12GODI[TE 125. - ZAGREB, 2006.

ISSN 1330-3635

^ASOPISHRVATSKOG P^ELARSKOG SAVEZA

Stru~ni ~asopis ”Hrvatska p~ela” osnovaloje Hrvatsko-slavonsko p~elarsko dru{tvo uOsijeku 1881. godine, te je u po~etku tiskankao ”Slavonska p~ela”, zatim kao ”Hrvatskap~ela” i ”P~ela”. To je jedan od najstarijih

p~elarskih ~asopisa u svijetu.

BROJ / NUMBER 12

NAKLADNIKHrvatski p~elarski savez

Pavla Hatza 5.10000 ZAGREB

Telefoni:urednik - (01) 48 19 536

administracija - (01) 48 11 327predsjednik - 099 / 48 19 536

Fax: (01) 48 52 543E-mail: pcelarski-savez@zg.htnet.hr

www.pcela.hr@iro ra~un: 2484008-1100687902

IZDAVA^KI SAVJETPredsjednik:

Zlatko Tomljanovi}, dr. vet. med.^lanovi:

mr. sc. Marijan Kataleni}prof. dr. Nada Vah~i}mr. sc. Dra`en Lu{i}mr. sc. Nenad Stri`akdr. sc. Dragan Bubalo

Darko Bodi{Stjepan @ganjer

UREDNI[TVOdr. sc. Zdravko Lakti}dr. sc. Zlatko Pu{kadijamr. sc. \ur|ica Sumrakdr. sc. Ljerka Zeba

mr. sc. Jasminka Papi}Sa{a Petri}, ing. polj.Boris Bu~ar, dipl. ing.

UREDNIKVedran Lesjak, dipl. ing. agr.

LEKTORICAJasenka Ru`i}, prof.

LIKOVNA OPREMARudolf [panjol

GODI[TE / YEAR 125 PROSINAC / DECEMBER 2006.

U ovom broju / In this issue241

245

246

248

251

253

255

261

264

Aktualnosti/ Actualities

Prakti~no ula`enje u ekolo{ko p~elarenje – prosinac /Practical advice for organic beekeeping – DecemberLovro Krni}

Stota obljetnica ro|enja istaknutog p~elara i publicistaJosipa Bel~i}a / 100-th birth anniversary of eminentpublicist and beekeeper Josip Bel~i}Vedran Lesjak

Druga europska konferencija iz apidologije (II dio) /Second European Conference of Apidology (II part)Zlatko Tomljanovi}

Samogradnja ili kupnja ko{nica / Self-construction orbeehive purchase@eljko Dali}

Intervju sa Stjepanom Majsecom / Interview withStjepan MajsecVedran Lesjak

Dopisi / Letters

Najave / Announcement

In Memoriam

Oglasi / Advertisements

Slika na naslovnoj stranici: @ivot p~ela, Vladimir Vujnovi}, 3c. razred, Osijek

izabrali da zastupamo va{e in-terese te {to je mogu}ekvalitetnije rje{avamo problemekoji mu~e p~elare i na svakomkoraku ote`avaju na{u zajed-ni~ku egzistenciju.

Kao predsjednik HPS-a nisamzadovoljan u~injenim, kao nisada{njim stanjem u p~elarstvu.No, objektivno gledaju}i, jes-

mo li mogli vi{e? Nisam ba{siguran, no to }ete prosuditisami. Znamo kad se sastaoprvi Upravni odbor, a skup{tinaje odr`ana 21. sije~nja 2006.[est mjeseci je trajala pravnazavrzlama o tome da li jeskup{tina bila legalna ili ne.Do sada se Upravni odbor sas-tao 4 puta. Na sjednicama jeu pravilu bilo 18, od 21 ~lana,

AKTUALNOSTI

Po{tovani p~elari -~lanovi HPS-aPo{tovani p~elari -~lanovi HPS-aNa kraju svake godinepodvla~imo crtu i zbrajamo sve{to jesmo u~inili, {to smo`eljeli i {to smo objektivnomogli u~initi, kao i ono u~emu nismo uspjeli. Tako i mipredstavnici, HPS-a koje ste

Br. 12 - 2006

241

Hrvatska p~ela

242

AKTUALNOSTI

mo {to dobijemo, kompromis.No, ni to ne smatram gu-bitkom s obzirom na to da sene}e i}i ispod predlo`enog, ato je 50,00 kn po p~elinjoj za-jednici i 2,20 po kg. S ogra-ni~enjem od 40 kg po ko{nicikako predla`e Ministarstvopoljoprivrede. Podjela kojusu pokrenuli neki p~elari, mis-lim da nije dobra i da {tetisvima nama. HPS se moraznati nositi sa svim, pa i s u-nutarnjim problemima i iskrenose nadam da }emo ih uspje{norije{iti za dobrobit svih p~elara.Naravno, uvijek }e biti nezado-voljnih pojedinaca i manjihskupina, no to nas ne smijezaustaviti, a ja mislim, kao ivelika ve}ina p~elara, da smona dobrome putu. Na{ put jeput u Europu, a tamo posto-je jasna i ~vrsta pravila i {toprije prihvatimo tu ~injenicu,to }emo kvalitetnije pro}i putprilagodbe, pa onda moramoi prihvatiti zakonodavstvo EU-a. Naravno, da koliko god jeto mogu}e, prilagodimo tona{im interesima, ali za to namtrebaju zajedni{tvo, struka,znanje i dobra volja svih p~e-lara odlu~nih da dobrim ide-jama i svojim doprinosom po-mognu HPS-u. A mi }emo datisve od sebe kako bismo poli-ti~are uvjerili da ono {totra`imo jest i mora biti za do-brobit svih ili barem velikeve}ine p~elara. Mogu re}i da

smo pokrenuli niz zakonskihpromjena i odre|enih projeka-ta. Oni jo{ ne daju rezultat,ali uskoro }e se zasigurnopokazati pozitivni u~inci. Za-kon o sto~arstvu, koji {titi na{usivu p~elu, zatim katastar p~e-linjih pa{a, naredba o suzbi-janju p~elinjih bolesti, istovar- utovar, zahtjev da se medizdvoji iz skupine proizvodamesa, mlijeka i jaja, te pro-daja na ku}nom pragu. Na-ravno tu je cijena meda, ko-ja ne bi smjela biti ispod 15kuna za bagrem, kao i orga-niziranje p~elara da kroz vrstuzadrugarstva organiziramoproizvodnju, a onda i proda-ju vlastitih proizvoda. To susamo neka pitanja, puno to-ga moramo rije{iti, ali za sveto treba i vremena pa i ovomprigodom molim p~elare zamalo strpljenja, iako znam daga je sve manje. Isto takopobudili smo zanimanje svihmedija za na{e probleme, atako|er za p~elinje proizvodei p~elarstvo uop}e. Smatramkako je to dobro te da trebanastaviti jo{ agresivnijim na-stupom, mislim u pozitivnomsmislu. I na kraju, svim p~elari-ma ~lanovima HPS-a i njihovimobiteljima, `elim ^ESTITBO@I^ I SRETNU I US-PJE[NU NOVU 2007 GO-DINU.

Martin Kranjec

Na u~estalo tra`enje p~elara iz velikog djela Hrvatske, HPS ponovno apeli-

ra na p~elare da ne prodaju svoj med po sada{njim cijenama, a za koje

smatraju da su ispod svake ekonomske izdr`ljivosti. Ve} da med ponude po

najmanjoj cijeni od 15 kuna za kilogram bagrema i to bez poticaja. Jedini

na~in da uspostavimo takvu cijenu je da ne nasjedamo na dezinformacije

da meda ima u izobilju po 11 kuna i da ta cijena odgovara p~elarima.

a ostali su se opravdali, {topokazuje da postoji zaintere-siranost i velika ozbiljnost ~la-nova Upravnog odbora u vezis rje{avanjem svih problemakoji su pred nama. Uspjeli smorije{iti problem tajnika. Budu}ida gosp. Vlado Maturanec ni-je prihvatio to mjesto, moralismo raspisati novi natje~aj teizabrati novog tajnika Saveza.Smatram da smo napravili do-bar izbor i da }e gosp. To-mislav Geri} dobro raditi tajposao. Uspjeli smo se Mi-nistarstvu poljoprivrede namet-nuti kao subjekt koji se vi{ene mo`e zaobilaziti u p~e-larstvu, nego nas se cijeni kaopartnera zainteresiranog da su-djelujemo u dono{enju svih za-kona i pravilnika vezanih zap~elarstvo. Naravno, to ne zna-~i da }e svi na{i zahtjevi bitiispunjeni u potpunosti, no sama~injenica da smo prisutni kadse donose zakoni i pravilnicidaje nadu da lobiranjemmo`emo izboriti {to povoljni-ji polo`aj za p~elare. Moramnapomenuti da je te{ko promi-jeniti mi{ljenje koje je op~elarstvu stvoreno pod utje-cajem raznih interesnih lobi-ja. To se najbolje vidjelo pridono{enju zakona o poticaji-ma, tu se i mi p~elari nismonajbolje iskazali, pa umjestoda po{tujemo odluke Upravnogodbora, mi u pregovorimaimamo dvije strane i dobije-

AKTUALNOSTI

2. to~ka: Odluka o izboruTajnika HPS-a.ZAKLJU^AK:Ve}inom glasova donijeta jeodluka da se na radno mjestoTajnika HPS-a primi gospodinTomislav Geri}, dipl. pravnikiz Mraclina, te je izabranaKomisija koja }e pratiti nje-gov budu}i rad i to u sas-tavu: H. Andrli}, J. Kri` i V.Bilek.

3. to~ka: Odluka o izboruizvoditelja za adaptaciju pro-storija HPS-a.ZAKLJU^AK:Ve}inom glasova usvojen jeprijedlog da se adaptacija HPS-a povjeri tvrtki METALGIPSMONTMONTA@A iz Kalinov-ca koja je dala najpovoljnijuponudu. Odlu~eno je da tvrt-ka UPI-2M iz Zagreba budeNadzorni organ po{to je ve}za to primila akontaciju. Sred-stva izdvojena za adaptaciju, akoja ostanu neutro{ena mora-ju se koristiti strogo namjen-ski za opremanje prostorijaHPS-a po odluci Upravnogodbora.

4. to~ka: Izmjena i dopuna Za-kona o sto~arstvu vezano zap~elarstvo.ZAKLJU^AK:Ve}inom glasova prihva}aju seprijedlozi dati u vezi izmjenai dopuna Zakona o sto~arstvu,a vezano za p~elarstvo.

^lanak 11. mijenja se i glasi:Zbog o~uvanja izgra|enihgenetskih i zdravstvenih osobi-na sive p~ele u RepubliciHrvatskoj ne smiju se uzgajatii stavljati u prodaju druge pas-mine p~ela.Matice p~ela koje se stavljajuu prodaju moraju biti proizve-dene na oplodnim stanicamaregistriranih proizvo|a~a.

Hrvatska p~ela –ju~er,danas, sutra

Odr`ana sjednicaUpravnog odbora HPS-a

Hrvatska p~ela –ju~er,danas, sutraSljede}i mjesec navr{ava se 125godina stalnog izla`enjaHrvatske p~ele. Malo je p~e-larskih saveza u svijetu koji semogu pohvaliti tako dugomtradicijom ~asopisa koji je podnjihovim okriljem.

U listopadu ove godine odr`anje sastanak Izdava~kog savje-ta i Uredni{tva na{eg lista, nakojem su dogovorene smjer-nice u vezi s ure|enjem. Sto-ga bi sljede}a godina trebalabiti prekretnica za na{ ~asopis.Grafi~ki redizajn, mnogo kva-litetnih stru~nih i prakti~nih~lanaka, pove}anje naklade,dolazak Hrvatske p~ele u do-move p~elara najkasnije do3. u mjesecu - samo su nekiod ciljeva koje smo si postavili.Razumije se da nam u `eljiza pobolj{anjem ~asopisamo`ete pomo}i upravo vi,drage p~elarice i p~elari. Sto-ga Vas molimo da se aktivnouklju~ite u oblikovanje ~asopisa.Kako to mo`ete u~initi? Pisa-njem za ~asopis, objavljivanjemdoga|anja u Va{em dru{tvu,gradu ili `upaniji, zanimljivimfotografijama ili pak novim ide-jama. Izdava~ki savjet i Ured-ni{tvo otvoreni su za suradnjui budite uvjereni da }emosvaku dobru ideju ili prijedlogprihvatiti. Ponekad }emo,na`alost, ocijeniti da ~lanakkoji ste nam poslali nije zaobjavu ili }emo Vam ga poslatida ga donekle ispravite ili pakskratite. Svatko od nas, koji~itamo ovaj ~asopis, moramoshvatiti da je Hrvatska p~ela,~asopis svih nas, i da }e svatkos malo truda pridonijeti bo-ljem sadr`aju. Na taj na~in svibismo mogli podijeliti svoja

iskustva s ostalim p~elarima.Vjerujem da p~elarima nije uinteresu da svoje tehnolo{keinovacije ne podjele sa svo-jim kolegama. Posebice se toodnosi na spoznaju da imamnogo p~elara po~etnika, ~ijebudu}e p~elarenje ovisi ba{ oinformacijama koje }e pro~itatiu ovom ~asopisu. Svi smo mibili po~etnici u p~elarenju i~asopis nam je uistinu pomo-gao u na{em p~elarskom odras-tanju. Stoga pomognimo i minovim nara{tajima p~elara. Uziskrene bo`i}ne i novogodi{nje`elje te obilje veselja u pri-vatnom i p~elarskom `ivotupozdravljamo Vas i radujemose suradnji.

