Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuOdjel za biologijuPreddiplomski studij biologije

Vjebe iz kolegija Ekologija ivotinjaStudent : Goran Sopta

Prosinac 2013.EKOLOGIJA IVOTINJA VJEBEVjeba 1. ivotni oblik i morfoloke adaptacije sisavaca i ptica A) ivotni oblik Cilj: Upoznati adaptivne odlike organizma (primjer: krtica i sljepa) na ivotne uvjete njihova stanita Materijal: mokri preparat krtice (Talpa europea), fotografije sljepaa (Spalax leucodon)Zadaci:1. Opisati ukratko morfoloke slinosti i razlike krtice i sljepaa2. Napisati sistematsku klasifikaciju i podruje rasprostranjenosti krtice i sljepaa.3. ime se hrane krtice, a ime sljepai?4. to je ivotni oblik?5. Objasnite ekoloki stupanj diferencijacije u procesu razvoja vrste.

Odgovori:1. Adaptivne odlike sljepaa (Spalax leucodon) ispoljavaju se u zdepastom cilindrinom tijelu pokrivenom sitnom gustom dlakom, kratkim snanim nogama, nedostatkom repa, redukcijom vanjskog uha, zakrljalim oima pokrivenih koom, snanim sjekutiima koji stre izvan usne upljine. Krtica (Talpa europea) za razliku od sljepaa, ima dui rep, prednje noge su joj snanije od stranjih, vid joj je vrlo slab, a oi joj nisu pokrivene koom.Cilindrinim tijelom i oima pokrivenim slojem koe, sljepa se morfoloki razlikuje od od ostalih krtica.2. Sistematska klasifikacija : a) Sljepaa - carstvo : Animalia - koljeno : Chordata - razred : Mammalia - red : Rodentia - porodica : Spalacidae - rod : Spalax - vrsta : Spalax leucodon Podruje rasprostranjenosti : U Hrvatskoj regionalno izumrla vrsta. Rasprostire se od Maarske preko Balkana do Moldove. b) Krtice - carstvo : Animalia - koljeno : Chordata - razred : Mammalia - red : Soricomorpha - porodica : Talpidae - rod : Talpa - vrsta :Talpa europae Podruje rasprostranjenosti : Kontinentalna Europa3. Krtice se hrane kukcima, gujavicama i sitnim kraljenjacima; sljepai se hrane lukovicama, gomoljima i travama.4. ivotni oblik je ukupnost morfolokih, ekolokih i fiziolokih karakteristika vrste koji su u suglasnosti s okoliem, prema kojoj je ta vrsta pokazala najbolje prilagoenom (adaptiranom).5. Na ekolokom stupnju diferencijacije populacija vrste postupno se prilagoava na nove ekoloke uvjete osvajajui novo stanite, radi toga kao reakcija vrste na nove uvjete, a sa ciljem to bolje prilagodbe javljaju se fizioloke promjene u metabolizmu, razmnoavanju i dr. koje su potrebne da bi svaka vrsta dalje postojala. U prilagodbi prema okoliu populacija mijenja i svoju morfologiju, ivotni oblik pri emu esto prelazi, taksonomski gledano, u novu kategoriju. B) Morfoloke adaptacije kod ptica i sisavacaCilj: Upoznati grau zubala razliitih skupina sisavaca, oblik kljuna razliitih vrsta ptica i oblike nogu kod razliitih vrsta ptica.Materijal: lubanje ptica i sisavaca, preparat kande orla tekavcaZadaci:1. Analizirajte lubanje sisavaca i napiite zubne formule i tipove zubala. Prema obliku i rasporedu zubala odredite nain prehrane ivotinje. 2. Analizirajte preparate lubanja ptica. Nacrtajte tri kljuna razliitog oblika, napiite nazive vrsta i sistematske kategorije kojim pripadaju (rod, porodica, red) kojim pripadaju, te nain ishrane.3. Promotrite razliite oblike kljunova na slici, pridruite nazive vrsta i sistematskih kategorija (rod, porodica, red) ptica te napiite naine ishrane.4. Promotrite crte, nacrtajte oblike nogu i pridruite nazive vrsta ptica s nazivima oblika nogu.5. Promotrite preparat kande orla tekavca (Haliaeetus albicilla), napiite ime se hrani tekavac.Odgovori:1. Zubne formule i tipovi zubala : a) Krava 0033/3133 x 2 = 32 Red : Artiodactyla Porodica : Bovidae Rod : Bos Vrsta : Bos taurus Tip zubala : biljojedno (herbivorno) zubalo b) Ovca 0033/3133 x 2 = 32 Red : Artiodactyla Porodica : Bovidae Rod : Ovis Vrsta : Ovis aries Tip zubala : biljojedno (herbivorno) zubalo c) Kuni 4033/2023 x 2 = 34 Red : Lagomorpha Porodica: Leporidae Rod : Oryctolagus Vrsta : Oryctolagus cuniculus Tip zubala : biljojedno (herbivorno) zubalo d) Maka 3131/3121 x 2 = 30 Red : Carnovora Porodica : Felidae Rod : Felis Vrsta : Felis catus Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo e) Jazavac 3141/3142 x 2 = 38 Red : Carnivora Porodica : Mustelidae Rod : Meles Vrsta : Meles meles Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo f) agalj 3142/3143 x 2 = 42 Red : Carnivora Porodica : Canidae Rod : Canis Vrsta : Canis aureus Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo g) Pas 3142/3143 x 2 = 42 Red : Carnivora Porodica : Canidae Rod : Canis Vrsta : Canis lupus familiaris Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo h) impanza 2123/2123 x 2 = 32 Red : Primates Porodica : Hominidae Rod : Pan Vrsta : Pan troglodytes Tip zubala : svejedno (omnivorno) zubalo i) Divlja svinja 3143/3143 x 2 = 44 Red : Artiodactyla Porodica : Suidae Rod : Sus Vrsta : Sus scrofa Tip zubala : svejedno (omnivorno) zubalo j) Vuk - 3142/3143 x 2 = 42 Red : Carnivora Porodica : Canidae Rod : Canis Vrsta : Canis lupus Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo2. Sistematika kategorije : a) Siva aplja - red : Ardeiformes - porodica : Ardeidae - rod : Ardea - vrsta : Ardea cinerea Prehranu sive aplje najveim dijelom sainjavaju abe i ribe, a osim njih hrane se i malim sisavcima i pticama. b) Fazan - red : Galliformes - porodica : Gallidae - rod : Phasianus - vrsta : Phasianus colchicus Hrana su mu kukci, sjemenke trava, itarica i korova , te crvolike ivotinje. c) Domai vrabac - red : Passeriformes - porodica : Fringilidae - rod : Passer - vrsta : Passer domesticus Hrani se sjemenkama i kukcima, obino manjim leptirima. Mladi vrapci se hrane liinkama kukaca. U proljee, hrana mu je nektar iz cvijea ute boje, poput jaglaca, afrana i jedia. Hrani se i paucima te voem. 3. Sistematske kategorije : a) Ruiastog plamenca - red : Phoenicopteriformes - porodica : Phoenicopteridae - rod : Phoenicopterus - vrsta : Phoenicopterus ruber Prehrana ruiastog plamenca se sastoji od kukaca, crvi, vegetacije i algi. b) Bijele liarke - red : Pelecaniformes - porodica : Threskiornithidae - rod : Platalea - vrsta : Platalea leucordia Hrani se malim ribama, abama, liinkama kukaca, rakovima, a ponekad i vodenim biljkama. c) Obine strnadice - red : Passeriformes - porodica : Emberizidae - rod : Emberiza - vrsta : Emberiza citrinella Hrani se sjemenkama, dok se kod mladih, hrana sastoji od kukaca. d) Modrog stjenjaka - red : Passeriformes - porodica : Muscicapidae - rod : Monticola - vrsta : Monticola solitarius Hrani se kukcima i malim gmazovima, a takoer i plodovima i sjemenkama biljaka. e) Lovnog sokola - red : Falconiformes - porodica : Falconidae - rod : Falco - vrsta : Falco rusticolus Hrani se drugim pticama (zebe, guske, galebovi, vrane, vraparke, ptice movarice) i sisavcima (rovke, svisci, voluharice, vjeverice i zeevi). f) Velikog ronca - red : Anseriformes - porodica : Anatidae - rod : Mergus - vrsta : Mergus merganser Hrane se mekucima i manjim ribama. g) Australskog nesita - red : Pelecaniformes - porodica : Pelecanidae - rod : Pelecanus - vrsta : Pelecanus conspicillatus Prehrana australskog nesita (pelikana) sastoji se od velike i male ribe. h) Modronoge sabljarke - red : Charadriiformes - porodica : Recurvirostridae - rod : Recurvirostra - vrsta : Recurvirostra avosetta Hrane se rakovima i kukcima. i) Crne karokljunke - red : Charadriiformes - porodica : Rynchopidae - rod : Rynchops - vrsta : Rynchops niger Hrane se malim ribama, kukcima, rakovima i mekucima. j) Divljeg goluba - red : Columbiformes - porodica : Columbidae - rod : Columba - vrsta : Columba livia Hrane se zrnjem itarica, korova, repice, mrkve, graka, grahorice i lana. k) Krupljokljune aplje - red : Balaenicipitiformes/Pelecaniformes - porodica : Balaenicipitidae - rod : Balaniceps - vrsta : Balaniceps rex Hrane se ribama, abama, vodenim zmijama, nilskim varanima, mladima krokodila, a rjee kornjaama, puevima, glodavcima i malim pticama vodaricama. l) Indijskog kljunoroca - red : Ciconiiformes - porodica : Ciconiidae - rod : Anastomus - vrsta : Anastomus oscitans Glavni sastojak njihove prehrane ine meluci (puevi), ali se takoer hrane i vodenim zmijama, abama i kukcima. m) Pilokljunog paprikara - red : Piciformes - porodica : Ramphastidae - rod : Pteroglossus - vrsta : Pteroglossus aracari Hrane se voem, malim guterima i kukcima. n) Osedlane rode - red : Ciconiiformes - porodica : Ciconiidae - rod : Ephippiorhynchus - vrsta : Ephippiorhynchus senegalensis Hrane se voem, ribama, abama, rakovima, manjim pticama i gmazovima. o) Blistavog ranja - red : Pelecaniformes - porodica : Threskiornithidae - rod : Plegadis - vrsta : Plegadis falcinellus Hrane se vodenim beskraljenjacima vodenim kukcima, pijavicama, kinim glistama, ponekad i ribom i vodozemcima. p) Crne iope - red : Apodiformes - porodica : Apodidae - rod : Micropus - vrsta : Micropus apus Hrane se kukcima i paucima.4. Sistematske kategorije : a) Kapske une - red : Piciformes - porodica : Picidae - rod : Picus - vrsta : Picus capensis Hrane se kukcima, a neki i mravima i termitima. b) Grivastog kosa - red : Passeriformes - porodica : Turdidae - rod : Turdus - vrsta : Turdus torquatus Hrane se kukcima, crvima, malim glodavcima, gmazovima i bobicama. c) Obinog vodomara - red : Coraciiformes - porodica : Alcedinidae - rod : Alcedo - vrsta : Alcedo atthis Hrane se manjim ribama, abama i kukcima. d) Junog sokola - red : Falconiformes - porodica : Falconidae - rod : Falco - vrsta : Falco biamicus Hrane se drugim pticama, manjim glodavcima i gmazovima. e) Afrikog noja - red : Struthioniformes - porodica: Struthionidae - rod: Struthio - vrsta : Struthio camelus Hrane se zrnjem, travama, liem, voem, kukcima i manjim ivotinjama. f) ubastog gnjurca - red : Podicipediformes - porodica : Podicipedidae - rod : Podiceps - vrsta : Podiceps cristatus Hrane se manjim ribama, beskraljenjacima i sjemenkama.5. Orao tekavac (Haliaeetus albicilla) ili bjelorepan spada u red ptica grabeljivica, a prehrana mu se u najveem dijelu sastoji od riba, ptica movarica kao to su patke, gnjurci i aplje, manjim sisavcima, kornjaama i zmijama.

