispove-
dim tako kao {to se i on ispove-
dio. Kada okon~ah ispovest, on
ustade, celiva krst i sv. Evan|e-
qe i re~e: “Sada mi je lak{e na
du{i. Ba}u{ka, vi sutra ili da-
nas do|ite kod mene, ja sam u }e-
liji sám”.
Sutradan ja zbiqa do|oh kod
wega. Persijanac me zamoli da
sednem na stolicu, a on stoje}i
po~e da pri~a: “Ba}u{ka, ja sam
mnogo puta ~itao Kuran i va{e
Evan|eqe. Na{ Kuran zapoveda
da se qudi - nevernici, nemusli-
mani ubiju, a va{e Evan|eqe ne
zapoveda da se narod druge vere
ubija. Razmi{qao sam i razmi-
{qao i rekoh sebi: da, ipak Hri-
stos ~asnije i vi{e voli qude ne-
go na{ prorok Muhamed. Mir mu.
Ovako sam mislio: ako bi moja de-
ca `ivela r|avo ja bih se qutio, a
ako bi se posle popravila, vole-
la me i ~inila ono {to im ja ka-
`em, ja bih im oprostio i opet
bih ih voleo. Tako i Hristos go-
vori: Nu`no je pokajti se i Bog
}e oprostiti. Tada sam svatio da
je Evan|eqe istinitije od Kura-
na. Sada sam rekao sve svoje grehe
Hristu i On me je ~uo, jel da?”
“Da, odgovorih, On sve zna i sve
~uje.” “To je za mene jo{ boqe -
re~e musliman - neka zna da sam
mu sve rekao i verujem da }e mi
On oprostiti. Sam On govori da
je On Sin Bo`ji; to je va`no za
mene, ispovedio sam se pred Si-
nom Bo`ijim. Vi{e ne}u tako ne-
{to ~initi. Na du{i je od toga
mnogo te{ko. Sam sebi sam hteo
da pere`em grkqan, toliko mi je
bilo te{ko”. “Mo`da bi hteo da
bude{ hri{}anin?” upitah ga.
“Ja sam sada malo hri{}anin; mo-
li}u se sada Bogu, pa }u videti:
ako sve bude dobro, na srcu ako
bude svetlo, ne}u se krstiti, ali
}u `iveti po Hristovom u~ewu.
A ako bude te{ko, krsti}u se. ^u-
dim se da hri{}ani imaju taku ve-
ru, a `ive tako ne~isto... Na{a
muslimanska vera je lo{ija, a mu-
slimani `ive mnogo ~estitije od
vas. Kada bi svi Persijanci po-
stali hri{}ani! Oni tada ne bi
`iveli tako kao {to vi `ivite.
Vi, Rusi, imate tako velikoga
Boga, Hrista, a `ivite kao da ne-
mate nikakog Boga. Kod vas je pi-
janstvo, lopovluk, qude tuku, `e-
ne be`e, mu`evi odlaze kod dru-
gih `ena, malu decu izbacuju na
ulicu, deca ne slu{aju roditeqe,
roditeqi prokliwu decu... Kod
vas se qudi malo mole, popovi se
sva|aju sa seqacima. [ta je to?
To nisu hri{}ani! Za{to je to
tako? ^uo sam, ba}u{ka, da }e
skoro svi ne hri{}ani biti hri-
{}ani, a hri{}ane }e Hristos
odagnati od Sebe, jeli to isti-
na?” “Ne znam, prijatequ moj” -
odgovorih ja.
Pozdraviv{i se sa wim, odoh u
svoju sobu. Du{u mi obuze neka-
kav jad. Eto, i neznabo{ci nas
prekorevaju da ne `ivimo hri-
{}anski. Nije li to sami kraj?
Daqe se nema kud. Razmi{qa{,
razmi{qa{ i bude ti nekako te-
{ko na du{i. U {ta se, zapravo,
pretvorio na{ `ivot? Po celoj
na{oj ruskoj zemqi posejani su
manastiri, crkve, razne kapele i
paraklisi; ali ako pogleda{ na
na{ `ivot, ma kako se pravdali,
vaqa priznati da ne samo {to ni-
smo hri{}ani, nego to nikada ni-
smo ni bili, niti znamo {ta je
hri{}anstvo! Da ne treba jo{
o~ajavati, ima vremena, i p{eni-
ca Hristova }e ni}i na wivi ru-
skog `ivota. Potpuno sam uveren
da Bog voli Rusiju i ne}e dopu-
stiti da ona propande...
Arhimandrit
Spiridon
28
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
VE^ERA QUBAVI
Tajna ve~era nazivala se u prvoj hri-{}anskoj op{tini ve~erom qubavi.Ovako opisuje Jevan|elist posledwu
pashalnu ve~eru, koji je imao Gospod sa u~enici-ma svojim: “I u~ini{e u~enici kako im zapovediIsus, i ugotovi{e pashu. I kad bi uve~e sede zatrpezu, i dvanaest apostola sa wim. I kad je|ahu,uze Isus hleb i blagosloviv{i prelomi ga, i dadeu~enicima, i re~e: uzmite jedite, ovo je tjelo mo-je. I uze ~a{u i dav{i hvalu dade im govore}i:pijte iz we svi; jer ovo je krv moja novog zavetakoja }e se proliti za mnoge radi otpu{tawa gre-ha. Ka`em vam pak, da ne}u od sada piti od ovogroda vinogradskoga do onog dana kada }u piti savama novog u carstvu oca svojega. I otpojav{ihvalu izi|e na goru Maslinsku” (Mt. 26,19-20.26-30) Jo{ od stvorewa sveta qudi su se starali,da izraze svoje sjediwewe sa Bogom na neki nevi-dqiv na~in. Prva bra}a na zemqi, Kajin i Aveq,ve} su prinosili `rtve Bogu, svaki od onoga {toje imao. Od po~etka su dakle qudi do{li do ube-|ewa, da se sjediwewe sa Bogom pla}a stradawem.No to stradawe oni su prenosili obi~no na biqei `ivotiwe, i ove prinosili Bogu na `rtvu, neusu|uju}i se sami da uzmu na sebe to `rtvenostradawe. Docnije je izgubqena vera, da se ~ovekmo`e spasiti krvqu jagwe}om i volovskom i sva-nula je svest, da ~ovek li~no mora stradati, da bise stradawem o~istio, i da bi se kao ~ist udosto-jio sjediwewem sa Bogom. Onda su proroci pro-klamovali, da }e sam Bog morati pojaviti se u te-lu qudskom, i kao Bogo~ovek stradati u najve}ojmeri, da bi qudima pokazao put ka spasewu, i is-kupio ih od greha. Te`wi qudi da se pribli`eBogu odgovara te`wa Boga da se pribli`i qudi-ma. Kao negativna i pozitivna struja elektri~natako se ~ove~anstvo i Bo`anstvo sjedinilo i za-svetlilo u Isusu Hristu. Znaju}i da je on name-wen da bude @rtveno Jagwe i predose}aju}i bli-
ski kraj svoj na krstu, Hristos je sabarao svojeu~enike na ve~eru qubavi, kojom je ustanovio zave~na vremena Tajnu Pri~e{}a, {to zna~i tajnuprimawa u~e{}a u Bogu, priob{tewa sa Bogom(ruska re~ za Pri~e{}e: Priob{}enije).
Time je ustanovqen novi zavet, ili novi savez,Boga sa qudima, uzvi{eniji i duhovniji od starogzaveta, ili starog saveza. Svoje telo i svoju krvHristos je dao, da time zape~ati taj novi duhovnisavez u istoriji stvorenoga sveta. Najskupqe teloi najskupqa krv `rtvovani su za qude, te zato qu-di nemaju potrebe vi{e, da koqu golubove, jagaw-ce i volove na `rtvu Bogu. Posle skupe cene jef-tina se cena ne nudi. Svoje telo i svoju krv Hri-stos je predstavio u~enicima kao hleb i vino. Onje mogao predstaviti to i u ma koja druga dva ele-menta iz prirode. Jer svi su elementi podjednakosrodni sa wim, po{to je Otac stvorio sav svet
kroz wega, Sina. No on je izabro p{enicu i gro-`|e. [ta ima ~istije i lep{e i hranivqije me|uzemaqskim produkcijama od p{enice i gro`|a?Koje se dve stvari mogu same jesti du`e od p{eni-ce i gro`|a a da ne otu`aju? Jedno je elemenat,~vrst, drugo te~an. Osim toga hleb i vino od pam-tiveka imaju svoje ~udno tajanstveno zna~ewe.Hleb ozna~ava dobro, vino ozna~ava istinu. Re~e-no je od starih: u vinu istina. Dobro i istina sje-diweni ~ine mudrost. A Hristos je nazvat i odproroka i od Jevan|elista - Mudrost Bo`ja. Zatoi najlep{i hram u hri{}anstvu nosi naziv hramBo`ije Mudrosti (Sveta Sofija u Carigradu).Hqeb i vino hrane telo, i poma`u telu da raste irazvija se. Tako Hristos hrani du{u, i poma`e dadu{a raste i razvija se. No kako su telo i du{anerazdvojni u ovom `ivotu, to i na{a telesnahrana treba da bude nerazdvojna od hrane duhovne.Kad god hranimo telo zemqom, treba da hranimo iu isto vreme i du{u nebom. Sa svakom hranom {toulazi u telo, treba i Hristos da ulazi u du{u. Za-to hri{}ani ~itaju molitve pred jelo i prizivajuHrista, da blagoslovi. Svako je jelo otuda sveto,i svaki obrok `rtvoprino{ewe. No hleb i vino uPri~e{}u izra`avaju ceo smisao na{eg telesnoghrawewa u ovom `ivotu. Kroz Pri~e{}e mi sesjediwavamo sa @ivim Hristom. To se, istina, neose}a odmah posle Pri~e{}a, kao {to se ne ose}ada je telo jednog deteta poraslo posle jednog hra-wewa, no nevidqivo i lagano uzrasta duh na{ ~e-{}im priob{tewem sa Hristom, kao {to nevi-dqivo i lagano telo uzrasta hranom, koju uzima.I tako kroz Hrista rastemo, u dobroti i istini,i postepeno se pewemo qubavi i mudrosti kaonajvi{im stepenicama qudskog usavr{avawa.Pri~e{}e je simboli~ka kapija neba: “Kao {to jeKr{tewe uvo|ewe u crkvu Hristovu, tako je Pri-~e{}e uvo|ewe u carstvo nebesko.”
29
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
SRPSKI HOMER IZ BOSANSKOG PODRIWA
Pi{e: Nedeqko [ipovac
�nastavak iz pro{log brojaRijetki izabranik poezije, jedan iz one grupe koja je pro-
tjerana sa Helikona, koji su ovje{tani vjencem vje{tine, za-nosa, dara i nadahnu}a, a uskra}eni za najve}i dar od Bogadat `ivom stvoru, Filip Vi{wi} je u Vo`dovom Ustanku“obavqao posao proroka kroz ~iji se glas budu}nost odazi-vala” - ispravno i ubjedivo ka`e Surep, nakon jedne od mno-gih analiza Vi{wi}evih pjesama. On ga naziva “^upi}evimi Vo`dovim guslarom” snabdevenim dobrom poputninom, nakowu, u dru{tvu vojnika punih po{tovawa za wegovu sedinu,jo{ vi{e qubavi za wegovo ume}e...
Rekli smo da je slijepi guslar bio ~estica porobqenognaroda, a svome fizi~kom usudu pridodavao je op{ti narod-ni teret, tako da je na svojim tumarawima nosio prete`akbaga` istorije, koja mu se prikazivala kroz naricaqku, tu-`balicu, glas smrtnika na izdisaju, guslarski glas i jauk gu-sala kao o~iju iz kojih ne mo`e iskapati vid, vidopoqe, vi-doslov, Vid, Sveti Vid, Vidovdan, o~iwi vid, Vidopoqe, vi-doslav, vidokrug, dalekovidost, svevid, narodni vid. On je,dakle, kao slijep umjetnik svojim nedosawanim o~ima vidiosve {to se doga|alo oko wega, san i stvarnost su bili wegovvid u mraku bez obala. On osje}a narodne jade, zulum, “ha-ra~”, izgubqeno carstvo, prekomjerne globe, tre}inu i dese-tinu, krvninu i sve to, kao bespogovornu optu`bu, stavqa nadu{u dahijama, koji slamom u rukama ne}e ugasiti vatruUstanka, ~iju slavu pronosi gordi pjeva~ sa svojim veli~an-stvenim narodnim instrumentom. On glasom o~ajnika u sti-hovima poru~uje turskom caru “da se pro|e globa i poreza” isavjetuje mu: “S knezovima vi se pobratite / Knezovima atepoklawajte / Kmetovima osredwe paripe / S popovima u do-sluhu budÄte / Ne bi lÄ i mi uz wih pre`ivjeli!”
Kakav humanizam skromnog ~ovjeka koji u du{i nosimolbu za vladavinom mira me|u zava|enima, tiranima iwihovim `rtvama. Kao da se moli za svoje neprijateqe, ka-kva molitva, doista, i postoji u hri{}anstvu, Vi{wi},“narodna ~estica”, preko koje je quta kowica Osmanlijanemilosrdno prohujala na osje}aju}i koletivni bol poni-`enih i okrvavqenih, vapi za mrvicom dobrote i pravde,mira i razumijevawa. A kad ni{ta ne poma`e {to zdravrazum obi~nog ~ovjeka iz naroda poru~uje, na{ pjeva~ sepoziva na borbeni pokli~ upu}en, kao savjet |eda svom unu-ku, ^i~a Ja{i:
^i~a Ja{o, {to si polu|eo?
Mi nijesmo jedne `enske glave
Pod zatvorom `enski da pomremo,
Ve} hajduci, ubojni junaci,
[to zame}u po krajini kavgu
izme| cara i izme| kraqeva;
Da idemo da sretnemo Turke,
Da se dalekÄ s wima pobijemo,
\e je svemu svÄjetu na vidiku...
Tek, toliko, da se znade ko koga imade! A Vi{wi} kaopoetski ranar i vidar zna lijek za narodne boqke, od kojihi sam boluje, jo{ u posvema{woj tmini u kojoj se ne mo`e“o~ima strijeqati”.� Zato je “poguren od istorije” vi{eno drugi, {to po obilasku oslobo|ene Srbije, kao pobjed-nik na bijelom kowu, ja{u}i na svojoj obqubqenosti me|uprvacima i u svim slojevima naroda, do`ivqava na mnogommjestu. Stojan Novakovi} uzdi`e Vi{wi}a na nivo “narod-nog qetopisca”, isti~u}i da su neki va`ni doga|aji sa~u-vani samo u wegovoj pjesmi. Poput savremenih istori~ara,i onih “soc-realisti~kih”, Vi{wi} je Vo`dom Ustanakvidio kao narodni, jer ga di`e sirotiwa raja:
Koja globa davati ne mo`e
Ni trpiti turskoga zuluma!
I B. Kova~ek ga prikazuje u tom svjetlu: “Godine 1809.prikqu~io se Ustanku i postao “pesnik bune”... Pored ja-sno izra`ene ideje borbe i oslobo|ewa, one sadr`e nepro-lazne umetni~ke vrednosti, izvanrednu simboliku i pla-sti~ne opise. Tim osobinama Vi{wi} se bli`i umet-ni~koj kwi`evnosti srpskog romantizma...”� I obje enci-klopedije Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, nastaleu tome periodu vladavine socijalisti~kog realizma, bez-malo na istovetan, najbla`e re~eno - neadekvatan na~intretiraju ovog na{eg umjetnika:
“Opjevao je sve peripetije Prvog srpskog ustanka, a po-slije sloma 1813. prebjegao je u Srijem. 1815. Vuk Karaxi}zapisuje wegove pjesme, koje su ostale `ivim svjedo~an-stvom ustanka. Wegove izvorne pjesme o Prvom srpskomustanku odlijuju se sna`nim imaginativnim izrazom, fan-tastikom i nepatvorenom interpretacijom neposrednih hi-storijskih doga|aja.”�
To je, uglavnom, sve, i to bez potpisa i bez slike pje-snika, {o je Krle`ina Enciklopedija posvetila ovomumjetniku. Sli~no je i sa onom drugom, s tim {to se u woj
pojavquju inicijali V. N. i izbor iz literature, a gdje se,najkra}e, veli:
“Guslar i usmeni pesnik.. Odav{i se kao mladi} guslar-skoj pesmi, putovo je gotovo po celom bosanskom pa{aluku.1809. pre{ao u Srbiju, gde je `iveo kraj ustanika na drin-skom boji{tu, naro~ito kraj Stojana ^upi}a i Luke Lazare-vi}a. Vuk Karaxi} sreo se s wim 1815. Tada je, u manastiru[i{atovcu, od wega zapisao 15 pesama; dobio je kasnije jo{jednu... Vrhunac stvarala{tva F. Vi{wi}a je “Po~etak buneprotiv dahija”, u kojoj se otkrivaju wegovi izvanredni unu-tra{wi darovi: ose}awe istorije, snaga vajawa likova, dubi-na razmi{qawa i uzdizawa nad stvarima.”�
Autor ovog teksta, preko kojeg je Miroslav Krle`a,vjerovatno, nastojao poboq{ati utisak iz ranije citiraneEnciklopedije, izgleda da je Srbin - ekavskog izgovora, do-bar poznavalac Vi{wi}eve poezije, koji je na kratkom, za-datom mu prostoru rekao sud o na{em pjesniku. Nama osta-je da mu zahvalimio na nedovoqno poznatim nekim autori-ma tekstova o Vi{wi}u:
- B. Tomi}, “Pjesma Filipa Vi{wi}a”, Beograd 1935;- “Zbornik u slavu Filipa Vi{wi}a i narodne pesme”,
Beograd 1935. godine;kao i ve} pomiwane kwige M. Pani}a Surepa “Filip
Vi{wi}, pesnik bune”, Beograd 1956. i V. Nedi}, “FilipVi{wi}”, Beograd 1961.
Prije ovog izleta i udaqavawa od osnovne teme reklismo da je Vi{wi} pjevao iz naroda i za narod, jer su, najzad,u Ustanku, od prvih dana, u~estvovali samo neki knezovi. Su-rep veli: “oni najborbeniji i najja~e ugro`eni”. Pra-vi~nost, socijalna solidarnost sa masama, ali besprekornadokumentovanost doga|aja, nagnali su i Vuka da se pridr`a-va redosljeda iz Vi{wi}evih pjesama. Jer, vjerodostojnostovog nepismenog slijepca je zadivquju{a, onaj “rje~nik pam-}ewa”, koji je nosio uza se, vrijedio mu je vi{e no Vuku we-gov Srpski rje~nik, jer je sljepa~ki ra|ao pjesmu koja slavii opomiwe, a Vukov nauku o jeziku i bespo{tednu, dugu i is-crpquju}u borbu za reformu i uvo|ewe narodnog jezika iazbuke u javni `ivot. Vi{wi}ev nedosti`ni, narodni jezikje isto tako velik kao i wegovo narodno, socijalno opredje-qewe za Vo`dovu srpsku revoluciju. U sumi “praha oca Sr-bije” tako je na{ pjeva~ postao ona zlatna ~estica koja nasinspiri{e i ~ini ponositim {to je uop{te u na{em pleme-nu `ivovao i |eqao taj jedinstveni ~ovjek - pjesnik.
30
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
� ������� ������� � � ���� �� �� ���� � ���������� �������� ����� ������� ���� �� �� ��� !� �"� � �������� ��!�������� ���!��� #�$��� %�&��'�� (� ����� %�)���� $� �� � �$����� �������� �!���� � �������� *����� ��&�� ������� ��
+ , -���$��� �� ��)���� $� � ��� ������ �������.� � #�$��� %�&��'�� ��� �������� �� /���� � 0���.� �� �� 1�� 2�� ��3��4 5�.� $������� -���$��� �� $� � ����* �� !����� 6� 7���� � 02089:9� ��� 64��� 5�.� $������� -���$����� ;� 7���� � 020899:� <!���� � �� $��� -���$��� �� $� � ����* �� !����� ��� �=6�
Sada nam se Vi{wi} prikazuje i kao izuzetno mu`e-van, ~vrst, postojan, porodi~an, bri`an otac dje~aka i dje-voj~ica, ra|anih i zakopavanih po grobqima kojima vi{ene znamo ime. Slijepac je svojim primjerom - `ewewem sazdravom siroticom iz naroda, primjer odva`nog mu{karca,koji je, izme|u mnogo ~ega drugog, za takav ~in inspirisani op{tom, genocidnom politikom dahija, zasnovanom na na-~elu uni{tewa mu{kog dijela srpskog naroda. U zapisuwegovog zemqaka, popa Vasilija Babi}a, u kome bri`niprota o~ajava nad zlom sudbom na{eg roda i to kazuje kraj-we jednostavno i edukativno do iznena|uju}eg efekta:“Pla~i, ridaj, slavna zemqo srbska”, a uz to je obavje{teni o tajnom planu du{mana da iskorijene srpski narod, kaodanas [iptari Srbe na Kosovu, Vi{wi} gradi porodicu.A ako je porodica osnovna }elija svakog dru{tva, onda jewegova svijest, “borca srpske revolucije”, kao trajno hen-dikepiranog ~ovjeka, bila izuzetno razvijena. Kamo lijepesre}e kad bi danas, bar malo, opomenula armiju ve} postar-jelih srpskih momaka da se `ene i spasu nas, koliko - toli-ko, od najezde ~udovi{nog, planski krojenog i xamijski we-govanog, nataliteta pripadnika Muhamedove vjere na srp-skom duhovnom prostoru.
[ta je o svemu ovome znao Vi{wi}?Sigurno vi{e nego {to mislimo! Naime, dahije su, za-
cijelo, imale plan o istrebqewu srpskog mu{kog `ivqa.Surep, studiozan u svemu, pa i u ovom pitawu, svrlo ubje-dqivo kazuje zastra{uju}e istine:
“Dahiski plan istrebqewa svega mu{kog u Srbiji, tosjajno poetsko mesto Bune, najmawe je epska hiperbola u smi-slu kwi`evne konstrukcije. Bila je to surova realnost, okojoj danas znamo i iz drugih izvora, ali joj `eravicu mo`e-mo osetiti jedino u Vi{wi}evim stihovima. Austriska oba-ve{tajna slu`ba bila je saznala za turske namere i o wimapismeno obave{tavala be~ki dvor. Zarobqeni Tur~in, Ku-~uk-Alijin pa{enog, po cenu opro{tenog mu `ivota otkrioje srpskim vo|ama do u detaqe dahiski plan uni{tewa: Po-{to poseku sve “va`nije qude... tada da postave nove kmetovei stare{ine, ove zatim da namame u tvr|avu i da ih kao tao-ce toliko zadr`e dok od raje ne bude sve oru`je pokupqenoi poslato; tada bi ubili svako ono lice koje je u poslewemratu imalo deset godina i najzad bi ostatak ma~em prisili-li na primawe muslimanstva!”� Na osnovu ovoga priznawa, iverovatno jo{ nekih saznawa, Kara|or|e i stare{ine moglisu 3. maja 1804. obavestiti Carigrad, preko ruskog poslani-ka, za{to su se digli na oru`je...�
Slijepi i nepismeni epski pjeva~ nije morao znati zaovaj plan, ali je snagom svoje eruptivne, kolosalne, dinar-ske intuicije osje}ao veli~inu istorijskog trenutka, kojaje podrazumijevala i te stra{ne ~iwenice. I zbog toga we-gov lik pred nama raste i narasta do neslu}enih granica -Wego{ev slijepi iguman Stefan u Gorskom vijencu je svje-dok tek u jednom mudrom, sljepa~kom proro~anstvu - istre-bqewu poturica, a Vi{wi} o istrebqewu - Srba... Obasvjedo~ewa su krupna, istorijska i wih ne treba rangiratina vrednosnoj vagi, ali na silnicima `ivotnosti - da. Sli-jepac iz Bosanskog Podriwa bio je nesre}nik sre}ne ruke,vidio je daleko i nevidqive stvari, ali ne kroz {upqeo~ne dupqe, nego velikim o~ima du{e koja je u ustani~kojVo`dovoj Srbiji neprekidno vibrirala kao “krilo pticeu nebeskom plavetnilu”, u pjesmama R. Tagore. Pjesnik jeobavje{tajnu dojavu mal~ice preradio, ali je akcenat sta-vqen na tas poetskog do`ivqaja; kada su smislili da pobi-ju sve srpske knezove:
...I kmetove {to su za potrebe,
I popove srpske u~iteqe,
Samo ludu |ecu ostaviti,
Ludu |ecu od sedam godina
Pak }e ono biti prava raja,
I dobro }e Turke poslu`iti...
Plan dahija je, dakle, bio monstruozan - u zemqi Srbi-ji posje}i sve odreda, osim lude djece, koja }e predstavqa-ti, kad porastu, poslu{nu, imbecilnu pastvu, s kojom }eTurci, dobro poslu`eni, kao sa “pravom rajom”, imati naj-mawe problema. U istoriji, onoj koja govori o zlo~inimarimskih tiranina, no}ima dugih no`eva, masovnim progo-nima i likvidaciji Jevreja u gasnim komorama, najbrutal-nijim smaknu}ima Srba u usta{kim logorima, kolektiv-nom stradawu djece u Kragujevcu i Kraqevu od strane we-ma~kih fa{ista, stradawu Jermena i turskih Grka, staro-zavjetnim a`dajama koje ru{e Bo`iji poredak na zemqi...
Taj mudri ~ovjek je i vremenskim mijenama prorokovaosvoje deseterce. Doga|aje on smje{ta izme|u svetkovina ko-je se u kalendaru wegove Crkve pi{u crvenim slovom -Tripundan, \ur|evdan, (D)mitrovdan, Savindan, na koji }ezagrmiti grom “kad mu vrijeme nije” i zadwi put poslatisignal Srbima, uz onu muwu, koja je sinula “na ^asne Veri-ge”, “vi{ Srbije na nebu vedrome”, da se Srbqi na ustanakdi`u... Cijeli vatromet iz natmurenih likova srpskih sve-taca upravqen je prema neodlu~nim Srbima, ~ak i pomra-~ewa sunca i mjeseca, zastra{ivawa, upozoravawa, prijet-we, kletve, nebeske kazne na ovome i onome svijetu - iz
ovih pjesama mo`e se u~iti vjerska, politi~ka, vojna i so-cijalna istorija Srba na pragu H£H vijeka, epski, pje-sni~ki priru~nik za sve razrede i sve stupweve na{ih{kola.