Predsjednik Izdava~kog savjeta: Zlatko Tomljanovi}, dr. vet. medUrednik ~asopisa:Vedran Lesjak, dipl. ing. agr.

Odr`ana sjednicaUpravnog odbora HPS-aDana, 16. studenog 2006. go-dine odr`ana je sjednica Up-ravnog odbora Hrvatskogp~elarskog saveza na kojem jebilo nazo~no 20 predstavnika`upanija.

Na dnevnom redu bile su oveteme te su doneseni slijede}izaklju~ci:

1. to~ka: Prihva}anje zapisni-ka sa sjednice Upravnog i Nad-zornog odbora od 21. rujna2006. godine.ZAKLJU^AK:Ve}inom glasova prihva}a sezapisnik sa pro{le sjednice,uz primjedbu da se budu}i za-pisnici pi{u op{irnije.

Br. 12 - 2006

243

AKTUALNOSTI

^lanak 34.Iza ~lanka 34. dodaje se novi~lanak 34.a, a koji glasi:

^lanak 34 a.Gospodarenje p~elinjim pa{ama,te na~in iskori{tavanja p~elin-jih pa{a provodi se sukladnokatastru p~elinjih pa{a. Katastar p~elinjih pa{a jestbaza podataka o prostornomrasporedu i na~inu gospodare-nja p~elinjim pa{ama na pod-ru~ju Republike Hrvatske.Na~in odre|ivanja i vo|enjakatastra, te njegov sadr`ajpropisuje Ministar.

Izabrano je Povjerenstvo zapra}enje izrade katastra pa{ai to u sastavu: dr. sc. Z.Pu{kadija, A. Benko, M. Kra-njec, K. Bukvi} i J. Kri`.

5. to~ka: Prijedlog nacrta pro-mjena Statuta HPS-a.ZAKLJU^AK:Jednoglasno je odlu~eno da seprihvate dosada{nje izmjeneu Prijedlogu nacrta promjenaStatuta HPS-a, a koje suizradili M. Kranjec i D.Josipovi}, te je izabrano Po-vjerenstvo koje }e detaljnijeporaditi na dopunama i izmje-nama Prijedloga Statuta.U Povjerenstvo su izabrani: M.Kranjec, D. Josipovi}, Z. Paj-ni} i novi Tajnik HPS-a.

6. to~ka: Obavijest asnog su-da ~lanovima UO i NO.ZAKLJU^AK:Ve}inom glasova, a sukladnozapisniku ^asnog suda od16.10.2006. donesena je odlu-ka da se izri~e javna opome-na prof. dr. sc. Nikoli Kezi}uradi kr{enja Statuta HPS-a.

7. to~ka: Pitanja i prijedloziPod to~kom pitanja i prijed-lozi g. Medardo Miheli} iznioje problem vezan za odnose

tra`nja. Drugi razlog manjkastaklenki na doma}em tr`i{tuje izrazita nesta{ica stakleneambala`e u ~itavoj Evropi, {toje vezano uz zatvaranje neko-liko tvornica ambala`nog stak-la. Sve je to imalo negativanutjecaj i na na{e tr`i{te jerje smanjilo mogu}nost doku-pa - uvoza kojim bi se ne-dostatak staklenki rije{io.

Proizvodni kapaciteti VetropackStra`e ~itavu su godinu isko-ri{teni u potpunosti te se nas-toji, koliko god je to mogu}e,zadovoljiti potrebama tr`i{ta.Treba napomenuti da nas jeove godine zadesilo i 11 preki-da elektri~ne energije (nena{om krivnjom), {to je uzroko-valo du`e zastoje proizvodnje,a na{e je skladi{te gotove robedva puta poplavljeno. Samou nevremenu koje je prijemjesec dana zadesilo Humna Sutli (jaka tu~a) o{te}en jeveliki dio gotove robe (cca17.000 paleta). Sve je to uz-rokovalo izravne gubitke u go-tovim proizvodima, te dodat-no negativno utjecalo na na{emogu}nosti zadovoljenja potre-ba tr`i{ta. Na{ tim planiranjaproizvodnje (prodaja, logistika,proizvodnja) sastaje se ~estokako bi izna{ao mogu}nosti is-poruke na{im kupcima. Na{iradnici ula`u zaista nadljudskenapore (~este promjene ar-tikala) kako bi se -proizveleplanirane koli~ine. Na`alost, nito koji puta nije bilo dovoljnoda se izvr{e sve obaveze.

Stoga molimo sve one kojisu tijekom pro{lih mjeseciostali bez eljenih koli~ina stak-lenki da uzmu u obzir gorenavedene razloge, na koje,na`alost, nismo mogli utjecati.“

Protekli mjeseci uznaku velike nesta{icebijelog stakla

sa sele}im p~elarima, na {tomu je M. Kranjec odgovorioda }e to sve biti ure|eno uKatastru pa{a.Na pitanje A. Jovi}a da li }ei nadalje trebati potvrda zanozemozu M. Kranjec je rekaoda }emo utjecati da to ne u|eu novi Pravilnik.J. Kri` upoznao je prisutne saprogramom manifestacije Danimeda, a koja }e se odr`ati uZagrebu od 23. – 26. 11.2006.

HPS

Protekli mjeseci uznaku velike nesta{icebijelog staklaNa u~estale upite p~elara uvezi nesta{ice staklene ambala`eza med, odgovor smo dobiliod g. Nikole Dra{kovi}azadu`enog za sektor staklenkiu jedinoj doma}oj tvornici am-bala`nog stakla, VetropackStra`i.

Nikola Dra{kovi}: „Ova godi-na (posebice ljetni mjeseci) bi-la je veoma stresna za na{ekupce – koji se bave kon-zerviranjem povr}a i vo}a teproizvodnjom meda – ali i zaVetropack Stra`u, jedinogproizvo|a~a ambala`nog stak-la u Hrvatskoj. Do velikogproblema snabdijevanja bijelimstaklom do{lo je iz dva raz-loga: ovogodi{nju izuzetno us-pje{nu ljetinu povr}a i vo}apratila je pove}ana prerada,{to je uzrokovalo vi{ekratnopove}anje potreba za staklenka-ma za konzerviranje. Sezonaprerade se iz tog razloga pro-du`ila, tako da jo{ i u ovomtrenutku postoji zna~ajna po-

Hrvatska p~ela

244

Br. 12 - 2006

245

Prakti~noula`enje uekolo{kop~elarenje

LOVRO KRNI],ekolo{ki p~elar izKarlovca, predstavnikje Karlova~ke `upani-je u Upravnomodboru Hrvatskogp~elarskog saveza.

Radovi u prosincu

Sada nam p~ele miruju uko{nicama, a najva`nije je daim osiguramo mir. Povremenomo`emo obilaziti na{ ekolo{kip~elinjak, ali u ti{ini, jer sva-ka buka zna~i djelomi~no ilipotpuno raspu{tanje klupka.Matica sada ne le`e jaja, ap~ele u klupku odr`avaju `i-vot do druge polovice sije~nja,kada se pojavljuje najprije ma-lo legla, a zatim sve vi{e.

U na{im krajevima mirovanjep~ela je ujedno predah uo~ekivanju nove sezone. Akosmatramo da nam ko{nice nisuna dobrome mjestu i ako smoizabrali bolje mjesto, mo`emop~ele preseliti na kra}u uda-ljenost (manju od 4 km). Akona{e p~ele nisu izlazile izko{nice najmanje 2-3 tjedna, iako prema prognozi u idu}emrazdoblju ne}e izlaziti najma-nje tjedan dana, zatvorit }emoleta na ko{nicama i oprezno}emo ih prenijeti na `eljenomjesto.

Kona~no je do{lo vrijeme dasa`memo rezultate na{eg eko-lo{kog p~elarenja, ali samo udijelu koji se odnosi na to ko-liko smo dobili ekolo{kog me-da i drugih proizvoda. Jesmoli zadovoljni, jasno je da nemo`emo u prvoj godini tra`itiekonomsku ra~unicu, no zarezultate prezimljavanja na{ihp~ela moramo ~ekati jo{ kojimjesec. Ako smo zadovoljnina{im ekolo{kim p~elarenjem,sada mo`emo praviti planoveza sljede}u sezonu. Ho}emo lise pripremati na modernizaci-ju, {to zna~i kupovinu stroje-va i alata kojih jo{ nemamoili su zastarjeli pa ih trebapromijeniti, ili planiramopro{irenje na{eg ekolo{kogp~elinjaka odnosno pove}anjebroja ko{nica, ili smatramo datreba provesti i jedno i dru-go.

Ako smo se odlu~ili pro{iritip~elinjak, odnosno pove}ati brojko{nica, ve} sada moramo znatikoliko se `elimo pro{iriti.Ho}emo li na{e zajednicepripremiti da se izroje, {to jeekolo{ki opravdano ili }emokupiti ve} oformljene ekolo{kezajednice, ili ekolo{ke rojeve.Ja sam prista{a prirodnog ro-jenja, jer smatram da }emotako imati najbolje p~elinje za-jednice koje }e se vrlo brzorazviti do punog kapaciteta.Za novoga ekolo{kog p~elaraumjetno razrojavanje je slo`enproces i treba dosta vremenada zajednice oja~aju.

U ~lancima u na{oj ”HrvatskojP~eli“ nastojao sam ukratkoopisati kako sam ekolo{kip~elario u protekle 4 godine,i ne samo p~elario, nego i

zadovoljio sve vrlo stroge za-konske i ekolo{ke propise: odmjesta na kojem se nalazi eko-lo{ki p~elinjak, lije~enja i tre-tiranja p~ela protiv nametnikai bolesti, ekolo{ke prihrane,ekolo{kog materijala i pribora,ekolo{ke punione meda, paki-ranja i prodaje ekolo{kog me-da. Bilo bi mi drago ako biove moje kratke upute pri-hvatili i provodili kolege noviekolo{ki p~elari, te da mi svikolege konvencionalni i ekolo{kip~elari daju primjedbe i, na-ravno, upute o pobolj{anju eko-lo{kog p~elarstva. Naime, kakosam se usudio davati upute oekolo{kome p~elarenju, tako }uih od kolega rado primiti iprimijeniti na svojem p~eli-njaku. Iz svega je vidljivo dase prvih nekoliko godina eko-lo{ko p~elarenje financijski ne}eisplatiti, zbog ulaganja u skupuopremu za ekolo{ko p~elarst-vo, kao i to da se ne mo`eodmah po~eti ekolo{ki p~ela-riti s ve}im brojem ko{nica, aistodobno pratiti, po{tovati iprovoditi stroge ekolo{ke i za-konske propise. Nadam se da}e se i u na{oj zemlji stanjepobolj{ati, te }emo uskoro imatiobrtnike koji }e izra|ivati eko-lo{ke satne osnove, otvoriti eko-lo{ke punione, te otkupljivatiekolo{ki med i druge ekolo{ke

Hrvatska p~ela

246

p~elinje proizvode. No, najva`ni-je bi za nas ekolo{ke p~elarebilo udru`ivanje, kako bi siolak{ali rad i {to je najva`ni-je, prodali na{ ekolo{ki med idruge na{e ekolo{ke proizvode.

Kratke upute o ekolo{komep~elarenju napisane su kakobi se posve iskoristila prirod-na i alternativna sredstva utretiranju p~ela protiv bolestii nametnika, odnose se naprirodnu ekolo{ku prehranu sprirodnim poticajnim dodaci-ma bez koje se nekada nemo`e p~elariti, a to je u kraj-njem slu~aju zakonomdopu{teno uz suglasnost nad-zorne postaje. Navodi se tako-|er da med od takve prihranetreba izvrcati najmanje 15 danaprije glavne pa{e i taj se medne mo`e deklarirati kao eko-lo{ki. Tamo gdje se ne moguupotrijebiti prirodno ekolo{kasredstva i materijal, upotreb-ljavaju se suvremena dokazanasredstva, kao {to su ekolo{keboje, nehr|aju}i materijal i or-ganske kiseline. No, najva`ni-ja je odlu~nost i opredijeljenost

ekolo{kog p~elara za takvuvrstu p~elarenja i tada }eprona}i sve {to je potrebno zaistinsko ekolo{ko p~elarstvo.Upute se ne odnose na eko-lo{ko p~elarenje s nekolikostotina ili tisu}a ko{nica, ali itu smatram uz sve mjere iekolo{ke zakonske regulative,da vlasnik takvog ekolo{kogp~elinjaka i svi njegovi radni-ci moraju biti dobro upu}eniu zakone koji su na snazi, anjihovo usmjerenje mora bitiekolo{ko. I na kraju nam os-taje globalno one~i{}enje, alii posve ekolo{ko p~elarstvo na~istom prostru, regulirano za-konom, ekolo{ko tretiranjep~ela, ekolo{ka prihrana popotrebi, te ekolo{ka vrcaonai puniona sa svim priborom,te u kona~nici ~isti ekolo{kimed, provjeren od Nadzornihpostaja, s najmanje primjesate{kih metala, pesticida i drugih{tetnih kemijskih elemenata.

Ekolo{ki p~elari,

`elim vam ekolo{ki medno!

