2013.

IMPRESSUM:

Godišnji izvještaj Zelenog telefona

VODITELJ PROJEKTA:

Margareta Maletić

AUTOR:

Anamarija Krišto

UDRUGA ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA

ZELENI OSIJEK

Opatijska 26f, Osijek

S A

D R

Ž A

J

I. U V O D……………………………………… 2

II. STATISTIKA POZIVA..................... 3

III. SLUČAJEVI ZELENOG TELEFONA… 7

IV. ZAKLJUČAK………………………......... 10

Godišnji izvještaj Zelenog telefona 1

Od 31. Siječnja 2014. godine predbroj 062 se mijenja u predbroj 072.

Novi broj ZT-a će glasiti:

072 123 456

!

I.

U V

O D

Zeleni telefon je servis Udruge

Zeleni Osijek namijenjen građanima s

ciljem podupiranja efikasnog rješavanja

problema u okolišu.

S provođenjem ovog projekta započeli

smo simbolično na Dan planete Zemlje -

22.4. 2002. Članicom Mreže Zelenih

telefona postali smo 2003.

Cilj ovog projekta je potaknuti aktivno

sudjelovanje građana i učinkovitiji rad

državnih službi te djelovati na brže i

savjesnije rješavanje problema zaštite

okoliša.

Zeleni telefon pokriva područje

Osječko-baranjske županije, Vukovarsko –

srijemske županije, Požeško - slavonske

županije te Brodsko - posavske županije.

Tri su uloge Zelenog telefona :

I. Savjetodavac (pružanje

informacija)

II. Posrednik/facilitator (pomoć u

rješavanju slučaja)

III. Izravni sudionik u rješavanju

slučaja

U 2013. godini primili smo ukupno 130

poziva građana na Zeleni telefon. To je u

prosjeku 11 poziva mjesečno. I ove godine

najzastupljenije kategorije su bile: otpad i

zelenilo.

Svi slučajevi su kategorizirani i

arhivirani. Prikupljeni podatci odličan su

indikator problema koji su građanima

prioritetni, a podaci mogu poslužiti i za

istraživanja stanja u okolišu.

Godišnji izvještaj Zelenog telefona 2

TABLICA 1

Tablica 1 prikazuje kretanje prijava u protekloj godini prema kategorijama. U 2013. godine

Zeleni telefon zaprimio je ukupno 130 poziva što je 45 prijava više nego prošle godine. Statistika

poziva ukazuje nam na važnost problematike otpada ali i nedostatnost informacija kojima

raspolažu građani. 47,6% od ukupnog broja zaprimljenih poziva odnosilo se upravo na Otpad. U

odnosu na prošlu godinu zaprimljeno je 18 poziva više. Pozivi su se uglavnom odnosili na upite

vezane za pravilno odlaganje i otkup elektroničkog otpada, glomaznog otpada, nepovratnih

ambalaža te prijave nesavjesnog zbrinjavanja otpada.

Veliki problem s kojim se susreću gotovo sva manja mjesta u Slavoniji je odvodnja, tj.

djelomični ili potpuni nedostatak sistema javne kanalizacije za otpadne vode domaćinstava. Na

većem djelu „naših“ Županija u upotrebi su septičke jame, koje svojim kapacitetom najčešće ne

zadovoljavaju potrebama, a i često su "domišljato" konstruirane i izrađene sa propusnim dnom, tako

da ih se ne treba često prazniti. Ujedno smo dobili informacije o stanju na terenu i snalažljivosti

pojedinaca koji otpadne vode iz domaćinstava ispuštaju direktno u napuštene bunare. Ti isti ljudi ne

razmišljaju o posljedicama takvog čina. Ne razmišljaju o tome koliko otpadne vode ispuštene u

bunar ugrožavaju kvalitetu, a ujedno i zdravstvenu ispravnost vode u našim čašama. Zabrinjavajući

je postotak upita građana vezano za taj problem.

Prema Zakonu o komunalnom redu, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda pripadaju

komunalnim djelatnostima što znači da podrazumijevaju i crpljenje, odvoz i odlaganje fekalija iz

septičkih, sabirnih i crnih jama. Pravo obavljanja te vrste komunalne djelatnosti stječe se

MJESEC B

uka

Gra

dn

ja

Otp

ad

Pro

me

t

Raz

no

Ru

dar

enje

Šum

e

Vo

de

Zele

nilo

Zrak

Živo

tin

je

Zrač

enje

Tlo

Uku

pn

o

1 3 2 1 1 7

2 6 1 7 3 4 3 2 1 10 4 8 1 1 1 5 1 17 5 6 1 6 3 16

6 9 1 1 1 3 15 7 2 1 1 2 1 1 1 9

8 2 1 2 2 7 9 8 1 1 1 11

10 4 2 1 7 11 3 1 4 1 3 2 14

12 7 1 2 10

UKUPNO 0 0 62 1 7 0 1 4 28 4 18 3 2 130

II.

