4GODI[TE 126. - ZAGREB, 2007.

ISSN 1330-3635

^ASOPISHRVATSKOG P^ELARSKOG SAVEZA

Stru~ni ~asopis ”Hrvatska p~ela” osnovalo jeHrvatsko-slavonsko p~elarsko dru{tvo u Os-ijeku 1881. godine, te je u po~etku tiskankao ”Slavonska p~ela”, zatim kao ”Hrvatskap~ela” i ”P~ela”. To je jedan od najstarijih

p~elarskih ~asopisa u svijetu.

BROJ / NUMBER 4

NAKLADNIKHrvatski p~elarski savez

Pavla Hatza 5.10000 ZAGREB

Telefoni:urednik - 01/48-19-536, 099/481-95-39

administracija - 01/48-11-327, 099/481-95-37tajnik - 01/48-11-325, 099/481-95-38

predsjednik - 099 / 48 19 536Fax: (01) 48 52 543

E-mail: pcelarski-savez@zg.htnet.hrwww.pcela.hr

@iro ra~un: 2484008-1100687902

IZDAVA^KI SAVJETPredsjednik:

Zlatko Tomljanovi}, dr. vet. med.^lanovi:

mr. sc. Marijan Kataleni}prof. dr. Nada Vah~i}mr. sc. Dra`en Lu{i}mr. sc. Nenad Stri`akdr. sc. Dragan Bubalo

Darko Bodi{Stjepan @ganjer

UREDNI[TVOdr. sc. Zdravko Lakti}dr. sc. Zlatko Pu{kadijamr. sc. \ur|ica Sumrakdr. sc. Ljerka Zeba

mr. sc. Jasminka Papi}Sa{a Petri}, ing. polj.Boris Bu~ar, dipl. ing.

UREDNIKVedran Lesjak, dipl. ing. agr.

LEKTORICAJasenka Ru`i}, prof.

LIKOVNA OPREMARudolf [panjol

GODI[TE / YEAR 126 TRAVANJ / APRIL 2007.

U ovom broju / In this issue73

76

78

80

81

83

85

86

89

95

95

95

Aktualnosti/ Actualities

Radovi u travnju / April activities Boris Bu~ar

Briga o zdravlju p~elinjih zajednica u travnju / Beecolony health in AprilNikola Car

Modeliranje voska / Bee wax modellingStjepan Brija~ak

Preklopivi LR okvir / Foldable LR frameVedran Lesjak

Odr`ani 4. P~elarski dani u Vinkovcima / 4. beekeeper’sdays in Vinkovci Vedran Lesjak

Medonosno bilje / The bee pasture

Apiterapija / Apitherapy

Dopisi / Letters

Sje}anja / Memories

In Memoriam

Oglasi / Advertisements

Slika na naslovnoj stranici: P~ela na cvijetu dra~e u nacionalnom parku Sjeverni Velebit (Foto: Ante Vuku{i})

Br. 4 - 2007

73

AKTUALNOSTI

PRIJEPIS POJA[NJENJA VETERINARIMA U VEZI NAREDBE O MJERAMA

ZA[TITE @IVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNI^KIH BOLESTI

I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2007. GODINI.

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

[UMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVAUprava za veterinarstvo

10000 Zagreb, Ul. Grada Vukovara 78, P.P: 1034

Klasa: 322-01/07-01/138Urbroj: 525-06-07-02 LJ.Z.Zagreb, 02. o`ujak 2007.

VETERINARSKIM ORGANIZACIJAMA

-SVIMA-

PREDMET: Naredba o mjerama za{tite `ivotinja od zaraznih i nametni~kih bolesti i njihovomfinanciranju u 2007. godini (NN 02/07) – Bolesti p~ela-poja{njenje, dostavlja se

To~kom III. podto~kom 3. Naredbe o mjerama za{tite `ivotinja od zaraznih i nametni~kih bolesti injihovom financiranju u 2007. godini (NN 02/07) nare|ene su dijagnosti~ke pretrage u svrhu otkri-vanja p~elinjih bolesti i to kako slijedi:

AMERI^KA GNJILO]A – u mjestima gdje je tijekom 2006. godine utvr|ena ameri~ka gnjilo}a, ti-jekom o`ujka i travnja moraju biti klini~ki pregledane sve p~elinja zajednice u krugu polumjera 3km od zara`enog p~elinjaka, a na p~elinjacima za uzgoj i prodaju matica, tijekom prolje}a i jesenimoraju biti klini~ki pregledane sve p~el. zajednice.

NOZEMOZA – samo na p~elinjacima za uzgoj i prodaju matica obvezno je pretra`ivanje zimskihgubitaka p~ela te uzimanje uzoraka p~ela tijekom sezone uzgoja i prodaje matica i njihova dostavana laboratorijsku pretragu putem ovla{tenih veter. organizacija.

VAROOZA – obvezno „dijagnosti~ko tretiranje“ tijekom zime i u sezoni, kojeg p~elar mo`eprovesti bez veterinarskog nadzora.

TROPILELOZA I ETINIOZA – tijekom „dijagnosti~kog tretiranja“ protiv varooze u sezoni,ovla{teni veterinar obvezno mora pregledati podlo`ak na uzro~nika tropileloze i klini~ki pregledatip~elinje zajednice na uzro~nika etinioze.

Skre}emo vam pozornost na navedene odredbe Naredbe kako bi se izbjegli mogu}i nesporazumiizme|u p~elara i djelatnika veter. organizacija prilikom stavljanja u promet p~elinjih zajednica,odnosno izdavanja svjedod`be o zdravstvenom stanju `ivotinja.

Sa {tovanjem,

Pomo}nik ministra – ravnateljMate Brstilo dr. vet. med.

AKTUALNOSTI

nakon kra}e rasprave donesen jesljede}i:ZAKLJU^AK: Izvje{taj o adaptaci-ji slu`benih prostorija HPS-a pri-hva}a se ve}inom glasova UO-a.

4. Izvje{}e o aktivnostima u raz-doblju od posljednje sjednice UP-a HPS-a do 28. velja~e 2007.godinePredsjednik HPS-a, gosp. MartinKranjec, obavijestio je nazo~ne oaktivnostima koje je HPS podu-zimao u proteklom razdoblju, teje sukladno tome predlo`io smjer-nice i zadatke rada HPS-a u nas-tupaju}em razdoblju.Nakon kra}e rasprave UO jedonio sljede}iZAKLJU^AK: Navedeno izvje{}ejednoglasno je prihva}eno.

5. Prijedlog Izdava~kog savjeta oredizajnu ~asopisa Hrvatska p~elaNakon izvje{}a glavnog urednika~asopisa Hrvatska p~ela, te pri-jedloga predsjednika Izdava~kogsavjeta ~asopisa, a nakon {to sunazo~ni obavije{teni o proveden-im aktivnostima u vezi s redizaj-nom ~asopisa, donesen je sljede}iZAKLJU^AK: Utvr|uje se potre-ba da se ~asopis Hrvatska p~elaredizajnira i sadr`ajno i vizualno,te se u vezi s time trebaju po-duzeti sve potrebne aktivnosti.

6. Prijedlog izmjena i dopunaStatuta HPS-a – navedeni prijed-log se odga|a.Pod navedenom to~kom obja{njenoje za{to prijedlog izmjena i do-puna Statuta nije razmatran, teje prihva}eno mi{ljenje da takavva`an i temeljni akt Saveza tre-ba temeljito, kvalitetno i stru~nopripremiti.ZAKLJU^AK: Prihva}a se odgo-da izmjena i dopuna Statuta HPS-a, s naznakom da se izmjene idopune Statuta trebaju kvalitetnopripremiti, te nakon {ire raspravepo udrugama i nakon danih pri-jedloga treba provesti stru~nu ikvalitetnu pripremu za kona~nitekst Statuta.

7. Pitanja i prijedlozi:Pod navedenom to~kom dnevnogreda predsjednik HPS-a obavije-stio je nazo~ne o pomoru p~elau okolici Dugog Sela, te o ~i-njenici da je stradalo i uni{tenooko 600 ko{nica. Spomenute sutako|er sve mjere i aktivnosti ko-je je HPS poduzeo u radu smjerodavnim institucijama.Isto tako dan je prijedlog, kojije UO prihvatio i zatra`io dasve udruge, ~lanice Saveza, raz-motre mogu}nost prikupljanjarojeva po udrugama kako bi sepomoglo o{te}enim p~elarima uovom slu~aju.

UO HPS-a upoznao se s odlukomSkup{tine udruge «Akacija»(^akovec) da je na osobni zah-tjev prof. Nikola Kezi} ponudioostavku na ~lana UO-a HPS-a.Ta je ostavka na Skup{tini 25.velja~e 2007. prihva}ena, te jeprof. N. Kezi} razrije{en du`no-sti, a na njegovo je mjesto ime-novan gosp. Branko Lipi}.

UO HPS-a obavije{ten je i o us-menoj ostavki gosp. Babi}a na~lanstvo u UO-u HPS-a, ali se~eka i pismena potvrda o os-tavci.

Na sjednici je dana i informaci-ja o uvoznom vosku koji se nalazina tr`i{tu, te je zaklju~eno daHPS u kontaktu s mjerodavniminstitucijama treba ispitati mo-gu}nost da se utvrdi podrijetlonavedenog voska, njegova kakvo}ai koli~ina koja je uvezena.

Nadalje, zaklju~eno je da u svimsredinama treba popularizirati HPSi u njega privu}i {to vi{e ~lano-va, te upoznavati ljude na terenusa svim aktivnostima i zadacimakoje ta organizacija poduzima uinteresu svih p~elara, s mjeramana podru~ju legislative i po-bolj{avanja p~elarske djelatnosti, ana taj na~in va`no je upozora-vati i na potrebu ja~anja ~lanst-va HPS-a.

Hrvatska p~ela

74

Zaklju~ci sa sjedniceUpravnog odbora HPS-a od 28. velja~e2007. godine

Zaklju~ci sa sjedniceUpravnog odbora HPS-a od 28. velja~e2007. godine

Na dan 28. velja~e 2007. godineu prostorijama Hrvatskogp~elarskog saveza, odr`ana je sjed-nica UO-a HPS-a, s po~etkom u11,00 sati.

Razmatraju}i i analiziraju}i utvr|enidnevni red, UO HPS-a zaklju~ioje kako slijedi.

1. Prihva}anje zapisnika sa sjed-nice UO-a i NO-a HPS-a od 16.studenog 2006. godinePod prvom to~kom dnevnog re-da razmatrao se navedeni zapis-nik te je nakon kra}e raspravedonesen sljede}i:ZAKLJU^AK: Jednoglasno je pri-hva}en zapisnik sa sjednice UO-a i NO-a HPS-a od 16.studenog2006. godine.

2. Priprema Izvje{tajne skup{tineHPS-a predvi|ene za 24. o`ujka2007.godinePod navedenom to~kom dnevnogreda predsjednik HPS-a gosp. Mar-tin Kranjec obavijestio je nazo~neo potrebi odr`avanja Izvje{tajneskup{tine HPS-a, te u sklopu nave-denog izvijestio o provedenim ak-tivnostima u svezi s time. Us-tanovljen je i dnevni red zaIzvje{tajnu skup{tinu.ZAKLJU^AK: Prihva}a sepredlo`eni dnevni red za Iz-vje{tajnu skup{tinu HPS-a, te seutvr|uje da }e se ona odr`ati24. o`ujka 2007. godine, spo~etkom u 11,00 sati, u prostori-jama Doma mjesne samoupravePre~ko, 10.000 Zagreb.

3. Izvje{}e o adaptaciji prostorijaHPS-aPod navedenom to~kom dnevnogreda analiziralo se u~injeno i

AKTUALNOSTI

{umarstva i vodnoga gospodar-stva te Hrvatski sto~arski centar.Na prijedlog HPS-a vijest je jav-ljena i Televiziji te je snimljenprilog o nesretnom slu~aju za Plodove zemlje.

P~elari su posumnjali u BC in-stitut, koji ima svoje testnepovr{ine vrlo blizu pogo|enogapodru~ja, te na poljoprivrednodobro u Bo`jakovini, gdje supoljoprivredne povr{ine neko-liko dana prije incidenta treti-rane umjetnim gnojivom iz zra-ka, a mogu}e je da su i namjer-no otrovane. U direktnom kon-taktu urednika emisije Plodovi

zemlje i direktora BC institutanavedene sumnje nisu i potvr|enetako da se pravi izvor trovanjajo{ ne zna.

[teta iskazana kroz gubitak p~ela,budu}ih rojeva, smanjenje pri-nosa meda i ostalih p~elinjihproizvoda koje bi ti p~elari ovegodine imali, rastu i do milijunkuna.Hrvatski p~elarski savez ovomprigodom poziva p~elare i p~elar-ska dru{tva da pomognu strada-lim p~elarima donacijom p~elana okvirima i rojevima.

Vedran Lesjak

P~elinjak Juraja Kukasa: Nekolicina pre`ivjelih p~ela nije u mogu}nosti grijati leglo pa ono i dalje propada (Foto: V. Lesjak)

Br. 4 - 2007

75

Pomor p~elau Dugom Selu!

Pro~itan je i prijedlog Udruge«Zlatna dolina» Po`ega da se jed-na od sjednica UO-a HPS-a odr`iu njihovoj sredini, {to je i pri-hva}eno.

Time je sjednica UO-a HPS-a za-vr{ila s radom.

Zapisnik vodio: Tomislav Geri}

Pomor p~elau Dugom Selu!Na podru~ju op}ine Dugo Selo,u mjestima Dugoselski ^rnec iDonja Greda od otrovanja nepoz-natom tvari stradalo je oko 600p~elinjih zajednica. Ve}ina zajed-nica je potpuno uni{tena. Tro-vanje je najvi{e zahvatilo p~eli-njake Juraja Kukasa, Gorana Paj-ni}a, Kre{imira [vaba i JosipaKri`a. Prva dva p~elara ostala subez p~ela, dok je trovanje kodostalih p~elara manje izra`eno.

Trovanje se manifestrialo naglimuginu}em p~ela u ko{nicma, tenjihovim kontinuiranim uginu}emtijekom nekoliko narednih danaispred ko{nica. Pre`ivjele p~elejo{ nekoliko dana su izlazile izko{nica, vrtile se u krug, padalena tlo i ugibale. U nekim za-jednicama je ipak ostalo malop~ela, koje u tom trenutku nisubile leta~ice, ali nije ih do-voljno da odr`avaju toplinu legla.

P~elari su odmah obavijestili no-vinare i mjerodavne institucije,odnosno veterinarsku i sto~arskuinspekciju, ~ijim sporim anga-`manom nisu zadovoljni. Na pozivp~elara na teren je iza{la i poli-cija, koja je uzela slu`bene uzorkep~ela i tla ispred ko{nica za ana-lizu na otrove. Do danas nikakvinalazi nisu stigli.