VI[WI]EVA
/�������,
Osu{e se znamewem nebesa,
odsvuda se vrgo{e ~udesa.
Zna li pleme u zbeg saterano
da se zbiva ono ~udo davno?
Zar ponovo vadit, iz nevida,
uga{eno sunce na{eg stida?
Ste~e li se zgoda i prilika
da ustanu kuka i motika?
Ko ogwene zemqom vr`e lu~e,
{to iz o~nog sinu{e ponora?
Niti grmi, nit nebesa hu~e,
nit osvi}e dana na{eg zora.
A {ta ka`u, znamewa, o tome
“Vi{ Srbije po nebu vedrome?”
Nebo nemo, a zemqa govori
I sve, mrkli, zinuli ponori,
znameni se nebeske steko{e
“Al se Srbi di}i ne smjedo{e...”
Progledale {krape i vrta~e
Mo`da nekom znamenijem zra~e?
Pita sunce, s neba uvrnuta
Koliko }e umirati puta.
I zbog ~eg je, danas, posle svega,
Sva Srbija, opet, zbeg do zbega?
U nevidu uhva}ene zvezde,
dok znameni, od Istoka, jezde
u wima se i{~itava slovo,
nad Ora{cem zbiva se Kosovo.
I svi {to su nekad bojak bili
uz Vo`da su opet zavoj{tili.
Zemqa zbori nemim nebesima,
a nebesa, potom, znamenima.������ �!�����
�������� ������� ���� �
31
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
� 2���� � ��!�� �� 2�� � ��)��� �$��� � >%<<<� ��=3� �0����� �������$��� 2����������'� �! �;=��� &�� �������� ���� ���$���� $���$�� ��� �����6 0� ����' 2����� ��� .��� �� ���
0� %� �'��'� /���?��?�� <� ��� �=��@��� �� ����� � �!��&������ ������ � � ���&����� $�) �� ��� �� �!��$� !� ��� � ������� � � ���� ������ ��*�����$� �� � ���� � �����A!�������� � � ��$���� � ������.��� ��� �� �����A$� ����� ���������� � ���� "���� 2� � �� /��� � 0���B��� �� ����� �$ �� �B �������� � ��������� ���.���� �����
O ZNA^EWU ODELA BRA^NOG
�������� � ���� � ��� ������ �������� � #�7
/���� ���8�,
S�� / )� � 5 �� � ��( .���
7���� � ��<� � ��"� �� !��,��
�� ����� / )���� � � ����
��� �� �� �� � ����� @����� �� �
���� � ���� �� �� � ������� �
���,�� � ���(���� � ��* � �� �
"��� ����� �� � �� ����� � ���
� ��� ������� � ���� � " � �� ���
�� �� �� ��� B��0 :�"���� ���� � ���
(� 4������, ��( ��� � ���� ,�
"�� ����� ��� � � ��� ����� �� ���
� ���� �� ! ��� ��� ����� �� ����,� �
������ "���� � �)���� ��� � �
��� � ����� � ��������
. ��� "��� ������� 7����� ���
��� "�! ��!���� ! �� / � �� � � �
)���� � ! �� � "���� � " ����� � ����
�� � ���� � ����� � ������
? ��� ��(���� �� �� ��� �!����
�� � ���� ����� "���� �� �� � ��
)�� !������ 7���� ��*� B� ��� �
����� ��� � ����� � ���� 0��� ��
��)��� � � �� �� ��(���� ��� �
"���� B�� � �!������ �! !������ 4�
�� / )� ��� �� � ����(��� ������
� � ���,� 4������,� ��(���� :
��� � ��� �� ����� ����� � ���� 0���
��)��1 � !���� �� ��� � � ��� ��
�� ��)�� ��� ���� � "��� �����
� � �� �� ��� ��(� � ���(����
��)�� ��(� ��(�� � )�� � � ��
������ �� "� �� �� ���� � ��,����
: (�� �� "��� �� �� ���� @���
:�"��� � � ������ � ����� �� 0��
��"� � !��,� ����� �� �� �� ����
����� "�! ���� "���� �1 7����� �
����� ����( �� ��� ���������
� )� "��� �� "� �� �������� � �!
�������� ���" (�� �� � � ���
!��� ���� � ����� � � �� � ����
!� ����� � � ��� ��(����1 : !�(�
�� ���� "��� ���� / )� � ��"� �� �
� � ��� � ����1 4����� �� � ��� �
���� � � "��* ,��� � "�� ��� ��
��� � @������ / )� ��� :��� �� � ��
��� ������ ����� ����������� D���
�� �� ; ��� � 5��� �� � "��� ,��� ��
� �� (� �� 1 B�� �� ��� ����� ��
� ��� � �� (� � � ��(�- �� �� ��
���� �� ���� ���" ���� � � ���� �
��- �� �� �� " ���� �� *�<���� ��
�� � ������� )�,��� � ����������
� � � ��� �!������ �- �� �� ������
� ��� � !��* � ����� �� �* � � ���
��� � � � � ��*� ��� �� ��� � � �
�� / )� � ���������� 9� � � .�� �
"�(� � ���� ��� � �� � � ���� �
!��� �� ��" !� ��� � ����� 4�� �
������� !�(� �� �� � )�� �� !�
�� ��� "�!���� �! � � �!��!� ���*
�� �� !��,�1 =�(� ���� �����0� ��
(��� ���"� ,�",�� � �� ���� ����
�� � ������1 :� ��� �� � � �� � )�
�� !����� ��(� ���* ,�"�� ��0��
4�� (� � �� ���� � B0� � ��� �
��� � �� ���� ��� ��� ���� � .���
7���� �� 9� !�(� �� �� �� � ���
/ ��1 =�(� "�� ��� ��� ������ ��
����� / �� �� � �����1 +��� ��
� ��� � ���� ��� "�! �����* � �� ��-
� �� ��� �� !� !�"��� � �������� ���
��0� �� <� � "��!� !� ���<��� ����� �
���!��� �� �� � �� � !�� � ,�����
���(��* �������- � ��� � ���� �� ���
)������ �� � ��� ���(�� � � �� "
������� � ������� ��(� �� ������
��� ��
: � �� ��� �� � ���� � � �� ��
��� ����(� !���)� �� �<���� ,���
��- ��� �� �� ���� / )� �� ������ ��
"� !� �� � ����� ��"� �� �� ���� ��
� �� �� �(�,� ���� ��� ���� ���
"����� ����1 #�"� � ��� ��(� ��
�������( ���!� �� �<���� ��0�� ���
���(�� �� �� �������( �� � )�,� �
������ ��� ��(� � �� � � ��� "�
!�" ��� ���� � �!���� - ��� ���
�� �� ��)�� �� �������( ���!�� �� �
������( � ���)���� ��� "� ����
�� �� � ��(� � �����* �����
=�� � � ���� � �� �� �������� ��
������ � ������ ��(�� ���* ���
��� ��� �� ���* �� �� �� * �� �� �!
����� ������ �� ������ � � ( ����
�� ����� :�)�� ���� �����<��� �
���� �� �������� � ������� ������
� ,�"���� : ��� ��)��� � � � � ��
��� � ,��� � ��� ��)��� � � ���
���<� � �� " �� � " )�� ��(�� B�
��� �� ��� � � �� �!������ ��
��)���� !���,����H ��� �� �� ����
������ �! "������ "��� ������ ��
��(� !� � "�� � � " )�� ����H ���
�� ��� ��<��� "��� ��(� !�" ���
� ��� (� �����"��)� ��� �� / )�
� "��� ���� � � ������ ������� �
�!���� ��� �� ��� � ������ �
������
�� ( ���� ������ *�<���� ����
�� ����- �� � ��!�� � � � ��� � 0�
���� �� �!��,�� ��(�� (� � ��<��
32
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
��� ����� �� �� � ���� ��� ���(�
� !�� ����� ������ � )���� ���
��� � �� (� � �� ������ � � ��
!�� (�� "� ��� ��)� �� *����� ��
��� ��������� �� � ������ ������ ��
��� � ��� � � � "�! ���*�� : � ��
����� �� �� �� �� �� ��� �� ���� /
)� �� ��� � �� ��������� �� (�
�� ���� ������ �1 B�� �� �� ���
������� �� ,�(�� ��� !� ���
��(�1 5�� � ������� ���� ��1 5�� �
" �"� �� ���������1 ��� �� ��)�(�
��� �� / )� � "��� ����1 B� *��
��� ���� 0���� " ,� �� � ����
���� � �� �� ������ H ;�� � �����
��� �� �� 5 �� � �� � !�� ��� � ��
���� ��(��� �� �� �� *����� ���1
:� � ��� "��� ������� 7����� �
�� !��� ��� ��� �� �� ��� � �����
� � �� �� ������ � !�� "� �� �!��
",��� ��)��� 4��� �� �� �� ����
����� � �� ��� �� � �� �� � � )�
������ � ����� ����� � ����� ��)��
*����� ������ ?����� � 0��� ��0��
(� �� "� � ���� �����,�� !� ���
���� � �� � ��(�� ���� �� �������
��!" ���� � �� ��* �����* ���(��
��� � � �� � �� ��� �� �����(� �
� < (� � "��)�� @����� / )� ��
�� �� � ���)��� �
/��� ������� 7����� ���� 4���
�� �� ���� / ) �*� � ��� � ! �� ���
����� �� ����,� @������ :�"�
�� �� !� ������� � ��(�� �� �� �����
�� �� � ���� �� ������ (�� �� ��� ��
���� � �� ��� ������ ��� � ����
�� )<� � �� �� ���� �.���� &� ���
���� :��� ������ *����� ����� ����
���� �� *����� ����� � ���� � �
������ ������� ������ ��� �
(� � !� ���� ,�"�� / )� � ������
�� ���� (�� � ����� !� ,�"�� / ���
B� �������� B�� :�"����H 4����
�� ��� �� � ������ ��(���� ��� �
����� �� ��� ��� ���� �����
�� �� 4��� � )�� �� ������ +�*�H
�����
NEPRAVILNO DEJSTVO SRCA
K� (� ��������� �� ��� ��� �� �� � ��� "���� ��������� ��� ��� �� �� �
�� � ��������� �� ��� ��0�� 9������ � ����!���� � �� ��� )�,� ���)�� �� �� ������ ��* ��� ��L����� � � � ( �� � ��(��� � �������� � � ( �� � "� �,�� � � � � ��!��� �����0 � +�*� 4��� ��- ������� � ���� ����� � �� ��� � ����
!��� ��� )�,� � ��)�� ��0� �� ��������� ������� ��* ���� � " )��������� ��������� ��� � � (� ���� ���� � "� !� ����� �������� �� (� ������ ��� )����� !� " )������ ��<����� � ���� ��� � ���� ��� �� �* ������� ������ ��"���<��� �! ��"� ��� ��� �� � � ����* ��"� "���� � � �����(�� �� ��� � ��0�� ���,��� ��� �� �� ����" )�������� ���� �� � ����� " )�������� ������� � �� ����!��� �* �
��"� ��� ��"� ����� "���� � � � ��",� �� �� �� �� ����� ���!� � "���� ��)�� � �(���� � "������� ������� ��� �� ��* �� ���0� � �� ������� ��� �� ��* � �������
B� ��� � ������ ���* �,�� ���0� ,���� � ��� ���� �� � )�� ������� � �����,�� �� " � ���)���� ���� !" � ���* ��� !" � ���* �� ���� !" � ����� !" � � ��"���� �� � ! �� �� ����� ���� ���� ������� � �� ���� ����(�� ��� ��*��# ��� ���� �� 4��� 9��� � 6+� ��*�� )����� ����� "�* #�- !� )������,���0� �� ����(8� � �� � #� "��� �� �� �� ��� ������ ��������� � ��� !� �� �� ��� ����� � ����� ������,��� ���* � � �!��� ������ ��� � � ��� ���� 6K���� �/ �� ��* ����(��� ��0� ����(�� ������ / � ���� ���!����8 �9��&>�%C%2� #� � )���� ������ )����� ��� �� �� �������� ��� � ��� ���� �� ������ ����� ���� (��������* )�����- ���� ��� � ��� ����� �� ���� ��� ������ ���� ��������� ������� =�� � �� "� )���������* ������ � ����� ���� � �� ��� / ��� ���"� �� � ����* �� ����� � "� ��(�� 4� �� � �� � �����!�� �� ��(��� ��!��(�� � ;��������� ������� ������� ���* �� ��� ��������� 5 �� � � �������� � �������� . ��� �� ��������� ����� )����� !� � � � ���� �� ,����� �� � "�� ���� � 4������,�� "� �,���� "��� ��� ���� ������� �� �������� �� 5 �� ��� =� ������,������� �� � )���� ��,���0� B� �� ����� 9 ����� � ��� ������ �� �� ������ � �� ����H 6B��� �� #� "������� )���� ������� ���� �� � )������,���0�� ���� �� ������ �� )������� #� �� 0�8 �9�� &>� �% � � � � � <��� ������ � ���� � � � "� �,�� +�* � 4������
*� 0�������$����.������
33
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
PAZI NA SEBE
U ~uvenom pisanom spome-niku koji se sa~uvao sve dona{eg vremena pod nazi-
vom “Nezaboravna kazivawa opodvi`ni{tvu svetih i bla`e-nih Otaca” izme|u ostalog mo`e-mo da pro~itamo i slede}u, po-u~nu povest: Zami{qen nad dubi-nom odluka Bo`ijih, avva Anto-nije je upitao Boga slede}e: “Go-spode, za{to neki umiru u mlado-sti a drugi do`ive duboku sta-rost? Za{to su neki bogati a ne-ki siroma{ni? Za{to su bezbo-`nici bogati, a blago~estivi si-roma{ni?” Tada je do wega doproglas: “Antonije, pazi na sebe! Tosu odluke Bo`ije i ti nema{ ni-kakve koristi od toga {to }e{ ihispitivati!”
“Pazi na sebe!” To je vi{estrukozna~ajan savet koji bi trebalo dapostane `ivotno geslo svakoga ~o-veka. “Pazi na sebe”, tj. budi pa-`qiv prema samome sebi, pazi nasvoje misli, na svoja ose}awa, `e-qe, do`ivqaje. Budi pa`qiv premasvemu onome {to se de{ava u tvojojdu{i i u tvom srcu. Ne dopusti datvoje srce postane izvor zla jer,prema re~ima samog Hrista Spasi-teqa, iz srca izlaze zle pomisli,ubistva, preqube, blud, kra|e, la-`na svedo~ewa, hule (Mt. 15,19).
Odakle se u srcu pojavquju zlepomisli? One ne ni~u tamo sameod sebe, nego tu dolaze sa stran:“Stoj na stra`i svoga srca i ispi-taj kakve su pomisli koje u wegaulaze” - takvu pouku ostavili sunam sv. Oci - podvi`nici koji suse trudili na o~i{}ewu svojih sr-ca od gre{nih strasti. “Stoj na
stra`i svoga srca”, tj. “bdij nadsobom” i “pazi na sebe”, pa`qivosledi sve {to se de{ava u skrovi-{tima tvoje du{e i tvog srca i nedopusti da tamo dospe ma {ta ne-~isto i oskrnavqeno. Na{e srce}e se zagaditi tim {tetnim uti-scima koje dobijamo sa strane, odsveta koji nas okru`uje i koji,prema re~ima sv. apostola Jovana,u zlu le`i (1. Jn. 5, 19). Deca kao{to znamo, imaju ~isto srce a za-tim, srazmerno wihovom odrasta-
wu i wihovom sve te{wim i te-{wem dodiru sa svetom koji ihokru`uje i le`i u zlu, wihovo sr-ce sve vi{e i vi{e biva zaga|eno,gubi svoju prvobitnu, de~iju ~i-stotu: deca postepeno prestaju dabudu deca i postaju odrasli. Sa ka-kvom se qubavqu, a ~esto i s ka-kvom tugom u srcu, odrasli se}ajugodina svog detiwstva, nazivaju}iga “zlatnim dobom” svog `ivotaili svojim “zlatnim detiw-stvom!” I zaista, to “zlatno do-ba” je zlatno upravo zbog toga {toje to period ~istote srca i nepo-znavawa svakodnevnog blata, zla i
banalnosti u kojima `ivi svet od-raslih koji nisu umeli da, makar idelimi~no, sa~uvaju prvobitnu~istotu svoga srca. Samo “~istotasrca” daje ~oveku istinski mir,radost i sre}u. Zaga|ewe srca po-vla~i za sobom potrese, mu~ewe,tugu i patwu, tj. sve ono {to truje~ovekov `ivot i ~ini da on za ~o-veka postane te`ak i nepodno-{qiv. Upravo zbog toga je Hri-stos Spasiteq tako kategori~norekao: “Ako se ne obratite i nebudete kao deca, ne}ete u}i u Car-stvo nebesko” (Mt. 18, 3). CarstvoBo`ije nije jelo ni pi}e, negopravednost i mir i radost u DuhuSvetome (Rim. 14,18). Pravednost,radost i mir mogu da obitavaju sa-mo u detiwe ~istom srcu. Zbog to-ga svako, ko `eli da bude pri~as-nik “pravednosti, mira i rado-sti” mora da se postara za to dasvoje srce sa~uva ~istim onako,kao {to je ~isto srce male dece.Jedini na~in za to je da pazimo nasebe, tj. da pa`qivo bdijemo istra`arimo nad svojim srcem i dane dopustimo da u wega u|e ma {taoskrnavqeno i ne~isto, ne{to{to bi moglo da ga zagadi i zarazinekom moralnom ne~istotom i{to bi, posredstvom toga, mogloda wega samo u~ini izvorom zla imoralne zaraze za druge.
Od ~ega bi, dakle, trebalo da nataj na~in ~uvamo svoje srce? Tre-balo bi da ga ~uvamo do svake vrste{tetnih utisaka. Trebalo bi da gazagradimo za haoti~an prodor svihmogu}ih spoqa{wih utisaka. To jenemogu}e, prigovori}ete vi. Na-ravno, nemogu}e je da to u~inimo u
34
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
potpunosti. @ive}i u ovom svetu,nemogu}e je da ne budemo izlo`eniutiscima koji dolaze iz ovog sveta.Me|utim, mogu}e je da smawimoprodor {tetnih utisaka, mogu|e jei moramo da se iznutra borimo sa{tetnim utiscima, da te`imo daih izbri{emo iz svog srca. U tomese i sastoji su{tina duhovnog `i-vota koja i nije ni{ta drugo doborba, borba sa grehom. Praizvorpojave greha u ~ove~ijoj du{i i ni-je ni{ta drugo do ~ovekovo pri-hvatawe {tetnih utisaka sa koji-ma se nije borio, nego im je dopu-stio da u wegovoj du{i uzgaje svojesmrtonosne plodove.
Prema tome, u ~ovekovom duhov-nom `ivotu najva`nija je wegovaborba sa {tetnim utiscima. mo-ramo se truditi da ne dopustimoda {tetni utisci dospeju u na{udu{u. Usled toga je neophodno da~e{}e i du`e dr`imo zatvorene“prozore svoje du{e”, kako Sv.Oci nazivaju na{e spoqa{we~ulne organe: vid, sluh, ukus, mi-ris, dodir. Moramo se nau~iti iprimorati da ne gledamo na sve, dane slu{amo sve, da ne oku{amosve, da ne omiri{emo i ne dodir-nemo sve. ^im nam razum ili sa-vest uka`u da je utisak koji smodobili u datom trenutku {ko-dqiv za nas, neophodno je da od-mah, ne oklevaju}i ni trenutka,zatvorimo odgovaraju}i “prozorsvoje du{e”, tj. onaj organ spoqa-{wih ~ula posredstvom kojeg una{e srce prodire {tetan uti-sak. Ako smo neo~ekivano ugledline{to lo{e i {tetno {to u namaizaziva nepotreban utisak, neop-hodno je da odmah odvratimo po-gled u stranu pa ~ak i da zatvori-mo o~i, da ne bismo gledali i vi-
deli ono {to }e, utisnuv{i se una{u du{u, po~eti da je pomu}uje,da naru{ava wen unutra{wi miri na{e du{evno spokojstvo. Akosmo ~uli neke lo{e re~i koje sunas uznemirile ili izazvale nekalo{a ose}awa, trebalo bi da seudaqimo od govorinika pa ~ak ida zatvorimo u{i da ne bismo slu-{ali ono {to }e nas, mo`da, dugoposle toga uznemiravati i zbuwi-vati, li{avaju}i nas du{evneravnote`e, itd. Izvanredno je otome govorio sv. Jovan Kron{tat-ski u svom prekrasnom dnevniku:
“Ka`u: kada ne bismo gledali,ne bismo se ni sablaznili; kada nebismo slu{ali, ni srce ne bi bo-lovalo; kada ne bismo oku{ali, nebi ni po`eleli... Vidite li koli-ko sablazni poti~e od na{ih o~i-ju, u{iju i ~ula ukusa? Koliko jequdi postradalo i strada zbog to-ga {to su, budu}i kolebqivi u do-brim sklonostima, neoprezno po-gledali ne~istim o~ima, poslu-{ali u{ima nenaviknutim na raz-likovawe dobra i zla, okusili po-`udnim ~ulom ukusa? ^ula greho-qubivog, pohotnog tela, nezauzda-nog razumom ili zapovestima Bo-`ijim, odvukla su ih u razne `i-tejske strasti, pomra~ila im umo-ve i srca, li{ila ih slobodne vo-qe i u~inila svojim robovima. Sakoliko opreza moramo da gledamo,slu{amo, oku{amo, omiri{emoili dodirnemo ili, boqe re~eno,koliko je potrebno da ~uvamo svo-ja srca da se kroz spoqa{wa ~ulakao kroz prozore, ne bi probiogreh a kroz greh i sam uzro~nikgreha - |avo, da ne pomra~i i svo-jim otrovnim i smrtonosnim stre-lama rani nebeskog pti}a - na{udu{u...”
O BOGATSTVU I
SIROMA[TVU
9 ���� �� ��� �� ����� �������� ������ �� ������ ���� �� ��� � 0� ���� ����� �� ��.�� ������� �������� �� ��� �
���� E�%2�>� :� ��"��� �� ��"�"���� �� !��,�� ��� � ,�0 � �<� ������ � ��� � � �� � �� ���� � � �����-��� ��"��� �� ��"� "���� �� ��"�� ����� � ,�0 �� �<� �� ������ � ��� � � �� �� � �� ���� � � �� ������ �$��%����� 9� �� �� (� ����� � �� �� ��� �����- �������� ��"� ���� � � ���� ��(����� ��!��0� �� ��"����� � ��� ���� �����!����� �$�� %C� ��� 9� �� ��� (� ���( � ��!�� ��� ������-� �����( "��� �� ��"�- �� *� �� !��� �� �% #��� E�%C%2� :��� � "� ����� ���� �� " ���� � � "��� ����������� "��� ����),��� � ���(������������ ��� ��"� � "�� ����, !� "����� ��� �� � "� � )�� � ������
* * *
�� ���� %������� ����� � ����� �� � ������ � �������� ������
���� �&� ���E� 7 ���� "��� �� ���� B0� � ��- ������� @����� � � ��� � �������,�� � � ����������� ;�� ������*� � ��� ��� �� �� ����- )����*� � ��� ���� ��- ������0 "�*� � �������� ��- ��� "�*� � ������� ��- " ������ "�*� � � ������� ��- � �����0� "�*� � � < ��� ���. ��(� ��)����� �>� =����� ��� ��)��� ��� �������� ��� �� � ���� ���� "����� ���� ��������� �;�� E�&� 9 ������(� .��� ��� � �����(��� �� (�� ��� �� � ��!� � ��������� N������ B����� �� ����� *��"� �� �� ������ � ���� � �% � ��%E�%�� � (� �� ���� ��� ����� !������� �� (� �����* � @������������ ����� ��� ������ � ��� 4��� � ��� � ���� ����,�� ���� ����� ���� ����,� � � ��"� �����,� ���� ��� � )�� �� �� "��� � ������,��� ��� ���� � <���
35
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
BIJELA CRKVA
: $������� ��� �����%��� &������ ����� ������������� �����$����� 3���� ��� �����
* ������ ������ ����� ���0 ������ �.� ����%����� �� ����� 1� 3���� � �.� �����
*� ������� 3���� ������%����� ����� �� . ��1���� ����� ����������;��������< ��� �����
Teodora Vuli},
Vi{egrad
SVETI SAVA
*���� *��� ���� *���� ��=��: ������� �������� ��=��
> ����� *����� ����� �� �����?��� . �� ��� +�=�� $����
+�< ��=��� ���� ����� �����:���� ��� *�� ��� �� *�������� ����
: *����� *��� &������ � ���� ����������%�� ��� *��� ����
?�� ��� ��������
%���� *��� � ����� @��.����*��� A��� � *� ��� �����A������ � B���� �����$��� - � � A������ ���� �C�� . ��� ������ ���� �
*� -������ ���� ������*+�9 *-9%+*A$01+ *�+C+@+�
*������� �������� .����� �� �������
ISUS HRISTOS
Mnogo godina poslije Mojsija rodio se
A radosna vijest brzo pro{iri se,
Rodio se u Vitlejemu a krstio na Jordanu,
Marija i Josif Ga rodi{e, u pe}ini
gdje pastiri od nevremena `ivotiwe sklawa{e.
Ovaj hrabri Sin Bo`iji, zadobi slavu,
Lije~e}i bolesne, di`u}i mrtve,
Za narod umro, za spasewe vaskrsnuo
Stradawem svojim put nam osvijetlio.
Zorana Ninkovi},
Vi{egrad
HRISTOS
VOSKRESE!
.�� ��� �� � ���� ���� �� ����
"���� �� ���� � ���!����� D����
���� 7���� � � ���� �� �� �� ��(��
4�� (� � ��!�� !� �� �����
���!��� "��� � ���� �� ���� ��� ���
��� ����� D����� 9���� �� "����
�� ��� �� � � ���� ���� �� I��"�
� ��
9���* �� � ���� �!��� �� � � �
��0� � ����� � ��� � ���� �� �� ��
"���� (� ,��(�* � ��!� ����� �*
������� �� "� �� �� ��(����� � ��
N��"�� �* � ���� " ��� � �� ��(�
� 0���� � � � ���" � 7���� ��
���� �� ���� !� ���� # �� ���� ���
"��,�� � ��(��� �� � D�����
9���� �� ��)�� � ���!��� � �� � ��
�� ��� ��� �� � ��������� A�� �� ��
��� !� ��� D���������
D�������� 7����� !� ������� �
�� ,���� ��
� ���� ����� �� ������ ���� �
� ��� �� ���0 � � �� � � ��� �
�� �� ���� ��� ��*������ :�������
� �� �� � ��� � � �0� � � �� �������
�� � � � � ���� � � �� �� ��� ��
" � � � ,�� "� � � �� "� ���� �
� ����� � ���0� � ��� �� � �� �� �
��� � �� �� � (���� � + ��!� ��� �
����� � ��� �� �� ���� � �� ��� ��
� �� � � �� ����� ���!�����
@� ��� ��� �� � ��� � ������
��� �I���� �� �� !�� ������ � ����
� ���� �� � )�,� �(���� �� ��
������������� ���!��� D��������
5 �� �� ��(�� .���� 7������D������ *�����
@�������
36
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
SVETOSAVSKOJ
HERCEGOVINI
Ti {to stoji{ od
Popova Poqa do planine Ivan
Ti {to si ratove vodila,
dobijala i gubila
Ti {to mnoge naseli
a sebe ne raseli
Ti si jo{ `iva.
