of 35 /35
BOJAN POGRMILOVIĆ Novi voditelj- dirigent MÁNE I LADO Folklor bez granica KREŠIMIR DABO Oproštaj s Ladom GODIŠNJAK 2018 Spektakl u pulskoj Areni

GODIŠNJAK 2018 Areni

  • Author
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of GODIŠNJAK 2018 Areni

2 0 1 8
3lado godišnjak 2018.
reujui Godišnjak od 2003. godine, eljko utelija i njegovi suradnici postali su dio velike Ladove obitelji. U tom su razdoblju naša razmišljanja i osjeaje, doga- anja i dojmove pomogli oblikovati u jednogodišnju kroniku koncert- nih sezona jedinog profesionalnog folklornog ansambla u Hrvatskoj.
Moje desetljee u Ladu, ubrza- nim ritmom provedeno u motivira- juem radu u jednoj od najvanijih ustanova u kulturi u našoj zemlji, za mene je bilo dragocjeno isku- stvo. Sudjelovao sam u kreativnim i organizacijskim procesima – sada to mogu posve otvoreno rei – s najdraim suradnicima s kojima sam dosad imao prilike raditi.
Posljednjih gotovo pet godina, koliko sam na elu Ansambla LADO, bilo je dinamino, turbu- lentno, obiljeeno odlascima umjetnika u mirovinu i dolascima novih zaposlenika, smjenom Umjetnikog vijea i lanova Upravnog vijea Lada, izmjenama etiriju mandata ministara kulture Republike Hrvatske… Financijska sredstva neprestano su se smanji- vala, a u tim okolnostima nije bilo lako odrati se na trusnom trištu na kojemu tradicionalno najtee preivljava vrhunska umjetnost.
Mijenama unato, moda i iz inata, ostvarili smo neke od najveih projekata koji e ostati zabiljeeni u povijesti Ansambla. Potaknuli smo i ostvarili zbivanja za pamenje, upisavši u svoja srca, ali i u srca naše vjerne publike, mnoge trajne uspomene. Biti rav- natelj nacionalnog hrama kulture kao što je Ansambl LADO osobita je ast, ponos i povlastica. Uza sva zbivanja kojima je posljednjih deset godina obiljeeno djelovanje Ansambla, u mojem su albumu
sjeanja najvanije slike ljudi s kojima sam imao ast raditi i s njima graditi boljitak ne samo Lada nego i hrvatske kulture. Svi su oni uvelike obiljeili moj ivot. I nakon tako dugih i dragocjenih iskustava teško je nekome tko nikada nije doivio što znai boraviti, djelo- vati i stvarati u takvoj instituciji – predoiti što znai biti ladovac. Što znai istinski voljeti taj posao i ljude, ivjeti strastveno i posve se predati zadai koja je mnogo više od svakidašnjeg odlaska na posao. Jer taj je posao i prijateljstvo i emocija, ivot, odnos i ljubav. On znai biti zajedno na iscrpljujuim putovanjima, dijeliti radost, ljut- nju, zajednika promišljanja i sue- ljavanja, napetosti i uspjehe, utirati put nekim novim naraštajima, biti jedno uz drugo i onda kada je najtee.
Sve to govori o Ladu i o ljudima ponosna srca koje na pozornici kuca ispod teških narodnih nošnja, ali i o predanim strunjacima iza pozornice i daleko od njezinih svje- tala koji se brinu da svaki nastup proe u najboljem redu i da naša publika istodobno bude ganuta i sretna. S osmijehom ponosa i zajedništva LADO tvore ljudi. Slike svih lijepih i teških trenutaka nose u sebi i kada se ugase svjetla pozor- nice, spuste zastori, skine šminka, zatvore uredi, zakljua garderoba, smota baletni pod i opanci objese o klin. Ti su ljudi najvee bogatstvo Ansambla i moja trajna i najvred- nija uspomena, zauvijek pohra- njena u sjeanjima. injenica da sam cijelo desetljee bio dio takve ekipe obiljeila je moj ivot.
I kako budu dolazili novi nara- štaji i neka nova vremena, LADO e uvijek ostati ponosni promi- catelj hrvatske kulture i gorljivi
U
Deset sretnih godina U V O D N I K
Deset godina. Tono sam toliko vremena proveo uspješno suraujui sa eljkom utelijom, glavnim urednikom Godišnjaka Ansambla LADO
zaštitnik naše narodne baštine. Promicanjem arolije umjetnike prakse osnaivat e ono najvrednije što imamo – nacionalni identitet, naslijee, baštinu i ljepotu.
Iako okolnosti esto nisu bile povoljne, LADO je uvijek uspije- vao hrabro i provokativno koraati naprijed. O tome neka govori minula godina, zabiljeena na stranicama našeg Godišnjaka.
Od korizmenih koncerata „Gospina plaa”, vokalno instru- mentalnih nastupa u Tivtu, Mostaru i Dubrovniku do novog plesnog programa „Ideju regruti” – naši su programi predstavljeni diljem Hrvatske. Sudjelovali smo na mnogim manifestacijama, ostva- rili uspješnu suradnju s kolegama iz Maarske, Srbije i Makedonije, predstavili novi nosa zvuka LADO Electro. S našim Orkestrom nastupili smo na Festivalu hrvat- ske glazbe u Beu, sudjelovali na roendanskim antologijskim kon- certima, osvojili novu prekrasnu pozornicu na Kvarneru, sudjelovali na radionicama scenskog pokreta, a sezonu završili tradicionalnim boinim koncertima. Vratili smo se i na našu najspektakularniju pozornicu, u pulsku Arenu, te tako sjedinili materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu. Ponovno smo uspostavili suradnju, koja nam je jako nedostajala, s prijateljima iz Kazališta Komedija na boinom prikazanju „Narodil se mladi Kralj”. Prenosili smo znanje o baštini zajedno s Agencijom za odgoj i obra- zovanje i još mnogo, mnogo toga. I sve je to stalo u 365 dana. Tako je u Ladu ve 69 godina, a kad je o meni rije – deset najdraih.
Zato mi nije lako otii s elnog mjesta takve institucije. Ali mudro je i razumno otvoriti prostor novim liderima s novim kreacijama kojima, u suoavanju sa zahtjevnom stvarnošu, od srca elim uspjeh i osobnu sreu. Osjeaje uvijek valja obuzdati kad su na vrhuncu, a odla- zak – uz duboki naklon – pobuuje upravo takve emocije.
piše KREŠIMIR
PODRŠKA IZ PRVOG REDA
4 lado godišnjak 2018.
IZDAVA: Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
ZA IZDAVAA: Krešimir Dabo
GRAFIKO OBLIKOVANJE: Igor Vranješ
SURADNICI: Gordana Bariši-Baeli, Zlatka Beloševi, Vuk Boškovi, Saša Boi, Krešimir Dabo, Denis Derk, Ingrid Granatir Si, Ekaterina Goriacheva, Anita Huek, Andrija Ivanan, Ina Kostelac, Alis Mari, Josip Nalis, Melissa Obenauf, Inga Seme Stojnovi, Tihomir Slivka, Maja Šitum, Livija Zguri, eljko utelija
FOTOGRAFI JE: Luko Brailo, eljko Gašparovi, Lana Grubiši, Jelena Jankovi, Alis Mari, Marko Mrše, Josip Nalis, Petra Slobodnjak, Livija Zguri, Foto Agencija Sjever; Foto arhive: Ansambl LADO, Dhar media, FA mladih Nova Gradiška, HKD Napredak Busovaa, Meimurske novine, OŠ Jabukovac – Zagreb, Radiopostaja Mir Meugorje, Select PR; Privatne foto arhive: Ana Drobina, Antun Leinveber, Filip Lonari, Alisa Mari, Melissa Obenauf, Stjepan Vekovi,
NASLOVNICA: Ansambl LADO u pulskoj Areni
SNIMILA: Petra Slobodnjak
UVODNIK .............................................................................................................................. 3
JADRANSKA TURNEJA ....................................................................................................... 14
PLESNA ŠETNJA LIJEPOM NAŠOM .................................................................................. 18
BOJAN POGRMILOVI: TEIM VOKALNIM VRHUNCIMA .......................................... 20
BOINI KONCERTI ...........................................................................................................24
GOSTOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI ........................................................................ 36
MÁNE PRVI PUT U HRVATSKOJ ....................................................................................... 38
NOVI SOLISTI ANSAMBLA LADO ...................................................................................... 41
TRAGOVIMA BOKELJSKIH HRVATA ................................................................................ 42
STRUNI SKUP ................................................................................................................... 46
ETHNO SUMMIT ................................................................................................................. 48
AUSTRALCI PJEVAJU KLAPSKE PJESME ......................................................................... 54
DESET GODINA PRIJATELJSTVA ...................................................................................... 55
60
6 7lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
3 6 5 D A N A
365 dana Ima li godina doista samo 365 dana? Nama se ini barem dvostruko jer toliko zbivanja u minuloj godini bilo bi dovoljno i za Dvogodišnjak, a ne samo Godišnjak koji je pred vama, doduše malo „podebljan“ u usporedbi s lanjskim, ali i mnogo više stranica ne bi bilo dovoljno da se zabiljei sve što je LADO osmislio i ostvario u 2018. godini, potvrujui status najboljeg folklornog ansambla u Lijepoj Našoj
Europska godina kulturne baštine U Europskoj godini kulturne baštine razliitim se dogaanjima na lokalnoj, regionalnoj i dravnoj razini eli upozoriti na vrijednosti kulturne baštine Europe s tenjom podizanja svijesti o vanosti i znaenju kulturne baštine. Programi su bili usmjereni na otkrivanje baštine od najranije dobi (Baština u školi), poticanje odriva kulturnog turizma (Turizam i baština) te uporabu istraivakih, inovacijskih, znanstvenih i tehnoloških mogunosti za bolje ouvanje i predstavljanje baštine (Znanost za baštinu).
Toj se inicijativi pridruila i Republika Hrvatska. Tijekom 2017. bavila se pripremama za obiljeavanje Europske godine kulturne baštine. Ministarstvo kulture RH nastojalo je promicanjem dijaloga i suradnje, obrazovanja i informacija o kulturnoj baštini u taj program ukljuiti pojedince, udruge graana, institucije i ustanove.
Ansambl LADO svojim je programima za sezonu 2018. ”Ideju regruti” te roendanskim koncertom ”Antologija II” na sceni predstavio zaštiena kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te na UNESCO-ove popise nematerijalne kulturne baštine svijeta. Tako se svojim repertoarom na najbolji nain ukljuio u Europsku godinu kulturne baštine 2018.
Nova plesna voditeljica
Sandra Sekula ove je godine – uz Alena Šuškovia – postala najblia suradnica Andrije Ivanana, umjetnikog voditelja Ansambla LADO. Naslijedivši Vlatku Hliš, Sandra je imenovana na radno mjesto plesa pjeva Ansambla LADO – solist i plesni voditelj. To promaknue zahvaljuje vrhunskom poznavanju Ladova repertoara, plesnoj i vokalnoj izvrsnosti i metodološko-pedagoškim kompetencijama koje je pokazala u radu s kolegama u Ladu. Sandra Sekula godinama uspješno djeluje i u folklornom amaterizmu.
Ladarice su 7. lipnja otvorile gala veeru Superbrands Hrvatska na kojoj su dodijeljena priznanja najboljim brendovima 2017./2018. godine. Meu njima je i ove godine Ansambl LADO u ije je ime priznanje primio Nikola Obad, viši struni savjetnik za organiziranje dogaaja u Hrvatskoj. Statuu su mu uruile Lea Brezar, CEO Dhar Medie i Superbrands Hrvatska i Slovenija te Manuela Tunji, voditeljica prodaje Dhar medije.
LADO je primio još jedno veliko priznanje
Potpora hrvatskoj proizvodnji Obljetnica Hrvatskog
restauratorskog zavodaLADO se i ove godine odazvao pozivu Hrvatske gospodarske komore i nastupio na otvo- renju akcije „Kupujmo hrvatsko“ na Trgu bana Josipa Jelaia u Zagrebu.