Stotaobljetnicaro|enjaistaknutogp~elara ipublicistaJosipaBel~i}aVEDRAN LESJAK,

urednik ~asopisaHrvatska p~ela ip~elar hobista

Ove godine obilje`ava se 100godina od ro|enja jednog odna{ih najistaknutijih p~elarskihprakti~ara i teroeti~ara. Maloje p~elara iz Hrvatske ili s po-dru~ja biv{e Jugoslavije kojinisu ~uli za Josipa Bel~i}a.

Josip Bel~i} ro|en je u Pete-rancu pokraj Koprivnice 1906.godine, gdje je `ivio do smr-ti. Od trinaeste godine aktivnose bavio p~elarstvom, u ~emumu je stolarski zanat jako ko-ristio.Prodaja ekolo{kog meda - trud se napokon isplatio (Foto: V. Lesjak)

Br. 12 - 2006

247

Sa svijetom p~ela upoznao sevrlo rano, ve} 1919. godine,kada mu je otac poginuo uPrvom svjetskom ratu, pa muje ostao p~elinjak s pedese-tak ko{nica te brojne p~elarskeknjige i bro{ure. P~elare}i, br-zo je opazio da je, kao i zasvaki drugi uspje{an posao, o-sim upornog rada, potrebnoveliko teoretsko znanje. Nakonrada u radionici i p~elinjaku,ostatak dana najradije jeprou~avao knjige.

Po~eo je p~elariti polo{kama,da bi tijekom godina postup-no pre{ao na A@ ko{nice.Kako je po zvanju bio stolari kolar, sam je izra|ivaoko{nice. Kao sele}i p~elarobi{ao je ve}inu pa{a u biv{ojdr`avi.

Bave}i se intenzivno p~elama,stekao je golemo prakti~noiskustvo. Od najranije mladosti,najvi{e ga je zanimala mati-ca, pa je godine proveo bave}ise njezinim uzgojem i selek-cijom. Iako je matice uzgajaodvostrukim presa|ivanjem, ra-dio je i na drugim metodamauzgoja matica, bavio se iproizvodnjom mati~njaka, arazvio je i brojne metode do-

davanja matica u zajednicu.Spoznav{i va`nost truta, velikuje pozornost pridavao izborutrutova za sparivanje. Brojnespoznaje koje je prikupljao go-dinama, prenio je p~elarimana raznim predavanjima, za-tim kroz ~lanke, bro{ure testru~ne p~elarske knjige.

Autor je mnogih ~lanaka ob-javljenih u listu P~ela te raznihizdanja s podru~ja p~elarstva:P~elarski kalendar iz 1940. go-dine, P~elarski kalendar 1956.godine, Moj na~in p~elarenjaiz 1973. godine, jedan je odautora knjige P~elarstvo, ob-javljene 1977. godine, zatimknjiga Od po~etnika do na-prednog p~elara iz 1978. go-dine, P~elarenje danas iz 1981godine te Zlatne knjigep~elarstva iz 1982. godine, ko-joj je bio autor zajedno spokojnim prof. Sulimanovi}em.

Vrata Bel~i}eva doma bila suuvijek otvorena svakom p~elaru`eljnom novih spoznaja, i uvi-jek je svima pomagao da rije{eprobleme na koje su nailazili.Bio je osniva~ i dugogodi{njipredsjednik P~elarskog dru{tva„Lipa“ iz Koprivnice. Godi-nama je djelovao u P~elarskomsavezu Hrvatske kroz Ured-ni{tvo i Izdava~ki savjet P~ele.Nesebi~an rad na razvojup~elarstva i tehnologije p~e-larenja opravdano ga svrstavame|u velikane hrvatskogp~elastva.

Na prijedlog P~elarskog savezaHrvatske, na skup{tini Savezap~elarskih organizacija Jugosla-vije 1985. godine dodijeljenomu je priznanje Apimondijekao istaknutom p~elaru i pub-licistu. Tako|er je dobitnikmnogih drugih nagrada P~e-larskog saveza Hrvatske i Sa-

Josip Bel~i}, 1906.-1987.

Jedna od najpoznatijih Bel~i}evih knjiga ”Moj na~in p~elarenja”

Hrvatska p~ela

248

veza p~elarskih organizacija Ju-goslavije.

Malo tko zna da je Josip Bel~i}1925. godine jedan od osniva~aknji`nice i ~itaonice u Pete-rancu. Mnoge knjige nabavljaoje o vlastitom tro{ku. Kao is-taknuti dru{tveni djelatnik ve}je 1941. godine postavljen zasekretara partijske organizaci-je op}ine Peteranec. JosipBel~i}, 1943. godine postaje i~lan Kotarskog komiteta, a ubr-zo nakon {to je utemeljenanarodna vlast, postavljen je nadu`nost povjerenika za p~elarst-vo pri Ministarstvu za poljo-privredu NR Hrvatske. Tride-setih godina pro{log stolje}asura|ivao je u objavljivanju dvi-ju knjiga Zbornika hrvatskihseljaka, a sa svojim naprednimi revolucionarnim tekstovimapojavljivao se i u Narodnomnapretku.

Do posljednjeg dana ostao jevjeran upornom radu i neu-ta`ivoj elji za novim znanjem.Josip Bel~i} umro je 2. sije~nja1987. godine u rodnom Pete-rancu.

2. europskakonferencijaizapidologije– Prag10.-14.rujan 2006.ZLATKO TOMLJANOVI],

dr. vet. med., profe-sionalni p~elar i uzga-jiva~ matica iz Samob-ora. Predsjednik je Iz-dava~kog savjeta~asopisa Hrvatskap~ela.

II. dio

U prvom izvje{taju iz Pragaopisao sam plenarna predava-nja europskih i svjetskih p~e-larskih znanstvenika. Razumlji-vo je da su i predavanja popojedinim sekcijama pobudilaveliko zanimanje posjetitelja.Te{ko je na nekoliko stranica~asopisa predo~iti radnu at-mosferu i uzbu|enje koji sunas pratili tijekom konferenci-je. Mno{tvo prezentacija,kvalitetnih pitanja predava~imai rasprave do kasno u no},

na`alost, ne mogu se u pot-punosti opisati.

P~elinji proizvodi

U sekciji „P~elinji proizvodi“treba izdvojiti nekolikoprezentacija.

Dr. Stefan Bogdanov iz [vi-carske sudjelovao je s temom:„Problemi i posljedice u ana-lizi p~elinjih proizvoda“. Is-taknuo je va`nost otkrivanjarezidua antibiotika i pesticidau p~elinjim proizvodima tekako {tete ljudskom zdravlju.Izvornost, odnosno valjanostp~elinjih proizvoda trebala bise temeljiti na ispravnojproizvodnji, botani~kom izemljopisnom podrijetlu. Kri-votvorenje meda mo`e se veo-ma u~inkovito provjeriti ana-lizom stabilnih izotopa. Zem-ljopisno podrijetlo naj~e{}e sekontrolira peludnom analizom,a botani~ka izvornost mo`e seocjenjivati pomo}u dvije me-tode. Klasi~nim pristupom iusporednom procjenom sen-zornih, mikroskopskih i kemij-skih podataka. Druga novijametoda jest analiza hlapljivihtvari i uklju~ivanje spektroskopi-je u analitici p~elinjih proizvo-da. Dr. Bogdanov je istaknuova`nost uvo|enja HACCAPsustava u proizvodnji i obra-di meda te potrebu za uvo|e-njem dobre p~elarske praksekod p~elara kao neposrednihproizvo|a~a.

Iz Njema~ke je stigao dr.Werner von der Ohe, koji jeu svojoj prezentaciji „Med-botani~ka i zemljopisna iz-vornost“ zaklju~io da se unu-tar Europske unije cijene me-da i ostalih p~elinjih proizvo-Posljednja knjiga Josipa Bel~i}a

da formiraju prema botani~komi zemljopisnom podrijetlu. Is-taknuo je da med iz preko-morskih zemalja posti`e uvi-jek ni`u cijenu u usporedbi sonim iz EU-a. U svojem izla-ganju je istaknuo va`nost sm-jernica EU-a u vezi s proizvod-njom p~elinjih proizvoda(2001/110/EC), ali je spome-nuo i probleme u interpretaci-ji takvog pravilnika. Naime,poznato je da se zemljopisnopodrijetlo odre|uje peludnomanalizom. Problem nastaje kodfiltriranog meda jer u njemunema peludnih zrnaca.

Zanimljivo predavanje odr`alaje i dr. Teresa Szczesna izPoljske, koja je zajedno s prof.Anom Gloriom Sabatini iz Ita-lije vodila sekciju „P~elinjiproizvodi“. Ona je u svomistra`ivanju utvrdila prisutnostsulfonamida (sulfotiazol i sul-fometazin) u 50% komercijal-nih uzoraka meda u Poljskoj.Valja podsjetiti da je upora-ba antibakterijskih tvari (an-tibiotika i sulfonamida) unutarEU-a strogo zabranjena.

Profesorica Ligia Muradioniz Brazila je izvijestila nas oprimjeni kromatografije uodre|ivanju artepilina C ubrazilskom zelenom propolisu.Danas mnogi istra`iva~i na po-dru~ju apiterapije prou~avajuu~inkovitost artepilina C i nje-govih antitumorskih, antibak-terijskih i antioksidativnih u~in-aka. Upravo se artepilin C kaokemijski marker koristi u od-re|ivanju kvalitete za izvoz ze-lenog brazilskog propolisa.

Po svojem sastavu artepilin Culazi u fenolne kiseline i nje-gova zastupljenost (od 0%

do 11%) u propolisu ovisi opodru~ju Brazila. Tako prim-jerice jugoisto~ni dio Braziladaje propolis veoma bogatartepilinom C (5-11%), doku propolisu koji potje~e izsjeveroisto~nog dijela Brazilane nalazimo artepilin C.

Makroparaziti & bolesti p~ela

Ova sekcija je uvijek na svimkonferencijama izazivala najvi{epozornosti. Iznimka nije bioni skup u Pragu. Etina i varoasu jo{ uvijek u „modi“ me|uistra`iva~ima. Bakterijske bolesti,poput ameri~ke i europske gnji-lo}e i dalje izazivaju problemeu Europi. Valja istaknuti dasu i virusne bolesti p~ela oprav-dano vra}ene u sredi{te eu-ropskog istra`ivanja. Podatakda je ~ak 8 oralnih prezentaci-ja bilo posve}eno virusnimbolestima pokazuje koliku imva`nost pridaju europski i sv-jetski istra`iva~i. Tijekom ru~kasa {vedskim istra`iva~ima izUppsale razmotrili smo va`nosttzv. BRAVE-projekta (Bee Re-search and Virology in Eu-rope). Naime, u travnju 2005.godine oko 60 stru~njaka s po-dru~ja virologije sastali su se

u Francuskoj zbog akumulacijei prijenosa znanja izme|uznanstvenika. Svrha sastankabila je sa`eti sve znanje izvirologije kukaca kako bi semoglo za{tititi p~ele i ostaleopra{iva~e te da se predlo`iradni okvir za daljnja istra`iva-nja na tom podru~ju. Na{ep~elare }e svakako zanimatida je, osim prou~avanja tak-sonomije p~elinjih virusa i di-jagnosti~kih tehnika, najvi{evremena posve}eno rasprava-ma o tome kako varoa i noze-ma sudjeluju u prijenosu virusa.

Me|utim, danas je zna~enjevirusnih infekcija u komerci-jalnom p~elarstvu ~esto neo-pravdano zanemareno. Glavniproblem na{ih p~elara i daljesu ameri~ka gnjilo}a, noze-moza, varoa te bojazan oddolaska etine. No, upravo jeMark Aubert u svojem uvod-nom izlaganju „U~inci virus-nih infekcija u p~ele medarice“zaklju~io da mi danas nemamoto~ne podatke o gubicimauzrokovanim virusima. Unato~tome smatra se da virusne in-fekcije ponekad mogu izaz-vati velike pomore p~elinjihzajednica. Te{ko je pri tome

Predavanje dr. Elke Genersch (Foto: Z. Tomljanovi})

Br. 12 - 2006

249

govoriti o egzaktnom brojuili postotku. Svakako je potreb-no razrije{iti uzro~no-poslje-di~nu vezu izme|u virusnih in-fekcija i uginu}a p~elinjih za-jednica.

Tu tezu potvr|uje i rad {vi-carskog istra`iva~kog tima sHelen Berthuod, koja je u svo-joj prezentaciji “Uginu}e p~eli-nje zajednice i virusi“ utvrdi-la veliku pojavnost virusnihbolesti (akutne p~elinje para-lize i virusa izobli~enih krila)u p~elinjacima u [vicarskoj.Naime, na kraju zimskog raz-doblja p~elari su prijavili ve-like gubitke p~elinjih zajedni-ca. Uzeli su uzorke mrtvihp~ela iz uginulih zajednica, za-tim iz slabih, tj. naoko zdra-vih i zdravih zajednica te pro-veli ispitivanje na prisutnostvirusnih bolest (akutne para-lize, kroni~ne paralize ka{mir-skog virusa i virusa izobli~enihkrila). Dobiveni podatak od~ak 70% bolesnih ko{nica ukojima je prona|en uzro~nikvirusnih bolesti (akutne para-lize i bolesti izobli~enih krila)u visokom postotku svakakozabrinjava, ali ujedno upozo-rava.