Vjeba 2. Klima Cilj: Upoznati neke od klimatskih faktora (temperatura,padaline, vjetar) kao ekoloke imbenike okolia, nauiti izraditi klimadijagram i ruu vjetrova, upoznati se s Kppenovom podjelom klime (s hrvatskim nazivljem), upoznati klimatske tipove u Hrvatskoj i klimatske promjene na podruju Hrvatske.Materijal: Podaci o srednjim mjesenim temperaturama i koliini padalina za podruje Osijeka, te podaci o broju mraznih i dana s snijegom; Podaci o uestalosti pojedinih smjerova vjetra u odnosu na ukupnu uestalost svih smjerova i tiina za podruje Osijeka.Zadaci:1. Odgovorite na pitanja: to je klima? to je vrijeme? to predstavlja klimadijagram?2.Koristei podatke o srednjoj mjesenoj temperaturi zraka i o koliini padalina u programu Excel napravite dva klimadijagrama za podruje grada Osijeka (za razdoblja od 1959. do 1978. i od 1978. do 1998. godine). Prema klimadijagramima zakljuite kojem klimatskom tipu pripada podruje grada Osijeka. Usporedite klimadijagrame i uoite promjene i izvedite zakljuak.3. Klimatske podatke o strujanju vjetrova prikaite pomou rue vjetrova. Dijagram rue vjetrova napravite u Excelu. Analizirajte dobiveni dijagram.4. Analizirajte priloenu tablicu o jaini vjetra tijekom godinjih doba na podruju Osijeka. Izvedite zakljuke.5. Proitajte znatveni lanak (egota i Filipi 2003) napiite puno nazivlje kao i kratice Kppenove podjele klime.6. Koji tip klime prema Kppenovoj podjeli je zastupljen na podruju Hrvatske?7. Koristei Klimatski atlas Hrvatske ( Zaninovi 2008) napiite osnovne znaajke klime na podruju Hrvatske8. Proitajte izvjetaj Praenje i ocjena klime u 2010. godini, DHMZ 2011, u kratkim crtama opiite opu ocjenu klime za Hrvatsku u 2010. godini, te dogaanja u vezi s klimom u 2010. godini na meunarodnoj razini i na razini HrvatskeOdgovori: 1. Klima je prosjeno stanje atmosfere na nekom podruju u duem vremenskom razdoblju (najee 30 godina), a obuhvaa skup meteorolokih elemenata atmosfere : temperaturu, vjetar, padaline, svjetlost i tlak.Vrijeme je trenutno stanje atmosfere, tonije trenutne vremenske prilike na nekom odreenom prostoru. Vrijeme je esto brzo mijenja pa samo u jednom danu moe se zaredati nekoliko sasvim razliitih tipova vremena: od sunanog, toplog i bez vjetra do nestabilnog s oborinama, vjetrom i zahlaenjem. Klimadijagram pregledno prikazuje klimatske prilike jednog odreenog podruja i prua mogunost usporedbe sa drugim podrujima.2. A)Tablica 1. Srednje mjesene i godinje temperature zraka za podruje Osijeka (Nacrt Plana upravljanja Parkom prirode Kopaki rit)Mjeseci 1959-1978. 1978-1998.I - 1,4 - 0,4 II 1,7 1,2 III 6,1 6,3 IV 11,5 11,1 V 16,3 16,5 VI 19,5 19,7 VII 20,9 21,4 VIII 20,2 20,9 IX 16,2 16,7 X 11,0 11,3 XI 6,1 4,8 XII 0,8 1,4 Prosjeno godinje 10,7 11,0

Slika1. Klimadijagram za srednje mjesene temperature zraka na podruju grada Osijeka u razdoblju od 1959. 1978.B)Tablica 2. Srednje mjesene i godinje koliine oborina (Izvor: Nacrt Plana upravljanja Parkom prirode Kopaki rit)Mjeseci OSIJEK 1959-1978. 1978-1998. I 50,0 46,2 II 43,1 36,5 III 42,1 45,0 IV 57,8 52,2 V 57,6 61,2 VI 90,4 79,9 VII 74,5 54,6 VIII 60,9 60,5 IX 49,2 56,1 X 41,5 51,6 XI 60,4 57,1 XII 58,2 52,9 Prosjeno godinje 685,7 653,9

Slika2. Klimadijagram za koliinu oborina na podruju grada Osijeka, za razdoblje od 1978. 1998. Zakljuak: U prvom nizu dolazi do poveanja oborina, dok u drugom nizu dolazi do blagog porasta temperature.3.

Slika3. Dijagram rue vjetrovaZakljuak: Iz dijagrama se moe vidjeti, da je uestalost puhanja vjetrova vea na sjevernim stranama svijeta (S, SZ, SI), a manji na junim stranama svijeta (J, JZ, JI).Na jakost vjetra uz odnos tlakova u atmosferi utjee i konfiguracija, prisustvo prirodnih i umjetnih prepreka i obraslost terena to uvjetno reeno moemo shvatiti i kao trenje s podlogom.4.Tablica 3. Uestalost vjetra tijekom godine za meteoroloku postaju Bilje-Brestovac (Izvor: Prostorni plan PP Kopaki rit 2002).

Smjer vjetra S (N) SI (NE) I (E) JI (SE) J (S) JZ (SW) Z (W) SZ (NW) Tiina (C) % 16,6 12,8 9,5 11,0 13,1 8,2 11,7 16,3 0,8Zakljuak: Vjetrovi najvie puu iz smjera sjever- sjeverozapad. Vjetar utjee i na ukupnu bilancu voda. 5. Kppenova podjela klime : Af = praumska klima, Aw = savanska klima, BW = pustinjska klima, BS = stepska klima, Cf = umjereno topla vlana klima, Cs = sredozemna (mediteranska) klima, Cw = kineska (sinijska) klima, Df = vlana borealna (snjeno-umska) klima, Dw= suha borealna (snjeno-umska) klima, ET = klima tundre, EF = klima vjenog mraza. 6. Najvei dio Hrvatske ima klimu C razreda, umjereno toplu kinu klimu; zanemarivo malen dio iznad 1 200 m nadmorske visine ima snjeno-umsku klimu, klimu D, i to tip Df, vlanu borealnu klimu; najvei dio Hrvatske ima tip klime Cf, umjereno toplu vlanu klimu; topliji dio Hrvatske ima Cs klimu, sredozemnu klimu.7. Klimu Hrvatske odreuje njezin poloaj u sjevernim umjerenim irinama i pripadni vremenski procesi velikih i srednjih razmjera. Najvaniji modifikatori klime na podruju Hrvatske jesu Jadransko i ire Sredozemno more, orografija Dinarida sa svojim oblikom, nadmorskom visino i poloajem prema prevladavajuem strujanju, otvorenost sjeveroistonih krajeva prema Panonskoj ravnici, te raznolikost biljnog pokrova. Kontinentalna Hrvatska ima umjereno kontinentalnu klimu i cijele se godine nalazi u cirkulacijskom pojasu umjerenih irina, gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo. Klima kontinentalnog dijela Hrvatske modificirana je maritimnim utjecajem sa Sredozemlja, koji se u podruju juno od Save istie jae nego na sjeveru i sve vie slabi prema istonom podruju.Primorska Hrvatska nalazi se vei dio godine takoer u cirkulacijskom podruju umjerenih irina, s estim i intenzivnim promjenama vremena.8. 2010. bila je izuzetno topla godina preko veeg dijela Afrike, june i zapadne Azije, Grenlanda i arktike Kanade, s mnogim dijelovima tih podruja koja su imala najtopliju godinu od kako se biljei. U nekim kopnenim dijelovima svijeta bilo je znatno hladnije od prosjeka za 2010., najistaknutije u dijelovima sjeverne Europe i srednje i istone Australije.Godina 2010. rangirana je meu tri najtoplije godine od poetka instrumentalnog biljeenja klimatolokih podataka od 1850., prema izvorima podataka koje prikuplja Svjetska meteoroloka organizacija.2010. godina na podruju Hrvatske bila je toplija od prosjeka, na 85% povrine i ekstremno kina, vrlo kina i kina na 99% povrine.U godinjoj ocjeni temperature za 2010. nije zastupljena klasa ekstremno toplo, ali su temperature bile iznad prosjeka u cijeloj Hrvatskoj. Cijela je godina ocijenjena kao neto hladnija u odnosu na postojei trend. to se tie oborina 2010. bila je ekstremno kina, to se odrazilo brojnim poplavama i oteenjima u infrastrukturi i teti u poljoprivredi. Najkiniji mjeseci bili su sijeanj, veljaa, svibanj, lipanj, kolovoz, rujan, studeni i prosinac, i to s najveim oborinama na podruju Slavonije.U ocjeni Svjetske meteoroloke organizacije daje se netipina zima 2009/2010. u mnogim dijelovima sjeverne hemisfere, zbog slabog zapadnog strujanja i veeg broja prodora hladnog zraka sa sjevera, to je uzrokovalo klimatske anomalije s ekstremnim koliinama oborina. Sva godinja doba, zima, proljee ljeto i jesen su bar u nekim dijelovima Hrvatske imala oborine znatno iznad normale to je prouzroilo da se u godinjoj ocjeni Hrvatska rangirala u klase ekstremno kino, vrlo kino i kino.U odnosu na globalni porast temperature (najtoplija godina zajedno s 2005. i 1998.), 2010. u Hrvatskoj bila je toplija od prosjeka, ali nije zadrala trend da bude meu prvih 10 najtoplijih godina.