Izlagai su, kao i svake godine, 25. i 26. rujna imali prigodu predstaviti izvorne hrvatske proizvode. Osim poticanja što kvalitetnije i što raznovrsnije ponude domaih proizvoda, HGK tom akcijom eli promicati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva te pospješiti ouvanje postojeih radnih mjesta i otvaranje novih. Tijekom 21 godine odravanja ove hvalevrijedne manifestacije potrošai su se mogli uvjeriti u sve snaniji razvoj izvorne hrvatske proizvodnje. HGK istie vanost predstavljanja domaih proizvoda i usluga – kako bi što širi krug potrošaa bio upoznat s napretkom malih obiteljskih gospodarstava i obrta. LADO je svojim nastupom pokazao kako tim nastojanjima prua punu potporu.
O ouvanju hrvatske baštine brine se i Hrvatski restauratorski zavod koji je u povodu obiljeavanja 70. godišnjice sustavne konzer- vatorsko-restauratorske djelatnosti organizirao izlobu „Tajni ivot baštine“. Tom se izlobom Zavod pridruio obiljeavanju Europske godine kulturne baštine elei najširu javnost potaknuti na što veu ukljuenost u program ouvanja kulturne baštine. Posjetitelje se nastoji poticati da na pouan i interaktivan nain, prilagoen i najmlaima, upoznaju razliite aktivnosti i specifine djelatnosti Zavoda, široj javnosti esto nepoznate. Na otvorenju izlobe, 4. prosinca u Muzeju za umjetnost i obrt, kao simbol ouvanja kulturne baštine nastupio je Ansambl LADO.
8 9lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
3 6 5 D A N A
Sretno mladenci! Folklor sjedinjuje ljude ne samo pje- smom i plesom na pozornici nego i u ivotu. Ana Spiši se 14. rujna udala za bivšeg Ladova djelatnika Vedrana Drobinu. Nakon vjenanja odrana u predivnoj crkvi sv. Barbare u Velikoj Mlaki, sagraenoj u 4. stoljeu, slavlje je nastavljeno u City Plazi. Prije toga, 21. travnja, Antun Leinveber oenio se svojom dugogodišnjom djevojkom Edi- tom Jari s kojom se upoznao plešui u KUD-u Šokadija iz Starih Mikano- vaca. Iako oboje ive i rade u Zagrebu, za mjesto vjenanja odabrali su rodnu Slavoniju u kojoj su s velikom obitelji i mnogim prijateljima svoj najsretniji trenutak proslavili na slavonski nain. U lipnju se oenio i Filip Lonari, naj- noviji lan Ladove zajednice. Njegova je odabranica Maja Majpruz koju je upoznao u KUD-u Bukovac u kojemu su zajedno plesali.
LADO na otvorenju Floraarta Na otvorenju 53. meuna- rodne vrtne izlobe Floraart, odranom 28. svibnja na zagrebakom jezeru Bundek, nastupio je i Ansambl LADO. Osim hrvatske himne LADO je za mnoštvo posjetitelja i ugled- nih uzvanika izveo i poznate „Ladarke“ Emila Cossetta.
U spomen na Tetu Lizu
12. hrvatski gajdaški festival
Program ”Nebo fest, spomen na Tetu Lizu”, nakon rasprodane velike dvorane Teatra &TD u Zagrebu, repriziran je 26. travnja u akovcu. U organizaciji festivalske udruge Nebo publika je uivala u meimurskim popevkama u izvoenju suradnika i poštovatelja Tete Lize i još neobjavljenim videospotovima s prvog albuma Tete Lize i Cinkuša. Glazbeni voditelj Ansambla LADO Alan Kanski sa svojim narodnim kvartetom Nebo, osnovanim posebno za tu prigodu, na cimbalu je pratio sve soliste koji su te veeri nastupali na Tribini akovec. Na festivalu su i ove godine sudjelovale solistice Kristina Opai Vruina i Mateja Kovaevi.
Centar za tradicijska glazbala Hrvatske u suradnji s Ansamblom LADO i Etnografskim muzejom i ove je godine organizirao 12. hrvatski gajdaški festival, odran 28. i 29. rujna u Mihovljanima i Zagrebu. Više od 40 izvoaa iz Belgije, BiH, Bjelorusije, Hrvatske, Irske, Makedonije, Poljske, Slovake i Škotske predstavilo je gajde i srodna glazbala karakteristina za vlastito podneblje. Poseban gost festivala bio je Orkestar Ansambla LADO koji je uzvanicima pokazao kako stara tradicijska glazbala zvue kad se sviraju uz tamburaški orkestar i violine.
Edita i Antun Leinveber
Plesne radionice Tijekom proljea 2018. godine za sve iskusne folkloraše odravane su radionice ”Pogled u profesionalizam”. Vodio ih je plesni voditelj Ansambla LADO Alen Šuškovi, a na njima je sudjelovalo pedesetak plesaa iz cijele Hrvatske. Plesnu radionicu Šuškovi je odrao i u prosincu za lanove folklornog društva Narodni vez koje djeluje pri Hrvatskoj katolikoj upi u Münchenu. Organizirala ju je voditeljica društva Slavica Tavra, a na njoj je bilo nazono dvanaestero folkloraša koji su istaknuli kako im je velika ast biti u dvorani u kojoj umjetnici svakog dana vjebaju te da nestrpljivo oekuju ponovni koncert Ansambla LADO u Njemakoj.w
Ove se godine na tradicionalnoj izlobi cvijea predstavilo više od 220 izlagaa iz Hrvatske i svijeta.
Svi mogu rei da su NAJBOLJI. Samo neki to zaista JESU.
2017 - 2018
10 11lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
G O S T O V A N J E U P U L I
Trijumfalni povratak u Arenu
Sjedinjenje materijalnog i nematerijalnog tradicijskog naslijea u rimskom amfiteatru u jedinstven doivljaj oduševilo je razdraganu publiku koja je nastup Ansambla LADO nagradila gromoglasnim pljeskom i pozivom na dodatak dvosatnom koncertu, vrhuncu ovogodišnje koncertne sezone
A piše LIVIJA ZGURI snimila PETRA SLOBODNJAK
nsambl LADO spektakularno se vratio u pulsku Arenu. Ovacije oduševljene publike u pulskom amfiteatru koja je 6. srpnja pozivala Ansambl LADO na dodatak bogatu dvosatnom programu oznaile su vrhunac koncertne sezone. I to u doba kada cijela Europa obiljeava Godinu nemateri- jalne kulturne baštine.
12 13lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
G O S T O V A N J E U P U L I
Izvedbu programa „Ideju regruti” pra- tile su inventivne animacije Alena Vuko- via koje su davale dodatno obiljeje svakoj koreografiji. Umjetniko oblikova- nje svjetla i tona za koje su bili zasluni Vesna Kolarec i Dubravko Šari uspješno je upotpunjavalo scenske efekte Ladova kon- certa u impresivnom ambijentu dva tisu- ljea starog pulskog amfiteatra, graena u 1. stoljeu, u doba vladavine rimskog cara Vespazijana. Materijalno i nematerijalno tradicijsko naslijee sjedinjeno je u jedin- stven doivljaj koji je publika nagradila gromoglasnim pljeskom.
Unato kiši koja je baš tih dana zaprije- tila Puli, LADO je upješno izveo dvanaest nagraivanih koreografija koje su plesom i pjesmom prikazale obiaje Dalmatinske zagore, Baranje, moravskih Hrvata, Hrvat- skoga zagorja i Meimurja – na ope odu- ševljenje publike koja je ispunila golemo gledalište Arene.
Posjetitelji su na Ladov koncert pristigli iz razliitih krajeva Hrvatske, ali i iz ino- zemstva. U amfiteatar su stigla i tri nara- štaja Hrvata iz Amerike kako bi uivali u tradicijskim vrednotama svojih predaka. Hrvatski folklorni ansambl Nova nada iz Detroita i tamburaško plesna skupina Hrvatska loza iz Chicaga, zaljubljenici u hrvatski folklor, pomno su i s neskrive- nom radošu pratili umjetnike izvedbe.
Uz Ansambl LADO pulski je koncert organizirala agencija Meritum komu- nikacije, a pokroviteljski ga je podrala predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarovi. Potporu projektu svojim je dolaskom na koncert pruila i Monika Udovii, izaslanica premijera Republike Hrvatske.
Na programu je bila i koreografija iz Jezera s otoka Murtera
Atraktivan program oduševio je publiku u pulskoj Areni koja je izvoae nagradila dugim pljeskom
Arena se pokazala idealnim prostorom za izvedbu Ladova nova programa
Proba s pogledom u nebo: hoe li kišiti ili e se nebo smilovati?
14 15lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
J A D R A N S K A T U R N E J A
Tvrava sv. Mihovila
Koncert je otvoren baranjskim plesovima i pjesmama
Izvoai i publika bili su oduševljeni jedinstvenim ugoajem na tvravi sv. Mihovila
Generalna proba na terasi dubrovake tvrave Revelin
Veliko je zadovoljstvo vidjeti pune tribine Tvrave sv. Mihovila, posebice ako je rije o programu kakav je Ansambl LADO predstavio šibenskoj publici. Dvosatna izvedba dvanaest potpuno novih koreografija repertoara ”Ideju regruti” zadivila je sve posjetitelje. I nakon treeg nastupa u Šibeniku LADO iznenauje, oduševljava i pobuuje burne emocije razdragane publike kojoj uvijek nudi novu i osvjeenu koncertnu izvedbu.
U Javnoj ustanovi Tvrava kulture poašeni smo iskazanim povjerenjem Ansambla LADO i prigodom da organiziramo ovaj jedinstven dogaaj. Osobito nas raduje sjedinjenje impozantnog kulturnog naslijea koje s jedne strane predstavlja Ansambl LADO, a s druge Tvrava sv. Mihovila. U doba obiljeavanja Europske godine kulturne baštine naše je nacionalno bogatstvo sjedinjeno u jedinstven doivljaj.
RAPORED NASTUPA
6. srpnja Arena, Pula 20. srpnja Gradski park, Trilj 22. srpnja Tvrava sv. Mihovila, Šibenik 24. srpnja Tvrava Revelin, Dubrovnik
LADO se na koncertima u povijesnim tvravama u Šibeniku i Dubrovniku predstavio kao bedem hrvatske nacionalne baštine i promicatelj vrhunske folklorne umjetnosti
Publika preplavljena emocijama
piše GORANA BARIŠI-BAELI (ravnateljica Javne ustanove Tvrava kulture Šibenik)
akon mnogih koncerata u rasprodanim dvoranama tije- kom prvog dijela godine i spektakularna nastupa odr-
ana u pulskoj Areni poetkom srpnja, Ansambl LADO nastavio je svoju tradi- cionalnu ljetnu jadransku turneju. Ove je godine nastupio u iznimno kultur- no-povijesno vanim i meu domaim i stranim turistima sve popularnijim tvr- avama – Tvravi sv. Mihovila u Šibeniku i tradicionalnim koncertom na Dubrova- kim ljetnim igrama u tvravi Revelin u Dubrovniku.
Ladovi umjetnici predstavili su se jadranskoj publici koncertom „Ideju
N
regruti” i u Gradskom parku u Trilju. Osim posjetitelja iz svih krajeva Dalmacije, u dvosatnom programu uivali su i ino- zemni gosti, zadivljeni bogatstvom hrvat- skog folklornog izriaja.
„Nezaboravan doivljaj gracioznosti, koordiniranosti pokreta i scenskog savr- šenstva kojim LADO predstavlja hrvatsku kulturnu baštinu savršeno je predstavljen na otvorenoj pozornici u Gradskom parku Trilj. Vidjeti izvedbu „Lina” usred Dal- matinske zagore nezaboravan je doivljaj. Bila nam je iznimna ast ugostiti nacio- nalni Ansambl LADO. Od srca im hvala na emocijama koje su pobudili kod publike i koje su preplavile i strane i domae goste”, izjavila je Andriana Ivkovi, direktorica Turistike zajednice Trilj.