@iva si Hercegovino
Jer u tebi osta{e na{i preci
A da ih ne zaboravimo,
Hercegovci
Recite i svojoj |eci.
Milivoje Jawi},
Vi{egrad
PRI^A O KRAQU TRAQU
Ovo je pri~a o kraqu Traqu, slavnomvladaru {ume Zelenice i livada krajreke Te~ice. Kraq Traq, taj junak na-
{e pri~ice, beja{e mu` kraqice Traqice. Kra-qica Traqica (ah, `enske }udi!) ima{e obi~ajmu`a da kudi: {to jako ka{ikom kad jede lupa,{to ne}e subotom da se kupa! Stalno ga ne{to gr-di ilÄ kuka - od toga kraqu pripade muka. Sede ukraqevske-traqevske ~eze, na livadu se cvetnuodveze. Kad tamo, gle - princeze Lepeze! Lepa iblaga, na licu seta, me|Ä {arenim se cve}em {eta.Sve pesme krasne pevati ume, u govor cve}a serazume. Kraq wojzi re~e: “Dobro vam ve~e!” A se-bi: “Srce mi ovde osta, kraqice Traqice ve} mije dosta! Za{to bih vi{e trpeo tugu, uze}u sebikraqicu drugu. Blaga je, nikad me grditi ne}e. O,kakve radosti, o, kakve sre}e!”
Kraqu je lako ispunitÄ `eqe, te nasta svadbe-no veseqe. Zavole novu kraqicu slepo, puna tridana `ive{e lepo! A onda re~e Lepeza dama: “Ta-ko sam tu`na, tako sam sama, kad sa mnom nije mo-ja mama.” “Posla}u glasnika” - kraq re~e - “paneka ovo isto ve~e, pre no {to sunce za brdo po-|e, gospo|a mama kod nas do|e!” Gospo|a mama,stroga i gruba, odmah mu izbi dva i po zuba. Eh, daje znao koliko ju~e, da wena mama kraqeve tu~e,ne bi je zvao, ne bi je zvao, alÄ sad je gotovo - jao!jao! Lepeza dama mamicu voli, a kraqa mamina ba-tina boli. Umesto ne`ne qubavi prave, osta{esamo modrice plave. Ni{ta ga vi{e za wu ne ve-`e, kraq Traq se spakova i - pobe`e!
Da rane bla`i, kraqicu tra`i (alÄ gleda damebez stroge mame!) Pa srete tu blizu markizu Lizu,prelepo lu~e {to {eta ku~e. Mama joj `ivi u dale-kom gradu, odmah kraq Traq zaprosi mladu. Zavole
novu kraqicu slepo, puna tri dana `ive{e lepo! Aonda bajna Liza zapla~e: “MogÄo bi ku~e voleti ja-~e! Srce se moje cepa od bola kada ga gledam ispodstola. Zar ku~e slavne kraqice Lize pod stolombedne koske da grize! NekÄ jede s nama na ~elu sto-la, daruj mu odmah carstva pola!” Pa uze ku~e u svi-len-krilo, to kraqu ne bi nikako milo.
Pa sede kraq Traq na magarca i krenu `urnokod mudrog starca. Na vrhu planine starac `ivi,mudrosti wegovoj svakÄ se divi. “Moli se, star~e,za me Bogu, da dobru kraqicu na}i mogu!” A sta-rac sedi i uzdi{e, }uti i prstom po pesku pi{e:“Bog ti je, kraqu, darovÄo dane, da vidi{ svoje, netu|e mane. Da mewa{ sebe, ne kraqice, onda }e{sre}i videti lice. No} i dan skupa ceo dan ~ine -~oveka mane i vrline. Da svoje mane ispravqa{`uri, na kraqi~ine slabosti `muri. Poka`i vi-{e dobre voqe, srce }e kraqice postati boqe.Vi{e joj pru`i, tra`i joj mawe - eto za qubav le-ka i bawe. Kraqica Traqica verno te ~eka, tu`ii posti. Vrati se, kraqu, re~ pravu reci: Opro-sti! Oprosti!”
U dvoru kraqa Traqa i kraqice Traqice mu-zika svira, uz re~ “oprosti” vrati se radost slogei mira. Kraq Traq sad, dodu{e, kad jede mawe ka-{ikom lupa, subote svake u kraqevskoj kadi vred-no se kupa. Kraqica Traqica sad spozna {to ne-kad i ne nasluti, koliko lep{i `ivot se `ivikada se }uti. Po re~i mudrog starca se `ivi, {tagod se desi - svakÄ sebe krivi! SvakÄ misli da je oddrugog gori, svakÄ sebe, a ne drugoga, kori. Vratise, tako, u dom kraqa Traqa lepota mira, pro|etelÄ pored, ~u}ete kako muzika svira.
Lidija Popovi}
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
37
38
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
TRI STABLA
D��� � ���� � ����� ��� ���"�� �� "���� A�!� ������ �����* (����� ������� �� ��
���� �� �� ������ � �� �����9�� ���"� ����� 6;��� � ���� ���
����� ��� � ����� � ���� !� "��� �� )�� �� "��� ����(�� ������ ��!"��� ��� � ���� �� ������ � � ��� ���8
+��� ���"� � ���� )���� ��"��� �� � �� � "� ��� 6: ���� ���,��� � ���,�0� ���� � �� � �� ���� � ��� � ������ 4��� �� �� ������ �������� � ���� !" � ����� � �������8
:� � ����� ���"� ����� 6K������ � ������ � "���� �� ��(� ���"� � (���� O��� �� �� �! ������ �������� ��*� "����� ������� � � ����� �������� �� ��"��� � �� / �� � ��� ��� �� "��!��� ;� �� "��� �� !���� �� � ���"� ���* ������� � ,��� ���� �� ���� �������8
�� � � ���� �� ������ � ����/ �� �� �� �� )�,� ������� ;��� ������ � < (� ��� ����� ���� (� � ���� � ���"�� � ��� (�� 6B� ��� �!����� ���)� � �� ����� �� !� � "�� ���� ������H8 � � ��(� ���� ���"� � 4��"� "�(� ����� � =��� � ���� ����� � ���� ��������� � ���� !�"��� �
� � ���� � ���"�� ��� (�� 6B� ���"� � !� "� � �������(��� ��� ���)� "�( ���� ��� H8 +��� ���"� �� !�� � ,� ���*��� 9 ������ ��� "� ��
��� ��� ���� � < (� � ���������"��� � �� ���� ����(�� �� ��� ����� ��� �� �� �� �� ���� ��������� ;���� � ��� ���� ����� 6������ ���"� �� �� �� �� ��� �� �������� "� � �������(��� �� �� �!��� � �8 � � ���� ���"� �
B� ��� � ���"�� ����� � ������� ����� 4���� �� � (���� � ������ ��� �� # �� � "�� � !� (� �� ��� � ��� �
B� ���� � ���"�� ������,�� � ���� ��"����� "� �� :� ������ �� ��)�,� �� "��� � ��� "� � � � � �����,����
#���� ���"� � ������ � ������� ����� ���" ������� � ����,�� ��� � ������ #�� � ����� � ��� ��� �
5 ���� �� �� (�����;��� �� ���� � (���� � < (� �
��� � )���� B�� �� � � �� � ����� ���� � ���� � � �� ������,��� � ��� � ������� 4��"� � ����� � ��� � ����� � ��0�� ��� � ��� ���� � �� ���� ���� (����� �� "��� � �� � )��� �� ���� �� ���� 0�� (�� � � �� �
��"� ������� ��� ��� ����� � ��� � ���� � ����� ���� "��� ����� ���� 0��� ��� /.$B ;G #B :�;DGPG/$�5B 4D.7 DAG�G:��
#������� � ���� ����� �� �����,��� �<� � ��"����� "� � ������,�� � ���� � ���"��� ;���� � ��*� �� ���� !����� ? ��� � "� �� � ��)� ������ �� �� 4��"� ����� �� �� � � � ,� ���)� �� !�(���� ,���� 9����0� �� "���(� � ���� � � � ����� �� ��� � ������ B� ������ � ����� 6�.A8 � �� � ������ #�+�4#�/$B 47D�#. +� :B4.
�A�O� :�+ �A�OGD.��� @�A� :�+ @�AGD.���
9� (�� �� ��� � ���� � �� �� �� :�� � <� � �!� � ����� ���"� ������ �� ���0�(� � ���� � ��� ����(� �� � ���� � � �� � � �� ���0���� O��� �� �� ������ B� ��� � �� � � �� � ���� � < (� � ��*�"����� � �����(� ���"� � ��!���(�� ���� �� ����� 4��"� �� � ��������� � ������� � ���� �� �� ��������� ��+ +BQG :G+GO�� 4#�/$B D.+G +� ;G +BDBO:B4:�K:B +� 4#B;. :� /A+? .+� /?+G /$.=? 5B49B+� /B5�� ;GA ;G 49�4.#GO /.B A�=�9G# :� JG�?�
��� �� ��� ��.�� ���� �� �� ������ � ��(� � ������ ��� ��� ��
(� �� ��� � ����� !�� �� �� 5 �� �/ � ��� ���� !� D��� �� �� ���� ���� B� �� ��� ���� ������ ��� ���4��� ���"� � "�� � (� � *��� ���� �� ��� ��� � !������� � ���� !��� (�� 5 �� � / � ������� !����� =��� ��� �� � J�� � 9� ���� ������� � � ��(�� ��(,������� � J�� � 9� ���� ���� �� " ,��
/��.� �� ���� �� .����2*�������� ������4,
39
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
NESTA[NI
MALI AN\EO
Ovo je jedna neobi~na, ali veoma lijepapri~a o dobrom An|elu ^uvaru koji je jed-nog Vaskr{weg jutra donio najqep{e
osmjehe radosti na lice malog hri{}anina i wegovebri`ne mame.
Evo kako se to zbilo...Posledwih dana ^asnoga posta, u velike dane
Stradawa Hristovog, za dolazak najve}eg hri{}an-skog Praznika i dostojnog primawa Tijela i KrviSpasiteqeve, du{om i tijelom pripremao se i plavo-kosi osmogodi{wi Veqko, veselog pogleda i nevinogdje~ijeg osmjeha. I za wega, tako malog, to su bili da-ni molitve i posta. ^esto je u tankoj iznosanoj ko{u-qici tr~karao u {umici nedaleko od svoje male ku}e,gdje je ostajao sam, ponekad i do prvog sutona kada gaje iz izdvojenog dje~a~kog svijeta budio mamin uspla-hireni glas koji opomiwe na vrijeme ve~ere. Nizalisu se tako prvi proqetni dani, a Veqko je neizostav-no odlazio u milu obli`wu {umicu gdje je uz opojnimiris prvog proqetnog cvije}a i razdraganu pjesmuveselih pti~ica, najqep{e ma{tao. Mislio je ovajdje~ak o mnogo ~emu igraju}i se otkinutim i jo{ po-malo mokrim pro{logodi{wim gran~icama. Posled-wih dana wegovog i{~ekivawa Praznika nad prazni-cima najvi{e vremena svoje osame provodio je sje}aju-}i se svih radosti koje mu je ovaj veliki dan donosiopro{lih godina. Na{li su tu svoje mjesto omiqenikola~i}i koje spremi wegova mama ili neki mali darod tetke ili nekog ko ve} navrati da ~estita Vaskrs,ali najve}e ushi}ewe i neizmjerqivu radost donosiloje sje}awe na {arena jaja u maloj pletenoj korpici. Ja-sno je u svojoj glavi vidio crvena, qubi{asta, `uta inaranxasta jaja na sredini wihovog kuhiwskog stola,koja su oduvjek bila simbol da je Gospod Isus Hristosvaskrsao. Iako je imao samo osam godina ovaj dje~ak jeznao istinu o Hristovom vaskrsewu, pri~u o `eni ko-ja je javqala radosnu vijest u trenutku kada su jaja u
wenoj korpi postala crvena, zbog ~ega je ba{ i volionajvi{e upravo u crveno obojena jaja. Prisje}ao se ma-li Veqko i vaskr{weg pozdrava “Hristos Vaskrse”,pri kom se vje{to i{arana jaja lupaju. Sve je to zawega bila ogromna sre}a i najqep{i do`ivqaj u tokucijele godine.
Znala je to i wegova mama budu}i da su, `ive}iodvojeno od drugih ku}a i djece wegovih godina, bilinajboqi prijateqi i o svemu pri~ali. Svake godineona je sa najve}om qubavi pripremala slatke kola~i-}e i u razli~itim bojama kuvala Vaskr{wa jaja. I onasama se, kao dijete, radovala tim Vaskr{wim obi~aji-ma. Me|utim, ova godina nije bila ista.
Pro{la `etva nije bila dovoqno dobra, a ni malse nije pokazao naro~ito vrijednim, te je ova mala po-rodica ostala bez prihoda koji su bili o~ekivani.Jo{ odavno je bri`na majka pomi{qala da ne}e bitiu mogu}nosti da kupi sve one razli~ite boje kojim }e{arati jaja za Vaskrs, ali sve do ove ve~eri VelikogPetka, kada je obi~no po~iwala sa pripremama, nijeto sebi htjela da prizna. Mu~ila ju je misao da ne}evidjeti onaj radosni osmjeh na licu svog jedinca i dje-~ice koju je darivala. Nije mu mogla re}i da }e ovogVaskrsa sva jaja biti ista, obi~na. Kada je na wegovoushi}eno pitawe ho}e li ga na vaskr{we jutro na sto-lu ponovo ~ekati raznobojna jaja odgovorila da ho}e,niz obraz joj skliznu suza koja izmami i jedan dubok
uzdah. Dugo je probdjela mole}i se Bogu i bri{u}i, odsuza mokre, obraze. Tako pro|e i Velika Subota, samodan pred Vaskrs, ali u samu zoru na dan pobjede `ivo-ta nad smr}u, na dan Vaskrsewa Hrista Spasiteqa, ka-da je po{la u sinovu sobicu da probudi svoje ~edo ipovede ga na Svetu Liturgiju, ugleda na stolu korpu
ispuwenu raznobojnim vaskr{wim jajima. Bila su tonajqep{a jaja koja je ona ikada vidjela, a taj dan naj-sre}niji u wihovim `ivotima.
Znam, mnogi }e se pitati ko li im je darovao ovajdivni poklon i ko je taj koji ~uje i razumije wihove`eqe i molitve.
Bio je to An|eo ^uvar koji je, dirnut Veqkovomdobrotom, molitvom i postom, ustav{i sa wegovog de-snog ramena, odakle ga uvjek, kao nevidqiv, posmatrai slu{a, uzeo malu korpu jaja skuvanih za obiqe`ava-we Vaskrsa i na svako od wih stavio najqep{e nijan-se dje~aku omiqenih boja. Tako je u~inio Veqkov ma-li An|eo, po milosti Bo`joj jer je ovaj mali{an biodobar i poslu{an i jer je iskreno vjerovao Bo`joj do-broti. Ovaj dobri An|eo je znao da }e usre}iti malogosmogodi{waka i wegovu mamu, ali se nije javqao,bio je tih. Od tada, me|u svim An|elima, on je biosimbol dje~ije radosti i poznat kao - Nesta{ni Ma-
li An|eo!����� A������� EFF�G
9� �� 2*������4� *������
SMRT POPA VLASTIMIRA
B ������ � �(��0� � ��� *� �������� � ��� / �� ���!������ �� ��� �� �� � �� D��
�������� ��� �� � ��� ��� ��� � ���� ������� � ��� ���� � ���(�������! 4�"� �� ����� � �� ,��� ��� !�"����(�� 9 � �� � �� �� � � �� ��������� � ����� ��� � ����� ��(� �� �� ��� *� �� ����� � ������� !�� � ������ �� ����� � "�! ����,� � ���� ����� ����� I����� �� !� ��� ���� �� ������ � ������������� !� ��� "������ � �������� 7 �� �� � �����(����� ����� �� ��� � �1
D�������� ���)� "�( � �� 4��� �:�� ��� ��(��0� (� �� � ���� � ��� �� �������� �����(� �� � ���� ������ � !�� � ,��� :� ����� � 9 � ���� ����� � ����� ����(�� :�� �/ � �� � � ��� � "��� �� � "�� ���(������� ��(�� �� " � � � ������� ����� 9������ ��� � � 0����� ���� �� �� ����� ���(����0�� 9 ���)��� ��� � � �� ���� �� ������� � !���,�� � ���� ��)�� ��� � ������� ����H
D�������� "�! �� � ,�"�� ����� � ��� ��� .�� � � "�� � �� ���!�� � �� ���� ���� �����*�����(�"��� ����� ���������� 9��� !��� "�<� � � ������� ��� � � �� ���� *� �� � � �� �� �� " �� � � ��(���� �� �� ��0�� �� � � � ���� �� ��� " � �� � � � ���� � ���� ��)� � �������� ��������� �������� � �� �� "���)� ������� �� ����� ",�� ��� �� � ������� !������� ������� � ���� � �� � ��� �� ���� � " � � ����� ������ �� !� 0������ � �� ?�� �� "�! ���� )������� ���������� �����)� �������,����(� � ���� ��� � � �� (�� � *���� �� ������� �������� � ������� � ��������� � �������
> ���!��0��� � �!��!� �� ������ � �� ��������� ���� �� ������ ������� � ���������� ����,��� ���)���� 9 (� ���� �� �� � ��������� �� � ���� �� � � 0��� ��< !�� �� ��� �� � ��� ��� �� �� ��* ������ ���� � ��(� ���� �!"�0��� � ��� ����� �! ��� ����� �� �� )������� ��� �� �� ������
> 0����� ����� �� 9�� "��)���� � D�������� ������ �� ���� !������� �������� /� � !���(� ������� � � ���� � ����� " ���� ���� ,���� � � � ��� � ���� 0��� ���� !������ � "��� �� ����������? ��� � "� ����� � 0���� ��� �!�� ��� "��� ���� 0������ ��� �� B�� D���������� ������� #�����H D�������� � ���� ���"��� � � ��)�� �!�<� ���� 0����� ������ �� �� ��������� � ��� � �� �� �� ���)�� � ����� ����������� (������ ���� �������� � ��� ��� B������ �� � ��� �I��� !���� �� ���� �� �� ������� ��� �� �� � )����� !� � �� ��D�� � ������ "�0� � "��� �������� ����� ����� ��)�� "�� ��������������� +�� � �� � )� ������� �� ��(� "���)����� �� "����� � ��� !��� ��� � �� �� ������ )��� ��"�����(� � �� ����� ��� � � ����� "�0������� ? ��� � ���� � � ���� ��� � � #����� �������� � " �� ��� ��� ������� ����� � (�,� ����� ��� �!!� � ��� � � ��� ���� ��� �� ��������� �� ������ �� � ���� 6:� ��� � ���� � ������ ���� ���� �����I��� � �����0�8� :� ����� � ����!� ��* ��<��� �� �� ���� ��� ���� � ������ �����* "�0���� 9 � �� �� ���� �� ! ��� �� ����� �� "���� � !����� ������ + ��� (� �� �� �� �0��9 ��� � ��� � !�,�,� �� � ������ � �� �� ���!�� � ����� ������ 9 ������ !� ����� � � � � � !��,�� ����� ������� � �� � ����� � ����� ���"�0� !� ������ �� �� #������� 6#���( � � ����� "�)�� �� / � ��8� ���� � �� �� �� ! ��� � �� ��! #��0���� � � �!�< (� �������
��� ��� !����� ����� ������� I�D�������� �� �! ����(�� ��� *� �� ���� � ���� !��� � ��",� � ������� �� )�� � � ����� ��
����� � �� �� < (� ���� � :��0� �� ������ �� ����� � �(���� ������0� �� ���!��� � �����
:������ ��� � ���0� *���������)��� ����� �� �! ���!� ������� �!���� ,��� �� �� �����!��� ��������� �� �� ��!����� ��� ����������J�* �� ���� ��)��� �� �� ������ �
:� � "�� ( ���� ��� �� ��(��� ����� � � ��0��� ��<� � �������� ���� ��(� ��0� � )��� ��� �� �����!��� � ����"� ���� ��* ��* �����9 �� D��������� � <� ����� ;���I��*��"�(� ���������� � ���� R������ � ��)��� � !�"��� ����� ��<�����"�� ���� ��� /��� � � � � �� !���(� �� �!��� �! � � �� �����- ���!��� �� �� "��� � �� ��� "��� � �(� �� � �! � � ���� ��� � �� �� ����!�" ���� ����� �.! � � ���� � � ����� �� � ��� � ���� � � � �� ������ �� !�� �� ������
9 � �� !�*���� � ;���I � (� � �� ��I� �! �*� � �� � ���
O���� ����� ���������� "��� �� ���!��� � ��� ���� � ��� � � � � ����,��� �� ����)� �� ����� �����!����� ��� �� "��� � ��!��� ��������� 4�� � � �� "��� ����� ���� ������� !���!�� ����� ��� ���� ���� ? ����"��� �(�� ��� )����
��� �� �� � � ��(� �� � ������* �� � *������� )������� �� ���� ��) �� ?��� �* � ����� � ��������0� ��� ��������� � � � � ���� � !�� � � )� ��)��� ��(���J�* � � ��!�� �� ��,����� �� ����)� ������� ������0� � ,��� � � ��"��� �� ���� �������� �� ��� ?��� � � �������� ��� ��� �� ��� ��� ,��� � � ��) ��� �� "� � ��(��������
��� � < (� � ����� ��� �� 5 ���A����� � ��� (� ��� � ���(�������� �� � ��� ! �� �� �����(���� /����� ������ )������� �� ����� �������� � ����0� ��� �� ��� �� � ;���I ��� �� �� ��� ���� � (��� ��!���* � � �� �� ������ !� 4��� �� � D�������� �"� �� ���� K������ !������(���� �� 9 � "������ ,��� � � �� ���������� !� ���� 3�� ���� (� ��� � ���� ������ �! !������ )������ � � )�(� ��) � � �����(� �* �� ����
4������� �� �����(� �� � � � :���0� � �������� ����0� ����� :�� � ���*���� " �"� � �������0� � ������� ����� ��������� #�� �� ������� ���� D�� ���� "���� ������� ����*���� �� 0� ��� � +���� � 4��� �����
40
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
:���� �� � "�� �� ��� � �����������0�� �� ��� � I�0���� �� ��� � ���(������ ��� D����������#� �0� �����,�� ���� � ���� � �������� � "����� �� � ���� �����*���� �� ������� ��������0� � � ������ ���� � � ����� 4�,�0� �� � �����(� ����� �!�"��(� �����(���� � ������� � � ��(� " �"�� ? ����,��� � ������� � ��� �� �� ��� ������ � ��������� ��� �� � "�� �����* ������� �� ���)� !�(������� ��(��(� 4�"�� 4�� ��(�� �����!��� 0��� ����� � � ,���� ����,��� � ��,������ D�������� �� � ������� ����� ���� � ����� .!������ ������ ������ � !����� ����� ���,�� .������0�(� ��� ������� � ����(� (��� �� �������� � ����(�)�������� ������� ������,� ��� ��) � � ����0� �� ?���(�� � ������� � ���� �!��"�(� ����� ��!����! �����! ��(� ��� ��� ��!����� ��������� � ���� � � ��� 9 ��(� ��"�)� ����� 4��� ��� ������� *�,����� ��������� � � �� ������ ����� � � ,��� � ��,��� �� ���� ������ �� � � � ���� �� 3����� ����0���� � �� �� ;�� ����� � ���� � .�� �� / ��� � �� ������ ��)������� ���� ���� � � � ��� � ��,��� � ��� ��� 9 ��(� �� �������"����0� �! 4�"� �� ���!��� �� ���������0� ��"� �����* � "� � ,�0��B� D�(������ � ������� " �"��������� � ������ �� � # � � ����D � �� +����� � � D������0� ��� ����� ���������� " ������ ������ �����! ���� �� � (�� � )���!��0��
9��� ���� � "!�� � �� �� ����� �������� �� (���� 4�"� � ������ ��������� � (�� � � ��� �� ��� � � � � �� 6������ (���� 4��*��� ��(���8�4�� � ��� � �� ��� ���� � � �� �� "������ �� ���� � N ��5 ��)�� ������ �������� 64�� � ��(� (��� ���(���� � ����� ���� � /������8�
:�� � � "� ������ � !�� � ,��� ���� �� � "����� ��(������ � �������� : ���� �� ��� ����� !��!���� ������� ������ 0���� ���� � ���� � � �� � ��� ������ !� �� �� � �������� ��!���
��� �� �� A ���� � �� ���� �� � ����� ��� �� ����� ����� � " �"� ����(��� � � ����(� � ����0�� "�!���������0� � � ������� ���� � �
��� �� �� �� ���� � ����<��� ������ � ����� � �" �� �! /� ������� ������� �� � "� ;���� �� D� ���� �! 4��� ���� � ��� �� "� !������� ����� �� !��(� ��� �� � ����� ���� "��� 0�� � ���� �� ������ � ���,��� �� � 0� � � � �0��
��� � � !��� ���� (� ���� �� ����� ����(� ������ I��!����� .�� ��� / ��� ������� �� ������� �����!��� "�! ������ ����,� ���0� ����� " �"� ��,��� �� �� /����0� �� � � ���� ������ ������ :���� ���, ����,� � � � ) ���� ����� � ���� � � ������ � ��"���,���� � ���(����� ? � �� � �� �0���� ��� ���� )���� � ",� � ������� �� 9����� �� � 0���� ��������� � ��(��0��
9��� � ������� � � D������������� " �0� � 0����� ="�� �� �� "������ ������ �� ��� ��� 6/��� � � ��!" ���� ��,�0���� � ������ ��������0� � � / ) �� / ,� �� �� !������ ��� �� ��� �� "���� ��(�����D���� � ����� � / � �� �� �����H8
