HRV pcela 2 - csprog.netcsprog.net/whps/php/arhiva_pcela/2008-02.pdf · 346 VELJAČA - 2008 HRVATSKA PČELA AKTUALNOSTI U prostorijama Ministarstva gospodarstva (Kino dvorana), 19

HRVATSKA P»ELAHRVATSKA P»ELAgodište 127.

Zagreb, 2008.ISSN 1330-3635 2

Osobna digitalna Osobna digitalna vaga kao vaga kao

pčelarska vagapčelarska vaga

Higijenski Higijenski ispravnom vodom ispravnom vodom do zdravih zajednicado zdravih zajednica

Mikronastavak

VELJAČA - 2008HRVATSKA PČELA

345

NAKLADNIKHrvatski pčelarski savezPavla Hatza 5.10000 ZAGREBTelefoni:urednik - 01/48-19-536, 099/481-95-39Vesna Filmar,administracija - 01/48-11-327, 099/481-95-37

Tomislav Gerić,tajnik - 01/48-11-325, 099/481-95-38Martin Kranjec,predsjednik - 099/481-95-36Fax: 01/48-52-543E-mail: [email protected]Žiro račun: 2484008-1100687902

IZDAVAČKI SAVJET

Predsjednik Savjeta:Zlatko Tomljanović, dr. vet. med.

ČLANOVI:

mr. sc. Marijan Katalenićprof. dr. Nada Vahčićmr.sc. Dražen Lušićmr.sc. Nenad Strižak

dr. sc. Dragan BubaloStjepan Žganjer

UREDNIŠTVO

dr. sc. Zdravko Laktićdr. sc. Zlatko Puškadijamr. sc. Đurđica Sumrakdr.sc. Ljerka Zebamr.sc. Jasminka PapićSaša Petrić, ing. polj.

Boris Bučar, dipl. ing.

UREDNIKVedran Lesjak, dipl.ing.agr.

LEKTORICAJasenka Ružić, prof.

GRAFIČKO OBLIKOVANJEStudioQ

Č A S O P I S H R V A T S K O G P Č E L A R S K O G

SAVEZAStručni časopis “Hrvatska pčela” osnovalo je Hr-vatsko-slavonsko pčelarsko društvo u Osijeku 1881. godine, te je u po-četku tiskan kao “Slavonska pčela”, zatim kao “Hrvat-ska pčela” i “Pče-la”. To je jedan od najstarijih pčelar-skih časopisa u svijetu.

U ovom broju / In this issue

346. Aktualnosti / Actualities

348. Kolumna / Column

349. Tehnologija pčelarenja / Beekeeping technology

349. Osobna digitalna vaga kao pčelarska vaga / Digital beekeeper’s scale Bruno Mavrinac352. Mikronastavak / Microsuper Damir Ban355. Higijenski ispravnom vodom do zdravih zajednica / Hygienic water supply Vedran Lesjak358. Razdoblja u razvoju pčela / Bee growing cycles Rodoljub Živadinović

359. Zanimljivost / Interest

361. Istraživanja / Research

363. Apiterapija / Apitherapy

366. Komunikacija sa medijima / Communication with media

369. Medonosno bilje / The bee pasture

370. Reportaža / Report

372. Dopisi / Letters

374. Najave / Announcements

375. In memoriam 376. Oglasi / Advertisements

GODIŠTE / YEAR 127 BROJ / NUMBER 2 VELJAČA/ FEBRUARY 2008.

ZIMAFOTO: S. KOVAČIĆ

SLIKA SA NASLOVNICE:

346

VELJAČA - 2008 HRVATSKA PČELA

A K T U A L N O S T I

U prostorijama Ministarstva gospodarstva (Kino dvorana), 19. siječnja 2008. godine, s početkom u 11 sati, održana je sjednica UO i NO Hrvatskog pčelarskog saveza u prisu-

stvu predstavnika pčelarskih udruga, članica HPS-a.Povod zajedničkoj sjednici bila je prezentacija netom završenog Pravilnika o držanju pčela i katastru pčeli-nje paše. Naime, tijekom protekle godine intenzivno se radilo na navedenom Pravilniku, jer je isti člankom 34a Zakona o stočarstvu, obavezno morao biti do-nesen.U izradi istog, Rješenjem resornog ministra imenova-no je povjerenstvo za izradu Pravilnika, a u radu je sudjelovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva putem svojih stručnih službi, prestavnici znanstvenih institucija, poput Poljopri-vrednog fakulteta iz Osijeka, Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Hrvatskog stočarskog centra te predstav-nika Hrvatskog pčelarskog saveza.Tekst Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinjih paša u obliku koji je prezentiran na sjednici UO i NO HPS-a, te dostavljen i neposredno predočen pred-stavnicima pčelarskih udruga, predstavlja završni oblik navedenog Pravilnika, a potpisom resornog ministra, isti treba doživjeti svoju skoru objavu u Na-rodnim novinama, službenom glasilu Republike Hr-vatske, te tim činom stupiti na snagu i u svakodnevnu primjenu.Zajednička sjednica započela je redoslijedom koji je prema dnevnom redu sjednice UO i NO HPS-a bio slijedeći:

Prihvaćanje zapisnika sjednice UO i NO od 27. 09. 2007. godine,Katastar pčelinjih paša i evidencije pčelara i pče-linjaka,Izmjene i dopune statuta HPS-a,Prijedlozi i pitanja - razno.

•

•

••

Zajedničku sjednicu otvorio je predsjednik HPS-a gosp. Martin Kranjec i pozdravio sve prisutne, te nakon uvodnih riječi prešao na rad po predloženom dnevnom redu.

Upravni odbor HPS-a, jednoglasno je prihvatilo prvu točku dnevnog reda, te je time uslijedila i “glavna” točka dnevnog reda čija je pažnja usmjerena na sve prisutne u dvorani.

Uvodno obrazloženje navedene točke dnevnog reda iznio je gosp. Martin Kranjec, te je ujedno upoznao i sve nazočne sa činjenicom da je čitav projekt Kata-stra pčelinjih paša čiji je sastavni dio i evidencija pče-lara i pčelinjaka inicirana na temelju pilot - projekta u općini Bednja, u Varaždinskoj županiji.U izradi navedenog pilot - projekta sudjelovale su i Hrvatske šume, odnosno ispostava HŠ - Koprivnica, na čelu sa voditeljem gosp. mr. Daliborom Štorgom i njegovim suradnicima koji su se i ovom prilikom odazvali, prihvačajući poziv HPS-a, da prezentiraju na koji bi se način trebao provoditi projekt katastra i evidencije na terenu.Nakon uvodnog obrazloženja, predsjednik HPS-a gosp. Martin Kranjec, riječ je prepustio mr. Daliboru Štorgi i njegovim suradnicima.Prezentirajući na velikom video zidu što se sve po-duzimalo u izradi projekta katastra za pilot - projekt općine Bednja, te slikom prezentirajući vizulani izgled samog katastra, moglo se lako zaključiti da je sav trud i rad uložen u ovaj pilot - projekt u potpunosti oprav-dan, a rezultat toga je nadasve uspješna prezentacija koja je sve prisutne uistinu oduševila.Za predočenu prezentaciju, predstavnici HŠ-a nagra-đeni su velikim pljeskom svih prisutnih. Nakon pre-zentacije, predsjednik HPS-a upoznao je prisutne sa činjenicom da je ovaj prikaz ujedno i vodilja prema konačnom izgledu Katastra pčelinjih paša i eviden-

cije pčelara i pčelinjaka, koji je ovim, upravo završenim, pravilnikom prepuštena HPS-u i pčelarskim udru-gama na izvršenje. Stoga je upozoreno na činjenicu da je stvarno potrebno odmah pristupiti u realizaciju istog.Kao prvi “zadatak” pčelar-skim udrugama određen je izbor Povjerenika po pče-larskim udrugama i to s ro-kom dostave podataka o izboru povjerenika u HPS zaključno do 28. veljače 2008. godine. Za pitanja primjene katastra u praksi, te svih ostalih pita-nja proizašlih iz te primjene,

Tomislav Gerić, tajnik Hps-a

Sjednica UO i NO HPS-a te predstavnika

pčelarskih udruga


347

A K T U A L N O S T I

UO HPS-a zadužio je dopredsjednika UO-a gosp. Augustina Benka, te tajnika HPS-a gosp.Tomislava Gerića.Nakon kraće konstruktivne rasprave po pitanju Pra-vilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše, iz koje se moglo razlučiti da je najveća bojazan po pi-tanju fi nanciranja tog projekta i primjene uslijed tog u praksi, predsj. HPS-a gosp. Martin Kranjec upoznao je prisutne i sa činjenicom da je HPS uputio zahtjev za fi nanciranje tog projekta u državni proračun, a dio sredstava fi nancirale bi lokalna samouprava, župani-je, gradovi i općine. Mnoge županije i gradovi već su i predvidjele fi nancij-ska sredstva za tu primjenu, a HPS će pružiti i pomoć pojedinim udrugama u izradi zahtjeva prema nadlež-nim institucijama.Zaključak je, da je po prvi put pčelarima pružena mo-gućnost da samostalno naprave katastar pčelinjih paša koje su njima dane ovim Pravilnikom na gospo-darenje, a sada je na nama pčelarima da se i doka-žemo, te da pokažemo da smo sposobni da taj teret i odgovornost koju smo tražili i primjenimo u praksi.Nakon rasprave o Pravilniku, UO HPS-a nastavio je sa radom po dnevnom redu, te je slijedeća točka obuhvaćala problematiku izmjena i dopuna Statu-ta. Obrazloženje te točke dao je predsjednik HPS-a gosp. Martin Kranjec, te je upoznao prisutne sa či-njenicom koji su razlozi bili da se krene u izmjene i dopune, što se istima želi postići, te na čemu je dan naglasak.Iako je rok za podnošenje prijedloga na izmjene i do-pune Statuta bio 01. stu-deni 2007. godine, mno-ge udruge nisu odradile taj dio, tako da su se na samoj sjednici zaprimali podnesci sa prijedlozima.UO je jednoglasno donio odluku da se predložene izmjene i dopune Statuta koje su u materijalima za sjednicu zaprimili prihva-te, te da se usklade sa novozaprimljenim na ovoj sjednici, te kao takve upu-

te na Skupštinu HPS-a koja će se odr-žati u mjesecu ožujku 2008. godine.Pod točkom razno, prisustni su upo-znati i sa aktivnostima Saveza po pi-tanju Naredbe o zdravstvenoj zaštiti za 2008. godinu, koja je na žalost izašla u javnost u obliku koji nije bio dogovoren sa HPS-om, ali je intervencijom HPS-a ista povučena, te tijekom ovih dana u službenom glasilu RH mora izići izmije-njena Naredba koja će se primjenjivati za ovu godinu.Isto tako vrlo je važno za istaknuti da je HPS uspio u nakani da sudjeluje u izradi same Naredbe, i radom u po-vjerenstvu HPS po prvi puta ima svoje predstavnike, i to gosp. Zlatka Tomlja-nović, dr.vet.med. i tajnika Tomislava

Gerića.Nadalje, pod navedenom točkom prisutni su upoznati i sa prijedlogom koji je iznio gosp. Josip Križ, a ista je i prihvaćena, da se pokrena akcija “Darovnica” pod pokroviteljstvom HPS-a.Isto tako pročitana je i prihvaćena inicijativa PPZ “Pčelica” iz Ivankova, koja je svojom odlukom po-klonila dio građevinskog zemljišta HPS-u za njegove potrebe, gosp. Drago Josipović kao inicijator istog, predložio je i pokretanje izbora Kraljice meda u Hr-vatskoj, te je u tu svrhu i izrađen prijedlog pravilnika o izboru. UO je prihvatio tu inicijativu, te će razmotriti preloženi akt.U sklopu navedene točke dnevnog reda usvojen je i osobni zahtjev člana UO HPS-a gosp. Medarda Mihe-lića za ostavkom na tu funkciju. Ujedno je zaprimljen i jednoglasno prihvaćen prijedlog za novog člana UO HPS-a kojeg su izabrale PU Primorsko-goranske žu-panije, gosp. Damira Zanoškara.Nadalje je istaknut i prijedlog da se pokrene postu-pak uvršenjem sive pčele u zaštićene vrste ugroženih životinja.Isto tako prisutni su upoznati i sa činjenicom da je HPS pokrenuo zahtjev prema resornom ministarstvu da se trajno riješi problem registracija, eko - rente, plavog dizela i to na način da se pčelarska vozila ka-tegoriziraju kao poljoprivredna, te na taj način trajno i riješe navedenu problematiku koja se javlja iz godine u godinu.

348


K O L U M N A

Dani i festivali meda

mr. sc. Nenad Strižak,

pčelar i pčelarski teoretičar

U kasnu jesen i tijekom zime održavaju se brojne manifestacije pomoću kojih se popu-larizira pčelarstvo i upozorava na vrijednost pčelinjih proizvoda. U našem časopisu o

tome su čitatelji temeljito obaviješteni, no ipak bismo trebali analizirati sljedeće: koliko su organizatori takvih manifestacija i pčelari koji na njima sudjeluju spremni iskoristiti mogućnost javnog nastupa, a za poboljša-nje položaja svih pčelara. Prije svega tu je djelovanje na građanstvo kako bi se povećala potrošnja meda i neprestano isticanje važnosti pčela kao čuvarica bi-ološke raznolikosti, osobito pri kontaktima pčelara s predstavnicima medija i državnih institucija.

Današnji način trgovanja znatno se razlikuje od nekadašnjeg. Bitna su trgovačka središta s velikim izborom robe te snažna marketinška aktivnost da ih građani što više posjećuju. Kada se nađu u takvome središtu, nešto će potrošiti. Čast iznimkama, ali ako zatrebate neku sadržajniju informaciju o proizvodu, to od raspoloživog osoblja nećete doznati. Tako je i s medom, možete doznati samo njegov položaj u dvorani. Međutim, na prigodnim priredbama, kada se kao prodavači pojavljuju pčelari, situacija se bitno mijenja. Prepoznajemo li tu snagu?

Koliko je samo na trodnevnoj manifestaciji Dani meda u Zagrebu bilo pitanja poput: koji med je bolji za to i to, što je propolis, kako proizvodite matičnu mliječ, čemu služe ova žuta zrnca i drugo. Tu su pčelari u ulozi trgovaca pravi izbor i pogubno je raznim trikovima tjerati ih od javnosti, a to se zadnjih petnaestak godina činilo i još se čini. Na spomenutoj manifestaciji bilo je i pitanja na koja pčelari nisu mogli odgovoriti: gdje su dalmatinski pčelari i njihovi medovi. Za to su mjerodavni organizatori. Tu su potrebna neka poboljšanja, recimo sastav izlagača trebali bi činiti: najviše pčelari Grada Zagreba, zatim pčelari Zagrebačke županije, pa po jedan predstavnik kojega odredi svaka županija i nekoliko sudionika po diskrecijskom pravu organizatora. Uz to, manifestacija bi se mogla održavati na nekoliko gradskih trgova (tada bi moglo biti i više izlagača). Zapravo, potreban je pravilnik manifestacije i vizija razvoja, a slično je i s ostalim većim skupovima takvog tipa u drugim područjima Hrvatske.