Gauthier Laurent je u svo-jem radu „Zamke u dijagnozii interpretaciji u patologiji p~ela- slu~aj bolesti izobli~enih kri-la“ ustvrdila da je virus izo-bli~enih krila najra{ireniji up~elinjoj populaciji. Dijelom seto mo`e zahvaliti varoi kaonjegovu prenositelju, a dijelomse radi o sposobnosti virusada se {iri horizontalnim putemunutar ko{nice (hrana) ili ver-tikalnim putem preko jaja ma-tice. Zapa`eno je da p~ele ste{kim o{te}enjima krila ~esto

pokazuju probavne smetnje, jerse upravo taj virus mo`eprona}i u velikoj koli~ini uprobavnom kanalu. Tako|er,ustanovili su da su stanicemasnog - bjelan~evinastog ti-jela u matice djelomice infici-rane virusom, a u trutova suprona|ena te{ka o{te}enja re-produktivnih organa.

Magali Ribiere iz Francuskeje u svojem radu s virusomkroni~ne p~elinje paralizeustvrdila da se uzro~nik unu-tar ko{nice mo`e prenositip~elinjim izmetom. To je uprvi trenutak neva`an podatakjer svi znamo da zdrava p~elane defecira unutar ko{nice.Me|utim, ovdje se radi obolesnim p~elama, pa je tajna~in izlu~ivanja uzro~nika uko{nici dobar put {irenja bolestiunutar p~elinje zajednice.

Zanimljivo predavanje iz pa-tologije p~ela odr`ala je dr.Elke Genersch iz Njema~ke.Obavijestila nas o novim spoz-najama u vezi s ameri~komgnjilo}om. Te`i{te prezentaci-je bilo je na uzro~nikuameri~ke gnjilo}e Paenibacil-lus larvae. Poznati podaci daje to gram-pozitivna bakterijakoja tvori spore dopunjeni su

novim mikrobiolo{kim spozna-jama. Tako je utvr|eno pos-tojanje najmanje ~etiri ERIC– serotipa, koji se razlikujumorfolo{ki, biokemijski i u viru-lenciji. Za europsko i svjet-sko p~elarenje va`ni suserotipovi ERIC -1 i ERIC-2.Serotipovi ERIC-3 i ERIC-4prona|eni su u rijetkim pri-likama u Sjevernoj Americi.Razumljivo je da se unutarserotipova ERIC-1 i ERIC-2nalaze i sojevi, pa ERIC-1 ima12 do sada poznatih sojeva,a ERIC-2 {est sojeva. Postav-lja se pitanje za{to su tiserotipovi ERIC i sojevi va`niza prakti~no p~elarenje? Naime,sudbina p~elinje zajednice bit}e bitno razli~ita, ovisno otome koji serotip uzro~nika jeuzrokovao infekciju (vidjetitablicu).

Vidljivo je da je za p~elinjuzajednicu znatno opasnije akose zarazi serotipom ERIC-1.Dr. Genersch nas je izvijesti-la i o mogu}nosti vertikalnogprijenosa ameri~ke gnjilo}epreko rojeva. Tako|er,uobi~ajeno mi{ljenje o dugo-vje~nosti spora uzro~nikaameri~ke gnjilo}e napu{teno je,pa se sada zna da postojekratko`ivu}e i dugo`ivu}e spore.

SEROTIP ERIC- 1 ERIC-2

napredovanje bolesti sporo brzo

infekcioznost na li~inke niska visoka

smrt nakon poklapanja

stanicecca 40% li~inki cca 10 %

stupanj uklanjanja uginulih

li~inkicca 60 % cca 90 %

proizvodnja spora + + + + +

{irenje unutar zajednice brzo sporo

propadanje zajednice brzo sporo

Stupanj infekcioznosti na

nivou p~elinje zajednicevisoka mala

Hrvatska p~ela

250

Br. 12 - 2006

251

Samogradnjaili kupnjako{nica

@ELJKO DALI],

p~elar, stolar i inova-tor iz Osijeka

Prije nekoliko dana sreo samkolegu p~elara, koji me poz-dravio lijevom rukom. Vidimda mu je palac u zavoju, paga pitam to se dogodilo? Ob-jasnio mi je da mu je cirku-lar malo „oturpijao“ ruku. Nje-gova pri~a me i potaknula danapi{em ovaj tekst.

Kao stolar po zanimanju, ko-ji ima bogato iskustvo, odru{enja drve}a, piljenja na pi-lani i u finalnoj obradi drve-ta, smatram da }e vam ovajtekst koristiti.

Na p~elarskim skupovimakolege me ponekad pitaju zasavjet o stolarskim strojevi-ma, povoljnoj kupnji materi-jala, suho}i drveta i isplativostisamogradnje ko{nica. No, dovelisu me u situaciju da nisamsiguran {to im savjetovati. Sjedne strane imamo logi~nusituaciju, a to je da u pro-

i p~elari nisu u situaciji re}ito vi{e nije ispalativo, da odus-taje. Divlji kapitalizam i glo-balizacija prisiljavaju nas dapro{irujemo ko{nice. Da bip~elar imalo pristojno `ivio,treba proizvoditi sve vi{e me-da. Pa kad je ve} tako da semoramo snalaziti i sami gra-diti ko{nice, barem pripazitena sljede}e.• Dobra drvena gra|a zako{nice je od lipe, smreke,jele, a vrbu i topolu ako semo`e, treba izbjegavati. Akoko{nice moramo raditi odvrbe i topole, treba ih lijepi-

Jednostavan spoj koji svatko mo`e uraditi

Ravni spoj - najlo{iji spoj

Cink spoj - njegovu izradu prepustite pro-fesionalcima

Modificirani cink spoj

Sitni cink

Jednostavan spoj koji }e tako|er osiguratidovoljnu ~vrsto}u

fitabilnom p~elarstvu p~elaritrebaju vrcati med, a stolaripraviti ko{nice. Zapravo svatkotreba raditi svoj posao. Posto-ji i dr`avni poticaj, kojim bip~elar trebao pro{iriti proizvod-nju. S tim iskustvom u prera-di drveta, gdje god sam bio,nai{ao sam uglavnom napoluprimitivne strojeve, ~imenisam bio odu{evljen, kao nialatima koji jedva da mogurezati margarin. Na temelju

re~enog mo`emo zaklju~iti datreba kupiti kvalitetne ko{nice.No, gledano s druge strane,tako ne mo`e biti. P~elar ni-je dobio poticaj, a ni proda-ja meda nije dobra, pa svakimoj ovako utemeljen savjet ni-je djelotvoran. P~elar je uproblemima, a natrag vi{e nemo`e. Previ{e se novca ulo`ilo

ti iz vi{e komada da se ma-terijal ne baca.

• Daske za ko{nice birajte oddebelih i starijih trupaca ko-ji imaju gu{}u strukturu iravnije godove. Tanje trupcei u`e daske treba upotrijebitiza okvire i krovove ko{nica.

• Pogre{ka koju p~elari ~esto~ine jest da ko{nice radeod dasaka koje nisu posvesuhe. Njih trebamo su{iti

do 8-15% vla`nosti i tek ta-da mo`emo biti sigurni danastavci ne}e zijevati. Akonemamo vlagomjer za drvopri ruci, najbolje je daskesu{iti na jakom propuhu, podkrovom, najmanje jednu go-dinu. I tek onda mo`emopo~eti obradu, jer {teta ko-ja nastaje radom ko{nica odmokrog drveta je golema.

• Nastavke ako je mogu}e,nemojte raditi iz jednog ko-mada drva jer to u pravilunikada ne zavr{i dobro, pogo-tovo to nije uspje{no uSlavoniji, gdje je postotakvlage u zraku vrlo visok, atemperature su od 30 do35°C. Njih lijepite po {iriniod 2 ili 3 komada. Dobrobi bilo da daske odnesetestolaru da ih ispili strojno.Ako daske morate obra|ivatina svojim strojevima, ondarezni alat prije toga trebanabrusiti.

• Jednako va`no kao i suhagra|a, jest da daske za nas-tavak ne lijepimo na ravansudar, a uglavnom to ~ini-mo. Poku{ajte i to odraditikod stolara na „sitni cink“ili sami na „utor i pero“.Kupite kvalitetna ljepila i

daske upre{ajte {to boljemo`ete. Puno puta samslu{ao da p~elari raspravlja-ju o tome koji je spoj naj-bolji za spajanje nastavaka.Smatram da je najbolji spojonaj koji radi poduze}e Apisiz Petrinje. To je spoj„skriveni lastin rep“ gdje se~elo drva ne vidi, a to jejako dobro zato {to ga vla-ga tu najprije po~inje razarati.Takav spoj p~elar ne mo`enapraviti jer su za njegapotrebni profesionalni stro-jevi koji su jako skupi.Sljede}i dobar spoj je „cinkspoj“. Njega uglavnom imana nastavcima i takav spojprepustite da u~ine stolari.Ono {to vi mo`ete napravi-ti jest „ravni falc i sanduk“, koje nakon lijepljenja do-bro pri~vrstite vijcima za dr-vo. Ovako izra|eni nastavciizdr`at }e du`e vrijeme.

• Potrebno je i bojati ko{nice.I najbolje izra|ena ko{nicaako se za{titi jeftinom za{tit-om, lo{a je investicija. Kva-litetnu boju isplati se kupi-ti i obojati ko{nice zato {toto ne morate onda ~initinekoliko godina. Takvu bo-ju mo`ete kupiti u trgovi-na-

ma koje imaju Sadolinov iBeltonov program.

•Mnogi p~elari okivaju ko{nice~avlima, {to je lo{e. U svakojprosje~no opskrbljenoj trgovi-ni mo`ete kupiti vijke za dr-vo. Najbolji su od inoxa,jer kod njih nemate mrljeod hr|e, tako da va{eko{nice i nakon duljeg vre-mena izgledaju uredno.

• Velike ~vorove izbjegavajtena nastavcima. Ako je drvolo{ije pa ih ima dosta, kupite~epove kod stolara, ~voroveizbu{ite van, rupu nama`iteljepilom i ~epove nabijetetako da u|u tijesno. Kad jeljepilo suho, ~epove obrusite.

[to re}i na kraju? Pazite se inemojte misliti da ste kupuju}ibu{ilicu i ubodnu pilu, uz todobili diplomu stolara. Mnogima{u diplomom, a znanje jekod nas, htjeli mi to priznatiili ne, vrlo oskudno. Kad ~ov-jek strada, ko{nice su kod sto-lara mnogo, mnogo jeftinije.

Lastin rep-vrhunski spoj koji sa dobromza{titom izvana osigurava dugovje~nost

ko{nica

Spoj koji tako|er mo`ete uraditiu vlastitoj radioni

I ovaj spoj je bolji od ravnog

Hrvatska p~ela

252

tamo sam opet preseljen u se-lo izme|u Novske i Pakraca,gdje sam ubrzo nastavio p~ela-riti.

VL: Od kad ste se intenzivnijepo~eli baviti p~elama?SM: Intenzivnije sam po~eop~elariti kad sam preseljen umjesto Novu Subocku kodNovske, gdje sam osnovao iU~eni~ku zadrugu. Tamo je u{koli bio iskusan p~elar koji jep~elario ko{nicama mr{uljinimzadrugarkama. Bila je to polo{kasa 20 okvira, koju sam i japreuzeo i njima p~elario nekovrijeme. Do sada sam p~elariou vi{e navrata. Prilike su biletakve da sam nekoliko putaprekidao i opet po~injao, alimoglo bi se re}i da sam senajintenzivnije po~eo baviti p~ela-ma kada sam oti{ao u invalid-sku mirovinu 1979. godine. Jednezime {ezdesetih godina ~ak samizgubio sve p~ele, no i nakontoga sam nastavio p~elariti.

VL: Kako ste nau~ili p~elariti?SM: Iz po~etka sam u~io napogre{kama. Prva knjiga kojusam nabavio bila je Uzgoj p~elaizdana tijekom NDH. Drugaknjiga, po kojoj sam nau~io bi-ologiju p~ela bila je ”Biologijap~ela”, prof. Toma{eca. Mnogotoga nau~io sam, kao i ve}inap~elara, u praksi, promatraju}idruge iskusnije p~elare. S vre-menom sam nabavljao mnogeknjige i po njima razvijao svojna~in p~elarenja, prilago|en zapodru~je na kojem sad stacioni-rano p~elarim. Rekao bi da samnajvi{e nau~io u Novoj Subock-oj, ali smatram da i danas jo{mnogo toga ne znam.

VL: Kojim tipovima ko{nicamaste sve p~elarili?SM: P~elario sam s vi{e tipovako{nica. Prve ko{nice su bileone tri od pre{ane slame u@umberku, a potom sam imaovi{e vrsta polo{ki. Nakon dostagodina p~elarenja polo{kama i

nakon jedne dulje stanke, nanagovor Steve Lon~arevi}a pre{aosam na p~elarenje sa LR. NaA@ ko{nice dugo se godinanisam mogao odlu~iti jer su kom-plicirane za izraditi. No, nije danisam i sa njima poku{ao p~ela-riti. Nakon {to sam imao in-farkt, nisam smio dizati ve}iteret, pa sam ipak pre{ao naA@ ko{nice, ali to nije dugotrajalo, jer sam se vratio na LR.Ali, tada sam si morao napraviodizalicu za nastavke.

