PROGRAM KULTURE U SVIBNJU 2017.

Gospođa Koraljka Sopta iz Službe za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture uručila nam

je 13. travnja 2017. donaciju vrijednih knjiga povodom uskrsnih blagdana. U petak, 5. svibnja

2017. odabrali smo jednu knjigu i ugostili Zvjezdanu Palčok Gaćina, odgojiteljicu iz DV

Jadran iz Zadra. Ona je oko sebe okupila djecu zainteresiranu za priču. Pročitala im je priču

„Muka malog vuka“ Renata Baretića. Učenici su sa velikim zanimanjem pratili doživljaje

malog vuka kojemu nije bilo jasno zašto ga se boje i gospođa sa crvenom kapicom, tri stara

prasca, ostarjele koze i druge životinje. Svi oni sjećaju se njegovog proždrljivog i strašnog oca

te ih je mali vuk uvjeravao kako on neće biti takav. Uz ovu priču smo se prisjetili mnogih

bajki koje smo pročitali u djetinjstvu – Crvenkapice, Vuka i sedam kozlića, Vuka i tri

praščića… Učenicima su se osobito svidjele ilustracije Davora Šunka. Na kraju smo oslikali

pročitanu bajku i ukrasili pano učionice. Uz dobru knjigu i u ugodnom društvu zaboravili smo

da vani pljušti kiša i bilo nam je toplo oko srca.

Naša stalna gošća Martina Domaćinović iz Knjižnice Vladimira Nazora posjetila nas je i 10.

svibnja 2017. Učenicima je pročitala zanimljivu i lijepo oslikanu priču Marcusa Pfistera „Riba

duginih boja“. Ribica je imala srebrne ljuske te je bila najljepša od svih. Ta jedinstvena

ljepota negativno je utjecala na njezino ponašanje. Na kraju je naučila važnu životnu lekciju

da je sreća u dijeljenju. Svi smo se složili da je u životu zaista tako i raspravljali o dijeljenju s

drugima. Potom su učenici izrađivali svoje jedinstvene i čudesno lijepe ribe oblikujući papir u

boji. Tijelo ribe načinjeno je prema obrisu dlana učenika. Ove prekrasne sjajne ribice polako

su nas uvele u ljeto koje nam uskoro dolazi. Naša bibliotekarka Martina, učenici, učiteljice i

poneki roditelj podijelili su danas čarobne trenutke uz dobru priču i kreativan rad te smo svi

bili sretni.

17. svibnja 2017. učenici su naučili puno toga o životinjama, o ponašanju u Zoološkom vrtu i

pri tome se odlično zabavili uz stručno vodstvo edukatorice Marije Starčević. Tema današnje

edukativne radionice bila je „Zubi kod životinja“. Voditeljica je pokazala lubanju najmanjeg

jelena na svijetu, biljojeda čiji su zubi prilagođeni biljnoj prehrani (podjednake su veličine).

Potom smo vidjeli zube kojota koji je mesožder pa ima velike zube sjekače i velike očnjake.

Učenike je impresioniralo zubalo otrovne zmije gabonske ljutice koja ima najduže očnjake, a

gornja i donja čeljust se mogu odvojiti te tako zmija može progutati plijen mnogo veći od

njenih usta. Dojmljiv je i slonov zub – velik kao što i priliči slonu. Saznali smo da slon ima

samo 4 zuba i 2 kljove koje mu služe za obranu od napadača, npr. lavova. Kad ostari, zubi mu

ispadnu. Jelen se pak štiti rogovima. Iznenadilo nas je da majmuni ne smiju jesti banane jer

one sadrže previše šećera koji teško probavljaju. Jedu ptičja jaja, grane, lišće a obožavaju

crveni luk i poriluk. Čeljust im je jaka upravo zbog prilagodbe na takav način prehrane.

Naučili smo da se ne preporuča čimpanzi smijati u lice jer za njega pokazivanje zubi znači

izazivanje na dvoboj te nas može gađati nečim što ima neugodan miris. Iako majmuni znaju

često moliti hranu, posjetitelji moraju znati da se životinje u Zoološkom vrtu ne smiju hraniti.