16 17lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
P L E S N I P R O G R A M 2 0 1 8 . G O D I N E
Umjetniki voditelj Ansambla LADO Andrija Ivanan pripremio je za sezonu 2018. program nazvan ”Ideju regruti” kojim je Ansambl LADO gostovao u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu i u mnogim gradovima Hrvatske te u Bosni i Hercegovini
Odlazak u vojsku plesnim korakom piše LIVIJA ZGURI snimila PETRA SLOBODNJAK
d ukupno deset koreografija, njih ak tri prikazuju frag- mente obiaja vezanih uz odlazak mladia u vojsku što
je utjecalo na odabir naziva ovogodišnjeg programa. Rije je o koreografiji „Ideju regruti” dr. sc. Ivana Ivanana prema kojoj je nazvan program 2018. godine. Koreo- grafijom „Za gorami, dolinami” Stjepana Perka na repertoar Lada prvi su put uvr- šteni plesovi moravskih Hrvata, a koreo- grafijom „Simo hote mladenci” prikazani su svatovski obiaji Turopolja u kojima se izvodio ples za partu, tj. mladenkino
O oglavlje, u kojemu su mladii pokazivali svoju maevalaku vještinu”, rekao je Andrija Ivan- an na predstavljanju programa.
Osim plesova Hrvata koji ive na podruju današnje eške, LADO je ovim programom prvi put prikazao i pjesme i plesove otoka Cresa i Jezera na otoku Murteru.
Praizvedba programa odrana je 6. svib- nja u Molvama, rodnom mjestu dr. sc. Ivana Ivanana, a zagrebakoj je publici program predstavljen tjedan dana poslije u Koncert- noj dvorani Vatroslava Lisinskog. Koncert je bio popraen video ilustracijama Alena Vukovia.
DOPRINOS OSTVARENJU PROGRAMA Ansaml LADO prvi je put u svojemu radu angairao polaznike strunoga osposobljavanja. Pavla Masla, Laura Kolenkovi, Marija Regina Krot i Josipa Filakovi marljivošu i zalaganjem pridonijele su uspješnom ostvarenju programa
Za program
Dubravko Šari
I. DIO 1. VOLIM GAJDE, NEK’ TAMBURE TROJE – pjesme i plesovi iz Baranje Koreografija: Goran Kneevi / Glazbena obrada: Zoran Jakuni 2. AJ SVIRAJ MIKO Scenski postav: Stjepan Perko / Glazbena obrada: Marijan Makar 3. CVIE MOJE, JA BI TEBE BRALA – pjesme i plesovi Orleca na otoku Cresu Koreografija: Boris Harfman / Glazbena obrada: Joško aleta 4. ZA GORAMI, DOLINAMI – folklorni motivi moravskih Hrvata Koreografija: Stjepan Perko / Glazbena obrada: Marko First 5. LINDO – poskoica iz june Hercegovine Koreografija i glazba: Vladimir Kuraja 6. DA BI SE ZRUŠILE TE LEGRADSKE GORE – pjesma iz Meimurja Glazbena obrada: Boidar Potonik 7. IDEJU REGRUTI – pjesme i plesovi Meimurja Koreografija: dr. sc. Ivan Ivanan / Glazbena obrada: dr. sc. Ivan Ivanan i Siniša Leopold
II. DIO 1. ITO ELA ETELICA MLADA – pjesme i plesovi karlovakog Pokuplja Koreografija: dr. sc. Ivan Ivanan / Glazbena obrada: dr. sc. Ivan Ivanan i Marijan Makar 2. PROMINA – pjesme i plesovi prominskog kraja, Dalmatinska zagora Koreografija i glazba: Goran Kneevi 3. MA’ ROICA – pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja Koreografija: Iva Cvetko / Glazbena obrada: Tibor Bün 4. ZAGORSKI DRMEŠ Koreografija: Senka Jurina / Glazbena obrada: Zdravko Završki 5. LIPA LI JE RUMEN ROICA – pjesme i plesovi Jezera na otoku Murteru Koreografija: Andrija Ivanan / Glazbena obrada: Siniša Leopold Kostimografija: Nenad Milin 6. DEVOJKA, DEVOJKA, KO RUMENA JABUKA – motivi iz Turopolja Glazbena obrada: Zoran Jakuni 7. SIMO HOTE MLADENCI – fragment turopoljskog svadbenog obiaja Koreografija: Andrija Ivanan / Glazbena obrada: Zoran Jakuni
18 19lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
P L E S N I P R O G R A M 2 0 1 8 . G O D I N E
Plesna šetnja Lijepom Našom
U godini obiljeavanja Europske godine kulturne baštine LADO je nastupio i u manjima mjestima
MOLVE Plesnu sezonu LADO je otvorio 6. svibnja koncertom u rodnome mjestu nekadaš- njeg umjetnikog voditelja dr. sc. Ivana Ivanana, a planira se da takav simbolian poetak plesne sezone bude tradicionalan. Tako bi se odavala poast dugogodišnjem umjetnikom voditelju i jednom od naj- istaknutijih koreografa Ansambla LADO.
GAREŠNICA Program „Ideju regruti” predstavljen je 18. svibnja publici u Garešnici, u dvorani Srednje škole „August Šenoa”. Nastup Lada oduševio je gledatelje, a dodatni pljesak izmamio je roeni Garešnianin Filip Martini, odnedavno profesionalni plesa pjeva Lada za kojega je taj nastup zacijelo bio poseban doivljaj.
ZABOK U povodu obiljeavanja 25. obljetnice grada Zaboka, 21. svibnja LADO je odrao svoj prvi koncert u novoj Sportskoj dvorani Zabok, popunjenoj do posljednjeg mjesta. Koncert je ostvaren zahvaljujui suradnji Ansambla LADO i Grada Zaboka. Osim te suradnje, LADO uza Zabok vee koreografija „Zagorski drmeš” Senke Jurine, umjetnike voditeljice Ansambla Zabok, koja se ove godine našla na
Tijekom godine LADO je ovim progra- mom nastupio u mnogim obalnim i kon- tinentalnim gradovima Hrvatske te dva puta u Bosni i Hercegovini.
Programom „Ideju regruti” i roendan- skim programom „Antologija II” Ansambl se ukljuio u program obiljeavanja Europ- ske godine kulturne baštine 2018. godine.
Boris Harfman, solist Ansambla LADO, autor je koreografije
”Cvie moje, ja bi tebe brala” s kojom je Ansambl ove godine prvi put predstavljao plesove i pjesme Orleca na otoku Cresu. Glazbenu obradu potpisuje Ladov dugogodišnji suradnik Joško aleta.
Ples i pjesme Orleca Završnica koncerta u znaku turopoljske svadbe
repertoaru. U publici je sjedio i mladi zaboki kantautor JR August koji je LADO gledao prvi put i bio oduševljen nastupom.
„Jako mi se svidio koncept, a plesai i svirai su nevjerojatno dobri!” izjavio je nakon koncerta. Pljesak oduševljenja bio je najbolji pokazatelj kako Zabok i tamoš- nja publika vole i cijene tradicijsku kul- turu.
JEZERA Narodne nošnje koje su Ladovi plesai nosili predstavljajui plesove i pjesme Jezera na otoku Murteru u vlasništvu su
Nenada Milina, voditelja KUD-a Kolediše i poznatog Jezeranina. Njemu je Andrija Ivanan, umjetniki voditelj Lada, posvetio tu koreografiju. Nakon koncerta Ivanan je izjavio kako ga je oduševila toplina murterske publike i kako je bilo dirljivo vidjeti razdragane posjetitelje koncerta koji su od samog poetka pjevali s Ansamblom.
Organizatori koncerta odrana 13. lipnja pred prepunim Trgom Jezerana su Opina Tisno, KUD Kolediše Jezera i tamošnja Turistika zajednica.
20 21lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
P O V R A T A K U L A D O
Ugledni hrvatski dirigent i vokalni pedagog od srpnja je glazbeni voditelj- dirigent u Ansamblu LADO u kojemu je bio glazbeni voditelj od 1988. do 1998. godine, a u meuvremenu je vodio mnoge hrvatske vokalne ansamble, meu njima i Mješoviti zbor KUD-a Ina
BOJAN POGRMILOVI Teim vokalnim vrhuncima
piše DENIS DERK snimila PETRA SLOBODNJAK
22 23lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
P O V R A T A K U L A D O
Nakon punih dvadeset godina vratili ste se na poloaj glazbenog voditelja-di- rigenta Lada. Zašto ste se vratili – da se malo našalimo na „mjesto zloina”? – Kada mi postave to pitanje, našalim se na isti nain. Prije 20 godina, kada sam odlazio iz Lada, inilo mi se da sam u dva mandata (10 godina) zaokruio jednu priu, da sam Ansamblu idejno i struno dao sve što sam mogao te da bi moj daljnji rad bio samo ponavljanje. Osim toga, elio sam sebi i drugima dokazati da sam sposoban raditi i koncertne cipele, a ne samo opanke – da nastavimo u šaljivu tonu. I LADO je meni mnogo dao. U njemu sam se prvi put afir- mirao kao umjetnik, osobito kao dirigent i vokalni pedagog. U meuvremenu je moja karijera u svemu išla uzlaznom putanjom i inilo mi se da sa steenim iskustvom, sada iz potpuno drugog poloaja, s novim moti- vima i izazovima, mogu pridonijeti Ladu, a sebi priskrbiti zadovoljstvo da s tako kvali- tetnim ansamblom ostvarim nove dosege. To ne znai da moj nekadašnji nasljednik, a sada prethodnik Draen Kurilovan, kojega sam i predloio za svojeg nasljednika, nije radio dobro. Štoviše, iznimno cije- nim njegov pjevaki, plesaki, pedagoški i stvaralaki rad u Ladu, posebice njegove obrade korizmenih napjeva. No inilo mi se da Ansamblu mogu ponuditi nešto novo i drukije. Znate ono – nova metla...
Upravo ste vi zasluni što je Ansambl LADO prije više od dvadeset godina poeo nastupati i kao samostalni vokalni ansambl s prilino opsenim vokalnim repertoarom. Hoete li nastaviti tim putem, ili planirate nešto novo? – Danas više nitko ne moe i ne smije vraati kota povijesti unatrag. Nekoliko je razloga zbog kojih sam tada ustrajao na vokalnom i vokalno-instrumentalnom programu odvojenu od plesa. Jedan je bio taj što je zbog poznatih politikih i ratnih okolnosti LADO prestao izvoditi velik dio dotadaš- njeg programa, iako je uz programske sadr- aje jugoslavenskog karaktera uvijek imao oko 50 posto hrvatskog programa. Drugi je razlog što je Ansambl plesaki bio prilino star, a pjevaki u najboljim godinama. Trei je što sam i orkestru elio pruiti nove iza- zove i zadatke, prijeko potrebne za kvalite- tan razvoj. To je rezultiralo nekim kasnijim projektima koje je ostvario Goran Kaurov
– primjerice koncerti „U društvu sviraa”. Naposljetku, ako smo nacionalni ansambl koji se bavi nacionalnim folklorom, valja prihvatiti da je puka duhovna baština naše veliko folklorno blago koje zasluuje da ga izvodi nacionalni ansambl.
LADO se u ovih dvadeset godina kadrov- ski prilino promijenio. Kako, kao isku- san vokalni pedagog i dokazani zborski dirigent, ocjenjujete pjevake domete sadašnjeg ansambla? – U opisu je mojeg radnog mjesta i rad s orkestrom. U tome dijelim odgovornost sa svojim asistentom Alanom Kanskim kojega smatram pravom osobom na pra- vom mjestu. Ve sada mogu rei da je naša suradnja onakva kakva bi doista trebala biti. LADO ima 14 vrhunskih glazbenika, multiinstrumentalista koji izvrsno vla- daju svojim instrumentima, no odlini su poznavatelji i svih onih stilskih raznolikosti i finesa potrebnih za vrhunsko muziciranje u profesionalnom ansamblu. Kad je rije o plesaima pjevaima, moda još nemamo nekoga kao što je bila Anela Potonik, no – neka se ne uvrijede sjajne prethodne generacije – mislim da je ova generacija u prosjeku vokalno najpotentnija dosad.
Unutar Lada djeluju i Ladarice i Voka- listi Lada. Jesu li oni dio vaše umjetnike koncepcije? – Moja je dunost nastaviti ono što su mi u naslijee ostavili Emil Cossetto, Boo Potonik, Dinko Fio, Marijan Makar i Tomislav Uhlik. Bez obzira na njihov for- malni status u Ansamblu, oni su u prošlosti
izdanja prešli smo na CD-e, a i sada smo u tranzicijskom razdoblju.