O��� �� �� � ������� ������� ?����� ��� ���� ��� � � � ����9��� � ����� � �� � ����� /�( �������� ������� �!��� ���� 4�� �� �� �� 9���� ��� � � !������ �� ���� ������� ������� 69��� )� 9��� ���� ��� !� � � ��(� �� � 0�4������8� =���!� �� � ��� �������(������� 6+� ����� � �� D���������H8 :���� (� ��� ���� ������� � �� !���,�� � � ����(�� � �0���!����(� ���� � � ��� � � ��(� ���� ���� )��� � ������� �����0���� ��� ���� ������ �� �����(��� ! �� ! �� � � � ��� ��,�0� � �����(� ���� � � �� ����� � �����7���� ��* " ��0� (� ���� ����*��� / �� )�� ��� �� �� �� �������!� �� ��� 5��� ��� ��� ������ ���� �,�� � � ��� � ��� ��� "��� � �* �� 4��(����� �� ��������� ������(�"��� � !� �������� �� ����� �� �" �0� � ����� ��� �������� ���� �� 9 ����H #�� ���� ����� � ��������!����� �����!� �� ��� (� ��(� ���)��� ����(� !� ��<� �����0��� � ����� � �� " � � � D�������� ����� ���� � ���� ����(����
?���(�� ��" ���� ;��� D�����"� � � ��� � "�� ��������� !����"���� � *��(������ �������� 9��
���� �� ����������� �������� � �/� ����� "� � ���� ��� (��� *������ � ���"�� + "� ��(�� "� ���<��� ����� �� �� �! ���� � ����� �� ������ �� ������� �)��� ���� �� � ����� (������ � ��� ��� ��������������� "��"����� �� �� ��� "����� �� ?���(�� ���� ��� � �� ���� (� � � =����"� !���� �� � �� " ,�� ��� ���,� 4�"���� �� "� �� � ���� ��� �� ������ �� ���I����� ��(� "�! � �!��"� ����� ����� !� �� ������ ������ �"� ���� � ����� ���)��� ������ ��� ��* ���� ���
4���,���� ��(���� ��!"� �������� ��, �� �����0 ����� � !������ ��"� ��� �� � ��0 "��� �� "�!������ I����!� �� .�� � �� �� �����������0� � � )� 4�"� )���* ������* "��� � � ���� � ���������� ����� )�� �� � � �� ��� "� � ���)� �� )����� �! 4���� �����(� )�� ����� � #������� : ;��� � �� � ���� ��� (�� ���� ���� �� ���� �����,���� ����� � � !����"�������� ���� ��)�� *������� ��0�0��:����� � ��������(� � ��������� � !����� �� �� � ���� �! ��� �� �� ���������� ��� ������������ ������ �"� ��� � �������* ������� � ������ ��� �� �� ������� ������ ���� ��� �� ���� ����� ��� � �* ��� �������� � � ���� �� � " � ��" �� � * �� /� � ��� ��),������� !�� ",���0��� � �� �������� � ��� �����(�� �� � �� �����!�"��� ����� �� � ������ ��� "�)���� �! ������� ����0� �!�����"� � ;��� "� � ����� �� ������ ��� ���� � /� &�� 9�����* � �����! ��� � ���������� D����� ��)���� �!�� ����� . ����(� "� � � �� ��"���* �)��� � � ��� (������� ��� ��� ����� ���"��� ��)���)���� ������ !� ���� �����0� � � ���� !� ������ :� ���� !��� "� ��(���� ���"�� � � "� �� �� � ��������� ��� � � � "� �! ������ ��� ������� � *�������� ����! �����
��� �� � ��� (� D��������� "���� � �!��",��� ���� �! ����� � ������� � �� ���* ���)� ����0� ��6���� ������8� 4��(����� �� ���!��� � ����� � �� � ���� ��� ��� ���� �� � �� �� �� ����� � !�� ;����� ��� ��� �� ��(� ���� ����� ������ ��� � � ����)���� 6D��� �� !�
41
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
����8� 4���)�� �� � ���� "� � ;��� �� ��� !���� 6D�� � "� � ��H 9 ������� 0�!��� :�� �� ������� ��(�� �������� � � ��������8
?���(� �� "���� ���� � �� ����� ���� ���� �!� ���� ��������� :�"�� ��� � � �� � ��� � ��� ��� ������ +�� �� �� ����� �� ! �� ! �� !����,��� �� ��� �������
? ��� � ���� �� �� �� � �����!�� !� )���!�� ���" ���� ����� ��(��� ��� � � � � D��������� :� ��� ��� � ���� � ���� ��� ����� ������0��� ���������� ��"�� � ���)��� �� �� �� �� � � � ��� ��� �������� �� ���� � � � ���� *���� ����� � *��"�� =� �� � � � ���� ;����� ( ��� I�0���� ���� �� ���� � ���!� ������ �� "�!����� �� �� !�� ",������
D�������� � ��!��(,� � ? ���"������ ����� ���� ��������� ���������� � �� ������ � ��������� � �����0� ������ ��� ���� � ��������� ���� � )����� � �� �� ������� �� )�� ��� 7��"� �� � ��� �� �������� �� (� � ����* � ������������� � ��� �� � D����� �� ��� *��� ���� ����� ,��� � � �� ������� ����* ���� � ���� � (�(����� (� �� ���� ���� �������0� � ���� � �! �����* ���� � " �"� ���� ������� ��<�� K�� � �� 0�, �!��"� � "� ����� ����� �� � ���� � ��� ��0� �� � ������� � ��� �� ������� �� �� � ������ �(�� 0�,� O������� "��� ��(� ; � ��� 9�� � ���" ��� � ����� ��� ����� � ������ ��0 � *������, � � ��0� ��� �� ��� ��!����� B� ��� � �� �� "��� ������ ��� �� ���� � � ���� ��!� �4������� � ��!����� ���� ��"� �� (� �� �� "����� (�� � ��� ���� ��� �� ��� �� � � ���� � � ������� �� �������� � � ���� ���� ��� ��" ������� � ���,�� � � ��������� ���)� � � � ��0�� � � �� " ������������ 0���� � �������� �� ��������� ��!����� ���� ��(�� *�� ������ ���� *�,��� ��!����* ���������! ��(�* ������* �����
D�������� � ���� ���� ���� ��(� � 9 ����� ����� �� )��� � ����� � � ���"�0� @�� � �0��� � 3� ����� �� ���* �� !�"���� ��� ��� (� ���� � �� " �� � � � ���� � ��� �� ���� ����!��
?���(� �� ������� ���� ��� !� �����(�� ��0� � �!�� ��� ����� ����<��� � � � ����� � ��� "� ������ ��(��� �� !�� � � (� � ������(�� ��� "� �� � �� "�� ��(� ����H .�� � ���� � � � �� � " �"� ����� ������� � � �� �� ���� ������ ��(�� ���� �� ���)���� ��� � �"� �� ��� ��!�� )�0 � � ���� !�� ",����� ��� �� � ����� ��������� ���� "��� � ��� �����,����
9��< (� �� �� �0� ����(�� : ���� �� ��� ��"�,� ���� �� �� � ����� ���� � ��"���� ?� ��(� �� ��),�� ��� � � ��� ��!�����(��� �� � ���� ��� �,��� ���� �� �� 0�� � ����� B���� (� �� " ������ ����� � ������ �� �� "� )���� ����(� "�! �!��*�����
��� ��" ���� ������ �� � ��� ������ ���� � ��� ������� D���������� K��� "��,� "����� 0������������ �� .���� � *����(� �����0��� "���� ���(������� � � ��� ����0���� ���� 4�������* !�"� � !��� ����* �� � � ��� � � �� � ?���(��� �� � "�0����� (���� � ;��� � �������� ��!� ��(� �� ���� � � ��!����,� ���
���� � ���� (� D��������� ���!��)���� =� ����� � ����� �� ��/ � ��)���� (� � !����� 0������� �� ��)� � !������(���� ����(���(� ��� �! ������� ���)�� ����!������ 6#�"� / �� *�����H8
? � � � ����� �)���� ������ !����� �� ��� �� D���� �� � ����(� �����0� �� ������ �! ��!��*� ������0� ��� � ������ 4�� � � ���� (�� �� �� ��� � !� 0� D��������� ����,��� ��� ��( �� ���* � �� ��0�� �����)�� � � ������ #�" ���� � ��)� ����� �� "� ��� � "����� � �� �� �� ���� �� ������ � �������
=���� ��� ���� " �"� � �� D��������� �!��(��� � �� � ��)� ���
@������)������� '�������
/0� �����H2B�� ����4,
O PLA[QIVOSTI
I SMELOSTI
U NAPASTIMA
H�"����� # ��$������ �� ��%
�� &� �� $��"�� ���� &� �� �#'��
������!#�� �� # ��&� �� ���� ���
���� &� �#&� ����� �#&#�� &� !� �� (��
��$�& ��!� #���!��� (����� &���� ��!�
�� #��$)#!� # ���� ��$������� � �#&#��
&� !� �� (�� �#* ������ ��!� �� #'� ����
���� &� �&����� $������+����
�� �� ������� � �� ���� �� ���� ����
������� ��� � �!� ��"�#� ����$ ��#� ��
%�!� ���� ���#� ���� "�&� � �!� � ���
'�#���� � '���� (� ')� ��� �� �� %�
%)�'*� +� �� �� ��%,�-. /� �� �� �� �
0�� �� '� �� �� +�"1� ��+ 2*� %�!�#� �
%�"� �� � ���� �� #��%� �%� �+�)����� (�
���� �� ����$ %� �� ��1� � "��#� %)��
��*� �3� �� ������� � �� %�� �%� � � ���
��#�#� � ')� ��,���%� � %���� �� �)��
��� �� ���� -�� ���!� � #�%�)�� ���
!� -�� ��+��$ ��) -� %�� 4%����� ����
,�� � ���� ,�� !� )��� )�-� ��� 5
�6�5��� � ���� � %����� ��)� � %�)�$ �
%���%� ��� +�'1����%��� ��7� � ��� %�-
'�,� � ��� � �� ��!� �� �)"� �'�%����
-� �� �+#��%1� � ')��� �!� #� � )���!�
"�� 8,��1� +�) � �� "�)�!!� ')�'��
�"�. � ���%!� +�')�� %�)� � )�,�
"�)�� 9�� ')�����: � ���� %��) �
'��� � �!��� %����� � )�,� �"� ;��
!� �� ��� �)�!1�%�. <��� ��"��
%�)�. ���' = �6����� ��� �� '� �&� ')%��
�%�!���� � �%� ���� ���� �0�" ���� ���
������� � �+'���!� �� +�%��� � �#�!�
)��� �%��� �� �'����� � ��*�!� �� � �'�
!� +�%�)���7��>��'� 0��%�)����
-� %)�� �"��*� �+%� � �� � )�,�� � ��
� ����� � �)�"� '� #�%�)�� ��)� � �%�
)�,� �%�#� &�%�� � ��� ,�%!� � �7��
!� ���)� � �)�" � �,��� �� <�) � ��� ?�)
��-�"� �)�-� � �� +��� � ��%�1�
��!�� ���� ��" �� �#� � � �+��� �� <�)
� ���� ��# ��� �� � ����� �")� �+��%��
� �+��%1� � ��#� �� �� �"� � -� ��� �
�'� �+��%��
42
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
JELISAVETA (££ dio)
Sergija, koji je u vrijeme Rusko-japanskograta, bio moskovski gubernator, anarhi-sti ubijaju bombom 18. febrauara 1905.
godine. ]ute}i, bez krika i suza, Jelisaveta je nakoqenima, po snijegu, svojim rukama sabirala di-jelove tijela svoga supruga i stavqala ih na nosi-la te ih u ti{ini dopratila do hrama ^udovskogmanastira. Pokraj nosila, sa kojih je jo{ kapalakrv wenog stradalog mu`a, kle~e}i je provela pr-vu zaupokojenu slu`bu. Nakon toga je po~ela bol-no da pla~e. U zatvoru je posetila ubicu svog su-pruga i ne osjetiv{i trun~ice `eqe za osvetom,sa suzama ga je molila da se pokaje zbog svog zlo-~ina. Kada ju je ugledao, terorista Ivan Kaqajevje tiho pro{aputao: “Vas nisam htio da ubijem.Nekoliko puta sam ga vidio i imao sam spremnubombu ali bili ste s wim i ja sam odustajao od na-pada!” “Zar vi niste u stawu da shvatite, da stezajedno sa wim ubili i mene?” - odgovorila je.Ivan Kaqajev se nije pokajao. Ona mu je, u te isteruke koje su usmrtile wenog mu`a, spustila Je-van|eqe i malu ikonicu, rekav{i mu da ima opro-{taj. I caru je podnijela molbu za pomilovawe. Ipored toga, ubica je osu|en za svoje nedjelo. Namjestu Sergijevog ubistva podigla je spomenik,veliki krst na kome su bile uklesane Spasiteqe-ve rije~i: O~e, oprosti im jer ne znaju {ta ~ine(Lk.23,34).
Od dana kada je wen mu` poginuo Jelisavetavi{e nije skidala crninu, iz jelovnika je zauvi-jek izbacila meso, povukla se u sebe i posvetilamolitvi, te`ila je ka udaqavawu od svetovnog`ivota i tra`ila nove puteve. U po~etku, wenbol u du{i bje{e silan ali je postepeno postalasvjesna da je sve zemaqsko sujetno i da je potrebnoda se u cjelini posveti slu`ewu Bogu i bli`wi-ma.
Nakon vi{egodi{we `alosti, donijela je odlu-ku da do kraja `ivota bude na slu`bi bli`wima.Kupila je u Moskvi ~etiri zgrade sa velikim vr-tom i osnovala Marto-Marijinsku obiteq milosr-
|a, u ~ast sv. Marte i Marije, sestara Lazarevih,koje su iskazale neizmernu qubav prema Hristu.Samim imenom unaprijed je bila odre|ena misijaove novoosnovane obiteqi. Ta zajednica je trebalada bude kao dom Lazarev, u kome je tako ~esto bora-vio Hristos. Sestre su bile pozvane da sjedine uz-vi{eni udio Marije, koja se posvetila rije~imavje~nog `ivota, i udio Marte koja se posvetilaslu`ewu Hristu oli~enom u Wegovoj najmawoj bra-}i. Nadahnute primjerom Velike Knegiwe, u mana-
stir su pristizale mlade `ene raznih dru{tvenihslojeva, od plemkiwa do seqanki, `ude}i da `ivotposvete Bogu i slu`ewu bli`wima. Jelisaveta,skinuv{i crninu i obla~e}i bijelu mona{ku rizuobratila se sestrama, rekav{i: “Ostavqam blista-vi svijet u kojem sam zauzimala visok polo`aj i za-jedno sa vama stupam u ve}i svijet-svijet siromaha istradalnika.”
Na manastirskom prostoru bila su dva hrama,bolnica, posebno za `ene i za tuberkulozne bole-snike, siroti{te, besplatna apoteka, biblioteka,{kola. Osim toga, ona je sa svojim sestrama quba-vi i milosr|a obilazila najsiroma{nije kvarto-
ve Moskve i pomagala odba~enima. Jedno od mo-skovskih naseqa kojima je Jelisaveta posve}ivalanaro~itu pa`wu bila je zloglasna Hitrova pija-ca. Tu su `ivjeli prosjaci, skitnice, prostitutke,xeparo{i i odbjegli robija{i, kojima su blatwa-vi i mra~ni sokaci predstavqali idealno sklo-ni{te od zakona, jer su ~ak i policijske patroleizbjegavale to stra{no mjesto. Djeca su se ra|alana ulici, odrastala u u`asnim uslovima, gladna izlostavqana. Malo koje dijete bi pre`ivjelo. Aone koji bi uspjeli, ~ekala je sumorna budu}nosti sudbina wihovih nesre}nih roditeqa. Sveta Je-lisaveta u pratwi Varvare Jakovqeve ili u prat-wi neke druge sestre iz obiteqi, neumorno je ga-zila kroz muq Hitrovke, obilazila jazbinu za ja-zbinom, i trudila se da spasi {to vi{e djece,otvarala siroti{ta, stara~ke i invalidske domo-ve. Policija bi je upozoravala da u takvim kraje-vima Moskve ne mogu da joj garantuju bezbjednostali ona bi se samo zahvalila na brizi i odgovara-la da je wen `ivot u rukama Boga. Nije se pla{i-la ni prqav{tine, ni bolesti, ni qudi koji su iz-gubili qudski lik. Govorila je: “Podobije Bo`i-je ponekad mo`e biti zatamweno, ali nikada nemo`e biti uni{teno.” Nazvali su je “an|elom ~u-varom Moskve”. Prilikom boq{evi~kog prevra-ta, manastir i sestre u prvi mah nisu dirali, alikako je vreme odmicalo, u~estali su pretresi iprovokacije. I, na tre}i dan Vaskrsa, 1918. godi-ne, Jelisaveta je preba~ena u sibirski grad Ala-pajevsk sa dvije sestre iz manastira. Tamo je bilazato~ena sa najbli`im carevim saradnicima, ge-neralima i sinovima kneza Konstantina. Dvijesestre koje su uhap{ene sa Velikom Knegiwom od-vedene su u Oblasni sovjet gdje im je bilo ponu|e-no da iza|u na slobodu. Obje su molile da se vratesvojoj nastojateqici a kad im je predo~eno kakvamu~ewa predstoje onima koji ostanu uz wu Varva-ra Jakovqeva je izjavila da je spremna krvqu svo-jom da potpi{e kako `eli da podjeli sudbinu Je-lisavete Fjodorovne.
43
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
18. jula svi su odvedeni van grada i `ivi ba~e-ni u napu{teno rudarsko okno. Jelisaveta je palana jedan ispust i pjevaju}i duhovne pjesme, bodri-la sastradalnike, sve do svoje smrti. Wene mo-{ti, kao i ostalih mu~enika, prona|ene su i izva-|ene od strane Bele armije i prenijete su prekoSibira u Kinu. Svete mo{ti su bile u 140 grado-va u 61 eparhiji, od Vladivostoka do Baltika, uRusiji, Belorusiji, Litvaniji, Letoniji, Kazah-stanu, Kirgiziji i Azerbejxanu. Jedino su vlastiUzbekistana stavile zabranu za ulazak. Wenimsvetim mo{tima se poklonilo preko deset milio-na vjeruju}ih. Preno{ene su avionom, vozom, bro-dom, vozilima. Rusija dirqivije trenutke nije do-`ivjela. Lokomotiva sa hram-vagonom zastajala jesamo na dva minuta u hiqadama sela uz pruge. Ino}ima, kraj stanica, u o~ekivawu voza, kle~aloje hiqade vernika pevaju}i akatist svetiteqki“molitvenici i zastupnici na{eg Ota~estva”.Prise}alo se na wene rije~i posle boq{evi~kogkrvavog prevrata 1918. godine: “Nema vi{e Rusi-je, ali sveta Rusija nikada ne}e umrijeti!” Mo-{ti Velike Knegiwe i sestre Varvare 1921. pre-nijete su u Jerusalim, u ruski manastir sv. MarijeMagdaline, ~ijem osve}ewu je prisustvovala jo{1888. godine.
Ruska zagrani~na crkva pribrojala ih je likusvetih sa ostalih 8.100 novomu~enika ruskih 1981.godine, a jedanaest godina kasnije to je u~inila iRuska pravoslavna crkva.
Iako se odlikovala neobi~nom qepotom, ima-la slavno ime i veliko bogatstvo sveta Jelisave-ta se udostojila da mu~eni~ki postrada za Hristai primi nepropadqivi vijenac iz ruke svoga Go-spoda. Svoj ovozemaqski `ivot mudro je iskori-stila za spasewe kroz qubav prema Bogu i qudi-ma, pravoslavno ispovjedawe vjere, o~i{}ewe sr-ca, molitvu i ~iwewe dobrih djela. Jer upravo toje jedino blago koje }e du{a ponijeti sa sobom po-slije smrti.
���������H1����� %�������
O STARCU MIHAILU
Gledaju}i svet kakav je, ti seu ~udu pita{: dali zaista idanas jo{ ima Bo`ijih qu-
di? Evo opisa}u ti jednoga odmnogih, koje sam ja imao sre}u su-sresti. To je starac Mihail, izskita Bogorodi~ina u Svetoj Go-ri. Svratio sam tamo sa na{impoklonicima na povratku iz Sve-te Zemqe. Stigli smo u Bogoro-di~in skit u vreme ve~erwe. Sta-rac Mihail do~ekao nas je saonom prostom ~obanskom sr-da~no{}u, koja o~arava. Uveo nasje najpre u staru crkvu; oni imajutamo tri crkve. Doveo nas predznamenitu ikonu Bogomatere po-znatu pod imenom: “Slatkoje Cje-lovanije”. Ikona ~udotvorna posvojoj mo}i i ~udesna po umet-ni~koj lepoti. Nigde se MajkaBo`ija ne vidi tako bleda kao naovoj staroj ikoni. A nazvana jeSladkoje Cjelovanije zbog toga{to na woj Bogorodica celivaruku Bo`anskog Mladenca Hri-sta. Primicali smo se jedan po je-dan i celivali tu ikonu.
- Ona tebe da celuje! Ona tebeda celuje! Govorio je starac Mi-hail poluglsno, a niz suvo mu li-ce samo se nizala suza za suzom.Posle nam je pri~ao: Ja imam ov-de sa mnom petnaest sabrata, svestaro i nesposobno. Grci ne do-zvoqavaju vi{e Slovenima da do-laze u Svetu Goru. Za ovih petna-est moram ja da se brinem, kao ne-ki poverenik Bogomatere na ovo-me mestu i u ovome vremenu. A jase molim samo za dvoje Gospodu:da imamo mnogo qubavi i uz tomalo hleba. Otac Mihail je ro-
dom iz Sereza. Od detiwstva `e-leo je u monahe. Sveti Nikola muse javio u crkvi i rekao mu, da }ezaista biti monah. Pun radostiostavio i majku i svu rodbinu ipo{ao u Svetu Goru. Ovde je pro-`iveo ceo svoj vek. Dolazio je i knama u Ohrid, da skupqa prilogeza izdr`avawe svojih petnaeststaraca.
- Ja sam mojim starcima starac,i ocima otac. Moram da ih u~im ihranim, i ako sam i ja neuk i ne-mo}an. Samo da ih ukorenim u qu-bavi i nahranim hlebom. Tolikoim od mene s pomo}u Bogorodice.A Ona nas ne}e ostaviti ‡ na{eSlatkoje Celovanije! Slu`io jekod nas liturgiju.
- O~e Mihaile, ka`i narodupouku.
On stade pred dveri pa progo-vori: “Tri vam re~i kazujem: pr-vo, na{e spasewe tawe je od vlak-na, drugo, gde um tamo i dom, tre-}e, u ovaj svet smo do{li kao napazar da kupimo ne{to dobro iponesemo doma. Amin.” Narod jebio zadovoqan ovom kratkom be-sedom i po{ao je da primi blago-slov od svetog starca. Na sebe ni-je mislio no samo na bratiju u ma-nastiru. I trude}i se za wih, tru-de}i se da im dostavi mnogo svetequbavi i malo crnoga kruva, onse telesno sav istro{io i premi-nuo je u dobroj starosti. Du{awegova sad se raduje u carstvu ne-beskom, tamo gde caruje ‡ Slatko-je Cjelovanije.
44
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
����� $�&��� ����.� �� ��
����� ���� ���� �� ���
O, kako je drag i mio pojav ukome se susreta ote~eskoBo`ije provi|ewe sa po-
kornim srcem sinovne qudskeodanosti! Kako je radostno vidi-ti da se s pobo`no{}u primaju ismatraju nare|ewa Svevi{wega!Kako je utje{iteqno doznavati,da qudi jo{ imaju k Bogu toliko~iste qubavi, da Mu s najve}ompokorno{}u prinose sve, {to imje najmilije! Gospodi, Ti si nade-`da moja, Ti si radost i utjehamoja, vapije Bogu blagodarna du-{a qudska, na koje prizivawe du-{e, silazi s neba blagoslov Bo-`ij. Zaista, blagoslovi}u te iumno`i}u te, veli joj preblagijBog.
Setimo se ovde blago~estiviHristijani otca veruju}ih Avra-ama, koji je iz blagodarnosti, po-slu{an Bogu, prinosio Mu na`ertvu i svog jedinca, ma da je do-bio obe}awe o rasprostranewusvog potomstva. I ne u~i li ovajprimer ~oveka, kakav treba da jeon pred Bogom i kako Bog blago-siqa onoga, koi du{u i misli, sr-ce i `eqe svoje pola`e na Bogasvemogu}eg i premudrog cara ne-ba i zemqe? Nije li obvezan ~o-vek kao razumno i misle}e su{te-stvo, da priznaje, poznaje, po~i-tuje i qubi Tvorca svoga, koi muse tako milostivo javqa?
Pa veruju}i u Boga i znaju}i daOn gleda na nas i duhovno upra-vqa s nama, pitamo: Za{to se ta-ko ~esto zaboravqa Bog i dobro-deteq? Za{to se javqaju poroci,pokvarenost naravij i nevaqal-
stva? Za{to besne strasti, u`a-sava gre{no samovoqstvo i {irise neverije i o~ajawe? Zar bi setim iskazivala blagodarnost Bo-gu? O, blago~estivi Hristijaniobgrlimo bo`estvenu naukuevangelsku, pa }e ona prosvetitidu{u, zapali }e u srcu na{em qu-bav k Bogu i Wegovom svetom za-konu, isceli }e rane savesti na-
{e i rastera }e pogubne i zle po-roke, ukrepi }e slabu voqu na{u,obuzda }e strasti na{e i dovestida slu{aju razu `eqe na{e i uob-{te svetlo{}u svojom ova bo`e-stvena nauka razagna }e tamu, ko-ja pomra~ava um i odvodi nastranputice du{u na{u.
Ako dakle Hristijanine, nesme{ jo{ zbog svoje neblagodar-nosti, da nazove{ Boga svoim ot-cem; to bar vide}i blagodatnasqedstva wegove premudre brige
o tebi, nazovi Ga svoim Spasite-qem i klawaju}i se Wegovoj mi-losti, oceni iskrenije i dostoj-nije Wegovu prema tebi udvojenuote~esku qubav i provi|ewe.