S T

A T

I S

T I

K A

P

O Z

I V

A

Godišnji izvještaj Zelenog telefona 3

koncesijom kojom poduzetnik prilikom potpisivanja ugovora dobije točno određeno područje za

odlaganje te vrste otpada. Otpad iz osječkih septičkih jama i onih iz okolnih općina mora se odvoziti

isključivo na odlagalište u Nemetinu. Međutim, poduzetnici koji se privatno bave tim poslom,

sadržaj cisterni često odlažu na polja, njive, vrtove i druga neprikladna mjesta. S druge strane

građani kako bi izbjegli ikakva davanja za ove zakonom propisane usluge prazne iste u kanale

pored vlastitih kuća, polja, bunare; jednom riječju gdje

god stignu.

Prema nekim izvorima, svaki treći bunar u

panonskoj Hrvatskoj prekoračuje maksimalno

dozvoljenu koncentraciju za nitrate u pitkoj vodi, čime

ona postaje nepitka. (izvor: Ecologica,br.17/2008.)

Tako su vjerojatne posljedice, osim već spomenutog

onečišćenja pitkih i površinskih voda, vezane i uz

opadanje plodnosti tla (gubitak organske tvari,

erozija, onečišćenje pesticidima, teškim metalima,

veterinarskim pripravcima i dr.), onečišćenje zraka

koje je često pripisivano drugim izvorima (emisija

amonijaka i stakleničkih plinova) te uz gubitak

biološke raznolikosti (genetske, raznolikosti vrsta,

stanišnih tipova) i kakvoće krajobraza.

Zakonom o sanitarnoj inspekciji određeno je da će

sanitarni inspektor na mjestu izvršenja prekršaja

kaznom od 1.000 kuna kazniti odgovornu osobu,

odnosno korisnika objekta iz kojeg se otpadne vode

odvode u septičku ili sabirnu jamu, ako sabirnu jamu

ili nefermentirani sadržaj septičke jame prazni na

svom zemljištu, zemljištu drugog korisnika ili pak

na javnu, prometnu ili zelenu površinu.

Međutim novčana represija nije se u svim slučajevima pokazala kao adekvatan način liječenja ovog

problema naše zajednice. Sagledavanje alternativnih modela je neophodno kao npr. razmotriti

uvođenje i primjenu novih metoda pročišćavanja otpadnih voda (Biljni pročistači– lagune za

manja naselja) ili alternative septičkim jamama ( uređaji za biološko- anaerobno pročišćavanje

otpadnih voda – biorotor, biojame). Zdrav okoliš je potrebno očuvati, ne samo zbog nas i našeg

zdravog života, već zbog budućnosti i obaveze da okoliš sačuvamo za daljnje naraštaje.

Prirodna bogatstva zemlje –

uključujući zrak, vodu, tlo, biljni

i životinjski svijet i osobito

reprezentativne primjerke

prirodnih sustava – moraju se

očuvati za dobro sadašnjih i

budućih pokoljenja brižljivim

planiranjem i odgovarajućim

upravljanjem.

(Iz Deklaracije Organizacije

Ujedinjenih naroda o okolišu,

Stockholm, 1972. god.)

“

“

Godišnji izvještaj Zelenog telefona 4

U 2013. Godini od ukupnog broja

zaprimljenih poziva zaključeno je

94,61 % prijava (obzirom na

telefonski pružene informacije ili

samostalno postupanje Udruge za

prijavitelja kada Zeleni telefon prema

nadležnim tijelima potiče inspekcijske

nadzore, pa je postupak za Udrugu

završen kad je završen i upravni

postupak vođen pred nadležnim

inspekcijskim tijelima)

Sljedeći velik problem na koji ukazuje statistika zaprimljenih poziva (grafikon %) je Zelenilo.

21,54 % poziva odnosilo se na problematiku zagađenja i uništavanja zelenih površina ,

negodovanja građana zbog posječenih stabala i netransparentnog gospodarenja gradskih zelenilom.

Povećanje svijesti naših građana razvidno je iz broja zaprimljenih poziva koji se u odnosu na

prethodnu godinu povećao za gotovo 200 %. Na žalost nije bila rijetka pojava da sami građani

uništavaju stabla koja im smetaju iz razno raznih razloga; pogledu, oduzimaju parking mjesto i sl.

Sljedeća kategorija sa najviše poziva bila je Životinje.

Pozivatelji su imali primjedbe i pritužbe na rad farmi i

postupanje sa životinjama te u protekloj godini pokazali

visoki stupanj senzibiliteta spram naših roda posebice

onih tvrdoglavih koje su odlučile prezimiti u našim

krajevima.