Postoje djelatnici koji za njih sastavljaju jelovnik. Učenici su saznali kako se životinjama čiste

zubi. Nekima je potrebno zube popravljati pa to čine veterinari. Najčešće se zubi kvare

morskim lavovima pa im ih veterinari svakodnevno pregledavaju. Ptice imaju kljun a zube

nemaju. Pohvalili su se učenici koji vode brigu o svojim zubima i redovito ih popravljaju kod

stomatologa. Naravno, svakodnevnu higijenu zubi provode svi. Nakon zanimljivih saznanja i

pregledavanja zubi različitih životinja uslijedila je igra memory kroz koju su učenici povezali

životinju s nečim vezanim uz nju. Opet smo puno toga naučili: dikobraz ima bodlje koje ga

štite od neprijatelja, klokan istovremeno ima tri mladunca – jednog u tobolcu, jednog u trbuhu

a jednog koji skakuće oko klokanice i uvijek se zove Joey. Klokanima veliki i čvrsti rep služi

kao odskočna daska. Potom smo saznali da postoji veliki panda koji jede samo bambus i

crveni panda koji jede puno toga. Zec jede mrkvu i ima velike uši kako bi bolje čuo i tako se

što brže sakrio od neprijatelja. Iz gusjenice se razvija leptir koji se hrani sokom iz cvijeća.

Zebra je crna i ima bijele pruge koje je štite. Antilopa ima rogove cijeli život. Koka nese jaja i

iz oplođenih se razvija pile. Ne može letjeti. Kod ptica je zanimljivo da majkom smatraju

onoga koga prvog ugledaju. Bebe tuljani se razlikuju od odraslih tuljana po bijeloj boji kako

bi se što bolje sakrili od polarnih medvjeda. Tuljane grije debeli sloj sala. Lane ima pjegice

koje ga štite od neprijatelja a odrasli jelen ih više nema. Njega štite rogovi. Za lava je poželjno

da ima bujnu grivu. Lavovi žive u čoporu. U zagrebačkom ZOO-u je jedan mužjak i dvije

ženke. Ponosni smo što imamo i dva mladunca. Nakon poučnog memorya opisivali smo aru

koja jede lješnjake, bademe pa čak i puževe jer ima snažan kljun. Odlučili smo se maskirati u

are. Od raznobojnog papira učenici su napravili lijepe repove i velike kljunove. Potom smo

glumili ptice i smijali se. Naša gošća je svakom učeniku poklonila po dvije knjižice, jednu o

biljkama u ZOO vrtu a drugu o divljim životinjama (šišmišima). Zahvalili smo zanimljivoj

gošći i pozvali ju dan nam uskoro opet dođe.

24. svibnja 2017. u 15 h učenici Škole u bolnici izveli su kulturno-umjetnički program

„Naše zlatne zvijezde“

u prostoru Zavoda za onkologiju i hematologiju „Dr. Mladen Ćepulić“ Klinike za dječje

bolesti Zagreb u Ilici 197 na 3. katu.

Programom koji smo pripremali tijekom nastavne godine željeli su zahvaliti roditeljima,

djelatnicima škole i vrtića na podršci i trudu koji ulažu u poboljšanje kvalitete njihovih života

u bolnici.

Bogat kulturno-umjetnički program započela je Lana Artić, učenica 5. razreda škole u bolnici

interpretacijom pjesme Dragutina Tadijanovića “Da sam ja učiteljica“.

Potom je svoju ljubav prema školi iskazala Ivona Buzuk, učenica 7. razreda.

Nekad učenik škole u bolnici, sada srednjoškolac i uspješan glazbenik, Fran Markulin zadivio

je nazočne izvedbom dviju skladbi na gitari: „Careless whisper“ Georga Michaela i

„Hallelujah“ Jeffa Buckleya.

Četverogodišnji Leon Grahovac pokazao je da i on zna nešto o školi te je recitirao pjesmicu

„Abeceda“ i osvojio simpatije publike.

Njegov vršnjak Tristan Stankos pokazao je pjesmom i scenskim pokretima kako se vozi

bicikl.

Iz Virovitice je došla Ema Boljevčan, učenica 6. razreda i pokazala svoju zavidnu umjetničku

vještinu na violini te dokazala da je itekako zavrijedila brojne nagrade koje je do sad osvojila.

Izvela je Canzonettu Dore Pejačević i Vivaldijev koncert i oduševila sve nazočne.

Šestogodišnja Marta Biberdžić pokazala je da je potpuno spremna za školu interpretacijom

pjesme Grigora Viteza „Kako živi Antuntun“.

I njena vršnjakinja Vita Zekić zablistala je i pokazala svoje umjetničke sposobnosti

zvjezdanom interpretacijom Violettine pjesme koju je otpjevala na španjolskom jeziku.