Hoe li vam rad u Ladu ostaviti dovoljno vremena za vaše dosadašnje dirigentske aktivnosti, primjerice voenje mješo- vita pjevakoga zbora KUD-a Ina koji vodite trideset godina? – Za boravka u Ladu radio sam s muškom klapom Mareta, sa enskom klapom Cesa- rice, Folklornim ansamblom Venec i Mje- šovitim pjevakim zborom INA. Sa svima sam cijelog ivota radio zaista predano. Nikada zbog toga nije trpio posao u Ladu jer je moj stalni, profesionalni posao uvijek bio na prvome mjestu. Tako je bilo i kad sam radio kao profesor solo pjevanja u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog. Ostale obveze usklaivat u prema potrebama Lada.
Mislite li da Ansambl LADO u kulturnom ivotu Hrvatske zauzima mjesto kakvo zasluuje? – U posljednje vrijeme sve više, mnogo više nego kad sam prvi put bio u Ladu. Nekada sam govorio kako bi prvi kulturni brand kojim bi se naša zemlja trebala predstaviti u inozemstvu uvijek trebao biti LADO
potom Zagrebaka filharmonija ili Zagre- baki solisti, a tek onda svi drugi. Neka se nitko ne uvrijedi, nikoga ne cijenim manje od prethodno navedenih, no to mi se ini prirodnim, a nije sluajno da i druge zemlje slino postupaju. Poimanju Lada u našoj javnosti i njegovoj boljoj „vidljivosti” znatno je pridonijela njegova „arenizacija”. LADO je i u tome ostao vjeran sebi u izrazu, no s novim nainom produkcije i zakonom velikih brojeva pridobio je publiku koja dosada nije dolazila na njegove koncerte.
Moete li nam rei koji je vaš istinski umjetniki i pedagoški credo koji mislite primijeniti u svojem buduem radu? – Mislim da ne postoji vrsta glazbe koja bi se mogla interpretirati bez strasti. Suprot- nih je primjera mnogo, osobito u zabavnoj glazbi. Mislim da svaka glazba ima neki svoj kontekst, neku prapovijest i u nju treba „ui” razumom, iskustvom, osje- tom... Najbolje svime time zajedno. Kada je posrijedi vokalna glazba i tehnika osnova za nju, ljudi naješe misle da svatko ima glas za nešto. Netko za operu, netko za folklor, netko za jazz itd. To jednostavno nije istina. Svatko moe imati glas za svaki
od tih pojedinih anrova i naina pjevanja, ali i za sve njih zajedno. Ovisi samo o tome koji dio vokalne muskulature i na koji nain rabi. Takvu sposobnost zovem vokalnim višebojem i usporeujem ga s atletiarima desetobojcima koji vrhunski vladaju s više disciplina. Ta je vještina prijeko potrebna da bi se iskazala sva raznolikost naina pje- vanja u svim hrvatskim krajevima. Iako su moji prethodnici Potonik, Fio i Uhlik ponešto radili na tome, kada sam poeo ustrajati na veim vokalnim razlikama i poštovanju stila, bilo je dosta negodovanja na moj raun – u Ladu i oko Lada. „Optu- en” sam da elim upropastiti poznati „ladovski” ton. A taj ton, godinama karak- teristian i prepoznatljiv, zapravo je ton sjeverozapadne Hrvatske, i to samo jednog njezina dijela. Ne samo da nismo upropas- tili taj ton ve smo ga i poboljšali te ponudili mnogobrojne vokalne izraze. Moj je cilj da u Ladu i dalje radim na tome te da još više, bez napora i štete za glasove pjevaa, una- prijedim fizikalne, odnosno rezonantne kvalitete svih glasova. Vokalni aparat Lada koji sam naslijedio ima sve predodree- nosti da te moje elje i namjere dovede do vrhunca.
ostavili najvei trag kada je rije o glazbe- nom aspektu Lada. Nakon mojeg odlaska nemjerljiv je doprinos Draena Kurilovana i stalnoga Ladova suradnika Joška alete. Bogatstvo ideja i glazbenog materijala te njihov izniman pedagoški rad ugraen u Ansambl moja su obveza. Kako i u kojoj u mjeri nastaviti s tim radom ovisi o mnogim okolnostima te o usklaivanju s koncepci- jom umjetnikog voditelja Andrije Ivan- ana. No zasad, a i u budunosti, ne vidim prepreke u ostvarenju takvih projekata. Andrija Ivanan pozvao me u LADO znajui da sam struan, ali i da sam radoholiar.
Diskografska aktivnost Lada ponešto je zamrla. Mislite li je oivjeti ili je dis- kografija stvar prošlosti? – Pristaša sam diskografije. Zapoeo sam seriju snimanja CD-a s projektima kao što su „Telo Kristuševo – Narodil se mladi Kralj”, „Kalvarija”, „LADO iz kaj- kavskih krajeva 1 i 2”, a prije odlaska iz Lada pripremio sam i dva tzv. panonska CD-a te djelomino pripremio „Na moru i kraju”. Prethodni CD-i bili su digitalna reizdanja vinilnih ploa. elim istaknuti i veliku ulogu i potporu tadašnjeg umjet- nikog voditelja Ivana Ivanana, iznimno zaslunog za nastavak tog izvrsno zapo- eta niza. Impresivna kolekcija Ladovih nosaa zvuka velika je obveza, ali u ovim okolnostima, kada ta vrsta izdavake dje- latnosti gubi na snazi, treba vidjeti je li to pravi put. LADO e nastaviti snimati audio i video izdanja, a kako i u kojem mediju e to biti predstavljeno – ovisit e o razvoju tehnologije. Ranih devedesetih s vinilnih
24 25lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
B O I N I K O N C E R T I
ednosatni boini program za zbor i orkestar „Radujte se narodi“ priredili su Draen Kurilovan, Zoran Jaku- ni i Boo Potonik. Ansamblom je dirigirao Bojan Pogrmilovi koji je
na mjesto glazbenog voditelja – dirigenta ponovno došao u srpnju ove godine. „Bilo mi je neizmjerno zadovoljstvo ponovno dirigirati na boinim koncertima Ansam- bla LADO jer sam bio dirigent Lada kada
J
U blagdanskom ozraju je 1990. godine zaeta ta tradicija. Veseli
me što smo publici predstavili ne samo standardne boine napjeve ve i neke rjee izvoene pjesme iz hrvatskih kra- jeva. Radovao me i glazbeni susret s našim vrsnim obraivaima. Napjeve koje LADO izvodi oni se trude odjenuti u ruho duboko povezano s tradicijom, a istodobno pri- hvatljivo današnjoj publici“, rekao je Pogr- milovi.
U ovo predboino vrijeme ve 11 godina nezaobilazna je postaja za Ladove
piše LIVIJA
SJEVER
Tradicionalnu boinu turneju Ansambl LADO zapoeo je 13. prosinca u Crkvi sv. Blaa u Zagrebu nakon ega je gostovao u Novskoj, Prelogu i Varadinu
RAPORED NASTUPA
13. prosinca Crkva sv. Blaa, Zagreb 17. prosinca Puko otvoreno uilište, Novska 18. prosinca upna crkva sv. Jakoba, Prelog 19. prosinca Crkva sv. Antuna Padovanskog, Zagreb 20. prosinca Velika koncertna dvorana HNK u Varadinu, Varadin
nastupe Svetište i upa sv. Antuna Pado- vanskog na Svetom Duhu u Zagrebu. „Crkva sv. Antuna svake godine prepuna je vjernika koji svoju dušu ele oplemeniti hrvatskim boinim pjesmama u izvor- nom i tradicionalnom obliku. Umijee vrsnog Ladova orkestra i raspjevanost zbora pobuuju uzvišene emocije sva- kog slušatelja. Domoljubni ar i tradicija izvornih hrvatskih skladbi koje franjevci njeguju u svojoj crkvi u tom se boinom koncertu Ansambla LADO sjedinjuju u zajedniku estitku vjernicima“, rekao je fra Roko Bedalov, upnik Crkve sv. Antuna Padovanskog.
Boina turneja Ansambla LADO ujedno je posljednja u mandatu ravnatelja Krešimira Dabe kojega e u sijenju 2019. godine zamijeniti Ileana Jurin Bakoti.
„Poseban je osjeaj završiti mandat dir- ljivim boinim koncertima koji su Ladova tradicija ve više od 20 godina. arolija glazbe koju umjetnici Lada izvode na poseban nain uvodi nas u blagdansko ras- poloenje, navješujui mir, radost i zajed- ništvo što nam je svima prijeko potrebno“, rekao je Dabo.
Turneja i Ladova koncertna sezona završena je 20. prosinca nastupom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Vara-
dinu. U ime Grada Varadina skladatelj Davor Bobi zahvalio je Krešimiru Dabi i Ansamblu LADO na predivnom koncertu i suradnji s Koncertnim uredom Varadin. Umjetnicima i publici tom je prigodom poelio sretne boine blagdane i uspješnu 2019. godinu.
LADO je nastupio u obnovljenoj dvorani varadinskog HNK (dolje).
Koncert u Novskoj (lijevo).
Snimka koncerta odrana u Crkvi sv. Antuna Padovanskog emitirana je na Boi na HRT-u (gore). Boinim koncertima od Ansambla se oprostio ravnatelj Krešimir Dabo (dolje).
26 27lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
R A S T A N C I
Draen Kurilovan, od 2008. glazbeni voditelj-dirigent Lada, odlazi iz ansambla u kojemu je ostavio dubok trag i za koji ga veu trajne uspomene. Vraa se u Veliku Goricu i nastavlja s kulturnim poslanjem u svojem rodnom gradu
Ususret novim izazovima
raen Kurilovan došao je 1991. godine na audiciju u LADO sasvim sluajno, ali odmah je bilo jasno da je došao na pravo
mjesto. I tada poinje njegova karijera pje- vaa plesaa, zatim voditelja zbora, a od 2008. do ovogodišnjeg odlaska bio je glaz- beni voditelj-dirigent. Uz njega je Ansambl dosegnuo nove vrhunce o emu svjedoe mnoge nagrade, primjerice Porin, kojim su nagraeni njegovi albumi „Raspelo” i „O, Isuse, daj mi suze”. Ipak, najupeatljivija potvrda Kurilovanove uspješnosti odušev- ljenje je publike koja je razdragana odlazila s njegovih koncerata.
U Ladu ste proveli 27 godina. Koje su vam uspomene ostale u trajnom sjeanju? Uspomene na lijepa putovanja, koncerte, oduševljenje publike i rad u dvorani. Ipak, osobito su me veselili korizmeni i boini koncerti u crkvama jer to nisu bili samo koncerti nego i duhovni doivljaji koje je publika duboko proivljavala i iskazivala nam posebnu zahvalnost. Uvijek mi je bio iznimno vaan doivljaj publike, spoznaja da su ljudi uivali u koncertu. To je bio pokazatelj da sam dobro pripremio pro- gram i uspješno obavio svoj posao. Jednako bih tako bio sretan što su izvoai uivali u koncertu i osjetili prisan dodir s publikom.
Publika uvijek osjeti kada izvoai ui- vaju, kad i njih na pozornici ponesu glazba i ples?
D piše MAJA ŠITUM snimili PETRA SLOBODNJAK I MARKO MRŠE
Svakako. To se vidi i osjeti, osobito u pje- vanju. Publiku ne moete prevariti. Kada izvoa osjea, tijelo i vokalni aparat uskla- uju se s raspoloenjem i emocije se prelije- vaju na pozornicu. To je posebno istaknuto u tradicijskoj glazbi jer svaka pjesma ima svoj smisao i svoju priu. Ako 22 ene i 18 muškaraca u istom trenutku isto misle i osjeaju, zajednike emocije iskazuju se na sceni i publika to itekako osjea.
Jeste li to osjetili više kao izvoa ili kao dirigent? Koja vam je uloga bila draa? Jednako sam uivao kao plesa pjeva i kao dirigent. Trebalo mi je dosta vremena da se naviknem na ulogu dirigenta i na to da svojim glasom više ne sudjelujem u kon- certima. Morao sam pronai nain da svoje osjeaje prenesem na ansambl kako bih preko njih izrazio ono što elim. U poetku mi je bilo teško, ali kako se ansambl navi- kavao na mene, tako su u mojim gestama i izrazu lica prepoznavali što elim i to bi uspješno ostvarivali.