U Zagrebu se sredinom listopada prošle godine održala radionica prvog svjetskog projekta „Unapređenje urbane biološke raznolikosti“. Svrha toga projekta jest zaštita biljnih i životinjskih vrsta koje su ugrožene širenjem gradova. Pokrovitelj je bio Grad Zagreb, a na radionici, koja je trajala tri dana, sudjelovalo je šezdesetak predstavnika gradova iz cijelog svijeta. Urbana biološka raznolikost označava biljke i životinje koje su u sastavu izgrađenog okoliša, kao i preostalu biološku raznolikost, koja je bila karakteristična za područje prije urbanizacije. U velikim gradovima za neke stanovnike to je jedina mogućnost povezivanja s prirodom. U pčelarskim krugovima suvišno je isticati su pčelari među najznačajnijim čuvarima biološke raznolikosti.

Hrvatski pčelarski savez trebao bi iskoristiti takve skupove. Pojavljivanje predsjednika Saveza ili izaslanika svakako je značajno, ali uz to bi valjalo izraditi kvalitetne brošure i propagandni materijal usmjeren prema građanstvu i institucijama. On ostaje na stolu, navodi na djelovanje i kada se vrata manifestacije zatvore. Netko će reći kako u doba interneta takvih materijala ima koliko ti srce želi, i to je točno, ali takvi tekstovi, najčešće izrađeni u tehnici „paste-copy“, nisu ono što bi o toj temi trebalo biti službeno stajalište s potpisom Hrvatskog pčelarskog saveza.

POZIV

Pozivaju se sva pčelarska društva koja su učlanjena u Hrvatski pčelarski savez da dostave nova rješenja o zastupanju ovlaštenih osoba najkasnije do 15. veljače, ako su stara istekla tijekom 2007. godine.Kopije rješenja možete poslati faksom na broj 01/48-52-543 Tomislav Gerić, tajnik HPS-a


349

T E H N O L O G I J A P Č E L A R E N J A

Osobna digitalna vaga kao

pčelarska vaga

Bruno Mavrinac, Jadranovo,

[email protected]

Pčelarim LR košnicama i mehaničku vagu imam od 1985. godine, međutim dolaskom “u godine” kada su “ruke sve kraće”, njezino očitanje mi je stvaralo problem. I ranije sam znao stati na osob-nu digitalnu vagu misleći kako bi bilo praktično pratiti težinu košnice na displeju. Odlaskom u mi-rovinu, odlučio sam ostvariti ovu ideju.

Pčelarska vaga je veoma korisna i daje nam informaciju o dnevnom unosu nekta-ra, količini zaliha meda i potrošnji hrane, a da košnicu ne trebamo otvoriti. Podaci

su nam korisni da odlučimo kada pčele selimo na teren koji može dati bolju pašu. Pomoću nje mo-žemo izračunati i koliko je pčela u košnici i koliko ima pčela skupljačica ako prethodno izmjerimo težinu nastavka, okvira, krova itd.Međutim, budući da je ona razmjerno skupa, mnogi pčelari (naročito početnici i mali pčelari) nemaju to važno pomagalo u svojem radu. Pčelarim LR košnicama i mehaničku vagu imam od 1985. godine, međutim dolaskom “u godine” kada su “ruke sve kraće”, njezino očitanje mi je stvaralo problem. I ranije sam znao stati na os-obnu digitalnu vagu misleći kako bi bilo praktično pratiti težinu košnice na displeju. Odlaskom u mirovinu, odlučio sam ostvariti ovu ideju. Kupio sam najjeftiniju digitalnu vagu koju sam našao na tržištu u Rijeci - CAMRY EB9171 (sl. 1), koja je 2005. godine stajala 139,99 kn, a danas se mogu naći i jeftinije vage.

Odvojio sam elektroniku od stakla - nosača vage i napravio sam sljedeće preinake: Za uključenje vage (moramo kratko stati na vagu

da se na displeju pojavi: 000) spojio sam taster ON (crveni - sl.8) umjesto piezo senzora, koji je inače služio za tu namjenu između minus pola baterije i priključka za piezo senzor; sl.2.Da bi se aktivirao “test mod” (u našem slučaju očitanje težine košnice) te isključila vaga, spojio sam drugi taster (zeleni - sl.8), koji je spojen na kontakt “test”; sl. 3.Zbog preciznog podešavanja vage (na 000 bez težine) umjesto običnog trimer potenciometra

350



VR2 (50K) ugradio sam potenciometar s finom regulacijom - multigiri, te sam probušio otvor na kućištu elektronike da se može nesmetano

namještati navedeni potenciometar izvana.Četverožilni plosnati telefonski kabel dužine oko 70 cm, spojio sam na mjesto prijašnjih vodova, koji su išli prema senzorima težine (nožice vage koje se nalaze na staklenom nosaču) te RJ14 - muški konektor (koji se inače koriste za uključenje telefona u zidnu utičnicu).

Nakon uspješnog testiranja rada pčelarske vage na radnom stolu prešao sam s izradom podnice i ugradnjom postolja vage sa senzorima. Zamis-lio sam da podnica - vaga bude iste visine kao i ostale podnice, s obzirom da su moje LR košnice složene jedna do druge, s istim brojem nastavaka (kao AŽ košnice) i različitom visinom, poremetio

bih niz, a to nije uvjet za samostalnu kontrolnu košnicu. Svaki pčelar može, prema vlastitom shvaćanju i želji, izraditi podnicu.

U donji dio podnice ubacujemo obrnuto postolje vage (sl. 6), tako da je s donje strane staklo, a nožice - senzori strše prema gore. Na njih leg-ne gornji dio podnice - lesonit s rupama (sl .5), koji služi da se ne pomaknu međusobni dijelovi podnice. Staklo u podnici je učvršćeno štiftovima vidljivim na slici 4. Ploča, na kojoj je učvršćen le-sonit s rupama (sl. 5), mora biti čvrsta i poželjno ju je

pojačati između bočnih stranica gornjeg dijela podnice metalnom aluminijskom pločom debljine 3-4 mm, što sam naknadno dodao (ne vidi se na slici). Dodatno učvršćenje ne dopušta da se


351


šperploča savije od vlage na podnici, na kojoj leži ukupan teret košnice. Nakon spajanja i učvršćenja ženskog konek-tora RJ14 sa silikonom te bojanja, vaga je spremna za uporabu (sl. 7).

Način uporabe pčelarske vage:

Budući da je elektronika, zapravo displej prijenosan, uključim konektor u vagu.Pritisnem crveni taster - na displeju se po-javi 000.Pritisnem zeleni taster - očitam težinu košnice.Pritisnem zeleni taster za isključenje disple-ja.Izvučem konektor iz utičnice.

Da bih kontrolirao prinos nektara, važem navečer, kada sve pčele uđu u košnicu, što daje najpouzdanije podatke. Budući da sam seleći pčelar s jednom “elek-tronikom”, mogao bih kontrolirati više takvih vaga - podnica, što mi je i cilj u budućnosti - potrebni su mi samo senzori bilo koje digi-talne vage.

Nadam se da sam vam savjetima pomogao kako da dođete do pouzdane i kvalitetne pčelarske vage, koja usto nije skupa.

Foto: Bruno Mavrinac

•

•

•

•

•

352


MikronastavakDamir Ban - ekološki pčelar


Bez obzira na to koliko uspješnu pčelarsku inovaciju napravili, pčelari je mogu prihvati-ti samo ako ne remeti prihvaćene standar-dne mjere.

Moje viđenje kako se mikronastavak uklapa u stan-darde, pokušat ću objasniti u ovome tekstu.

Napravio sam mikronastavke u koje okviri - satono-še mogu ići i uzdužno i poprijeko (kao Rodna Voja) te tako dobivam i dodatne pogodnosti - pčele lak-še komuniciraju zbog ukrštenih ulica, a sam prostor je više usmjeren prema prirodnim instinktima pčela - sigurno ste opazili da su zaperci u hranilici, koje pčele naprave zbog potrebe za izgradnjom trutov-skog saća, gotovo u pravilu poprečni u odnosu pre-ma satonošama ispod.

1. KORIŠTENJE TRI MIKRONASTAVKA

Ako tri mikronastavka stavimo jedan na drugi, dobi-vamo visinu LR standarda i u dobiveni prostor mo-žemo staviti originalne LR okvire. Drugim riječima, tri mikronastavka - jedan standardni. Kao sve druge nastavke, tako i mikronastavke ja povezujem malim spojnicama - klinovima (zapravo nosači polica u ormarima) pa se ne može dogoditi da bilo koji element sklizne u stranu i tako omogući pčelama neplanirani izlazak.

2. KORIŠTENJE DVA MIKRONASTAVKA

Ako dva mikronastavka stavimo jedan na drugi, do-bivamo visinu FARRARA i u taj prostor možemo sta-

viti originalne Farrarove okvire - ovu visinu možemo koristiti kako bismo pčelama osigurali prostor za ve-like medne vijence (kopirajući Venera).

3. MIKRONASTAVAK KAO HVATAČ VAROE

Stavlja se prvenstveno na podnicu, s ugrađenim satonošama (bez cijelog okvira, - radi se zapravo o običnim letvicama širine 2,6 cm i debljine 1 cm) i s tankom crtom lijevanog voska po sredini svake ta-kve satonoše, kako bi pčelama zadali smjer gradnje trutovskog saća. Naravno, moguća je ugradnja (kao kod okvira alpske košnice) žičanog okvira oko sato-noše, čime se sprečava da pčele djelomično zalijepe takve okvire za bočne stranice mikronastavka - to naročito vrijedi ako mikronastavak upotrijebimo kao mednu kapu iznad plodišta.

Znamo da se odrasla varoa nikada ne zadržava na najmlađim pčelama (mlađim od 10 dana), pa je tako slobodna varoa prisutna prvenstveno na pčelama koje su graditeljice, čuvarice i skupljačice koje izla-ze iz košnica.Toplotni režim u dijelu košnice koji je najbliži letu i pogotovo otvorenoj antivaroa podnici najpogodniji je za varou, koja voli hladnije dijelove košnice/legla te će i zbog toga najveći mogući broj varoa izabrati baš trutovsko leglo u mikronastavku kao mjesto za razmnožavanje.

Budući da pčele kroz leto prolaze preko tog saća kako bi došle do plodišta, varoa u puno većem po-stotku ostaje u tim trutovskim stanicama - nego što bi to bilo kada bi trutovsko saće bilo u zapercima

Seleći pčelari, ali i oni koji pčele moraju zatvoriti u ljetnim mjesecima zbog prskanja insekticidima, znaju koliko je teško pčele koje su u bradi pospremiti u košnicu. S mikronastavkom bez saća (jer smo ga izrezali ili maknuli, a na njegovo smo mjesto stavili prazne satonoše, a koji se nalazi na podnici) problema s bradama na poletaljkama - nema.


353

koje pčele grade ispod hranilica ili poklopaca (a koje jedino možemo pokidati, pri čemu gnječimo pčele, a možda i maticu).

Na proljeće tijekom svake stimulativne rotacije na-stavaka - kojoj je svrha brži razvoj, usput iz mikrona-stavka vadimo sve “okviriće” koji imaju poklopljeno trutovsko leglo, a postojeće polovične i nepokloplje-ne “okviriće” razrjeđujemo i između njih stavljamo prazne satonoše.

Dakle, ne moramo samo zbog mikronastavaka dizati nastavke plodišta i medišta i fi zički raditi kako bi ta-kva tehnologija imala smisla.

4. MIKRONASTAVAK KAO ZBJEŽIŠTE

Seleći pčelari, ali i oni koji pčele moraju zatvoriti u ljetnim mjesecima zbog prskanja insekticidima, zna-ju koliko je teško pčele koje su u bradi pospremiti u košnicu. S mikronastavkom bez saća (jer smo ga izrezali ili maknuli, a na njegovo smo mjesto stavili

prazne satonoše, a koji se nalazi na podnici) proble-ma s bradama na poletaljkama - nema. Na taj način privremeno smo napravili “duboku” podnjaču u koju stane sav “višak” pčela. Naravno, mikronastavak možemo staviti i ispod krova te tako napraviti do-datni prostor našim pčelama. Nekoliko dana nakon seljenja (uz pretpostavku da je paša uspješna) tru-tovsko saće je ponovno napravljeno i varoa će usko-ro ponovno biti u klopki.

5. KAO KOMBINIRANA HRANILICA / VAROALOVKA

Mikronastavak stavimo na plodište, izvadimo mu 3 ili 4 krajnja okvira (ovisno o veličini hranilice koja u naravi može biti jedna ili dvije plitke posude koje ko-riste aranžeri cvijeća i koje stoje oko jedne kune po komadu), posude dodamo na prazno mjesto, a u njih stavimo neki plutajući materijal - možda samo sla-mu, i imamo paralelno hranilicu kapaciteta nekoliko litara i dosta okvira s trutovskim leglom. U kasno lje-to, ako sirupom moramo popunjavati zimske zalihe, ne koristimo okvire.

6. MIKRONASTAVAK I SKUPLJANJE PROPOLISA

Pri skupljanju propolisa mikronastavak nam može poslužiti na više načina. Osnovni jest da okvir s mre-žicom stavite na njegove satonoše. Mikronastavak također možete staviti na okvir mreže za skupljanje propolisa i tako ćete napraviti “prazan prostor” is-pod krova, što je pčelama znak za uzbunu i s puno više žara će prionuti propoliziranju - kako bi do zime propolisom izolirale svoje gnijezdo od praznog pro-stora koji se nalazi u mikronastavku.

Nevezano za mikro nastavak, predlažem da, ako imate problema s mrežicom za skupljanje propolisa koja vam se objesi sve do satonoša te ju pčele tada

zalijepe uz rubove pa velika većina mrežice ostane netaknuta, mre-žicu “armirate” ribičkim najlonom.

7. MIKRONASTAVAK I PROIZVODNJA VOSKA

Ako pri svakom vađe-nju poklopljenog tru-tovskog legla, to leglo pretopimo, dobit ćemo tijekom godine zna-čajnu količinu prvokla-snog voska. Ako prije topljenja saće preša-mo, dobit ćemo svršeni proteinski sok prepun matične mliječi - idea-lan za miješanje s me-


354


dom i peludom te za prihranu startera, nukleusa itd.

8. MIKRONASTAVAK I PROIZVODNJA MEDA U SAĆU

Ako tijekom glavne paše mikronastavak stavimo u medište, pčele će izgraditi i medom obilato napuniti saće - koje je idealno za “med u saću”. Pritom raču-najte da će u dobroj paši “okvire” bez bočnih i donjih stranica pčele zazidati za stranice košnice.

9. MIKRONASTAVAK KAO OPLODNJAK

Ako mikronastavak tijekom sezone uzgoja matica odvojimo od ostatka košnice matičnom rešetkom i u njega ugradimo matičnjak u bilo kojoj fazi razvoja, dobit ćemo mladu maticu koja nam neće odšetati u medište i tako “upropastiti” nekoliko okvira meda.

10. MIKRONASTAVAK ZIMI

Prilikom zadnjeg velikog pospremanja za zimovanje, mikronastavke bez saća, ali s ugrađenim satonoša-ma, stavljamo na podnicu i tako podignemo okvire s budućim klupkom od podnice. Pritom i same letvi-

ce na satonošama donekle pomažu da vjetar manje “lupa” o klupko.