Vjeba 3. BioklimatogramCilj: Upoznati se s pojmom ekolokog optimuma. Upoznati se s utjecajem razliitih klimatolokih elemenata (temperatura, padaline, fotoperiod, vjetar) na biologiju i ekologiju kukaca. Nauiti izraditi bioklimatogramZadaci:1. Prema slici 2. analizirajte bioklimatogram vrste Ceratitis capitata za podruje gradova Phoenix, Honolulu, Miami i Paris.2. Napravite u Excelu bioklimatogram za vrstu Ceratitis capitata za podruje grada Osijeka. Koristite podatke o srednjoj mjesenoj temperaturi zraka i relativnoj vlanosti iz tablice1., a podatke o optimalnim i povoljnim temperaturama za razvoj iz tablice 2.3. Koristei priloenu literaturu: Speight et. al (2008) ukratko opiite na koji nain klimatoloki elementi: temperatura, padaline, duina fotoperioda i vjetra utjeu na ivotni ciklus kukaca.Odgovori:1. S obzirom na temperaturu i vlanost zraka, u Honoluluu su optimalni uvjeti za razvitak od 20- 30 stupnjeva,ali postoje limitirajui faktori, Phoenixu nije bilo razvitka Ceratitis capitata iako je temperatura bila optimalna za razvitak, u Miamiju do optimalnih dolazi do optimalnih uvjeta, ali mali je postotak razvijanja, dok Pariz ima povoljne uvjete za razvitak Ceratitis capitata, ali ne razvija se poast. 2. Tablica 1. Srednja mjesena temperatura zraka i relativna vlanost na podruju Osijeka za period 1882.-1993.Mjesec Srednja mj. temp. zraka (C) Relativna vlanost zraka (%) 1 -1 87,9 2 1,1 84,8 3 6,1 78 4 11,4 73,9 5 16,5 74,9 6 19,7 73,9 7 21,6 72 8 20,7 73,8 9 16,8 78,6 10 11,3 83,3 11 5,6 85 12 1,2 90

Tablica 2. Povoljne i optimalne temperatura i vlanost zraka za razvoj vinske muice Ceratitis capitata:Temp. zraka (C) Relativna vlanost zraka (%) Optimalna 15 76 Povoljna 10 60

Slika1. Bioklimatogram za vrstu Ceratitis capitata za podruje grada OsijekaZakljuak: Optimalni uvjeti su u 9. mjesecu; pet mjeseci vladaju optimalni uvjeti; u 1. i 2. mjesec vladaju nepovoljni uvjeti.3. Temperatura utjee na metabolizam kukaca (to je via temperatura, vii je metabolizam), adaptacije na lokalnu temperaturu utjeu na morfologiju kukaca, utjee na parazite i na predatore (npr. kod bubamare se porastom temperature razvija stopa predatorstva). Estivacija isto utjee na ivotni ciklus kukaca tako to sprjeava isuivanje, izgladnjivanje i titi od visokih temperatura. Fotoperiod ima veliki utjecaj na kukce. Duina dana utjee na rast i razvoj kukaca i informira ih o izmjeni godinjih doba. Duina dana moe biti signal ili okida kukcima za ulazak u stanje mirovanja. Utjecaj padalina moe biti direktan i indirektan. Snana kia moe uzrokovati smrt kukaca. Sezonska kia utjee na nain da biljke cvjetaju i osiguravaju hranu kukcima. Kia isto tako utjee i na vlanost, to u kombinaciji s temperaturom i vjetrom diktira lokalnu mikroklimu. Kao i kia, vjetar ima mnoge utjecaje na kukce. Moe nositi kukce na novo podruje, moe donijeti kiu koja e osigurati hranu, moe prenositi nestalne ''kemikalije'' od jednog kukca do drugog ili od biljke do kukaca (Adalia bipunctata).Vjeba 4. NivogramCilj: usvojiti pojmove: vodostaj, vodni reim, amplituda vodostaja. Upoznati se s vodnim reimom Save i Drave i poplavnog podruja Kopakog ritaMaterijal: Podaci o prosjenom mjesenom vodostaju rijeke Dunava zabiljeenom kod Kopakog rita (Vodomjerna stanica Apatin) u razdoblju od 1958.-1977. Podaci o ulovu ribe u Kopakom ritu u razdoblju od 1958.-1977. godineZadaci:1. Koje su osnovne hidroloke veliine?2. to je vodostaj, a to vodostanje?3. to je amplituda vodostaja?4. to je nivogram?5. to je protok i kako se prikazuje grafiki?6. to je reim tekuice i kakav on moe biti?7. Opiite vodni reim rijeke Save i Drave.8. Objasnite reim voda Kopakog rita.9. Prema podacima o vodnom reimu rijeke Dunava (vodomjerna stanica Apatin) izraunajte srednje vrijednosti vodostaja po mjesecima, kao i srednje godinje vrijednosti za razdoblje od 1958. do1977. godine (tablica 2., tablica 3. i tablica 4.)10. Prema izraunatim srednjim vrijednostima vodostaja za rijeku Dunav izmjerenim na vodomjernoj stanici Apatin u periodu od 1958. do 1977. godine nacrtajte nivograme za srednji mjeseni maksimalni, srednji mjeseni i srednji mjeseni minimalni vodostaj. Objasnite nivograme.11. Opiite nivograme Dunava na vodomjernoj stanici Apatin od 2004. do 2009. godine. Uoite koje su promjene u vodostajima nastupile tijekom navedenih godina. Usporedite nivogram za srednji mjeseni vodostaj Dunava (niz godina 2004.-2009. godine) s nivogramom za srednji mjeseni vodostaj za period 1958. -1977. godine. Uoite promjene!12. Grafiki usporedite godinji prosjek vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopakom ritu u razdoblju od 1958.- 1977. godineOdgovori:1. Osnovne hidroloke veliine su : vodostaj (cm), protok (m3s-1) i specifino otjecanje (1s-1km-2).2. Vodostaj (W) jest visina vode iznad nulte toke u rijeci, jezeru, movari, moru. Nultu toku potrebno je ucrtati na poznatu nadmorsku visinu radi usporeivanja vodostaja s drugim tekuicama .

Vodostanje pokazuje promjene vodostaja tijekom nekog vremena. Vodostaji se mjere u centimetrima.3. Amplitudom vodostaja nazivamo razliku izmeu najnieg i najvieg vodostaja.4. Nivogram je grafiki prikaz vodostaja.5. Protok jest koliina vode koja otjee u jedinici vremena ( sekundi) mimo odreenog mjesta kroz mokri profil tekuice. Izraava se u m3s-1.Grafiki prikaz protoka daje se u dijagramu i zove se hidrogram.6. Reim tekuice (F-f) pokazuje na koji se nain rijeka opskrbljuje vodom i raspodjelu karakteristinih vodostaja ili protoka tijekom kalendarske ili hidroloke godine.Moe biti jednostavni reim i sloeni reim.7. Za Savu kroz istonu Hrvatsku karakteristian je snjeno-kini reim. Najvei protok vode pojavljuje se u treem, dok je sekundarni maksimum otjecanja vode u jedanaestom mjesecu. Najmanja protoka je u osmom ili devetom mjesecu, ali znaajni su jo mali vodostaji u prvom ili drugom mjesecu. Sekundarni ekstremi velike i male vode doista su izraziti i odraavaju svu zamrenost i specifinost snjeno-kinog reima Save koja je u istonoj Hrvatskoj pod izravnim i jakim utjecajem desnih pritoka iz Bosne.

Drava u istonoj Hrvatskoj tee od sjeverozapada prema jugoistoku. Dolina joj je asimetrina. Glavni pritoci dotjeu iz gorskih masiva Papuka i Krndije. Reim protoka Drave je gotovo suprotan reimu Save. Dravom na hidrometrijskom profilu Donji Miholjac otjee od etvrtog do devetog mjeseca (topli dio) 58%, a od desetog zakljuno s treim mjesecom (hladni dio godine) 42% godinjeg otjecanja vode. Tolika ujednaenost protoka s malim fluktuacijama vodostaja znaajke su ledenjako- snjenog reima tekuica. Najvea protoka vode u Donjem Miholjcu najee je u estom ili petom mjesecu, dok je sekundarni maksimum u jedanaestom mjesecu. Najmanja protoka vode pojavljuje se u prvom odnosno desetom mjesecu. Takva raspodjela vode tijekom godine prua povoljne uvjete iskoritavanja hidroenergije, za plovnost, za poljoprivredu i ribnjaarstvo.8. Hidrologija prije svega, ali i meteorologija kljuni su imbenici stanja okolia na vlanom, movarnom i ravniarskim podruju Kopakog rita. Kopaki rit se nalazi u reimu voda rijeke Dunava u snanoj interakciji s reimom voda rijeke Drave. Geografi su doli do zakljuka da vodostaji i protoci Drave i Dunava u proljee poinju rasti zbog otapanja snijega i leda u Alpama gdje se nalazi njihovo izvorita. Poto rijeka Drava ima krai tok do spoja s Dunavom, njene vode do Kopakog rita bre stignu od voda Dunava. Vodni val Drave dijelom se stoga retencionira i u Koritu Dunava u podruju ua stvarajui tako barijeru vodnom valu Dunava koji stie neto kasnije. Morfoloke zapreke (Daljska planina i meandri) utjeu na to da se tada vode Dunava na uu s Dravom uspore i podignu, ime se izravno utjee na njihovo masovnije ulaenje u prostor Kopakog rita uz odlaganje nanosa u njemu. Voda je tijekom tisuljea ulazei i izlazei iz Kopakog rita stvorila posebne morfoloke oblike koje su postale stanitem brojnih biljnih i ivotinjskih vrsta. Bioloka raznolikost izravna je posljedica hidrolokog reima Kopakog rita. Visoki vodostaji u Kopakom ritu a time i poplavljenost njegovog veeg dijela, javljaju se u prirodnom reimu od veljae do svibnja dok niski vodostaji prevladavaju od kolovoza do sijenja (tablica 1, slika 1). Veza izmeu hidrologije i ekologije na ovom podruju je snana i izravna. Tijekom velikih voda u prostoru plitkih i relativno toplih voda u kojima postoji obilje hrane mrijeste se znaajne koliine i brojne vrste riba (44 vrste). Njihova je brojnost razlogom obilja vrsta i broja ptica (291 vrsta). Tijekom poplava stradaju brojni kopneni organizmi koji postaju hrana ribama i pticama. Kada se na kraju ljeta voda povue u vlanim prostorima Kopakog rita postoje idealni uvjeti za naglo bujanje vegetacije koja slui kao hrana ali i zatita pticama i kopnenim organizmima, a posebno kopnenim sisavcima (jeleni, srne, divlje svinje). Povlaenje vode uzrokom je da brojne vodene ivotinje (ribe, koljke itd.), ostaju zarobljeni na suhom ili u plitkim barama te na taj nain predstavljaju lako dostupnu hranu za suhozemne organizme.9. Tablica 2. Srednji mjeseni minimalni vodostaj Dunava , vodomjerna stanica Apatin.