Što vam je bilo izazovnije raditi? Bojao sam se dirigentske uloge, pogotovo kad sam došao u doticaj s partiturama Tomislava Uhlika koje nisu bile jedno- stavne. Prije svojeg prvog koncerta „Narodi se mali kralj” otišao sam do profesora Vla- dimira Kranjevia i zamolio ga za savjet. Rekao mi je: „Pa sve ti tu piše, znaš kako smo radili na fakultetu – ruka lijevo, ruka desno”. Pokazao mi je i sve mi je otprve bilo
se sâm sebi udim kako sam se uope sjetio da na taj nain obradim te napjeve koji su šturi, ali imaju divan tekst. Kad danas slu- šam taj CD, osjeam veliko zadovoljstvo.
Koliko vam je bilo vano predstaviti povijest i tradicijsku baštinu vašeg rod- nog Turopolja? Trudio sam se u program Lada ukljuiti napjeve svojega kraja kojih nema baš puno. elio sam pridonijeti neime svojem zavi- aju i to me jako veselilo. A bilo je drago i mojim Turopoljcima – jer kada nešto izvodi LADO, to je dokaz da je uistinu dobro.
U jednom ste intervjuu izjavili da ste u Ladu prodisali kao glazbenik… Kad se ponete baviti glazbom, škola vas postavi u neke okvire i naui pravilima igre. Ali, kad sam u Ladu postao zborovoa, poslije i dirigent, spoznao sam da to uope nije glazba. Glazba nije ono što je napisano na papiru nego ono što izlazi iz ovjeka. Upravo sam u Ladu imao priliku tradicij- skom glazbom izraziti sebe i svoje osjeaje.
Što ste nauili tijekom svih ovih godina provedenih u Ansamblu LADO? Biti svoj i nikoga ne oponašati. Svatko tko
pjeva mora pjevati svojim glasom i pre- nositi svoje emocije na publiku, dakako u sklopu ansambla. Uvijek sam bio svoj i to me katkad koštalo ivaca, naposljetku i posla. Nisam elio da netko drugi kreira moj umjetniki put jer glazbu doivljavam vrlo emotivno. Tako sam radio s Ansam- blom – zdušno i sa srcem. Mislim da je to smisao umjetnosti. Istodobno moramo biti svjesni da smo svi prolazni. I nakon mojeg odlaska, ili odlaska bilo kojeg kolege, LADO nastavlja dalje jer on je zvijezda.
Kako ste se uope zatekli u Ladu? Sasvim sluajno. Vozio sam do Lada kolegu koji je ondje trebao nešto obaviti. Dok sam ga ekao, pristupio mi je drugi kolega i pitao me jesam li došao na audiciju. Nisam uope znao da je audicija, ali nakon toga sam otišao na Muziku akademiju na kojoj sam studirao, kopirao dokumente, pre- dao ih u LADO i poslije prošao na audiciji. Dotada mi nije palo na um prijaviti se jer sam mislio kako nisam dovoljno dobar da bih bio dio Lada.
Kada je poela vaša ljubav prema glazbi? Otkad znam za sebe stalno sam nešto pjevao. Završio sam šest godina osnovne
glazbene škole i tada su uiteljice mojim roditeljima rekle da me treba upisati u sred- nju glazbenu školu jer imam talenta. Bio je problem što sam svirao harmoniku, a ne klavir koji se traio, ali moj je otac poznavao jednog trubaa koji je bio lan Filharmonije i uz njega sam nauio svirati trubu. Nju sam upisao u srednjoj glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog, a poslije sam poloio i klavir. No nastavio sam svirati trubu koju izrazito volim i zahvaljujui njoj u mojoj matinoj kui ve 14 godina postoji brass festival koji je bio moja zamisao. Nakon završetka srednje škole ukazala se mogunost da stu- diram u Rimu, ali nisam bio siguran hou li se snai u Italiji, pa sam otišao na prijamni u Zagreb i upisao se na Muziku akademiju.
U svojoj matinoj kui, Pukom otvore- nom uilištu Velika Gorica, bili ste vodi- telj Odjela za kulturu? Radim u svojem gradu i sva kulturna doga- anja u sklopu su moje djelatnosti – kino, kazalište, predavanja, koncerti... Vrlo sam zadovoljan što sam se sada vratio klasici, ali i što sam u dodiru sa svim ostalim glazbe- nim anrovima jer program kreiram za sva- koga, a ne samo za svoj ukus. To me veseli i usreuje.
jasno, a njegova mi je potpora bila iznimno vana. Vano mi je imati potporu kolega jer ako to nedostaje, teško je kvalitetno obav- ljati svoj posao.
Kako vam je bilo raditi s Ansamblom? LADO je vrlo poseban ansambl. Posao lanova Ansambla nije lagan jer se uvijek moraju pretvoriti u priu koju pjesmom i plesom prikazuju. To su ljudi koji moraju imati ego i scensku drskost što je dobro za nastupe, ali s njima je katkad teško surai- vati. Oni bi povremeno eljeli izraziti nešto na svoj nain i zaista je dobro da imaju svoje prijedloge i vizije, osobito u solistikim ulogama, ali dirigent je taj koji odluuje kako nešto treba izvesti. Mora se nai kom- promis. Katkad je bilo prijepora, ali i jako lijepih trenutaka u kojima smo ostvarivali vrhunske rezultate.
Izvrsni rezultati oituju se u prizna- njima poput nagrada „Ivan Lukai” na Varadinskim baroknim veerima, „Orlanda” na Dubrovakim igrama i osvajanjem mnogih Porina. Koja su vam priznanja bila najdraa? Priznanje koje smo dobili za „Raspelo” jako me iznenadilo jer ga nisam oekivao. To je bio moj prvi album, a nagrada je bila dokaz da dobro radim i znaila je poticaj, bila je vjetar u moja lea. Drag mi je i Porin za korizmeni album „O, Isuse, daj mi suze” na kojemu su napjevi Slavonije, Baranje i Sri- jema. Vrlo mi je lijepa ta glazba i ponekad
28 29lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
Programom ”Gospin pla” LADO je korizmenim koncertima u Zagrebu, Prelogu, Slavonskom Brodu i Slatini pobudio snane emocije publike uivljene u prikaz Marijine boli zbog smrti sina Isusa Krista
Kad majka oplakuje sina
K O R I Z M E N I K O N C E R T I
piše LIVIJA ZGURI
snimila PETRA SLOBODNJAK
Korizmeni koncerti na oproštaju od dirigenta Draena Kurilovana
akon jednogodišnje stanke LADO je nastavio odravati tradicionalne korizmene koncerte. Program nazvan „Gospin pla” ove je godine izveden u Zagrebu, Prelogu, Slavonskom
Brodu i Slatini. Koncert u Zagrebakoj katedrali s kojom je LADO suradniki povezan ve više od dva desetljea odran je u sklopu manifestacije „Pasionska baština”.
U jednosatnom programu izvedeni su tematski napjevi „Gospina plaa” iz raznih hrvatskih krajeva koje
su obradili Draen Kurilovan, Joško aleta, Krunoslav Šokac, Vid Balog, Ivica Ivankovi i Marko Markovina. Rije je o lirsko-epskim pasionskim napjevima koji potresnim emocijama Majke Marije opisuju Kristovu muku i smrt.
Isti je taj program na Varadinskim baroknim vee- rima 2014. nagraen prestinom Nagradom „Ivan Luka- i” za etnomuzikološki rad i ouvanje hrvatske glazbene baštine. Ansamblom je tada dirigirao maestro Draen Kurilovan.
N
RAPORED NASTUPA
14. oujka upna crkva sv. Blaa, Zagreb 17. oujka upna crkva sv. Jakoba, Prelog 18. oujka Crkva Presvetog Trojstva, Slavonski Brod 20. oujka Zagrebaka katedrala, Zagreb 21. oujka Crkva bl. Ivana Merza, Slatina
30 31lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
V E S E L I L A D O
K
Štrumpfastini Boi
ad je u Velikom Štrumpflado Selu pao snijeg, zapoela je priprema za najštrumpfastiniji blagdan – Boi! Svatko ima svoj zadatak, ali prije
svega valja zagrijati tijelo i duh, a to najbolje radi Hrga (Klara Kašnar). Zagrijana glasa i stasa te glasno pjevajui poznate štrumpfmelodije plavci su se bacili na posao.
Darove je, kao prava šopingholiarka, naba- vila Štrumpfeta (Dijana Banek), Svirko (Josip Kriani) na trubi uvjebava solo za poetak sveanosti, a diplomirani vrsni kuhar Klop (Antun Leinveber) pod budnim okom Lumena (Ina Milai) i Papa Štrumpfa (Dubravko Radi) završava pripremanje udesnog štrumpfnapitka namijenjena svim štrumpfovima za proslavu Boia. Lijena Spavalica (Doroteja Juratovi) odmah je zaspala, Medeni (Pavla Masla) nema vremena ni za što jer je neprestano zaokupljen samim sobom, Mrguda (Kristina Opai Vru- ina) sve smeta i ide mu na ivce, a Zaljubljenku (Anita Huek) se svi previše sviaju. Tu su još i Tupko (Ana Drobina) te štrumpfbeba Štrum- pfi (Filip Lonari), no oni ionako zbog svoje tupavosti i mladosti više odmau nego pomau. Uzbuenje je na vrhuncu jer nedostaje još samo posljednji sastojak za napitak i tada e sve biti gotovo!
U ovogodišnjoj boinoj predstavi Štrumpfovi su nadmudrili zloestog Gargamela, a sretnom završetku
vesele predstave u kojoj i veliki postaju djeca pridonio je i Djed Boinjak koji je dijelio darove
piše ANITA HUEK
SLOBODNJAK
S druge pak strane, Boi nimalo ne veseli Gargamela (Fin Hrvaanin). Ogor- en i ljutit razmišlja kako uništiti Štrum- pfove. Ometaju ga i izgubljena djeca (Mateja Kovaevi i Lovro Vešliga) koja su u potrazi za izgubljenim Djedom, no Gargamelu pada sjekira u med kada ih odlui nadmudriti i iskoristiti. Sklopi dogovor sa Zlikovcem (Filip Martini) koji djecu eli oteti, ali istodobno i s obite- lji malenih (Krešimir Dabo i Ileana Jurin Bakoti) koja ih eli vratiti.
Nasreu, štrumpfastina šuma puna je štrumpfova, pa oni pronalaze djecu prije
Gargamela, zajedno dovršavaju napitak i slonošu, ljubavlju i glasnom pjesmom poraze Zlikovca i njegovu crnu magiju te djecu vrate njihovoj obitelji. Nakon zajed- nikog slavlja i plesa s djecom i publikom koja ih je vjerno pratila pronašli su i Djeda Boinjaka (Goran Malus) nakon ega je, kao i svake godine, uslijedilo darivanje.
Glumaka je druina ove godine zapla- vila cijelu dvoranu, a sve to ne bi bilo ostva- rivo bez pomoi Miljenke Lenel koja je pripremila kostime, Matije Aukera zadu- ena za svjetlo i ton, Tomislava Bania koji je osigurao tehniku potporu te Petre Slo-
bodnjak i eljka Kveštaka s vjeno budnim okom kamere.
Hvala djeci i kolegama iji su osmijesi i pljesak najvea nagrada našoj gluma- koj druini koja svake godine uveseljava veliku ladovsku obitelj i uvodi ih u blag- danske sveanosti koje e nastaviti u svo- jim domovima.
Scenarij, scenografija, koreografija i kostimografija kolektivno je autorsko djelo svih sudionika predstave
Osim Štrumpfova, djecu je posebno razveselio i Djed Boinjak koji je donio darove
32 33lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
LADO je nastupio u Centru Gervais u Opatiji (gore) i u Pazinu (desno dolje)
Ulaznice za tradicionalni
desno)
R O E N D A N S K I K O N C E R T I
tudeni je iznimno vaan mjesec za LADO. Obiljeavajui svoj roendan, Ansambl svake godine u studenome publici nudi niz
cjeloveernjih koncerata. Nakon sudjelovanja na Ethno Summitu
TradicijaNova u Beogradu poetkom stu- denoga, na kojemu su nastupili zajedno s kolegama iz Ansambla KOLO, umjetnici Lada nastavili su nastupe tradicionalnim roendanskim plesnim koncertima.