Dajte da otvorimo kwigu slovaBo`ijeg, pa gle, kakve nam se ~ud-ne tajne iznose, kakvi saveti, na-mere, voqa i samo tako re}i srceBo`ije pokazuje. Ne zadobijamoli tim i mi slobodu da odkrivamoBogu na{e `eqe, na{e nu`de ipotrebe, na{e srce i du{u? A sveovo osvedo~avaju nam u {irokomzna~ewu ove re~i Hristove: vi{evas ne nazivam slugama... nego samvas nazvao prijateqima...
Pomislite blago~estivi Hri-stijani ko nas u za{titu prima odro|ewa, pa ~uva do groba? Ko nasupu}uje i rukovodi kroz tolikenezgode u `ivotu? Ko iznosi namsve}u zakona, da po wemu radi sa-vest na{a? Ko razbla`ava utje-hom ~a{u, u kojoj je gor~ina zbogmnogobrojni nevoqa u `ivotu?Ko nas krepi i sna`i nade`dom,ili ko pokre}e u nama izgubqenunade`du onda, kada nas svi ostave,i jo{ iznenada okrenu svoje stre-le da umrtve srce na{e? Ko nasdr`i na dobrom putu za vreme sre-}e, a ko ~uva da ne padnemo za vre-me `alosti i nesre}e? Ne ~ini lisve to preblagij Bog, Otac, Spasi-teq, pastir, uteha, nade`da, ra-dost, snaga, qubav, bla`enstvo na-{e, Gospod Isus Hristos.
No imajmo bra}o svagda na umuto, da je dobrota Bo`ija sajediwe-na sa pravdom i premudro{}u, i dazbog toga, Bog istina izobilno iz-liva svoje milosti, ali ih ne raz-bacuje i ne rastura badava. I Ondaruje nam toliko dobra, da ovanadvi{uju svaku qudsku blagodar-
45
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
BLAGI
BOG
nost; ali sve {to ~ini i daje, ~inii daje ne zato, da mi ostajemo pre-ma wemu, svome dobrotvoru nebla-godarni, nego da mu iskazujemo umolitvi i delima svoje blagodar-no priznawe i obra}ewe. Jer islovo Bo`ije i iskustvo uverava,da kad se ~ovek smerno obra}a Bo-gu, da se tada i ~oveku obra}a svapriroda, koja mu je na slu`bu data.Ako se zatvori nebo i zemqa oka-meni izgubiv{i vlagu, to bivazbog `estokosti i bez~uvstvija~ove~ijeg, zbog nepravda i bezako-nija qudskog. Ako besne oluje, na-staje glad i pomor, to je kazna zbograzvratnog `ivota i odpadni~e-stva od Boga. I negda }e do}i vre-me, kada }e se bez svakog stida istra gaziti zakon Bo`ij, prezira}e se dobrodeteq, nesta }e quba-vi, po{tewa i pravde, izgubi }e severa i pobo`nost, zaboravi }e seBog, nenaviditi i goniti sve {toje dobro i sveto; no tada }e se ve} isunce pomra~iti, mesec izgubitisvetlost, zvezde padati i nastatiob{tij mrak, u kome }e se zatimzablistati Krst Hristov kaopredte~a dolaze}eg sudije, Koji}e pozvati qude i narode na stra-{nij svoj sud.
O, Bo`e blagij i pravednij, mipriznajemo Tvoju blagost i dr`i-mo se svetog zakona Tvoga; pa zatoprimi o, Gospode, na{e molitve ibudi nam otac dobrote, izlivaj iunapred Tvoju milost i Tvoj nebe-snij blagoslov na Srbiju, koja tidanas od vladateqa svoga pa doposledwega gra|anina skupa iz-ri~e hvalu i blagodarenije zablagodjejanija, koja si joj ~inio!Amin.
Mitropolit
Mihail, 1866.
U^ESTVOVAWE U MU^ENI[TVU
BEZ STRADAWA
Mu~enici i angeli razli-kuju se me|u sobom samoimenom, a u samoj stvari,
oni su jednaki. Angeli `ive nanebu, tamo su i mu~enici. Angeline mogu da ostare i oni su bezmrt-ni, takvi su i mu~enici. No re}i}e{, angeli nemaju tela; ali tim{to su mu~enici umrli za Hri-sta, to je telo wiovo tako ukrasi-lo, da su oni stali i bezmrtnijiod samog bezsmrtija. Nije takosvetlo nebo, oki}eno zvezdamakao {to su svetla tela mu~nika,ukra{ena ranama. Oni su zbog to-ga osobito i slavni, {to su umrlii krunisani smr}u, jo{ pre bez-smrtija dobi{e nagradu. Kad onine bi bili smrtni, tada ne bi nibili mu~enici; kad ne bi bilosmrti, tada ne bi bilo ni venaca;kad ne bi bilo smrti, tad ne bibilo ni mu~eni~stva. Sada ih samGospod prima ne kao sluge (prem-da je i to ve} najve}a po~est, kojojna zemqi nema ravne), nego kaodrugove svoje - vi ste prijateqimoji (Jn. 15,14), veli on. I zaistaje tako, jer je to najve}a qubav,kad ko du{u svoju polo`i za dru-gove svoje, po re~ma Gospoda Isu-sa (Jn. 15,13). A po~em su mu~eni-ci posvedo~ili svoju veliku qu-bav prema Hristu, zato ih on iprima sa po~e{}u, koju zaslu`u-ju, te zbog toga oni se nasla|avajuslavom, koju im je dao, ulaze u redangela i s wima veli~aju Gospo-da, poju}i zajedno pune tajnaumilne pesme.
Dosada ste se bra}o i sestrepla{ili mu~eni~stva, a sada mo-
`e biti i sami bi po`elili dabudete mu~enici? Ne tu`ite li otom, {to je pro{lo vreme mu~e-ni~stva? No znajte da i mi mo`e-mo da u~astvujemo u podvizimamu~eni~stva, da budemo nalik namu~enike. Kako? Oni su prezreli`ivot, a ti prezri zadovoqstva irasko{; oni su svoje tjelo izlaga-li vatri, a ti svoje blago deli si-rotiwi; oni su gazili `ivo ugqe-vqe, a ti gasi u sebi plamen poho-ti. Re}i }e{ da je to odve} te-{ko? Ali je vrlo koristno. Negledaj na predstoje}e teko}e, ne-go na blaga {to su unapred predtobom; imaj pred o~ima ne bede inevoqe, koje te snalaze, nego sre-}u, koju o~ekujemo i izgledamo, nepatwe i stradawa, nego nagrade,ne trudove a vence, ne podvige anagrade, ne bolesti a uspokojewe,ne plamte}u vatru a spremqenocarstvo, ne mu~iteqe koi trzaju aHrista koi nagra|uje.
To je najboqij na~in, to je naj-lak{ij put za dobrodeteq - gleda-ti ne samo na te{ko}e, nego ujed-no pomi{qati i o nagradama. Da-kle, kad ushte{ da deli{ milo-stiwu ne obra}aj pa`wu na uma-lewe tvoga imawa, a na dobitakpreko te milostiwe od Boga na-grade. Daje ubogima, pravda wego-va traje do veka, veli car David(Ps. 111,9): ne gledaj na to, {to setro{i bogatstvo, nego na to, {tose tim zadobija ve~nost. Kad po-sti{, ne misli o tom, kako postslabo rani telo i kako ga slabi,nego kaku od posta du{a dobijautjehu. Kad se smiri telo, kad si
46
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
na molitvi, ne misli o tome, kakose tim stojawem umori{, nego ka-ku korist daje molitva. Tako istorade i vojnici, oni sebi predsta-vqaju kad idu u rat ne rane, negonagrade, ne pora`ewe a pobedu;ne glede ni na one, koi oko wi pa-daju mrtvi, nego na one, koi ju-na~stvom pobe|uju i dobijaju na-grade i odli~ija. Tako rade i put-nici na la|ama, oni ne glede predsobom besne bure i talase no tihopristani{te, ne to, kako }e la|abiti razbijena i potopqena negotrgovinu koja donosi dobit, neglede na patwe, koje se u putova-wu doga|aju, nego na blaga, kojaidu da steku i donesu. Ovako po-stupaj i ti. Predstavi sebi kakoje lepo, kad u dubokoj no}i, kadaspavaju svi qudi, }ute `ivotiwei zveriwe, kada je svuda mrtva ti-{ina, a ti jedan ustaje{ sa poste-qe svoje i slobodno besedi{ saGospodarom celoga sveta! Prija-tan je san, ali nema ni{ta sla|eod molitve. Veliku }e{ dobitipolzu, ako u takoj ti{ini i usa-mqenosti besedi{ s Bogom u ta-kvo vreme, kada te niko ne uzne-miruje, niko te ne zbuwuje i neodtrza od molitve, samo to vremeve} mnogo poma`e da dobije{ sve,{to `eli{. Ali se ti ne di`e{iz meke posteqe? Tebi je te{ko unevreme ustati? Seti se mu~eni-ka, koi su le`ali na gvozdenimre{etkama i wima nisu prosti-rani perjani du{eci, nego `ivougqevqe i usijane gvozdene re-{etke i plo~e...
Ovde sam nameran i da svr{imsvoje slovo zato, da bi vi izi{av-{i odavde, sa~uvali u svojoj pa-meti gvozdene plo~e, usijane re-{etke i eksere, se}ali bi ih se i
dawu i no}u, jer ma da bi bili miokovani sa hiqadu okova, opet semogu oni raskinuti i mi mo`emoopet da ustanemo na molitvu. Mi-sle}i ovako o gvozdenim plo~a-ma, re{etkama i ekserima jakovatrom raskaqenima, ujedno dajda zapi{emo na na{em srcu i dru-ga stradawa mu~eni~ka. Onaj koji`eli da svoju ku}u {to boqe
ukrasi, taj je `ivopi{e i najlep-{e moluje; pa dajte da i mi tako~inimo - `ivopi{imo u dubinisvoje du{e stradawa mu~enika.Ono malawe ku}e, ne donosi namkorist, a ovo `ivopisawe donosinam veliku polzu i ne iziskuje ninovaca, ni tro{ka, ni majstorije;potrebna je samo dobra voqa, po-{teno i svetlo su|ewe, pa time`ivopi{i, kao najiskunijom ru-
kom `ivopisca, napi{i u sebistradawa mu~eni~ka. Daj dakle daih `ivopi{emo u du{i svojoj, daih izmalamo jedne kako le`e nausijanim plo~ama i re{etkama,druge rasprostrte na `ivomugqevqu, ove ba~ene u kazane vru-}e vode, one podavqene u talasi-ma mora, jedne prestrugane teste-rom, druge vezane za to~kove ilibacane s najvi{e strmeni u pro-past, ove kako se bore sa qutim idivqi zverovima, one cepane no-`evima koje kolo okre}e, `ivo-pi{imo sve mu~nike, svakogaonako, kako je koj svr{io svojmu~ni~kij `ivot, da bi ukrasiv-{i unutra{wij stan na{e du{etakim razli~nim `ivopisom,u~inili ga dostojnim da u wemuobitava car neba. Jer kad on ugle-da ove likove, ove slike u na{emsrcu; tada }e do}i k nama sa Ot-cem i Svetim Duhom i stanova}eu nam, kao u obiteqi svojoj. Tada}e ve} na{e srce postati carskijdvor i nikakva ne~ista pomisaone}e se usuditi da u|e u wega; jer}e spomen o mu~enicima svagdabiti u nama, kao nekij putokaz,koi nam svetli; i sam car sveta,Bog, neprekidno }e biti u nama.Pa ako takim na~inom ovde pri-mimo Hrista, onda kad odavdeotidemo, primqeni }emo biti uve~nim wegovim obiteqima, {todaj Bo`e da postignemo svi, ~ove-koqubno{}u i blagoda}u Gospo-da na{ega Isusa Hrista, prekokoga i s kojim neka je slava i hva-la Otcu sa Svetim Duhom na svevekove! Amin.
Mitropolit
Mihail, 1866.
47
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
KAKVI UOP[TE, PO ZAHTEVU RE^I BO@IJE,
TREBA DA BUDU HRI[]ANI I SLU@ITEQI?
Kao u~enici Hristovi, ko-
ji se saobra`avaju sa onim
{to vide u Hristu ili
{to od Wega slu{aju.
(Mt. 11,29): Uzmite jaram mojna sebe i nau~ie se od mene. (Jn.13,13-15): Vi me zovete U~iteqemi Gospodom; i pravo velite, jer je-sam. Kada vam, dakle, oprah noge,ja Gospod i U~iteq, i vi ste du-`ni jedni drugima prati noge.Jer sam vam dao primer da, kao{to ja u~inih vama, i vi ~inite.
Kao ovce Hristove, koje slu-
{aju samo glas sopstvenog Pa-
stira i za Wim idu.
(Jn. 10,27) :Ovce moje slu{ajuglas moj, i ja wih poznajem, i zamnom idu. (Jn. 10,5): A za tu|inomne}e po}i, nego }e pobe}i od we-ga, jer ne poznaju glas tu|inaca.
Kao loze Hristove, koje su u Hri-
stu ukorewene, u Wemu plodonosne,
i ~ine i imaju sve {to je Hristu
svojstvno i Wega dostojno.
(Jn. 15,5): Ja sam ~okot, a vi loze.Kao udovi Hristovi koji su u
svakom vr{ewu zapovesti Go-
spodwih i daru Svetoga Duha sa-
vr{eni, saglasno dostojanstvu
Glave koja je Hristos.
(1 Kor. 6,15): Ne znate li da sutelesa va{a udi Hristovi? (Ef.4,15-16): Nego da budemo istinskiu qubavi da u svemu uzrastemo uOnoga koji je glava - Hristos. Odkoga sve telo, sastavqeno i pove-zivano pomo}u svih zglavaka, ta-ko da jedan drugog potpoma`e pomeri svakog pojedinog ~lana, ~i-ni da telo raste na izgra|ivawesamoga sebe u qubavi.
Kao nevesta Hristova, koja
~uva ~istotu, saobra`avaju}i se
jedino sa voqom @enika.
(Jn. 3,29): Ko ima nevestu `e-nik je. (2 Kor. 11,2): Jer vas obru-~ih mu`u jedinome, da devojku ~i-stu privedem Hristu.
Kao Bo`iji hramovi, koji su
sveti, ~isti i ispuweni jedino
onim {to pripada slu`ewu Bogu.
(Jn. 14,23): Ako me neko qubi,re~ moju dr`a}e, i Otac moj qu-bi}e wega; i wemu }emo do}i i uwemu }emo se nastaniti. (2 Kor.6,16): Jer vi ste hram Boga `ivo-ga, kao {to re~e Bog: Useli}u se uwih, i `ive}u u wima, i bi}u imBog.
Kao ~ista i besprekorna `r-
tva Bogu, koj u svim udovima i de-
lovima ~uva ispravno bogopo-
{tovawe.
(Rim. 12,1): Molim vas, dakle,bra}o, radi milosti Bo`ije dadate telesa svoja u `rtvu `ivu,svetu, ugodnu Bogu, kao svoje du-hovno bogoslu`ewe.
Kao ~eda Bo`ija, koja se preo-
bra`avaju u obraz Bo`iji po me-
ri koja je data ~oveku.
(Jn. 13,33): De~ice, jo{ sam ma-lo s vama. (Gal. 4,19): De~ice mo-ja, koju opet s mukom ra|am, doklese Hristos ne uobli~i u vama!
Kao svetlost u svetu. Stoga
oni ne dopu{taju greh u sebi,
presve}uju}i one koji im se pri-
bli`avaju poznawem istine kako
bi postali ono {to treba, ili
kako bi se pokazalo {ta su.
(Mt. 5,14): Vi ste svetlost sve-tu. (Fil. 2,15): Da budete bespre-korni i ~estiti, deca Bo`ija ne-poro~na usred roda nevaqalog ipokvarenog, u kome sijate kaosvetila vasioni.
Kao so zemqi. Stoga se oni ko-
ji stupaju sa wima u op{tewe ob-
navqaju duhom za netrule`nost.
(Mt. 5,13): Vi ste so zemqi.Kao re~ `ivota. Jer, umrt-
vqivawem za sada{we uveravaju u
nadu na istinski `ivot.
(Fil. 2,15-16): Da budete bes-prekorni i ~astiti, deca Bo`ijaneporo~na usred roda nevaqalogi pokvarenog, u kome sijate kaosvetila vasioni, dr`e}i re~i`ivota na moju pohvalu za danHristov.
48
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
SVETA TAJNA PRI^E[]A
[ta je Sveta Tajna Pri-~e{}a?
To je Sveta Tajna u kojoj pobo-`ni hri{}ani pod vidom hleba ivina primaju istinito telo i krvGospoda na{eg Isusa Hrista.
Ko je ustanovio ovu Svetu Taj-nu?
Gospod na{ Isus Hristos predsvojim u~enicima na posledwojve~eri, uo~i svoga stradawa ismrti.
Kako je On ustanovio ovu Sve-tu Tajnu?
To je opisano u sv. Jevan|equ:“I kad je|ahu, uze Isus hleb iblagosloviv{i ga prelomi ga idava{e u~enicima, govore}i: uz-mite, jedite, ovo je telo moje. Iuze ~a{u i dav{i hvalu dade imgovore}i: pijte iz we svi; jer jeovo krv moja novoga zaveta koja }ese proliti za mnoge radi otpu-{tawa greha” (Mat. 22,26-28).
Za vreme koga bogoslu`ewa se ucrkvi priprema i prima SvetaTajna pri~e{}a?
Za vreme najva`nijeg crkvenogbogoslu`ewa, koje se zove SvetaLiturgija.
Za{to je Sveta Liturgijanajva`nija od svih crkvenih bo-goslu`ewa?
Zato {to ona prikazuje ~itavudramu Hristova `ivota od Wego-vog ro|ewa do Wegovog vaznese-wa na nebo.
Koji je najva`niji momenat naSvetoj Liturgiji?
Osve}ewe hleba i vina koje vr-{i episkop ili sve{tenik.
Za{to se ova Sveta Tajna vr-{i neprestano u crkvi?
Zato {to je Hristos zapove-dio: “Ovo ~inite za moj spomen”(Lk. 22, 19).
Za{to je potrebno da se pri-~e{}ujemo?
Zato {to od toga zavisi na{ve~ni `ivot. Hristos je rekao:
“Ko jede moje telo i pije moju krvima `ivot ve~ni, i ja }u ga vaskr-snuti u posledwi dan” (Jovan, 6,54).
Kakve su posledice neprimawapri~e{}a?
U tom slu~aju smo u smrtnojopasnosti, jer je Gospod rekao sa-svim jasno: “Ako ne jedete telaSina ^ove~jega i ne pijete krviWEgove, ne}ete imati `ivota usebi” (Jovan, 6, 53).
Kako treba da se pripremamoza Svetu Tajnu pri~e{}a?
Postom i molitvom, ispoveda-wem svojih grehova i opra{ta-wem onima koji su se o nas ogre-{ili.
[ta primamo kroz Svetu Taj-nu pri~e{}a?
Primamo svamoga `ivoga Hri-sta u sebe, i tako sjediweni sWim, imamo ve~ni `ivot, premaWegovim re~ima: “Ko jede mojetelo i pije moju krv, stoji u menii ja u wemu” (Jovan. 6, 56). “Ko je-de mene i on }e `iveti mene ra-di” (Jovan. 6, 57).
Mo`e li se to objasniti ne-kim upore|ewem?
Deca uzimaju mleko od svojihmajki, koje je u stvari materinotelo i krv, ali tom hranom telarastu. Sli~no mi u sv. Pri~e{}uuzimamo telo i krv Hristovu itom hranom na{e du{e rastu i sa-zrevaju.
[ta bi se jo{ moglo re}i oovoj hrani na{ih du{a?
Na{a tela su od zemqe, stoga sehrane zemaqskom hrnom, ali suna{e du{e od nebeske su{tine,stoga se moraju hraniti nebeskomhranom. I Hristos je rekao za Se-be: “Ovo je hleb koji je si{ao sneba” (Jovan. 6,58).
Koliko bi puta trebalo da sepri~e{}ujemo?
Najmawe ~etiri puta godi{we(u toku ~etiri posta). Ali je pre-poru~qivo pristupiti sv. Pri-~e{}u {to ~e{}e, {to je u zavi-snosti od pripravnosti pri~e-snika. Osobito je va`no pri~e-{}ivawe u bolesti.
Koju molitvu treba da izgovo-rimo pre primawa Svetog pri~e-{}a?
“Verujem, Gospode, i ispovedamda si Ti zaista Hristos, Sin Boga`ivoga, koji si do{ao u svet daspase{ gre{nike od kojih sam pr-vi ja.
Jo{ verujem da je ovo istinitoi pre~isto telo Tvoje i da je ovosama pre~ista krv Tvoja.
Stoga Ti se molim: pomiluj mei oprosti mi sagre{ewa moja,u~iwena hotimi~no ili nehoti-mi~no, re~ju, delom, svesno i ne-svesno, i udostoj me da se bez osu-de pri~estim Svetim TajnamaTvojim za opro{tewe greha i za`ivot ve~ni.”
“Vera svetih”
Sveti Nikolaj
@i~ki
49
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
MONA[KI DNEVNIK
Posledwe stranice iz dnevnika
jeromonaha Vasilija
Starac Siluan pi{e: “... i okajana du{amoja silazi u ad”. Takvo je bilo wegovounutra{we umno delawe u borbi sa
strastima, naro~ito sa gordo{}u i sujetom.Gospod daje silazak u ad, usmeravaju}i tvoj po-
gled da uvidi{ klevetni{tvo svog srca, da se mu-~i{ i sa`i`e{ u ogwu te klevete. U tom plamenuo~ajawa, vera te ~uva nepovre|enim, i te{i te ti-me da Gospod sve vidi i da je uvek spreman da nammilostivo pritekne u pomo}, ali nas u~i trpqe-wu. “Gde si bio, Gospode?”, upitao je sveti Anto-nije Veliki, kada su ga demoni isprebijali. “Biosam uz tebe i posmatrao sam te...”
No, mo`e se i druga~ije. Zavoleti bli`wegkao samog sebe, moliti se za wega kao za samog se-be, i tako uvideti da su gresi bli`weg - tvojigresi, pa si}i s wima u ad, s tim gresima, radispasewa svoga bli`weg.
Gospode, dao Si mi qubav i promenio Si meceloga, i ja sada ne mogu postupati druga~ije ve}prihvatiti i mu~ewe radi spasewa bli`weg moje-ga. Uzdi{em, pla~em, bojim se, no ne mogu druga-~ije, jer me qubav Tvoja vodi i ne `elim da seodvojim, od we, i u woj pronalazim nadu za spase-we i ne padam u o~ajawe do kraja, vide}i je u sebi.
* * *
[ta je lak{e? Trpeti glad u `elucu ili sa-vest povre|enu ~revougodijem? [ta je lak{e? Tr-peti breme danog poslu{awa ili breme savesti,oskvrwene samosa`aqewem, samoqubqem i usledtoga - odbijawem poslu{awa?
Svuda te{ko}a, svuda trpqewe, svuda breme`ivota. Ali, u jednom slu~aju Gospod poma`e, a udrugom - odstupa. U jednom slu~aju - jaram Gospod-wi a u drugom - jaram |avoqi. Gospod nije ko-na~no ukinuo kazne za greh - breme `ivota jeostalo, ali se `ivot preobrazio u Duhu. Taj Duh
daje se onima koji nose jaram Hristov, koji su iza-brali da ispuwavaju zapovesti Bo`ije, a ne daslu`e ploti i krvi. Gospode, daj mi snage da u sve-mu izaberem blagi jaram Tvoj.
* * *
U`asno je videti u sebi spremnost za izvr{e-we i najte`eg greha. To je provalija, to je adskapropast, to je ve~na muka i smrt.
I vidim, i znam, ako samo budem postavqen ute{ke okolnosti izbora izme|u vernosti Gospodui izdajstva, bi}u izdajnik. To zna~i, da sam ve} da-nas izdajnik, jer u mojoj voqi `ivi spremnost naizdajstvo.
@ivim i veran sam samo naizgled, no Gospod,po milosti Svojoj, vidi moju nemo} i ne dopu{tada okolnosti i te{ko}e prevr{e meru mojih mo-gu}nosti.
Od tajni mojih o~isti me, Gospode!
Treba to uvek sagledavati i neprestano prizi-vati u pomo}, da nas pomiluje.
Gospode, pomiluj me, gre{noga.
* * *
Kada osu|uje{, moli se ovako: To sam ja, Go-spode, sagre{io, meni oprosti, mene pomiluj.
* * *
“Kakva silna misao!” ka`emo, “On dubokopre`ivqava”.
Misli i ose}awa imaju silu. Imaju silu da po-be|uju, da pot~ine sebi na{e telo.
Ono {to ima silu, treba da i realno postoji.Ako bismo povezali, sjedinili misli i ose}awa,pojavilo bi se neko duhovno jedinstvo.
Na~in na koji mislim, na~in na koji ose}am,to i jeste obraz moje du{e. Tako da du{a mo`eprimiti ovakav ili onakav obraz misli, u zavi-snosti od svoje snage. Jer ne{to prihvati a ne{toodbaci.
Sa kakvim obrazom, u kakvoj }e ode}i, statidu{a pred Boga? Neophodna je ode}a pokajawa.Ako `ivot nije pravedan, makar neka postoji `e-qa za pravednim `ivotom. To je prva ode}a, to jepodrasnik (seti se mona{kog postriga). Ako Go-
50
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
spod vidi tu `equ, tu ode`du koja jedva da pri-kriva nagotu, On }e, mo`e biti, po neizrecivojSvojoj qubavi, darovati drugu ode}u, dostojnu zaprisustvo na Wegovoj Tajnoj Ve~eri u CarstvuNebesnom.
Ako smirewe Hristovo zasija u srcu, `ivotzemaqski za tebe }e postati raj. Kako to objasni-ti? Nemogu}e je. To je ose}awe srca. Ako ga ima,ti zna{ da je to - to.
Na rekama vavilonskim sedesmo i plakasmo...
Izviru iz srca moga reke vavilonske, reke osu|i-vawa moje bra}e i gordosti, reke malodu{nosti,bojazni i straha pred svakim poslu{awem, rekesamouga|awa i samosa`alewa, reke slavoqubqa igneva, uninija, lewosti, pe~ali, reke svake skver-ni, hule, neverja, lukavstva, ne~istote.
Silazim u svoje srce i pla~em zbog neizcrpno-sti tih reka. Podzemni bezdani upijaju reke, i re-ke mojih strasti upija bezdan grehovni mojega sr-ca. Gospode! To je bezdan. Bezdan pakla. Tamo senemam na {ta osloniti, nemam se ~ime uspokoji-ti. Sve je jauk, sve je gnusoba, sve pusto{.