Mia Končar, učenica 2. razreda škole u bolnici pokazala je da zna plesati i pjevati na

španjolskom i engleskom jeziku. Njezin prvi samostalni nastup bio je briljantan. Izvela je

dvije točke: „Duele el corazon“ Enrique Iglesiasa i „Rude“ grupe Magic.

Svakoj majci zatitralo je srce kad su na pozornici zasjele dvije zvijezde: Petra Šakota,

učenica 2. razreda škole u bolnici i njena prijateljica, srednjoškolka Lucija Dolić. Uz

emotivnu interpretaciju pjesme Vladimira Halovanića „Što se gdje krije“ otkrile su

nazočnima što se krije u majčinom oku. Vidljivo prijateljstvo između dviju djevojčica

pridonijelo je toplini i ljepoti izvedbe. A mislima je uz njih bila srednjoškolka Ivana

Franjković koja nije uspjela nastupiti.

Šestogodišnja Pia Miletić koja je na prošlogodišnjoj završnoj priredbi plesala balet ove se

godine istom strašću posvetila suvremenom plesu i uz pjesmu Taylor Swift „Shake it off“

pokazala da je zvijezda plesnog podija.

Potom je na pozornicu došao Petar Pavković, učenik 1. razreda škole u bolnici i

interpretacijom pjesme svog imenjaka Graše „Zlato moje“ ostavio bez daha sve koji su ga

slušali. Iako je pjevao svojoj majci, donio je emociju u srce svakoga od nas.

Prvi dio kulturno-umjetničkog programa završila je Sara Krilj, učenica 8. razreda škole u

bolnici, poznata kao umjetnica riječi. Za ovu prigodu odabrala je jednu od svojih brojnih

autorskih pjesama „Pisma o moru“ i lirski nas uvela u dugo očekivano ljeto.

U trenutku se bolnički hodnik pretvorio u modnu pistu. Uslijedila je dugo pripremana i s

nestrpljenjem očekivana modna revija. Uz Maroon 5 i Moves like Jegger iz učionice su

izlazili naši modeli – prekrasni, dostojanstveni, naše zlatne zvijezde! Glasan pljesak nije

prestajao i osmijesi nisu silazili s lica. Bilo je veličanstveno!

Naši učenici pokazali su što će se nositi u sezoni ljeto 2017. – majce kratkih rukava koje

je dizajnirala Nikolina Anušić, dizajnerica odjeće. Nikolina je Leina majka koja je danima

oslikavala majce po željama modela. Na modnoj reviji nije mogla biti jer je potrebna

svojoj kćeri ali pljesak i oduševljenje publike je čula. Pozdrave i čestitke dobila je putem

mobitela. Modne detalje osmislila je i izradila Rokova majka Sara Vidaković,

odgojiteljica i prava umjetnica. Danima je izrađivala nakit s puno ljubavi i rezultat nije

izostao. I njezin sin Roko, učenik 2. razreda škole u bolnici s ponosom je prošetao

modnom pistom.

Zahvalili smo gospođi Kseniji Gabrić iz Optomeda koja je sponzorirala ovaj modni

spektakl i gospođi Koraljki Sopta iz Ministarstva kulture za donaciju vrijednih knjiga uz

koje provodimo lijepe trenutke.

Naša Ema uručila je zahvalnice svim sudionicima programa, a ravnateljica OŠ Izidora

Kršnjavoga, gospođa Lidija Sosa Šimenc pohvalila je „Naše zlatne zvijezde“ i obećala

mikrofon i karaoke.

Na kraju je i voditeljica kulturno-umjetničkog programa, učiteljica Ljerkica Vinković dobila

buket cvijeća od Petra Orlića, učenika 5. razreda i bila je jako jako sretna.

Odjeću i modne detalje koje su nosili na modnoj reviji učenici su ponijeli sa sobom kao

nagradu za njihovo izvrsno predstavljanje javnosti.

31. svibnja 2017. ugostili smo Lutkarsku družinu „Zagrebenci“ koja je oduševila učenike,

njihove roditelje i djelatnike bolnice predstavom nastalom prema priči Karela Čapeka

„Poštarska bajka“. Lijepa scenografija, divne lutke, izvanredna gluma i predivni glasovi

glumaca očarali su publiku. Učenici koji su pročitali knjigu usporedili su je s kazališnom

predstavom. Oni mlađi su se zainteresirali za knjigu te je namjeravaju pročitati. Svi smo se

prisjetili što je važno napisati na omotnici pisma kako bi ono moglo doći na odredište i da

trebamo zalijepiti poštansku marku. Ujedno smo vidjeli što sve rade poštanski djelatnici u

pošti i raspravljali o zanimanju poštara. Dogovorili smo gostovanje za iduću školsku godinu i

zahvalili našim dragim gostima.