Pripremljen je dvosatni program sastav- ljen od nekih najpoznatijih koreografija s Ladova dugogodišnjeg repertoara, poput „Slavonskih kraljica”, „Valpovakog kola”, „Posavskih plesova” i „Lina”. Program
S
Vjernoj publici na dar
nazvan „Antologija II” izveden je u Hrvat- skom narodnom kazalištu u Zagrebu, Koncertnoj dvorani Ivane Brli Maurani u Slavonskom Brodu, Centru Gervais u Opatiji, a uz potporu Ministarstva kulture i u Pukom otvorenom uilištu u Pazinu.
Antologijski programi koje je osmis- lio umjetniki voditelj Andrija Ivanan posveeni su autorima i glazbenim obra- ivaima koji su obiljeili umjetniki put Lada – prof. Zvonimiru Ljevakoviu, dr. sc. Ivanu Ivananu, Boidaru Potoniku, Marijanu Makaru i drugima.
„U mjesecu u kojem obiljeavamo 69. roendan, LADO predstavlja niz cjelove- ernjih plesnih koncerata, a osim suradnje
piše LIVIJA
Program ”Antologija II”, posveen autorima i glazbenim obraivaima koji su obiljeili umjetniki put Ansambla LADO, osmislio je umjetniki voditelj Andrija Ivanan
RASPORED ROENDANSKIH KONCERATA
13. studenoga Koncertna dvorana ”Ivana Brli Maurani”, Slavonski Brod 16. studenoga Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb 20. studenoga Centar Gervais, Opatija 21. studenoga Puko otvoreno uilište Pazin, Pazin 26. studenoga Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, zajedniki koncert s Ansamblom KOLO s programom ”Ruku pod ruku 2.0.“, Zagreb
s kolegama iz Ansambla KOLO, posebno se veselimo nastupima u drugim gradovima Hrvatske. Bilo nam je iznimno drago prvi put nastupiti u prekrasnoj dvorani Centra Gervais u Opatiji”, istaknuo je Krešimir Dabo, ravnatelj Ansambla LADO.
Samo nekoliko tjedana nakon uspješ- nog koncerta u Beogradu, LADO je 26. studenoga, zajedno s umjetnicima Ansam- bla KOLO nastupio u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Zagrebakoj publici predstavljen je zajedniki program „Ruku pod ruku 2.0.”. Tako je nastavljena obnov- ljena suradnju dvaju ansambala zapoeta 2016. godine.
34 35lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
Iva Piler oduševila je publiku svojom solo izvedbom
LADO je Osijeku predstavio novi program koji je na otvorenome gledala publika pristigla iz cijele Slavonije
a programu prvog Panon- skog folklornog festivala, u godini europske kulturne baštine, trea veer išekivala
se s posebnim zanimanjem. Gledatelji su 24. lipnja svoja mjesta popunjavali ve u popodnevnim satima, a uoi nastupa Ansambla LADO u 21 sat slobodno mjesto moglo se pronai još samo na travnjaku.
Bilo je ondje ljudi razliite dobi, inte- resa i profesija, od zaljubljenika u tradicij- sku kulturu i folklor kao njegovu snanu sastavnicu, folkloraša, do dezera, od odra- slih do onih najmlaih posjetitelja koji su – moda – mislili da e se na velikom video zidu prikazivati njima omiljeni crtii.
P R V I P A N O N S K I F O L K L O R N I F E S T I V A L
Programom ”Ideju regruti” LADO je Osjeanima i publici pristigloj iz cijele istone Slavonije priredio nezaboravnu veer, a u njegovu su nastupu uivali svi naraštaji
Pod zvjezdanim osjekim nebom
snimila PETRA SLOBODNJAK
N
i ljubav. U predveerju Dana dravnosti putovali smo s Ansamblom LADO cijelom Lijepom Našom, ali i širim prostorima. Malo sitnim bolama i brzim kolom, pa tanecom z mesta i na okolo, koracima junomorav- skih Hrvata, za kolovoom Linom, kuri- tarima i vekslin polkom. Zastadosmo – pa kreemo ponovno! ikalicom do popasove, pa Judin polkom do Balarina i svi u svatove turopoljske na ples za partu! Ladovci i gle- datelji zajedno. U nekim trenucima glasno i snano, tako da se uje nadaleko i naširoko, a katkad s tihim zvucima violine, uskla- enim s vodenpjevom dravskih valova na putu prema monom Dunavu.
Vrijeme je te veeri proletjelo. Kao i ostalih dana i noi tijekom trajanja Panon- skog folklornog festivala, prvog u povijesti našega grada. Od izvornih grupa, ponajbo- ljih ansambala i društava iz naše zemlje, Hrvata iz Maarske pa do Ansambla LADO,
veleposlanika nacionalnog identiteta i brinog uvara hrvatske folklorne baštine, festival je emocijama i radošu ispunio najoptimistinija oekivanja publike.
Nisam zaboravio na plavog djeaia s poetka prie. Prišao sam mu u koncertnoj stanci i pitao ga kako se zove. Zagledan u pozornicu, okrenuo mi je lea i pokazao ruksak na kojemu je pisalo: IVAN.
Uza secesijski zdenac, na travnjaku na desnoj obali Drave, ispod vedrog osjekog neba – tako se barem inilo – okupio se cijeli grad. Bio je ondje i jedan djeai plavi, koji e se još jednom pojaviti u ovoj prii...
Na prvu zvonjavu konkatedrale ija su zvona te nedjelje otkucavala posljednje sekunde dvadesetog sata, amor je utih- nuo. Na deveti zvon pozornicu su poeli osvajati nasmijani, vedri i dobro raspolo- eni lanovi Ansambla LADO. Iznad njih natpis: „Ideju regruti”.
Tako je nazvan stominutni program meimurskih pjesama koji je koreograf- ski i glazbeno sjedinio dr. sc. Ivan Ivan- an, udahnuvši im ivot, izvornu ljepotu
„Ivane, svia li ti se kako umjetnici pje- vaju i plešu?” upitah ga.
Djeai izvadi kaiprst iz usta i pokae mi pozornicu na kojoj je uskoro trebao poeti drugi dio koncerta, a zatim podigne ruicu i pogled prema nebu...
Baš mu smetam, sve je rekao, pomi- slih. Tako je to kad LADO nastupa pod zvjezdanim osjekim nebom u emu istinski uivaju svi naraštaji, od naj- mlaih do publike srednje i starije dobi.
36 37lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
G O S T O V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
Ladovci na probi HKD-a Napredak Busovaa
LADO U KISELJAKU I VIONICI Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO gostovao je od 28. lipnja do 2. srpnja 2018. u Kiseljaku i Vionici. Cjeloveernji plesni koncert „Ideju regruti” odran je 29. lipnja 2018. u Sportskoj dvorani Kiseljak pred više od 1500 gledatelja, u sklopu sveane završ-
piše INA KOSTELAC
ARHIVA HKD-A NAPREDAK BUSOVAA
Cjeloveernjim programom ”Ideju regruti” LADO je oduševio publiku u Kiseljaku i Vionici, a u itluku su mu se pridruili makedonski TANEC i beogradsko KOLO. Susret triju ansambala završio je zajednikim gledanjem nogometne utakmice Hrvatska – Danska u veselu i napetu ozraju nogometnih navijaa
Kad regruti plešu i pjevaju
nice petog izdanja manifestacije „Hrvat- sko proljee Središnje Bosne”. Priredbu su organizirale Opine Kiseljak, Udruga mladih Efekt i folklorni sastav pri HKD Napredak. Veer uoi svojega koncerta umjetnici Ansambla posjetili su probni nastup hrvatskog folklornog sastava HKD Napredak, pruajui im tako potporu i ohrabrujui ih za nastup.
LADO je još jednom potvrdio da svoje nastupe sustavno organizira i u manjim mjestima u kojima ga posjetitelji doe- kuju otvorena srca, obuzeti osjeajima bliskosti s nacionalnom folklornom bašti- nom. Takvi dogaaji pobuuju jak emocio- nalni naboj izmeu izvoaa i publike te jednima i drugima ostaju u trajnom sje- anju.
KOLO, TANEC I LADO U ITLUKU Skraeni plesni koncert iz programa „Ideju regruti” odrao je LADO 1. srpnja u herce- govakom mjestu Vionica, u sklopu VII. meunarodne veeri folklora „Vionica 2018”. Iste su veeri nastupili Ansambl KOLO iz Srbije i makedonski nacionalni ansambl TANEC. Koncert je pratilo tristoti- njak oduševljenih posjetitelja. Te se veeri igrala i nogometna utakmica Hrvatska – Danska zbog koje su se u garderobi okupili
umjetnici svih ansambala. Slavljeniki ugo- aj s pozornice u garderobi se pretvorio u napeto navijanje, popraeno uzbuenjem navijaa koji pomno prate nogometne utak- mice. Svim e sudionicima taj neobian susret folklornog nastupa lanova triju ansambala, ujedno strastvenih nogomet- nih navijaa, ostati u trajnom sjeanju. U garderobi je vladala napeta i vesela atmos- fera koja bi mogla biti uzor ponašanju navi- jaa na stadionskim tribinama.
Organizator je na kraju koncerta ravnateljima uruio slike kao uspomenu na zajedniku veer u Vionici
Umjetnici Lada i Kola vatreni su nogometni navijai što je potvrdila napeta atmosfera iza pozornice
38 39lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
Folklorni susret organizirao je Maarski institut u Zagrebu i Anna Szlanyinka (gore).
Nadigravanje hrvatskog i maarskog cimbalista oduševilo je publiku (dolje i dolje lijevo)
Nj. E. József Zoltán Magyar, veleposlanik Maarske u Hrvatskoj zahvalio je nakon koncerta umjetnicima i sponzorima
Folklor ne poznaje i ne priznaje granice meu dravama, a to je potvrdio i zajedniki nastup Maarskog dravnog narodnog ansambla MÁNE i Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu
MÁNE prvi put u Hrvatskoj
M E U N A R O D N A S U R A D N J A
piše LIVIJA ZGURI snimila PETRA SLOBODNJAK
M aarski dravni narodni ansambl MÁNE u 70 godina postojanja pred hrvatskom je publikom
prvi put nastupio 29. svibnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.
Suradnja Lada i MÁNEA zapoela je 2017. godine u Maarskom institutu u Zagrebu, kada su se umjetnici obaju ansambala prisje- ali Antala Kricskovicsa, hrvatskoga ples- nog umjetnika iz Maarske, koreografa Maarskoga dravnog narodnog ansambla i nekadašnjeg plesaa pjevaa Lada. Mnogi istiu kako je njegova umjetnost snano
povezivala kulture obaju naroda. Orkestar i plesai MÁNEA prikazali su
zagrebakoj publici, uz autentinu glaz- benu pratnju, najljepše maarske narodne plesove Kalocsa, Szatmára i Kalotaszega. Umjetnici Lada otplesali su plesove s otoka Cresa, iz Baranje i Meimurja.
„elimo da se prepozna kako Maar- ska danas nije samo ono što znae njezine slubene granice. Kada govorimo o proš- losti i kulturnoj baštini, plesovima, zvu- kovima, ak i lijepim glasovima mladih djevojaka i mladia, moemo predstaviti
INA-Industrija nafte d.d. jedan je od sponzora zajednikog koncerta Ansambla LADO i Maarskog dravnog narodnog ansambla MÁNE, odrana 29. svibnja u KD Vatroslava Lisinskog. Najvea naftna kompanija u Hrvatskoj godinama je ukljuena u razliite aktivnosti koje pridonose razvitku društva na svim podrujima. To ukljuuje i potporu razliitim kulturnim projektima i ustanovama. INA je prepoznala vanost kulturnog povezivanja Hrvatske i Maarske te ouvanje nematerijalne baštine koju LADO desetljeima predstavlja na domaim i inozemnim pozornicama.
INA sponzorirala zajedniki koncert profesionalnih ansambala Hrvatske i Maarske
Pavo Begovac
P R O M A K N U A
avo Begovac, Boris Harfman, Igor Horvat, Snjeana Hulina, Kristina Opai Vruina i Draen Zovko u travnju su s mjesta plesa pjeva srednjih uloga promovirani u soliste Ansambla LADO. Zavrijedili su to svojim dugogodišnjim radom, napretkom u tehnikoj i stilskoj izvedbi plesnih i vokalnih elemenata poka-
zanih tijekom izvoenja cjeloveernjih plesnih programa i vokalnih koncerata u proteklim sezonama. Oni su umjetnici koji kontinuirano napreduju, poticaj su mlaim kolegama, a promaknue u novu kategoriju odraz je njihove savjesnosti i predanosti izvedbenom dijelu programa, brige o nošnjama i scenskom izgledu te kolegijal- nog ponašanja i poticanja timskog rada u kolektivu.