Na proljeće, ako i zakasnimo s proširivanjem zajed-nice, pčele će početi izgradnju saća u mikronastav-ku i neće ljenčariti spremajući se ući u rojevno ras-položenje, a također neće raditi zaperke na “krivim” mjestima.

11. MIKRONASTAVAK KAO CJELINA U PLODIŠTU

Matica koja bi imala jedan mikronastavak ispod plo-dišta LR nastavka - za trutovsko saće (leglo) i jedan ili dva mikronastavka, s prorijeđenim okvirima, kao mednu kapu, gotovo u 100% slučajeva ne bi napu-štala taj prostor i matična rešetka ne bi bila potrebna (osim za odvajanje prostora za uzgoj mlade matice i tijekom pripreme za glavnu pašu, koja traje 8-10 dana). To se događa jer matica ne želi napuštati prostor u kojem se nalazi njezino trutovsko leglo te ne voli prelaziti preko mednih kapa. To čini (u našoj pčelarskoj svakodnevnici) samo ako je u nužnoj po-trazi za trutovskim stanicama - koje mi pčelari upor-no pokušavamo izbaciti iz košnice, ili ako je u potra-zi za praznim stanicama, jer joj je plodište blokirano mednim vijencem - opet zbog pčelareve pogreške, pa je medište napola prazno (između mednog vijen-ca u medištu i satonoše plodišta postoji prostor s praznim saćem) - ovdje je Vener posve u pravu.

Recimo da ste potaknuti tom idejom izradili dese-tak mikronastavaka te pokušali sve ili veći dio ovdje predloženog. Uvidjeli ste potom da u vašoj tehno-logiji pčelarenja mikronastavci nisu primjereni. Ništa niste izgubili! Uzmite ljepilo za drvo i zalijepite po tri nastavka zajedno.

Foto: Damir Ban

OTKUPLJUJEMO PROPOLIS

HEDERA d.o.o. Put Vrbovnika bb,

21311 StobrečTel./Fax: 385 (0)21 32 54 10



355


Higijenski ispravnom vodom do

zdravih zajednica

Vedran Lesjak, urednik

časopisa Hrvatska pčela i

pčelar hobista

Dio na kojem bi svakako trebalo povećati higijenu jest ispravnost vode u pojilicama za pčele. Mnogo važnije od toga što dodati u vodu u pojilici, a tu mislim na jodne i druge pripravke koje pčelari upotrebljavaju, jest redovito dodavati higijenski pitku vodu. Mnogi pčelari griješe kada pčelama ostave na volju da same pronalaze vodu u blizini svojih pčelinjaka, pa su česta trovanja i uginuće gotovo čitavih pčelinjaka.

Te h n o l o g i j a pčelarenja za-jedno sa zna-nošću omo-

gućila je u 20. stoljeću da pčelarstvo postane jedna od većih poljo-privrednih proizvod-nji. Sama tehnologija pčelarenja vjerojatno se neće puno mijenja-ti, kao što se nije znat-nije poboljšala ni za-dnjih pedesetak godi-na. No, to se ne može reći za razvoj zdrav-stvene zaštite pčela. I budući da pčelari sve više pozornosti posvećuju raznim sin-tetičkim preparatima za zaštitu pčela, malo njih se brine za opće stanje higijene na svojim pčelinjacima. Dio na kojem bi svakako trebalo povećati higijenu jest ispravnost vode u pojilicama za pčele. Mnogo važnije od toga što dodati u vodu u pojilici, a tu mislim na jodne i druge pripravke koje pčelari upotrebljavaju, jest re-dovito dodavati higijenski pitku vodu. Mnogi pčelari griješe kada pčelama ostave na volju da same pro-nalaze vodu u blizini svojih pčelinjaka, pa su česta trovanja i uginuće gotovo čitavih pčelinjaka. Čak ni blizina tekućih voda (potoka, rijeka, izvora) nije sigu-ran izvor higijenski ispravne vode. Pčelari ne znaju ili zanemaruju činjenicu da pčele vodu ne piju u letu na sredini potoka ili rijeke, nego je uzimaju sisanjem iz okolnog tla koje je često zaraženo raznim bolestima, a njih su tu donijele druge pčele u potrazi za vodom. Iako se to u prvom redu odnosi na nozemozu, nije isključeno da se i neke druge bolesti prenose na jed-nak način.

No, treba znati da opasnost ne dolazi samo od ne-čiste vode, nego također od njezina pomanjkanja u vrijeme kada je pčelama nužna. Taj nedostatak je ponajviše izražen ljeti, ali i tijekom proljetnih mjeseci, kada nedostatak vode zatvara crijeva mladih pčela, koje se tada najviše hrane peludom zbog brige za le-glo i maticu. Takva pojava spada u tehnološke bole-

356



sti, a poznatija je pod imenom svibanjska bolest.

Danas se u praksi upotreblja-vaju dva tipa pojilica za pčele koje osiguravaju zadovolja-vajuću higijenu vode za piće. Oba tipa imaju prednosti i ne-dostatke. I dok je jedna skupa i razmjerno složena za izraditi, druga je jeftina, ali ima ograni-čenu količinu vode, što zahti-jeva često dolijevanje.

Prvu pojilicu na koju bih vam skrenuo pozornost, opisao je prof. Nikola Kezić u Hrvatskoj pčeli br. 6/2006. Ta je pojilica specifi čna na tržištu jer ima automatski sustav za dodava-nje vode, sličan kao u vodoko-tlićima. Njezina glavna pred-nost jest da je sam sustav s kojeg pčele uzimaju vodu lako spojiti na izvor vode, koji vama po količini najviše odgovara. To mogu biti plastične kante od samo nekoliko litara, pa do ci-sterni od sto i više litara. Na koji izvor ćete spojiti svoj sustav, ovisi o tome koliko je pčela orijentirano na jednu pojilicu, odnosno koliko brzo iz nje nestaje voda.

Sama pojilica je izrađena od nehrđajućeg lima, pa ju je moguće lako čistiti i osiguran je jednostavan pri-stup pčela vodi. Budući da pojilica ima krov, a voda je pčelama dostupna u malim količinama u rasponu od 3 mm, koje se stalno dopunjuju, dobar je primjer higijenski sigurne pojilice za pčele.

Njezin glavni nedostatak jest cijena - previsoka zbog malih proizvodnih količina, a također ju je razmjerno teško izraditi. Možda bi trebalo razmisliti o plastičnoj izvedbi iste pojilice, što bi sigurno snizilo cijenu.O drugome tipu pojilice već su obaviješteni mnogi pčelari, a čini je staklena boca s velikim otvorom okre-nuta naopako. Njezin glavni nedostatak jest ograni-čena količina vode koja može stati u nju. Izrada je jednostavna; potrebne su vam staklene boce i stalak u kojem će one stajati. To su najčešće boce od 3 ili 5 litara, što im je glavni nedostatak, jer u njih stane razmjerno malo vode. No, to je istodobno prednost za seleće pčelare jer takvu pojilicu jednostavno po-vezete sa sobom. Stalak pčelari mogu napraviti od daske u kojoj izrežu dovoljno velik otvor da u njega

stane otvor staklene boce ili ga mogu na-praviti od metalnih obruča složenih na nosač, na koji onda postave boce. Glav-ni dio te pojilice je gusta tkanina, koja se postavi preko otvora boce. Kada se boca s vodom okrene otvorom pre-ma dolje, voda zbog gustoće tkanine, ne istječe van, nego samo vlaži tkaninu. Na toj vlažnoj tkanini skupljaju se pčele u potrazi za vodom.

Na kraju treba ista-knuti važnost ranog proljetnog postavlja-


357

nja pojilica na pčelinjak. Za toplijih godina pojilice je potrebno postaviti već u veljači. Iako je važno da pčele zbog kretanja proljetnog legla moraju imati do-voljno vode, jednako ih je važno na vrijeme naviknuti na pojilicu. Jednom kad se pčele u proljeće naviknu na neki drugi izvor vode, teško ćete ih naučiti da je uzimaju iz vaše pojilice, bez obzira na to koliko im

je ona blizu. Da biste pčele privukli svojoj pojilici, u kraju u kojem želite, vodu u početku možete zasla-diti medom ili šećerom. Kod okrenute boce možete u trenutku dodavanja vode u pojilicu dodati i žlicu kristaliziranog meda, koji se polako topi, te tako mi-risom i okusom navikava pčele na pojilicu.

T E H N L O G I J A P Č E L A R E N J A

Otkupljujemo sve vrste sortnog meda, kao i višesortni mješani med i med u saću, te propolis i

cvjetni prah.Plaćanje u roku 30 - 90 dana.

Kralj Bar-Vil d.o.o.Ljudevita Gaja 8, 10290 Zaprešić,

Hrvatska

Tel.fax: +385 1 33 53 895Gsm. + 385 98 31 25 13

358


Dr. med. Rodoljub Živadinović,

[email protected]


Prema C. L. Farraru, razvoj pčelinje zajedni-ce do 54. dana od početka nesenja matice, ovisi o broju preživjelih pčela. Poslije toga razdoblja ovisi o kvaliteti matice, tj. o nje-

zinoj nesivosti. Tvrdio je također da je odnos legla prema broju pčela maksimalno 1,6:1.I drugi znanstvenici su temeljito proučavali proljetni razvoj pčela, i potvrdili su te Farrarove zaključke. Ci-jelo proljetno razdoblje razvoja podijelili su u pet ci-klusa, gdje svaki traje po 24 dana. Sve činjenice koje su izrečene u ovoj podjeli temeljene su na zajednici, koja je izašla iz zime sa 6-7 ulica pčela, s prosječno po 1500 pčela po ulici (oko 10000 pčela ukupno), što može osigurati takav razvoj da zajednica ima leglo na 4 okvira (oko 4000 stanica legla po okviru) u trenutku početka zamjene zimskih pčela proljetnima. Takav je razvoj u idealnim uvjetima, što se u nas danas u dobrom broju godina ne događa. To moramo imati na umu.

I. CIKLUSNa kraju prvog razdoblja od 24 dana od dana po-četka nesenja matice, u zajednici imamo oko 15000 stanica s leglom. To bi značilo da matica svaki dan polaže 714 jaja, što se u našim klimatskim uvjetima ne mora ostvariti.

II. CIKLUSOd 25. do 48. dana, počinje zamjena starih zimskih pčela mladima, sve do pred kraj ciklusa, kada broj pčela u košnici počinje rasti za oko 600 na dan, a matica dostiže maksimalnu nosivost. Pred kraj ciklu-sa, zajednica broji 15000-16000 pčela, i tada treba, ako vremenski uvjeti dopuste, kod LR i Fararove koš-nice zamijeniti mjesta plodišnim nastavcima da bi se zadovoljio instinkt pčela za proširenjem legla prema gore, u topliji dio košnice, gdje sada ima dovoljno prostora. Kada uvjeti to ne dopuštaju (što se sve če-šće događa) iznad najvišeg plodišnog tijela dodaje se nastavak pravilno izgrađenog praznog radiličkog saća, što je u našim uvjetima mnogo bolje rešenje. Budući da zajednica tada nema mnogo izletnica, nužno je da ima dovoljne zalihe kvalitetne hrane. Ta-kva brzina razvoja pčela u našim krajevima je mo-guća ako matica počne zaleganje tek krajem siječ-nja ili početkom veljače, što nije lako osigurati, ali je moguće (jake zajednice, otvorena mrežasta podnica tijekom zime, zaliha cvjetnog prirodnog meda).

III. CIKLUSOd 49. do 72. dana, matica nosi maksimalno koliko može, pa na kraju ciklusa zajednica ima maksimum

legla od 32000 stanica. Još uvijek nema relativnog viška kućnih pčela koji može potaknuti rojenje, jer su sve kućne pčele zaposlene uglavnom na uzgoju legla i izgradnji saća. Budući da je i priljev hrane iz prirode sve veći, ne smijemo dopustiti blokadu, pa u košnicu treba uvesti i treći nastavak, ako ga već nemamo. Kod DB košnice dodaje se prvo medište, ako ga ne-mamo na košnici. Nažalost, ovako lijep scenarij je u našim uvjetima moguć samo kod najjačih zdravih za-jednica, jer je klima mnogo hladnija i nepredvidljivija nego u uvjetima u kojima je pčelario Farrar. Međutim, ovo je samo još jedan dokaz da samo takve zajedni-ce i treba držati na pčelinjaku.

IV. CIKLUSOd 73. do 96. dana, stabilizira se broj kućnih pčela, leglo se ne povećava, a zajednica u jednom trenutku postaje spremna za dodavanje i četvrtog nastavka (naročito kod Fararove košnice). Sada povećavamo broj dodanih satnih osnova za gradnju, ako želimo, ili ako zbog iznimnog razvoja to i tako moramo radi-ti, kako bismo zaposlili pčele. Naime, pčele kad nisu zaposlene, prave gluposti.

V. CIKLUSPoslije 105. dana zajednica dostiže maksimum. Naj-razvijenije zajednice imaju najviše 53000 pčela (kod naše kranjske pasmine najčešće i mnogo manje). U ovome razdoblju u većine zajednica može se javiti nagon za rojenje, ako nismo osigurali dovoljno pro-stora.

Razdoblja u razvoju pčela

Cijelo proljetno razdoblje razvoja podijelili su u pet ciklusa, gdje svaki traje po 24 dana. Sve činje-nice koje su izrečene u ovoj podjeli temeljene su na zajednici, koja je izašla iz zime sa 6-7 ulica pčela, s prosječno po 1500 pčela po ulici (oko 10000 pčela ukupno), što može osigurati takav ra-zvoj da zajednica ima leglo na 4 okvira (oko 4000 stanica legla po okviru) u trenutku početka za-mjene zimskih pčela proljetnima.


359

Predmet ovog rada bit će uvid u pravne odred-be kojima se normira pravno uređenje djelat-nosti uzgoja i gospodarskog iskorištavanja pčela, što smo nazvali pčelarsko pravo. Kako

je poznato, pravo kao dio ljudske kulture (jednako kao i npr. književnost, slikarstvo ili materijalni predme-ti) važan je izvor podataka o duhovnim i društvenim uvjetima određenog vremena i kulture. A ovaj sam rad odlučio napisati kao nov doprinos povijesti ljudskog odnosa prema pčelama, gledanog kroz prizmu prav-nih odredaba.

Nakon što pogledamo kako je navedena tema uređe-na u rimskom pravu, moći ćemo napraviti usporedbu s ustrojem u hrvatskom pravu koje regulira to područje ljudske djelatnosti, te vidjeti koliko se odnos prava (a time i ljudi) prema pčelama promijenio od antike do da-našnjeg doba.Stajalište rimskog prava o pčelama i pčelarenju dozna-li smo uvidom u najpoznatiji rimski pravni spomenik, Corpus iuris civilis¹, odnosno uvidom u njegov najzna-čajniji dio, Digestu. Navedeno djelo sadržava relativno oskudne odredbe o pčelarenju i pčelama, iz čega ipak ne treba brzopleto zaključivati da navedena djelatnost nije bila važna starim Rimljanima. Naime, kako je po-znato, većina rimskih pravnih tekstova je tijekom vre-mena izgubljena, te su nam sačuvani samo fragmenti djela rimskih pravnika. I sama Digesta, nastala nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva, u vrijeme koje se već svrstava u rani srednji vijek, i nije ništa drugo do zbirka fragmenata rimskih pravnika koji su u to vrijeme

još bili sačuvani (i koji su skupljanjem na jednome mje-stu ostali sačuvani do danas). Iz drugih je (književnih) izvora² poznata velika važnost koju su stari Rimljani pri-davali pčelarenju, te se može pretpostaviti da je i pravo tog razdoblja mnogo opširnije reguliralo navedenu ma-teriju, iako su se pisani tragovi o tome izgubili tijekom povijesti.