Odmah je obavje{ten i Hrvatskip~elarski savez, koji je kontakti-rao Ministarstvo poljoprivrede,

Hrvatska p~ela

76

Radovi u travnju

BORIS BU^AR,dipl. ing. preh. teh,p~elar i ~lan Ured-ni{tva Hrvatske p~ele

Za travanj je sve te`e datirazumne upute, pa i po~etniku.Do sada je trebalo diverzificiratip~elce, mogu postojati jaki, sred-nji i slabi. Pletare i jaki p~elcisu u rojevnom nagonu, a oveblage zime, ve} bi se mogli irojiti, pogotovo ako se nalaze uzvrbike ili divlju tre{nju, ponekadglog i masla~ak, koji mogu datii prvo vrcanje. Srednje jaki p~el-ci jo{ se stignu pro{iriti, a slabedoista vi{e ne treba imati i kraj-nje je vrijeme spojiti ih.

P~elari s manje p~elaca mogu sidopustiti pojedina~an i «vi{e filo-zofski» pristup, pa je «igra» sasvakom ko{nicom zabavna.Me|utim, tko p~elce broji u pe-desecima i vi{e, mora postupatiu tehnolo{kim koracima, ina~e }eimati problema. Zato mu svi p~el-ci trebaju biti ujedna~eni u broj-nosti p~ela i zalihama. Usto, sa-da se po~inju razlikovati i pos-tupci onih koji idu «na med» ionih koji idu «na p~ele», alibudu}i da su takvi tekstovi va`ni-ji manje iskusnim p~elarima, vratit}u se na rojenje.

Travanj je, uz svibanj, najrojevni-ji mjesec i zato valja znati os-novne «okida~e» rojenja, jer onoje gubitak za p~elara (ali dobitakza prirodu):1. Pelud je kvasac rojenja

(J.Bel~i}).

2. Besposlenost mladih p~ela.3. Ki{no vrijeme (klima).

Pelud

Uglavnom ga u prolje}e ima vi{eod potreba, ali svaki vi{ak do-bro }e do}i ljeti. Mo`e blokiratiplodi{te i prouzro~iti probavnesmetnje. Rje{enje je u pro{irenomplodi{tu i pojilicama koje se nalazeu blizini p~elinjaka (voda iz nek-tara ponekad nije dovoljna).

Besposlenost mladih p~ela

To se doga|a zbog lijenostip~elara, jer nije na vrijeme za-poslio mlade p~ele. U suprotnom,u plodi{tu bi bila 1 do 2 satneosnove, ali i drugi trutovnjak.Naime, prehrana trutovskog leglaje pravi ispu{ni ventil za mladep~ele i kada se tijekom dva danatrutovnjak poklopi, u ko{nici nas-taje kaos. Zato predla`em dr`atiu ko{nici dva trutovnjaka; u fazizalege i fazi izgradnje, tako dauvijek ima otvorenog trutovskoglegla za hraniti. Prije nego oni sve}im brojem p~elaca bace ovaj~asopis nekome u glavu zbog ovogprijedloga, preostaje im jedino po-ja~ano dodavanje osnova i rotaci-je plodi{ta. Ovaj dvostruki pris-tup osigurava dovoljno voska, alii dobar prirodni odljev varooe,pod uvjetom da se ne zakasni,

pa postanete njezin uzgajiva~. Ne-ki }e prigovoriti da je pove}antro{ak hrane, ali smatram da jebolje to, nego gubitak roja.

Ki{no vrijeme (klima)

Travanj je uglavnom ki{an i potjedan dana zna pro}i uz laganurosulju. Tada svi postupci nasvijetu ne mogu pomo}i. P~elejednostavno ne izgra|uju osnovejer nemaju dovoljno nektara ko-ji ih ina~e poti~e na to, trutovine mogu izlijetati i dodatno podi`utemperaturu svojim nemirnim zu-janjem i bezglavim tr~karanjempo okvirima. Usto, ponekad do-sta zahladi, pa matica nevoljkoprelazi iz donjeg u gornji nas-tavak i onda nakon ki{nog raz-doblja mo`ete zate}i rojevnemati~njake s polupraznim gornjimnastavkom.

Oni koji ciljaju bagrem, sredinommjeseca su ograni~ili maticu ujedan (donji nastavak) s dodatkomosnova. Rojevno stanje krajemtravnja upropastiti }e medober,ali ni izvedeni mati~njaci nisukvalitetni jer su stvoreni u `ur-bi.

Kako sprije~iti probleme?

Predla`em da skuhate smjesuliterature, prakse i strpljenja.

Zatvoreni mati~njaci (Foto: B. Obradovi~)

Naime, u poplavi knjiga nalazese bolji i manje bolji prijedlozio tome {to u~initi. Koji je naj-bolji, odlu~it }ete sami, ovisno ointeresu, mikroklimatskim uvjeti-ma i infrastrukturi koju imate. Usvakom slu~aju, budite strpljivi priprimjeni bilo kojeg pristupa, jerjedino ako ga provedete u pot-punosti, mo}i }ete ustvrditi da lije prihvatljiv u va{im uvjetima.Tek nakon nekoliko godina iskus-tva, uvidjet }ete {to treba is-praviti u pristupu.

No, zateknete li p~elca u rojevnomnagonu, ne}e mu pomo}i nitipro{irivanje, niti dodavanje satnihosnova. U bla`oj fazi (otvorenimati~njaci) mo`e pomo}i pre-mje{tanje ko{nice na drugo mjesto,pa }e se njezine skuplja~ice razdi-jeliti u ko{nice s lijeve i desnestrane. Tako poja~ane p~elce tre-ba primjereno pro{iriti, jer }e obo-ga}eni skuplja~icama trebati vi{eprostora za nektar. Izmaknutomp~elcu treba poru{iti mati~njake(nemojte bacati mati~nu mlije~) ipro{iriti ga te eventualno oduzetikoji okvir legla, ali ne pretjeratikako ne bi oslabio.

Izmicanje je i dobar na~in za po-ja~avanje pred pa{u. Naime, izmi-canjem p~elaca zaostalih u razvo-ju dodatno }ete poja~ati glavneskuplja~ice, bez njihova optere}e-nja leglom. Oslabljivanje onih za-

ostalih nije gubitak, pa ih i posli-je mo`ete spojiti.

Ako je rojevni nagon uznapre-dovao toliko da su mati~njaci predzatvaranjem, jedini na~in da sesprije~i rojenje jest razrojavanje,tako da se matica sa 2 do 3 okvi-ra zatvorenog legla i 2 do 3 punamedno-peludna okvira premjestina novu lokaciju. Potom stresitep~ele sa 1 do 2 okvira otvorenoglegla – stare p~ele }e se vrati-ti, ali mlade }e ostati radi njegenovog legla uz maticu. Na starojlokaciji se ostatak okvira s leglompribli`i, uz dodatak punih med-no-peludnih okvira sa strane. Pritome postupku treba ostaviti 2do 3 najve}a i najpravilnijamati~njaka, a ostale valja poru{ati.Tako }e p~ele hraniteljice obil-nije dohraniti samo odabrane

mati~njake. Takva je maticauglavnom kvalitetena, ali se mo`ei naknadno zamijeniti.

Tim postupkom mo`da ne}eteostvariti optimalni medober, jertako drasti~na promjena izaziva{ok p~elca, ali barem ne}ete izgu-biti p~ele.

Ako travanj bude ki{an, a izme|ucvatnje vo}aka i bagrema nemaozbiljnije pa{e (jasen, javor) mo`ese dogoditi da velike koli~ine leglapotro{e ve}inu zaliha, pa uz even-tualni rojevni nagon, na bagremup~ele skupe upravo koliko im tre-ba, a za vrcanje ostaje malo ilini{ta. Stoga, poku{ajte dopuniti za-lihe – bolje mednim okvirima, asamo u nu`di i {e}ernim sirupom.

Prvi i deseti plodi{ni okvir, kojisu uglavnom puni medom i pe-ludom, nikada ne odvajajte odlegla, a ako su sa starim sa}em,onda ih svakako treba zamijeni-ti, ali tako|er punim. To je naj-manje {to p~elama daje sigurnost,a bilo bi dobro kada biste uko{nici imali jo{ 5 do 8 kg me-da, koji bi bio samo njihov. Tako}ete osigurati kontinuitet u ne-senju i manje stresa, koji je vr-lo izra`en kada se p~elamaoduzme sav med (pogotovo ka-da je plodi{te puno legla), akao i kod ~ovjeka, s vremenomsmanjuje otpornost i uzrokujeiscrpljenost.

Velika koli~ina peluda jedan je od glavnih razloga rojevnog stanja zajednica (Foto: B. Obradovi~)

Dodavanje satnih osnova dobar je na~in za odga|anje rojenja (Foto: V. Lesjak)

Br. 4 - 2007

77

Hrvatska p~ela

78

Briga ozdravljup~elinjih zajednica u travnju

NIKOLA CAR,dr. vet. med.Istra`iva~ - mikrobiolog

Suvremeni na~in p~elarenja pogo-duje pojavi i {irenju bolesti, na{to utje~u sljede}i ~imbenici: pro-duljenje p~elarske sezone inten-zivnom selidbom p~elinjih zajed-nica, neprikladan smje{taj p~eli-njaka, veliki broj p~elinjih zajed-nica na malome prostoru, nepri-kladan sustav upravljanja zajedni-cama, lo{i higijenski uvjeti nap~elinjaku i u njegovoj okolini,prekomjerno oduzimanje zalihahrane iz ko{nice i nepravilnaprihrana p~ela, neprikladna pojili{taza p~ele, iscrpljene matice i ma-tice nekvalitetnih nasljednih oso-bina te me|unarodna trgovinap~elama. Pri procjeni zdravstvenogstanja p~elinje zajednice potreb-no je utvrditi mogu}u prisutnostne~isto}a od izmetina p~ela navanjskim dijelovima ko{nice. Pro-matranjem leta ko{nice, mo`emoprocijeniti aktivnost, vladanje ibroj~anu snagu zajednice. Nada-lje, postavljanjem ~vrste podlogeispred leta ko{nice dobit }emovrijedne podatke o sadr`aju iz-ba~enom iz ko{nice. Ako u tom

sadr`aju na|emo p~elinje li~inke,kukuljice i/ili pove}an broj ugi-nulih odraslih p~ela, mo`emo po-sumnjati na bolest ili otrovanjep~ela. Pri otrovanju p~ela insek-ticidima naj~e{}e naglo ugibajumnoge p~ele skuplja~ice. Onemogu uginuti u ko{nici ili u priro-di tijekom skupljanja hrane ilivode, {to ovisi o vrsti i na~inudjelovanja insekticida. Ako skup-lja~ice ugibaju u ko{nici, p~ele~ista~ice ih uklanjaju iz ko{nicete ih nalazimo na tlu ispred le-ta ko{nice. Na temelju navedenihpodataka posredno mo`emo za-klju~iti o zdravstvenom stanju za-jednica. Pritom izbjegavamo ot-varati ko{nice i nepotrebno uzne-mirivati p~ele te istodobno {te-dimo mnogo vremena. Ako natemelju navedenih pokazatelja po-sumnjamo na bolest, otvorit }emoko{nicu i detaljno klini~ki pregle-dati p~elinje zajednice. Tijekomzdravstvenog pregleda zajedniceutvr|ujemo miris unutra{njostiko{nice, ~isto}u sa}a, koli~inu, iz-gled i raspored p~elinjeg legla,izgled i gra|u li~inaka i kukulji-ca te broj, veli~inu i gra|u tijelaodraslih p~ela. Osobitu pozornostmoramo posvetiti zajednicama ko-je su broj~ano oslabile u kratkomvremenu. Pritom, kao uzroke broj-

~anog slabljenja p~elinjih zajedni-ca, moramo isklju~iti duga raz-doblja bez p~elinje pa{e te sma-njen intenzitet nesenja matice.Zarazne bolesti p~ela brzo se {ireunutar p~elinjaka i na obli`njep~elinjake. Stoga, pri utvr|ivanjuklini~kih znakova zarazne bolestina jednoj p~elinjoj zajednicimo`emo pretpostaviti da seuzro~nik bolesti pro{irio na svezajednice na p~elinjaku. Kada }ese klini~ki znakovi bolesti poja-viti na ostalim zajednicama, ovisio: koli~ini i stupnju patogenostiuzro~nika bolesti, na~inu ulaskauzro~nika bolesti u organizamli~inke, kukuljice ili p~ele, putovi-ma kojima se bolest {iri od izvo-ra zaraze na ostale p~elinje za-jednice te otpornosti p~elinjih za-jednica. Budu}i da su broj~anoslabe zajednice prijem~ive nabolesti te su stoga i naj~e{}i izvorzaraze na p~elinjaku, prvo trebapregledati broj~ano najslabijep~elinje zajednice.

Prepoznavanje znakova bolesti p~elinjeg legla

Svaka nepravilnost u izgledu i ras-poredu p~elinjeg legla te u iz-gledu i gra|i p~elinjih li~inaka ikukuljica upu}uje na bolest. Za

Za uginu}e p~ela ispred ko{nica najvjerojatnije je odgovorno trovanje (Foto: V. Lesjak)

Br. 4 - 2007

79

prepoznavanje znakova bolesti leglapotrebno je poznavati osnovnezna~ajke zdravog legla. Maticapro{iruje p~elinje leglo u koncen-tri~nim krugovima, od sredi{taprema rubovima sa}a. Povr{inapojedinih koncentri~nih krugovasastoji se od jaja, li~inaka i kukulji-ca jednake ili pribli`no jednakestarosti. Sve p~elinje leglo naokvirima u ko{nici ima oblik~etverostrane piramide ~ija je bazaokrenuta prema podnici, a vrhprema krovu ko{nice. Nepravil-nosti u rasporedu legla, odnosnorazbacano ili re{etkano legloobi~no su prvi znakovi bolesti. Ja-je je bjelkaste boje te ima oblikmalo zavijenog valjka zaobljenihkrajeva. Opna jaja puca i iz nje-ga izlazi savijena li~inka koja le`ina dnu stanice. Ta je li~inkabjelkaste boje, koluti}ave gra|e isedefastog sjaja. Kada savijenali~inka potpuno ispunjava dnostanice, po~inje se pru`ati po njezi-noj duljini, i to uglavnom premaotvoru stanice sa}a. ̂ im se li~in-ka po~ne pru`ati, radilice pokri-vaju njezinu stanicu prozra~nimpoklopcem. Boja poklopca je jed-naka boji okolnog sa}a. Poklop-ci na stanicama s radili~kim le-glom lagano su izbo~eni, dok supoklopci na stanicama s trutovskimleglom izbo~eni znatno vi{e. Po-vr{ina poklopca je hrapava. Ka-da se li~inka ispru`i, po~inje sezapredati te u unutra{njosti sta-nice stvara ~ahuricu. Unutar ~a-hurice li~inka se posve ispru`i iprelazi u kukuljicu. Kukuljica jeu po~etku bijela, a poslije poje-dini njezini dijelovi postaju tam-niji. Svako odstupanje, primjericegubitak koluti}ave gra|e i sjaja,ispru`ena li~inka prije negoli jeispunila dno stanice ili promjenabjelkaste boje prije negoli je sta-

nica poklopljena, upu}uje nabolest. Promjene na poklopcupokazuju da je razvoj kukuljiceporeme}en, odnosno da je kukulji-ca uginula. Naj~e{}e promjene suuvu~enost poklopca, promjena bo-je i rupice na poklopcu koje p~ele~ista~ice bu{e kako bi o~istepropalu masu uginule li~inke.