MALI KREATIVCI U SVIBNJU 2017.

3. svibnja 2017. – današnju radionicu posvetili smo najvažnijoj zvijezdi u našem Sunčevom

sustavu. Riječ je o SUNCU. Svjetski dan Sunca obilježava se diljem svijeta na današnji dan, 3.

svibnja. Toga dana upozorava se i na pojačanu sunčanu aktivnost pod parolom „Budi prijatelj

ozonu - ostani osiguran od Sunca“ kako bi se smanjila osobna upotreba kemikalija koje

oštećuju ozonski omotač. Ideja za obilježavanjem Dana Sunca potekla je od američkog

predsjednika Jimmya Cartera, a njegovo obilježavanje potiče i NASA. Jedan od glavnih

ciljeva je raditi na daljnjem razumijevanju interakcije između Sunca i Zemlje, posebno po

pitanju okoliša, s vjerom da će bolje razumijevanje ovih procesa pomoći znanstvenicima da

predvide aktivnosti Sunca, a time i vremenske uvjete na Zemlji.

Na početku radionice odigrali smo brzu igru asocijacije u kojoj je konačno rješenje glasilo

Sunce. Nakon otkrivanja skrivenog pojma prisjetili smo se zašto nam je Sunce tako važno i

koje su njegove glavne karakteristike. Sunce je izvor topline i svjetlosti, koja je potrebna

biljkama, životinjama i ljudima za život na Zemlji. Dakle, da Sunca nema, ne bi bilo ni života

na Zemlji. Sunce je zvijezda koja se nalazi u centru našeg Sunčeva sustava i gotovo je

savršena kugla. Djeca su vidjela i nekoliko projekcija na prijenosnom računalu o tome što se

sve dešava na Suncu. Na samom kraju radionice pročitali smo nekoliko zanimljivosti o

Suncu:

* Sunce je zvijezda.

* Sunčev sustav počeo se stvarati prije četiri i pol milijarde godina kada se ogroman oblak

svemirske prašine i plina urušio i stvorio Sunce. Planeti su nastali oko 10 milijuna godina

kasnije.

* Sunce se sastoji od vodika (najviše), helija, a ostatak uglavnom čine kisik, ugljik, dušik i

neon.

* Sunce je oko 330.330 puta veće od Zemlje.

* Kada bi promjer Sunca bio jednak visini odraslog čovjeka, Jupiter bi bio velik kao njegova

glava, a Zemlja bi bila malo veća od zjenice.

* Udaljenost Sunca od Zemlje iznosi 149 600 000 km.

* Sunčeva svjetlost predstavlja mješavinu svjetlosti svih boja. Mi tu mješavinu svjetlosti

vidimo kao bijelu.

* Vrijeme potrebno da Sunčeva svjetlost stigne do Zemlje je 8 min i 18 sekundi.

* Temperatura Sunca na površini iznosi 5505 ̊ C

* Za samo jednu sekundu, Sunce daje energiju 35 milijuna puta veću od struje što se čitavu

godinu proizvede u SAD-u.

* Sunce je magnetski aktivna zvijezda. Ona održava jako i promjenjivo magnetsko polje, koje

izaziva mnoge pojave: Sunčeve pjege (područja na Suncu sa nižim temperaturama), Sunčeve

baklje (velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi), Sunčev vjetar (struja električki nabijenih

čestica koje su izbačene iz atmosfere Sunca. Sunčev vjetar uzrokuje polarnu svjetlost)...

* Očekivani životni vijek Sunca: vjerojatno će proći još 5 milijardi godina prije nego što

Sunce počne odumirati.

10. svibnja 2017. – Sutra se obilježava Svjetski dan pisanja pisama pa su djeca na početku

dobila kovertu u kojoj se nalazilo desetak rečenica. Kako bi zadatak bi što zanimljiviji,

rečenice su bile izrezane. Djeca su morala od dobivenog materijala sastaviti pismo. Nakon

uspješno obavljenog zadatka započeli smo razgovor o pismima i jesu li oni ikada u životu

nekome napisala pismo. Više je bilo negativnih nego pozitivnih odgovora. Zašto je tome

tako? Nekadašnja pisma i rukopise zamijenili su mailovi, SMS i MMS poruke, društvene

mreže i sl. Ne tako davno, pisma i razglednice su se koristile za prenošenja poruka, za

dopisivanje s voljenim osobama, za javljanje roditeljima i prijateljima, za čestitanje rođendana