RIMSKI PRAVNI IZVORI O PČELAMA I PČELARENJU Ono što se prvo uočava tijekom pregleda rimskih prav-nih izvora koji govore o pčelama, jest njihovo temeljno stajalište da su pčele divlje životinje, te da se nikada ne može sa sigurnošću smatrati da su pripitomljene, čak ako su stekle naviku odlaziti i vraćati se³, za razliku od modernog hrvatskog prava, koje pčele određuje kao domaće životinje (1/2 Zakona o stočarstvu)4. Navika ži-votinja da odlaze i vraćaju se od posebne je važnosti, jer rimsko pravo određuje da životinja pripada vlasniku samo ako ima takvu naviku (tzv. animus revertendi)5. U suprotnom se smatralo da je životinja divlja, tj. da ne pripada nikome, te da ju svatko tko ju ulovi može pri-svojiti (tzv. occupatio). Isto načelo vrijedi u modernom hrvatskom pravu6.

Dakle, iako se u rimskom pravu smatralo da pčele mogu steći naviku odlaženja i vraćanja vlasniku, tj. da mogu biti u vlasništvu pojedinca7, ipak se na njih gleda-lo sa stanovitom sumnjom, kao da su prvenstveno ipak divlje životinje koje u svakom trenutku mogu izgubiti tu

Z A N I M L J I V O S T

Pčelarsko pravo u antici i

danas

mr. sc. Petar Radošević, dipl. iur

Corpus iuris civilis najznačajnija je kodifi kacija rimskog prava, koja je donesena 533.g. po naredbi bizantskog cara Justi-nijana. Najznačajniji i najopsežniji dio te kodifi kacije je Digesta, zbirka fragmenata rimskih pravnika, od kojih su mnogi, još u vrijeme njezina sastavljanja bili stari po nekoliko stoljeća (o Corpus iuris civilis v. opširnije u Romac, Ante: Rimsko pravo, II. izd., Zagreb, 1987., str. 58. i dalje).Poznata su rimska književna djela o pčelama i pčelarenju, među kojima se ističe Varonovo (Marcus Terentius Varro) djelo “De Re Rustica” i Kolumelino (Lucius Iunius Moderatus Columella) djelo istog naziva (“De Re Rustica”), u kojima se daju praktični savjeti za pčelarenje. Pčele se spominju i u rimskoj poeziji, v. npr. djelo poznatog rimskog pjesnika Vergilija (Pu-blius Vergilius Maro ) pod nazivom Ecloga VII itsl. „Paunovi i golubovi imaju divlju prirodu i to ne ovisi o tome da li su stekli naviku odlijetati i dolijetati natrag. Naime, i pčele čine isto pa im, ipak, priroda i nadalje ostaje divlja.“ (D. 41,1,5,5 ) Zakon o stočarstvu (NN 70/97, 36/98, 151/03, 132/06 ; dalje u tekstu skraćeno cit.: ZoS). U ovom radu primijenjen je skraćeni način citiranja, tako da prvi broj označava redni broj članka, a drugi broj, odvojen kosom crtom, označava broj stavka unutar članka. U slučaju da unutar pojedinog članka ima više točaka, one su označene slovom t. Nazivi korištenih kratica pravnih pro-pisa dani su u bilješkama na mjestima gdje se isti prvi put spominju.„Kod onih životinja koje običavaju dolaziti i odlaziti usvojeno je pravilo da se one smatraju našima dok imaju namjeru vraća-nja, a kada prestanu imati tu namjeru, prestaju biti naše i postaju vlasništvo prisvojitelja. A smatra se, pak, da su prestale imati namjeru vraćanja, tada kad su izgubile naviku vraćanja.“ (D. 41,1,5,5) “Prisvojenjem se ne može steći tuđe; u sumnji se smatra da stvar nije ničija; no, uzima se da je pripitomljena životinja ničija ako sama od sebe izostane četrdeset dva dana, a i da je ničiji roj pčela koji vlasnik nije vijao dva dana.” - čl.132/3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99-USRH, 22/00-USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 ; dalje u tekstu skraćeno cit.: ZV).„Isto tako Pomponije kaže da golubovi koji običavaju odlijetati iz golubarnika spadaju u imovinu koja se dijeli u sudskom postupku, jer su naši toliko dugo koliko imaju naviku vraćati nam se. Stoga, ako ih netko zarobi, možemo ga tužiti zbog krađe. Isto se kaže i za pčele, zbog toga što se ubrajaju u našu imovinu.“ (D. 10,2,8,1)„Neki ispravno smatraju da posjedujemo i golubove koji odlijeću iz naših zgrada, kao i pčele koje odlijeću iz naših košnica, ali se imaju običaj vraćati.“ (D. 41,2,3,16)

1

2

3

4

5

6

7

360


Z A N I M L J I V O S T

naviku i vratiti svoju prirodnu slobodu, a u tom slučaju bi ih mogao svatko prisvojiti, kao i bilo koju drugu divlju životinju. Razlog tome vjerojatno treba tražiti u činjenici da su u antici ljudi držali i uzgajali prvenstveno divlje pčele8, koje je prvo trebalo prisvojiti, kako bi se uopće moglo odrediti da su postale nečije vlasništvo. Iz klasič-nog doba rimskog prava nisu nam se sačuvali fragmenti o načinu prisvajanja divljih pčela, ali može se pretpo-staviti da je to pitanje moralo biti na neki način pravno regulirano. Moguće rješenje tog problema, barem kako je bilo usvojeno u zapadnim područjima Rimskog Car-stva u zadnjim stoljećima njegova postojanja, može se naći u Lex Visigothorum9. U navedenom zakoniku se, naime, na sljedeći način regulira postupak prisvajanja pronađenih divljih pčela

O IZUMIMA ZA PRISVAJANJE PČELAAko netko u svojoj šumi, stijeni ili drveću otkrije pčele, neka načini tri oznake, jer jedna oznaka može biti osno-va za prijevaru. I ako netko ne poštuje tuđe oznake, ili ih uništi, neka vlasniku plati dvostruko, i povrh toga neka primi 20 udaraca bičem. (Lex Visigothorum VIII,6,1)

Može se pretpostaviti da je i u rimskom pravu pitanje prisvajanja divljih pčela moralo biti uređeno na sličan način.Iz činjenice da su ljudi držali prvenstveno divlje pčele, logično proizlazi da takve pčele nikada i nisu bile potpu-no pripitomljene, te se često događalo da nakon nekog vremena odlete od prisvojitelja i na taj način ponovno postanu divlje, dakle slobodne za novo prisvajanje. Su-protno tome, danas se pitanje držanja divljih pčela više ne postavlja u jednakom obliku, jer je to izrijekom zabra-njeno, te je propisano da matice pčela koje se stavljaju u prodaju moraju biti proizvedene u oplodnim posta-jama registriranih uzgajivača (11/2 ZoS), a postupanje protivno navedenoj odredbi prekršaj je sukladno čl. 62. ZoS. Kod pčela kao životinja koje se ne mogu stalno držati zatvorenima, nego ih je nužno pustiti da slobodno lete, pri čemu se one ne moraju nužno vratiti vlasniku, od davnina se postavljalo pitanje koliko dugo treba sma-trati da takve pčele (koje se, dakle, nisu vratile) i da-lje pripadaju vlasniku, a kada se može smatrati da su (ponovno) postale divlje, te ih, sukladno tome, svatko može slobodno prisvojiti. Prema rimskom pravu, to je bilo prvenstveno činjenično pitanje, te se u svakoj situ-aciji posebno procjenjivalo koliko je vlasniku jednostav-no vratiti odbjegle pčele. Ovo se jasno vidi iz sljedećeg fragmenta.

Roj pčela koji je odletio iz naše košnice smatra se našim dotad dokle nam je u vidokrugu i nije ga teško slijediti; u suprotnom postaje vlasništvo prisvojitelja. (D. 41,1,5,4 )Za razliku od navedenog, moderno hrvatsko pravo pro-pisuje određene (objektivne) kriterije za ocjenjivanje si-tuacije kada pčele pobjegnu vlasniku, što smatramo da je lošije rješenje od onog koje je usvojilo rimsko pravo, prvenstveno zato što su u životu moguće najrazličitije situacije, pa i ona da vlasnik vrati pčele i nakon propisa-nih rokova, a koje se ne mogu unaprijed pretpostaviti niti opisati. No, posebno je loše to što u hrvatskom pravu postoji nesklad između Zakona o vlasništvu i podzakon-skog pravnog akta (Pravilnika o držanju pčela)10 o tome u kojem roku vlasnik mora vratiti odbjegle pčele da bi se smatralo da nije prestao biti njihov vlasnik. Tako ZV u svojem čl. 132/3 propisuje da ničiji nije roj pčela koji vlasnik nije vijao dva dana11, dok PoDP u 16/3 određuje kako se smatra da vlasnik nije poznat ako odbjegli roj njegov vlasnik ne skine u roku 24 sata. U takvoj situa-ciji, kada su zakon i podzakonski pravni akt proturječ-ni, smatramo da treba slijediti tekst zakona, kao višeg pravnog akta, te uzeti da je ipak potrebno da vlasnik ne kontrolira svoje pčele dva dana, te da protek vremena od 24 sata, u kojem pčele nisu pod kontrolom vlasnika, nije dostatan da bi se smatrale ničijima. Napominjemo i to kako je određeno da su vlasnik, odnosno korisnik zemljišta dužni omogućiti pčelaru praćenje i hvatanje odbjeglog roja (16/1 PoDP), a ako pčelar, odnosno vla-snik roja pri njegovu traženju i hvatanju počine vlasniku ili korisniku zemljišta štetu, dužni su tu štetu nadoknaditi (16/2 PoDP).

ZAKLJUČAKU ovome smo radu pokušali prikazati pravni položaj pčela i djelatnosti pčelarenja u rimskom pravu, te uspo-rediti rješenja koja je usvajalo rimsko pravo s rješenjima koja usvaja hrvatsko pravo. Osim strogo pravnih spo-znaja, nadamo se da se iz navedene povijesne građe (koja je ovdje prvi put prevedena na hrvatski i time po-stala dostupna hrvatskoj javnosti) može doznati i nešto više o stajalištu starih Rimljana o pčelama i pčelarenju, što nam, zajedno sa sačuvanim književnim izvorima, može pružiti potpuniju sliku o društvenoj važnosti i po-ložaju navedene djelatnosti u starom Rimu. Također se nadamo da smo razjasnili i određena praktična pitanja pravne regulative u području uzgoja i držanja pčela, što bi moglo biti od koristi i pčelarima, ali i pravnicima koji će se baviti nekim od slučajeva iz domene pčelarskog prava.

Ovo je vidljivo i iz sljedećih fragmenata:„I pčelama je priroda divlja. Tako, čak i kada se smjeste na naše drvo, prije nego su zatvorene u našu košnicu, ne smatraju se našima u većoj mjeri nego ptice koje na našem drveću saviju gnijezdo. Isto tako, ako ih netko drugi zatvori, on postaje njihov gospodar.“ (D. 41,1,5,2) „I njihov med može svatko uzeti u posjed a da nije riječ o krađi, ali, ipak možemo reći da vlasnik zemljišta može, ako za to sazna, zabraniti mu ulaz.“ (D. 41,1,5,3) „Ako netko dođe i odnese divlje pčele koje se roje u tvojem drvetu, ili odnese njihov med, on ti nije ništa ukrao, jer te pčele nisu niti bile tvoje. Smatra se, naime, da one spadaju među one stvari na zemlji, nebu ili moru, koje se mogu slobodno prisvojiti.“ (D. 47,2,26, pr.)Lex Visigothorum ili Lex Romana Visigothorum jest zakonik kojeg je donio vizigotski kralj Alarik II. 506. godine za svoje roman-ske podanike. Naime, potrebno je istaknuti da su barbari, u razdoblju nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva, usvajali tzv. načelo personaliteta prava, prema kojem su, unutar iste države, Germani živjeli po svom (plemenskom) pravu, a pokoreni Ro-mani su i nadalje primjenjivali rimsko pravo. U znanosti se uzima da Vizigoti nisu sami izmišljali rimsko pravo koje se primjenjivalo na njihove romanske podanike, nego da su prepisivali pravna pravila koja su vrijedila na području Zapadnog Rimskog Carstva u vrijeme njegove propasti (v. opširnije u Stein, Peter: Rimsko pravo i Europa, Zagreb, 2007., str. 41./42. Pravilnik o držanju pčela (NN 60/98, 71/98 ; dalje u tekstu skraćeno cit.: PoDP).Starinska formulacija odredbe 132/3 ZV koja govori o vijanju pčela posljedica je činjenice da je navedena odredba prepi-sana iz § 384. austrijskog Građanskog zakonika, koji je donesen 1811.g., a na području Hrvatske primjenjuje se od 1853.g., te sukladno tome njegovi prijevodi datiraju iz 19.st.

8

9

10

11


361

T E H N O L O G I J A

Veoma zanimljiva metoda dekontaminiranja opreme zaražene AG-om jest uporaba gamazračenja. Prve eksperimentalne studije izvedene su 1970-ih i pokazale su smrtonosni učinak tretmana zračenjem na spore AG-a, a da se pritom ne uništava oprema. Ipak, ako je biocidno djelovanje gamazračenja radi kidanja DNK poznato, veoma je malo dostupnih informacija o učinku gamazračenja na vosak i med.

I S T R A Ž I V A N J E

Gama zračenje: Sterilizacijski tretman pčelarske opreme

kontaminirane američkom gnjiloćom pčelinjeg legla (AG)

Iako je američka gnjiloća dobro poznata, ta je bolest još uvijek veliki uzročnik gubitka zajednica i gospodar-skoga gubitka pčelara. Gama zračenje koje dobivamo iz radioaktivnog izotopa kobalta 60 djelotvorno je sred-stvo tretiranja pčelarskog materijala kontaminiranog američkom gnjiloćom, radi njihova opetovanog korište-nja u pčelinjaku. Onečišćena oprema (košnice, okviri, vosak, med) zrači se s tri različite doze: 10, 15 i 25 kGraya. Zaraženost sporama koje se nalaze u ljuska-ma i medu testira se prije i poslije tretmana zračenjem. Nadalje, istražuje se učinak gamazraka na vosak i med. Nijedan od ozračenih uzoraka nije bio pozitivan na Pa-enibacillus larvae (P. larvae) neovisno o primijenjenoj razini zračenja. Pri razini zračenja od 10 kGraya nisu registrirane promjene u sastavu voska. Glavne fi zičko kemijske promjene uočene su na medu kao smanjenje aktivnosti enzima, mjehurića i curenja meda iz okvira.