Bo`e, imena Tvoga radi, spasi me i, kao Pe-
tru, pru`i mi ruku!
Pimen Veliki je govorio: “Zasigurno, ~ada,gde je satana, tamo }u i ja biti”. On ne samo da jetako mislio, ve} je tako i ose}ao.
Gospod daje da vidimo svoje srce, koje kleve}ebratiju, Gospoda, ceo svet i dawu i no}u, i tadavidimo svu nemogu}nost ispravqawa sebe, svu bes-kona~nost svoga pada, bezdan adski.
Tada jasno uvi|amo da gde je satana, tamo }emoi mi biti. No, to je saznawe, to je misao. A kodPimena Velikog, to je ose}awe. To su zemqa i ne-bo. Stoga se mi samo uznemiravamo zbog svoje gre-hovnosti, a Veliki prolivaju neprestane suze.Wihova du{a realno ose}a adske muke, ona ih po-znaje.
Iz kwige
“Optinski
novomu~enici”
VERUJEM, DAKLE POSTOJIM
Na uglu nadawa
^ekam, stojim,
I evo ve} godinama
Prolaznike brojim.
Brojim i tra`im
Osve}eno lice,
ali ne, prolaze samo
skitnice, ubice.
Strpqivo ~ekam
Ne}u da se predam,
Otvori}u o~i {irom
Dok ga ne udledam.
Ni za jednim danom
Ne}u da po`alim,
U potrazi ako treba
I svije}u da pripalim.
Plamenom sjajnim
U tami tra`i}u bijelo,
Ugledam li ga, znamenom tajnim
Ozna~i}u mu ~elo.
Al, nema ga, niotkud,
Ne dolazi, ne prolazi
Ne prepoznajem ga u mno{tvu
Na utabanoj stazi.
O “homo”,
“nevjerni Tomo”,
kora~a{ ulicama
pijano, tromo.
Daqe tra`im
Prestati ne}u,
Jer mora biti, znam!
Sad, prislu`i}u svije}u.
Uvidim tada
S, vo{tanicom u ruci,
Uzalud brojim
U pogre{noj sam ulici!
@urim i razvijam
Nacrtanu skicu,
Kako da prona|em
Pravu ulicu?
Ne vrijedi, u skici
Nema to {to tra`im,
Gledam dole i trudim se
Strah svoj da ubla`im.
[ta drugo preostaje?
Jo{ molitva Bogu.
Neznam vi{e ni kuda da gledam,
Sama sebi pomo}i ne mogu.
Bog je milostiv,
Podi`e mi lice,
Pogledah u nebo
Gdje nema ulice.
A gore u plavom
Darova puna kesa.
I za mene je jedna,
Ispisana adresa.
Nata{a Kova~
51
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
SLOVO O SMRTI
Jedan od najva`nijih na~inapripremawa za smrt je se}a-we i razmi{qawe o smrti.
O~igledno je iz gore navedenihre~i Spasiteqa, da je ono zapove-|eno Gospodom. I Sveto PismoStarog zaveta govori: Se}aj se po-sledwih trenutaka svojih, i ne-}e{ nikada sagre{iti. Sveti suinoci sa posebnom pa`wom obra-|ivali ovaj deo umnog podviga.Kod wih se razmi{qawe o smrti,oseweno blagoda}u, obra}alo u`ivo sozercawe tajne smrti, a ta-kvo sozrecawe pratila je goru}amolitva sa obilnim suzama i du-bokim jecajima srca. Bez postoje-}eg se}awa na smrt i Sud Bo`iji,oni su smatrali opasnim i sam uz-vi{eni podvig, koji bi mogao dada povoda ka samoobmani.
Prepodobni Antonije Velikiu poukama svojim u~enicima save-tuje razmi{qawe o smrti: “Po-smatraju}i, - ka`e on - prevrtqi-vost qudskog `ivota i neizve-snost wegovog kraja, mi }emo setakvim razmi{qawem udaqitiod greha. Kada ustanemo od sna,sasvim je nesigurno - ho}emo lidosti}i ve~eri. Opet, kada `eli-mo da odmorimo telo snom, isto jetako neizvesno - ho}emo li ugle-dati svetlost nastupaju}eg dana.Razmi{qaju}i o nesigurnostina{ega `ivota i prirode u sva-kom pogledu, mi dolazimo do po-znawa da Bo`iji Promisao upra-vqa nama. Tada prestajemo da gre-{imo i da se ushi}ujemo polo`a-jima pustim i ni{tavnim, tada sene gnevimo ni na koga, ne stremi-mo sabirawu zemnih riznica, za-tiremo sve trule`no strahom odmogu}eg svakodnevnog odlaskaodavde i neprestanim razmi{qa-
wem o razlu~ewu du{e od tela;tada prestaje da dejstvuje qubavprema `enskom polu, gasi se pla-men plotske qubavi, pra{tamojedan drugom na{e grehe, imaju}ineprestano pred o~ima dolazakkona~nog ishoda. Bojazno{}u odsuda i strahom od muka uni{tava-ju se varqive pohote tela i ujednose zaustavqa du{a, kada klone pa-du.
Sveti Isak Sirin ka`e: “Ko jedostojan da se nazove razumnim?Onaj koji je istinski razumeo{ta je kraj ovoga `ivota; taj mo-`e da u~ini kraj svojim sagre{e-wima. Prva misao upu}ena ~ove-koqubqem Bo`ijim ~oveku,upravqaju}i du{u wegovu kave~nom `ivotu, je misao o ishodukoja se urezuje u srce. Tu misaoprirodno prati prezrewe premasvetu; wome se za~iwe u ~ovekusvaka dobra pobuda koja ga pou~a-va `ivotu. Bo`anstvena sila, sa-
dejstvuju}i u ~oveku, kada ho}e dajavi u wemu `ivot, pola`e mu tumisao kao temeq, kako smo rekli.Ako je ~ovek ne ugasi `ivotnimbrigama i sujetom, no uzraste ubezmolviju, udubquju}i se u sebei bave}i se wome: tada }e ga onaodvesti u duboku spoznaju, neis-kazivu re~ju. Ovu misao krajwemrzi satana i upotrebqava svusilu, kako bi je i{~upao iz ~ove-ka. Ako bi bilo mogu}e, on bi dao~oveku carstvo celog sveta, kakobi putem zaborava izbrisao tumisao iz uma ~ove~ijeg; on bi torado u~inio, kada bi mogao. Luka-vi! Zna on, ako se pomisao o smr-ti ukoreni u ~oveku, da wegov umne}e ostati vi{e na strani pre-vare i da mu se demonska lukav-stva vi{e ne}e prima}i. Nemojteda pomislite kako mi govorimo oprvoj pomisli koja napomiwa-wem svojim pobu|uje u nama se}a-we na smrt; mi govorimo o puno}idela, kada neprestano dolazi ~o-veku podse}awe i razmi{qawe osmrti, koje ga svagda utvr|uje idovodi u udivqewe. Prva pomi-sao je telesna, o ovo drugo je - du-hovno stawe i divna blagodat, ka-da je ~ovek zaodenut svetlim mi-slima. Ko je to stekao, ne obra}apa`wu na svet i ne brine se zasvoje telo”.
Kada se pribli`i{ posteqisvojoj reci joj: O odre moj! Ne}e{li mi ove no}i postati grob? Ne-izvesno mi je, ho}e li me ove no}iumesto vremenog sna, posti}i bu-du}i ve~ni san. Dok ima{ noge,hitaj na rad, pre negoli se one sve-`u uzom, koja vi{e ne mo`e da seodre{i. Dok ima{ ruke, {iri ihna molitvu, pre negoli do|e smrt.“Dok ima{ o~i, ispuwavaj ih suza-
52
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
ma, pre negoli ih prekrije prah.Kao {to ru`a vene, ~im dune nawu vetar, tako i ti umire{ ~im sepokrene unutar tebe bilo koja odstihija koje ulaze u tvoj sastav. O~ove~e! Ukoreni u svom srcu mi-sao o tvom odlasku, i opomiwi se-be neprestano: Evo! Onaj koji je zamene poslan ve} je stigao do vra-ta. Za{to sedim? ^eka me putova-we ve~no, bespovratno!”
“Kao {to je hleb potrebniji odsvake druge hrane”, ka`e svetiJovan Lestvi~nik, “tako je raz-mi{qawe o smrti potrebnije odsvakog drugog podviga. Se}awe nasmrt podsti~e monahe koji `ive uzajednici na trud, na neprestanousavr{avawe u ostvarivawu je-van|elskih zapovesti, a naro~i-to na radosno podno{ewe uvreda.A kod onih koji `ive u bezmolvi-ju ono dovodi do prestanka brigeo bilo ~emu zemaqskom, nepre-stane molitve i ~uvawa uma. Tevrline istovremeno su i mati ik}i se}awa na smrt. Delatno se-}awe na smrt preseca neuzdr`a-we u hrani; a kada je ono prese~e-no sa smirewem - zajedno sa wimodsecaju se i druge strasti. Kao{to Oci tvrde da savr{ena qu-bav ne mo`e pasti, tako i ja mi-slim da je savr{eno ose}awe smr-ti li{eno straha. Kao {to nekizami{qaju bezdan beskona~nim,ve} na osnovu samog naziva, takoi pomisao na smrt ~ini da na{a~istota i podvig postanu besmrt-ni. ^oveku je nemogu}e da jedandan provede pobo`no, ako ne budemislio da je to posledwi dan we-govog `ivota. Treba da znamo daje se}awe na smrt, kao i svakodrugo dobro, dar Bo`iji. Mi ~e-sto ostajemo bez srca, ravnodu-{ni, ~ak i kada se nalazimo krajsamih grobova, a veoma ~esto nasdirne sasvim suprotan prizor.
Prepodobni Filotej Sinajskisavetuje Hristovom podvi`nikuda celo jutro posve}uje trezvenoji dugotrajnoj molitvi, a nakonuzimawa hrane da neko vreme po-sveti se}awu i razmi{qawu osmrti. Navode}i u svedo~eweovog drevnog Oca, na{ prepodob-ni Nil Sorski tako|e savetuje da
se vreme za trpezom posve}ujerazmi{qawu o smrti i sudu.Ovom poukom svetih Otaca, izve-denom iz bla`enog opita, kori-sno je i potrebno da se slu`e svikoji `ele da se nau~e se}awu nasmrt, koji `ele da se oslobodevarqivog i la`nog mislenog sta-wa, kojim se ~ovek samom sebi ~i-ni kao da je ve~an na zemqi, ismrt smatra udelom samo drugihqudi, a nipo{to i svojim. Nakonnapornog primoravawa na delat-no razmi{qawe o smrti, milo-srdni Gospod {aqe `ivi predo-kus tog se}awa - i ono dolazi dapoma`e podvi`niku Hristovompri wegovoj molitvi. Ono ga bla-govremeno uzvodi na stra{ni sudHristov; na tom sudu ~ovek pra-vovremeno umoqava ~ovekoqubi-vog Gospoda za opro{taj svojihgrehova, i dobija ga. Stoga je sve-ti Jovan Lestvi~nik i rekao da je“molitva onih koji se istinskimole sud Gospodwi, su|ewe predprestolom Wegovim pre Stra-{nog suda.”
Prepodobni Filotej Sinajskisvedo~i da se}awe na smrt (takouop{te sveti Oci nazivaju raz-mi{qawe o smrti) o~i{}ava umi telo. “Ugledav{i wenu lepotu,- ka`e on - i budu}i zaplewen du-hom, a ne okom, po`eleo sam da miona bude saputnica tokom ovogzemnog `ivota, u~iniv{i se qu-biteqem wenog blagolepija i vr-line. Kako je ona smirena, rado-sno-tu`na, promi{qena! Kako seona neprestano pla{i budu}ihpravednih muka! Kako se ona bojida odla`e iz dana u dan vrlinski`ivot! Ona izliva iz ~uvstveniho~iju `ivu, celebnu vodu, a iz mi-slenih o~iju - isto~nik najmudri-jih misli koje teku i izbijaju, ve-sele}i razum. Ovu, kako rekoh,k}er Adamovu, se}awe, govorim o
53
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
V����� D������I� � ������� � ��� � � ����� �� �� ,� � ������ ��� ��� ���
��� ��0� � ���� ���� ���� ������ )� �� �� ����� "��� ���� / )� � � �� ��� � "� � ���� ���� ������� ����*� ����� (� � !���� !�" ���,�� � ������ !� ���(� � ���� ���� 6:��� �������� � ���� 8� ��(� �� ���� � "�� B��0 ��� � "����� 6������ ��� ��!�� ����� �� � � ��� ���!������ "�� � �� � ,���� 9 ����� � �� �� ����� � "� � ��� ��� (� ��� �! � � )�� ��� :� !��� � � � ��� ��� "��� � !������� ��� �� �� � � �� �� "���� ��������� � �� ������ ��� �� ���� ��� ����* ��� ��� � � �!�(�I���,�� ��� �� �!�(� ��� � � �������� �� ��� +��� � "���� 9��� � "�� ��(�� 84*����� �� ����� �� ������ � ���� ������� ���� ����������� � ���� ,��� � �� � � �� �� "� ����(��1 B� � ������������� ������� �� D������� � � �� ���� ��� �������� �����"� J�� ��� =����(�� �� ����(� � ����� ����� � � � ��� ���� !�(���� ��"���� �� �� ����� �� ��������,� �������� �� " ������ � �� ������ ��� �� ����� ��� � ��� � ��� � �����6+ "� � � ���� �� �� ���� ��������� "� ��� � !���� �� ����� ���- ������ �� � �����- �������� �� "��� ���� ��� �� ������� �� ���� :���������� ������� �� ���� � ��� � ���� � ��* ���� �� ���� � "� �
smrti, ~eznuo sam postojano dadobijem za nerazdvojnu saputni-cu, i da sa wom besedim i stra`u-jem, {ta }e sa mnom biti po raz-lu~ewu od tela.”
“Svagda{we i `ivo se}awe nasmrt ra|a pla~, sjediwen sa rado-{}u i umilewem, i trezvenostuma.”
“Ko pa`qivo provodi `ivotsvoj, neprestano prebivaju}i use}awu na smrt i razmi{qawu owoj, i time premudro odvla~e}ium od strasti, jasnije vidi stalnenailaske demonskih predloga, ne-go onaj ko ho}e da provodi `ivovan se}awa na smrt, ~iste}i srcesamo pomo}u razuma, a ne ~uvaju-}i svoje misli uvek pla~em i tu-gom. Takav, misle}i da }e pobedi-ti o{troumqem svojim sve pogub-ne strasti, vezan je, ne znaju}i to,najgorom od wih, i ~esto skre}edaleko od Boga svojim visokou-mqem. Takav mora strogo da pazina sebe, kako se ne bi pogordio, izbog toga si{ao s uma. Obi~no sedu{e, ka`e Pavle, koje sabirajuznawe sa svih strana, uznose nadmalima, kakvima im se oni ~ine: uwima nema ni plami~ka istinskequbavi, kako ja mislim. Nasu-prot tome, ko ima se}awe na smrt,vide}i jasnije od drugih nailaskedemona, svake ve~eri ih obara iprogoni.”
“Uistinu, mnoge vrline sadr-`i u sebi delatno se}awe nasmrt: ono je - majka pla~a, podsti-caj ka uzdr`avawu u svemu, podse-}awe na geenu, mati molitve i su-za, ra|awe bestra{}a razotkri-vawem kratkotrajnosti `ivota,isto~nik o{troumqa sjediwenogs blagorazumno{}u; wihova su de-ca - dvostruki strah Bo`iji io~i{}ewe srca od strasnih po-smisli, ~ime se obuhvataju mnogezapovesti.”
Sveti Isihije Jerusalimskiubraja me}u na~ine trezvewa ne-prestano dr`awe u du{i se}awana smrt. On upore|uje se}awe nasmrt sa vratarem koji stoji navratima du{e i zabrawuje zlimpomislima da ulaze u wu. “Treba,- ka`e on - ako je mogu}e da se ne-prestano se}amo smrti. Od ta-kvog se}awa u nama se ra|a odla-gawe briga i svega sujetnog, ~uva-we uma i neprestana molitva.”
Postojano se}awe na smrt jedivna blagodat, udeo svetih Bo-`ijih, prvenstveno onih koji suse predali bri`qivom pokajawuu nenaru{ivom bezmolviju. Samou bezmolviju sazrevaju i cvetajunajuzvi{enije vrline, kao {to seu staklenim ba{tama neguju naj-
re|e i najdragocenije sadnice!No i mi, nemo}ni i strasni, tre-ba da primoravamo sebe na pam}e-we smrti, da stvaramo u srcu na-viku razmi{qawa o woj, bez ob-zira {to je takvo razmi{qawekrajwe protivno grehoqubivom islastoqubivom srcu. Za takvo po-u~avawe, saglasno gore navede-nom u~ewu svetih Otaca, korisnoje da se svakodnevno odvoji izve-sno vreme, oslobo|eno briga, ko-
je }e se posve}ivati spasonosnomse}awu na stra{nu, neumitnusmrt. Ma koliko da je neizbe`antaj doga|aj svakom ~oveku, ipak jeu po~etku potreban veliki trud uprimoravawu sebe ~ak i na povr-{no se}awe na smrt, {to slu`ikao jedan od beskrajnih dokaza pa-da na{e prirode, koje ona u sebinosi. Neprestano rasejavawe mi-sli, na {ta smo navikli, imra~ni zaborav, neprekidno pot-kradaju misao o smrti onima kojipo~iwu da se staraju o ~estomrazmi{qawu o woj. Zatim se ja-vqaju druga protivqewa: neo~e-kivano se pojavquju va`niji po-slovi i brige upravo onoga ~asakoji smo odvojili u danu za stara-we o svojoj ve~nosti, kako bi namukrali taj ~as, a potom, da potpu-no ukradu i sam trud, ~ak i samose}awe o opstanku duhovnog, naj-spasonosnijeg delawa - razmi-{qawe o smrti. A kada se, uvi-dev{i zamke vazdu{nih vlasti,zaustavimo u podvigu: tada }emougledati u sebi novu borbu pro-tiv wega - pomisli sumwe u is-pravnost i korist podviga, pomi-sli poruge i hule kako ga nazivaju~udnovatim, glupim i sme{nim,pomisli la`nog smirewa kojenam savetuju da se ne odvajamo oddrugih qudi na{im `ivotom.Ako se, po velikoj milosti Bo-`ijoj, osvoji i ova bitka, - samstrah mu~ni, uzrokovan delatnimse}awem i predstavqawem smrti,kao wenim predokusom, u po~etkuje neobi~no te`ak na{em starom~oveku: on dovodi do u`asa um ima{tu; hladni trepet pro`imatelo, potresa ga, raslabquje; srcese mu~i nepodno{qivom tugom,povezanom sa bezna|em. Ne trebaodbacivati ovo stawe, ne trebase bojati da }e wegove posledicebiti pogubne. “Svakome koji po-
54
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
~iwe da `ivi po Bogu”, veli sve-ti Simeon Novi Bogoslov, “ko-ristan je ovaj mu~ni strah i bolkoji iz wega proisti~e. Ko mislida postavi po~etak bez ovakvogbola i okova, ne samo {to pola`etemeq na pesku svoga truda, negoje i sli~an onome ko poku{ava dasagradi hram na vazduhu, bez ika-kvog temeqa, {to je nemogu}e. Odove bolesti uskoro se ra|a svakaradost; ovim okovima kidaju seokovi svih sagre{ewa i strasti;ovaj mu~iteq biva uzro~nikom nesmrti, no ve~nog `ivota. Ko ne}eda izbegne bol koji se ra|a izstraha od ve~nih muka, i ne utek-ne od wega, nego mu se po voqi sr-ca preda i stavi na sebe lance,taj, saobrazno tome, po~iwe usko-ro da se uspiwe i on ga predsta-vqa Caru nad carevima. A kada seto dogodi, i podvi`nik donekleuzre slavu Bo`iju: tada se brzoraskidaju okovi, nestaje mu~nistrah, bol srca prerasta u radost,javqa se isto~nik ose}awa iz ko-ga kao reka teku neprestane suze,a u mislima se ra|a ti{ina, kro-stost, neiskazano umilewe, sme-lost {to slobodno i nesmetanovode ka potpunom ispuwewu zapo-vesti Bo`ijih.” O~igledno je: dotakve promene dolazi od blogdat-ne pojave u srcu nade na spasewe.Tada se, pri razmi{qawu o smrtituga me{a sa rado{}u, a gorke su-ze prelaze u slatke suze. ^ovekkoji po~iwe da pla~e opomiwu}ise smrti, misle}i pritom na ka-znu, iznenada po~iwe da pla~epri tom razmi{qawu kao o po-vratku u svoje besceno ota~estvo.Takav je plod se}awa na smrt. Sobzirom na vrednost ploda, po-trebna je odva`nost pri wegovomobra|ivawu i odolevawe svimpreprekama razumnim trudom ipostojano{}u; treba verovati da
}emo plod i ubrati u svoje vreme,po milosti i blagodati bo`ijoj.Se}awe na smrt, pra}eno straho-vima koji ga ne napu{taju, ovo se-}awe, povezano sa usrdnom moli-tvom i pla~em za sebe, mo`e da za-meni sve podvige, da obuhvati sav`ivot ~ove~iji, da mu omogu}i~istotu srca, da privu~e k wemublagodat Svetoga Duha, i time mupodari slobodan ushod na nebomimo vazdu{nih vlasti.
Pre negoli dostignemo do ta-kvog molitvenog bla`enog sta-wa, pri kojem um neposredno gle-da predstoje}u kon~inu, i u`asa-va se smrti, kao {to i prili~istvorewu da se u`asava pretweTvorca, izre~ene zajedno sa zapo-ve{}u - korisno je pobu|ivati usebi se}awe na smrt pose}iva-wem grobqa, pose}ivawem bole-snika, prisustvovawem na kon~i-ni i sahrani bli`wih, ~estimrazmi{qawem i obnavqawem use}awu razli~itih na~ina smrtiu na{e vreme, o kojima smo slu-{ali i ~iji smo bili o~evici.Koliko je na{ih poznanika, qu-be}i ovaj zemni `ivot i u`ivaju-
}i u wegovim ~arima, nadaju}i seda }e dugo `iveti, jer ne behu sta-ri, poko{eno iznenadnom smr}u!Niko od wih ne be{e u stawu daka`e smrti po{to je do{la: “Sa-~ekaj! Udaqi se! Ja jo{ ne}u daumirem!” Neki od wih ne stigo-{e na samrtnom ~asu da ostave bi-lo kakvu poruku ili opro{taj;neki su bili zgrabqeni usled ve-sele gozbe, sa rasko{ne trpeze:neki skon~a{e na putu; neki seubi{e sami, a neki behu ubijeni;jedne rastrgo{e zveri, a drugilego{e na postequ da kratko-trajnim snom odmore telo, a usnu-{e ve~nim snom. Pogledajmo okosebe: koliko je mno{tvo rodbine,prijateqa i poznanika, uzetnihsmr}u, otrgnuto iz na{eg dru-{tva! Slavni me|u wima ostavi-{e imawe i novac, sakupqane savelikim trudom, ~uvane sa veli-kim tvrdi~lukom. Smrt je razdvo-jila roditeqe od mnogobrojne po-rodice, supruga od supruge, drugas drugom; ona je pogodila genijausred velikih wegovih dela; onaje otela iz qudskog dru{tva we-govog najva`nijeg ~lana, i to utrenutku najve}e potrebe za wim.Niko nije mogao da je zaustavi ida joj se usprotivi; niko nije mo-gao da od we dobije obja{wewe zaweno delovawe, toliko nepomir-qivo sa ~ove~ijim razumom. [tanije promenqivo? [ta ima bilokakvu postojanost? Uistinu - sa-mo `ivot u Hristu, koji se nasta-vqa van granica groba i razvija upunoj lepoti i svetlosti nakonsmrti tela. A sve drugo su slabiodsjaji, varqivi kao snovi|ewa...Dugogodi{we muke ~ove~ije uni-{tava smrt u jednom trenu, u jed-nom magnovewu.
Sv. Igwatije
Brjan~aninov
“Slovo o smrti”
55
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
ISTINSKA SLU@BA
(nastavak sa 19. str.)
nikad to ne bih mogao dosti-}i!...odgovori ]irilo dubokouverenim tonom.
- Neka je i tako! Ali za{to vamje to odelo?
- Za{to? Zato, da bih imao pra-vo me{ati se u wihov `ivot. Ovomi je odelo vo|...
- Ah! - bolno proje~a ona - to susve re~i, sve same re~i. A {to sveza wih? Zar ja nisam tako isto ja-dan i dostojan milo{te stvor,kao oni {to su? Zar mi nemamoprava na deli}e sre}e. A ja ho}u,najposle, sre}e! ^ujte me!...
Kao da ga je ne{to `ignulo iz-nutra, on se na jedan mah otr`e odwe, i stade je gledati razroga~e-nim o~ima.
- Vi... Vi?... pita{e on, a ve}ose}a{e da ga jezik ne slu`i, inema{e snage da izgovori {to jehteo.
Nada Aleksijevna prima~e sestablu jedne jabuke od koje behu segrane spustile na wihove glave i,pru`iv{i ruku, slaba~ko se na-sloni na jabuku. Ona gleda{e u]irila. Lice wezino, sada tamnoprema pepeqavoj boji vazduha, is-kaziva{e potpunu klonulost du-ha, mlitavost i beskrajnu tugu.Govorila je i daqe onim slabimglasom, koji je, rekao bi ~ovek,gotov bio svakoga trenutka umuk-nutiji.
- Pa i vi ste mi tu krivi! Za-{to ste mi do{li sa svojom pra-vedno{}u, kakve ja nisam videlani u koga, s otvoreno{}u u bi}ekoje ja nisam ni verovala? Vi ste
me probudili iz moga mirnogasna, koji bar nije pokretao u meninikakvih pitawa, nikakvih `e-qa, nikakva nemira. Ja sam `ive-la kao u snu - vi ste me razbudili.Svojim nadahnutim licem vi stemene elektrisali, i ja sam po{laza vama ne pitaju}i kuda, ni ra-{ta. I kada sam do{la dotle dane mogu da budem bez vas, kada samgotova da budem va{a pokorna ro-biwa i da idem u svet s vama, vi megledate prenera`eno. Za{to?
Ovde nema pravde, vi ste prvi putprema meni neiskreni! Vi trebada ste bole}i i prema meni. Totreba - to je tako prirodno, mismo se tako srodili, tako razume-mo jedno drugo!