Prepoznavanje znakova bolesti odraslih p~ela

Mlade p~ele su posute hitinskimdla~icama koje im daju sivu bo-ju. Radom sve vi{e gube dla~ice,pa do izra`aja dolazi crna bojahitinskog oklopa. Bolesti odraslihp~ela ve}inom su prikrivene, jerbolesne p~ele ugibaju uglavnomdaleko od ko{nice, tijekom skup-ljanja hrane ili vode. Ponekad,naj~e{}e kada je bolest uznapre-dovala, mo`e se na podnici, po-leti{tu ko{nice ili neposredno predko{nicom primijetiti znatan broj

uginulih ili p~ela nepravilne gra|etijela i/ili promijenjenog vlada-nja.

Ako se pojavi zarazna bolest iliznaci na temelju kojih se mo`eposumnjati da je p~elinja zajed-nica oboljela ili uginula od zaraznebolesti, posjednik p~elinje zajed-nice du`an je to odmah prijavi-ti veterinarskom uredu, veteri-narskoj organizaciji, veterinarskojpostaji ili ambulanti privatneprakse. Posjednik p~elinje zajed-nice du`an je odmah ograni~itikretanje zajednice (zabrana stav-ljanja u promet, odnosno selidbaili prodaja) za koju posumnjada je oboljela od zarazne bolesti,ili mora sprije~iti doticaj ljudi ip~ela s propalom zajednicom doveterinarskog pregleda. Nakon pre-gleda potrebno je provesti na-re|ene ili propisane mjere (~lanak36., Zakon o veterinarstvu, Na-rodne novine br. 70/97).

Rupice na poklopcima legla znak su bolesne zajednice (Foto: V. Lesjak)

Dobrovoljni prilozi Hrvatskom p~elarskom savezu u 2007. godini.

Branko Brki}, Oku~ani ........................................................................ 241,00 kuna

sumporne kiseline. Tu je kiseli-na izgrizla sve organske ostatke,koji su pali na dno u vodu, paje vosak ostao ~ist. Ako se `elijo{ svjetliji vosak, pove}a se dozakiseline.

Slika 2.

Dva koluta pretopljenog voskasadr`avaju velike koli~ine organ-skih otpadaka od ko{uljica p~eli-njih li~inaka (slika 3).

Slika 3.

Da bi se odstranile te organske~estice, treba u~initi sljede}e:

1. Zagrijati 5 litara ki{nice dabude topla.

2. Zagrijati 5 kg voska da je teku}i uliti ga u 5 litara tople ki{nice.

3. Uzeti 0,2 do 0,5 cl sumpornekiseline i lagano lijevati kroztopli vosak u vodu. Ulaskomkiseline u vodu ~ut }e se bur-na reakcija.

4. Drvenom tre{~icom laganopromije{ati vodu zajedno svoskom. Kiselina }e u voskuizgristi sve organske materijekoje ga one~i{}uju. Te mate-rije iza}i }e iz voska u vodui on }e ostati ~ist. Vosak se

organski ne ve`e s kiselinom,pa }e ostati ~ist i bez kiselinekoja }e se u vodi natalo`iti.

Sumpornu kiselinu mo`ete kupi-ti jedino u ljekarni. Budu}i da jenove ljekarne ne dr`e na zali-hama, morate ju naru~iti prekoljekarnika. Napomena: to je opas-na kiselina i ne izdaje se svakome.

U zamjenu za sumpornu kiselinumo`e se koristiti esencija – sir~et-na kiselina koncentrat. Esencijase mo`e kupiti u trgovinama hra-nom. Esencija je lo{ija od sum-porne kiseline jer u vosku zaosta-ju ~estice koje dugo daju miriskiseline, dok to nije slu~aj sa sum-pornom kiselinom.

Nakon postupka dijeljenja, u po-sudi se vosak promijeni u lijepu`utu boju i ostavi da se stisne.Kada se ohladi i stvrdne, izvadise iz posude i s donjeg reda o-stru`u se ostaci prljav{tine, pelu-da i propolisa (slika 4).

Slika 4.

Ovako izgleda otopljen vosak pri-je lijevanja sumporne kiseline (sli-ka 5).

Slika 5.

Hrvatska p~ela

80

ModeliranjevoskaModeliranjevoska

STJEPANBRIJA^AK,p~elar i predsjednikNadzornog odboraHPS-a

Ako p~elar `eli dobiti razne ob-like u vosku, tada u hladnu vo-du nalijeva blago rastopljeni vosak(slika 1). Prije toga lagano zavr-ti vodu i po~ne u nju nalijevativosak (u hladnu ki{nicu). Vosak}e se stiskati u raznim oblicima.Ti oblici ovise o pove}anoj topli-ni voska i o tome s koje se vi-sine izlijeva u ve}u masu hladnevode.

Slika 1.

Ovu zanimljivost u pro{losti sukoristile vra~are, a p~elari moguza zabavu svojim prijateljima pro-ricati sudbinu pod nazivom pre-lijevanje voska

Naprave se dva koluta voska odiste mase, samo je u donji lije-vano 0,2 cl sumporne kiselinena pet kilograma vru}eg voska(slika 2). To nije bila dovoljnakoli~ina kiseline, pa je ostalomutnog taloga. Gornji kolut nas-tao je lijevanjem iste mase udrugu posudu s koli~inom 0,4 cl

Br. 4 - 2007

81

Ulijevanje sumporne kiseline uprire|eni topli vosak s toplomvodom ispod njega (slika 6).

Ostrugani ostaci ispod voska sku-pljaju se u posebnu kutiju i nakonvi{ekratnog izbjeljivanja voskasvi se otpaci ponovno pretope upuno ki{nice i ponovno se dodasumporna kiselina u malo ja~imomjerima. Kiselina izjede ostatkepeluda, ko{uljica i propolisa i do-bije se ponovno tanki sloj ~istogvoska (slika 7).

Izbjeljivanje je poznato od dav-nine, ali taj postupak mladi p~elarine poznaju, pa zato o njemu ipi{em; `elim im, naime, pomo}iu dobivanju ~istog voska.

Za topljenje voska postoje os-novni zahtjevi.

1. Vosak se topi uvijek u ki{nici,nikada u bunarskoj vodi kojaima kamenca, jer se kamenackemijski ve`e za vosak i ni~imese ne mo`e izdvojiti. Vosak odkamenca posivi.

2. Vosak se topi u emajliranoj iliposudi od inoksa. Nikada sene smije topiti u `eljeznojposudi, jer od nje vosak pocrni.

3. Iz voska se mogu izdvojiti samoorganske materije koje «lebde»u vosku i ~ine ga mutnim. Tematerije su naj~e{}e ko{uljiceod kukuljica p~ela, pelud ipropolis. Organske materijemogu se izdvojiti sumporomkiselinom.

4. Sumporna kiselina se kemijskive`e s organskim materijamai pada na dno posude u vo-du, tako da u vosku ne ostaneni organska materija ni kiseli-na.

Slika 6.

Slika 7.

Preporuka Uredni{tva!

S obzirom da je sumporna kiselina jaki, agresivan otrov, ne

preporu~uje se vosak dobiven na ovaj na~in vra}ati u ko{nicu

u obliku satnih osnova. Proizvo|a~i svije}a preporu~uju da

je za hobi modeliranje najbolje upotrijebiti ~isti vosak izva|en

nakon pa{e amorfe. Vasak tada ima `uto-crvenu boju i do-

voljno ga je pretopiti na 85°C i takvog upotrijebiti za mo-

deliranje.

PreklopiviLR okvirVEDRAN LESJAK,

urednik ~asopisa ip~elar hobista

Ove zime je na sajmovimap~elarstva u Gudovcu i Vinkovci-ma, a i na Danima meda u Pa-zinu prikazana nova tehnolo{kainovacija s podru~ja tehnologijep~elarenja.

Preklopivi okvir dimenzija i karak-teristika klasi~nog LR okviraprivukao je veliku pozornost p~e-lara, uzgajiva~a matica, pa i mo-ju. To potvr|uje i prva nagradakoju je p~elar Toli} iz Slavon-skog Broda dobio na 4. p~e-larskom sajmu u Vinkovcima zataj okvir, odnosno za cjelokupnioplodnjak od medijapana, zajed-no s preklopivim okvirom. Na-pravljen je u dvije verzije, s jed-nim i s dva koljena. Tehnologi-ja p~elarenja potpuno je ista,razlika je samo u veli~ini oplod-njaka.

Sigurno se pitate po ~emu je tajokvir poseban?! Iako su uzgajiva~imatica, svaki na svoj na~in, rije{liuzimljavanje p~ela iz oplodnjaka,taj im okvir svakako mo`e pomo}i.Kada je rasklopljen, po dimenzi-jama je jednak klasi~nom LRokviru, {to omogu}uje p~elaru,odnosno uzgajiva~u matica, da nakraju sezone uzgoja, leglo izoplodnjaka jednostavno, zajedno

s p~elama ubaci u bilo koju druguzajednicu na LR okvirima. Tajim okvir omogu}uje jednostavni-je stvaranje oplodnjaka, jer laga-nim preklapanjem okvira napola,uzgajiva~ u prolje}e stvara oplod-njak bez pretresanja p~ela.

Okvir omogu}uje p~elaru da jed-nostavnije uzgoji matice za vlastitepotrebe iz rojevnih mati~njaka.Znamo da p~elari koji prodajurojeve, svojevoljno pu{taju zajed-nice da do|u u rojevni nagon. Utakvim situacijama u zajednici sena|e po desetak i vi{e mati~nja-

Rasklopljen dvodjelni LR okvir (Foto: V. Lesjak)Preklopljen trodjelni LR okvir (Foto: V. Lesjak)

Rasklopljen trodjelni LR okvir (Foto: V. Lesjak) Oplodnjak od medijapana (Foto: V. Lesjak)

ka. Ako je p~elar prije pojavemati~njaka u zajednicu stavio jedanili vi{e preklopivih okvira, u ot-klopljenom polo`aju, vrlo je ve-lika vjerojatnost da }e se upra-vo na tim okvirima na}i mati~njaci.Kada su mati~njaci zatvoreni, do-voljno je da p~elar samo jedantakav okvir preklopi i smjesti uoplodnjak te uzgoji maticu zavlastite potrebe. Pri dodavanjutakvog okvira, u oplodnjak p~elarzajedno s njim dodaje mladep~ele, pa nema pretresanja p~elau oplodnjak. Budu}i da su natakvim okvirima naj~e{}e mlade

p~ele, a ne skuplja~ice, p~elar ihmora prihranjivati. Nakon izlije-ganja matice, i utvr|ivanja njezinenesivosti, ona se mo`e dodati unovu zajednicu, kojoj je p~elarodlu~io promijeniti maticu. Okviriiz oplodnjaka sada se mogu vrati-ti u zajednicu ili se njima mogupoja~ati zajednice koje su slabi-je. Ako p~elar smatra da mu takavzahvat nije potreban, mo`e odvi{e tih okvira stvoriti jedan ilivi{e nukleusa, {to ovisi o tomekako jake nukleuse `eli. Pristvaranju nukleusa p~elar trebapaziti da si samo u jednom od

Hrvatska p~ela

82

oplodnjaka koje spaja u nukleuse,ostavi mladu maticu.

Taj je okvir pogodan i za manjep~elare, koji ne `ele da im sep~ele roje, da li zato {to se bli`ipa{a bagrema ili im se ne penjepo drve}u, a imaju vremena i str-pljenja da uni{tavaju mati~njake.Ako u ko{nici koja se sprema narojenje imaju takav okvir na ko-jem su mati~njaci, s njime mogupostupiti kao {to je gore navede-no. Nakon {to si sastave oplod-

njak, mogu po~eti uni{tavati pre-ostale mati~njake. Tim na~inomp~elar mo`e dobiti i maticu i vi-sok prinos na pa{i, jer mu se p~elenisu izrojile. Nakon pa{e p~elarisada mogu formirati nukleuse smaticama koje su dobili iz prethod-no formiranih oplodnjaka.

Na te i sli~ne na~ine, koje }ep~elari otkriti p~elare}i preklopi-vim okvirom, vrlo jednostavnose mo`e dobiti roj, matica za vlastitepotrebe ili iskoristiti glavna pa{a.

Iako to nije prvi poku{aj razvi-janja takvog okvira, njemu sli~niokviri ve} su i prije razvijani, noovaj ima mogu}nost da ga p~elariprihvate. P~elari }e s vremenomvjerojatno na}i jo{ neke prednos-ti takvog okvira, ali vrlo vjerojat-no i njegove nedostatke. Jesu liprednosti koje sam naveo vlastitimzapa`anjem to~ne, i je li uzgojmatica iz rojevnih mati~njakadobar, zaklju~ite sami, a ako imateprimjedbe ili ideje u vezi s ovomtemom, svakako bih ih volio ~uti.

Intervju sa @ivoslavom Stojanovi}em, predsjednikom

Saveza p~elarskih organizacija SrbijeV.L. - Koliko sada imate p~elara u~lanjenih u Savez p~elarskih organizaci-ja Srbije?@.S. - Trenuta~no je u Savezu oko 10.000 p~elara, a pretpostavlja se da ihukupno ima izme|u 20.000 i 30.000. Vjerujemo da }emo od ove godine imatito~nije podatke, jer se zajedno s Ministarstvom kre}e u registraciju svihp~elinjaka, i to preko na{eg Saveza. Iz toga }e se vidjeti prava strukturako{nica i p~elara.

V.L. - Koliko imate ko{nica u Srbiji?@.S. - Prema podacima Gospodarske komore i Zavoda za statistiku, brojko{nica kre}e se oko 400.000.

V.L. - Kolika je ukupna godi{nja proizvodnja meda u Srbiji?@.S. – Prema sada{njim podacima, proizvodi se oko 4.000 tona meda nagodinu. Ovdje moram primijetiti da, koliko sam ~uo, u Hrvatskoj seproizvodi vi{e meda po ko{nici, jer je va{a godi{nja proizvodnja oko 5.000tona sa oko 250.000 ko{nica.

(Nastavak na slijede}oj strani)

Otvorenje manifestacije u Vinkovcima (Foto: V. Lesjak)

Br. 4 - 2007

83

Odr`ani 4.P~elarskidani uVinkovcima

Odr`ani 4.P~elarskidani uVinkovcimaVEDRAN LESJAK,

urednik ~asopisa ip~elar hobista

Me|unarodni p~elarski sajamopreme i p~elinjih proizvoda istru~no-znanstveni skup i ove jegodine, ~etvrti put odr`an uVinkovcima. P~elarske dane or-ganizirao je P~elarski savez Vuko-varsko-srijemske `upanije, aodr`ani su od 9. do 11. o`ujkau sportskom centru „Lenije“.