UVODAmerička gnjiloća ozbiljna je bolest pčelinjeg legla, a uzrokuje ju bakterija Paenibacillus larvae. Iako je bolest

dobro poznata, AG je još uvijek značajan uzročnik gu-bitka zajednica i gospodarskog gubitka pčelarima. Za-pravo, spore P. larvae veoma su otporne i ostaju vitalne gotovo beskonačno u kontaminiranoj opremi za koš-nice, koje su tako mogući izvor dalje zaraze. Dalje, AG karakterizira jednostavno napredovanje spora unutar zajednice i među njima. Širenje spora može se pojaviti prirodno rojenjem i krađom meda među pčelama, ali i na umjetan način preko nekih pčelarskih običaja, po-put razmjene saća i drugih dijelova košnice, seljenjem i prodajom zajednica. Učinkovito suzbijanje AG-e može se postići jedino kada je detekcija košnica zaraženih AG-om brza i kada ih se istog trenutka eliminira. U vezi s ovim posljednjim važnim korakom, paljenje zaraže-nih zajednica, učinkovit je način ubijanja spora, kojim

se prekida ciklus bolesti. Ipak, budući da ovo rezultira uništavanjem košnica, taj način pčelari nisu dobro pri-hvatili.

Veoma zanimljiva metoda dekontaminiranja opreme zaražene AG-om jest uporaba gamazračenja. Prve ek-sperimentalne studije izvedene su 1970-ih i pokazale su smrtonosni učinak tretmana zračenjem na spore AG-a, a da se pritom ne uništava oprema. Ipak, ako je biocid-no djelovanje gamazračenja radi kidanja DNK poznato, veoma je malo dostupnih informacija o učinku gama-zračenja na vosak i med. Svrha je ovoga rada verifi cirati sterilizirajuću učinkovitost gamazračenja na pčelarsku opremu zaraženu AG-om, pri različitim razinama zrače-nja i moguće učinke na fi zičko-kemijske karakteristike nekih pčelinjih proizvoda, poput voska i meda.

Materijali i metodeCo 60 se koristio kao izvor gamazračenja. U postup-ku su upotrijebljeni dvostruki uzorci, koji su zračeni s tri različite razine: 10, 15 i 25 kGraya. Oprema tretirana gamazračenjem analizirala se u četiri različita laborato-rija prema rasporedu i parametrima koji su uzimani u obzir.

Oprema za košniceUpotrijebljene su tri Dadant-blatt košnice sa saćem za-raženim AG-om. Zaraženost sporama sadržanim u lju-skama provjerena je prije i poslije tretmana zračenjem kulture.

Uzorci medaPrikupljena su tri uzorka meda različitih botaničkih vrsta: bagrema, šumskog ii livadnog. Korišteno je 28 uzoraka svakog meda od po 250 g za fi zikalno-kemijske analize te 14 uzoraka na umjetan način kontaminiranih AG-om radi mikrobiološke analize. Uzorci meda zaraženi su sa 106 spora/g.

Fizikalno kemijske analize: analizirani su boja (meto-da optičkim uspoređivanjem), vlaga (refraktometrička metoda), pH, kiselost (tritimetrička metoda), sadržaj glukoze i fruktoze (kromatografska metoda), hidroksi-metilfurfaral (HMF - kromatografska metoda), aktivnost enzima (dijastaza, α i β-glukozidaza, glukozooksidaza - kolorimetrijska metoda), sadržaj organskih kiselina (mravlje kiseline: enzimatska metoda; oksalne kiseline: kromatografska metoda) (Bogdanov i dr., 1997.)

Mikrobna analiza: spore AG-a pronađene su u kulturi (MYPGP agar, 370 C za 4-5 dana) koristeći pozitivnu kontrolu (DMS 7030). Dodatna identifi kacija P. larvae,

Alessandra Baggio, Albino Gallina, Nicoletta Daniese, Chiara Manzinello, Franco Mutineli, Giorgia Serra, Roberto Colombo, Emanuele Carpana, Anna Gloria Sabatini, Klaus Wallner, Roberto Piro, Emanuele SangiorgiPreuzeto iz: Apiacta 40 (2005); Prevela: Jasenka Ružić

362


I S T R A Ž I V A N J E

provedena je mikroskopom nakon Gramove metode i korištenja biokemijske analize (katalaze i nitrat-testa).

Uzorci voska14 uzoraka voska od po 30 g testirano je radi fi zikalno-kemijskih karakteristika.Fizikalno-kemijska analiza: analizirani su temperatura teljenja, kiselost, esteri, postotak, slobodni alkoholi, slobodne kiseline, ugljikovodik, esteri (kromatografska metoda).

Jednosmjerne i dvosmjerne analize odstupanja (ANO-VA) izvedene su da se procijeni učinak tretmana zrače-njem na fi zikalno-kemijske parametre voska i uzoraka meda. Kada su vrijednosti F-testa bile velike, korište-ni su Newmann-Keul testovi da bi se odredile razlike među sredstvima. Model linearne regresije primijenjen je da procijeni odnos između parametara u raznim vari-jantama i doza zračenja.

RezultatiOprema košniceNijedan od ozračenih uzoraka nije bio pozitivan na P. larvae, bez obzira na primijenjenu razinu zračenja.

Uzorci medaFizikalno-kemijske analizeGlavne fi zikalne modifi kacije promatrane u medu bile su: stvaranje mjehurića, curenje meda izvan kutije, pje-na na površini, malo zamućenosti i lagano smećkasta boja na uzorcima meda bagrema (od 5 do 15 mm-Pfund).Kod tekućeg meda uočeno je smanjenje viskoznosti, dok je kristalizirani med ozračen sa 25 kGraya postao tekuć.Uzimajući u obzir kemijske parametre, učinak zrače-nja bio je značajan (F=14.9, df=36, 3.7, p<0.001). Taj učinak drugačiji je u odnosu prema tipu meda i tipu analiziranih parametara. Naročito je registrirano stati-stički značajno smanjenje aktivnosti enzima potpunim uništenjem glukozidaze u medu bagrema zračenom sa 25kGraya. Među analiziranim enzimima, glukozooksi-

daza pokazuje ‘selektivnije’ rezultate od ostalih sa sred-njim smanjenjem od 20% kod uzoraka meda zračenih sa 10 kGraya, dok je aktivnost dijastaze osjetljivija zbog značajnog smanjenja (prosječno 15%), odmah nakon tretmana zračenjem od 10 kGraya, naročito u slučaju meda akacije i šumskog meda (slika 2). Mravlja i ok-salna kiselina neki su od radiolitičkih proizvoda uglji-kohidrata. Kod mravlje kiseline, zabilježeno je srednje povećanje od 26.2% nakon zračenja od 10 kGraya. To povećanje nije značajno, nego je unutar granica prirod-nog udjela.

Mikrobna analizaNakon zračenja pri svim razinama spore AG-a prestale su biti zarazne. Zapravo, svi analizirani uzorci bili su ne-gativni na kulturu.

Uzorci voskaFizikalno-kemijske analizeOpćenito, učinak gamazračenja na uzorke voska nije značajan (F=1.0, df=12, 2.9, p=ns). Neznatno poveća-nje temperature taljenja, proporcionalno je razini zrače-nja, ali te razlike nisu značajne.

Rasprava:Prema literaturi (Gochnauer i Hamilton, 1970; Hornitzky i Willis, 1983.), doza zračenja od 10 kGraya osigurava inhibiciju klijanja spora AG-a u ljuskama i medu. Dalje, na toj razini nisu uočene posebne promjene u sastavu voska. Prema Katznelsonu i Robbu (1962.) i Wootonu i dr. (1985.) glavne modifi kacije uočene kod meda bile su fi zičke promjene. Među kemijskim svojstvima, aktiv-nost enzima smanjila se s povećanjem doze zračenja, a aktivnost dijastaza smanjena je već nakon tretmana zračenjem od 10 kGraya. HMF sadržaj prije i poslije tre-tmana zračenjem nije se promijenio kako su pokazali Wooton i dr. (1985.), također prema niskom sadržaju ispitivanih uzoraka.Zaključno, tretman gamazračenjem pri 10 kGraya može stvarno biti dodatna pomoć pčelarima kao rutinski ste-rilizacijsi tretman pčelarske opreme. Prema tome, može se preporučiti šira primjena tretmana.

XXVI SAVETOVANJE PČELARA

VOJVODINE

Dragi pčelari, pozivamo Vas da 01.03.2008. godine dođete na tradicionalno

SAVETOVANJE PČELARA VOJVODINE u Novom Sadukoje će se održati u SPC “Vojvodina” - SPENS

Teme savetovanja:- Suncokret i gaučo - iskustva iz Francuske

predsednik Nacionalnog saveza pčelara Francuske, Anri Kleman (Henri Clément)- Insekticidi u poljoprivredi i njihov uticaj na pčele

Dr Marija Zgomba, profesor, Poljoprivredni fakultet Novi Sad- Bolesti pčela koje potresaju pčelarstvo Evrope

Dr Zoran Stanimirović, profesor, Fakultet veterinarske medicine, Beograd- Tehnologija pčelarenja LR košnicama sa osvrtom na probleme selidbe

Bugarski Dragoslav, pčelar iz Bačkog Petrovog Sela- Nektarisanje bilja u toku 2006. godine

predsednik SPOV-a, Momčilo KončarSavetovanje će pratiti izložba pčelinjih proizvoda, literature, opreme i pribora za pčelarstvo.Dragi pčelari, dođite, bićete nam dragi gosti na najvećem savetovanju u regionu.Prošlo savetovanje pratilo je više od 2.000 posetilaca.

XXVI SAVETOVANJE PČELARA

VOJVODINE

[email protected]@polj.ns.ac.yu

SPOV


363

MED

Jedinstven sastav i biološka vrijednost meda podrazumijevaju njegovu uporabu i izvan pre-hrane i kulinarstva. Zbog bogate biološke ak-tivnosti, zastupljen je u recepturama ljekovitih

pripravaka, a posebno je cijenjen sastojak mnogih kozmetičkih proizvoda tijekom cijele ljudske povije-sti. Poznate povijesne ljepotice upotrebljavale su ga za njegu kože i kose. Kleopatra je, između ostalog, bila slavna i po svojim kupkama s mlijekom i medom, a Popea, žena rimskog imperatora Nerona, od meda i mlijeka spravljala je losion za lice. Med je bio uobičajen sastojak kozmetičkih preparata, sve dok u 19. stoljeću nije počela njihova industrijska proizvodnja.

U suvremenom svijetu uz vrtoglav napredak znanosti i tehnike sve je snažnija želja i potreba za većim udjelom prirodnih sastojaka kako u prehrambenim, tako i u kozmetičkim proizvodima. U potrazi za novim mogućnostima primjene prirodnih sirovina ponovno se otkriva i vrijednost meda u čuvanju zdravlja i ljepote kože, a rezultat je sve više kozmetičkih proizvoda koji ga sadržavaju. Činjenica jest, međutim, da su između mnogih

prirodnih proizvoda djelotvornih u njezi kože, med i pčelinji proizvodi često zanemarivani usprkos brojnim prednostima koje imaju. Jeftini su, lako dostupni i vrlo povoljno djeluju protiv bora i oštećene kože, a učinkovito ublažavaju probleme koje izazivaju razne vrste mikroorganizama.Razlog slabije zastupljenosti meda u industrijskim kozmetičkim proizvodima njihova je upitna trajnost. Naime, prava prirodna kozmetika najčešće nema trajnost kao složeni industrijski proizvodi, koji sadržavaju konzervanse i druge aditive nužne za osiguranje zdravstvene ispravnosti proizvoda tijekom dužeg razdoblja. Djelotvornost meda i pčelinjih proizvoda u njezi kože, ipak su velik izazov modernoj kozmetičkoj industriji, koja ulaže velika sredstva i znanje kako bi se produžila trajnost proizvoda na njihovoj osnovi, a istodobno sačuvala sva njihova dragocjena svojstva.

Uporaba meda u kozmetici temelji se na njegovim specifi čnim djelovanjima.Blag je antiseptik i zato koristan sastojak proizvoda za umirenje, napetost, liječenje i njegu kože. Za takvo djelovanje zaslužni su enzimi koji kataliziraju proizvodnju vodikova peroksida, slabo kiseli pH od organskih kiselina, polifenolni derivati i razne hlapljive tvari antimikrobnog djelovanja.

Svojstvo privlačenja i zadržavanja vode čini ga

Primjena meda i pčelinjih

proizvoda u kozmetici

A P I T E R A P I J A

MASKA ZA ČIŠĆENJE MASNE KOŽE4 žličice zelene gline1 žličica hidrolata ruže1 žličica limunovog soka2 žličice meda1 žličica propolisa 5 -10% ekstrakt (razrijeđeni alkohol do 25% ili propilenglikol)

HIDRATANTNA MASKA2 žlice meda2 žlice mlijeka ili kozjeg mlijeka Nanijeti na lice, ostaviti 10 min i isprati mlakom vodom.

mr.sc. Jasminka PapiÊ,

Prehrambeno biotehnoloÊki

fakultet u Zagrebu

364


poželjnim sastojkom hidratizirajućih kozmetičkih proizvoda u kojima djeluje kao prirodni humektans koji pomaže očuvati vlažnost kože, bitne za njezinu mekoću i elastičnost, što pridonosi lijepom i mladenačkom izgledu. Zbog toga je vrlo poželjan sastojak hidratizirajućih kozmetičkih proizvoda, kao što su sredstva za čišćenje lica, kreme, šamponi i regeneratori. Budući da med ublažava nadraženost kože, prikladan je također za vrlo osjetljivu kao i za dječju kožu.Antioksidansna svojstva meda važna su u zaštiti kože od oštećenja izazvanih UV zračenjem, kao i u njezinu pomlađivanju. Pretjerano izlaganje suncu može izazvati oštećenja i preuranjeno starenje, a sve češće i karcinom kože. Uporaba sve viših koncentracija kemijskih spojeva koji imaju ulogu UV fi ltra u kozmetičkim proizvodima uzrokuje sve češće i sve snažnije iritacije kože. Zbog toga istraživači u kozmetičkim tvrtkama ustraju na pronalaženju novih kvalitetnijih i učinkovitijih antioksidansa, humektansa i tvari koje ublažavaju nadražujuće učinke u proizvodima za sunčanje. Upravo to su i prirodna

svojstva meda, što znači da je njegova uporaba u proizvodima za zaštitu od sunca pravi izbor. Ova činjenica razlog je i sve češćem pojavljivanju meda u mnogim proizvodima za njegu i zaštitu kože, koji sadržavaju UV fi ltre. Tvari koje potiču takvo djelovanje većinom su iz skupine biofl avonoida, ali to su i druge tvari, npr. enzimi i vitamini.Najnovija istraživanja na području primjene meda u kozmetici provode se kako bi se razvila njegova uporaba u stvaranju alfa-hidroksi kiselina (AHA). Alfa-hidroksi kiseline važan su sastojak mnogih

krema i hidratantnih preparata, jer pomažu u ljuštenju odumrlih epitelnih stanica, čime se ubrzava i olakšava obnavljanje kože i osigurava njezin ljepši i mlađi izgled. Budući da ljuštenje može izazvati iritaciju kože, med kao prirodni humektans idealan je sastojak AHA proizvoda. AHA u medu je glikolna kiselina, koja je proizvod njegove fermentacije.