Plesai i pjevai koji kontinuirano napreduju i poticaj su mlaim kolegama promaknuti su u soliste
P
snimila PETRA SLOBODNJAK
Draen Zovko
kad se prisjeamo i 150. godišnjice Hrvat- sko-ugarske nagodbe kojom smo u drugoj polovici 19. stoljea poeli stvarati mode- ran svijet”, rekao je Nj. E. József Zoltán Magyar, veleposlanik Maarske na kon- ferenciji za novinare odranoj povodom predstavljanja zajednikog koncerta.
Na program i plodnu suradnju osvrnula se i Maria Ferencz, projektna menaderica vanjskih poslova ansambla MÁNE: „Oni koji se bave folklorom i poviješu folklora dobro znaju da su repertoari nekih bliskih zemalja isprepleteni i nadopunjuju se što samo potvruje da u kulturi nema granica. Nadam se da e zagrebaka publika u ovom nastupu doivjeti mnoga ugodna iznena- enja u plesnim kretnjama, plesovima, pjesmama i kostimima, odnosno narodnim nošnjama. Nastupit emo s najudesnijim, najmelodinijim, najritminijim plesovima i pjesmama Karpatskog bazena. I to dijela na podruju Maarske te onih dijelova u kojima ive preteito Maari.”
Koncert se ostvario uz potporu MOL Grupe i INA-e.
M E U N A R O D N A S U R A D N J A
cijeli Karpatski bazen. Razdvajaju nas i Drava i Mura, ali u folkloru nema granica ni zidova i nadam se poetku dalekose- nije suradnje kojom emo nadoknaditi dosadašnje propuste. Povijesno gledano, imamo zajednike junake i iznimno mi je drago što emo koncert u najveoj kon- certnoj dvorani u Zagrebu odrati u doba
Na koncertu su bili nazoni visoki dunosnici (sasvim gore)
Program je trajao više od dva sata
42 43lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
Vokalno-instrumentalnim koncertima u Dubrovniku, Mostaru i Tivtu LADO je potvrdio svoju umjetniku svestranost, a nastupom u Crnoj Gori ukljuio se u meunarodni projekt ”Putevima bokeljskih Hrvata”
I
Tragovima bokeljskih Hrvata
ako se u poimanju javnosti LADO naj- eše doivljava kao plesni ansambl, on ipak nije samo to: s jednakim arom
Ladovi umjetnici izvode vokalno-instru- mentalne programe kojima hrvatskoj i inozemnoj publici predstavljaju bogatstva nacionalne tradicijske umjetnosti.
Sredinom travnja LADO je odrao tri vokalno-instrumentalna koncerta u Mostaru, Tivtu i Dubrovniku.
Proteklo je više od 10 godina od posljed- njeg nastupa Ansambla LADO u Crnoj Gori. I ovog je puta Ansambl u Tivtu odu- ševio crnogorsku publiku koja je uivala u izvedbama poznatih hrvatskih narod- nih pjesama, ali i napjeva iz Boke kotor- ske posebno pripremljenih za tu prigodu. Koncert odran 14. travnja u Domu voj- ske oznaio je poetak meunarodnog kulturnog projekta „Putevima bokeljskih Hrvata”, nastavljen u Hrvatskoj izlobom
pišu INA KOSTELAC I LIVIJA ZGURI snimke LUKO BRAILO I FOTO ARHIVA AGENCIJE SELECT PR
J U N A T U R N E J A
mladih crnogorskih likovnih umjetnika. „Cilj je projekta prikaz i upoznavanje
kulturne baštine dvaju naroda, poticanje razumijevanja stvaralaštva mladih nara- štaja i osnaivanje suivota dvaju naroda u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Graani Hrvat- ske moi e se u sljedeih nekoliko godina upoznati s kulturnom baštinom duboko ukorijenjenom u povijest i Hrvatske i Crne Gore”, istaknuo je autor projekta Toni Dabinovi.
Prije gostovanja u Crnoj Gori LADO je nastupio u prepunoj Velikoj dvorani Hrvat- skog doma hercega Stjepana Kosae, u sklopu Mostarskoga proljea 2018. – XX. dana Matice hrvatske u Mostaru.
Gostovanje je završeno 16. travnja u Dubrovniku koncertom nazvanim „Dobar veer, dobri ljudi” u organizaciji naših dra- gih prijatelja iz Folklornog ansambla Lino i Kazališta Marina Dria.
LADO je u program uvrstio nekoliko napjeva Hrvata iz Boke kotorske
Ladovci na otoiu Gospa od Škrpjela ispred Perasta u bokokotorskom zaljevu
Toni Dabinovi, organizator koncerta u Tivtu i Ranko Vuini, PR strunjak
LADO je publiku u Dubrovniku iznenadio proljetnim vokalno-instrumentalnim koncertom
Domaini koncerta u Dubrovniku: predsjednik GV-a Marko Potrebica, ravnatelj Lina Vlaho Kljunak i ravnatelj Kazališta M. Dria Mato Frankovi
44 45lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
I N O Z E M N O G O S T O V A N J E
Orkestar Ansambla LADO, nakon izvrsnog koncerta u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, nastupio je i u Beu u sklopu 14. festivala hrvatske glazbe u tom gradu, pokazujui virtuoznost sviranja na tradicijskim glazbalima kojim su ovladali svi lanovi Orkestra
Orkestar Lada u Zagrebu i Beu
piše JOSIP NALIS (savjetnik ravnatelja KD
Vatroslava Lisinskog)
maloj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu Orkestar Lada odrao je
7. listopada izvrstan koncert koji je publika nagradila dugotrajnim pljeskom. Isti je program pred- stavljen i na 14. festivalu hrvatske glazbe u Beu. U sklopu festivala u Beu voditelj Orkestra Alan Kanski i graditelj i svira Stjepan Vekovi odrali su jednosatnu
radionicu hrvatskih tradicijskih glazbala. Polaznici radionice upo- znali su se na predavanjima i u praktinoj obuci s bogatstvom tradicionalnih hrvatskih glazbala te njihovom izradom i uporabom.
Veernjim koncertom Orke- star je posjetitelje upoznao s raskošnom tradicijskom i folklor- nom baštinom cijele Hrvatske.
Izvrsno osmišljen orkestralni
program izveden je tek drugi put, ubrzo nakon premijerne izvedbe u Maloj dvorani Vatroslava Lisin- skog. Nastup je oduševio publiku i u Zagrebu i u Beu. Bila je to još jedna potvrda iznimne kvalitete Ladova Orkestra koji tvori 14 glazbenika multiinstrumentali- sta. Sviraju osamdesetak tradi- cijskih glazbala iz svih hrvatskih regija.
U Gostovanje Orkestra Ansambla
LADO u Beu tematski se nado- vezalo na preostala etiri kon- certa Festivala ime je zaokruena lepeza glazbenih stilova i anrova, a bekoj publici predstavljeno ono najbolje iz Hrvatske.
I obiljeavanje predstojee veli-
Ladovi glazbenici pripremili su raznolik program i izveli više od 20 pjesama
Radionice u Beu bile su namijenjene studentima Sveuilišta za glazbu i scensku umjetnost
ke 70. godišnjice Ansambla, kao i mini 15. obljetnice Festivala 2019., planira se gostovanjem cije- log Ansambla u Beu. Tako bi bila nastavljena hvalevrijedna suradnja Festivala i Ansambla LADO.
Oba dogaanja ostvarena su uz potporu Sveuilišta za glazbu
i scensku umjetnost u Beu (Universität für Musik und dar- stellende Kunst Wien) – Odsjeka za muzikologiju i folkloristiku. Festival od poetka podupiru Grad Zagreb, Ministarstvo kul- ture i Turistika zajednica grada Zagreba.
46 47lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
S T R U N I S K U P
euupanijski struni skup „Uloga ravnatelja u izgrad- nji identiteta na temeljima baštine Republike Hrvat-
ske”, namijenjen ravnateljima pred- školskih ustanova, odran je 15. veljae 2018. u prostorijama Ansambla LADO. Taj je struni skup rezultat dugogodišnje uspješne suradnje Agencije za odgoj i obra- zovanje i vodstva Ansambla LADO.
Ravnatelji, strunjaci kljuni za osi- guranje kvalitete u odgoju i obrazovanju, mogli su jaati svoje sposobnosti na tom podruju u 2018. godini, proglašenoj godi- nom europske baštine. Jedan od ciljeva
Mpiše INGA SEME STOJNOVI (voditeljica strunog skupa)
snimila PETRA SLOBODNJAK
Identitet u korijenima nacionalne baštine
skupa bio je osvijestiti vanost izgrad- nje identiteta na svim razinama odgoj- no-obrazovnog rada na temeljima baštine. O temama kao što su „Jezini identitet u ranoj i predškolskoj dobi”, „Profesionali- zacija izvedbene tradicijske umjetnosti na
primjeru Ansambla LADO”, „Razvoj Instituta za etno- logiju i folkloristiku” i „100 godina Etnografskog muzeja u Zagrebu” govorili su strunjaci iz tih usta- nova. Ravnatelji su pozorno pratili ono što su im govorili mr. sc. Inga Seme Stojnovi, viša savjetnica za ravnatelje
u predškolskim ustanovama Agencije za odgoj i obrazovanje, i prof. Tihana Šimuni, voditeljica Odjela za ope poslove, Krešimir Dabo, ravnatelj Ansambla LADO, dr. sc. Iva Niemi, znanstvena suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku i Katarina Buši, viša kustosica Etnografskog muzeja.
Osim Krešimira Dabe, u ostvarivanju ciljeva strunog skupa pomogli su mnogi umjetnici Ansambla LADO. Zahvaljujui njima ravnatelji predškolskih ustanova mogli su uti, vidjeti i sudjelovati na radio- nici tradicijskih glazbala. Vodili su je vodi- telj orkestra LADO Alan Kanski i solist Stjepan Vekovi. Radionicu tradicijskih plesova vodio je plesni par, solisti Vlatka Hliš i eljko Kveštak uz pratnju korepeti- tora Antuna Kotteka. Na strunom skupu bili su nazoni i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja te Gradskog ureda za obrazovanje. Ravnatelji su struni skup ocijenili izvr- snim, iznimno zadovoljni organizacijom, primjenjivošu steenih znanja, priprem- ljenošu izlagaa, jasnoom izlaganja i svim ostalim motrištima strunog okupljanja i prijenosa znanja.
Inga Seme Stojnovi i Tihana Šimuni iz AZOO-a
oujku 2018. predstavnici Lada predstavili su se videoprojek- cijom u amaterskim i profesio- nalnim školama plesa u Moskvi.
Ladovi solisti Jasenka Blaon i Miljenko Piš- kori pripremili su materijale za osnovne i napredne plesne radionice, a u sklopu pre- zentacije, zajedno s Ladovom PR-icom Livijom Zguri, odgovarali su na pitanja publike. Projekt je podralo i Veleposlan- stvo RH u Moskvi.
Prvo predstavljanje i radionica odrani su u Plesnom studiju Moiseyev. Mladii u dobi od 13 do 15 godina koji ele postati profesionalni plesai postavljali su pitanja o obui, odjei i drugim detaljima vezanim uz narodne nošnje. Radionica je bila vrlo posjeena. Zbog toga je voditeljica studija Gusel Anapayeva, bivša zvijezda Moiseyeva baleta, zamolila uvid u tehnike pojedino- sti potrebne za izvedbu hrvatskih plesova. Sada poduava mlade plesae, a iznimno cijeni Ansambl LADO.
Sljedee predstavljanje odrano je u Školi za dodatno obrazovanje koje je gledalo više od 350-ero djece i roditelja. Zanimalo ih je zašto su se Jasenka i Miljenko posvetili ple- sakim karijerama u Ansamblu LADO.
„Jedini razlog bila je ljubav. Ništa drugo, samo ljubav”, rekla je Jasenka. Taj iskreni odgovor, razliit od uobiajeno dugih govora kojima se obrazlau razlozi za posveenost nekom poslu, publika je nagradila aplau- zom. Miljenko je poduio stariju skupinu „tajnim” plesnim kretnjama.