Sve~ano otvorenje bilo je uizlo`benoj dvorani pred mno{tvomizlaga~a i posjetitelja. Nakonuvodnoga govora Drage Josipovi}a,

Hrvatska p~ela

84

predsjednika P~elarske udruge„Nektar“ iz Vinkovaca i glavnogorganizatora, te nekoliko kratkihpozdravnih govora predstavnikaGrada Vinkovaca, @upanije, savezap~elara susjednih zemalja i pred-sjednika Hrvatskog p~elarskogsaveza, po~etak skupa proglasioje `upan Vukovarsko-srijemske`upanije Bo`o Gali}. Nakon to-ga ̀ upan je kratko razgledao sa-jam.

U velikoj izlo`beno-prodajnoj dvo-rani mno{tvo svojih proizvoda izla-gali su p~elari iz Hrvatske, Bosnei Hercegovine i Srbije. Svatko jeme|u {tandovima, na kojima senudila p~elarska oprema po vrlopovoljnim cijenama, mogao na}ine{to za sebe. Kupovale su seko{nice, vrcaljke, dimilice, pletare,hranilice, mati~ne re{etke i punodruge opreme. Svakako je va`nonapomenuti da se me|u razno-likom opremom na{lo i dosta {tan-dova sa stru~nom p~elarskomliteraturom, koju su ve}inom au-tori iz susjednih zemalja jeftinoprodavali.

Tijekom skupa odr`ano je i oc-jenjivanje najkvalitetnijeg p~elarskogproizvoda hrvatskih proizvo|a~a.Prvo mjesto osvojio je Leo Ko-marica sa svojim kontejnerom zaLR ko{nice. Drugo mjesto dobi-la je tvrtka Dalila za proizvod-nju ko{nica, a tre}i je bio Good-year sa za{titnom opremom. Ukategoriji najkvalitetnijeg p~eli-njeg proizvoda pobjedio je OPG”Kne`evi}” sa svojim kremastimmedom, dok je u kategoriji naj-boljeg proizvoda koji spada up~elarsku opremu pobjedila Sto-larija ”Toli}” s oplodnjakom odmedijapana.

Da sve ne bi bilo slu`beno iposlovno, pobrinuo se organiza-tor prirediv{i sve~ani ples u hoteluAdmiral u Vinkovcima. P~elari-ma je to bila posljednja prigodaza zabavu i opu{tanje prije nove,naporne p~elarske sezone kojaje sve bli`e.

V.L. - [to va{ Savez trenuta~no poduzima da pomogne p~elarima?@.S. - Pregovaramo s mjerodavnim institucijama o poticaju, i to vezano zako{nicu, a radi se tako|er na tome da bi se sufinanciralo gorivo za selje-nje p~ela. Na taj na~in ne}e p~elarima biti u interesu umanjivati broj ko{nica,a time }emo imati to~nije podatke o broju ko{nica i p~elara.

V.L. – Kakve su u posljednje vrijeme maloprodajne i veleprodajne cijenemeda?@.S. - Cijena meda na veliko kre}e se od 1,2 do 1,6 eura, dok je u ma-loprodaji cijena 3,5 – 4 eura, naravno, ovisno o vrsti meda.

V.L. – Kolika je kod vas cijena ko{nica?@.S. - Kompletne A@ ko{nice mo`ete na}i za 45-50 eura, a LR ko{nice ve}za 40 eura.

V.L. - Kakva je struktura sele}ih i stacioniranih p~elara, odnosno starih imladih?@.S. - U Srbiji, a pogotovo kod nas u Vojvodini, odnosno u Subotici, do-miniraju sele}i p~elari, pa gotovo i nema p~elara koji ne seli barem na dvi-je pa{e. [to se ti~e dobne strukture, zadnjih godina ona se znatno poprav-lja u korist mladih ljudi. Vjerujem da je jedan od razloga lo{a gospodar-ska situacija i mnogi nezaposleni. Dobar primjer za to su radnici Zastaveiz Kragujevca, koji su ostav{i bez posla u tvornici, pokrenuli vi{e proizvod-nji p~elarske opreme u Kragujevcu.

V.L. - Kojim tipom ko{nica vi osobno p~elarite?@.S. - Kad sam po~eo p~elariti, nabavio sam LR ko{nice. Poslije sam nabavioi A@ ko{nice gospodina Namjesnika iz Ludbrega, kojima i danas p~elarim.Tako sad imam kamion na kojem prevozim LR ko{nice, a na kamionskojprikolici prevozim A@ ko{nice.

V.L. - Kako vidite budu}nost p~elarstva u Srbiji i jeste li zadovoljni radomSaveza.@.S. - Mislim da na{e p~elarstvo ima budu}nost. Neke stvari polako dolazena svoje mjesto, a tu zaslugu svakako ima i Savez, bez obzira na to {tosam ja trenuta~no predsjednik.

Drago Josipovi} (lijevo) i @ivoslav Stojanovi} (desno) na 4. P~elarskimdanima u Vinkovcima

Br. 4 - 2007

85

Uljena repica (Brassicanapus var. olifera)Uljena repica (Brassica napus var.olifera), jedna je od najva`nijihuljarica i medonosnih kultura u um-jerenom pojasu, odnosno njezin ozi-mi oblik.

Stabljika uljene repice je zeljasta,uspravna, okrugla na presjeku,plavi~asto zelene boje, a imanaj~e{}e 5 do 7 bo~nih grana.

Cvijet repice sastoji se od 4 ~a{i~nai 4 kruni~na listi}a, 6 pra{nika itu~ka. ̂ etri latice krunice uglavnomsu `arko `ute boje. Na dnu cvije-ta su ~etiri nektarnika koji privla~ekukce, osobito p~ele.

Cvatnja uljene repice

Cvjetovi repice otvaraju se ujutro,izme|u 8 i 9 sati. Prethodnu ve~ernajprije se po~nu razdvajati ~a{i~nilisti}i, a zatim preko no}i latice.Pri otvaranju cvijeta pra{nici suokrenuti prema tu~ku i stoje ne{toiznad njega. Nave~er se cvjetovi za-tvaraju, da bi se idu}eg jutra cvat-nja nastavila. Ako su vremenskiuvjeti povoljni, pra{nici se oslobodepeluda ve} prvog dana cvatnje,sutradan po~inju venuti.

Kemijsko djelovanje cvijeta temeljise na mirisnim tvarima koje hlapeiz peluda, latica i drugih djelovacvijeta. P~ele pri posjetu cvijetu uzi-maju nektar i pelud ne o{te}uju}icvijet. Nakon {to p~ela sleti po nek-tar ili pelud, dolazi u kontakt s

pra{nicima te se pelud prihva}aza fine dla~ice kojima je obraslonjezino tijelo.

Potreban broj p~ela po jedinici povr{ine

Jedna p~ela na dan posjeti oko 700cvjetova, jedna p~elinja zajednica soko 30.000 p~ela leta~ica posjeti nadan 20 do 25 milijuna cvjetova.Populacija prirodnih opra{iva~a znat-no je smanjena u prirodnim uvje-tima, tako da p~ele imaju glavnuulogu u opra{ivanju nekih indus-trijskih kultura.

P~elinja zajednica koju koristimo zaopra{ivanje ne bi trebala imati ma-nje od 3.000 p~ela. U idealnim uvje-tima, za opra{ivanje jednog hektarauljene repice dovoljna je jednap~elinja zajednica, sa 30 do 50.000p~ela. Posje}enost iz jednih ko{nicatreba se preklapati s posje}eno{}uiz onih smje{tenih nasuprot. Timese posti`e ravnomjerna posje}enostna cijeloj povr{ini.

Pokusima je utvr|eno da je na uda-ljenosti p~elinjaka od 500 metara,zabilje`eno 12.700 p~ela na jednomhektaru uljene repice, na udaljenos-ti od 1.000 m, bilo je 10.700 p~elai na udaljenosti od 2.500 m, samo3.500 p~ela na jednome hektaru.Me|usobna udaljenost dvaju p~eli-njaka na uljenoj repici treba bitive}a od 400 metara, kako bi osimopra{ivanja, bio zadovoljavaju}i pri-nos u medu s te kulture.

Med uljene repice

Med uljene repice svijetlo`ute jeboje i u pravilu vrlo brzo krista-lizira, ponekad ve} u sa}u, pa p~elaritada imaju problema s njegovim vr-canjem. Odnos glukoze, fruktoze isaharoze u nektaru ovisi o pojedi-noj sorti uljene repice. Kod nekihsorti smanjena je koli~ina glukoze,pa se taj med sporije kristalizira.Koli~ina saharoze u tom medu vr-lo je mala. Zbog brze kristalizaci-je, nije pogodan za maloprodaju,pa se ve}inom koristi u kandidorskojindustriji. Iako je med uljene repiceiznimno ukusan i spada me|u naj-kvalitetnije vrste, zbog neupu}eno-sti konzumenata o procesu krista-lizacije, rijetko ga se mo`e na}i uteglicama.

Osim velikih prinosa meda kojeg upovoljnim godina mo`e biti i vi{eod 20 kg po zajednici, njegovava`nost se o~ituje u ve}im koli~ina-ma peluda. Budu}i da je uljenarepica prva ja~a proljetna pa{a, nje-zina va`nost o~ituje se u ja~anjuzajednica za sljede}e pa{e amorfei bagrema.

Marija [krobo, Otok

MEDONOSNO BILJE

P~ela na cvijetu uljene repice (Foto: B. Obradovi~)

Nepregledna polja uljene repice

lja. To je mje{avina smolastih sasto-jaka (uglavnom drve}a topole, johe,jablana, breze, jasena i kestena) ko-ji se lu~e tijekom prolje}a i ljeta.

Propolis slu`i p~elama za premazi-vanje unutra{njosti ko{nice, ~imeposti`u bolje ~uvanje topline zimi,~uvanje ko{nice od propuha, vremen-skih nepogoda i potresa. Tako|er,propolisom p~ele poliraju stanice sa}akoje slu`e kao skladi{ta za med, cvjetniprah i kao kolijevka za li~inke. Propo-lis p~elama slu`i tako|er za spre~ava-nje zaraza u ko{nicama i balzamira-nje uljeza koje ne mogu izbaciti.Propolis nije samo gra|a nego, zah-valjuju}i lako hlapljivim eteri~nim ulji-

ma, ima izrazit protumikrobni u~inakna patogenu mikrofloru.

Nedavno je ponovno poraslo zani-manje za propolis zbog njegoveu~inkovitosti u odr`avanju ljudskogzdravlja. Tvrdi se da ima {irok raspondjelovanja: protubiotsku, protuvirus-nu, protugljivi~nu, protuupalnu, pro-tuoksidativnu, anesteti~ku, karcino-statsku i imunostimulatornu funkciju.Osim tih aktivnosti, prona|eno jeda propolis inhibira rast protozoa,ubrzava osteogenetske procese, poti~eneke enzimske aktivnosti i posjedujeregenerativni u~inak na tkiva.

Danas se zna da propolis ima vi{eod 300 sastavnica, 22 minerala i 7vitamina. Glavne sastavnice propolisajesu: flavonoidi, derivati cinaminskekiseline, terpeni, alkoholi, ketoni, feno-li, kalkoni, heteroaromatski spojevi,ugljikohidrati, minerali, vitamini idruge.

Razna istra`ivanja jasno upu}uju namogu}u uporabu propolisa i njegovihsastavnica u lije~enju slo`enih bolesti,onih koje su uvjetovane stresnim itoksi~nim ~imbenicima okoli{a kojioslabljuju imunolo{ki sustav ljudi i ̀ i-votinja i ~ine ih podlo`nijim mnogiminfektivnim bolestima, kao i pojavno-sti tumora.

Posljednjih desetak godina propolisse rabi u brojnim podru~jima ljudskepatologije, a zna~ajna iskustva su

APITERAPIJA

Protubakterijska i protugljivi~na aktivnost

Protubakterijska i protugljivi~na aktivnost propolisa pokazana je na:Staphylococcus aureus, Streptococcus faecalis, Staphylococcal andSreptococcal species, Corynebacterium, Escherichia coli 026, Es-cherichia coli 0111, Klebsiella ozaenae, Salmonella choleraesuis, Sal-monella enteritidis, Salmonella typhosa, Salmonella dublin, Salmonel-la gallinarum, Salmonella pullorum, Shigella dysenteriae, Shigella son-nei, Proteus vulgaris, Mycobacterium, Bacillus alvei, Bacillus larvae,Bacillus mesentericus, Bacillus subtilis (Caron), Micosporum audomii,Micosporum canis, Micosporum cookei, Micosporum distortum, Mi-cosporum ferrugineum, Micosporum gypseum, Trichophyton ferrug-ineum, Trichophyton schoenleim, Trichophyton schoenlemi, Trichophy-ton tonsurans, Trichophyton verrucosum, te drugi sojevi Trichophy-ton-a, Candida (9 sojeva), Torulopsis ( 4 soja), Thrichosporon in-festans i druge.

Propolis uhva}en na silikonskoj mre`ici (Foto: M. Farka{)

Hrvatska p~ela

86

Propolis - za{tita zap~ele i ~ovjekaPropolis - za{tita zap~ele i ~ovjekaSuvremena medicinska znanost prida-je sve ve}e zna~enje p~elinjim pro-izvodima; njihova uporaba u spre~ava-nju bolesti i njihovu lije~enju, iskazanaje pojmom apiterapija - lije~enje p~e-linjim proizvodima. Uporaba prirod-nih proizvoda i njihovih aktivnihsastavnica u prevenciji i/ili obradi kro-ni~nih bolesti, temelji se na iskustvutradicionalnog sustava medicinskeprakse u razli~itim etni~kim zajedni-cama kao i na epidemiolo{kim opa`a-njima odnosa izme|u na~ina prehranei bolesti.

Zanimanje za ljekovita svojstva p~eli-njih proizvoda i njihov protutumors-ki u~inak, porastao je u posljednjih30 godina, gdje se suvremenim meto-dama istra`uje sastav p~elinjih proizvo-da zbog biolo{ke u~inkovitosti naorganizam, koja je poznata tisu}lje}ima.

Propolis, ljekovit p~elinji proizvodp~ele rabe za vlastitu medicinu.

Rije~ propolis prema nekim autori-ma potje~e od gr~kih rije~i pro (pred,za) i polis (grad), tj. za za{titu gra-da (odnosno ko{nice), a prema drugi-ma od rije~i propoliso, koja na gr~komili latinskom zna~i zamazivati,zagla|ivati.