i blagdana… Gdje je nestao ovaj predivan običaj? Komunikaciju smo, kao i mnoge druge

bitne segmente osobnog i društvenog života, preselili u digitalno okruženje. Više gotovo i ne

razgovaramo, telefonski i osobni kontakt zamalo su postali komunikacijske metode iz nekih

prošlih vremena. Sada samo tipkamo i tipkamo… Zaboravljajući pisati, zaboravljamo li i

doista misliti? Zašto bismo gubili vrijeme na pisanje pisama, kad svaku poruku

pošaljemo bilo gdje u svijet u svega nekoliko sekundi? Ovako razmišljaju mlađe generacije

koje nisu imale tu privilegiju da im poštar pozvoni na vrata i uruči željno očekivano pismo

voljene osobe. A tek čestitke za Božić koje su svake godine bile neizostavan dekor ispod

novogodišnjih jelki! Posebnost pisama je ta što su ona materijalna, opipljiva i kroz njih

možemo osjetiti energiju i emocije osobe koja ih je poslala.

Upravo je i cilj obilježavanja Svjetskog dana pisanja pisama skrenuti nam svima pozornost na

važnost i prisnost komunikacije kroz rukom napisano pismo. Na kraju radionice smo se

dogovorili da ćemo barem jednom godišnje nekome poslati pismo, razglednicu ili čestitku.

24. svibnja 2017. – Republika Hrvatska je država koja obiluje prirodnim ljepotama. Jedni od

tih ljepota su i parkovi. U Hrvatskoj ih ima mnogo, manjih i većih. Vodeći se tom činjenicom

današnja radionica posvećena je parkovima u našoj državi. Naime, na današnji datum, svake

godine obilježava se Europski dan parkova. Obilježavanje Europskog dana parkova inicirano

je od strane Federacije EUROPARC s ciljem podizanja svijesti o zaštićenim područjima i

parkovima. Prvi je put obilježen 1999. godine kad je organiziran širok spektar aktivnosti u

zaštićenim područjima, s naglaskom na važnost zaštite prirode. Ovaj datum odabran je kao

sjećanje na “postanak” prvih europskih nacionalnih parkova – devet nacionalnih parkova u

Švedskoj, proglašenih 24. svibnja 1909. godine.

U Hrvatskoj ima 8 nacionalnih parkova i 10 parkova prirode. Nacionalni parkovi obuhvaćaju

prostrana i pretežno neizmijenjena područja kopna i/ili mora s jednim ili više očuvanih eko

sustava. Otočni nacionalni parkovi su Kornati, Brijuni i Mljet, a parkovi koje karakterizira

zanimljivost krške hidrografije i morfologije su Plitvička jezera i Krk, dok su Risnjak,

Paklenica i Sjeverni Velebit planinski nacionalni parkovi. Parkovi prirode su prostrana

prirodna ili dijelom kultivirana područja kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima od

međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim,

kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. Planinskih parkova prirode ima

6 i to su: Velebit, Biokovo, Medvednica, Papuk, Učka te Žumberak-Samoborsko gorje. Jedini

otočni park prirode je Telašćica. Kopački rit i Lonjsko polje su parkovi prirode nizinsko-

poplavnih područja, a park prirode Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj.

Zagreb je grad prepun prelijepih parkova pa smo spomenuli nekoliko parkova u Zagrebu u

kojima se može uživati: Zrinjevac, Tomislavac, Botanički vrt, Maksimir i brojni drugi.

Parkovi su oaze zelenih površina prepunih cvijeća i leptira pa smo za kraj današnje radionice

odlučili održati malu likovnu radionicu na kojoj smo izrađivali šareno cvijeće i origami

leptire kojima smo ukrasili vrata nače bolničke učionice.

31. svibnja 2017. – u današnje vrijeme ljudi se susreću s mnogim porivima i ovisnostima.

Jedna od najopasnijih i najnezdravijih je pušenje. Svjetska zdravstvena organizacija svake

godine 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja (engl. World No Tobacco Day) da bi

ukazala na zdravstvene i ostale rizike povezane s uporabom duhana te promicala politike koje

će učinkovito smanjiti konzumaciju duhana. Današnjim danom obilježavamo dan kada bismo

trebali osvijestiti svoje tijelo i duh i odlučiti zaštititi sebe, svoje zdravlje i zdravlje ostalih.

U skladu s time naši mali kreativci su iznijeli svoja mišljenja o štetnosti pušenja, a isto tako su

predložili i nekoliko zanimljivih ideja o tome kako prestati pušiti.