0% 0%

47,69%

0,77%

5,38%

0% 0,77%3,08%

21,54%

2,08%

13,85%

2,31% 1,54%

Godišnji izvještaj Zelenog telefona 5

Ostale kategorije broje manji broj poziva i zauzimaju začelje naše statistike ali samo brojčano ne i

po važnosti. Građani u globalu postaju svjesniji situacija koje ih okružuju te su spremni poduzimati

prve korake u borbi za ostvarivanjem svojih prava na zdrav okoliš. Prvo što je potrebno da bi se

utjecalo na okoliš i branilo pravo na zdrav život je imati pristup relevantnim informacijama o

budućim projektima, odlukama, propisima. Upravo je stoga pravo na pristup informacijama temeljni

stup Aarhuške konvencijee. Hrvatska je postala stranka Aarhuške konvencije u lipnju 2007. godine

(NN-MU 7/08).

U Hrvatskoj je izglasan i poseban zakon, Zakon o pravu na pristup informacijama a na

građanima je da iskoriste sve aspekte tog zakona u najvećoj mogućoj mjeri. Riječ je o moćnom alatu

u borbi protiv korupcije primjenom kojeg se potiče transparentnost na svim nivoima vlasti i

poboljšava kvaliteta provedbe projekata . Pitanje je u kojoj je mjeri okolišna demokracija u

našoj zemlji stvarno zaživjela. U Hrvatskoj javne vlasti često ignoriraju zahtjeve građana,

prekoračuju rokove, otežavaju pristup. U prošloj godini imali smo dvadesetak upita građana

vezano za mogućnost pristupa informacijama polovici kojih smo pomogli pri ostvarivanju tog

prava. U narednoj godini nadamo se da će broj tih zahtjeva biti puno veći i postupak ostvarivanja

naših zakonom zajamčenih prava teći puno glađe.

Članak1:

„Radi doprinosa zaštiti prava svake osobe sadašnjega i budućih naraštaja na život u okolišu pogodnom za njegovo ili njezino

zdravlje i dobrobit, svaka će stranka jamčiti pravo pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju o okolišu i

pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša sukladno odredbama ove Konvencije.“

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u

odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša

sastavljena u Aarhusu 25. lipnja 1998.

“

Godišnji izvještaj Zelenog telefona 6

VINKOVAČ KE LIPE

Sječa stabala sitnolisnih i velikolisnih lipa u Ulici

Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Vinkovcima izazvala

je revolt kod pojedinih građana. Dovedeni pred zid

u nemogućnosti da pristupe točnim informacijama

po čijem je nalogu i zašto srušen ovaj više od 70

godina star drvored obratili su nama se za pomoć.

Prema navodima pozivatelja objašnjenje koje su

ishodili od Gradske uprave nije se podudaralo sa

stanjem na terenu a niti sa navodima stanara

ulice koji o peticiji koju su „potpisali“ nisu imali

nikakva saznanja a niti navodne probleme sa

korijenjem stabala koje „urasta u podrumske

prostorije“.

Podnijeli smo zahtjev za pristup informacijama

vezano za ovaj slučaj Upravnom odjelu za

prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša grada

Vinkovaca. Odgovor smo dobili u zakonskom roku

te je službeno potvrđeno kako peticija ne postoji te

je sječa odobrena na temelju zamolbe stanara

Ulice I.K.Sakcinskog koju je Mjesni odbor prihvatio

i prosjedio na daljnje postupanje.

Priložena preslika zamolbe je veoma upitna i

nepravilnosti su u ovom slučaju više nego očite ali

pravda je dovedena pred zid - drvoreda više nema,

nove sadnice su već zasađene, građani ogorčeni a

nečiji privatni interes zadovoljen.

Stanari ulice I.K.Sakcinskog prema našim savjetima

odlučili su se obratiti Upravnom inspektoru i

potražiti savjet o mogućnostima daljnjeg

postupanja te čekamo daljnje informacije o

slučaju. Pitanja koja nam se nameću kroz ovakve

slučajeve su tko štiti interese građana? Imaju li

građani pravo biti obaviješteni o promjenama u

svom neposrednom okolišu ili je ovo još jedna

borba protiv vjetrenjača.

Ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da gradsko

zelenilo također predstavlja imovinu grada, a

građani kao direktni uživaoci krajobraznih ljepota

grada imaju pravo uvida u transparentno i

racionalno upravljanje s njime i na tome treba

ustrajati i biti glasniji i prisutniji da se upravo

ovakvi slučajevi nakon kojih ostaje samo jedan

veliki upitnik i gorčina ne bi ponavljali.

III.