Propolis je po podrijetlu izlu~inatkiva pupoljaka ili kore drve}a i {ib-

ste~ena i u veterinarskoj praksi.Klini~ka lije~enja razli~itih ko`nihbolesti (akne, eckem, opekline, psori-jaza, seboreja i druge), bolesti di{nogsustava (tonzilitisa, faringitisa, riniti-sa, asme) te upalnih bolesti (rodnicei grli}a maternice, uha) propolisom,daju potvrdu o u~inkovitosti propolisakao pomo}nog ljekovitog sredstva. O-sim {to ima protubakterijski i protu-virusni u~inak , propolis djeluje si-nergisti~ki s nekim antibioticima i po-ja~ava bakteriostatski u~inak antibi-otika i do 100 puta. Flavonoidnimsastavnicama propolisa kao najsna`ni-jim protuoksidansima prepisuje se us-pje{no lije~enje kroni~nih bolestiprouzro~enih oksidativnim stresom,primjerice: ateroskeloroza, reumatoid-ni artritis, tumor, diabetes, upalnebolesti crijeva, bolesti `ila srca i kr-vo`ilnog sustava (kapilarna lomnost,kroni~na venska insuficijencija,ateroskleroza, varikoza vena, multi-plaskleroza, hemoragia, hemoroidi),neurodegenerativne bolesti, bolesti res-piratornog trakta, o~ne bolesti (gla-ukom, retinopatija, katarakt, no}nosljepilo, o{te}enje makule oka i `utepjege), imunodeficiencije i drugo. Pose-bice treba istaknuti va`nost flavonoi-da u spre~avanju akumulacije L-sor-bitola inhibicijom aldoza-reduktaze,enzima koji katalizira redukciju D-glukoze do sorbitola, ~ijom akumu-lacijom nastaju sve patolo{ke pro-

mjene vezane za dijabetes. Osim to-ga, propolis i njegovi flavonoidi {titei regeneriraju β-stanice gu{tera~e,inhibiraju lipidnu peroksidaciju i prook-sidativne procese, inhibiraju diferen-cijaciju adipocita, pove}avaju koli~inuinzulin-osjetljivih nosa~a, reguliraju ak-tivnost enzima jetre u procesu glikolizei glikoneogeneze, inhibiraju biosintezumasnih kiselina i kolesterola, smanju-ju koli~inu triglicerida u krvi, inhibi-raju ugradnju glukoze u crijevima ireapsorbciju u stanicama bubrega,pove}avaju prokrvljenost i elasti~nostkrvnih `ila te djeluju na niz enzimaprobavnog sustava.

Na{i su rezultati poticaj za daljaistra`ivanja zdru`enog u~inka propolisai njegovih sastavnica s razli~itim cito-staticima. Svrha je prou~avati njihovuimunomodulacijsku, protutumorsku iradioprotektetivnu u~inkovitost. Dalj-nji cilj na{ih istra`ivanja jest istra`itidjelotvornost vodene otopine propolisai njegovih sastavnica na biotransfor-macijske enzime i detoksifikaciju kar-cinogenih metabolita u in vivo i/ili invitro uvjetima. Op}enito je prihva}enomi{ljenje da propolis nije toksi~an uve}im koli~inama za `ivotinje i ljudeiako je vrlo malo znanstvenih pokusaizvedeno da bi se takva tvrdnja moglapotpuno opravdati. Pove}anom upo-rabom propolisa i njegovih sastavni-ca zapa`eni su i neki popratni u~in-ci. Danas se zna da neke od sas-tavnica propolisa uzrokuju toksi~nosti alergiju. Flavonoidi koji prevladava-ju u propolisu, smatraju se netoksi~nimza ljude i ̀ ivotinje. Druge sastavnicekoje se nepotpuno metaboli~ki pre-rade, ili koje tijekom metaboli~kihpretvorbi stvaraju reaktivne me|u-proizvode mogle bi o{tetiti tkiva.Daljnja istra`ivanja treba usmjeriti nau~inke propolisa i njegovih sastavni-ca na razli~ite organe tijekom njihovedugotrajne uporabe. Jedan od prob-lema uporabe propolisa u medicinisvakako je varijabilnost njegovih sas-tavnica s obzirom na razli~ita zem-ljopisna podru~ja i biljke koje tamoobitavaju. Standardizacija kvalitetepropolisa pove}at }e njegova ljekovi-ta svojstva i u~inkovitost lije~enjamnogih bolesti. Propolis ve} mnogismatraju “zlatnim” proizvodom ko{nicei lijekom 21. stolje}a. Ove bi spoz-

APITERAPIJA

Propolis u kapsulama (Foto: 12121.hostinguk.com)

Prirodni propolis (Foto: www.storzek.net)

Br. 4 - 2007

87

Hrvatska p~ela

88

naje mogle poslu`iti i kao smjernicaza istra`ivanje protutumorskog u~in-ka propolisa i njegovih sastavnica upretklini~kim istra`ivanjima.

Nada Or{oli}, Zagreb

Med – lijek, prehranai dijeta za mr{avljenjeU prirodi se nalazi sve {to nam jepotrebno da budemo zdravi!

Da je med i hrana i lijek, bilo jepoznato veoma davno - jo{ u anti~kodoba. Budu}i da su se ljudi udaljiliod prirode i njezinih zakona, poja-vile su se nove bolesti, a danas jeu svijetu sve vi{e onih koji se zala`uza o~uvanje ljudskog zdravlja prirod-nim na~inom `ivljenja. U tomep~elarstvo zaista zavre|uje po~asnomjesto, a ovaj je ~lanak mali dopri-nos tome.

Med je djelotvoran za cijeli organi-zam, pa se ~esto naziva i teku}ezlato. Sve su brojnija znanstvenaotkri}a i saznanja o blagotvornostimeda i drugih p~elinjih proizvoda.Na`alost, te spoznaje i danas sumalo poznate na{im ljudima, pa iakoimamo najkvalitetniji med, njegova jepotro{nja relativno mala i spadamou zemlje s malom potro{njom meda.Stru~njaci tvrde da je med korisnijepiti u raznim napicima nego ga jesti.Kad se med konzumira s teku}in-om, njegovi sastojci, a ima ih vi{eod sto, lak{e dolaze u krvotok i prekonjega do stanica u organizmu. Do-bro je med dr`ati u ustima jer takopreko `lijezda ide ravno u krv iprenosi se ~itavim organizmom.

Ima vi{e vrsta meda, {to ovisi onjegovu izgledu i sastavu, a zapravoo vrstama biljaka s kojih je med sku-pljen, zatim o klimi i dr. Bagremovmed poma`e u lije~enju di{nih or-gana. Za ubla`avanje probavnih smet-nji, nervoze i nesanice koristi se li-vadni med, koji potje~e od raznogmedonosnog bilja. Livadni med je vi-soko kvalitetan, a dobar je i za dje-cu i za starije osobe. Taj med pogo-duje i osobama koje imaju nizak krvni

tlak. Med od kestena djeluje na bolestiprobavnih organa, `u}i i jetre. Medod lipe djeluje antisepti~ki i umiruju}e,a ubla`ava prehladu, gripu i bronhi-tis. Med od vrijeska koristi se ulije~enju reume, bubrega i mokra}nihkanala, kao i protiv anemije. Med odkadulje djeluje na di{ne putove,ubla`ava prehladu i ka{alj. [umski ilimed od medljike popravlja sla-bokrvnost jer sadr`ava dosta mine-rala. Ima jo{ vrsta meda, ali rje|isu ili ne{to lo{iji pa ih ne}u spomi-njati.

Da je med hranjiv i ljekovit, pundragocjenih sastojaka za organizam,poznato je. No, da poma`e i preti-lim osobama kako bi smanjile preko-mjernu te`inu, i to na zdrav na~in,vjerojatno niste znali. Mnogo je na-pora znanost ulo`ila da bi prona{lapreparat kojim bi se koliko–tolikozdravo smr{avjelo. U tome se djelo-mi~no uspjelo. Godine 2005. u bri-tanskom tisku objavljeni su ~lanci omr{avljenju pomo}u meda. To je izaz-valo golemu potro{nju meda. I unekim drugim zemljama Europeponovilo se isto. Primjerena reklamatakav bi na~in skidanja kilograma tre-bala jo{ vi{e popularizirati. Tiskanaje i knjiga pod naslovom Hibernacij-ska dijeta, koja potanko opisuje na~inmr{avljenja.

Kada konzumiramo med koji sadr`avavisok postotak fruktoze, ona odlazi ujetru, gdje se pretvara u glikogen.

Samo jetra ima enzime koji moguobraditi fruktozu. Mnogi ne moguvjerovati da med smanjuje glukozeu krvi, a ne da je do pove}ava. U-zimaju}i fruktozu hranom kao {tosu povr}e, vo}e, a naro~ito med,omogu}uje se optimalni dotok glukozeu mozak. Mozak tro{i veliku koli~inuglukoze za svoj rad. I tijekom mirova-nja, stanice mozga tro{e oko 20 pu-ta vi{e energije od drugih stanica uorganizmu. Ako mozak nije dobionekoliko minuta glukozu, stanice moz-ga }e umrijeti. Svaki pad glukoze ukrvi opasan je za mozak. Ako je padmali, poja~ava se rad adrenalnih `li-jezda i one proizvode adrenalne hor-mone koji djeluju stresno. Ako seto doga|a ~esto, javljaju se bolestisrca, osteoporoza, pove}anje tjelesnete`ine, {e}erna bolest, depresija, padimuniteta i dr. Konzumiraju}i med,uravnote`ili smo ugljikohidrate i sma-njili aktivnost adrenalnih ̀ lijezda. Akose stabilizira razina {e}era u krvi,proizvode se hormoni koji sagorije-vaju masti i reguliraju {e}er. Ako jeu jetru dospio med, naro~ito prijespavanja sagorijevaju masti tijekomsna, a u jutro smo odmorniji i veseli-ji.

Povratkom prirodi, prirodnom iraznovrsnom prehranom posti`emozdravlje na najbolji na~in i bez rizika,a med koji u tom lancu zauzimapo~asno mjesto dovodi nas i do vitkelinije.

Ivan Eberhart, Knin

[umski med u sa}u (Foto: B. Obradovi~)

APITERAPIJA

DOPISI

nom, neke ko{nice ve} su bile prazne,a u drugima su ostale {a~ice p~ela.

National Honey Board hitno je osi-gurao 13.000 dolara za osnutak radneskupine koju ~ine istra`iva~i s fakul-teta, dr`avni stru~njaci, stru~njaci spodru~ja p~elarstva i predstavnicip~elarske industrije. Namjera je bilaispitati uzrok, napraviti plan djelova-nja i dati preporuke p~elarima u vezis CCD-om. Vode}i stru~njak USDAlaboratorija u Beltsvilleu, Jeffrey S.Pettis ka`e da radnici koji otvarajuko{nice kako bi ih provjerili, izvje{tava-ju o lo{em stanju. Prema njegovimrije~ima, ”zimski su gubici ponekadveliki, ali ovo do sada nije vi|eno.Kada se mrtve i umiru}e p~ele buduprikupile i analizirale, vidjet }e sekoje su od mnogih sumnji bile oprav-dane.”

Ni europski p~elari nisu ostalipo{te|eni. Kada su p~elari sjeverneEurope prvi put ove godine otvorilisvoje ko{nice kako bi provjerili sta-nje prezimljavanja, bili su veoma neu-godno iznena|eni: od neutvr|enoguzroka uginulo je na tisu}e p~elinjihzajednica. Posljedice se ve} naslu}uju,i to prvenstveno u vezi s opra{iva-njem poljoprivrednih kultura.

Zlokobnim izvje{tajima iz SAD-a ogolemim gubicima od nepoznatog uzro-

ka prethodila je serija neobja{njivih,ali vrlo ozbiljnih, gubitaka na p~eli-njacima Poljske, Gr~ke, Italije, [pa-njolske i Portugala zadnjih nekolikogodina. Sli~nih te{kih gubitaka vjero-jatno je bilo i u drugim zemljama,ali se opravdano pretpostavlja da onjima, iz nekih razloga, nije izvje{ta-vano.

”Situacija je veoma ozbiljna, ali nitkojo{ ne razumije {to je prouzro~ilomunjevita stradanja p~elinjih zajed-nica”, obja{njava dr. Max Watkins,tehni~ki direktor Vita (Europe) Ltd.,najve}e svjetske kompanije za proizvod-nju sredstava za zdravstvenu za{titup~ela, ~lan europske radne skupineznanstvenika, sastavljene zbog ovealarmantne situacije. ”Pretpostavke omogu}im uzrocima su mnogobrojne,od djelovanja pesticida i pove}anjasolarnog zra~enja zbog oslabljenogozonskog omota~a, do smanjene plod-nosti matica i neodgovaraju}eg lije~e-nja p~elinjih zajednica. Stvarno, odgo-vor jo{ uvijek ne znamo – pojedinimogu}i uzroci se prou~avaju i samonjihovo svestrano obuhva}anje mo`euputiti na stvarni uzrok stradanjap~elinjaka. Ta je pojava ozbiljna,posebno zbog velikog zna~enjaopra{ivanja za poljoprivredu i s timeu vezi izravnog utjecaja na prinoseusjeva.”

“To je uistinu misterij”, nastavlja MaxWatkins. ”Tra`imo od p~elara da nasizvje{tavaju o gubicima te da temelji-to ispituju i analiziraju svoje ko{nice.U SAD-u je vrlo te{ko otkriti praviuzorak i nema dovoljno detaljnih iz-vje{taja. Iz onih koji su dostupni,me|utim, primije}eno je da mnogip~elari koriste neregistrirana sred-stva za{tite protiv varoe, {to ne mo-ra biti presudno, ali mo`e znatno pri-donijeti poja{njenju situacije.”

Simptomi stradanja zajednica diljemEurope i Sjeverne Amerike su razli~iti.Op}enito, gubici nastaju u kasnoljeto i rano prolje}e. Ove zime uSjedinjenim Dr`avama stare su p~eledvostruko br`e nestajale, a matica imlade p~ele nisu to mogle pratiti;mlade radilice nisu bile spremne priku-pljati pelud i nektar, i nije ih bilodovoljno da se zajednice odr`e na`ivotu.Zemljovid podru~ja SAD-a zahva}enih misterioznim nestajanjem p~ela

Br. 4 - 2007

89

Nerazja{njena pojavadesetkovala p~elinjake u Sjevernoj Americi i Europi!

Nerazja{njena pojavadesetkovala p~elinjake u Sjevernoj Americi i Europi!Po~etkom ove godine diljem Sjedi-njenih Dr`ava masovno nestaju p~eli-nje zajednice. Ta do sada nepozna-ta pojava zahvatila je vi{e od tridesetsaveznih dr`ava, a gubici se procje-njuju na vi{e od dva milijuna zajed-nica. Dennis van Engelsdorp, speci-jalist dr`avnog Odjela za poljoprivre-du (USDA), za Discovery News jerekao: ”Nazvali smo to poreme}ajemnestajanja p~elinjih zajednica (CCD -Colony Collapse Disorder) jer pojavune mo`emo nazvati bole{}u sve dokne njezine otkrijemo uzroke, ali smoprili~no sigurni, ne potpuno, da sezapravo radi o zaraznoj bolesti.”

Jedan od prvih koji je ustanovio gu-bitke jest Dave Hackenberg iz Lewis-burga, a njemu je uni{teno oko3000 ko{nica. On sa svojim sinomsvake godine odlazi na Isto~nu obalu,kao i mnogi sele}i p~elari koji putu-ju ameri~kim kontinentom. Ove se-zone Hackenberg je doselio svojeko{nice na Floridu 10. listopada, {toje radio punih 40 godina. U stude-

Hrvatska p~ela

90

DOPISI

Pro{le godine u Velikoj Britanijitako|er su zabilje`eni, istina ne broj-ni, slu~ajevi nestajanja p~elinjih za-jednica iz ko{nica (nazvano fenomenMarie Celeste), u kojima nisu osta-jale p~ele, pa nije bilo mogu}e provestipostmortem analize.