- I vi to govorite meni, sve-{teniku, koji ima svoju `enu! -usudi se, najposle odgovoriti on.
- @enu svoju vi ne qubite, i negovorite te neistine! - o{tro gaprese~e ona, pa je glas opet izda-de, i stade slabiji nego pre: -oprostite mi i zaboravite sve{to sam vam kazala... Ja sam seprevarila... Ja }u jo{ danas oti}iodavde!
I ona brzo ode napred stazom,skrenu na levo, izgubi se iza gu-sta drve}a. ]irilo postaja neko-liko ~asaka. Prva mu misao beja-{e da po|e za wom; ~inilo mu seda se ona povodi, da mo`e svaki~as pasti, i da joj mo`e zatrebatipomo}. Ali posle se seti da }ewoj biti te{ko wegovo u~e{}e.Zato okrenu nazad. ^udno mu be-{e {to ona pla~e, ali se ipakuputi ka izlasku. Nije smeo ni dase obazre, i sa strahom se se}ao omalopre|a{woj sceni koja beja-{e za wega ne{to sa svim neo~e-kivano.
Ku}i je i{ao tako brzo, kao dabe`i ispred potere. Sada je uzeose}ati se svoga {to mu pre nije nipalo na um. Se}ao se je one `ivo-sti koja se opa`ala na licu NadeAleksijevne kad god joj je on odla-zio, se}ao se one ~udne gotovostis kojom je ona na jednu wegovu re~po{la za wim, odre{ila svoju ke-su, i otvorila svoje ambare seqa-cima za koje do ju~e nije marilani da ~uje. Se}ao se je, naposle, ionih drugih pogleda, koje je onaustavqala na wemu, kada je govo-rio sa seqacima, osobito toga da-na pred crkvom. I sve to zajedno sneo~ekivanim raspletom, kojitek {to se svr{i, ~iwa{e mu sene{to ~udno i nerazumqivo. Onje bio vrlo prost. On nije mogaoda razume kako se mo`e govoritio qubavi s ~ovekom koji ima `enu
56
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
i dete, i osobito jo{ ako je taj ~o-vek sve{tenik!...
Kad je do{ao ku}i beja{e ve}dockan. U ve~erwem vazduhu ose-}ala se vlaga, od koje se je treba-lo skloniti u sobu. On u|e u stan,pro|e po sobama i u jedan mah kaoprvi put da oseti da je sam sam-cit. @eleo je da vidi Muru i si-na, i neka te{ka studen ste`e musrce.
Dugo je hodao s kraja na krajoslu{kuju}i zvuke svojih ro|e-nih koraka. Ti zvuci, koje on pre-|e nikad nije ~uo, jer nije biosam, bejahu mu nemili zvuci. Uglavi mu se rojilo hiqadu mislii ose}awa, i on je mislio o tomkako je te{ko slo`iti sve razli-~ite zahteve koje qudi tra`e od`ivota.
Do|e Tekla i unese u sobu zapa-qenu sve}u.
- Tu, popo, imate i pisama! re~eona. Na wega je ona gledala na-tmureno. Ona nije odobravala{to on radi, i nije mogla da muoprosti {to je oti{la Mura, a isve drugo.
- Pisama? upita `ivo ]iriloi po|e joj na susret.
- Da pisama; jedno tu na stoli}ustoji odavno. Mora da je iz grada.Po{tar ga je doneo. A drugo je saddoneseno od spahinice.
]irilo pru`i ruku. Tekla mudodade malu kuvertu.
U kuverti beja{e kartica - po-setnica, i na drugoj strani beja-{e napisano: “Molim vas, kaoprijateqa, da zaboravite sve {toje danas bilo, i da o~uvate o menisamo dobar spomen. Ja odlazimovoga ~asa. Kad se izle~im od svo-je bolesti, vrati}u se, i bi}u vampomo}nica, a sad ne mogu. Ste`em
va{u ruku. Seqake kao i do sadupu}ujte u moju kancelariju. Jasam naredila. Ala je u vas svetla,prekrasna du{a!”
]irilo lagano iscepa karticuna sitna par~eta i spusti u kor-pu. IziÚe mu pred o~i bledo, iz-nemoglo lice Nade Aleksijevne,kad mu je govorila svoje ~udne re-~i, wene zablenule o~i, i grudikoje su dihale isprekidano. I onoseti da je `ali kao bolesnogaprijateqa, i {to nije mogao narastanku rukovati se s wom. Jerona je tako svesrdno davala i svo-je novce, i svoje vreme, i svojezdravqe. “Da, to je bolest, ali }eona pro}i, i Nada Aleksijevna }ese vratiti. Mi }emo se sastatikao prijateqi!” mi{qa{e on.Seti se drugoga pisma. Na kuvetipo{tanska marka, i rukopis AneNikolajevne.
“Onda to nije od Mure!” - pomi-sli on i otvori kuvertu. Proti-nica pi{e kratko, ali veli~an-stveno: “Qubazni zete, ]iriloIgwatijevi}u! Tvoji luda~ki po-stupci izveli su nas iz strpqe-wa, i mi smo bili prinu|eni uze-ti od tebe `enu tvoju a k}er na-{u, zajedno s na{im unukom. Mismo se nadali, i to je bilo pri-rodno, da }e{ ti drugi dan dole-teti u grad za svojom porodicom,ali smo se prevarili, ti o tom ine misli{. @ena se tvoja kupa usuzama, ali se k tebi ne}e vrati-ti, makar i iz same ponositosti.Ti }e{ porodicu mo}i dobititek posle kad se opameti{! Tebeqube}a i tebi i svojoj k}eri sre-}e `ele}a ta{ta, Ana Fortifi-kantova.”
Na dnu, posle potpisa dodato jejo{:
“Preosve{teni gotov ti je da-ti mesto u gradu, u trgova~koj cr-kvi, ako za`eli{.”
]irilo savi pismo i stavi gana stolac. Dva puta se prohoda posobi, pa se ustavi pred prozoromi pogleda na selo. Kroz ve~erwisumrak seqa~ke ku}ice predsta-vqahu se kao kakve pepeqaveta~ke; ovde onde videla se i sve-tlost. Predstavqalo mu se kakoon radi li~ne sre}e, radi mirno-ga i zadovoqnog `ivota, ostavqaovo pepeqavo selo, i preseqavase u grad na parohiju bogate trgo-va~ke crkve. I ta mu se misao po-kaza ru`na, neostvarqiva...
- Opametiti se! to }e re}i po-}i po utapkanoj stazi, `iveti bezmisli, bez ideje. Ne, ja se nikadne}u opametiti! Nikad! Neka bu-dem sam, neka mi ~ak i sina uzmu!
Ali oseti da mu je sin potre-ban, i odlu~i da ga pre ili poslevrati k sebi. Sina }e on sam u~i-ti kako }e misliti i `iveti, toon nikom drugom ne}e ustupiti.On }e preliti u wega svoju pla-menu du{u, i na~init }e ga bor-cem kao i sam {to je. I zar je onsam samcit? A {ta su te pepeqa-ve ku}ice u kojima kipi takav `i-vot, i kojima je on toliko potre-ban? Zar on wih nije osvojio, zarse nije s wima srodio? Tu se ]i-rilo seti Prepe~enice, za kojumu doktor poru~i na polasku, ob-u~e mantiju, uze {tap, i ~vrstimkoracima izi|e na ulicu.
Kraj
i Bogu slava
57
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
58
�������������������������������������������������������������������������������������������������������������������
SJE]AWE
+��� �E� >�� �>>'� � ���� ����(��� �� � ���� ���� � ����� ��(������
�Vi{we Majdov
(ro|.Ostoji})
6D�� ��� �� ��!�� � ����� ��� � � �� � ,�"�� � � "� �� ��� ������8 ? / �� �� ����� �� �� �� ��<����� � � �� �� 4���� �� �� ��� �A� �� 9 � ��� �� (� �� �� ������ � ��)�� (� �� �� �!��"����
;�#����� �������
Na naslovnoj strani:
Hram Blagove{tewa Presvete Bogorodice, Vagan, 7. 4. 2007.
SJE]AWE
�Milanka Tasi}
(ro|. Petrovi})
(1951- 2006)
������� �����)� � @���- )�7 /��)�%�- �")�� �� � == #� ��� �+���� ��= �A ���B #� ��� ����� �)�-� ������� /)�"����� �� � �����,��" *��)�C�,�
�+� ������� ����� �� �&���!-���� 0��� ������&�� �-� ����� �����)�� � ��')�# 4�%�
�� &� !�! &#"# $����
SJE]AWE
�Cvijan Golubovi}
(sve{tenik)
(1997-2007)
�Slobodan Golubovi}
(1992-2007)
Porodica: Borka, Aleksan-dar, Milo{ i Nata{a
SJE]AWE
(1992. ‡ 2007.)
�Radenko
�Slavi{a
�Sowa
Pro{lo je dugih 15 godina od
kada je bez vas ostala majka i
supruga.
Bogu se moli, prislu`uju}i
svije}u, da zajedno `ivimo u
Carstvu Nebeskom
supruga i majka
Dobrila
Bjelakovi}
W����� ������������� ��� �� �� ���� ������������ �� �����
��� �� �� �� ���� ��� � �������� ���� � � ����� � ����������� �� ���� �������� ��� �� ������������ ������ � !� ����������� �������� � ���� ���"����������� ����#� ���� �������� ��� ������� ����������$����� �������� � ����������� %���&� '������ ����� � %����"�(� ��� � ���� � ��� ��%� �)�� ��#�(� %���� ���������� ����������� ����� ���������� !���������� �� ��� �� � ���� ���
������ �� ��� � �� ��������� ����������� � ������ ������������� �� ������ ���� �� �������� ���� �� ��������� �� ����� ���������� �� ����� � ��� � � ��!���� � �������� ���������� �������� � ������ ���� ������ �" ������ ���������� �"��� ��� � � ����������!�# $���� � �%&�#� ��� ����� �� ������'� �� ���� � �!�������" �������� ����� ���������� ��������� � ����� � �� �����(� � � �������� ���� ������� ������� ������ ����� ��� ����� �� ��� �� �� '� �� ������'�� � ���
1
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
Man
.B
awa
13
41
.M
an.D
obrun1
34
3.
MITROPOLIT NIKOLAJ ZATRA@IO VRA]AWE SARAJEVSKE
BOGOSLOVIJE SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI
���� ��
���� ����� )�"��������� ������� �� �%**# ��� � � �� ��+�'����� �����#,��(� � �� ���� ����� ��� �
�������� � �������� ��� � � ��!���� �� �-���+� � ������������ ���� �� ������ � �����'� ������� ����� �������������� ���� � ��(��� � ���� �� ���������� ��� � ������� �������!� �����" ��"����� ��� ������� �� ���� ����� ����.� ��� ���������� ����� ������ �������� �� ��� �� �" ������# /����0�� ����� ��� ��������� ������� 1��������� 2���� �����.� �� � �� �%%3# ��� �� ������ �� ����� ���������� ���.�� ������ ������ ��������� ������ � ���(� ����( �� ���� ��� �� �������� ��� ����� ���������'� ��� ������#,�� ��(� ���� ���� � �� ��
�������� ����� ��+� ��� ������� � ��������� ��� �� ����������� ���� � ��. ���� � � ������� 1������������ !���� �2������� ����� �!�#�� �� � � ���� ���� ������ �
������'���� �� �� � $��� ������ ��� � � ��!���� � ��� �� � �������� ������ � ��������� �!��� ������ ���������� � ������ ����� ��� � ��������������� � ������ �� �� ������� ���������� � ����������� ����� ����� '� �� ������ �� ���� ���4 ������� ���������� �� ������ ���� �� �� �����.�� �������� ������ ���� �� ������ �� 5����� �������� � ���� � � ��!���� �� � '� � ����������� ���������6 ���+���� ��7��������� 8������#
������ ������������ ��� �����
����� ������������ �� ������
����� �� ��� ������� ����� � ������ �� ��
���!��� � "�������# ���������� $����
!��� � %���� � &��!������� ���� '�
�����!��� �(� ����� %�����
)�*�+���� ������ ���,� ����-��
����������!�# �� ����� ������
� �� �� �� ���� �� ,� ��# �+�����,� ����
����� ���� �+� �� "��� � $���!� �#
�����.� � ��(� �� ������� ��������
����� � /������� $���!��� �������
��� ��� � � ��� ���� ���+�� ��
����(� %���� �� ��������� �� ���
�+�.� �� ����� � � �� �� � �.� �
%���� � &��!�������# ���� ��+�.�
������ �����.� ��(� ��������# ����
��(����������� ����,�# ���� � � �
������0 � ����+���0# � ��� � �!��� ���
!������ ����� ��������
������� �� ����� �� ���������
�� �� �� � � �.� � %���� � &��!������
�� ���+���� � ������ �� � �.� ��� ��
���� ���� ���� ������# �0��+���,� �
���,� ��(��������0 ������ �!��� �
� ����0 ��*���# ��� � ������ ��+��
����,�0 �����!� ���� �# �� � ���0 *��
�+� ��� ��+�� ��(� ��# ����� �� ��
�� �-��� � %���� � &��!������� �����
�� ��� � ���� �� ������.� � ���� � ��
�� ����� �����.� � � ����.� �����
��+� ��(� ��������# ��� ,� ����� ���
�*���� � � ���� ��+�# ���� �� �� ���
�� � �������� 1� �� ��� ���� �� !�+#
���� �� ��� ���� *� ���� � ��� ����
��� �-� �� ����# � ��# �� � � �� �
����� -���# �� ��� �-��� ������ �����
�� *��� �� � 2�� �����3� " ��� �� �
��� � � �� ����� ��� �� ����� ��
+��� � �� ��� �� ��� ����� 2����(��
+�3# � �� ���� &��� ��� '���(�+�
������ �� � ���� ��
�� ����� �� �!������ �� �� "���
���������� !��� ����� � ���(�����
� ����� � ���(��� ��� � ����� ��+� ���
(� +�����# � &��� ���� ����-��� ��
�� 2���*��� ��� ��� ��� �����# ��� ,�
�� �������� %�*��� �� �� �3� 4� �� �
������ �� ��� � � ���� 5��� �-�� ���
�� � ���� ��(����������� ����,�# -��� ��
��� ����� !���.�� � ��+� � � ����� �#
��� �� ��� ���� ����,� ������ �� �����
� � �� ����� ������-� �� ����# ��
���� ���� �����.� � ���� ���*�.�
��6��� �# � ���� �� �� ���� ������
� ����� ������
������,� � ���� � � ������0 � ���
��+���0# �����������,��� �� ����
�� �� �������� �� �� � 1�����������
�� ������� ������� �7����� �������#
� � � ������� �����+�� ������
'��0���# "������� � "���.� %����# ��
�� ������� $�����!��� %���� � &��!��
������� 1���� �� +��� �� ���,��� ��
����� ��.�� �# �������� ��� ������
�� ���������� � � �� ����� � � ����
��0 ������� �� ���� � � 0�������� ����
5����
8 � �� �-� ��� � �!��� ��!�������
����� �������# �� ����� ������ ��
� �� �� �� �����+� �� ��� -�.���!�
� � �� �� ���� 99 ������ � �� ��
����� %���������� � "������� � ����
����# � ��� � �!����� %���� � &��!����
���� �� -��� ��� � �� �� � �������
������ � ����� ���� ����� 5���
�� ����� ��������
2
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
MITROPOLIT NIKOLAJ PRIMIO U
POSJETU AMBASADORKU FRANCUSKE
O� &# �� �&# -������� ������ �� �� ����� �� ������ "������ ���� 9����
5��������������� ���� 7���������� ��������� ��� $# 8�������������� �� ����� :��+�#������'� �� ������ � 7� ��
����� ����� ;����� � � �� ������� �� �� "������ �!� ����� ���� ������ � ���� �� 7����� ������� <���� ��(��" �����������#�� �� ���� ��� �� ����� � =���������� � ����� �� �����.� ;���� ������ =���"� � �� ����� >��������� �!� � $��� ����'�� ���� ����� ����� $������ �������� � 5��� ;����#? =���������� "������ �!� ��
������ ������ 5�� ���'� $������'�� �� ����� @��� � �7���� ���� ���� �� $������ ���� ��� �� !����� ���������� � ����� ������ �� �������7����� 7����� �� !����� ,�� �� � �� ������� � 7���� $��������# /���0�� �����.� �� � 7����"���������� �� ���� /�� � ������� � ��� !��� <����� � ��� ����� ���# ,������ ��� �� ������+� ����� @ ;����� � �� ������� ����� =��� � ;������+��� � �������� �� =�������� ������.� �� �� ����� >�� � ;����#? "���� ������� 5�������
'�� � ��� �� ����� $����� � ������ ���� 5������������.�� � 7��������� 8������ ��� �� ������(�'� ��� �����!� ������������(�� ����� A������� � ���������� ������ ���� ��������� �"����� ��� �� ��� �" ����+�# ������.� �� �����+� � ���
����'�� � 5�������� ��� �� ������.� "��� ������� ��0�'�� �� =�������� �����'� �� ���������� ���� ,���.� �� �����/�������� � �� ����� � ��+�
�������# �����.�" �� � ��� ��"������ ��� ����� � $�������� ������� � /���� � ��� ��������(�'� $�����'�� � ����� ����������� $��� ���(� ������;���� ���� /��"� B������ �� ��(�'� "+����� � ����C � �� ��
���� <�� ���� �������� � ���������� $��������� ������# �������'� �� =���� � �����+� � ��������� � ��+� �� �������� �������� !���� � ;� � $����������� !���� ����������� � 8��������# 8� ����� ��� ����� ����������'�� �����.� �� �� ���������� ���������� ��� $������� � A���#/���� ������� � =����������
5������������.� � 7����������� �� ����� �!��� ������ �� �
������ �� ����� � =������������ ������������ 9���� ����(� ���� ��������" ������������� � ��� ������� � $# /��-��DDD#? ��� ������ �� ���������
����0� ��������"� � 7����������� �� �������'� � ��������(����� ����� ������� � �"����.� ���� ����(�'�# ���(�'����� ��������" �� ��"����� $������� � 7���������� �� � � ��� ������� ���������� ���(�� �� � ��!����� ��������� � ������ ��'���� ������ ��� � ��'�'� ������ � ����� �� ����� �� ��� ������ �������� ������ ���� �������" ����� � ��������#7��������� 8������ �� ������
���"� ���� �� �� ����������� ������� ��.� =��������� � ���������� ������� ����� ������� �,��� ��� !������� ���� �� ����������� ����!� ����� �����"������ ��� ����� ������ ������� �� ����. =������������ ������������� � ����� � �������� � "������.� � ����� :��+�#��������" /��-�� �� �������������� ���� �� �� �� $������ 7����������� �� �� ���� ������ ������ ��� �� ��� ��� ���� �����0� ������������ ������������� 7���������� ��������� ���#,��������.� �� �� 9����
���(� ����� 7��������� 8������� �� ������ ����� � "������� ���� ����� ������ >������� ���� � �������!� >�� ���� ���� ���� ��"��������� ������'�4������"�+ � ���-��# :����������������" �� 7���������� �������� ���� � �� ����� � ������ ��"������ ��� ������ ����� ������������� $������#
�� �� ��
3
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
MITROPOLIT NIKOLAJ POSJETIO SVETU ZEMQU
�3#3E#�33*
P���������� ��� �������� �� �� �� ������������ �� ����� �
���� ��� �� �������� ������ ����� ���� ����� � ���� ��������� � ����� �������������� ������� ������������� !���!��� ��!��� �!���������������� "# $��� ����%������� &������ !���!���'������ ������(���!�� ������� "# ���� ����% �������&������ !���!��� '���������� �(��� "# ��)�����% �������� &������ !���!��� '������� ��*������!����(���"# ������!���� � �������&������ !���!��� '��������*������*��������(��� "#"���������# ���!���� �� ������!����� � �����!�� ���� �(��� �����!�����!� �� ��������� +��������#,������(�� �� ��������� ��
�� � ��� � ������� ���������� ���� ����� � ���������� � �(����� ��!�������*%�� !����* � ��*����* ����������!�% ����!�!�!� � ������!�������� ������% �����!�� ��� ���# ����� ����� ���� ������ �� ���(���� ��!����!����)��!�� ������!�� � ��!����������! � ��(��� ������� ��������!� ������ ������#- ��!�� �� !����(��� ���
������ �� ���� ���!�������� ���*��� �� ��!��� � �
�� ��� ��!����� �� �!������� �� ���� �����* ������%�����!���% ���*�����* ����� ���*�����* �������# .��!% !�� ������ �� � ��/�%�� �� �� ���% �� �� ��� ������� ������� ����� !���%��� �� �� ��*�� ����!�� �����!�� � �� ���#
&���0������� ����� � ���� � ��!� �* ���!�!����� ���� ��� ����� �� �� ���������/ ��� ��!����� ��� �� �0��� ������ � �����* ��������* ��������� � ��� ���������% ���������� ���� ��� �� ������ �� ���(����!�������� � ����� �����%�������������!� � �������*������/���% !� �!������������� ��� � �������� ����� ���% !� ��������% �� !���� ��������� �������#&���������� ��� ��� ���
���!��� �� ���/����� �������� ,����� � � ����� ����� �
������ � �0��� ������ ��������* ��������� � ����� ������������#1�!��������% �!����� ��
����������!� ����! ��������������% !��� ���� ��� �� !�������% � ���� ���� ��� ,������ � ���!�!�����% ������������ ����� ����� � �������
��% ����!���!� ����� �����!������� ������� �������* ���������� � ����������!� ��!������ �� ���� � �� ��� ��������!���� � ������� ���������� ��� !�����#.� ������ 2��������� ���
��� � ����������� ������ ����!� ��!��0��� �� !�!���������������� �����!������ ��� ���!�� �����% (����� ��!���� ����0�� ��������� ��������� *�������!��� �#������ ,����(�� �����!��
���� &����������� ��� ��������
4
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
PREDSJEDNIK JELI] RAZGOVARAO SA ZVANI^NICIMA
SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE
3%#3&#�33*
P��� �� 5������'� $������� 2���� ����� ����� ��� �������+� � ��������
���� "��������#8������� ��� �� ���� � ������
�� "���� 1�0�'� �������� ��������!�� � ���� �� ����� ��"���������� A������� ���(�� 9����5��������������� ���� 7���������� ��������� ��� $# 8�������� �� �����(�'� ������ ����7���������� ��������� ���#5�����'�� A������� � ������
�� ����������� "���� ������������� �� ������ ���� ���� ����� ��������0� �� ��� � ������� ������������������ ��� ��#8��� ����� A�������� ������
�� � �� 5�����'� ����� �!����������� ��������"� ������$# ����� � ��"������� ������ ������� � ����� �� ����+� �� ����� �!��� ���"� $�����'� ��������� � 7��������� 8������4@�� �� � �� ��� ���� �������
�+��� ���� �� �� ���� �!���� 5������'� $������ � ����� ��� 2���� �����F ��� ��� ��������+��� ����� �� ���������� ������� �� ����"��� ���.�� 0������4 12�/,� 5)�;1�@ 2 :)2�
�/) 5)�;1�@F8� ����� ������ �������� �
����� "������ � ����� A��������� �������+���.� 9����5������'� �� �����"� ��� ����� !� �� )��� � ����� .��� � ��#5������� ������ ���(� ������ 9�� �������� ����� ��!���� $� ������ ���� � ��!� ���������� �(����� ������ � � ������# 8�����!��� ������ ������� �� ��� ������� ���� 9�� � �
����� �� ������� ������� � ���� (�����#������ ������ ��� �� ��� 5���
������� � 9���� ������ � ��!��� ��������� � � ���� �� ������������# ;��� ������A���� ���(���� ������ �� ���� ������ ���� � '���# ��� �� ��� �� �� ������� ���� ��� ���(�9���� � ������� �� ����"�# )�� ������ ���
�� �� �������� �� ������ ��������� ��(��� ����� �# 2 ��������� ���� �������� ��� ����� �������� ������ A��� � ���������� ����� �� ��0� � ���� ������� ��� ��������� 2��� ����������� �� (���� ��0� ��� � � ����# 7�0����� +���� +�����+�����"�� � ������� �9��� ����/���!�� �� � ����"� ��� ���
� ��� � �������+� ��(��� :���� �� ���� �, ����"� � ��� � ��� �� ������� �0� � ������9������6 ���� ���� ����� )��������#������� 5������'�� ������
�� �������� �� ������ )����������� (� ��� 7��� ���!��� ������ +������ �� �� �� � ����������� �� �� 5������'�� �� ����������� ����� � ������� ��� �� � ��� � ���� � ��� � ���� � ���� ,!�# ,���� �� ��������� �������� � ������ �� �� �� � �� �������� � ������(����� ������� �� ���� ��� ����(�� �� � ������ � ���+�# �������� 5������'�� � ���
��.�� ���0���� � �������� ����+������ �� ��� A���� �������� ��� ��� ,!�� ���������.� ���� � �����'� ���� +���������� �� ������� � ������ ��9����� ��+� � ��9����� ������� =��� 0�+�# ���� �� �������� ���� ��(��� � ��� � ����+����� � �������#���������.� � ��� ��(�� ����
������ �������+��� ��� ������ �� ���� �� � ����� �� ����������4 12�/,� 5)�;1�@F5������������.� � 7�������
��� �� ����� � ���(�� ���"�� ������'� � "���� �����" ��������� ����� � ����� � 1����#���� �� � A������� � 5���
���'� �� ���+�� � 5�����'�������� 7��������� 8���������(� � "���� ����� �������2���� � ����!�� �� �� � � "����5�� ���'� $�����'� � �������� ��� ����� ��� � 2���� � ������ ���(� � "���� ����� 7�������� ��������"� ������ � ���������.��� ��� 1���#
5
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
U SARAJEVU PROSLAVQENO VASKRSEWE GOSPODWE
�%#3�#�33*
SVETOSAVSKI PRAZNI-
CI U MITROPOLIJI DA-
BROBOSANSKOJ
8� ���� �� ����� ����� ����� ��"��������� � ������������+� ������� 9���� 5���������������� ���� 7��������� ���������� ��� $# 8������ ���(���� ����� A������� � ������������� "���� � ���(��� ��� ��������� �� �����(�'� ������ ����7���������� ��������� ���#? !���� �� �� ���� ���� �� ���
������ ������ ���� ���!�� �������� � �� ������� (��� � �������+� ������ � ����� ������� ������������ ����� �!� 5�������������.� � 7����������#8��� �����(� � A�������� �
���(������ "���� �� �������� ������ ������� � ����� ������������� ��� �!� ����������� ����� ����� ��������� ���� �� G��� �� ������� �� ������������" ������� 7�������.����.�� ��� � � ������ ������� � ���� �� �� ������ �������������� ��!�����'�� ������������" �������� � ����� � ����� '�" ��� � ��� ��� �� ������������� ������ � ��� ���!���<���������� � �!������� �����������" ���� �� 2��H�#2��� �� �� � �����'�� �����
����� �����0� �� ������ � ��������������� ����� � �������� � ��� �� 7��������� 8������������ �� �������� � � ���������� ���� �� ����� � ������ ����� ��������� ���� � ��� ��!� �� ������ � � ���������(����� ���������� ���� �� 1��������� ������ � ��� � � ���!���� �#
�#3�#�33*
NA PRAZNIK
OBREZAWA HRISTOVOG
I SVETOG VASILIJA
VELIKOG MITROPOLIT
NIKOLAJ SLU@IO
SVETU LITURGIJU
U MOKROM
9���� 5��������������� ����� 7��������� ��������� ���� $# 8������ ���(�� �� ����� �
���� �� ,�����'� $������ 2���
�� ����� � ����� 5������� 5��
����� ����� ��"��������� A�����
��� � "���� ?���'� ��������
�������!� � 7�����#
,��� �������� ������� � ��
7������������ �������'�
������ �������#
�I#3�#�33*
MITROPOLIT NIKOLAJ
NA KRSTOVDAN SLU@IO
SVETU LITURGIJU
U ZENICI
9���� 5��������������� �
���� 7��������� ��������� �
��� $# 8������ ���(�� �� �� ���
� ;������� � ����� ��"�������
��� A������� � "���� 1�0�'�
�������� �������!� � :� �!��
��� ���� �� ������� �� �����
�� ��������.�'�#
5������������.� �� 7�����
������� � �� �� �� ����� "�����
����(����� �� ����� ������ ��
�� � ��� 0��� �� � � ���� �����
A������� � �� 0��� � �������
��(� �� # ������ J�'�.� ���
������� � ����� � ����������
��! � /�������� -�������� �
���� �#
3#3�#�33*
NOVI POKU[AJ
PROVALE U
PRAVOSLAVNU CRKVU
U POFALI]IMA
SARAJEVO
K�18)K � 8���� ��� ���� ��!� �.�� �� ��������� � ���������� � !���� �������(�'� $������'� � ��-���.���� � -������� �� ��������� �� ���� ��� ���� ������� �� �� ���� ������� �� � ���! =���� <� �����.#, �� ���� �� �� ������ �!�
� ��� �� ������� ����� ����� �! � ���� � ����. � ������������ ��� ��� ������� �� � (�+��� � ����� ��� ������� �� ���������� � ����� � �0� � !����#<� �����. �� ������ �� ��
���� ��!� ������� � ���� ����
6
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
VIJESTI
��� � �������� ���� � � ������ � �����#����� '����� ��������� �
����� �� ���������� 7?� ;� ��� � �������� ���� �� ������ ��!� ������ �������� ���0��#�? ���+��'�" ��� ���� ����
� ��� !���� �� ����� � � �� �3����6� ������� �� ���! =���� <� �����.#
�I#3�#�33*
ODR@ANA SJEDNICA
EPARHIJSKOG SAVJETA
MITROPOLIJE
DABROBOSANSKE
� ������ �� �� ������� ��� ������� ������� ���������� ��������������� ����������� ������� ������������ ��������������
�������� �� ���� ��� ���!���"������ #��� ���� �� � ������������������ ������ $����� %�������������&������� ���������� '� (������� ����� ��� �� ��!������ ��� ������ ����������� ������� ������" �� !�������&� �� ��!����
'�����)� � ��������" ���*� ������������ �������������� %����
���������)��� ���������� '� (��
����� ����������� �� ���������� ���
���� �� �� ��� � ��+� ��&�� �����
��� � �������" ��&����"� � �����
����"� ���� �� ����!� �� ����������,��������� -���� � .���������������� �� ��"� �! ����������� �������������� ������� ��� /01�111�������� �����+���)� !� ����" ������� �"����� ���� �������� ���� ��������� 2��� ��� ��� �� "����"��&��)�"� !����+���)� ��������������" ������ � !���" � ���&�������"� � /113� ������ ��������� ������� ��!�������
4���" �������� ��!"����� �� 5����&�� �� �� ����������� !� /113������� ��� � ��������� -������ !�/11�� ������� ��������� �� �!����&���� � ���*� ������ ������������ �� � ���6�������� � �!���� ��������������� ����������" ��������� ��������� �!���&���� � ���� -������������ �������� � -����������� � ,� � � ����������"� 7��� �������� ������� � �!���&��� 8����������� ������ ����������� �������������� � ������� ����!���� 8����������� ���������� � �������" &�����"� � 9�������� �������� 4���6����������� ������ ������&��� � ����� ���)�*� !����� ���������� -����������� � ����� �"����� � ���������
������ �� ���������� � ������"��
"� �� ����"� �� ���&������ �����)��� �����" ��������"� "�6� ����"��� � ������&)��� ������� �����)���&��)� � ����*� � ������ ������
� �������� �������� �� ����&�������6���� ��������� ���&���� �����&������ �������� � ����� ������������
������ �� ����6� �� ���������*�" ���"�� �� !��*� ������ �� �� ������������ �������������� �������� ��� ����� ������� � ������*�������� ������ �� 7����� ���������� �� ������� �� ����+�*� ��"�)�!� ������������
�I#3�#�33*
MITROPOLIT NIKOLAJ
PRIMIO U POSJETU
[VAJCARSKOG
AMBASADORA
9���� 5��������������� �
���� 7��������� ��������� �
��� $# 8������ ������ ��� ��# -��
������ ��� ��� � � ���������
���������� J���!����� � ��� �
� ��!���� � 9���� @����� �
!��� # 1��-� A� !�#
/���� ����� ����� � �����
���� )�������� A� ! �� ����
��� ��( ��� ������� � ��� � �
��!���� �� �� �� �� �� �� ���
� ����. ��� ���+� ����� ��� �
�������� ���� ������� ��0�
�������� �!��� !����� � �����
���" ����� �!�� ����.� �� �� ���
.� � ��� �� ����� �����'���
��� �������.�# <���� �� �� ��� �
� ��!���� � ��� ����� �����
���� �� ���� ����� ����� ���� ��
�� ��� ���� ����+� �����'�
�� ����. ���#
�/����!��� ����� ���� (����
�� ���� �� ��������� � ��� ������
���� (���� ���������" ����
��� ������� � �����!��� ��� ��
����� ������ ������� ��� �
��� �� ��+��� ������������#
? ���� ��� � � ��!���� � ���
7
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
(� ���� ������� �� ���� �6 ���
��� �� )��������#
$������ 7��������� �� �����
��� �� ������ ��������� � !��
��� '���� ������� ������� ��
����� !������ � �������� ���
��� �!���� ��� � �� ���� +����
�� ����� ��+�# =��� �� ������
�� �� ������� �� � ��. ��������
���'� ����.� ��� ����� �
7�0����������� ����.�� ���� ��
��� �!���'� ������� �!�� �� �
���+� � �������#
$�����.� � �� ��� ���+� �
�������'� ��0� �������� 7��
�������� 8������ �� ����� �� ��
����� ���� ������ ��� �� ���
������ ���� ��� �� ����� �����
���� � ������������ ����+��
�� ������ � ��������+�'�
���� � ����# 7�0����� � � ����
�� �� � ����� �.� � ���� ���� ���
� �� ������ �� � ��� ���� ���
������ �� ������� ����������
��# 8� ����+� =��� 0�+� ���
������ �� ������� ����� �����
�� ��� � ����" � ����� +�����
��� � ����� ������� �� � ��� +��
���� ����0����� ����� ���+� �
����� ����� � (����� ����� ���
��� �# 8����� ��� ���+� ����
���� ����� � ������ � ������'�
����+� ����(�'� �� (����#
7��������� �� ������� �������
��"��� ��� ����� ��� � � ���
!���� � ��0� ���� �� ����� ��
!�� ���� �� � �� ��� ��� �� ��
��� ���(�� ������ �� ��0�����
�� ��������+�'� �������'� ���
0� +����� ���� ������ � ��
��� ���#
8� ����� ��������� )������
��� A� ! �� $������ � 7�������
���� ��(���� �����" � ����.��
����� �� ������� ������� ����
���� ��������� �� !���� � '� ��
������ � ��� ���(�'� ���� ��
����� ����� � ������'� � !����
��� ���� �#
�I#3�#�33*
DUHOVNA AKADEMIJA
U SARAJEVSKOJ
SABORNOJ CRKVI
? 8���+� ���������+�� � ���
��� �� !���� � ��������� ���(��
� �� ���� � ��� ��"�� �" ����
������� ���� �� ����� 5����� >��
������� �!�� �� ��. ����+� ��
�����!���� ���(����� � ���� ������������ "��������#
)�������� �� ������ ���(��'�� �����'� ������(�'�� ������ ���� �� ����� )����� ��� /��������. �� 5������� ���(��
������� � ����+� � ��������� �
� ���� ���� ��� ���� ��������+��� ��� ������ � � �������
���������+� �� ���� ���������� � � �������� ����0�'�� ������ ��������� � ��"�� � �������
��(��+�� �� ������ �� ;���� �
"�� ,������ �� !���� � ������ �
����'� � 7������� ��������� �
2���� �� ��������� ��� �����
� ����� ������� �� 1��� 1����
��.�#
�������.� ��"�� � ���������
���(�.� �� � "���� ����� 5��
������ ,������� � <����'�� �
���+� �������� &# ����� ���
��� �� � �������� � �* ������#
8
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
�E#�33*
PO^ELA OBNOVA
MANASTIRA VOZU]ICA
KOD ZAVIDOVI]A
<� �� �� ��� �� � ��������
������ � �� ��� !���� �� ������� 5���.�!� ��� :��������.�# ���� -��� �� ��� �� �������� ���� .� ��+����� �� ��� ������� � ������� � ������ �� ��������� !����� �������'� ������� � � ����'� ���������� ������.� ��� �3#333 ;7#
1����� -� � ���� 5���� G������!��� �� ����� G� ��!���
�� ���(��� ������� ��� � �����
���� ����� � 1�������� 9��
����� � �������� ����� ;������
�� �� �����'� �!�� �� �" ����
�� ��� �� # �������� �� ��� ���
����� �� G������ � :���� �� ���
����� ����� ���� � ����0�� ���
���� �� ��0��� ��� �������.�
;�������� �� L����� ����� �����
������� �� ����� ��������� ��
M3 ��� �" �� �#
����� ������� ���" �������
���� �!� ����.�� ����"��� ����
��� �� ������+� �" �������
������������ ���� � ��������
�� �����'� ���� � ��� ���#
,� �������� �������.� �� <��
���� ������ �� ���� � ��0�� � �
��0������ � �� ������� � ������
( �� ���� .� ����.��� �����'�
�������� ��� � ��(� � �33 � �
�� �� # ����� A���. �� 5���.�� ��
�� ����� 5��������� 1������
���� 1��������� � 1��� ���#
5���.�� !���� � ����� �
���� �����( �!��� �� ��!� ���
"��+��� � ������ +��� �����
��+� �� ���� � �� ��� ��� ��
��'�.�� �����'� � ������� �&#
������#
��� � -����!��� ���� � ��
�� ��� � ����. �� ������ ���
�� ������ ��� ����� � ����� �
� :�������.���� ����� ����-�� � NEI* M� �I% *E& ��� �������� ���� ������ �
��������������� ��������
3M#3&#�33*
VELIKO BDENIJE U
SARAJEVSKOJ
SABORNOJ CRKVI
9���� 5��������������� ����� 7��������� ��������� ���� $# 8������ �� �. �� � ������
�� "���� 1�0�'� �������� ���
�����!� � �������� ���(�� =��
���'� 5����� �����# 5������
�������.� �� 7���������� ���
���(����� �� ������ �!� 8���
7��������. � �������� A������
+�!#
? ��������� ��.� ����� �����
���� ����� ������(�'� ����
���� � �� ��� ���� �������� ��
����������� 0�+�� ���� �������
������� � ��� � ������� ��� �
(���� $������ 2���� �����#
$������ 7��������� .� ���
��� � 5����� ������ � �* �����
��� ���(��� 5����'� �� �� ����
'�� ������ �!� � "���� �����
������� 2���� � ����!�� � =�����
'� 5����� ������ �� ��������� �
���� ?���'� �������� ������
��!� � ������� � �������� � �%
������#
8� 5����� ������ � ���������
���� $������ 7��������� .�
���(��� ����� A������� � �����
�� ���������� -�������� �
����������� ��� .� � ���+�
5�����'� ����� �������� ����
(��� � ����������� ����� ��
"����� � �������� � % ����#
�&#�33*
MAKEDONSKI
PARLAMENTARCI
KOD MITROPOLITA
NIKOLAJA
9���� 5��������������� ����� 7��������� ��������� ���� $# 8������ ���� �� � ��������
������ �����!��� ������� ��
1�������� 7����� ���� ���� ��
��������� �������� ��� # O������ $����������#
8��� ����� � �����������
!�� 7��������� 8������ �� �����
���� �!��� ������ ��� ������
'� ������� ����(�� ���������
<�������� ��� ����������� �
�����.� � ������ �� � � ���� ��
����� ���������� ����� �������
��� � ��� � ����+����'�
������� � ������ �� �� �� ����
�� ��������� � � ��� � � ��!��
��� �#
/���� �������� ���� �� �� �
������� ��������� � �����"���
� ������� � 1������!� 7������
���# ������ �!� �� �� ���(���
�� �� � � ������ �������" ����
��� ���� � 7����� �!�� ��� �
��0� � ��(��� � ������ (����
�� �� ������ ������� ���� �� ��
������ � ����'� ��������� �
������� � ������+����� � ���
���� � ������ ���� ���� !�����
��� � ����� �������#
$������ $���������� �� ��
����� �� �� 1�������� 7������
��� ������� � ��(��� � � ���
���� �� � !���� � ����'�� ���
(��� �� ��������� � ���(�'�
���� �� ���������(�'� ������"
� ���� �" ��������#
9
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
�%#3&#�33*
ME\URELIGIJSKO
VIJE]E ODR@ALO
43. SJEDNICU
? �������� �� �� �� ���(� �
&E# ����� � ���� �!� ������� �
7�0���������� ����.� � ��� �
� ��!���� �#
���� �!� �� �������������
��� ��� ��� ������� � 715
�� 4 �������� �� 715 �� 9����� 5��������������� ����
7��������� ��������� ��� $#
8�������9���� @�� � !��� 7��
���-� �-# ����. �������������
2������� ����� �!� � �� � 9��
��� ?�������� 8�������� ��"�
���� ��� 5� �� ����� �� ���
+�. � �������� �� =�������� ���
��� �!� � �� # =���� G� !�#
/���� ���� �!� ������ � ��
������������ ��( ���� �����
���� ��� 7�0���������� �����
.�� ����� �� ��� �����'� �� �
��� ������� �������'�� �����
���� ���� 5������������.� ��
7���������� 8�������# , �� ��
��( ��� �� �� ������ �������������� 2������� ����� �!�
7����-� �-# ����.�� ���� .� �
�������.�� ��� � �������������� ���� ������ �� ��0������������ �������#
7��������� 8������ ��� �����0�� ��"����� ������� ��� ������ 715 �� � �����'� �����
����������'� ������ � ������ � ����������� �" �� .� � ����� �� ��� �� �� ����!� �����
��"��������� �� ���� ������
��������� � !���� � ������� �
715 ��������+��� 9����
���������� ���� @������ �����
���������� ��� $# 5�������#
^LANOVI
ME\URELIGIJSKOG
VIJE]A POSJETILI
PREDSJEDNI[TVO BiH
>�� ��� 7�0���������� �����.� � ��� � � ��!���� � ���������� �� �� �� �������� ������ ��� � � ��!���� �#>�� ��� 5���.�4 �������� ���
715 �� 9���� @�� � !��� �������������� 2������� ����� ��!� � �� �� 7����-� ����.��
9���� ���������� ���� @�������� ���� ���������� ��� $#5�������� 9���� ?����������"���� ��� ��������� 5� ������� ��� ��+�.�� � 9����@����� !��� �������� ��� =��������� ����� �!� � �� # =������ G� !��� ������� �� ��������������.� �������� ����� # 8������� 1���� ���. � ��� ��������� ����� # L�+�� ;����.#/���� �������� � ���������
����� �� � ��� ��� 7�0����������� ����.� ������� �� ���( ��� � ����0�'� ��+� ������'� ����0� 5���.� � �������� ������ �� # 2���0� ������� �������� �� �������� ���� ����� ������ ���� ��������� � �� ���:��� � � ������� ������ ��� ����� ����'� �������!���� ��!����� � ������'� �� ������� ����(�� ��� � ������ ����" �������� �" ����� �� ������ � ���� �� ������� ����� � ��������� ���� �!���#8� ����� �� �� � �( � ����
�� � ������� ����� ���� ���� � �����'� ���� � �������'� ��� � ����� ���� !���� � ������������ �!� � ���� �����# :����� ���� �� ���+��� � �� �� � �� ���� ���� �����'�� � ����� ����� �� ������� ��(� ����� ������ ����+��'� ������� � ������!��� � ���� ���+�� � ���� ����� � �����'� �������'� ��0� �������� � ��0� ��� ��� � � ��!���� �#>�� ��� �������� ����� ��
�� ����� �� ������� ����(�� ���� �������'� �����'� ����0�715 �� � �������� ����� �� ���� ����� ���� ��� ���� .� ������ ����� ������� �� ��� ����+� ��� ����� �" ����� � ���0� �#�:���� ����� ������� ����
���� ���������� �������.� ����� � ������ �� ������� � ����� ��(��� �������� ����� ��
10
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
�������6 ����� �� ��������������.� 1���� ���.#:�� ���!�-�� ���� �� ���
������� � ��(���� ��� ��������� ����� �� L�+�� ;����.�� �� �� ��� ����� 715 �� ����. ��� ���������'� ������� �" �� �!��� �� ���� ��!������� �" ������ ����� ���� ��!���� �������� ���(�� �!��� ��������� ���������� ��� ����������� � ������� ����� '������ ���+�'�� ������ ����� ����� � ���(� ��� ��-������� ����� � �� ��� � ��(���#8� ����� �������� ��������
� �� �� .� �� ���� � �������������� ��� 715 �� � ��������� ����� �� ���(��� � ����� �" ��� ���� �� � ���� �� ������+ ��� ���������� � �� ���� �� ������ � ������������#
�#3&#�33*
UKRADENI OLUCI SA
CRKVE U ZENICI
? �.� ����0� �&# � �# �������33*# ��� �� �� ���� ���� ������� ��!� �� �� ����� ����� ������ �� "���� 1�0�'� ��������� �������!� � :� �!�#?����� � �� ������ �����
���� � ��(� � �M� ������� ���������� ��� ������� �333 �� ��������� �" ������# 7�0���������� ������� ��������+� ���'� �!� �� �� ���� � ����� ������� ���!���� ���� �� ���� ����������+� � � ��"�������� ����!���� � ����� � �� ������ ��'� �� ����� ��#8��� ������ �������� � ���
���� "����� ����!����� ������� �� � ������ ������ � ��!������� � �������� ���0��#
������
�� ��� ������
N� �� !� �� ����� �(� �������� �� � � �.� >��� �� �����#
>�������� �� � ������ �� �������� ��� ��� ����� ���� ������� ������ � ���� �� ������ ��5����� .� ��.�#������� � ���� ����� �������
� ���� ������ �� ��������������� ������� �������� ��������� � +����+� �������# /� �� ����'� ��� ��(��� ��� ��� �� ���� /���!� � �������+�� ����� � ������ ������ � ������'�� ��� ���� ���� �����(��� ��!������ ������#>���� �� ������ �� +������
��� �� �� �� � �� +�����# 2 ������ �������� �� � � ��������. ��+� �� � �� ������ �������'��� ���.� � �������'������ ���� � ������ ���� �� ����� �� � ��"���#8� �������� ���� ���� ����
��# 8� ������� �� �����# J�+���� ����� � ������� $������ ���������� ��"��� � �� (������� �# O����� ���('� ����� �
��.��� ���(� ���� ����.� �������� � +���� 9����# =�� ����� �������� ��� �� � ���������� $�����F ,�� �� �� �������� �������'�� � ��� �����'�#7����� ����� � !���� � ����
� ��� �� ��� �� !� ������ �������� �� ��������� ���� � "��+� � ������� !��.�� �� ���������� � ���������# ��� �� ������� �������'� 2���� �����#@"� �� �� �� �����F <� �����
��� �� ���.� � ;������ �� ������ � � ��.��� ������������� 5������� <��� ��� � $���� �!���� �� �������� �� '�"���������� �����'�# <� ������� ��=���������� ����� �� �� �������#### ������� �� �� ��� �� ��������� �� !������ ��� ����� ��������# <� ���0�� ��������� �1������ ��� ��������� � +�������� ��+� � ��������� �"4 12�/,� 5)�;1�@�
5)2�/28? 5)�;1�@F
������ ������
������
11
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
VASKRS,
NAJVE]I HRI[]ANSKI PRAZNIK
����� �������� ����
�� ��������� ������ ���
����� ��� ��� ���� ����� ���
:�!���" �� ��" �����"��� �������" � ����"� �� �� �� "���" ���"���� ����)��� ��� "��� ����������� ����������� +����� ��)��
#����"��� ������� !���������6��� ��� ���������" �����&)��� �� ����� �����"����� �� ���������� �� ��������!"� ���� "�6�������" ��!�"����*� � ���"�&)���*������� ������ � *������ ���������� (��������� ����"� ��� ��������� ����� !�"������ ���������&)�"������� �������� ��� ��"�+�"����)������
:���� �� -������ ��� �� �������"� �� ��� ��"+���" � ����"���+���" ����� ����� ������� #�������� ������ ����� ��������� ������ ������� ����)�" �� ������� �������� ����������� ����� �� "������������� �������+� �����)� "�;<7��� ������ �� ��������� ��� �=7��� ������ �� ����� ���� ����
��=> �����)�; <����& �� ���������� ���� ��" �!����� � ����= ����&�� ������� �!���+��� ������=>
2 ���� ������� �� �" ������"=����"� ������� �� ���� ��� �� ���
"� �� -����"� ������� � ������� ���
����� ��������� ��� ����� � �"��!���������� ���������� ?���� ����������� ����� ����� !���������� !������" ����� �������� !� �����"������ �� *�� �"� ���� ����"�������� ������ �� � ����� ��� ����� ���
������ ��� ����� �� �"� ������2 &�� ��" �� �� ���� ��&���= 2!�
����� �� �"� ������� �����" ����"� �� � ���"� ����"� ��& ��� �������
��� 8������� �� �� �� �����"� ������� �����"� � �����!� !� ������*�"��&��� �"� ��&�� �������� �������
��� �� �� ��"� ���� �! �� ������
5�"����"� ��; � ������*���"������� ���� �� ����� ������*���6� ����� ������ �� ���� ��� �������� �� ������" � ���������*�"� �������� ���� ������������� ����������+� ��� ������������ �+��� 5� �������*� ����� ���� �������� ������������� �� ���@�����*� ��� ������ ��"��� ����)�� ��� ��� ���� ����������
A�� +����� ��)� �� �������� ��������� +����� ��)� �� ��!�������� ������*�B *����� ������� �*���� ��+ ����� ����� ���� � �����"� "�"���� ���������� ������������� �������� ���"������ �� �������� � +����� �������� ���� 2 �� ����������� ������ �� ��� �� ��� �������� ������������ :� ����� �������� �������� �� ������ ��������
2 �� ��� �������� ��&� ���������&� ���� ��"� ��� "�����������(�&� ����� ������� ����� "� �����
"� �� �*��� �� ������ (�&� ��&���
�� ����� ��&� ������� � ��&� ���
����� �� ��������� %�&�" � ���"��(�&� ������� �� ��������� -����
�� �"�"� "�) �� �����!����"� �"���)���� �!����� ����"� �������
�� ���)�*� "���"� �������� !����
���� ����"� �������� ������ "��
��"� �������� ����&�������)��� �� �������� �� ������
�"�� !����+�� � �����#� ����= #� ���� )�"� ���������
��� ����� !�� ����� "�6������� ���
������*� � ���&����*� �� ��"��
��)���� ������=���� �� ������&�" ����)� "� �
�������� A ��� �� ��&��" "�)����������� ��+��� ��)�; %���"��� A �� &�� �� ������� ������&�
� ����� � &�� �� ���� ��������� �������� �� ��� ��������
(�"�)� �� ����*� � �"� ������& �������� ������� ��& ��������������= #� �� � !� �����" ��������� �� ����� ����� � �� ������ ����������� �"��*���= #� �� � ����������������*� ��������� � ���!��������� ������� � ��"� ����������� ��&�� ���������� "���=
� �����" ������� �� ��� �����������"����� ��� .��&)����� ��"��� ���� ������ ���� �� ����)����������� 2�� �� ���)� !������ �����"� ��"� ��� �� ������� �� !� ������ (� "��� ��������� ��&�� ��������� <"��� ���)�> � <����� ���)�><"���> ��� <�����>�
����" ��)� �� �� ����" ��� ����&)���� ��� � �� 7���� �����" ����&����*�"� .��&)����� ���������� ��" ��������� �� ����"� ���������� � �� ����� ���&��"� �� ���"� �� ����)��� ��������"� � �� ���"� �� ��������� �������� ��"������� � 7����� ����� �� �� ������!��� ��������; ������� ���� ���� ����� �� ���������
5�� � ��� �"� "� ���"�����6���� � �� "���"� �� ��!������� ��!��*�� -���"� ���� � ����������+�� �� �� � ���"����"�� -����
"� �� !� ��& !������ �� �����������"� ��������� !� ��&�� ������
#����� '��� �� �"��� "���� �����
�� ��������� �� �� ��� ��"�����!"�6� ������� �"��� �� � �������� �"��� <C����> &�� !�� � !����
����5������ ��� �� ��� ������� "��
"����� ��� ��")�*� "��� ������ �� ��� ��� ��) ��� �����*� ������
*� !�� ��� �&)�*� ��������� !������� !� ���������� 9�������� ����������� � ����������
4A4 4%A� A�2
<?� ��" 4� 4� �� ?���� �������� �� �����>
12
����������������������������������������������������������� ����������������������������������������������
DIPLOMATA I ^OVJEK
To
mi
na
nedeq
a‡
Mal
iV
ask
rs
uM
an
ast
ir
uD
ob
run
,2007.