Tablica 3. Srednji mjeseni vodostaj Dunava , vodomjerna stanica Apatin.

Tablica 4. Srednji mjeseni maksimalni vodostaj Dunava, vodomjerna stanica Apatin.

10.

Slika1. Nivogram za srednji mjeseni maksimalni (svjetlo plava krivulja), srednji mjeseni (ruiasta krivulja) i srednji mjeseni minimalni (tamno plava) vodostaj za rijeku Dunav izmjerenim na vodomjernoj stanici Apatin u periodu od 1958. do 1977. godine.

10. Najvei srednji mjeseni maksimalni vodostaj za rijeku Dunav zabiljeen je u lipnju 1965. godine, a posljedica tako visokog vodostaja je poplava, koja je uzrokovala katastrofalne posljedice, a najnii je zabiljeen u studenome 1959. godine, a kao glavi razlog tako niskog vodostaja moe se navesti sua.Najvei srednji mjeseni, srednji mjeseni minimalni i srednji mjeseni maksimalni vodostaji zabiljeeni su tijekom ljetnih mjeseci, a najmanji su zabiljeeni tijekom jesenskih i zimskih mjeseci u veini sluajeva.11. Nivogrami Dunava na vodomjernoj stanici Apatin od 2004. do 2009. godine pokazuju da je 2006. i 2009. godine vodostaj na tom podruju bio iznad 500 m(posljedica : poplave), dok je 2004. , 2005. , 2007. , 2008 ., on bio ispod razine od 500 m. Na nivogramima se takoer moe iitati da je njegov vodostaj bio najnii tijekom studenog 2005. godine, a posljedica tako niskog vodostaja su sue.Usporedimo li nivogram za srednji mjeseni vodostaj Dunava (niz godina 2004.-2009. godine) s nivogramom za srednji mjeseni vodostaj za period 1958. -1977. godine, moemo uoiti da u periodu od 1958. 1977. nije prelazio granicu iznad 500 m (bio je neto vei od 400 m ) za razliku od razdoblja 2004. 2009. , kada je on prelazio granicu od 500 m.Najnie vrijednosti u razdoblju od 1958. 1977. godine nisu bile ispod 200 m, dok je u razdoblju od 2004. 2009. godine razina vodostaja bila i ispod 100 m.12.

Slika2. Nivogram godinjeg prosjeka vodostaja Dunava u razdoblju od 1958. 1977. godine

Tablica 5. Ulov ribe u Kopakom ritu u razdoblju od 1958. Do 1977. godine. (Izvor: Mikuska 1979)

Godina Koliina ulovljene ribe (u kg)1958 213,4791959 176,751960 128,4391961 115,9351962 219,6961963 189,4091964 83,371965 186,7611966 238,6481967 212,4341968 158,531969 102,3721970 260,0071971 121,4811972 151,0221973 119,6291974 149,7651975 220,2061976 239,8061977 112,394

Slika3. Nivogram godinjeg prosjeka vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopakom ritu.Najvei ulov ribe bio je 1970. godine, kada je godinji vodostaj Dunava bio iznad 400 m, a najmanji ulov ribe je bio 1964. Godine, kada je godinji vodostaj Dunava bio iznad 250 m.Na nivogramu je takoer vidljivo da u veini sluajeva, veliki ulov ribe prati veliki godinji vodostaj.Vjeba 5. Kvalitativni sastav ribljeg fonda rijeke Dunava u podruju Kopakog ritaCilj: Upoznati se promjenama kvalitativnog sastava ribljeg fonda rijeke Dunav u podruju Kopakog rita tijekom dvadesetog stoljea.Materijal:Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1914. do 1935.godinePodaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1945. do 1968. godineDupli A. 2008. Slatkovodne ribe. Prirunik za inventarizaciju i praenje stanja. DZZP, Zagreb (pdf)* Podatke o fauni riba na podruju Hrvatske moete potraiti na: www.ribe-hrvatske.comZadaci:1. Navedite jednu anadromnu i katadromnu vrstu ribe, te opiite njihov ivotni ciklus.2. Navedite jednu reofilnu i jednu limnofilnu vrstu ribe. Opiite razlike u njihovom izgledu.3. Opiite zonacije rijeka i navedite vrste riba koje u njima ive.4. Kojoj zonaciji pripada rijeka Dunav u podruju Kopakog rita?5. Koje alohtone vrste riba ive na podruju Kopakog rita?6. Koje vrste su regionalno izumrle na podruju Kopakog rita i zato?7. Izraunajte kvalitativni sastav ribljeg fonda Dunava kod Kopakog rita u razdoblju od 1914. do 1935. godine (Tablica 1) odnosno od 1945. do 1968. godine (Tablica 2). 8. Dobivene podatke izrazite u postotcima, a zatim ih prikaite grafiki. Uoite i napiite razlike u ulovu ribe izmeu ova dva perioda.9. Opiite biologiju i distribuciju vrste babuka Carassius gibelio.Odgovori:1. Anadromna vrsta je Salvelinus alpinus, ivi pri dnu. Mrijesti se od listopada do oujka. Mrijesti se izmeu kamenja u rijekama i jezerima. Poslije izlijeganja mladi odlaze u jezera ili more. Spolno zrelost se postie u 36 godina. Plodnost iznosi 5607 300 jaja po enki. Ikra je veliine 4.5-5.5mm.Hrani se uglavnom beskraljenjacima, naroito planktonskim raiima. Velike ribe u nekim populacijama su piscivorne, pa ak i kanibali.Katadromna vrsta je Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)- Jegulja. Preteno je aktivna nou, a hrani se razliitim vodenim beskraljenjacima, liinkama riba i aba. ivi uz dno, u razliitim pukotinama ili ispod kamenja. iroko je rasprostranjena vrsta koja naseljava veinu europskih vodotoka koji se ulijevaju u Atlantski ocean, Sjeverno, Baltiko i Sredozemno more. U Crnom moru je pronaena oko Bospora. U Hrvatskoj ova vrsta naseljava vodotoke jadranskog i crnomorskog sliva. U jadranskom slivu je autohtona, a u crnomorskom slivu alohtona vrsta. Razmnoavanje jegulje vezano je iskljuivo za more. Naime, jegulja je katadromna selica, koja iz slatkih voda putuje na mrijest u more. Spolnu zrelost mujaci jegulje dostiu u 9 - 12 godini ivota, a enke u 9 - 20 godina. U stadiju spolne zrelosti zapoinju svadbeni put sputanjem niz rijeku. Istovremeno se razvijaju sekundarne spolne oznake, te trbuna strana tijela poprima srebrnasto-bijelu boju, a bokovi potamne. Nosnice se proire, a volumen oiju se dvostruko povea. U to vrijeme se jegulje ne hrane; njihovo crijevo se skrauje, a stjenka crijeva se stanji i prestane izluivati probavne sokove. Dakle, sve spolno zrele jedinke putuju iz europskih slatkovodnih vodotoka na mrijest u Sargako more. Sve do 1920. godine nije bilo poznato mjesto mrijeenja jegulje. Naime, tada je danski biolog Johannes Schmidt otkrio u morskim uzorcima liinke amerike i europske jegulje. Obje jegulje se mrijeste u rano proljee, a podruje mrijesta obiju vrsta se preklapa. Mrijeste se na dubini od 500 - 1000 m. Svaka enka polae oko milijun jajaaca promjera oko 1,1 mm. Oplodnje je vanjska. Postembrionalni razvoj obuhvaa metamorfozu. Liinka jegulje je velika 5 - 7 mm. Nakon mrijeenja odrasle jedinke ugibaju. Liinka jegulje je prozirna, bono spljotena, s vrlo malom glavom i velikim oima. Nimalo ne slii odrasloj jegulji, te su je dugo vremena smatrali posebnom vrstom ribe. Liinke se nazivaju staklarke ( Leptocephalus ).Neki znanstvenici smatraju da se liinke jegulje ne hrane, dok ostali navode kako se hrane zooplanktonom.2. Reofilna vrsta je Romanogobio uranoscopus (Tankorepa krkua) Tijelo je izdueno. Grlo je pokriveno ljuskama, a tjeme glave je golo. Usta su donja. Repna peraja je upadljivo usjeeno. Brii kada se okrenu unatrag, doseu do zadnjeg kraja preoperkuluma. Ljuske su cikloidne, srednje veliine. Boja lea varira od utosmee-zelene do tamno sive, bone strane su srebrno-sive dok je trbuh bijeli. Peraje su prljavo ute. Tijelo i peraje su bez pjega ili su pjege slabo izraene i to samo iznad bone linije, kuda se protee siva traka. Ponekad se na lenoj peraji nalaze slabo izraene pjegice , dok su druge peraje uvijek bezbojna.Limnofilna vrsta je crnka (Umbra krameri ) i belica ( Lucaspius delineatus). Porodica Percidae s 4 predstavnika grge, smu, obini balavac i rijeni glavoi.Porodica Cobitidae predstavljena je sa tri vrste (vijun,veliki vijun i ikov), dok je alohtona porodica Centrarchidae zastupljena s dvije vrste (sunanica,pastrvski grge).3. Zona pastrve - Na podruju izvora ribe ne nalazimo ili su zastupljene uniformnim za-jednicama. Zona pastrve obuhvaa brdske potoke i rjeice s kamenitim i ljunkovitim, pominim dnom. Zahvaljujui nagibu od 7-10 posto, struja vode je jaka, a voda se zbog brojnih turbulencija obogauje kisikom. Temperatura vode u ovoj zoni nikada ne prelazi 20 C. Uobiajene su vrste pastrva (Salmo trutta), pe (Cotus gobio) i pijor (Phoxinus phoxinus). Zona lipljena- Zona lipljena ini prijelazno podruje izmeu potoka i rijeka. Ovdje je dno manje kamenito, a vie ljunkovito. Nagib je manji nego u zoni pastrve i iznosi 2-7 posto, pa je stoga i tok vode neto sporiji. Prosjena godinja temperatura vode moe biti neto via od one u zoni pastrve, ali i dalje ne prelazi 20 C. Uz lipljena (Thymallus thymallus) uobiajene su vrste pastrva (Salmo trutta), pe (Cotus gobio), pijor (Phoxinus phoxinus), mrena (Barbus barbus), klen (Squalius cephalus), podust (Chondrostoma nasus) i krkua (Gobio sp.). Zona mrene- Zona mrene obuhvaa gornje tokove rijeka i nastavlja se nizvodno na zonu lipljena. Zapoinje tamo gdje rijeka prelazi u ravniarski dio. Tijek je sporiji, korito je ire i dublje, ali je voda i dalje hladna, bogata kisikom. Uz mrenu (Barbus barbus) uobiajene su vrste klen (Squalius cephalus), podust (Chondrostoma nasus), jez (Leuciscus idus), bolen (Aspius aspius), kleni (Leuciscus leuciscus) i dr. Iako su nekada bile glavni grabeljivci u ovoj zoni, populacije mladica (Hucho hucho) danas su zbog pregradnji vodotoka i ograniavanja sezonskih migracija prorijeene. Na dijelovima gdje je protok brz i ima dovoljno kisika mogu se sporadino nai pastrva i lipljen.Zona deverike- Zona deverike obuhvaa srednje i donje tokove rijeka. Dno je prvenstveno graeno od pijeska i mulja, a esti su obilni nanosi mulja. Korito je iroko, duboko. Nagib mu iznosi od 0-1,5 posto. Brzina vode je mala. Ljetne temperature vode su visoke, nerijetko vie od 25 C. Uz deveriku (Abramis brama) este vrste u ovoj zoni su bodorka (Rutilus rutilus), crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), klen (Squalius cephalus), aran (Cyprinus caprio), linjak (Tinca tinca) te predatori som (Silurus glanis), tuka (Esox lucius) i smu (Sander lucioperca).Zona lista- Zona lista podruje je ua rijeka u more, gdje su kolebanja temperature i saliniteta znatna. Zbog izmjene plime i oseke, ovisno o koliini padalina, oscilacije saliniteta su neizbjene i znaju biti ekstremne. U ovoj zoni ive eurihaline vrste riba koje su prilagoene velikim oscilacijama slanosti vode i osmotskoga tlaka. Dno je pjeskovito ili glinasto. Zbog stalnog nanoenja novog sedimenta, na tim dijelovima rijeke este su velike pliine u kojima se voda ljeti jako zagrije.4. Rijeka Dunav u podruju Kopakog rita pripada zoni deverike.5. Alohtone vrste Kopakog rita : vrste koje se za razliku od domaih vrsta, ne nalaze na podruju svoje prirodne rasprostranjenosti, evoluirale su drugdje, a sluajno ili namjerno prenesene su u novo stanite, s ciljem koji esto nije bio postignut. Babuka (Carassius gibelio), Amur( Ctenopharyngodon idella ).6. Dvije se vrste smatraju regionalno izumrlima: obina moruna Huso huso i obina pastruga Acipenser stellatus. Glavni razlog ugroenosti riba je izgradnja hidroelektrane i brane erdap koja je prekinula migratorni put ovih vrsta riba.7. Tablica 1. Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1914. do 1935. godine