S obzirom na ozbiljnost situacije, alii golemu va`nost p~ela u suvre-menoj poljoprivrednoj proizvodnji, an-ga`iranje svjetskih stru~njaka i ve-liku materijalnu potporu, nadamo seda }e ovoj novoj apokalipsi p~elar-stva brzo stati na put.

Dejan Kreculj

Profitabilno p~elarstvo!?Osobito me se dojmio ~lanak u HP-12/2006. “Samogradnja ili kupnjako{nica” autora @eljka Dali}a i “In-tervju sa Stepanom Majsecom” Ved-rana Lesjaka. Zanimljivo je to {togosp. Dali} govori o podjeli rada uprofitabilnom p~elarstvu, a gosp. Maj-sec o podjeli dobiti.

Do spoznaje o podjeli rada znanostje do{la odavno. Zna~ajna podjelaprovedena je odvajanjem trgovineod proizvodnje. U tom odvajanju tr-govina je postala samo produ`ena ru-ka proizvodnje. I to je bila zna~aj-na racionalizacija produktivnosti ra-da. Proizvo|a~ se mogao posvetitiproizvodnji, a trgovac prodaji proizve-denog.

Do danas se tu ni{ta nije promije-nilo. Samo {to na globalnom i slo-bodnom tr`i{tu vrijede i djeluju prirod-ni zakoni tr`i{ta.

Neki }e mi prigovoriti da ne vodimra~una o monopolu, koji u Hrvatskojzasigurno vlada na tr`i{tu meda. ̂ ita-ju}i ~lanke u Hrvatskoj p~eli i kri-tike na internetu o toj temi, lo{eobavije{ten ~ovjek mogao bi ste}i do-jam da monopol pojedina~nih trgo-vaca medom podupire i zakonska re-gulativa, koju bi svakako valjalo promi-jeniti. Ali, to nije mogu}e u~initi doksu ti p~elari – trgovci u HPS-u.

Osobno ne mislim tako. Ukratko }uobjasniti svoje stajali{te, jer sam gave} iznosio i u Hrvatskoj p~eli i nainternetskim stranicama.

Na~ela, koja danas vladaju na slo-bodnim tr`i{tima (globalnim i na-cionalnim), mogli bismo svrstati usamo tri rije~i: red, sloboda i jed-nakost. Za red na tr`i{tu, koji seodnosi na pozitivne propise, zaistaje najvi{e odgovorna vlast. Ali tu sui prirodni zakoni tr`i{ta. Ovi potonjisna`no dolaze do izra`aja u drugomna~elu - slobodi na tr`i{tu. U tre}emna~elu problem je na hrvatskom isvjetskom tr`i{tu meda. Jednakosti natr`i{tu nema kako za one koji pro-daju, tako ni za one koji kupuju.Za jednakost na tr`i{tu valja se iz-boriti, a to mogu samo sna`ni, upornii dobro organizirani. Jesmo li takvimi, hrvatski p~elari? Naravno, nismo!I to moramo priznati.

Propisani su oblici udru`ivanja i os-nivanja trgova~kih dru{tava (Zakon otrgova~kim dru{tvima) prema uzoruna najnaprednije europske zemlje.Ni~im nije ograni~en broj poduzetni-ka (pravne i fizi~ke osobe) koji, po-jedina~no ili pak zajedni~ki s drugi-ma koji imaju iste ili sli~ne interese,mogu osnivati trgova~ka dru{tva. Ma-lo je p~elara koji su se pojedina~nona to odlu~ili. Oni su iz godine ugodinu sve ja~i, {to je dobro, ali bit}e ih sve manje jer se udru`uju unekakve trgova~ke lance, jer }e ihprirodni zakoni tr`i{ta (ne pozitivniprosi) na to natjerati.

Poznato je, da nijedno trgova~kodru{tvo bez odgovaraju}e neto vrijed-nosti (vlastiti kapital i rezerve) nemo`e dugo opstati na tr`i{tu. Takvodru{tvo je nesolidno, nesolventno ikreditno nesposobno. A upravo se tone mo`e dosegnuti nikakvim zakoni-ma i drugim propisima. I tu ne po-ma`u volonterska dru{tva – savezi iliudruge. Dakle, ~emu bi smetali p~elari– trgovci u HPS-u? Dapa~e! Nji-hovim iskustvima valjalo bi koristiti.

Te{ko se mo`e i zamisliti da bi jed-no trgova~ko dru{tvo moglo dobroposlovati s tridesetak tisu}a kunatemeljne glavnice, koliki je zakonski

minimum za njegovo osnivanje. S to-likim kapitalom ne mo`e biti solven-tno, a i njegova kreditna sposobnostje upitna. A s dvadesetak tona me-da te{ko }e se probiti na lokalno, akamoli na nacionalno ili globalnotr`i{te.

Ako bi pak osnivanju dru{tva pris-tupilo tisu}u hrvatskih p~elara s po-jedina~nim udjelom u temeljnoj glavni-ci ne ve}im od pet tisu}a kuna,dru{tvo po~inje poslovati s glavnicomod 5 milijuna kuna imovine. Tolikaje i njegova kreditna sposobnost, pamo`e ra~unati na jo{ toliku svotu {todugoro~nih, {to kratkoro~nih kreditai vrlo brzo }e pove}ati ukupnu imo-vinu.

S tom imovinom dru{tvo je sposob-no otkupiti i plasirati na tr`i{te, uznormalni koeficijent obrtaja kapitala,najmanje pet stotina tona meda. I topo dobrim otkupnim cijenama odproizvo|a~a, uz promptno pla}anje. Stakvom ponudom mo`e se itekakokonkurirati na nacionalnom tr`i{tu,a ima se {to onda i ponuditi i uizvozu.

Dakle, tu bi HPS mogao odigrati svo-ju pravu ulogu kada bi razradio ipokrenuo me|u p~elarima barem jed-nu takvu inicijativu. U tome ga za-ista nitko i ni{ta ne spre~ava. A nip~elare u Hrvatskoj da to proveduu djelo.

Josip Jura~i}

Godi{nja skup{tinaP~elarskog dru{tva„Kadulja“ iz Ljubu{kogU Ljubu{kom je 25. velja~e ove go-dine odr`ana redovita skup{tinaP~elarskog dru{tva ”Kadulja”, a ujed-no je proslavljena 40. godi{njica nje-zina djelovanja. Skup{tinu je otvorioi vodio predsjednik Udruge RobertBili}.

Br. 4 - 2007

91

DOPISI

Skup se odr`ao u restoranu Ohio,gdje se okupilo vi{e od 100 ~lanovaDru{tva. Bili su nazo~ni i mnogi gosti,me|u kojima predstavnici organizaci-je USAID – LAMP (Organizacijaameri~ke vlade za pomo} u po-ljoprivredi), op}ine i drugih dr`avnihinstitucija te Hrvatskog p~elarskogsaveza iz Zagreba.

U slu`benom dijelu iznesen je doj-mljiv izvje{taj o radu Udruge u pro{lojgodini, a prema predlo`enom progra-mu izgleda da }e se tako i nastavi-ti. Jedan od ciljeva je i organizira-nje vlastite internetske stranice, aplanira se odr`ati p~elarska {kola uzpomo} agronomskih fakulteta iz Za-greba i Mostara.

Udruga je pro{le godine organiziralamnoga stru~na predavanja i puto-vanja. Bili su u posjetu p~elarskomsajmu u Gudovcu, a posjetili sup~elare u ^e{koj i Danskoj.

Pro{le godine Udruga je dobila odhrvatske Vlade novac, kojim su platili99 pretplata na ~asopis Hrvatsku p~elu.

Jedna od zanimljivosti ove skup{tinebila je tombola, koja je organiziranaza sve ~lanove P~elarskog dru{tva”Kadulja”.

Na kraju slu`benog dijela skupa do-dijeljena su priznanja najstarijim i naj-zaslu`enijim ~lanovima Udruge, nakon~ega je za sve nazo~ne prire|en ru~ak,tijekom kojega su p~elari razmijeniliiskustva o svojemu radu.

Vedran Lesjak

Godi{nja skup{tinaUdruge p~elara „Metvica“ iz NovskeRedovita godi{nja skup{tina Udrugep~elara „Metvica“ iz Novske odr`anaje 4. o`ujka ove godine. Skup{tinu jeotvorio predsjednik Udruge ZdenkoJakubek.

Udruga ima 84 ~lana, od kojih je69 ~lanova HPS-a, s tendencijom po-rasta.

Raspravljalo se o neisporu~enom inepla}enom medu, izradi pa{nih kara-ta, odlasku na pa{e, organiziranjustru~nih savjetovanja, odlasku naizlo`be i o ocjenjivanjima meda.

P~elari su izrazili zadovoljstvo os-nutkom zajednice udruga Sisa~ko-moslava~ke `upanije.

Tako|er se raspravljalo o pomorup~ela u Dugom Selu, te su se nekina{i p~elari dobrovoljno javili zadonacije, kako bi nastradalim p~elari-ma Udruge „Masla~ak“ iz Dugog Selapomogli da spremno do~ekaju pro-ljetnu pa{u. Smatramo da im mo`emopomo}i i poslije rojevima s grane.

Mirko Knji`ek, Novska

Godi{nja skup{tinaP~elarskog dru{tva”Vara`din”

Na redovitoj skup{tini P~elarskogdru{tva ”Vara`din” odr`anoj 18. velja~eove godine pro{logodi{nji rad ocije-njen je vrlo uspje{nim, a predsjed-nik Hrvatskog p~elarskog saveza Mar-tin Kranjec je istaknuo da po orga-niziranosti i sveukupnoj sadr`ajnoj ak-tivnosti na{e Dru{tvo mo`e poslu`itiza primjer drugim sli~nim dru{tvima.

Izvje{taj o radu Dru{tva, koje brojivi{e od 150 ~lanova, podnio je nje-gov predsjednik Augustin Benko. Uproteklom je razdoblju odr`ano pet-naestak predavanja i razgovora oaktualnim temama iz p~elarstva.

Brojni p~elari na skup{tini P~elarskog dru{tva ”Kadulja” iz Ljubu{kog (Foto: V. Lesjak)

Radno predsjedni{tvo na skup{tini Udruge p~elara ”Metvica” iz Novske

DOPISI

Ima tomu ve} vi{e godina, odkadap~elarim. Iz po~etka sam p~elario sana{im obi~nim ko{nicami, i i{lo mije sve od ruke; no ne{to mi se nijesvidjelo; med, koji sam dobivao, pla}aomi je trgovac po petnaest najvi{edvadeset nov~i}a za kilogram.

Ta tko bi dao u takvo bescjenje med?

Kako sam ve} u {koli u~io p~elaritipokretnim sa}em, odlu~im i ja tajna~in prihvatiti. No bio sam zle sre}e;ve} prve zime propale su mi sve p~ele,ponajvi{e mojom krivnjom, jer si ni-jesam nabavio valjane knjige op~elarstvu, koje bi se morao dr`ati.

Izrada pletara (Foto: D. Haveti})

Korice jedne od najstarijih hrvatskihp~elarskih knjiga

Hrvatska p~ela

92

Djelatnosti koje izumiru

115 godina knjige:P~elarenje pokretnim sa}emKvirin Broz - Zagreb 1892.

Vara`dinski p~elari su poduprli pri-jedlog i po~ela je realizacija pilot-projekta, zapravo prikupljanje podata-ka i izrada katastra p~elinjih pa{a.Rije~ je o bazi podataka o pros-tornom rasporedu i na~inu gospo-darenja p~elinjim pa{ama u Hrvatskoj.U dogovoru HPS-a, Hrvatskih {umai drugih znanstvenih ustanova odlu~enoje da se za pilot-projekt uzme na{a`upanija, jer se tu ve} du`e godinaprikupljaju podaci za izradu katas-tra, pa je temeljna slika rasprostra-njenosti p~elinjaka ve}inom dovr{ena.

Bilo je postavljeno i pitanje potica-ja u p~elarstvu (po kilogramu i poko{nici), te je donesena odluka ojedinstvenoj ~lanarini od 325 kuna,od kojih 100 kuna ostaje na{emDru{tvu, a ostatak je ~lanarinaHrvatskom p~elarskom savezu. Na tajna~in vi{e ne}e biti dvostruke ~la-narine, nego }e svaki ~lan Dru{tvabiti i ~lan HPS-a.

Slavko Laba{, Vara`din

Djelatnosti koje izumiruPletenje ko{nica danas je gotovo zabo-ravljen posao. Pletara se kroz povi-jest nametnula kao simbol p~elarst-va. Te{ko je na}i p~elara ili p~eli-njak bez barem jedne pletare. Danassu pletare ukras u p~elarskim pro-storijama, a rijetko su u njoj nase-ljene p~ele. Zahvaljuju}i tome, volu-men tih pletara je razli~it, nouglavnom im je zapremina 25 litara.

Gospodin Salaj iz Paru`evca u ku}nojradinosti i danas izra|uje pletare zavlastiti p~elinjak, na kojem su i mno-gobrojne ko{nice s pokretnim sa~em.Pravi je u`itak promatrati njegovupredanost radu pri pletenju. Pazi sena svaku pojedinost. Provjerava sekvaliteta svakog ugra|enog dijela.Gospodin Salaj najvi{e voli plesti ple-taru od ra`ene slame. Ljuti se {tone mo`e nabaviti slamu, pa je prisi-ljen upotrijebiti osu{enu stabljikuklup~aste o{trice. U slobodno vrijemeprolazi neobra|enim zemlji{tem gdjeona raste kao korov ili ju danas vr-lo rijetko posiju kao kultiviranu biljkuza vezanje snopova `ita. Osim nave-denih, mogu se koristiti i stabljike

drugih kultura, kao {to su p{enica,zob, tritikal, koje imaju sli~ne mor-folo{ke osobine.

Gospodin Salaj pa`ljivo odabire {ibelijeske ili ivovine, od koje pravi litrinuza pletenje. Litrinu odvaja od ogu-ljene {ibe lijeske u obliku uskih tra-ka, koje posebnim postupkom stanjina ujedna~enu debljinu po ~itavojdu`ini. Da pove}a elasti~nost litrineza lak{i rad, tj. savijanje oko snopastabljika, litrinu nakon guljenja i ujed-na~avanja nama~e u vodi.

Te{ko je opisati osje}aj kad u rukuuzmete gotovu pletaru koja ima iz-nimnu ~vrsto}u. Pri tome se osje}aiskustvo tisu}a opletenih pletara, ljubavi tradicija koji su prema ovome poslunaslije|eni od predaka.

Dubravko Haveti}, Vrbovec

115 godina knjige:P~elarenje pokretnim sa}emKvirin Broz - Zagreb 1892.Nadam se da }e ~itateljima Hrvatskep~ele biti zanimljivo pro~itati odlomkeiz «Predgovora k prvom izdanju» jedneod najstarijih hrvatskih p~elarskih knji-ga, koju je napisao Kvirin Broz, a1892. god. objavilo Svetojeronimskodru{tvo iz Zagreba.