VL: Jeste li sami izra|ivaliko{nice ili ste ih kupovali?SM: U po~etku sam kupio neko-liko ko{nica s p~elama, ali samposlije ve}inu ko{nica sam izra-dio jer sam imao dosta iskus-tva u radu s drvom. Prvu ko{nicuizradio sam po knji`ici KvirinaBroza, od hrastovine, jer dru-gog drva nije bilo, i to nekuvrstu polo{ke. Jedno vrijeme sam~ak izra|ivao polo{ke od pre{aneslame, no poslije, kad sam pre{aona LR ko{nice uglavnom samsve izra|ivao sam od crno-gori~nog drva.

VL: S koliko ste najvi{e ko{nicap~elarili?SM: Nisam nikad imao velikibroj ko{nica. Uglavnom samimao oko tridesetak ko{nica.Zadnjih desetak godina zbog

Gospodin Stjepan Majsec sa priznanjemHPS-a koje je dobio povodom proslave120 godina ~asopisa Hrvatska p~ela

(Foto: V. Lesjak)

Intervju saStjepanomMajsecom

Intervju saStjepanomMajsecomDugo se u hrvatskom p~elarstvunije na{la knjiga koja bi takozorno prikazivala {to je svepotrebno za uspje{no p~elare-nje kao {to to pokazuje tek ob-javljena knjiga Stjepana Majse-ca. Nastavljaju}i u Hrvatskoj p~elitradiciju objavljivanja intervjua sp~elarskim znalcima, imali smoprigodu voditi vrlo zanimljiv raz-govor s gospodinom Majsecom.Nadamo se da }e ovaj tekstbarem nekoga potaknuti dakrene njegovim putom i da mup~ele postanu na~in ivota. Una-prijed se ispri~avamo {to nismou mogu}nosti detaljnije opisati60 godina bogatog p~elarskog`ivota.

VL: Kada ste se prvi put sus-reli s p~elama, odnosno kadaste po~eli p~elariti?SM: Moj prvi susret s p~elamabio je dok sam jo{ bio dijete,kod djeda po majci. Bilo je tou Zagorju, no nisu me tada zani-male p~ele nego samo slatkimed. P~elariti sam po~eo 1945.godine na mojem prvom rad-nom mjestu u Ka{tu, na grani-ci sa Slovenijom kod Metlike,gdje sam do{ao raditi kao u~itelj.Tamo sam kupio tri ko{niceod pre{ane slame s jednogratnog p~elinjaka. Ve} tu godi-nu na~inio sam i prvu velikupogre{ku jer sam p~ele prese-lio na malu razdaljinu u se-zoni, za {to tada nisam znao dase ne smije. Mo`ete zamisliti {tose dogodilo. Tamo sam p~eleimao samo jednu godinu, jersam 1946. preseljen na drugikraj @umberka, u Stojidragu. Od

Br. 12 - 2006

253

Hrvatska p~ela

254

lo{eg zdravlja i puno godinasmanjujem i to, tako da sadtrenutno imam samo ~etiri za-jednice. No, i te ~etiri zajednicesu zapravo ve} prodane, pavjerujem da je prakti~nop~elarenje za mene gotovo.

VL: Jeste li selili p~ele u vri-jeme kad ste intenzivno p~ela-rili?SM: P~ele sam selio dok samradio u Novoj Subockoj, i to uMokro polje na pa{u metvice idrijenka. Nije tada bilo kamionai p~ela na njima, sve se radiloru~no. U selu je bio jedan trak-tor, kojim su se svi slu`ili. Se-lio sam p~ele i za vrijeme ra-da u Novoj Kapeli, jer ni ta-mo nije bilo neke pa{e. Posli-je, kad sam obolio, nisam vi{ebio u stanju seliti, pa sam da-lje p~elario stacionirano.

VL: Kakve ste prinose meda os-tvarivali?SM: Tek kad sam pre{ao naLR ko{nice, uvidio sam njezineprednosti u ostvarivanju prinosa.Prije prelaska na LR ko{nice,ne{to zbog primitivnih ko{nica,a ne{to zbog slabe pa{e, nisamimao velike prinose, osim u vri-jeme kada bi selio. Prinosi uLR ko{nicama, koje sam ostvari-vao kao stacionirani p~elar, kre-tali su se oko 30 kg, za {to mis-lim da je dobar prinos, jer suoko p~elinjaka bile samo livade.Moj ivotni rezultat bio je 2000.godine kada sam imao prinosod 80 kg po ko{nici.

VL: Kako ste nekad dolazili domatica?SM: U prvo sam vrijeme koris-tio samo rojevne mati~njake. Teksam poslije po~eo proizvoditimatice, i to samo za svojepotrebe. Iz po~etka sam se ko-ristio Millerovom metodom, kaoi Josip Bel~i}. Kratko sam ra-dio i Alejevu metodu, no ubr-zo sam pre{ao na presa|ivanje.Taj na~in mi se pokazao naj-bolji, pa sam ga radio do pri-

je ~etiri godine, kada sam zbogslabog vida morao prestati. Uto sam vrijeme ve} smanjio ibroj zajednica, pa mi matice nisubile toliko potrebne, a onolikokoliko mi treba kupim.

VL: Na koji na~in ste prodavalimed?SM: Sve koli~ine meda koje samimao, prodao sam preko praga.Svugdje pomalo, {kola, po{ta,banka, dje~ji vrti}… Nikadanisam imao problema s proda-jom. ^ak i 2000. godine kadasam ga imao 1500 kg, uspio samsve prodati.

VL: Kakve su cijene meda nekadbile?SM: Prema podacima od prijeDrugog svjetskog rata, cijena me-da bila je tada 10 dinara, a{e}era 14,5 dinara. Poslije rata,1961. godine veleprodajna cije-na je bila 350 do 360 dinara,a u maloprodaji 450 dinara.Ko{nica se te godine prodavalapo 10.000 dinara. Taj omjer od2:1, 1961. godine, sve se vi{epove}avao, pa bi danas iznosio~ak 4:1 u korist maloprodajnecijene.

VL: Sigurno ste obavije{teni odana{njem stanju u p~elarstvu,poticajima, zakonima… Kako bise to moglo pobolj{ati?SM: HPS treba biti isklju~ivosavez primarnih proizvo|a~a, ane i onih koji dr`e trgovine ipunione, jer tako dolazi do suko-ba interesa. ^ak bi i mati~aritrebali biti izvan njega, iako ima-ju interese mnogo sli~nije os-talim p~elarima nego punione.Poticaj bi svakako trebao bitipo ko{nici. Ni{ta ne mo`e za-mijeniti opra{iva~ku djelatnostp~ela, koju smatram da imaju inajmanje zajednice, pa ~ak inukleusi.

VL: Godinama ste bili suradnikHrvatske p~ele, ~ak ste bili uUredni{tvu. Znate li mo`da ko-liko ste ~lanaka objavili?

SM: Dugo godina sam objavlji-vao svoje tekstove u Hrvatskojp~eli, a ~lan Uredni{tva bio samod 1994. do 2000. godine. Od1984. godine, kad sam po~eopisati za ~asopis, pa do lani,napisao sam vi{e od 120 ~lana-ka, a tijekom godina odr`ao sami vi{e od 30 predavanja pop~elarskim dru{tvima diljemHrvatske. Zadnje predavanjeodr`ao sam 2004. godine uPoljoprivrednoj {koli u Zagrebu.

VL: Nedavno je objavljena va{aknjiga P~elarenje LR i A@ko{nicama. Pretpostavljam daste je dugo pripremali? Mo`eteli p~elarima pojasniti kako nas-taje takvo stru~no djelo?SM: Ja knjigu nisam planirao,iako su me ~esto na predava-njima pitali kada }u je napisati.Nisam razmi{ljao o tome dopro{le godine, kada me je bra~nipar Mudrinjak uvjerio da junapi{em. Gra|a nije bila pro-blem jer sam imao sve ~lankekoje sam godinama objavljivaou Hrvatskoj p~eli. Oni supreuzeli izradu knjige, i nakonsvega potrebnog u vezi s ure|e-njem i izdavanjem, nakon god-inu i pol, knjiga je iza{la iztiskare.

VL: Za kraj, recite {to bisteporu~ili p~elarima?SM: P~elarima bih savjetovao dapo{tuju p~elarsku etiku, da stal-no u~e, jer nikada ne}e nau~itisve. A onima koji tek mislep~elariti, a elim da ih bude {tovi{e, savjetujem neka prvo uz-mu neku p~elarsku knjigu inau~e barem osnove biologijep~ele i tehnologije p~elarenjako{nicama kojima su izabralip~elariti. Neka ne nabave samojednu zajednicu, jer ako im onaugine, vrlo brzo da }e izgubitivolju da nastave p~elariti, no is-to tako neka ne nabave ni vi{eod pet zajednica, jer je zapo~etak to dovoljno.

Intervju obavio: Vedran Lesjak

DOPISI

juna internacionalnih jedinicaantibiotika. Jedino {to nam pre-ostaje u toj neravnopravnoj bor-bi jest alternativni pristup prob-lemu u otpornosti razli~itihmikroorganizama prema dana-{njim lijekovima .............. „. Timrije~ima se sudionicimaAPIMEDICE 2006 obratio dr.T. Cherbuliez (predsjednik Sv-jetske komisije za apiterapiju).Istaknuo je da je glavni smjerrazvoja apiterapije u ostvariva-nju standarda za proizvodnju,obradu i prodaju p~elinjihproizvoda te nu`nost razvijanjaapiterapije kao znanstvene grane.Pri tome valja re}i da je u raz-voju apiterapije najdalje odmak-la Kuba, koja je uvela posli-jediplomske studije iz apiterapi-je na Medicinskom fakultetu(grad Matanzas) i ozna~ila tajprojekt od najve}e nacionalneva`nosti. Stoga je i dr. A. Pereziz Kube u svojoj prezentaciji„P~elarenje i apiterapija na Ku-bi“ prikazao klini~ke rezultateu primjeni p~elinjih proizvodau lije~enju 2400 pacijenata podjedinstvenim sveu~ili{nim pro-tokolom. Ustvrdio je da je me|uKubancima „prirodna medicina“dobro prihva}ena te da je br-zina ozdravljenja kod primjene

apiterapije znatno ve}a u us-poredbi s klasi~nim lije~enjem.Nepostojanje rezistencije bakte-rija na p~elinje proizvode, stu-panj izlje~enja od 87%, sma-njen broj kroni~nih bolesti,izostanak recidiva sljede}e go-dine i na kraju, ali ne i naj-manje va`no, cijena lije~enja ko-ja je neznatna i u doma}oj va-luti - ~injenice su koje su uvje-rile ministarstva zdravstva ipoljoprivrede da taj programprimijene i u ostalih 14 kuban-skih podru~ja. Stoga nas nemo`e za~uditi podatak da su pritamo{njem Ministarstvu zdravst-va uspjeli registrirati prvi antibi-otik za primjenu u prirodno-tradicionalnoj medicini na bazipropolisa, meda i eteri~nog u-lja (tzv. propoarohoney). Razlogza{to je apiterapija dosegnulatako visok stupanj organizira-nosti i postala veoma popular-na u Kubi, treba tra`iti u kuban-skoj politi~koj izoliranosti uposljednjih nekoliko desetlje}a.Bili su okrenuti sami prema se-bi i zbog mnogih trgova~kihzabrana po~eli su apiterapijupo~etkom 70-tih godina pro{logstolje}a zahvaljuju}i stru~nim sav-jetima iz zemalja Isto~nog blo-ka, ponajprije Rumunjske.

Vode}i ljudi u Komisiji za apiterapiju pri ApimondijiS desna na lijevo: Selianakis - predsjednik Gr~kog apiterapijskog dru{tva; Domerego

Roch (Belgija) - dopredsjednik Komisije za apiterapiju; A. Jorgensen (Danska) - pred-sjednik Apimondije; C. Matescu - Rumunjska;

T. Cherbuliez (SAD) - predsjednik Komisije za apiterapiju: A. Perez (KUBA).(Foto: Z. Tomljanovi})

Predsjednik Apimondije Asger Jorgenesens kamenim sa}em kao poklonom Gr~kogapiterapijskog dru{tva Apimondiji i zasta-

va Apimondije u pozadini(Foto: Z. Tomljanovi})

1. me|unarodni forum apiterapije, Apimedica 2006.

1. me|unarodni forum apiterapije, Apimedica 2006.(1. dio)

„Doktori medicine i veterine,p~elari, farmaceuti, kemi~ari idrugi znanstvenici }e sudjelovatina „Apimedici 2006“ u Atenikako bi raspravljali i u~ili o naj-novijim dostignu}ima primjenep~elinjih proizvoda na podru~juzdravlja, prehrane, prevencijestresa, zaraznim i autoimunimbolestima, karcinoma............“ Tosu bile rije~i predsjednika Api-mondije Asgera Jorgensena naotvorenju 1. Me|unarodnog fo-ruma Apiterapije pod pokro-viteljstvom Apimondije u Ateniod 12. do 15. listopada ove go-dine.

........ „ razdoblje uporabe an-tibiotika u medicini polagano sebli`i kraju. Nekada davno (40-tih godina pro{log stolje}a) tre-balo nam je samo 10.000 in-ternacionalnih jedinica penicili-na protiv bakterije Streptococ-cus A (uzro~nika upale plu}a).Na`alost, danas trebamo 25 mili-

Br. 12 - 2006

255

DOPISI

Me|utim, ono {to je nekadapredstavljalo puki opstanak, sa-da bi se moglo pretvoriti uunosan posao jer je ekonom-ska strana projekta veomaidili~na. Logi~no je o~ekivati danakon primjene apiterapije uzdravstvenu za{titu procvjetakubansko p~elarenje (vi{e poslaza p~elare i ve}e zarade) i tr-govina lijekovima (niski tro{koviproizvodnje i primjene; nemaotpornosti bakterija; doma}aproizvodnja, mogu}nost izvoza).