God Keiga Smu Som aran tuka Mijeana* Bjelica** 1914 1088 37254 18609 125092 88208 46286 231864 1915 1067 51444 16759 180136 129123 64841 285512 1916 1284 46970 16753 121899 163658 54538 205779 1917 1349 45878 11875 135909 63785 75167 173282 1918 2847 28172 23321 146142 5544 60831 78958 1919 218 15383 23635 88215 30468 26565 119954 1920 2277 20887 37685 296102 60721 48130 239276 1921 1380 27609 18577 237629 13803 36534 134653 1922 1668 8607 20678 178470 31624 18274 145634 1923 1557 31884 31170 309047 75372 23822 261330 1924 1470 24398 27256 706724 167052 42999 597059 1925 2418 37929 30220 705589 86772 65629 399418 1926 3603 56070 30306 287794 150720 73423 566505 1927 2745 43953 29880 529105 191563 75567 562091 1928 3900 33900 35200 306500 55000 146600 265600 1929 3400 22400 24400 140600 29700 139500 156200 1930 3200 17408 22900 112600 29700 105400 201800 1931 3000 37300 24200 460000 97000 289100 302600 1932 4400 32500 24000 352300 87000 150700 252200 1933 3400 15600 18300 110200 34700 35600 229600 1934 3000 20500 11600 129900 26700 36000 363100 1935 3900 22100 24900 265800 109400 40700 461600

Slika1. Grafiki prikaz kvalitativnog sastava ribljeg fonda Dunava kod Kopakog rita u razdoblju od 1914. do 1935.Tablica 2. Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1945. do 1968. godineGod. Keiga Smu Som aran tuka Mijeana Bjelica 1945. 1657 8641 10815 58826 161779 39104 161959 1946. 1840 15737 21320 162310 61780 152850 212663 1947. 1140 9783 16311 143284 43312 132816 82695 1948. 3533 14202 28088 433180 186588 191155 304101 1949. 2458 20100 20717 184451 65370 172744 220306 1950. 8506 18811 6985 61183 3187 123089 72839 1951. 7623 13854 38389 260781 165096 144075 412229 1952. 4305 21318 55030 147974 34549 211339 349882 1953. 2771 21251 50394 234318 28040 172773 199765 1954. 3463 13885 36835 125002 138404 127184 233923 1955. 1125 44808 50638 400892 123053 139688 342177 1956. 864 37671 41449 331187 116153 170907 310963 1957. 1212 31164 27202 255822 91494 162180 382124 1958. 531 16848 51383 146688 65181 146965 215121 1959. 986 16421 31517 100064 80858 184017 290688 1960. 934 18925 17241 147088 15770 119975 177040 1961. 1469 11910 43944 140422 25168 112665 194199 1962. 890 14516 62534 155880 83337 146095 422560 1963. 572 18759 14815 126099 62416 150743 470830 1964. 759 10074 9365 47921 12409 170485 256707 1965. 142 8656 20201 70478 153744 125913 527091 1966. 128 16805 15341 117128 277386 155339 552823 1967. 102 50406 35049 69812 191007 140900 513016 1968. 688 19639 11606 81653 23731 160942 285155

Slika2. Grafiki prikaz kvalitativnog sastava ribljeg fonda Dunava kod Kopakog rita u razdoblju od 1945. do 1968. godine Usporedbom ova dva grafika prikaza, moemo vidjeti da se brojnost nekih vrsta riba od razdoblja 1914. 1935. do razdoblja 1945. 1968. smanjila.Glavni razlozi smanjenja brojnosti su prekomjerni izlov (npr. keige), unos invazivnih vrsta kao to je babuka(smanjenje brojnosti arana), predatorski nain ivota nekih vrsta riba, meu koje ubrajamo smueve, somove i tuke ija je brojnost porasla; takoer se kao jedan od razloga smanjenja brojnosti ribljeg fonda moe navesti problem poplava, koje mogu sprijeiti mrijeenje nekih vrsta riba.9. Biologija babuke (Carassius gibelio): ivi u slatkim vodama ali moe se pojaviti i u boatim. Voli bogate rijeke sa slabom strujom i raslinjem, a posebno jezerca movarnih rijeka ili rukavce velikih rijeka. Moe se nai u malim umjetnim jezercima i movarama. Podnosi pH raspon od 7.1 do 7.5. ivi u umjerenoj klimi, gdje su temperature uglavnom izmeu 10 i 20 C. To je istonoeuropski ili divlji oblik zlatne ribice. Babuka je svejed. Hrani se uglavnom vodenim beskraljenjacima koje trai po dnu, ali i vodenim biljem i organskim detritusom. Spolnu zrelost postiu u 3 ili 4 godini ivota. Plodnost je 160 000 d 380 000 jaja. U naim vodama daleko su zastupljenije enke, mada se mogu pronai i mujaci. One se mrijeste i sa mujacima drugih vrsta riba, tako da spermatozoid ulazi u jaje ali ne dolazi do oplodnje. Dakle mogu se razmnoavati i iz neoploenih jaja. Za vrijeme mrijesta skupljaju granice kako bi uhvatili rubnu vegetaciju pri dnu. Jaja se veu za biljke. Jedinke koje nastanjuju jezera sele u rijena ua da bi izbjegle nisku koncentraciju kisika u vodi tijekom zime. Tijekom zimskih perioda zakopava se u supstrat dna. Izgleda da u tom stanju moe preivjeti i najnie temperature.Distribucija: ALOHTONA VRSTA . Babuka ima najvei utjecaj na autohtonu ihtiofaunu. Njena pradomovina je Kina, odakle se proirila vodama ireg podruja istone Azije i Sibira. U europski dio biveg SSSR-a prenesena je 1948. godine, zatim se vrlo brzo proirila prema zapadu, preavi put od gotovo nepoznate vrste pedesetih godina do invazivne vrste vrlo velikih populacija. Glavni razlozi nezadrivog irenja te vrste su specifian nain razmnoavanja ginogeneza, izostanak prirodnih predatora i otpornost na nepovoljne uvjete (promjene temperature i koncentracije kisika). enke se mrijeste i s mujacima drugih vrsta. Babuka je izrazito adaptivna vrsta koja je velikom brojnou prisutna u gotovo svim vodama i crnomorskog i jadranskog sliva. Izravni je konkurent aranu ije su se populacije proporcionalno smanjile.Vjeba 6. Analiza ishrane kukuvije drijemaviceCilj: upoznati sastav plijena kukuvije drijemovice (Tyto alba )Pribor: binokularna lupa, petrijeve posude, pribor za seciranje, klju za odreivanje sitnih sisavaca (eljusti), biljenica A4,Materijal: gvalice kukuvije drijemovice prikupljene tijekom sijenja 2001. godine uz Sakada u Kopakom rituZadaci:1. Rastavite gvalice suhom metodom te izdvojite kosti lubanje.2. Pregledajte kosti lubanje ispod lupe te pomou kljua odredite kojim vrstama ivotinja pripadaju.3. Odredite relativnu uestalost vrsta u uzorku4. Utvrdite omjer rovki (Soricidae) i mieva (Muridae) u uzorku5. Proitajte Protokol za praenje sitnih sisavaca na temelju istraivanja sastava gvalica sova. Na koja pitanja vezana za faunu i ekologiju sitnih sisavaca, te analizu stanita moete odgovoriti ukoliko analizirate gvalice sova?Odgovori:3. Tablica 1. Broj determiniranih u uzorcima (gvalice sova). Popis vrsta :