Br. 4 - 2007

93

DOPISI

Ali nijesam izgubio volje. Nabavio samvaljanu njema~ku knjigu, upitivao zasavjet ~uvene p~elare i evo ve} odmnogo godina nadavaju mi se p~eleda treba bolje. Za toga vremena mno-go sam koje{ta proku{ao i u~io iprou~avao, a plod svega toga jest iova knji`ica.

Sve {to sam ovdje napisao, sve samto ne samo jedanput proku{ao; alizato ne tvrdim da je ova knji`icanapisana bez pripomo}i drugih va-ljanih p~elarskih knjiga. Kod pisanjaove knji`ice slu`io sam se spisimapoznatih p~elara: @ivanovi}a, Penji}a,Berlep{a, @ivanovskoga, Paulya, iLiedloffa.

Kod nas su prilike za p~elarstvo vr-lo povoljne. Osim samo nekih mjes-ta u Lici i Primorju, nema nijednogkraja u domovini na{oj, koji ne biprijao p~elarstvu. Biv{i jo{ prije trimjeseca u~itelj u Hercegovcu posti-gao sam toliki napredak u p~elare-nju, te su mnogi tvrdili, da ~aram,pa ipak nije bila pa{a za p~ele Bogzna kakova. Jedna jedina glavna pa{abila je u jesen, kad je heljda (haj-da) cvjetala. Nema ondje lipa, repicene sije niko, o akaciji ni govora. Pakad u onakvoj okolici nose p~elestostruke kamate, kamoli ne}e drugdje,gdje je pa{a bolja?

Ova je knji`ica ponajprije napisana zana{eg seljaka, koji }e u njoj na}i sve{to treba pri p~elarenju pokretnimsa}em. No njom }e se mo}i poslu`itii svaki drugi po~etnik, a ne}e bitina odmet ni iskusnu p~elaru. Za po~et-nike, osobito seljake, ne}e biti suvi{njenaro~ito da spomenem: tko je nau-mio p~elariti pokretnim sa}em, nijedosta da uzme u ruke ovu knji`icu,pa da odmah po njoj p~elari. Takavneka prije dobro razgleda p~elinjak iko{nice kod vje{ta, razumna p~elarapa najznatnije stvari, o kojih se go-vori u ovoj knji`ici, neka mu on po-ka`e i rastuma~i.

P~elarstvo nosi lijep dohodak. Popri-jeko daje p~elac (p~ele u jednoj ko{nici)na godinu 5 forinti dohotka. No maj-storu u p~elarenju nosi jedan p~elacza dobre godine 10-15 forinti ~ista do-hotka, ako unov~i kilogram po 50nov~i}a. Ali za ovu cijenu mo}i }e u-nov~iti med samo kad ga ima puno.Ako ga ima malo, morat }e ga datikakvu god trgov~i}u za istu cijenu

koja se pla}a za obi~ni muljani med;morat }e se dakle zadovoljiti manjimdobitkom (ali }e i tada dobiti vi{e,nego da p~elari obi~nim ko{nicama).

Zato da bude {to ve}i dohodak, ne-ka se slo`i vi{e njih. Koji p~elare sa2-3 ko{nice, pa }e tako udru`eni mo}imed skuplje prodati. Tko p~elari sa10-15 ko{nica, tomu nosi p~elarenjekrasan novac; a sa 30 i vi{e ko{nicamo}i }e stvoriti i lijepu glavnicu. Starac`upnik Dzierdzon `ive}i u miru, imalijep dohodak od svojih p~ela. U^e{koj i Njema~koj ima stotine ljudikojima je glavni dohodak od p~ela.A zar na{im p~elarima: @ivanovi}u,Penji}u, Orli}u, i mnogim drugima pai samom piscu ove knji`ice ne nosip~elarenje lijep dohodak?. Pa ako setko i ne mo`e baviti p~elarenjem uve-like, mo`e se baviti na malo, s neko-liko ko{nica; jer p~elarenje ne i{temnogo vremena ni velike glavnice,ni prevelika truda, a nosi razmjernove}u korist nego ikoja ratarska i gospo-darska grana.

Dr`im da sam du`an ovdje, jo{ javnozahvaliti gospodinu @ivanovi}u {to mije sa svom pripravno{}u dopustio, daupotrijebim njegovo remek-djelo«Amerikanka», kao i ko{nicu njegovu.

U Goli na mlado ljeto 1892. Kvirin Broz, ravnaju}i u~itelj

Na~ela u~itelja Kirvina Broza od pri-je 115 godina u~e nas mirnom,promi{ljenom i upornom radu s p~ela-ma koje imamo i volimo, u~e nas o-sobinama od kojih se moderni ~ov-jek poprili~no udaljio. Danas, u vri-jeme visokorazvijenih tehnologija ineprestane te`nje za zaradom, upo-ran i ozbiljan pristup p~elarstvu uvjetje pravog uspjeha i nepomu}ene ra-dosti. Broz nas vodi tome idealu (svo-jim na~elima). Ka`e da je s nov~i}ado{ao je na forinte i ve}u rentabil-nost. Danas su investicije i trud ulo`eniu p~elarstvo sve ve}i, a isplativost svemanja. Za{to?! Mo`da se o tomemo`e zaklju~iti iz Brozovih na~elaiznesenih prije 115 godina. To su:

- Zdrava trgovina. Tko ima malomeda, on ga nekako proda (u sus-jedstvu ili na u`em tr`i{tu); a tkoima mnogo meda, ima istodobnoproblema s prodajom (kako zboglegalnog i ilegalnog uvoza, tako izbog neorganiziranosti p~elara).

Naro~ito su nemilosrdni trgovci,koji dogovaraju sramotno niske ci-jene otkupa (iako gotovo svi uz-gajaju p~ele, jedino se ne zna raz-log njihova pona{anja – mo`daje to o~uvanje nekoliko stotina biljnivrsta, kojima prijeti nestanak na{egplaneta).

- Pa{ni uvjeti u dijelu Slavonije gdjeje p~elario Broz tada, kako ka`e,nisu za p~ele Bog zna kakvi, alije postizao odli~ne rezultate.

- Broz je kao u~itelj prepoznao do-bru knjigu, napredne i razumnep~elare onog vremena, koji su svo-je znanje nesebi~no prenosili namla|e nara{taje, a oni su ga bezvelikog mudrovanja prihva}ali. Samosu tako mogli napredovati i nosi-ti se s izazovom vremena u koje-mu su `ivjeli.

- Kako to izgleda danas? Danas mla-di p~elari-po~etnici ~im nabave petp~elinjih zajednica, odmah postajuDadani, Langstroti, \erzoni, fonBerlep{i, Polmani i da ne nabra-jam. Drugim rije~ima, po~injumudrovanja kao da sa svakim po-jedincem p~elarenje po~inje ispo~et-ka. Jedno p~elarsko predavanje pro-glase stru~nim usavr{avanjem, or-ganiziraju p~elarsku {kolu od tjedan-dva s jednim ili dva profesora,svi dobiju diplome (~ak i oni ko-ji ne do|u na ispit), i naprijed uEuropu.

Samo, postoji tu jedan mali prob-lem. P~ele ne ~itaju knjige i ne priz-naju diplome, a napredno p~elarstvozahtijeva znanje, organizaciju, viziju irad. Nadam se da nisam rekao ni{ta{to nije poznato svima koji se imalobave p~elama. Dobar dio iskustva iopa`anja, ograni~enog zanimanja, stekaosam tijekom dvadeset {est godinap~elarskog sta`a i budu}i da ne ̀ elimda ovaj tekst u~inim te{kim, temu os-tavljam ljudima krovne organizacijep~elara.

Ubudu}e ̀ elim govoriti o Ronsarovim«plavim p~elicama», kao {to ~ovjekgovori o predmetu koji poznaje i volionima koji nisu upu}eni, ne `ele}iistinu bilo ~ime uljep{avati nitiizmi{ljati. A to je Reomir jo{ punoprije Broza zamjerio onima koji suse prije njega bavili na{im «medonos-nim muhama».

Milan Ja}imovi}

DOPISI

minju u dokumentima manastiraPécsvárad, zatim u Povlasticama uopatiji Tihany i drugim. Ostala jetako|er zabilje`ena upotreba p~ela uvrlo va`noj bitki za tvr|avu Nándor-fehérvár, kada su one upotrijebljeneza njezinu za{titu. U srednjem vijeku,za vladavine kralja Matija{a, koja jebila zlatno doba za Ma|arsku, bioje veoma razvijen izvoz ma|arskogmeda i voska u susjedne zemlje. Uto vrijeme dvije pinte meda, {to jene{to vi{e od jedne litre, bile su jed-nako vrijedne kao pinta masti, a zapet pinti meda moglo se dobiti punakola drva.

Prva ma|arska knjiga o p~elarenjunapisana je u sedamnaestom stolje}u.Bila je to knjiga Nikolasa Horhija"Tractatum de Apibus" iz 1636. go-dine, a prva p~elarska {kola ustanov-ljena je jo{ 1770. godine naredbomcarice Marije Terezije. Njezini u~iteljisu podu~avali kako se koristiti p~e-larskim alatom i priborom, kako seuzgajaju matice, hvata roj i kako seuzima med. [kola je imala p~elinjakod 30 ko{nica. Kao curriculum podnazivom Georgicon p~elarstvo je uve-deno 1789. godine u prvu poljoprivred-nu vi{u {kolu u Europi.

Kao i drugdje u to vrijeme, uobi~ajenoje bilo da se p~ele ubijaju kako bi

se uzelo sa}e s medom. Ta se prak-sa provodila do 1794. godine, kadaje Samuel Tessedik po~eo uzgajatip~ele na posve druga~iji na~in, kakavse koristi i danas. Osim toga, ovajklasik ma|arskog p~elarenja ostao jezapam}en i po tome {to je za sobomostavio velike povr{ine zasa|ene bagre-mom i drugim dobrim medonosnimbiljem diljem Ma|arske. U XIX. sto-lje}u seljaci se nisu bavili p~elare-njem, nego je to bio hobi u~itelja,sve}enika i zemljoposjednika. Premanekim povjesni~arima, 1840. godineJosef Jakab u gradu Komáromu po~i-nje uzgajati p~ele u ko{nicama ukojima se nalaze okviri sa sa}em. Mr.Boczonádi prikazao je 1913. godinesvoju ko{nicu sa 24 okvira dimenzi-ja 42 cm x 36 cm, koja se upotreb-ljava i danas.

Na po~etku ovog, XXI. stolje}a, uMa|arskoj p~elari 16.700 p~elara sa690.400 ko{nica, {to zna~i da prosje~nosvaki p~elar dr`i 41 p~elinju zajed-nicu. Samo profesionalni p~elari ima-ju 400 do 700 ko{nica. Ukupnaproizvodnja iznosi 10.000 do 17.000tona meda na godinu. Izvozi se 7.000do 15.000 tona meda na godinu, {toje 1% svjetske proizvodnje meda te8 do 10% tr`i{ta Europske zajednice.

Dejan KreculjP~elarstvo u Ma|arskoj

Ma|arska je danas najve}i proizvo|a~bagremovog meda u Europi

(Foto: http://tncweeds.ucdavis.edu)

Hrvatska p~ela

94

P~elarstvo Ma|arske –nekad i sadP~elarstvo Ma|arske –nekad i sadSusjedna Ma|arska, u p~elarstvuima veoma dugu tradiciju. Jo{ izanti~kih vremena, u Aquincumu,glavnome gradu rimske provincijePanonije, ~iji je zapadni dio dana{njaMa|arska, arheolozi su me|u iskopina-ma prona{li crte`e na osnovi kojihse mo`e zaklju~iti da su njegovistanovnici bili odli~ni p~elari. Nakonpada Rimskog Carstva, barbari kojisu naselili ova podru~ja nisu znaligotovo ni{ta o p~elarenju. Poslije imlov na p~ele postaje glavni na~in dado|u do meda. Njihov pristup tom,uvjetno re~eno p~elarenju, bio jepomalo neobi~an – u dana{nje vri-jeme reklo bi se ekolo{ki opravdan– jer "lovci" nisu potpuno plja~kalip~elinja stani{ta, nego su uzimali samodio meda. To je omogu}avalo p~elin-jim zajednicama da prezime. Stogabi se ve} moglo doslovno govoriti ouzgoju p~ela, jer su drve}e u kojimasu bile p~ele obilje`avali, pa bismoto mogli ~ak nazvati prete~om sta-cionarnog p~elarenja.

Pisanih tragova u kojima se spomin-je p~elarenje je mnogo. Tako se jo{davne 1015. godine "pistardus" spo-

Prodajem p~elinje zajednice na A@-standardokvirima.Tel. 051/766-241

Prodajem zbog starosti p~elinjak sa 50 LRko{nica na dva nastavka sa p~elama ili samop~ele na okvirima.Tel. 01/2983-841

Prodajem p~ele na A@, LR i 1/2 LR okviri-ma te rojeve.GSM. 098/9556-232

Prodajem radi bolesti samostoje}i kontejner sa54 A@ ko{nice napu}ene p~elama za 35.000kuna, kamion Zastavu za prijevoz kontejneraza 7.000 kuna i elek. vrcaljku od inoxa, samosto-je}u, sa 8 kazeta.GSM. 098/9432-087

Prodajem p~ele u pletarama i A@ nukleusima,kamion TAM 170 sa 84 A@ ko{nice i kamionTAM hladnja~u podobnu za vrcanje.Tel. 047/413-106, GSM. 091/5136-452

Prodajem u travnju 15 LR i 5 A@ ko{nicanapu~enih p~elama ili samo p~ele na LR iA@ okvirima.Tel. 042/763-384

Prodajem 30 pro{logodi{njih p~elinjih zajedni-ca u LR ko{nicama, a mo`e i na okvirima.GSM. 091/7843-515

Prodajem registriran i ispravan autobus sred-nje veli~ine sa 60 A@ ko{nica punih p~ela.Tel. 032/334-229

Prodajem p~ele u LR ko{nicama i pletarama,sa pro{logodi{njim maticama, te od 15. trav-nja prirodne rojeve.Tel. 01/3736-651, 048/859-165

Prodajem 50 LR ko{nica napu~enih p~elamai rojeve po~etkom svibnja.Tel. 044/741-597

Prodajem p~ele na okvirima razli~itih dimen-zija (40x17, 40x27, 40x30, 40x34) a u medi{tusvugdje {iroko-niski okviri.Tel. 031/734-089

Prodajem i punim plodi{ta svih tipova ko{nica.Plodi{ta dostavite {to prije i biti }e vamnapu}ena za po~etak svih udarnih pa{a. Od15. svibnja isporu~ujem i rojeve.GSM. 091/6603-766

Prodajem 40 A@ ko{nica na 12 okvira, A@nukleuse na 4 i 7 okvira i ostalu opremu.Tel. 01/2892-033, GSM. 091/5729-193

Prodajem povoljno 32 A@ ko{nice i 30 nas-tavlja~a sa p~elama.Tel. 021/538-319, GSM. 098/1651-601

Prodajem 20 nukleusa A@ standard na 6 i 7okvira sa maticama iz 2006. godine.Tel. 01/6216-451GSM. 098/862-430 - zvati od 08-22 sata

Prodajem u travnju i svibnju kompletne LRko{nice sa p~elama ili samo p~ele na LR okviri-ma.Tel. 021/870-239, GSM. 091/7886-257

Prodajem kalup za izradu LR satnih osnova,te rojeve i p~ele na LR okvirima u svibnju ilipnju.Tel. 032/580-119

Prodajem ve}i broj p~elinjih dru{tava na A@okvirima.GSM. 098/9670-609

Prodajem p~ele na A@ i LR okvirima, tekamion i autobus FAP sa p~elama.GSM. 044/823-159

Prodajem vrlo povoljno TAM 5500, prednja izadnja vu~a, vitlo, 8 novih guma, registriranza p~elarstvo, sa 54 A@-standard ko{nica bezp~ela, te svu pripadaju}u opremu.Tel. 033/771-721, GSM. 091/5853-516

Prodajem p~ele na LR okvirima.Tel. 01/3833-324, GSM. 091/1619-470

Prodajem povoljno p~elinjak u @ir~ici, 4 kmod Siska sa 4.000 m² zemlji{ta i spremi{tem,autobus, registriran do 4/07, sa 38 ko{nica(22 A@ i 16 LR), 30 LR ko{nica sa p~ela-ma, vrcaljku i posude za med.Tel. 044/571-555, GSM. 099/5178-345

Prodajem p~ele na okvirima iz A@-standard,7-okvirnih nukleusa sa maticama iz 2006.Tel. 043/246-974, GSM. 098/811-194

Prodajem zajednice na A@-standard okvirimaiz 7-okvirnih nukleusa, formirane u svibnju2006. godine.Tel. 01/2897-121, GSM. 098/1615-788

TIHOMIR PILAJ (2002.–2007.)