PROPOLIS

Najveći broj dermatoloških i kozmetičkih pripravaka među pčelinjim proizvodima još uvijek je na osnovi propolisa i njegovih ekstrakata. Razlog je vjerojatno u tome što je njegovo biološko djelovanje temeljito istraživano, a dokazani su između ostalog regenerativni učinci te antibakterijsko, antifungalno, a dijelom i antivirusno djelovanje. Sve to osigurava višestruke koristi i brojne mogućnosti njegove primjene u kozmetici. Upotrebljavaju se alkoholni i

BALZAM ZA USNE3 žličice nastruganog voska5 žličica biljnog ulja (suncokret, jojoba)1-2 kapi eteričnog ulja (mandrina, naranča, limeta, grejp ili metvica)1 žličica medaOtopiti vosak i ulje na vodenoj kupelji. Izvaditi iz kupelji, dodati med i miješati dok se ne postigne željena konzistencija. Eterično ulje se dodaje pri kraju, u mlaku smjesu.

MASKA ZA LICEsvi tipovi, posebno zrela i oštećena koža1 žlica peludnih zrnaca2 žumanca ili 2 žlice slatkog vrhnjavodahidrolat ružeSamljeti peludna zrnca u fi ni prah, dodati žumanca i dobro izmiješati. Smjesu nanijeti na dobro očišćeno lice i vrat i ostaviti stajati 20 min. Oprati vodom. Natapkati lice i vrat hidrolatom ruže i ostaviti da se osuši.



365


glikolni ekstrakti (propilenglikol), a najčešće se koristi u sredstvima protiv prhuti, protiv bora te za bolji rast kose. Odlikuju ga dezodorirajuće, tonizirajuće, dezinfi cirajuće i antioksidativno djelovanje, a vrijedan je sastojak i u preparatima za čišćenje kože. Osim toga, u gotovim kozmetičkim proizvodima djeluje kao antioksidans, konzervans i UV-fi lter.

MATIČNA MLIJEČ

Matična mliječ sadržava mnogo hranjivih sastojaka. Bogata je bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima, vitaminima, organskim kiselinama i drugim biološki aktivnim tvarima. Sadržava i čisti acetilholin, neurotransmiter koji omogućava prijenos impulsa između živaca. U njezinu sastavu sudjeluju i brojni enzimi, nukleinske kiseline te slobodni nukleotidi koji imaju važnu ulogu u sintezi bjelančevina.Dodaje se brojnim dermatološkim i kozmetičkim

preparatima, ali najviše onima za osvježenje, regeneraciju i pomlađivanje kože. Upotrebljava se također u kremama i pomadama za zacjeljivanje opeklina i drugih vrsta kožnih ozljeda. Njezin je udjel najčešće vrlo mali (0,05 - 1%). Kako bi se spriječio gubitak njezine biološke aktivnosti, svježa matična mliječ se pri 0oC miješa s laktozom u pastu, a zatim se u takvom obliku dodaje kozmetičkim proizvodima.

PELUD

Cvjetni prah je bogat aminokiselinama, mineralima i vitaminima potrebnim za lijep izgled i zdravu kožu. Posebno je koristan za njegu zrele i devitalizirane kože.

VOSAK

Vosak se sastoji od ugljikovodika, organskih kiselina, slobodnih alkohola i fl avona. Ima omekšavajuća i protuupalna svojstva. Djeluje kao emulgator i dodaje se emulzijama tipa voda u ulju (v/u) i ulje u vodi (u/v). Odličan je emolijens i potpora humektansima, a doprinosi i dobroj konzistenciji emulzija i uljnih gelova. Pojačava zaštitno djelovanje UV-fi ltera. Sprečava oštećenje površine kože lica i usana, a nezaobilazno je sredstvo za depilaciju. Vosak ne izaziva alergijske reakcije i kompatibilan je s mnogim kozmetičkim sirovinama.

FACE LIFTING KREMA80 g biljnog ulja (npr. bademovog)45 g kakao maslaca15 g pčelinjeg voska1,5 dl vode ili hidrolata10 g svježe matične mliječiOtopiti vosak i ulja na vodenoj kupelji. Miješati 12 min. Izvaditi iz kupelji i dodati vodu. Miješati (mikserom) dok se ne dobije kremasta konzistencija. Čuvati u tamnoj zatorenoj posudi u hlanjaku do 30 dana.


366

Dio svakog javnog događanja je i komuni-kacija s medijima. U svakom obraćanju medijima valja pripremiti dobru informa-ciju, sadržajno i kvalitetno napisanu.

Postoji 5 nezaobilaznih komunikacijskih elemenata. Nije važno kojim redom, ali ako bilo koji dio izostane, informacija neće biti jasna. Dakle, TKO, ŠTO, KADA, GDJE i ZAŠTO, uz poneki KAKO, pitanja su koja se moraju iščitati iz svake novinske informacije. Osim toga, takva informacija mora biti tečna i razumljiva i stoga je dobro da je prije slanja pročitate naglas. Ako vam nešto ne zvuči dobro, mijenjate. Možete biti sigurni da, ako vama vlastiti tekst ili tekst suradnika, ne zvuči dobro, to će ljudima kojima se obraćate zvučati katastrofalno.

I tu smo došli do:PR-a (public relations) ili do odnosa s javnošću (opći i stručni).

U pravilu su to svi postupci koji vode izgradnji ciljanog dojma o nekomu ili nečemu u sredstvima masovnog komuniciranja - PR ili odnosi s javnošću.

Za primjer ću navesti popis tema koje sam predložio II. programu Hrvatskog radija, o kojima ćemo govoriti četvrtkom u emisiji “Z kao Zemlja”.

Pčele i očuvanje biološke raznolikostiUgrožene biljne vrste i oprašivanjePoticaji očuvanju biološke raznolikostiKorist od pčela koju ima zajednica

Pčelinji proizvodi i njihova upotrebaMedPropolisCvjetni prahMatična mliječPčelinji otrovVosakOdnosi u cijenama meda

Pčelinji proizvodi i zdravljeMed kao životno mazivo organizma - redovita upotrebaMed kao lijek 21. stoljeća - upotreba u liječenju bolestiOstali pčelinji proizvodi i zdravlje

Vrste medaSvijetli med - tamni medKontinentalni medMediteranski medMonofl orni med - miješani med

-

•ººº

•ººººººº

•º

º

º

•ºººº

Medun, medljikaPčelarenje - dobra pčelarska praksa

Smještaj pčelinjakaOrganizacija pčelarenjaLiječenje pčela - kad i kakoKad je med „zreo“Čuvanje medaKristalizacija i dekristalizacija meda

Pčelarsko organiziranje i nastup na tržištuŠto mora sadržavati deklaracija?Kako izgraditi pčelarsku marku?Neformalno udruživanje Formalno udruživanje - zadruge, grupacijePromidžba pčelinjih proizvodaOdgovarajućom opremom proizvodaKomunikacijom s kupcimaTematskim izdanjima - letci, brošure i sl.Suradnja s medijima.

Namjera je u redovitom terminu radijske postaje popularizirati pčelarstvo, te uvjeriti slušatelje kako ima mnogo razloga zbog kojih je potrebno više koristiti pčelinje proizvode. Kad se jedanput uspostavi suradnja s nekim od medija, onda to izgleda savršeno jednostavno. No, da bi se suradnja ostvarila, potrebno je dosta minulog rada i upornosti. Kolege pčelare s manjim iskustvom u kontaktima s medijima to nikako ne treba preplašiti, jednostavno treba organizirati vlastite odnose s javnošću te polako graditi povjerenje svojeg medijskog okruženja.Sa stručnom javnošću kontaktiramo preko naših priloga, prije svega objavljenih u Hrvatskoj pčeli, ali također u publikacijama drugih udruga ili državnih zavoda namijenjenih stručnoj javnosti.

Komunikacija koja nije usmena predaja, kaže se s usta na uho, masovna je komunikacija, a da bismo stvarali informacije, trebamo znati ponešto o masovnim i drugim medijima (tisak, radio, tv, plakat, bilten, direktan dopis, internet). Od špiljskog pračovjeka do danas postoji potreba za prenošenjem informacija neizravnim kontaktom. Od špiljskih crteža, glinenih pločica, papirusnih svitaka, Gutenbergove tiskare, radijskih lampi, integriranih pločica do čipa i današnje svemirske tehnologije i interneta postojale su dvije strane - oni koji kreiraju i inicijalno stvaraju informaciju i oni kojima je ta informacija namijenjena. Između njih stoji stalno mijenjajuća i sve više savršena tehnologija prijenosa informacija. I kao tvorci, a i kao korisnici, toj promjeni prisiljeni smo se neprestano prilagođavati.

º•

ºººººº

•ººººººººº

Damir Rogulja, pčelar i

stručnjak za

komunikaciju sa medijima

K O M U N I K A C I J A S A M E D I J I M A

Radionica HPS-a - pčelarska

društva u komunikaciji sa medijima 2. dio


367

Tisak obuhvaća sve tiskane medije koji nisu beletristika, stručna literatura i sl. Ima raznih podjela - na dnevni tisak, tjednike, mjesečnike, muške, ženske časopise, političke tjednike i sl. Svi su podijeljeni u rubrike ili teme, a vode ih urednici koji mogu biti i novinari autori, a mogu imati i više novinara suradnika koji prate određene teme. Vrlo je važno da gotovo svi imaju svoj ritam izlaženja te da postoje rokovi (krajnji rok - dead line) u kojima se materijali za tisak moraju dovršiti i predati na daljnji postupak. S našega stajališta s tiskom možemo kontaktirati priopćenjima naslovljenim na uredništvo, urednika ili novinara koji prati naše teme. Možemo se „nametnuti“ našim temama kao novinari suradnici, dopisnici ili možemo uredniku predložiti temu o kojoj ćemo razgovarati s novinarom iz redakcije.

Radio je živ i brz medij i za nas zanimljiv, naročito kad je riječ o kontakt-emisijama i živome javljanju. Postoji niz lokalnih radijskih postaja s kojima bi mnoge naše udruge mogle ostvariti suradnju. Siguran sam da bi sličan popis tema koje sam predložio II. programu Hrvatskog radija mogle prihvatiti i radijske postaje iz vašeg susjedstva. Važno je imati suradnike koji će svaki tjedan tijekom cijele godine proizvoditi teme i sudjelovati u emisijama. Za svaki nastup na radiju važno je dobro se pripremiti. Potrebno je pozorno slušati sugovornika, koncentrirati se na njegovo pitanje i nastojati na njega odgovoriti. Treba biti svjestan da novinar vodi razgovor i da neće biti štete ako ne iznesete baš sve što ste htjeli. Mnogo je važnije da razgovor teče spontano i da se u temi odlično snalazite.

Televizija je nešto mlađi i zahtjevniji medij. U ekspanziji su lokalne televizijske postaje i siguran sam da bi naše teme mogle naći više prostora u njihovim terminima. No, i na nacionalnom frekvencijama mogli bismo biti prisutniji. Osnovno je i u drugim medijima ostvariti kontakt s urednicima i zainteresiranim novinarima, kojima treba predložiti teme i pojedince koji bi te teme mogli kvalitetno odraditi. Taj je medij složeniji i naše „skromne“ teme vrlo teško mogu doći u kontakt programe, ali je važno da urednici imaju popis stručnih sugovornika za teme koje su za nas bitne. Želimo li biti prisutni u informativnim emisijama, trebamo osmisliti teme i pismeno ih dostaviti uredništvima te potom biti spremni na razgovor pred kamerama. Ako u tome ne uspijemo odmah, treba ih „bombardirati“ činjenicama, razlozima i pčelarskim sadržajima. Upornost se na kraju uvijek isplati.

Danas je plakat pomalo preživjeli oblik masovnog komuniciranja, ali je u pripremi i

•

•

•

•

provedbi neke akcije dobro planirati nekoliko primjeraka na uobičajenom formatu 70x100 cm. Polijepimo ih na pristupnim mjestima i na mjestu održavanja događanja. Time ćemo oplemeniti prostor i privući snimatelje koji rade priloge za televiziju ili za tisak. Plakat, osim onih 5 osnovnih elemenata komunikacije, ima i šestu vizualnu komponentu. Ne smije biti pretrpan detaljima, a da bi privukao pozornost, mora biti ugodan oku i u našem slučaju tematski jasan.

Bilten je standardna forma koju bi svaka udruga mogla njegovati. Nije potrebno da se tiska češće od dva puta na godinu. Njime najavljujemo društvene aktivnosti, dajemo obavijesti o novostima u pčelarskoj tehnologiji, podsjećamo na vrijednosti pčelinjih proizvoda, ističemo aktivne pojedince iz vlastitih redova i dajemo „glas“ da smo živi i aktivni. Tehnologija pripreme je danas svima dostupna - računalo i pisač te klamerica. Bilten je namijenjen sadašnjim i budućim članovima, a uz malo više truda, može biti i osnova za inicijalnu komunikaciju s medijima.

Pisma izravnog marketinga pripremaju se za komunikaciju s osobama, potencijalnim korisnicima naših proizvoda. U njima iznosimo argumente zašto se neki od naših proizvoda trebaju koristiti i što korisnik njima dobiva. Pripremamo ih za organiziranu prodaju na javnim mjestima, za naše susjede i sugrađane, u obliku letka. Raznose se u poštanske sandučiće ili se dijele prolaznicima.

Internet je novi medij. Koristimo ga kao vlastiti prostor - vlastite internetske stranice, možemo uspostaviti suradnju s portalima koji njeguju takve teme ili možemo, sudjelujući u tematskim forumima, davati informacije i o svojem djelovanju.

Internet kao nov medij zahtijeva i određena znanja o korištenju internetom i o kulturi korištenja virtualnim prostorom.Informacije za internetske portale pripremamo kao i sve ostale novinske obavijesti. Dobro je pri oblikovanju vlastite društvene stranice odvojiti dio društvenih vijesti od dijela foruma (brbljaonice). Pri pripremanju tekstova za internetske stranice valja paziti na odmjerenost i sadržajnost priloga, točnost podataka i istinitost informacija. Nije dobro biti onečišćivač internetskog prostora, svakom loncu poklopac. Na forumu podatke koje iznosimo trebamo provjeriti, a ako nismo sigurni u izneseno, a silno želimo sudjelovati, svoju nesigurnost trebamo na neki način istaknuti - recimo sa „čini mi se“ ili „nisam siguran ali“.

Želimo li povećati domaću potrošnju meda s izrazito malih 0,4 kg po stanovniku moramo prihvatiti lastitu i

•

•

•



368

individualnu obavezu da potrošače obavještavamo o pčelinjim proizvodima.Svaki pčelar bi mogao utjecati na promjenu u upotrebi pčelinjih proizvoda, poglavito meda, ako se stalno obrazuje i zapamti sve bitne karakteristike proizvoda te kako i u kojim slučajevima ih treba koristiti. Usmena predaja snažan je medij poznat od davnina i dostupan svakom od nas. Djelotvoran svugdje i u svakoj prigodi. U osobnom kontaktu ističemo da je med životni podmazivač organizma i da ga je nužno potrebno uzimati svaki dan, da je propolis lijek 21. stoljeća, a ostali pčelinji proizvodi, bilo sami ili u sastavu prirodnih pripravaka, iznimna snaga koja zdravom čuva zdravlje, a bolesnom vraća nadu.