Sum of broj jedinki Porodicavrsta lat TotalMuridaeApodemus agrarius 6 Apodemus flavicollis 1 Apodemus sylvaticus 1 Arvicola amphibius12 Micromys minutus11 Microtus agrestis 2 Microtus arvalis 5 Mus musculus 3 Myodes glareolus3 Rattus norvegicus 1 Muridae Total 45Soricidae Crocidura suaveolens 2 Neomys anomalus 15 Sorex araneus 5 Soricidae Total 22 sp. sp.1 sp. Total 1 Grand Total 684.

5. Praenje rasprostranjenosti sitnih sisavaca, posebno praenje gvalica vrste Tyto alba pogodno je za upoznavanje faune sitnih sisavaca odreenog podruja. Prouavanje sastava gvalice tijekom dueg razdoblja omoguuje neizravno istraivanje dinamike populacija sitnih sisavaca, promjene u strukturi i nainu koritenja nekog podruja. Za istraivanje faune sitnih sisavaca najpogodniji su uzorci gvalica kukuvije s obzirom da ova vrsta ima najiri spektar plijena.7. Biotiki imbenici PredatorstvoCilj: Upoznati se s pojmovima: biotiki faktori, predatorstvo, prilagodbe predatora i plijena, kretanje oscilacija predatora i plijenaMaterijal:Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1914 do 1935.godinePodaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1945 do 1968. godineProgram Wa_Tor. Version 1.0. Kovac computer services 85 Nant-Y- Felin. 1993 (u prilogu)Zadaci:1. to su biotiki faktori?2. Navedite sve interspecijske odnose ( s predznakom odnosa )3. to je predatorstvo?4. Navedite tri primjera (koja nisu navedena u tekstu) odnosa predatora i plijena. (Lat. i hrv. nazivi ivotinja!)5. Koje prilagodbe imaju predatori, a koje plijen? Navedite dva primjera prilagodbi predatora i plijena.6. Objasnite zakone pravilnosti kretanja oscilacija populacija predatora i plijena.7. Analizirajte odnos predator-plijen na osnovu podataka o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita i iskaite ga u postocima8. Podatke o ulovu tuke i bjelice prikaite grafiki.9. Uz pomo programa Wa_Tor promjenom poetnih vrijednosti broja jedinki, duine reproducikcijskih ciklusa, i vremenom tolerancije prema gladi analizirajte odnos predator- plijen izmeu morskih pasa i riba.Odgovori:1. Biotiki faktori: su odnosi izmeu jedinki. Mogu biti intraspecijski (odnosi unutar populacije) i interspecijski (nastaju na bazi zadovoljavanja potreba ishrane, ali isto tako i zaklona, zatite, razmnoavanja, pogodnog mjesta za stanovanje i drugih ivotnih potreba). Interspecijski odnosi se oznaavaju kao pozitivni (+), negativni, (-) i neutralni (0).2. Kategorije interspecijskih odnosa su : neutralizam (0,0), kompeticija, mutualizam (+,+), komensalizam, amensalizam (0,-) parazitizam (+,-) , predatorstvo(+,-).3. Jednostran odnos s pozitivnim djelovanjem za jednog, negativnim za drugog partnera. 4. Lav (Panthera leo) - gnu (Connochaetes taurinus) Ris (Lynx lynx) obini zec (Lepus europaeus) Mali indijski mungos (Herpestes javanicus) poskok (Vipera ammodytes)5. Najee sredstva za napad kod predatora nalaze se u podruju usnog otvora s obzirom da njihova morfologija i anatomija odreuje njihovo specifino lovako ponaanje. Elektrini organi riba i otrovne lijezde kraljenjaka slue za napad, ali i za obranu. Najrairenije i najznaajnije sredstvo za obranu kod mnogih ivotinja je sposobnost bjeanja, pri emu im pomau osjetila vida i mirisa. Bijeg esto omoguuje i autotomija. Progonjena ivotinja refleksno otkida dijelove svog tijela, na primjer rep gutera, dijelovi tijela gujavica, kraci morskih zvjezdaa. Sposobnost ulaska u pogodne zaklone vrlo je esta pojava koja se ispoljava u najrazliitijim oblicima, i prilagoenost u boji ivotinje prema okoliu ili slinosti oblika tijela sa predmetima okolia kao i pojava mimikrije predstavljaju uspjena sredstva zatite.6. Zakon periodinih ciklusa: Kolebanja brojnosti populacija predatora i plijena periodina su. Perioda kolebanja zavisi samo od poetnih brojeva i od koeficijenta rastenja i opadanja obje populacije.Zakon odranja srednjih vrijednosti: Srednja gustina obje populacije postaje konstantna bez obzira na poetne brojeve, ako su uslovi sredine konstantni i ako su u isti mah stopa rastenja populacija i efikasnost predatorstva konstantni.Zakon poremeaja srednjih vrijednosti: Ako su obje populacije podjednako unitavane srazmjerno njihovoj relevantnoj gustoi, srednja gustoa populacije plijena raste, predatora opada. 7. Tablica 1. Podaci o ulovu ribe na Dunavu u podruju Kopakog rita (%) : Vrsta ribe Razdoblje od 1914. do 1935. od 1945. do 1968. Keiga 0,32 0,26 Smu 4,04 2,61 Som 3,11 3,04 aran 35,28 22,0 tuka 10,29 12,14 Mijeana 9,86 19,53 Bjelica 37,11 39,52Prema navedenim podacima moemo zakljuiti da su smu, tuka i som ribe koje se hrane drugom ribom, pa ih smatramo predatorima(oko 18%), dok veina ostale ribe iz tablice slui kao hrana drugim ribama, pa ih smatramo plijenom(oko 82%).Porast populacije plijena prati porast populacije predatora. Odnos predator plijen ostao 1:4.8. Tablica 2. Podaci o ulovu tuke i bjelice na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1914. do 1935. godine

Slika1. Grafiki prikaz odnosa broja jedinki tuke(predatora) i bjelice(plijena) na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1914. do 1935. godine.Tablica 3. Podaci o ulovu tuke i bjelice na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1945. do 1968. godine

Slika2. Grafiki prikaz odnosa broja jedinki tuke(predatora) i bjelice(plijena) na Dunavu u podruju Kopakog rita od 1945. do 1968. godine.9. Velik broj riba na nekom podruju e za posljedicu imati nestanak morskih pasa, dok e mali broj riba na nekom podruju takoer negativno utjecati na opstojnost morskih pasa.Odravanje konstantne opstojnosti populacije prisutno je u svakom odnosu predatora i plijena.Vjeba 8. Dinamika populacijeCilj: Upoznati neke od osnovnih elemenata populacije (rast, iezavanje, variranje)Materijal: Podaci o kretanju broja parova sive aplje (Ardea cinerea L. 1758), bijele aplje (Ardea alba L.1758),gaka kvakavca (Nycticorax nycticorax L.1758) i velikog vranca (Phalacrocorax carbo L. 1758) na gnijeenju u Kopakom ritu u periodu od 1954 do 1990. godine.Zadatak:1. to je populacija?2. Koji su osnovni elementi populacije?3. to je gustoa populacije i kako se izraava?4. to je dinamika populacije?5. Nacrtajte dijagram o kretanju broja parova sive aplje sive aplje (Ardea cinerea L. 1758), bijele aplje (Ardea alba L.1758),gaka kvakavca (Nycticorax nycticorax L.1758) i velikog vranca (Phalacrocorax carbo L. 1758) na gnijeenju u Kopakom ritu u periodu od 1954 do 1990. godine. (Tablica 1)6. Promatrajui dijagrame izvedite zakljuke: koje populacije su bile stabilne, koje u opadanju, a koje u porastu u navedenom periodu.7. Navedite razloge zbog kojih je dolo do promjene u brojnosti navedenih vrsta ptica na podruju Kopakog rita u navedenom periodu.Odgovori:1. Populaciju definiramo kao prostorno - vremenski integriranu skupinu ivih jedinki iste vrste, koja raspolae zajednikim skupom nasljednih imbenika, naseljava odreeni prostor, pripada odreenom ekosustavu i u okviru koje su jedinke povezane meu sobom odnosima razmnoavanja tj. (reproduktivna zajednica).2. Osnovni elementi svake populacije su: gustoa odnosno veliina, prostorni raspored, natalitet, mortalitet, uzrasna struktura, potencijal rasta populacije, tok rasta i odravanja, te spolna struktura.3. Gustoa populacije je kvantitativan izraz veliine populacije u odnosu na jedinicu prostora. Ona se moe iskazati brojem jedinki ili njihovom teinom (biomasom) na jedinicu naseljene povrine u datom trenutku.4. Populacijska dinamika obuhvaa prije svega promjene stope rasta populacije, fluktuacije njene gustoe, imbenike tih promjena i mehanizam kontrole i regulacije kretanja populacije.5. Tablica 1. Kretanje broja parova gaka kvakavca(Nycticorax nycticorax), velikog vranca (Phalacrocorax carbo), sive aplje (Ardea cinerea) i bijele aplje (Egretta alba) na gnijeenju u Kopakom ritu u razdoblju od 1954. do 1990. godine.