Pro{lo je pet godina od kada nas je napustio na{ dragi prijatelj i ~lan Udruge p~elara«LIPA» iz Pazina, Tihomir Pilaj. P~elario je u Motovunu i veliki dio `ivota posvetio jep~elama i p~elarstvu. Mnogim je dana{njim p~elarima na motovunskom podru~ju, a i {ire,upravo on darovao prvi roj p~ela, davao im je savjete i usadio u njima ljubav premap~elama, koju mora imati svaki uspje{an p~elar. Prisje}amo ga se i kao ~ovjeka koji jepre`ivio ubode vi{e od 350 p~ela. Na`alost, poslije ga je shrvala mnogo podmuklija bolest.Aktivno je sudjelovao u radu udruge, a oku{ao se i kao predava~, jer je njegovo veliko

iskustvo bilo zna~ajno za mnoge p~elare. Njegovo djelo nastavljaju supruga Bo`ica, sin Sanjin i k}i Tanja, kojima `elimo i dalje puno uspjeha u p~elarstvu.

Udruga p~elara «LIPA» iz Pazina

SJE]ANJA

ANTUN KOLESARI] (1942.–2007.)

U {ume}u, 1. sije~nja ove godine u 65. godini `ivota iznenada nas je napustio poznatip~elar i prijatelj Antun Kolesari}. P~elariti je po~eo u djetinjstvu sa svojim djedom, a od 1970. godine p~elari samostalnosa 20-tak ko{nica. Bio je ~lan P~elarske udruge „Zrinski“ iz Slavonskog Broda, a obavljaju}irazne djelatne aktivnosti u njoj, po`rtvovano se borio za prava i dobrobit p~elara. U tomega je vodila velika ljubav prema p~elama i „malom ~ovjeku“.

Upravni odbor PU „Zrinski“

IN MEMORIAM

OGLASI

Br. 4 - 2007

95

Hrvatska p~ela

96

OGLASI

^lanovi Hrvatskog p~elarskog saveza pla}aju ~lanarinu preko p~elarskih udruga. Pret-plata za ne~lanove iznosi 270,00 kn, a za inozemstvo 37 EURA. Cijena pojedinog bro-ja za tuzemstvo iznosi 30 kuna. ̂ asopis izlazi jedanput mjese~no. Pretplatu prima Hrvats-ki p~elarski savez, broj `iro ra~una 2484008-1100687902. ^asopis se tijekom godine nemo`e otkazati. Rukopisi se ne vra}aju. Naklada 3.600 primjeraka. Tisak "GANDALF"

Prodajem kamion FAP sa punih 66 A@-gromko{nica sa 11 okvira.Tel. 043/231-572

Prodajem u travnju i svibnju ve}i broj zajed-nica sa LR ko{nicama ili na LR okvirima, au lipnju okvire sa leglom i maticama.Tel. 043/332-427

Prodajem 40 p~elinjh dru{tava u LR ko{nica-ma, elektri~nu 6-okvirnu vrcaljku, parni topi-onik, mlin za {e~er i ostalu opremu, te kamionMercedes 608 sa 5-metarskim sandukom zaprijevoz p~ela.Tel. 021/472-477, GSM. 091/5895-550

Prodajem p~ele na A@ okvirima.Tel. 01/2820-116 - zvati oko 20 sati.

Prodajem prirodne rojeve u svibnju.Tel. 051/676-860

Prodajem ru~ni pogon za vrcaljku, a u travnjui svibnju prodavat }u rojeve sa grane. Sisak.GSM. 098/298-933

Prodajem zdrave i jake p~elinje zajednice naA@-standard i LR okvirima sa mladim sa}em,a mo`e i u ko{nicama. Oto~ac.Tel. 053/773-191, GSM. 098/9008-025

Prodajem selekcionirane matice, registrirane uHSC-u. Marko Kri`.GSM. 098/9858-454, 091/2983-333

Prodajem p~ele u A@-grom 7 okvirnim nuk-leusima, p~ele u A@-grom 12 okvirnim ko{nica-ma, 20 komada praznih A@–standard ko{nica(10 okvira), te prikolicu za 60 A@ – ko{nica.Tel. 048/ 665-255, GSM. 098/ 545 748

Prodajem LR nukleuse i LR ko{nice sa p~ela-ma i maticama iz 2006. godine.Tel. 01/6239-144

Prodajem p~ele na LR okvirima ili kompleteneko{nice na dva nastavka.Tel. 035/250-984

Prodajem krajem travnja i po~etkom svibnja50-60 rojeva sa grane.Tel. 043/427-286, GSM. 098/436-189

Prodajem 7-okvirne A@-standard nukleuse.GSM. 091/2024-238

Prodajem rojeve sa grane. Dvor.GSM. 091/8869-206

Prodajem p~ele u 10 LR ko{nica, te 20 A@-standard nukleusa sa 7 okvira. \akovo.Tel. 031/811-903, GSM. 098/9931-532

Prodajem p~ele na 10 LR okvira.Tel. 042/826-012

Prodajem p~ele na A@ i LR okvirima i polu-okvirima, te prirodne rojeve.Tel. 044/533-828, GSM. 098/429-305

Prodajem povoljno LR ko{nice i njene djelovepo narud`bi izra|ujem.Tel. 01/2915-707, GSM. 091/8906-732

Prodajem p~ele na LR okvirima i rojeve.GSM. 091/5098-451

Prodajem zbog starosti zdrave p~ele u 5 i 7okvirnim nukelusima, te kompletne ko{nice na10 okvira, a u svibnju i rojeve.Tel. 034/248-959

Prodajem kamion TAM 110 T10 sa 45 ko-mada LR ko{nica napu~enih p~elama. Kamionmo`e i zasebno.GSM. 098/9573-818

Prodajem 25 A@ nukleusa sa p~elama, a usvibnju 100 rojeva sa grane.GSM. 098/696-644

Prodajem 7-okvirne zajednice na A@ stan-dard okvirima, a u svibnju i lipnju rojeve sagrane.Tel. 023/334-584, GSM. 091/5735-099

Prodajem p~elinje zajednice u 20 LR ko{nica,50 A@-standard ko{nica, 10 A@-grom i 6A@-standard, 7 okvirnih nukleusa, a mo`e ip~ele na okvirima.GSM. 091/5583-800, 098/9145-061

Prodajem rojeve i p~ele na A@ okvirima, teve}u koli~inu {umskog meda (jela). P~ele senalaze na podru~ju Rijeke i ^abra (Gorskikotar).Tel. 051/824-179

Prodajem p~elinje zajednice na A@-standardokvirima, sa novim sa}em i mladim matica-ma.GSM. 091/5040-206

Prodajem povoljno kamion TAM 6500 T125sa 72 LR ko{nice, posebno p~ele u LR ko{nica-ma, u 4. i 5. mjesecu p~ele na okvirima i ro-jeve sa grane.Tel. 044/631-421

Prodajem vrlo povoljno jednoosovinsku prikolicusa 36 A@ ko{nica, 18 nukleusa na 11 okvirai ve}u koli~inu meda.Tel. 044/613-001, GSM. 091/6130-001

Prodajem p~ele na LR okvirima i prirodne ro-jeve.Tel. 044/530-537, GSM. 098/1813-421

Prodajem 90 ko{nica sa p~elama. P~ele suzdrave i jake.Tel. 020/683-692

Prodajem prikolicu sa praznih 50 A@ ko{nica.Tel. 031/813-321

Prodajem livadni med, hvata~e peluda i agre-gat Honda, 0,55 kW.GSM. 091/5708-044

Prodajem p~ele u 50 A@-standard ko{nica.GSM. 099/5910-740

Prodajem p~ele na LR okvirima. OsijekGSM. 098/9273-064

Prodajem p~ele na LR okvirima, u LR ko{nica-ma, paketne rojeve, snelgrove daske za dvo-mati~no p~elarenje i skida~e peluda.Tel. 091/5668-814

Prodajem pletare i nastavlja~e sa p~elama.Tel. 048/691-357, GSM. 098/777-780

Prodaje se vi{e LR ko{nica sa p~elama i 20A@ ko{nica sa p~elama.Tel. 049/285-929

Prodajem p~ele na A@-standard okvirima iprirodne rojeve.Tel. 040/333-194, GSM. 098/1957-448

Prodajem povoljno 5 kompletnih LR ko{nicasa p~elama.Tel. 01/6261-228, GSM. 098/9778-808

Prodajem p~ele u pletarama.Tel. 01/2820-381

Prodajem kontejner sa 52 napu~ene LR ko{nice,sa maticama iz 2006. godine na kamionu TAM130, registriran do 6/07, te prodajem 30 LRnukleusa sa p~elama.GSM. 091/5367-217

Prodajem rojeve sa grane.GSM. 091/5108-973

Prodajem p~elinje zajednice na 10 LR okvi-ra.GSM. 098/660-281

Prodajem p~ele na A@-standard okvirima iz7-okvirnih nukleusa.Tel. 01/2824-488 - zvati nave~er

Prodajem kamion TAM 110, atestiran, sa 38A@ ko{nica, sa p~elama i ostalu opremu.Tel. 01/6255-565, GSM. 098/9038-892

Prodajem 50 nukleusa sa pro{logodi{njim mati-cama na LR okvirima.GSM. 098/744-781

Prodajem 40 p~elinjih zajednica iz 7-okvirnihA@ nukleusa, 20 A@ ko{nica sa p~elama iprirodne rojeve.Tel. 044/883-601, GSM. 098/628-198

97

OGLASI

Nova knjiga

Veroljuba Umelji}a

P^ELARSTVO(800 str., 1400 fot. u boji, 60 tehn. Crte`a, latinica, p~elarenje sa LR, DB, AZ, Farar, polo{ka, Alpska itd, uzgoj matica, oprema, od po~etnika

do profesionalca)

Za nabavku u Hrvatskoj posreduje:

Milan Ja}imovi}Metkovi}, S. Radi}a 36.

020/682-358; 098/161-32-33milan.jacimovic@du.t-com.hr

PROIZVODNJA OPREMEZA P^ELARSTVO

Proizvodimo:ko{nice LR, A@ i Farar;

nukleuse; mati~ne re{etke;razmake; spojke za

nastavlja~e

Pogon ^azmaGornji Draganec 117Tel./fax 043/776-062

A P I SP E T R I N J A

Prodajem p~ele na 5 i 10 LR okvira, teprirodne rojeve. Gradi{te kod @upanje.Tel. 032/841-230, GSM. 098/798-163

Prodajem 3 kamiona, dva TAM sa 60 A@ko{nica sa p~elama i jedan MAN sa 56 LRko{nica sa p~elama. Kamioni su registrirani do2008. godine.GSM. 091/5360-903

Prodajem p~ele na A@-standard okvirima.GSM. 098/9314-030

Prodajem od travnja prirodne rojeve.Tel. 01/6281-944

Prodajem rojeve u svibnju i lipnju.Tel. 049/228-324, GSM. 091/7922-987

Prodajem rojeve sa grane.Tel. 035/389-134

Prodajem p~ele na okvirima iz 7-okvirnih A@nukleusa. Zagreb.GSM. 091/3499-412

Prodajem LR ko{nice sa p~elama i p~ele naLR okvirima.GSM. 091/7303-335

Prodajem povoljno prikolicu sa 13 A@ ko{nicai 20 nukleusa.Tel. 044/670-121

Prodajem 38 p~elinjih zajednica u LR ko{nica-ma i rezervne nastavke.GSM. 092/1111-440

Prodajem p~ele u A@-standard nukleusimana 7 okvira, sa pro{logodi{njim maticama.Tel. 048/626-496 - zvati poslije 20 sati

Povoljno prodajem 900 kg meda od kadulje.GSM. 091/7336-879

Prodajem povoljno kamion TAM 5000 sa 60A@ ko{nica 11x11 sa p~elama i FAP 1018furgon, 81. godi{te.Tel. 044/ 679-387, 099/ 6834-349

Prodajem 10 novih LR ko{nica na 3 nastavkasa p~elama. Lipik.Tel. 034/421-713, GSM. 098/206-794

Izra|ujem LR ko{nice, kompletne i u djelovi-ma, doma}i zanatski proizvod, prepoznatekvalitete. Mogu}a dostava.Tel. 051/812-522

Prodajem p~ele na okvirima.Tel. 044/815-442, GSM. 098/1820-787

Prodajem 10 p~elinjih zajednicana LR okviri-ma po cijeni od 550 kn/komad.Tel. 047/777-392, 047/778-115

Prodajem od 10. – 15. travnja p~elinje zajed-nice na 10 LR okvira. Zadar.GSM. 091/5233-204

Prodajem 20 komada 7-okvirnih A@-standardnukleusa po cijeni od 450 kn/komad.GSM. 091/5081-576

Prodajem 7 A@ standard ko{nica i 5 nuk-leusa na 7 okvira.Tel. 042/212-827

Prodajem p~ele na LR okvirima.Tel. 035/451-067, GSM. 098/9591-448

Prodajem povoljno 40 LR ko{nica sa p~elama.Tel. 034/261-016

Kupujem ba~ve za med od 200 l.GSM. 098/9074-117