U
Na poziv Veleposlanstva Republike Hrvatske u Rusiji, od 1. do 6. oujka u nekoliko plesnih škola u Moskvi odrane su plesne radionice i predavanja o Ansamblu LADO koji su otvorili put prema nastupu Ansambla u Ruskoj Federaciji
Hrvatski folklor u Moskvi
M E U N A R O D N A S U R A D N J A
piše EKATERINA GORIACHEVA (direktorica Top Event Ltd., Moskva)
snimila LIVIJA ZGURI
„Hrvatski ples izgleda jednostavno kada ga gledate, ali teak je kada ga plešete. Zadi- vila nas je raznolikost regionalnih plesova u Hrvatskoj. elimo hrvatskim plesovima obogaivati naš repertoar”, rekla je uite- ljica grupe Eleonora Filimonova.
Posljednje predstavljanje posjetilo je 350-ero gledatelja, ukljuujui predstav- nika Moskovskog gradskog ureda za obra- zovanje i predstavnika Veleposlanstva RH u Moskvi.
„elimo otplesati hrvatski ples kojemu e se diviti gledatelji iz Rusije, pa ak i Hrvatske. Moda bismo mogli sudjelovati na jednom od koncerata ansambla LADO u Moskvi i zadiviti publiku nekim ruskim plesom”, zakljuila je voditeljica škole Elena Potapova.
Više od 820-ero ljudi vidjelo je predstav- ljanja, a oko 180-ero sudjelovalo u radioni- cama. Iako je LADO i prije bio u Moskvi, naš je program u pravom svjetlu ruskoj publici
Drugi dio plesnih radionica, odranih od 10. do 13. listopada 2018. u Sankt Petersburgu, vodio je Alen Šuškovi, plesni voditelj Lada. Odrao je master-classove naprednim plesnim grupama (72 plesaa), etiri prezentacije Lada i press konferenciju za nove polaznike etiriju radionica na kojima je sudjelovalo 140-ero plesaa. Na predstavljanju je sudjelovala i Maja Foreti, diplomatska predstavnica Veleposlanstva RH u Ruskoj Federaciji zaduena za kulturni sektor. Prema rijeima Ekaterine Goriacheve, organizatorice i direktorice Top Event Ltd., svi sudionici, ukljuujui polaznike, njihove roditelje i profesore zanimali su se za hrvatsku kulturu, posebno narodne plesove, a voljeli bi vidjeti nastupe Ansambla LADO na koncertima u Rusiji.
piše INA KOSTELAC
Zanimanje za hrvatsku kulturu
predstavio Ansambl. Bilo je vano u pro- gram ukljuiti škole i mlade plesae s rodi- teljima. eljeli bismo da hrvatski folklor u Rusiji postane još cjenjeniji. Naši sadašnji i budui projekti pomoi e Ansamblu LADO da uspješno nastupi u Rusiji.
48 49lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
Na etverodnevnom Ethno summitu TradicijaNova odranu u Beogradu pokazano je kako tradicijska umjetnost, postupno se mijenjajui, komunicira sa suvremenim svijetom. Zajedniki nastup Ansambla KOLO i Ansambla LADO bio je oivotvorenje svega za što se zalae TradicijaNova
nsambl KOLO organizirao je u Beogradu poetkom studenoga tijekom etiri dana drugi po redu Ethno summit Tradicija-
Nova. Ideja, tenja i cilj TradicijeNove stva- ranje je novoga ruha tradicije, novog ruha ansambala i novog ruha naše kulture.
Ansambl KOLO pomno uva prošlost i tradicijsku kulture Srbije. To je radio pret- hodnih 70 godina i radit e sljedeih 170. U sri je to postojanja i poslanja KOLA i nikada se nee promijeniti.
No TradicijaNova predstavlja zamisao potrebe mijenjanja umjetnosti narodnog plesa i pjesama u skladu s vremenom, ne samo da bi mu se prilagodili ve da bi pota-
A
snimile JELENA JANKOVI
I PETRA SLOBODNJAK
Dva su ansambla te veeri, dijelei istu scenu i prikazavši ono što ih ini poseb- nima pokazali svoje jedinstvene identi- tete i prošlost koju predstavljaju.
Demonstrirali su i koliko su meu- sobno komplementarni i kako dvije bliske kulture i dva slina kulturološka i umjet- nika naslijea mogu, prikau li se jedni pokraj drugih, stvoriti ozraje i umjetniki dojam koji nadilazi obian zbir dvaju razli- itih nastupa na istom koncertu. Ukratko, taj je koncert bio oivotvorenje svega što TradicijaNova eli biti.
Istodobno je u Bitef teatru meuna- rodna grupa plesaa iz nekoliko ansam- bala, uz vodstvo dramskih umjetnika iz Beograda, poela rad u kreativnoj radionici u kojoj su tijekom etiriju dana istraivali ulogu plesa u narodnim obiajima.
Drugog dana summita u istom su kaza- lištu predstavljene dvije izvedbe. Odsjek za narodne plesove Baletske škole u Novom Sadu publici je predstavio „Mel- ting Pot“, a KOLO je izvelo svoju novu koreografiju „Srpska fantazija”.
U Bitef Art Kafeu odran je performans „LADO Electro 2.0”.
E T H N O S U M M I T
knuli oblikovanje i usmjeravanje kulture u budunosti. Sve najbolje od onoga što imamo u kombinaciji s najzanimljivijim tokovima svijeta koji dolazi. Naša tradi- cija, ali na potpuno nov nain.
Prvoga dana summita KOLO i LADO zajednikim su nastupom „Ruku pod ruku 2.0“ u Kombank Dvorani slubeno otvorili festival. To je bio njihov trei zajedniki koncert nakon višedesetljetne pauze.
I taj je nastup u prepunom klubu poka- zao da LADO ima svoju publiku u Beo- gradu i da su napori Ansambla da današnjoj publici priblii svoje stvaralaštvo urodili plodom. Suvremeno i tradicionalno esto izgledaju i predstavljeni su kao da su u vjenom meusobnom sukobu i prema tome bi publika trebala odabrati pripada li jednom ili drugom taboru. Lado Electro 2.0 ne samo da je pokazao kako to nije tono ve da se sjedinjenjem suvremenog i narodnog moe stvoriti potpuno auten- tino umjetniko djelo.
U subotu, treeg dana summita, Tradi- cijaNova ugostila je u Beogradu boje Irske. U Ateljeu 212 publici su se performansom predstavili studenti Irske Svjetske Akade- mije glazbe i plesa u Limericku.
Posljednji dan summita okrunjen je kreativnom radionicom na kojoj su umjet- nici etiriju razliitih ansambala meu- sobnom fuzijom tradicionalnih plesova i glazbe stvorili jedinstveno dramsko-ple- sno djelo. U njemu se zabranjena ljubav, smrt i vjenanje prikazuju plesom, poka- zujui sve lijepo i sve zastrašujue ime se narodni ples i glazba bave posljednjih
nekoliko tisuljea. Svaki nastup na TradicijiNovoj popra-
en je iscrpnim razgovorom o onome što je publika vidjela, a u njemu su sudjelovali izvoai, kreatori, kritiari i gledatelji.
Zbog svega toga stvorena je Tradicija- Nova. Drugo izdanje Ethno summita novi je iskorak u postizanju cilja – postu- pnog preobraaja poimanja tradicionalne umjetnosti i naina na koji ona komuni- cira sa suvremenim svijetom.
Radionice za umjetnike pokazale su se iznimno korisnima (lijevo i dolje)
Zajedniki naklon obaju ansambala nakon bisa (gore). Drugoga dana summita predstavio se LADO Electro (dolje)
Na koncertu u dvorani Kombank bilo je nazono gotovo 2000 gledatelja
50 51lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
Ansambl LADO nastupio je u obnovljenoj kazališnoj dvorani s publici omiljenim programom ”Narodil se mladi Kralj” Vida Baloga i Tomislava Uhlika
azalište Komedija i Ansambl LADO i ove su godine na pozornici obnovljene kazališne dvorane na zagreba- kom Kaptolu uprizorili veselo boino prikazanje s pjevanjem i kolom „Narodil se mladi Kralj“ autora Vida
Baloga i Tomislava Uhlika. U pet stavaka koji tvore slobodnu stilizaciju meimursko-po-
dravskoga glazbenog izriaja umjetnici Ansambla LADO i glumci Kazališta Komedija vodili su ushienu publiku od prikaza Navje-
štenja preko Marijina i Josipova lutanja u potrazi za mjestom pri- kladnim za porod do Tri mudraca koji su pronašli malog Isusa i, naposljetku, velikog završnog veselja u osvijetljenom Betlehemu. Publika je izvoae nagradila dugim i toplim pljeskom.
Predstava praizvedena 13. prosinca 2000. godine, kad su prika- zivane dvije izvedbe dnevno, postala je jedna od najomiljenijih na repertoaru Kazališta Komedija. Tako je bilo i ove godine. Sve tri izvedbe – 7., 8. i 10. prosinca – bile su rasprodane danima unaprijed.
K
snimila PETRA SLOBODNJAK
P O N O V N O N A K A P T O L U
Sjedinjenjenjem dvaju ansambala izvedeno je popularno boino prikazanje /
Kristina Opai Vruina i Dubravko Radi izvodili su solo dionice na premijernoj izvedbi
Završni naklon popraen je vrlo emotivnim reagiranjem publike
Maestro Bojan Pogrmilovi na završnom naklonu
52 53lado godišnjak 2018. lado godišnjak 2018.
inglom „Ljeljo”, objavljenim po- etkom veljae, najavljen je dvo- struki nosa zvuka „LADO Electro 2.0. Memorabilium” na kojemu
su izvrsno usklaene elektronika i tra- dicijska glazba. Nakon izdavanja CD-ova, snimljeni su i video spotovi za „Lepi val- cer” i „Kolo”.
„Gotovo je nevjerojatno da hrvatski tradicijski instrumenti koji su pozivali na ples ili tugovali zbog ivota unatrag neko- liko stotina godina, i danas mogu na isti nain djelovati u elektronikom okruju suvremene klupske glazbe, ne gubei pri- tom na uvjerljivosti i emociji”, istaknuo je
S
”LADO Electro 2.0 Memorabilium” novi je dvostruki album u izdanju Aquarius Recordsa koji sadri više vokalnih elemenata s Ladova repertoara, ali i tradicijskih napjeva otpjevanih onako kako je svojstveno Ansamblu LADO
Sklad tradicijske i elektronike glazbe
glazbeni kritiar Dubravko Jagati u pred- govoru knjiice CD-a.
Prvi album „LADO Electro” objavljen je 2003. godine kada je i zapoela suradnja Ladova plesaa pjevaa Borisa Harfmana s ve afirmiranim glazbenikom Hrvojem Crniem Boxerom. Za razliku od prvijenca na kojemu su se isticali instrumentali, novi album „LADO Electro 2.0. Memora- bilium” sadri više vokalnih elemenata. Naime, dio odabranih pjesama s Ladova su repertoara ili nadahnute dijelovima nekih koreografija, a dio su tradicijski napjevi otpjevani kako to ini Lado.
U povodu izlaska dvostrukog albuma u Pikto galeriji u Branimir centru do 26. veljae mogle su se razgledati fotografije Petre Slobodnjak kojima je opremljena knjiica novog nosaa zvuka.
LADO Electro odrao je tijekom godine nekoliko koncerata. Ladarice, Stjepan Ve- kovi na tradicijskim instrumentima te Boris Harfman i Hrvoje Crni za DJ pultom svojim su live izvedbama 19. lipnja oduše- vili prepunu dvoranu Vintage u Industrial Baru. Nastup su ponovili 21. rujna na pozornici Shock Show Industry D’Katran. Svoj DJ set HR Electro izvodio je tijekom
D I S K O G R A F I J A
piše LIVIJA ZGURI
snimila PETRA SLOBODNJAK
ethno summita TradicijaNova u Beogradu 2. studenoga.
Nastupi su bili popraeni video projek- cijama spotova Alena Vukovia i Roka Crnia.
Pjesme s albuma nadahnule su umjet- nikog voditelja Andriju Ivanana za najave koncerata za sezonu 2017. i 2018.
Pedstavljanje albuma odrano je u Pikto galeriji
Koncertima u Vintageu (gore i desno) i Katranu (dolje i dolje desno) LADO je osvojio novu publiku
54 55lado godi