Nycticorax nicticoraxPhalacrocorax carboArdea cinereaEgretta alba1954.7960 93731955.393099511956.358039361957.46009331958.45000351959.27000301960.41700381961.24700201962.30500271963.40000231964.69000221965.48900221966.3700091967.3390051968.2700001969.2250401970.3301333501971.800010001972.8007810001973.400275001974.30010015001975.10010020001976.3005025001977.40019235001978.60036640001979.20033440051980.10053435051981.10078135001982.40085835001983.300101430001984.40087830001985.40090020001986.250120020001987.200150030001988.300285535001989.300266735001990.30013673240

Slika 1. Kretanje broja parova gaka kvakavca u Kopakom ritu od 1954. do 1990. godineDo 1990.-te gakovi su se gnjezdili u jednoj koloniji (Banja- oak ume). Razlozi propadanja kolonije nepoznati (mogui razlozi propadanja trske za gnjeenje). 1998.g su se jo gnjezdili, meutim nakon toga kolonija se raspada, a gakovi se raspruju u manje kolonije (kod Darde i Vardarca). Povremeno gnjeenje i u KR kod kolonije Vranaca (2000.-te godine 600 pari i 2066.-te g 128 pari). Populacija je stabilna uz prirodne fluktuacije.Na osnovu grafikog prikaza moemo zakljuiti da je dinamika gnijeenja gaka kvakavca stabilna.

Slika 2. Kretanje broja parova velikog vranca u Kopakom ritu od 1954. do 1990. godineNajvei broj pari, 2885, zabiljeen je 1988. godine. Meutim, iste godine su umari i lovci usprkos zatiti unitili kolonije unutar Specijalnog zoolokog rezervata, te je ve slijedee godine broj pao na 1367 pari. Na osnovu grafikog prikaza moemo zakljuiti da je dinamika gnijeenja velikog vranca u naglom porastu od 1976., jer je do tada bila lovna divlja, a kasnije postaje zatiena vrsta.

Slika 3. Kretanje broja parova sive aplje u Kopakom ritu od 1954. do 1990. godineS obzirom da se aplje hrane osim u KR i na ribnjacima, ne produktivno poslovanje ribnjaka ( sa samo 30% kapaciteta tijekom devedesetih godina) doprinijelo je tome da aplje imaju veu povrinu pliih voda (prazni ribnjaci) za prehranu. Od 2003. godine, blago opadanje populacije na gnijeenju, vjerojatno rezultat naputanja (i presuivanja) dijela podunavskih ribnjaka. Na osnovu grafikog prikaza moemo zakljuiti da je dinamika gnijeenja sive aplje naglo porasla od 1974., dok je danas sa nekoliko stotina njihov broj porastao na tisuu, a razlozi su zatita, ali i dobri izvori hrane.

Slika 4. Kretanje broja parova bijele aplje u Kopakom ritu od 1954. do 1990. godine

Bijela aplja je takoer sustavno unitavana do 1970.-te kada je zatiena!Nakon zatite populacija je bila malobrojna i neredovita u KR (5 do 12 pari). Krajem 80-tih europska populacija se poveava i sve vei broj zimuje u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Od 90-tih gnijezdea populacija se poveava, te sa 20 pari danas broji 160 pari. Za KR je karakteristino da gnijeenje ovisi o visini vode gnijezdi na trsci (2006. godine 12 pari, 2009. godine 30 pari) Na HR-HU granici kolonija od 30 pari. Na osnovu grafikog prikaza moemo zakljuiti da je dinamika gnijeenja bijele aplje u naglom opadanju zbog sustavnog unitavanja do 1970., kada je zatiena. Nakon zatite je malobrojna i neredovita.Vjeba 9. Ekologija populacije Cilj: Upoznati matematiki model rasta populacijeZadaci:1.Izraunajte populaciju leptira u prvom i drugom ljetu ako ste u poetnom ljetu imali populaciju od 60 leptira.Tijekom ljeta svaka enka polegne 100 jaja, tijekom zime ugine 90% populacije, te preivi 5% jaja. Populacija se sastoji od podjednakog broja mujaka i enki.2.Dobivene podatke iz prvog zadatka o kretanju populacije leptira u prvom i drugom ljetuprikaite grafiki.3.Provjerite na primjeru kunog mia (Mus musculus) odgovara li exponencijalni zakon prirodnom rastu populacije, odnosno slau li se rezultati eksperimenta i eksponencijalnog rasta. Jedinica vremena je jedan mjesec. Populacija ove vrste razmnoava se brzinom oko 50% na mjesec, to znai da je p= 0,5. Eksperiment rasta zapoet je s jednim parom, u trenutku t =0 imamo N0= 2 mia. Nakon 12 mjeseci dobiveni rezultati prikazani su u tablici u prvom redu kao opaeno.Odgovori:1. N= 60 r = 50 (broj jaja po leptiru) x 0,05 (preivjeli) = 2,5 u = 0,9 (ugiba) p = r - u = 2,5 - 0,9 = 1,6 Nn = (1 + p)n x N0 N1 = (1 + 1,6)n x N0 N1 = 155 leptira N2 = 406 leptiraGODINABROJ LEPTIRA060115524062.

Slika1. Grafiki prikaz broja leptira po godinama 3. N1N2N3N4N5Mjesec 0261012Opaeno2540297807Izraunato2

Nt = N0 x eptN0 = 2p = 0,5N2 = 2 x 2,7180,5x2 = 5,436N3 =2 x 2,7180,5x6 = 40,158N4 = 2 x 2,7180,5x10 = 296,672N5 = 2 x 2,7180,5X12 = 806,655

Zakljuak: Matematiki izraunati rezultati potvruju opaene rezultate.Vjeba 10. Uzrasna struktura populacijeCilj: analizirati promjene dobne i spolne strukture populacije srna na imaginarnom fondu od 100 jedinkiMaterijal: rijeen primjer promjena spolne i dobne strukture srnee populacije (fond 100 jedinki) s izluenjem od 40 jedinki tijekom 5 godina.Zadatak:1. Izraunajte to se dogaa s populacijom srnee divljai na jednom otoku poslije pet godina ukoliko se iz osnovnog fonda od sto jedinki godinje izlui 50 i 60 jedinki. Navedeni primjer s izluenjem od 40 jedinki prikaite grafiki.Odgovor: Sastav populacije srnee divljai na jednom otoku tijekom 5 godina (mortalitet 40)Starost 01234531.03.2002.osn. fond 25155320 osn. fond 2515532050301064010001.04.2003.osn. fond 02515532 osn.fond 02515532 050301064100prirastosn. fond 2500000osn.fond 2500000 500000050mortalitetosn. fond 078212 osn.fond 078212 14164244031.03.2004.osn. fond 25187320 osn.fond 25187320 50361464011001.04.2004.osn. fond 0251873255 osn.fond 02518732 050361464110 prirastosn. fond 2800000 osn.fond 2700000 550000055mortalitetosn. fond 069302 osn.fond 069302 012186044031.03.2005.osn. fond 28199430 osn.fond 27199430 55381886012501.04.2005.osn. fond 0281994363 osn.fond 02719943 055381886125 prirastosn. fond 3200000 osn.fond 3100000 63mortalitetosn. fond 078113 osn.fond 078113 014162264031.03.2006.osn. fond 322111830 osn.fond 312011830 634122166014801.04.2006.osn. fond 03221118375 osn.fond 031201183 0634122166148 Prirast osn. fond 3800000 osn.fond 3700000 75mortalitetosn. fond 084143 osn.fond 084143 01682864031.03.2007.osn. fond 3824171040 osn.fond 3723161040 754733208018301.04.2007.osn. fond 038241710493 osn.fond 0372316104 0754733208183prirast osn. fond 4600000 osn.fond 4700000 930000093mortalitetosn. fond 0105104 osn.fond 0105104 020102084031.03.2008.osn. fond 46281916100 osn.fond 47271815100 93553731200236

Sastav populacije srnee divljai na jednom otoku tijekom 5 godina (mortalitet 50)Starost01234531.03.2002.osn. fond 25155320osn. fond 2515532050301064010001.04.2003.osn. fond 0251553250osn.fond 02515532050301064100prirastosn. fond 2500000osn.fond 2500000500000050mortalitetosn. fond 0108322osn.fond 0108322020166445031.03.2004.osn. fond 25157210osn.fond 2515721050301442010001.04.2004.osn. fond 0251572150osn.fond 02515721050301442100Prirastosn. fond 2500000osn.fond 2500000500000050mortalitetosn. fond 01010401osn.fond 01010401020208025031.03.2005.osn. fond 25155320osn.fond 2515532050301064010001.04.2005.osn. fond 0251553250osn.fond 02515532050301064100prirastosn. fond 2500000osn.fond 2500000500000050mortalitetosn. fond 0108412osn.fond 0108412020168245031.03.2006.osn. fond 25157120osn.fond 2515712050301424010001.04.2006.osn. fond 0251571250osn.fond 02515712050301424100prirastosn. fond 2500000osn.fond 2500000500000050mortalitetosn. fond 01012102osn.fond 01012102020242045031.03.2007.osn. fond 25153610osn.fond 2515361050306122010001.04.2007.osn. fond 0251536150osn.fond 02515361050306122100prirastosn. fond 2500000osn.fond 2500000500000050mortalitetosn. fond 01011211osn.fond 01011211020224225031.03.2008.osn. fond 25154150osn.fond 25154150503082100100