U radnom dijelu forumaApimedica 2006. sudjelovalo jevi{e od 100 osoba. Vi{e od 50prezentacija te 20-ak postera i

ma daju kratke upute o radus p~elama. Koliko je poznatoto je na{ najstariji tekst kojimse p~elarima daju upute za rad.O p~elama i p~elarstvu pi{e seu ~asopisima za u~itelje kakavje ~asopis “Napredak”, izlazioje u Zagrebu od 1859. godine;zatim “[kolski vrt”, ~asopis zavrtlarstvo, p~elarstvo i svilarst-vo, izlazio je u Zagrebu od 1888.godine. P~elarstvo su tada pred-stavljali uglavnom u~itelji,sve}enici te `eljezni~ari.

Na prijedlog zemaljskogputuju}eg u~itelja p~elarstva Mar-ka Vorkapi}a odr`an je 2. o`uj-ka 1896. u U~iteljskom domuinicijativni sastanak za osnutakp~elarskog dru{tva u Zagrebu,odnosno u tome dijelu Hrvatske,s obzirom na tada{nju podjeludr`ave na: Hrvatsku, Slavonijui Dalmaciju. Pravila dru{tva susastavljena 28. prosinca 1896., aovjerena 9. o`ujka 1897. godine.Dru{tvo se zvalo Hrvatskop~elarsko dru`tvo u Zagrebu.Na temeljima toga dru{tva i nje-govih sljednika zagreba~ki p~elariove godine obilje`avaju 110. go-dina organiziranog djelovanja.

Godine 1903. ujedinjuje seHrvatsko p~elarsko dru{tvo sHrvatsko-slavonskim gospo-darskim dru{tvom te nastavljarad kao P~elarski pododbor, ko-ji prestaje s radom 1919. go-dine. No, 1920. ve} djeluju Cen-tralno p~elarsko dru{tvo i Cen-tralna p~elarska zadruga, asljede}e je godine osnovan Savezp~elarskih dru{tava sa sjedi{temu Zagrebu (8. sije~nja 1921.).Va`no je uo~iti kako je ve}tada, a to se prote`e dodana{njih dana, uspostavljenoneovisno djelovanje dru{tvenogi gospodarskog subjekta na za-jedni~kom poslu, ali s razli~itiminteresnim pristupom.

Od 1931. godine djeluje @e-ljezni~arska p~elarska zadrugasa sjedi{tem u Branimirovoj ul.

S lijeva na desno: P. Molan (Novi Zeland); S.Bogdanov ([vicarska); T. Cherbuliez(SAD) (Foto: Z. Tomljanovi})

Radna atmosfera na pojedinim sekcijama (Foto: Z. Tomljanovi})

P~elarsko dru{tvo “Zagreb” obilje`ava tri zna~ajne obljetnice

mnogo novih susreta i razmje-na mi{ljenja dovoljan su razlogda konferenciju u Ateni pro-glasimo veoma uspje{nom.

Zlatko Tomljanovi}

P~elarsko dru{tvo “Zagreb” obilje`ava tri zna~ajne obljetnicePred 250 godina, dakle davne1756. godine u Zagrebu je iz-dana Hisna knisicza u kojoj seu III. dijelu u 27 to~aka p~elari-

Hrvatska p~ela

256

Br. 12 - 2006

257

DOPISI

br. 1. Zadruge postaju i oku-pljali{ta p~elara. U Zagrebu izlazi~asopis ”@eljezni~ki p~elar”, aCentralno p~elarsko dru{tvo iz-davalo je svoj ~asopis - “P~elu”.Od 1946. godine u Zagrebuizlazi tada vrlo cijenjen ~asopis“P~elarstvo”, svojedobno prvoslu`beno glasilo P~elarskogsaveza Hrvatske. ^asopis se1967. godine zaslugom akademi-ka Toma{eca ujedinjuje s na{imnajstarijim ~asopisom – ”Hrvat-skom p~elom”, pokrenutom uOsijeku. Tako je Hrvatskojomogu}eno da zauzme visokomjesto u kontinuiranom izda-vanju p~elarskog ~asopisa.

Prestankom rada @eljezni~ar-ske p~elarske zadruge, dio biv{ih~lanova i p~elara `eljezni~araosniva 21. studenog 1965. go-dine P~elarsko dru{tvo`eljezni~ara ”Zagreb”. Isprva su~lanovi bili samo p~elari `e-ljezni~ari, a poslije i ostali.Desetlje}ima je to bilo jedinop~elarsko dru{tvo u Zagrebu, pase odlukom skup{tine iz 1997.godine mijenja ime u P~elarskodru{tvo “Zagreb”. U statutu to-ga Dru{tva pi{e da je sljedniknavedenog Hrvatskog p~elarskogdru{tva u Zagrebu, pa mo`emore}i da je PD “Zagreb” mati~nozagreba~ko p~elarsko dru{tvo.P~elarsko dru{tvo `eljezni~ara”Zagreb” ili “@eljezni~ar” ilidana{njeg naziva P~elarskodru{tvo “Zagreb”, isto je dru{tvokoje upravo obilje`ava ~etrde-setu obljetnicu djelovanja.

U svojem djelovanju Dru{tvo jeiznjedrilo plejadu poznatih, priz-natih i zaslu`nih p~elara, a posta-lo je rasadnik za niz p~elarskihdru{tava zagreba~kog podru~ja.Te{ko je prona}i dru{tvo izzagreba~ke okolice kojem osni-va~ku skup{tinu nije ~inio iponeki ~lan ponikao u tomedru{tvu.

U povodu 110 godina organizira-nog p~elarenja u Zagrebu i 40

godina P~elarskog dru{tva “Za-greb” objavljena je monografi-ja, koja }e biti predstavljena nasve~anoj akademiji 8. prosincaove godine. Monografijom sepoku{alo sa~uvati i od zabora-va otrgnuti pojedine p~elare idoga|aje, ali i potaknuti drugena dopune i mogu}e ispravke,zatim ostaviti trag nasljednicimao tome kakvi smo bili, te baremmalo osvijetliti put onima kojidolaze kako bi ne{to od nasnau~ili ili kako ne bi ponovilina{a lutanja i zablude.

mr. sc. Nenad Stri`ak

P~elica na internetuO izvrsnom internetskom pred-stavljanju istarskih p~elara biloje rije~i u listopadskom broju”Hrvatske p~ele”, uz zaklju~akda se to mo`e napraviti idrugdje. I zaista, ve} od po~et-ka studenog, na adresihttp://www.pcelica.com postavlje-na je odli~na prezentacija vrsnogzagreba~kog p~elara MilankaBara}a – P~elica, internetskastranica obiteljskog p~elarstvaBara}.

Iz monografije P~elarskog dru{tva ”Zagreb”

Hrvatska p~ela

258

DOPISI

Ve} na po~etnoj stranici do-padljivo dizajniran logo i p~e-lica koja nam eli dobrodo{licu.” Na ovom internetskom pred-stavljanju mo`ete doznati punoinformacija o p~elama i njihovimproizvodima (med, pelud, propo-lis), medovini, lije~enju p~eli-njim proizvodima, kao i pravil-noj primjeni p~elinjih proizvo-da. Na}i }e se tu i niz za-nimljivosti iz p~elinjeg svijeta,kao i poneki recept za pripremuodli~nih kola~a i slastica od me-da”, stoji na po~etku, a zatimse doma}in predstavlja: ”Na{eP~elarstvo bavi se uzgojem p~ela,proizvodnjom meda, propolisa,peluda, kao i proizvodnjommedovine. Na{a obitelj `ivi uZagrebu, u naselju Klaki uDubravi, a na{e p~elice nalazese u mjestu Kabalu u bliziniVrbove~ke Dubrave. Na tomeprostoru raste obilje cvjetnogbilja na livadama i u prostran-im {umama. Ovisno o vremen-skim prilikama i nekim drugim~imbenicima, vrca se vo}ni,bagremov, livadni (cvjetni), aponekad i {umski med ilimedljikovac. P~ele ne selimo, alipotra`nja na{ih potro{a~a poti~enas da razmi{ljmo o selidbi nakestenovu, kaduljinu i nekedruge pa{e. U prolje}e ovegodine u blizini p~elinjaka sijalismo heljdu, i osvojili doljespomenutu zlatnu licu. Kvalite-tu na{ih proizvoda potvr|uju ineke nagrade osvojene na do-ma}im i me|unarodnim ocjenji-vanjima meda: pro{le godine na{med od bjelogori~ne medljikena 10. ocjenjivanju meda uOsijeku osvojio je zlatnu `licu;na{ med od bagrema te je go-dine na Me|unarodnom ocje-njivanju meda u Semi~u uSloveniji osvojio diplomu i zlat-no priznanje, a kvaliteta na{egmeda prepoznata je i ove go-

dine na 11. ocjenjivanju medau Osijeku, gdje smo za med odheljde ponovno osvojili zlatnu`licu.”

Na vrhu stranice {iroki izborniks odrednicama: ”po~etna”,”med”, ”pelud”, ”propolis”,”medovina”, ”zanimljivosti”, ”re-cepti” i ”kontakt”. Posebno nasje privukla odrednica kojaupu}uje na medovinu. A tu,iscrpni prikaz svega {to p~elartreba znati o tome pi}u: odop}ih i povijesnih informacijado detaljno prikazanogtehnolo{kog postupka. Zaista,nesebi~no darivanje mukotrpnoskupljenog znanja i iskustva. Da-pa~e, kolega Milanko poziva dase samostalno poku{a proizvestimedovina, ali tako|er neodlu~nepoziva da mu se obrate na tele-fon ili e-mail.

Ovo je samo djeli} bogatihsadr`aja ove iznimne internetskeprezentacije, koja nam na naj-bolji na~in pokazuje kako setreba i na podru~ju marketingauklju~ivati u europske i svjetsketokove.

Dejan Kreculj, medija@hemo.net

Prva godi{njica P~elarske udruge ”Uli{}e”Pro{le godine, 3. prosinca,

odr`ana je Osniva~ka skup{tinaP~elarske udruge ”Uli{}e” izCiste Provo. O osnutku smo ve}trebali izvijestiti, ali smo radijepri~ekali prigodu i tako sa`elii minuli rad. Osnutak udrugebio je samo korak naprijed u

dotada{njem stanju p~elarenja uzapadnom dijelu Imotske kra-jine, koji primarno obuhva}ana{a udruga. Iako su se na{idjedovi i o~evi bavili p~elaren-jem i p~elama, to je bilo samoentuzijasti~ki i usputno do pri-je 15-ak godina, kad su donIvan Bili} i Toma Budi} svo-jim primjerom pokazali dap~elarenje ne mora biti tek ho-bisti~ko zanimanje. Njih su dvo-jica kao istinski altruisti izaljubljenici u prirodu po~etnici-ma darivali prve rojeve, prenosiliznanje i posve}ivali im svoje vri-jeme te su istodobno pred-stavljali p~elarenje i p~elarskepriozvode. Od tada se pove}avai broj p~elara i broj ko{nica.U udrugu je trenuta~no u~la-njeno oko 30 p~elara, a zasig-urno }e ih biti vi{e jer nisupropisani uvjeti ~lanstva, {to seti~e prebivali{ta ili nekog dru-gog ograni~enja suprotnogp~elarskim na~elima. Petnaestakp~elara razbacanih na 30-akkvadratnih kilometara djelovaloje pojedina~no i neorganizira-no s promjenljivim uspjehom.Ni{ta nije bilo organizirano, ni{tadogovarano, razmjena informa-cija i iskustava bila je mini-malna. Zato se nekoliko en-tuzijasta sastalo i odlu~ili smokako bi bilo korisno na bilokakav na~in okupiti p~elare ipotaknuti ih na bolju suradnjui tako izravno i posrednopobolj{ati rad svakog p~elara.Dru`e}i se s ostalim kolegamap~elarima prikupili smo potreb-ne dokumente i 3. prosincapro{le godine odr`ali Osniva~kuskup{tinu. Ve} nakon dva-tritjedna bilo je jasno da }e udru-ga nai}i na odobravanje i pot-poru jer smo se prvi put okupilinakon osnutka i odr`ali prvokorisno predavanje. Nakon to-ga slijedilo je jo{ nekoliko ko-risnih predavanja s temama ko-je su bile primjerene godi{njemdobu ili radnjama na p~elinjakukoje tek slijede. Naviknuli smo

Br. 12 - 2006

259

DOPISI

~lanove da se ~esto dru`e irazmjenjuju korisne informacije.Od po~etka, ostvarili smo do-bre veze s nama susjednimudrugama, pa tako gostujemojedni kod dugih kad se odr`ava-ju otvorena predavanja ili sli~nadoga|anja. @elimo istaknuti jakodobru suradnju s jedinicamalokalne uprave. Budu}i da djelu-jemo na podru~ju dviju op}ina,Op}ina Cista Provo i Op}inaLovre}, oba na~elnika poma`unam prema svojim mogu}nosti-ma, na ~emu im srda~no zah-valjujemo. Ina~e, Op}ina Lovre}pro{le je godine podijelila500.000,00 (petsto tisu}a kuna)poljoprivrednih poticaja, pa i zap~elarstvo. P~elarima je podi-jelila ko{nice s rojevima ili beznjih, a podijeljeno je oko 100ko{nica. Op}ina Cista Provododijelila nam je prostoriju zasjedi{te udruge koju polakoure|ujemo. Nadamo se da i os-tali kolege ostvaruju ovako do-bru suradnju s lokalnim vlasti-ma.