S

L U

Č A

J E

V I

Z E

L E

N O

G

T E

L E

F O

N A

Godišnji izvještaj Zelenog telefona 7

Godišnji izvještaj Zelenog telefona 8

“Naši proizvodi su napravljeni od

potpuno prirodnih materijala bez

ikakvih umjetnih dodataka. U

proizvodnom procesu koristimo

plin kao ekološki prihvatljiv

energent. Stalnim usavršavanjem

proizvodnog procesa reduciramo

potrošnju energije čime

doprinosimo smanjenju

globalnog zatopljenja.”

Izvor:

www.opeka.eu/Ekologija.aspx

OSJEČ KE ČIGLANE

Kako je proizvodnja opeke niskoakumulativna grana, a cigla

gotovo zanemariv trošak u ukupnoj građevinskoj izgradnji

poskupljenje plina bio je veliki udarac na troškove ove

grane te dovelo u pitanje opstanak mnogih ciglana na

opekarskom tržištu. Ovogodišnja događanja vezano za rad

Ciglane Cerje Tužno u Općini Maruševec potakli su naše

građane na razmišljanje ali i strah da se samovoljno i bez

tehničkih preduvjeta možda upravo i pored njihovih

domova pokušava „uštedjeti“ na veoma nezdrav i ekološki

neodgovoran način uvođenjem zamjenskih energenata

poput štetnog petrol-koksa uz neadekvatnih tehničke

preduvjete i studije.

U Osijeku i njegovoj neposrednoj okolici u funkciji su tri pogona za proizvodnju cigle tvrtke

Opeka d.o.o.; pogona za proizvodnju „Osijek“ na adresi Vukovarska 215, Osijek; „Sarvaš“

Kolodvorska bb, Sarvaš i pogon „Vladislavci“ Kralja Tomislava bb, Vladislavci. Zatražili smo

očitovanje spomenute tvrtke i obratili se Ministarstvu zaštite prirode i okoliša te primili

informacije o provedenom inspekcijskom nadzoru gdje je mjerenjem utvrđeno da emisije ne

prekoračuju granične vrijednosti te saznali zanimljive činjenice. Pa tako energent koji se

upotrebljava u proizvodnom procesu nije prirodni plin, kako stoji u priopćenjima za javnost

spomenute tvrtke. U pogonima za proizvodnju u Osijeku i Sarvašu u upotrebi su energenti : 95%

ljuska suncokreta a ostatak petrol koks i mrki ugljen a pogon u Vladislavcima koristi se 99% mrki

ugljen i ostatak petol koks.

Sagorijevanjem prirodnog plina nastaju puno manje količine sumporovog dioksida i dušikovih

oksida nego sagorijevanjem bilo kojeg drugog fosilnog goriva ali naravno najskuplji je energent.

Nisu li naši građani trebali biti javno upoznati sa tim činjenicama?! Prilikom tog inspekcijskog

nadzora utvrđeno je da tvrtka nije ispunila obveze određene Zakonom o zaštiti okoliša

(NN110/07) i izradila Analizu stanja vezano za postojeća postrojenja i Elaborat o načinu

usklađivanja sa Zakonom o zaštiti okoliša u zakonskom roku od 3 godine od stupanja Zakona o

zaštiti okoliša na snagu, točnije do 2.11.2010. Počinitelji su kažnjeni za počinjeni prekršaj a mi

čekamo i pratimo objavu analize stanja za postojeća postrojenja.

III.

S

L U

Č A

J E

V I

Z E

L E

N O

G

T E

L E

F O

N A

Godišnji izvještaj Zelenog telefona 9

IV.

Z A

K L

J U

Č A

K

Zaključena je službeno 11. godina rada Zelenog telefona - službe za rješavanje problema zaštite

prirode i okoliša. Služi kao servis građanima za dobivanje informacija, prijavljivanje problema /

nepravilnosti, pokretanje inicijativa. Služba Zelenog telefona igra veliku ulogu i predstavlja prvu

stepenicu u procesu informiranja i upućivanja građana u nadležne službe te njihova prava.

U odnosu na prethodne godine nastavlja se trend povećanja funkcije Zelenog telefona kao

savjetodavca što ukazuje da građani postaju sve aktivniji članovi zajednice koji ne samo da uočavaju već

su i spremni pristupiti rješavanju problema u okolišu. Zeleni telefon se u ovih jedanaest godina djelovanja

pokazao kao koristan i potreban servis namijenjen građanima.

Građani nam se obraćaju s povjerenjem i traže našu pomoć u rješavanju problema vezanih uz zaštitu

okoliša. Osim voditeljice Zelenog telefona na slučajevima rade i volonteri udruge koji pomažu svojim

stručnim znanjem.

Cilj nam je da u 2014. godini još više poboljšamo rad našeg servisa te da građane što više informiramo o

Zelenom telefonu te intenziviramo suradnju sa jedinicama lokalne uprave i samouprave.

Godišnji izvještaj Zelenog telefona 10