U svim svojim individualnim kontaktima s medijima

moramo se truditi iznositi argumente koji vode povećanju potrošnje pčelinjih proizvoda. Priprema i pisanje priopćenja za medije o vitalnim interesima pčelara.

To su prodaja, cijene, korištenje proizvoda, regulativa, kvaliteta i standardi u proizvodnji, bolesti i akcidenti, a o svemu tome potrebno je surađivati s ostalim članovima udruge, županijskom asocijacijom ili na razini HPS-a, ako se radi o općim interesima svih hrvatskih pčelara. Svako takvo priopćenje mora imati istaknuto u naslovu da je to PRIOPĆENJE, PRESS INFORMACIJA ili OBJAVA ZA MEDIJE. Uz osnovnu informaciju koju smo napisali i šaljemo je medijima, potrebno je navesti ime odgovorne osobe i osobe za kontakt sa svim potrebnim podacima.

Vrlo važno je redovito pripremati informacije o svojem radu za mjerodavne državne strukture i nevladine udruge (civilno društvo). Kao za medije, i za ovaj segment potrebno je izraditi detaljan adresar ili još bolje dnevnik, u kojem bi se bilježila zapažanja sa sastanaka u područnim uredima poljoprivrede i šumarstva, veterinarskim, sanitarnim, zdravstvenim, stočarskim uredima ili centrima te udrugama seljaka, stočara, gljivara, planinara i ostalih udruga građana. Iz takvih bilješki o aktivnostima drugih, mogu se naći ideje i za vlastite aktivnosti.

Poznato je da vedro lice i osmijeh otvaraju mnoga vrata, a kako ćemo ostvariti kontakt i dobiti očekivanu reakciju novinara, dužnosnika i predstavnika institucija i udruga od kojih očekujemo suradnju?Našim nastojanjima može pridonijeti i mali dar s pčelinjim proizvodima. Tu prije svega mislim na teglicu meda od pola kile. Ona mora biti propisno opremljena metalnim poklopcem, odgovarajućom naljepnicom, iz koje se vidi o kakvom se medu radi. Dobro je unaprijed pripremiti i priču o tome medu. Pritom ne treba tvrditi da je vaš med najbolji na svijetu, ali je svakako preporučljivo napomenuti da je med to bolji što je kraći put od košnice do krajnjeg potrošača. Također je vrijedno istaknuti da je svaki med koji su napravile pčele u košnici od nektara koji su prikupile u prirodi čarolija koja će redovitim korištenjem sačuvati vitalnost organizma u duboku starost, a mladost učiniti ljepšom.

I nikad nemojte zaboraviti, u svim svojim kontaktima, napomenuti da je pčelarstvo kojim se bavimo jedina djelatnost iza koje ne ostaju ekološki repovi, nego svojoj domovine svake godine ostvarujemo nemjerljivu korist u čuvanju biološke raznolikosti!



369

UGROŽENA MEDONOSNA BILJKA

Rana ozimica (Eranthis hiemalis (L.) Salisb.) južnoeuropska je biljka koja spada u poro-dicu žabnjaka (Ranunculaceae) i za koju se još koriste narodni nazivi talovnik, ozimni-

ca, titra, zvjezdolik. Kroz povijest je raseljena u Sred-nju i Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku, gdje se odavno uzgaja u parkovima i vrtovima kao ukrasna biljka. Rana ozimica ubraja se u glacijalni relikt, tj. u biljke koje su ostale na tlu Južne Europe u vrijeme zadnje glacijacije (ledeno doba - razdoblje u zemlji-noj povijesti) zbog koje je nestao velik broj biljka.Iako spada u niskorizičnu skupinu ugroženih biljaka, također je zaštićena. Ne prijeti joj izumiranje, ali bi se to uskoro moglo dogoditi zbog prenamjene i nestanka prirodnih staništa.Ozimica je vrlo lijepa i izgledom neobična zeljasta trajnica, visoka 5-15 cm. Iz odebljalog rizoma izbijaju uspravne, šuplje, zelene ili zelenkastosmeđe stabljike. Prizemni listovi su na dugačkoj peteljci, okruglasto srcoliki, prstasto podijeljeni u više segmenata, a razvijaju se poslije cvjetanja. Cvjetni omotač sastoji se od 6 jajolikih listića zlatnožute boje, koje okružuju 3 dlanoliko oblikovana zelena

listića. Latice su preobražene u nektarije.Narodno ime biljke kazuje da ozimnica veoma rano cvate jer se probija kroz sniježni omotač da bi ugledala svjetlo dana. Ime roda, Eranthis, dolazi od grčkih riječi er - proljeće i anthos - cvijet, jer biljka cvate u rano proljeće (Šilić, 1983).

Nastanjuje svijetla i topla staništa, različitog nagiba i ekspozicije, kao i nizinske terene. Javlja se u sastavu različitih tipova šumske vegetacije: u hrastovim, bagremovim i topolovim sastojinama. Pronađena je na sljedećim lokalitetima: Strahinčica, Papuk, Dilj, Zrinska gora, okolica Požege, Vukovara, Tovarnika te uz Dunav između Erduta i Aljmaša (Šugar, 1994) i na području Banovine (Bučar, 2005).

Rana ozimica počinje cvasti još dok je zima. Svojim živopisnim bojama i ugodnim mirisom privlači kukce i prve pčele izletnice. Daje nektar i pelud.

Rana ozimica,

Eranthis hiemalis (L.) Salisb.

M E D O N O S N O B I L J E

prof. Matija Bučar,

pčelar iz Petrinje


370

33. godine pčelarske sekcije

Osnovne škole “Ivan Filipović”

R E P O R T A Ž A Vedran Lesjak,

urednik časopisa

Hrvatska pčela i

pčelar hobista

Malo se koja zadruga, a tome još i učenič-ka, može pohvaliti s pedesetak godina postojanja. Iako osnovana davne 1957. godine u Velikoj Kopanici, sekcija u sklo-

pu Učeničke zadruge „Pčela“, počela je djelovati tek 1975. godine. Osnovana je radi poboljšanja, tada razmjerno zapostavljenog pčelarstva, i s prvenstvenom zadaćom da zainteresiranim učenicima usadi znanje o temeljima pčelarstva, a bez prestanka djeluje već 33 godine.

Kao i u svemu, početnički entuzijazam prve je godine privukao 57 učenika - članova zadruge, da bi se poslije tijekom godina broj zadrugara kretao između 20 i 30. Glavni organizator i voditelj sekcije svih godina, do umirovljenja ove godine, bio je Ivan Vukovac, koji je ujedno najzaslužniji za mnogobrojna priznanja i pohvale koje su njegovi mali pčelari dobivali tijekom godina. Iako je nedavno otišao u mirovinu, vjerujemo da ih neće napustiti, nego da će svojim savjetima povećavati znanje novih naraštaja učenika - pčelara.

Kako su počeli?Prve rojeve dobili su već u proljeće 1975. od nekoliko pčelara iz Velike Kopanice. Tu prvu godinu nisu imali

ni svoju opremu, tako da su i košnice „jugoslavenke“ u koje su smjestili dobivene rojeve, bile posuđene. No, već sljedeće godine uspjeli su kupiti nekoliko svojih košnica, čime su postavili temelje zadruge koja djeluje do danas. Tijekom tih tridesetak godina sekcija je od dvije posuđene košnice došla do više od dvadeset zajednica. Tijekom svih godina rada sekcija je primala svestranu pomoć pčelara Udruge „Zrinski“ iz Slavonskog Broda, čiji su dio postali već 1977. godine.Sekcija je uz savjete i pomoć pčelara sa svojim učenicima na pčelinjaku radila sve poslove koji se inače obavljaju na velikim profesionalnim pčelinjacima. Za to su, naravno, imali i svu potrebnu opremu, od zaštitne odjeće do pribora za vrcanje, i drugo. Da bi upotpunili svoju djelatnost te povećali biološku raznolikost, učenici su ubrzo počeli oko škole i svojih kuća saditi medonosno bilje.

Koliko su oni ozbiljno shvatili taj posao govori i to da su više puta selili pčele na pašu. Vrijedan rad učenika nikada se nije zaboravljao, nego dapače, za višegodišnje radove u sekciji dobivaju se brončane, srebrne i zlatne značke.

U sklopu Učeničke zadruge „Pčela“, sekcija je tijekom godina bila na mnogim smotrama učeničkih zadruga, a više puta je i samostalno sudjelovala


371

R E P O R T A Ž A

na raznim pčelarskim manifestacijama. Tijekom godina dobili su mnoge nagrade za kvalitetu svojih proizvoda. Samo su 2006. godine dobili Priznanje Hrvatske gospodarske komore, Priznanje za osvojeno treće mjesto na 11. Danima meda održanim u Osijeku, Zlatnu diplomu za livadski med osvojenu na Katarinskom sajmu u Slavonskom Brodu, Povelju Hrvatske zajednice tehničke kulture, Certifi kat o kvaliteti meda i mnoge druge nagrade.

Kako dalje?Nakon odlaska iz škole i sekcije mnogi mladi pčelari osnivali su svoje pčelinjake. Neki od njih su u međuvremenu prestali pčelariti, a neki najavljuju da će tek početi. Bilo je i onih koji su nakon početničkih gubitaka, razočarani, odlučili da se više neće baviti pčelama. Iako su svi učenici tijekom četiri godine pčelarenja u školi stekli osnovno znanje za samostalno pčelarenje, na osnivanju svojih pčelinjaka imali su svestranu pomoć prijatelja iz pčelarske sekcije.

Na kraju treba istaknuti da bi ova sekcija Učeničke zadruge „Pčela“ trebala biti uzor drugim takvim zadrugama, a i pčelarima, jer je to jedan od načina da se iz temelja poboljšaju brojni problemi koji danas tište hrvatske pčelare. Samo mukotrpnim radom i usmjeravanjem potrošača na pčelarstvo konzumiranje pčelarskih proizvoda od najranijeg djetinjstva može se ostvariti pozitivan pomak u potrošnji tih proizvoda u građana Hrvatske.


372

D O P I S I

Stručno predavanje u Novskoj

U nedjelju 2. prosinca 2007. godine Upravni odbor pčelarske udruge „Metvica“ iz Novske, priredio je za svoje pčelare stručno predavanje. Teme su borba protiv pčelinjih bolesti s kojima se pčelari moraju nositi tijekom svojeg mukotrpnog rada, te pčelarenje u budućnosti, jer iskreno se nadamo da je Hrvatska pred vratima EU-a.

U dvorani je bilo oko šezdeset pčelara, među kojima su se uz domaće, našli i pčelari iz Popovače, Kutine, Lipika i Nove Gradiške.

Pčelarenje u budućnosti u EU-u na primjerima iz Njemačke vrlo lijepo nam je prikazao mr. sc. Goran Mirjanić, predavač na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci u susjednoj Bosni i Hercegovini. Iz njegova izlaganja čuli smo kako su Nijemci veliki potrošači meda. Veliku pozornost posvećuju pčelarstvu i jako cijene svoj domaći med. Budući da cijene svoj proizvod, o cijeni bolje da ne govorimo, ali volio bih da pčelari, a naročito potrošači meda tako razmišljaju i o svojem proizvodu, o domaćem medu.

Zlatko Tomljanović, dr. vet. med., govorio je o bolestima pčela, i to o američkoj gnjiloći, nozemozi, a dotaknuo je i temu europske gnjiloće te vapnenasto leglo. Zna se dobro da smo mi pčelari sve to već čuli i o tome smo čitali, a neki i doživjeli na svojem pčelinjaku. No, htio nas je upozoriti na našu pčelarsku nedosljednost, neiskrenost. Osvrnimo se samo na podijeljene pčelarske upitnike po županijama,

gdje se baš nisu svi pčelari odazvali anketi, pa se pravodobno nije mogla dobiti baza podataka, kako bi se pčelarima u pravom trenutku moglo pomoći. Na kraju svojeg izlaganja dr. Tomljanović je rekao da prema anketi, 38,7% pčelara upotrebljava antibiotike u liječenju pčela, među kojima su i pčelari koji imaju završenu neku od pčelarskih škola, što je stvarno tragično. Mogli smo čuti da u anketi nijedan pčelar nije priznao američku gnjiloću, što je velika laž, ali pčelari taje stvarno stanje, jer se boje ili, što je manje vjerojatno, bolest ne prepoznaju. Tako uzrokuju veće štete, iako država prema zakonu, za uništenje zaraženih zajednica daje novčanu naknadu.

Mr. sc. Zlatko Puškadija je izlagao o varoi, te je istaknuo da je važno kontrolirati varou u zajednici jednom od tri metode: kontrola prirodnog pada, otklapanjem trutovskog saća i ispiranjem pčela. Tek nakon provedene kontrole odlučuje se hoće li se obaviti tretiranje ili ne. No, da ne ponavljamo sve te metode suzbijanja, koje uglavnom svi znamo, mr. Puškadija pridaje veliku važnost izrezivanju trutosvkog saća kao jednoj od metoda suzbijanja varoe. Iznimno važnim smatra obvezatno kasno jesensko tretiranje kiselinama, jer je dokazano da takve zajednice najlakše prezimljuju. Nije nam zaboravio spomenuti kako je obilazeći slavonsko-baranjske pčelinjake, zaključio da su mnoge pčelinje zajednice slabe, ili su već košnice prazne, pa se boji da će ove zime gubici biti veliki. A tko zna što nam onda donosi proljeće? Mirko Knjižek, Novska


373

D O P I S I

Prvo ocjenjivanje meda Varaždinske žu-

panije

Pčelarska društva “Varaždin” i “Ludbreg” organizirala su Prvo ocjenjivanje meda Varaždinske županije. Pčelari su na ocjenjivanje dali 43 uzorka, od kojih tri nisu prihvaćena zbog previsokog postotka vlage. Najviše, čak 24 uzorka, bila su od bagremova meda, zatim je bilo po šest uzoraka cvjetnog meda i kestena, tri od lipe i jedan uzorak od meda primorskog vrijeska. Opća je ocjena da su ocjenjivani uzorci bili visoke kakvoće, jer je dodijeljeno čak 14 zlatnih medalja, osam srebrnih, 15 brončanih i tri zahvalnice.Za šampiona Prvog ocjenjivanja meda Varaždinske županije proglašen je bagremov med koji je na ocjenjivanje dostavio pčelar Krešo Šalik iz Ludbrega. Od mogućih 100, njegov uzorak bagrema ocijenjen je sa 97,5 bodova. Po broju osvojenih zlatnih medalja, međutim, najuspješniji je bio Ivan Kotišćak, također iz ludbreškog društva - osvojivši najviša priznanja za bagrem, cvjetni i med od lipe. Po dvije zlatne

medalje osvojio je i Željko Kralj iz Pčelarskog društva “Varaždin”, i to za medove od bagrema i kestena.Zlatna odličja za med od bagrema primili su još Josip Novosel, Stjepan Šobak, Branko Artić i Ivan Surko. Za cvjetni med zlatno odličje dobio je i Franjo Mlinarić, za med od kestena Stjepan Goričanec, za med od lipe Josip Makar, a Mario Međeral za med od primorskog vrijeska.Varaždinskim pčelarima je na kvalitetnom pčelarenju i medu na prigodnoj svečanosti i izložbi čestitao mr. Miljenko Ernoić, zamjenik župana Varaždinske županije.Pčelarsko društvo “Varaždin” već je mnogo puta organiziralo društveno ocjenjivanje meda, a njegovi su članovi dosad osvajali i mnoge nagrade na međunarodnim ocjenjivanjima. Međutim, uz fi nancijsku potporu Varaždinske županije i drugih sponzora, prvi put je organizirano i ocjenjivanje meda Varaždinske županije.