Udruga planira razviti aktivnos-ti i dodatno podu~iti ~lanstvokako bismo spremno do~ekivalinove izazove i nova isku{enja.Pozdravljamo sve p~elare LijepeNa{e sa eljom da budemo bo-lje organizirani, jer samo takomo`emo o~ekivati da nas sevisoko vrednuje, cijeni na{e sta-jali{te, trud i razmi{ljanje.

Medno!

Mirko Ljubi~i},predsjednik PU ”Uli{}e”

Menad`ment u p~elarstvuKroz kratak pregled stanja natr`i{tu p~elinjih proizvoda u zad-njem razdoblju mo`emo uo~iti

stanovit pad cijena. Poplava jef-tinijeg meda uvezenog iz zema-lja s jeftinijom radnom snagom,kao {to su Kina i Argentina,ima potresan u~inak na p~elareu na{oj zemlji bez obzira naveli~inu njihove proizvodnje.Naime, cijenom ispod tro{kovaproizvodnje na{ih p~elara. Padcijene meda uz istodobni porasttro{kova proizvodnje oduzelisu hrvatskim p~elarima dobit,mnogi su pred bankrotom iliodustaju od ove privredne grane.Jedini na~in da se namaknusredstva jest prihvatiti niske ci-jene okupljiva~a i punioni~ara.Jedini motiv zbog kojeg se uHrvatskoj p~elari nesebi~na jepredanost ovom napornom zan-imanju. Na`alost, ovo ne}epla}ati ra~une i najpredaniji }ebiti prisiljeni odustati od komer-cijalne proizvodnje. Samo p~elarihobisti, koji nisu zabrinuti zadobit, mogu opstati unato~ ci-jenama meda i zanemaruju}i re-alnu situaciju na suvremenomtr`i{tu.

Ako govorimo o tome tko ula`eu p~elarsku industriju, mo`emovidjeti da su samo punioni~arii distributeri proizvoda spremnina velika ulaganja. Samo tomobliku p~elarske industrije bankesu spremne posuditi novac.P~elari su osu|eni zavla~iti rukuu vlastiti d`ep. Naravno, pos-toje oblici zajma, kao lizingugovor za nabavku kamiona, alinov~arske ustanove stidljivookre}u le|a p~elarima koji poslu-ju na vlastiti rizik.

Osnovni poslovni postulati za-htijevaju stalno mijenjanjeposlovne politike, pa su i komer-cijalni p~elari prisiljeni prihvati-ti nova pravila kako bi opstali.Hrvatski p~elari su, kao i svipoljoprivrednici, nau~ili ivjeti uskladu s prirodom i u`ivati uplodovima koje nam ona pru`a,

a laktarenje i borba s konkuren-cijom na tr`i{tu prepu{teni sumanjem broju velikih ot-kuplji-va~a. U tekstu koji slijedi imat}ete prigodu pogledati osnoveposlovanja i natuknice za kon-trolu tro{kova proizvodnje i pro-dajnih cijena, kako bismopove}ali profitabilnost kroz do-danu vrijednost proizvoda i us-luga.

Prvo {to p~elar mo`e posti}i jestpove}ati proizvodnju meda nasljede}e na~ine:- Postavljanjem p~elinjaka naodgovaraju}e lokacije (selid-bom). P~ele }e najvi{e medaproizvesti u najboljim pa{nimprilikama, jer je podjednakava`nost p~ele i biljke zaproizvodnju meda. Tako|er jepotrebno odabirati lokacije nakojima pa{a {to du`e traje.

- Odre|ivanjem glavne godi{njepa{e. Potrebno je unaprijedisplanirati kada se i na ko-jem podru~ju pojavljuje glav-na pa{a. P~elari moraju osi-gurati optimalno jake zajed-nice kako bi postigli najboljuproizvodnju. U tom razdobljune smije se pove}avati brojzajednica na {tetu prinosa me-da.

- Prihrana {e}ernim i peludnimpoga~ama ili sirupom. P~elaritrebaju osigurati pripremnirazvoj zajednica 6 tjedana pri-je glavne pa{e. To }e osigu-rati veliki broj p~ela prikladnedobi za skupljanje nektara urazdoblju glavne pa{e.

- Kontrola rojenja. O posljedica-ma rojenja smo obavije{teni.Jedna jaka zajednica }eproizvesti dvostruko vi{e me-da nego dvije slabije zajed-no. Najvi{e meda dolazi iz za-jednica koje imaju najvi{e sku-plja~ica. Zajednica koja se ro-jila skupit }e prosje~no 10kilograma meda manje, od za-jednice koja se nije rojila.

Hrvatska p~ela

260

DOPISI

- Dr`anje prikladnih matica.Mlade matice su u stanju le}ivi{e jaja, te proizvode vi{emandibularnog feromona kojispre~ava rojenje. Manje je za-jednica bez legla, odnosno nes-taju izmjenjuju se matice odstrane zajednice.

- Pravodobno pro{irivanje. Do-davanje praznog sa}a smanju-je pojavu rojenja, a njegovaprisutnost ohrabruje p~ele naskuplja~ke aktivnosti. Tako|erosigurava prostor za nektarkoji }e kad postane med, za-uzimati mnogo manje prosto-ra.

- Smanjiti nepotrebnu proizvod-nju voska. Vosak je p~elamaizrazito skup i potrebno jesprije~iti izgradnju suvi{nog idivljeg voska. Gradnju sa}atreba povjeriti rojevima koji}e kvalitetno i brzo izgraditiokvire.

- U~inkovita borba s bolestimai nametnicima. [teto~ine inametnici mogu znatno sma-njiti veli~inu populacije p~ela,{to se preslikava i u proizvod-nji meda.

P~elar svoje prihode mo`epove}ati tako|er sni`enjem ci-jene i smanjenjem svojih tro{ko-va tijekom proizvodnje. P~elarbi jedino trebao pove}avatitro{kove za obrazovanje i iz-dvajanja za noviju literaturu.

- Sni`enje tro{kova p~elarskihpotrep{tina. Ovo je mogu}eposti}i na dva na~ina- nabavomrabljene opreme i nabavomnedovr{enih (nesastavljenih,neobra|enih) ko{nica. Budu}ida svake godine dio p~elaraizlazi iz posla, mnogo sep~elarskog materijala mo`eprona}i na tr`i{tu. No, u obzirtreba uzeti i mogu}nostpreno{enja zaraze na vlastitip~elinjak, ako su okviri s le-glom i zara`eni.

- Sni`enje tro{kova rada sko{nicama. Sni`avanje tih,uklju~uje mnoge tro{kove, kao{to su, gorivo za vozila, odje}a,vrijeme i trud, zaposlenici.Smanjivanje bespotrebnog ot-varanja ko{nica jedan je odnjih. Na primjer leglo nijepotrebno pregledavati iz mjese-ca u mjesec, ve} je dovoljanjedan pregled u rano prolje}ei u jesen. Neposredan na~inda se utvrdi zdravstveno sta-nje zajednice, kao {to je pre-gled situacije na letu, jest al-ternativa u mjesecima izme|upregleda.

- Upotreba alternativnih izvoraenergije. Kori{tenje plina ilielektri~ne struje za pretapa-nje okvira i topljenje voska teza dekristalizaciju medanepotreban je tro{ak. Kori{te-njem sun~anog topionika istaklenika sni`ava se tro{ak.

Kada ste snizili cijenu proizvod-nje, jedino {to je preostalo u~ini-ti p~elarstvo profitabilnim jestpove}anje prodajne cijene. Neko-liko je na~ina koji su primarnovezani za tr`i{te. Klju~no je pro-davati med izravno potro{a~u teizbjegavati posrednika i proda-ju na veliko, {to ne bi trebalopredstavljati veliki problem.Udru`ivanjem nekolicine p~elarai otvaranjem minitrgovine sp~elinjim proizvodima jedno jeod rje{enja. Treba razmotriti iopciju prodaje preko interneta,koja je 2004. godine u agro-biznisu imala 10% od ukupnesvjetske trgovine.

Ne treba se ustru~avati proda-vati kvalitetan lokalni med povi{oj cijeni, jer su cijena ipru`ena usluga vrijedni toga.Ako kupac iznosi primjedbukako je mogu}e kupiti jeftinijimed u trgovini, potrebno mu jeobjasniti prednosti kupnjelokalnog meda. Prodajte med

razli~itih biljnih vrsta jer jenjihova prodaja ujedno i pozivkupcima. Nudite med porazli~itim cijenama i u razli~itimpakovinama, koje omogu}avajuprodaju po cijenama i vi{imod uobi~ajenih. Kod prodaje jepotrebno isticati egzoti~ne okuse,antioksidantna i ostala ljekovi-ta svojstva.

Prodaja proizvoda s dodanomvrijedno{}u je dodatni izvor pri-hoda. Primarni proizvodi kaomed, vosak, pelud i propolis,mogu se prodavati u prirodnomobliku. Kombiniranjem mje{avinaprimarnih proizvoda dodajemoim novu vrijednost. Drugi prim-jeri takvih proizvoda su med sorasima, lje{njacima, gro`|ica-ma, kakaom itd. Pi}a na bazimeda, kao medovina i medica,kupcima su posebno zanimljivii zato posti`u visoke cijene. Pos-toje mnogi proizvodi koje p~elarinikada ne vide kao izvor pri-hoda. Vosak se mo`e izravnoprodavati u raznim oblicima.Takva prodaja zacijelo ne}e po-stati zgoditak, ali }e pokriti diotro{kova i privu}i odre|enekupce.

Izravnom i inovativnom proda-jom p~elari su u stanju pobudi-ti potrebu za medom kod ku-paca, za {to nije potrebno vi{eod stola s tr`nice i zanimljivognatpisa. Jedno je sigurno, da bis-mo p~elarstvo u~inili profitabil-nim potrebno se slu iti svim raspo-lo`ivim sredstvima, kako bi sepove}ala razlika izme|u prodajnecijene i tro{kova proizvodnje.Ponekad je potrebno prepoznatida nije sve u napornom radunego i u pametnim potezima.Tr`i{te meda je pokraj vas i spa-va. Potrebno ga je samo probu-diti i poput leptira }e `ivnuti iu`ivati u slatkim proizvodima.

Ton~i Prnjak

NAJAVE

Bjelovarski sajamdru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u za organiziranjesajmova i izlo`bi Bjelovar, Dr. Ante Star~evi}a 8Sajamski prostor GudovacTel: 043/237-321, Fax: 043/237-322www.bj-sajam.hr, e-mail: bjelovarski-sajam@bj.t-com.hrMati~ni-porezni broj: 01190652,Broj ra~una: 2402006-1100004959

POZIV ZA SUDJELOVANJE NA 3. P^ELARSKOM SAJMU

Po{tovani,Pro{le godine Bjelovarski sajam d.o.o. i koordinacija udruga p~elara Bjelovarsko-bilogorske `u-panije uz suorganizaciju Hrvatskog p~elarskog saveza i Hrvatskog sto~arskog centra priredili su4. i 5. velja~e ove godine 2. p~elarski sajam, koji je izazvao neo~ekivano veliko zanimanje. Sa-jam je posjetilo vi{e od 5 tisu}a posjetitelja, od kojih 3 tisu}e p~elara iz svih dijelova Hrvatske,a sudjelovalo je oko 50 izlaga~a gotovo iz svih `upanija te Bosne i Hercegovine. U stru~nomdijelu odr`ano je 15-ak izlaganja najpoznatijih p~elarskih stru~njaka iz Hrvatske, Srbije i CrneGore, Slovenije i Bosne i Hercegovine.Na temelju analiziranih rezultata odlu~eno je da sajam postane tradicionalan, s time da se stal-no radi na njegovu pobolj{anju te da preraste u {iri regionalni p~elarski sajam. Koliko znamote prema ve} sada pokazanom zanimanju, o~ekujemo da }e na sajmu nastupiti mnogo vi{e izlaga~aiz zemlje i inozemstva nego pro{le godine.Tre}i p~elarski sajam odr`at }e se u organizaciji Bjelovarskog sajma, Hrvatskog p~elarskog savezate pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, {umarstava i vodnog gospodarstva, 3. i 4.velja~e sljede}e godine na Sajamskom prostoru Gudovac u tri paviljona i na otvorenome pros-toru. Izlo`beno prodajni dio sajama odr`at }e se u Paviljonu 1 i na otvorenome prostoru, Sa-jam opreme u Paviljonu 2, a stru~ni skupovi u Paviljonu 4 (Aukcijska dvorana) te u Velikoj iMaloj dvorani (Paviljon 1).Za izlaga~e ove godine odlu~ili smo uvesti malu naknadu kako bismo pokrili tro{kove organi-zacije sajma te skup podignuli na razinu koju o~ekuju i izlaga~i iz susjednih zemalja. Odredilismo jedinstvenu cijenu {tandovskog mjesta u paviljonima 1 i 2 te na otvorenome prostoru uiznosu od 800 kuna, naknadu za elektri~nu energiju, vodu i unos u sajamski katalog po 100 ku-na + PDV.Paviljon 1 bit }e opremljen OCTANORM elementima povr{ine 3x4 m2, infopultom i stolom s~etiri stolice. Namijenjen je prodaji meda, p~elinjih proizvoda, izlo`bi i predstavljanu udruga teprehrambenim proizvodima i sli~no.Paviljon 2 bio bi opremljen sklopivim stolovima i pomo}nim sjedalicama, a {tandovsko mjestobilo bi veli~ine 4x5 m2, namijenjeno je uglavnom prodaji opreme i sli~ne robe.Otvoreni prostor predvi|en je za sve ostale izlo`be bez ograni~enja prostora.Cijena kataloga sa stru~nim izlaganjima je 30 kuna, a ulaznica za posjetitelje 10 kuna.Izlaga~ mo`e uzeti vi{e izlo`benih {tandova.Va{e prijave o~ekujemo do 5. sije~nja sljede}e godine ili do prodaje {tandovskih mjesta. Obratite nam se za sve dodatne informacije (Odjel marketinga – Slunjski ili ^au{)tel.: 043/237-321, fax.:043/237-322 e-mail: bj.sajam.marketing@hi.t-com.hr.