Slavko Labaš

Dani meda u Slavonskom Brodu

U organizaciji Udruge pčelara “Zrinski” iz Slavonskog Broda, u subotu 15. prosinca 2007. godine održani su Dani meda. Unatoč jako hladnom vremenu (-5) na pet štandova pčelari su predstavili svoje proizvode građanima. Izložene su razne vrste medova, a većina njih je nagrađena diplomama na Katarinskom sajmu. Osim meda, pčelari su izložili i ostale prozvode, kao što su propolis, pelud, svijeće od pčelinjeg voska, medenjaci itd. Bitno je napomenuti da je najveća gužva bila na štandovima na kojima se degustirala medena rakija - ne znamo da li zbog hladnoće ili zbog iznimne kvalitete rakije.

Tomislav Buketa

Prvi priručnik za ekološko pčelarenje

Slijedeći smjernice pčelarstva u Europi i svijetu, zadnjih godina i kod nas određen broj pčelara prelazi s uobičajenog načina pčelarenja na ekološko. Prepoznavši da na našem tržištu nedostaje literatura za ekološko pčelarenje, pčelar Lovro Krnić iz Karlovca napisao je prvi priručnik pod nazivom Ekološko pčelarstvo. Kao jedan od prvih koji su se odlučili za takav način pčelarenja, u svojem priručniku iznosi što je sve potrebno da se postane ekološki pčelar, odnosno što treba poduzeti za prelazak na ekološko pčelarenje. Priručnik je napravljen tako da svakog znatiželjnika uvede u poseban svijet pčela. Knjiga opisuje kako se počinje pčelariti na taj način, objašnjavajući po mjesecima što je potrebno učiniti. Prije svega navodi koje je zakonske norme potrebno zadovoljiti, pa zatim iznosi tehnološke savjete koji su specifi čni za ovu specifi čnu vrstu brige o pčelama i njihovim proizvodima.Nadamo se da će knjiga znatno pridonijeti razvoju ekološkog pčelarstva na našem području, te potaknuti i ostale pčelare kojima ova knjiga dođe u ruke, da vode više brige o zaštiti i higijeni svojih pčela i njihovih proizvoda.

Vedran Lesjak


374

N A J A V E

N A T J E Č A JZa izradu opreme od strane Hrvatskog proizvođača -

Hrvatska oprema u pčelarstvu

• Natjecati se mogu svi proizvođači pravovaljano registrirani kod nadležnih organa u Hrvatskoj,

• Prijaviti se može svaki proizvod namjenjen korištenju u pčelarstvu.

• Posebno će se cijeniti složenost proizvoda, kao i ekonomičnost i jednostavnost u rukovanju,

• Proizvod se mora izložiti na 5. Pčelarskim danima, 8. i 9. ožujka 2008.g.

Organizacijski odbor 5. PČELARSKIH DANA oformio je odbor za provedbu natječaja koji će odabrati tri najkvalitetnija proizvoda, s ciljem poticanja prozvodnje originalne hrvatske opreme u pčelarstvu radi smanjenja uvoza iste, kao i otvaranja novih radnih mjesta.

N A T J E Č A J

Za najkvalitetniji:

a) Pčelinji prozvod,

b) Proizvod koji se ubraja u pčelarsku opremu,

c) Inovacija u proizvodnji pčelarske opreme i oplemenjivanju pčelinjih proizvoda.

Natjecati se mogu svi proizvođači bez obzira iz koje zemlje dolaze. Proizvod se mora izložiti na 5. Pčelarskim danima, 8. i 9. ožujka 2008.g. u Vinkovcima. Organizacijski odbor 5. PČELARSKIH DANA oformio je odbor za provedbu natječaja koji će odabrati tri najkvalitetnija proizvoda iz svake natjecateljske kategorije.

Odabranim proizvodima i proizvođačima biti će dodijeljena priznanja i novčana nagrada po završetku navedene pčelarske manifestacije. O natječaju se možete dodatno obavijestiti kod Drage Josipovića, predsjednika udruge pčelara ‘’Nektar’’ Vinkovci, J. S. Reljkovića 17, 32281 Ivankovo, telefon 032/377-283, mob. O98/167-0304 ili e-mail adresa: [email protected]

Za organizacijski odbor - Drago Josipović

ZAJEDNICA PČELARSKIH UDRUGA SISAČKO-MOSLOVAČKE ŽUPANIJE, „TOP TERME“ I TURISTIČKA ZAJEDNICA TOPUSKO

pod pokroviteljstvom

Sisačko-moslovačke županije i Hrvatskog pčelarskog saveza

ORGANIZIRAJUu Hotelima „Top Terme“ i „Petrova gora“

3. županijsko ocijenjivanje meda i prodajni sajam pčelarske opreme i pčelinjih proizvoda te stručno znanstveni skup

7. ZLATNA PČELA - TOPUSKO

16. do 19. veljače 2008.


375

N A J A V E

Udruga pčelara “LIPA” PAZIN pod pokroviteljstvom Istarske županije i Grada Pazina

organizira

3. međunarodnu prodajnu izložbu pčelarske opreme, pčelarskih proizvoda i stručno znanstveni skup

3. DANI MEDA PAZIN 2008Spomen dom u Pazinu

22. i 23. veljače 2008.

PROGRAM

PETAK 22. veljače 2008. 11,00: svečano otvaranje manifestacije 11,30: otvorenje izložbe dječjih radova 18,00: svečana dodjela priznanja za najbolje ocjenjene vrste meda i mednih rakija - medica (mala koncertna dvorana Spomen doma)

- prigodni program- pčelarsko druženje

SUBOTA 23. veljače 2008. 09,30 - 14,30 - stručno - znanstveni skup PREDAVAČI: Mirko Šljivić (Srbija)

- „Utjecaj uslova na tehnologiju pčelarenja“ Dr. Maja Dražić (Hrvatska) - „Zakonska regulativa u pčelarstvu EU“ Dr. Pierantonio Belletti i Dr. Giorgio Della Vedova (Italia)

- „plan zaštite od varooe za 2008. godinu za područje Friuli - Venezia Giulia“- „ekonomska studija mogućnosti razvoja pčelarstva Hrvatske i Bosne i Hercegovine„

Doc. Dr. Sc. Željka Matašin (Hrvatska) - „Zdrava pčelinja zajednica - higijenski ispravni pčelinji proizvodi“

NAPOMENA: Ulaz na sajam i stručno znanstveni skup je slobodan. Svi zainteresirani izlagači mogu informacije o uvjetima izlaganja saznati na broj telefona 098/254-426 ili 098/435-062

I N M E M O R I A M

Slavko Alapić, dugogodišnji član pčelarske udruge „Sisak“ napustio nas je u studenomprošle godine, u 75 godini života. Rođen je 2. siječnja 1932. godine u Mračaju kodMajura. Školovanje je završio u Hrvatskoj Kostajnici, a radio je u Sisku kao službenik naželjeznici. Ljubav prema pčelama naslijedio je od oca i djeda. Pčelario je čitav svoj život.

PD “SISAK”

ISPRAVAKU PRO©LOM BROJU HRVATSKE P»ELE NAVEDEN JE STARI DEVIZNI RA»UN.NOVI DEVIZNI RA»UN HRVATSKOG PČELARSKOG SAVEZA JE:

IBAN HR25 2484 0081 1006 8790 2

SWIT: RZBHHR2X


376

Članovi Hrvatskog pčelarskog saveza plaćaju članarinu preko pčelarskih udruga u iznosu od 225,00 kuna, u što je uključeno i dobivanje časopisa. Pretplata za nečlanove iznosi 270,00 kuna, a za inozemstvo 37,00 EURA. Cijena pojedinog broja za Hrvatsku iznosi 30,00 kuna. Časopis izlazi u 11 brojeva, u nakladi od 3600 primjeraka. Pretplata se tijekom godine ne može otkazati, a prima je Hrvatski pčelarski savez na broj žiro-računa 2484008-1100687902. Tiskara Ka-Bi Tisak d.o.o..

Upute za pripremu komercijalnih oglasaKomercijalni oglasi moraju biti grafi čki pripremljeni i u pdf formatu dostavljeni najkasnije do 10. u mjesecu. Cijena oglasa:1/1 (16X23 cm) 4.200,00 kn 1/2 (16x12 cm) 2.500,00 kn 1/3 (16x7,5 cm) 1.800,00 kn 1/4 (10x5,5 cm) 1.300,00 kn1/8 (10x3 ili 5x6 cm) 650,00 kn

Popust na komercijalne oglase: 4x oglas -10%; 5-8x oglas -20%; 9-12x oglas - 30%Za sadržaj oglasa odgovaraju oglašivači.

Upute za pripremu malih oglasa građanaMali oglasi moraju biti dostavljeni najkasnije do 10. u mjesecu za objavu u sljedećem broju časopisa. Svaki član HPS-a i pretplatnik na časopis ima pravo iskoristiti jedan besplatni mali oglas godišnje. Svi sljedeći mali oglasi naplaćuju se 4,00 kune po riječi, a oglas mora sadržavati najmanje 10 riječi.

Upute za pripremu tekstova za objavu u časopisu Hrvatska pčelaRukopisi i fotografi je za objavu u časopisu primaju se najkasnije do 10. u mjesecu, te se nakon objave ne vraćaju. Autorski honorari plaćaju se po jednoj kartici, koja sadržava 1450 znakova, u iznosu od 75,00 kuna/kartici. Za sadržaj tekstova odgovaraju sami autori. Ostali mediji koji preuzimaju tekstove, obavezno moraju navesti izvor informacija.

O G L A S I

Prodajem pčelinje zajednice na LR okvirima. Kutina.GSM. 098/582-704

Prodajem pčele na AŽ okvirima, rojeve sa grane, vosak i stacionirani pčelinjak sa 66 AŽ košnica udaljen 35 km od Zagreba, u blizini Jamnice. Pola košnica sa pčelama. Tel. 047/661-516, GSM. 091/7818-795

Prodajem lipove AŽ okvire, 6-okvirnu vrcaljku, samookretnu, inox, dvije plinske maske i med.GSM. 098/9329-887

Prodajem pčelinje zajednice u LR košnicama ili samo na LR okvirima.Tel. 044/531-078

Prodajem novi parni topionik za vosak.GSM. 098/9359-598

Prodajem 15 zajednica pčela u LR košnicama, stacioniranim kraj Opatije. Mogućnost prodaje u ožujku. Cijena povoljna.GSM. 091/7911-124

Prodajem pčelinje zajednice na AŽ okvirima.Tel. 051/343-294, GSM. 098/784-354

Prodajem kamion sa 54 AŽ košnice po cijeni od 6000 eura i kupujem 40 paketnih rojeva.GSM. 098/1624-666 Prodajem sjeme facelije. Cijena povoljna.Tel. 042/714-227, GSM. 098/1680-915

Prodajem pčele na LR okvirima po izboru i na AŽ-grom okvirima.Tel. 035/250-984, GSM. 091/5229-620

Prodajem pčele na LR okvirima.Tel. 044/814-296

Prodajem novu 6-kazetnu, samookretnu vrcaljku.Tel. 033/564-050, GSM. 6889-972

Prodajem pčele u AŽ košnicama i na AŽ okvirima.Tel. 040/333-194, GSM. 098/1957-448

Prodajem 15 LR košnica sa pčelama, može i pčele na okvirima, te rojeve u sezoni rojenja.GSM. 091/5864-446

Prodajem prikolicu s 52 prazne AŽ-12 košnice, može i samo košnice bezprikolice ili u zamjenu za LR. KT.GSM. 098/717-598

Prodajem pčele na AŽ, LR i ½ LR okvirima, te rojeve.GSM. 098/9556-232

Prodajem snelgrove daske za dvomatično pčelarenje i skidaće cvjetnoga praha.GSM. 091/5668-814

Prodajem povoljno u travnju i svibnju pčele na LR okvirima.GSM. 091/5074-378

Prodajem 15 pčelinjih društava i dosta pčelarskog pribora. Sisak.GSM. 091/5324-572

Prodajem 30 - 50 prirodnih rojeva u 4. i 5. mjesecu, po 180 kn/roj.GSM 091/9399-121

Prodajem pčele iz LR košnica.GSM. 091/5303-920

Prodajem sjeme facelije, vlasiti proizvod, cijena po dogovoru.Tel. 048/830-340

- zaštitne bluze

- zaštitna odjela i šeširi

- zaštitne rukavice

- noževi za rezanje saća

- vilice za otklapanje saća

- slavine za točenje meda

- posude za čuvanje meda

Staklenke za med standardnih veličina

- posude za cijeđenje meda

- razne veličine cijedila

- nukelusi

- skidači peluda

- matične rešetke

- mrežice za pelud

- grijači meda

UNIKRO - Unija pčelarskih zadruga Republike Hrvatske

prodaja svih veličina satnih osnova

Veleprodaja i maloprodaja opreme po najpovoljnijim cijenama.

Prodaja sa rabatom za zadruge - članice Unije.

USKORO Otvorenje prodajnog prostora u Zadru

GUDOVECKontakt:

Sajamski prostor

Gudovec,

Zrinka Petrec,

MOB: 098/726-986

VARAŽDINKontakt:

Poljocentar d.o.o.,

Optujska 8,

Varaždin

TEL: 042/330-873

DARUVARKontakt:

BPZ - Eko- Bilogora,

Batinjani 138,

Vitomir Veltruski,

MOB: 098/490-133

OSIJEKKontakt:

PZ Pčelari Slavonije i

Baranje, Kneza Brasla-

va 20, Višnjevac

MOB: 098/809-822

DUGO-SELOKontakt:

KVIK 82,

Josipa Zorića 55

Dugo Selo

TEL:01/2755-113

BPZ - Eko-Bilogora-Batinjani; PZ Pčelari Slavonije i Baranje-Osijek; Pčelarska zadruga “Apimed”

Đurđevac; PZ Dalmatinski med-Knin; PPZ Pčelarstvo Slatina; PZ Eko-pčelarstvo Voćin;

BPZ Apis Dalmacija-Zadar; PPZ “Pčelica” Ivankovo

SINJKontakt:

Vesna Boban

“Likomed Veterina”

Brnaze 172, Sinj

MOB: 099/2122-177

GOSPIĆKontakt:

vl. Ive Butković

Obrt “Butković”

Dr. M. Budaka 9

MOB: 098/176-8874

Documents

HRV pcela 2 - csprog.netcsprog.net/whps/php/arhiva_pcela/2008-02.pdf · 346 VELJAČA - 2008 HRVATSKA PČELA AKTUALNOSTI U prostorijama Ministarstva gospodarstva (Kino dvorana), 19