Za Hrvatski p~elarski savez Direktor SajmaMartin Kranjec Zlatko Salaj, dr. vet. med.

Br. 12 - 2006

261

NAJAVE

Zbog promjene programa i mjesta odr`avanja X. Hlebinskih susreta objavljujemoizmjenjeni poziv za tu manifestaciju.

P O Z I VP~elarska udruga ”Lipa” iz Koprivnice, kao organizator, i Hrvatski p~elarski savez, pozivaju sve p~elare Li-jepe Na{e na X. Hlebinske susrete u povodu dana sv. Ambrozija – na{eg za{titnika u nedjelju 10. pro-sinca 2006. u PETERANCU, rodnome mjestu Josipa Bel~i}a, velikana hrvatskog p~elarstva

Program susreta:09 sati Otvorenje p~elarske izlo`be 10 sati Polaganje vijenca na grob Josipa Bel~i}a 10,45 sati Procesija do crkve s p~elarskim zastavama i znamenjima11 sati Sveta misa uz posvetu novih zastava 12 sati Prigodan govor predstavnika Koprivni~ko-kri`eva~ke

- obilje`avanje 100. godi{njice ro|enja Josipa Bel~i}a - okrugli stol o prigodnoj temi

14,00 sati Sve~ani i bogati ru~ak

-Mogu}nost kupnje p~elarskih potrep{tina-Mogu}nost narud`be odora p~elara P~elarskog reda sv. Ambrozija-Kotizacija iznosi 90,00 kuna po osobi i molimo da je uplatite do 6. 12.– kopija uplatnice slu`i kao ulaznica

P~elarska udruga ”Lipa”, Koprivnica`iro-ra~un: 2386002-1100512889poziv na broj: 10. 12. 2006

Kontakt osoba:g. Tomislav Vrban, tel. 048-626-429, mob. 098-421-731g. Josip [krinjar, tel. 048-861-097, mob. 098-954-2311g. Martin Petri~ec, tel. 048-671-386, mob. 091-574-8797

SUSRETI U POVODU OBILJE@AVANJA 100. OBLJETNICE RO\ENJA JASIPA BEL^I]A IZNIM-NO SE OVE GODINE ODR@AVAJU U PETERANCU, RODNOM MJESTU JOSIPA BEL^I]A

O~ekujemo Vas uz pozdrav MEDNO!

4. P^ELARSKI DANI U VINKOVCIMA

P~elarske udruge Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske `upanije, Savez p~elara Osje~ko-baranjske `u-panije, Hrvatski p~elarski savez, Hrvatska p~elarska akademija, Sveu~ili{te J.J. [trosmajera, Poljoprivrednifakultet iz Osijeka i Vinkovaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski

zavod iz Vinkovaca, Zdravstvena i veterinarska {kola dr. Andrija [tampar iz Vinkovaca

ORGANIZIRAJU

4. Me|unarodni p~elarski sajam opreme ip~elinjih proizvoda i stru~no znanstveni skup

koji }e se odr`ati 9., 10. i 11. o`ujka sljede}e godine na prostoru [portskog kompleksa Lenije uVinkovcima, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede {umarstva i vodnoga gospodarstva,

Vukovarsko-srijemske`upanije i Grada Vinkovaca.

Sajam }e otvoriti ministar poljoprivrede gospodin Petar ^obankovi}.

Hrvatska p~ela

262

Br. 12 - 2006

263

NAJAVE

4. P~elarski dani u Vinkovcima - Me|unarodni sajam opreme ip~elinjih proizvoda

NATJE^AJ

Za:

najkvalitetniji p~elinji proizvod

najkvalitetniji proizvod koji se ubraja u p~elarsku opremu

najbolju inovaciju u proizvodnji p~elarske opreme i oplemenjivanju p~elinjih proizvoda.

Natjecanje je me|unarodno, pa na njemu sudjeluju predstavnici raznih zemalja.Proizvod se mora izlo`iti na 4. P~elarskim danima, koji se odr`avaju 9., 10. i 11. o`ujka 2007.godine u Vinkovcima.Organizacijski odbor 4. P^ELARSKIH DANA sastavio je Odbor za provedbu natje~aja, koji }eodabrati tri najkvalitetnija proizvoda iz svake natjecateljske kategorije.

NATJE^AJ

Za opremu koju }e izraditi hrvatski proizvo|a~i – Hrvatska oprema u p~elarstvu.

Natjecati se mogu svi proizvo|a~i pravovaljano registrirani kod ovla{tenih tijela u Hrvatskoj, aprijaviti se mo`e svaki proizvod namijenjen kori{tenju u p~elarstvu.Posebno }e se cijeniti slo`enost proizvoda, a tako|er njegova ekonomi~nost i jednostavnost zarukovanje.

Proizvod se mora izlo`iti na 4. P~elarskim danima 9., 10. i 11. o`ujka 2007. godine u Vinkovci-ma. Organizacijski odbor 4. P~elarskih dana sastavio je Odbor za provedbu natje~aja, koji }e i-zabrati tri najkvalitetnija proizvoda, a svrha je ovoga skupa poticati proizvodnju izvorne hrvatskeopreme u p~elarstvu kako se ona ne bi trebala uvoziti, a tako|er zbog otvaranja novih radnihmjesta.

Odabranim proizvodima, zapravo njihovim proizvo|a~ima dodijelit }e se priznanja i nov~ane na-grade nakon zavr{etka skupa.

O natje~ajima se mogu dodatne obavijesti dobiti kod Drage Josipovi}a, predsjednika Udrugep~elara ”Nektar’’ Vinkovci, J.S. Reljkovi}a 17, 32281 Ivankovo;telefon: 032/377-283, mob. 098/167-0304ili na e-mail: drago.josipovic@vk.t-com.hr

Za Organizacijski odbor:Drago Josipovi}

NAJAVE

^lanovi Hrvatskog p~elarskog saveza pla}aju ~lanarinu preko p~elarskih udruga. Pret-plata za ne~lanove iznosi 320,00 kn, a za inozemstvo 60 EURA. Cijena pojedinog bro-ja za tuzemstvo iznosi 30 kuna. asopis izlazi jedanput mjese~no. Pretplatu prima Hrvats-ki p~elarski savez, broj `iro ra~una 2484008-1100687902. ^asopis se tijekom godine nemo`e otkazati. Rukopisi se ne vra}aju. Naklada 3.000 primjeraka. Tisak "GANDALF"

Ivan Vener, legenda p~elarstva, najve}i i najpoznatiji velep~elar na podru~juJugoisto~ne Europe, nakon {est desetlje}a nemjerljive ljubavi koju je pru`aotim plemenitim kukcima, u 85. godini `ivota, 25. listopada ove godine za-uvijek je napustio svoj p~elinjak u sremskom selu Kupinovu. Svoje gole-mo znanje nesebi~no je prenosio p~elarima, od svjetskih kongresa Apimnodi-je u Ma|arskoj, Francuskoj, Gr~koj, Australiji i Brazilu, do skupova uLjubljani, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu ili Skoplju i kroz uvijek zapa`ene~lanke u ”P~elaru” i ”Hrvatskoj p~eli”. Poznat i priznat u~inio je da nje-gova p~elarska farma s vi{e od 1000 ko{nica postane mjesto okupljanja

mnogih p~elarskih stru~njaka i prakti~ara i svojevrsno sveu~ili{te na kojem su generecije stu-denata iz zemlje i inozemstva do`ivjele pravo p~elarstvo.

Dejan Kreculj

U ^akovcu, 30. listopada ove godine u 52. godini `ivota iznenada nas je napustio p~elarIvan [antolin. Bio je ~lan P~elarske udruge „Agacija“ iz ^akovca, ~lan Hrvatskog p~elarskogsaveza, vrstan p~elar i dobar prijatelj.Pokojni Ivan puno je pridonio radu Udruge, a posebice kao ~lan Upravnog odbora. Svojedugogodi{nje iskustvo prenosio je na sve nara{taje i zato mu vje~na hvala.

Tajnik P~elarske udruge „Akacija“Bo`o Posedi

IN MEMORIAM

Plan predavanja i tribina za sezonu 2006./2007. P~elarskog dru{tva Zagreb

Petak, 08. prosinca 2006. – Proslava dviju obljetnica: 110. godina organiziranog p~elarenja u gradu Zagre-bu i 40. obljetnica P~elarskog dru{tva „Zagreb“

Petak, 15. prosinca 2006. – TRIBINA – Opasnosti iz {e}eraPetak, 22. prosinca 2006. – Damir Zano{kar – Medun, pa{e i uvjeti p~elarenja u Gorskom KotaruPetak, 29. prosinca 2006. – TRIBINA – Mini izlo`ba p~elinje opreme, zakuska i dru`enjePetak, 05. sije~anj 2007. – Zlatko Tomljanovi} dr. vet. med – Nove spoznaje o bolestima p~elePetak, 12. sije~nja 2007. – TRIBINA – Osnove p~elarenja (i za gra|anstvo)Petak, 19. sije~anj 2007. – mr. sc. Josip Lon~ar dr. med. – P~elinji proizvodi i ljudsko zdravljePetak, 26. sije~nja 2007. – TRIBINA – Osnove p~elarenja (i za gra|anstvo)Petak, 02. velja~e 2007. – Ivan Koler – Uzgoj matica za vlastite potrebePetak, 09. velja~e 2007. – TRIBINA – Osnove p~elarenja (i za gra|anstvo)Petak, 16. velja~e 2007. – Gordan Zovko – P~elarenje velikim brojem ko{nicaPetak, 23. velja~e 2007. – TRIBINA – Dezinfekcija i ~i{}enje opreme, bu{enje, u`i~avanje i uvo{tavanjePetak, 02. o`ujak, 2007. – Skup{tina p~elarskog dru{tva ZagrebPetak, 09. o`ujak, 2007. – TRIBINA –Rotiranje nastavaka i priprema za pa{uPetak, 16. o`ujak, 2007. – mr. sc. Dra`en Lu{i} – Ekolo{ko p~elarenje

Tijekom realizacije plana predavanja i tribina mogu}a su odre|ena odstupanja i zamjene predava~a i tema.

Sva predavanja i tribine odr`avaju se u dvorani Mjesne samouprave Gajevo, Augusta Prosenika 9 naJarunu - PETKOM s po~etkom u 17,30 sati

Hrvatska p~ela

264

od 1955.OTKUPLJUJEMO

KONTINENTALNE VRSTEMEDA, CVJETNI PRAH I

PROPOLIS,A PLA]AMO ODMAH

ZAINTERESIRANI SMO ZADUGORO^NU SURADNJU!

Tina Ujevi}a 7, Velika Goricatel. 01/6216-444mob. 098/351-090

PROIZVODNJA OPREMEZA P^ELARSTVO

Proizvodimo:ko{nice LR, A@ i Farar;

nukleuse; mati~ne re{etke;razmake; spojke za

nastavlja~e

Pogon ^azmaGornji Draganec 117Tel./fax 043/776-062

A P I SP E T R I N J A

Prodajem tonu meda od kadulje. Cijena po dogovoru.GSM. 098/618-192

Prodajem propolis i vosak.Tel. 032/580-119

Prodajem nove LR ko{nice, u kompletu ili u djelovima,snelgrove daske i sakuplja~e peluda u podnici.GSM. 098/9619-770

Prodajem mlin za {e~er.Tel. 051/691-378

Prodajem kamion MB 12 13, registriran za p~elarstvo.GSM. 091/3306-197

Prodajem 5-okvirne LR nukleuse sa mladim selekcioni-ranim maticama od 1. travnja 2007. godine.GSM. 098/1806-799

Prodajem kamion TAM 5000 sa 48 A@ grom ko{nica,12-okvirnih, 18 ko{nica punih, sa vrcaonom.GSM. 098/295-074

Prodajem 16 nastavlja~a 11 okvirnih sa p~elama.Tel. 053/573-305

Prodajem snelgrove daske za dvomati~no p~elarenje iskida~e cvjetnog praha.GSM. 091/566-88-14

Prodajem ili mjenjam nove ko{nice A@ 12 grom zakamion sa duplom kabinom do 3.500kg nosivosti.Tel. 048/622-767GSM. 095/8196-988

Prodajem kamion Zastavu 450 sa kontejnerom na ski-danje, popunjen sa 50 nastavlja~a.Tel. 01/3362-378