Sastav populacije srnee divljai na jednom otoku tijekom 5 godina (mortalitet 60)Starost01234531.03.2002.osn. fond 25155320osn. fond 2515532050301064010001.04.2003.osn. fond 0251553250osn.fond 02515532050301064100prirastosn. fond 2500000osn.fond 2500000500000050mortalitetosn. fond 01310322osn.fond 01310322026206446031.03.2004.osn. fond 25125210osn.fond 251252105024104209001.04.2004.osn. fond 0251252145osn.fond 0251252105024104290Prirastosn. fond 2300000osn.fond 2200000450000045mortalitetosn. fond 0159411osn.fond 0159411030188226031.03.2005.osn. fond 23103110osn.fond 22103110452062207501.04.2005.osn. fond 0231031138osn.fond 022103110452062275prirastosn. fond 1900000osn.fond 1900000380000038mortalitetosn. fond 0188211osn.fond 0188211036164226031.03.2006.osn. fond 1952100osn.fond 194210038942005301.04.2006.osn. fond 0195210osn.fond 0194210038942053prirastosn. fond 1400000osn.fond 1300000270000027mortalitetosn. fond 0173110osn.fond 017211003452204331.03.2007.osn. fond 1422100osn.fond 132210027442003701.04.2007.osn. fond 014221019osn.fond 0132210027442037prirastosn. fond 1000000osn.fond 900000190000019mortalitetosn. fond 0101100osn.fond 010110002022002431.03.2008.osn. fond 1041110osn.fond 931110197222032

Tablica 1. Sastav populacije srnee divljai na jednom otoku tijekom 5 godina (mortalitet 40)

Slika1. Grafiki prikaz populacije srnee divljai na jednom otoku poslije prve godine, nakon izluenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto deset jedinki

Slika2. Grafiki prikaz populacije srnee divljai na jednom otoku poslije druge godine, nakon izluenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto dvadeset i pet jedinki

Slika3. Grafiki prikaz populacije srnee divljai na jednom otoku poslije tree godine, nakon izluenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto etrdeset i sedam jedinki

Slika4. Grafiki prikaz populacije srnee divljai na jednom otoku poslije etvrte godine, nakon izluenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto osamdeset i dvije jedinke

Slika5. Grafiki prikaz populacije srnee divljai na jednom otoku poslije pete godine, nakon izluenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od dvjesto trideset i pet jedinki

Vjeba 11. MigracijeCilj: upoznati se s razliitim migratorinim putevima ptica selica na Istonoj hemisferiMaterijal: izvod iz baze prstenovanih ptica (Hrvatski Ornitoloki zavod)Zadatak:1. to su migracije?2. to potie ivotinje na migriranje?3. Navedite tipove migracija i po jedan primjer za svaki tip migracije.4. Koristei lokalitete prstenovanja i nalaza ptica iz baze prstenovanih ptica Hrvatskog Ornitolokog zavoda Hrvatske uz pomo programa Google Earth ucrtati migratorne puteve za vrste Ardea purpurea i Ciconia ciconia.5. Opiite migratorne puteve za navedene vrste (uz konkretne primjere posluite se i web stranicom Bird Life Internacional, linkovi:http://www.birdlife.org/datazone/speciesfactsheet.php?id=3835http://www.birdlife.org/datazone/speciesfactsheet.php?id=3725Odgovori:1. Migracija je vremenski koordinirano, usmjereno, uglavnom periodino masovno kretanje svih ili velikog broja jedinki jedne vrste ili jedne populacije.2. Nedovoljna koliina raspoloive hrane, najee usko povezana s promjenom vremenskih uvjeta (trofika migracija), nagon za razmnoavanjem (reproduktivna migracija) ivotinje koje inae ive iroko rasprostranjene, u vrijeme parenja se okupljaju na odreenim mjestima.3. Prave migracije vrste koje razliita godinja doba provode u razliitim podrujima i pri tome prelaze ponekad i ogromne udaljenosti. Primjeri: Ptice - polarna igra (Sterna paradisaea), biljojedi -u potrazi za ispaom, kao ameriki bizoni (Bison bison), ribe - migracije lososa i jegulja, kitovi i dupini.Unutranje migracije - vrste se zadravaju se unutar odreenih regija. Njihove migracije su blie i obiljeene hranjenjem ili razmnoavanjem i esto su tipine samo za odreene populacije. Primjeri: antilope afrikih stepa odlaze daleko u potrazi za ivotno vanim solima. Slina je pojava i kod afrikih slonova, planktonski raii se nou uzdiu okomito blie povrini gdje je voda bogatija hranom, dok se tijekom dana sputaju u vee dubine radi izbjegavanja grabeljivaca. Djelomine migracije - dio populacije migrira, a dio ostaje na stanitu. Primjer: pojedine vrste ptica siva aplja (Ardea cinerea) u Hrvatskoj. Neprekidne migracije - vrste koje neprekidno lutaju i nikada se, ili vrlo rijetko due borave u istom podruju. Primjer: cjevonosice (Procellariiformes) gotovo cijeli ivot provode lutajui otvorenim morima. Samo u razdoblju gnijeenja provode na kopnu i jednom podruju, velike make imaju obino svoje podruje, no unutar njega su neprekidno u pokretu, a i esta pojava je, da pomiu njegove granice ili ga sasvim naputaju u potrazi za plijenom. 4. Tablica 1. Mjesta, datumi i koordinate prstenovanja i nalaza za vrstu Ardea purpurea, aplja danguba

Tablica 2. Mjesta, datumi i koordinate prstenovanja i nalaza za vrstu Ciconia ciconia, bijela roda

Slika1. Migratorni putovi za vrste Ardea purpurea i Ciconia ciconia.

5. Bijela roda (Ciconia ciconia) vrsta je za koju je vrlo znaajna jesenska migracija u toplije krajeve. Prelijee pustinje, a izbjegava velike vodene povrine i umske komplekse. Populacija iz zapadne Europe seli na podruje sjeverne i zapadne Afrike preko Francuske, panjolske i Gibraltara, a populacija iz istone Europe preko Bospora i Dardanela. Nae bijele rode pripadaju istonoeuropskoj populaciji i lete preko Bugarske, Rumunjske, Bospora, Turske, Izraela, du Nila i istonim dijelom Afrike do Sudana, zatim preko Etiopije, Kenije, Tanzanije, Zambije, Zimbabvea i Mozambika do Junoafrike Republike. aplja danguba u nae krajeve stie krajem oujka, a naputa ih najee u kolovozu i rujnu, nekad kasnije. Kolonije ove aplje nalaze se u Kopakom ritu, Krapju, Dardi, Donjem Miholjcu, Kisbalatonu, Illmitzu. Migriraju u jezero Tele, u dravu Mali koja je u zapadnoj Africi, te u regije june Italije(Basilicata,Calabria) i Siciliju.

Vjeba 12. UTM mrea za kartiranje fauneCilj: upoznati se s jednim od naina geokodianja faunistikih nalaza Materijal: Holcer D, Pavlini I (2008) Fauna. Prirunik za inventaricaciju i paenje stanja. DZZP.Zagreb Krmar S, Mikuka A, Mikuska J, Jeli N (2010) Distribution and zoogeographical analysis of the horse flies (Diptera: Tabanidae) from genera Dasyrhamphis, Philipomyia, Atylotus and Therioplectes in Croatia. Entomologia Croatica. 14, 1-2; 85-102. UTM karta Hrvatske ( 10 x 10 km) Zadatak:Koristei podatke iz rada Krmar et al.2010. predstavite rezultate uzorkovanja vrsta obada Therioplectes gigas i Therioplectes tunicatus na UTM karti Hrvatske (mrea 10 x10 km). Zakljuite kakvu zoogeografsku distribuciju imaju ove dvije vrste.Therioplectes gigas (Herbst, 1787)Dubrovnik (BN 62) (Brauer, 1880; Strobl, 1898, 1900); Zadar (WJ 18) (Strobl, 1893); Split (XJ 11) (Strobl, 1902); Sljeme (WL 78), 1.VI.1899 (1 ); Kalnik (XM 11), 20.V.1918 (1 ); Krapina (WM 61), 20.V.1916 (1 ) (Moucha, 1965); Trnovec (WM 61), 15.VIII.1928 (1 ), 15.VIII.1932 (1), 2.V.1945 (2 ) (Majer, 1985); Opuzen (YH 06), 30.V.1995 (4), 19.V.1996 (6 ), 4.VI.1996 (3 ); Obod (BN 71), 18.V.1996 (1 ); Obrovac (WJ 59), 2.VI.1996 (1 ); Vransko jezero (WJ 46), 2.VI.1996 (1 ); Lozovac (WJ 75), 3.VI.1996 (1 ); Donje Polje (WJ 74), 3.06.1996 (1 ); Modro Oko (YH 06), 4.VI.1996 (1 ); Badula (YH 16), 4.VI.1996 (1 ) (Krmar, 1999); Pribievci (BR74), 18.V.1996 (2 ); Borovik (BR 72), 19.V.1996 (1 ); Kutjevo (YL 23), 21.V.1996 (2 ); Zoljan(BR 63), 21.V.1996 (1); Normanci (BR 94), 23.V.1996 (1); Boki Lug (YL 35), 24.V.1996 (4 ); Spava (CQ 39), 8.VI.1996 (1 ); Podgorje (YL 13), 17.V.1997 (1 ) (Krmar & Mikuska,2001); Zavian (VK 96), 9.VI.2001 (1 ) (Krmar, 2003); Korenica (WK 56), 2.VI.1996 (1 ); Donji Niki (WK 49), 2.VI.1996 (2 ); Proloko jezero (XJ 71), 8.VI.2003 (1 ) (S. Krmar collection). Modro Oko (YH 06), 14.V.2003 (2 ), 16.V.2003 (1 ), Vrijetica (YH 07), 16.V.2003 (4 ), (Krmar & Merdi, 2007); Vrpolje (BR 90), 20.V.2004 (1 ) (J. Mikuska ent. zbirka).Therioplectes tunicatus (Szildy, 1927)Dubrovnik (BN 62), 30.V.1949 (2 ), (Moucha, 1965); Opuzen (YH 06), 30.V. 1995 (9 ), 19.V.1996 (8 ), 4.VI.1996 (6 ); Modro Oko, (YH 06), 30.V.1995 (2 ), 4.VI.1996 (10 ); Obod (BN 71), 17.V.1996 (2 ), 18.V.1996 (1 ); Metkovi (YH 16), 4.VI.1996 (1 ) (Krmar, 1999); Vrijetica (YH 07), 14.V.2003 (2, 5 ), 16.V.2003 (6, 8 ), 6.VI.2003 (6, 25 ); Modro Oko (YH 06), 15.V.2003 (3 ); Ue Neretve (YH 06), 22.V.2002 (18 ) (Krmar & Merdi, 2007); Omi (XJ 31), 8.VI.2003 (1 ); Proloko jezero (XJ 71), 8.VI.2003 (1 ); Orah (XH 98), 7.VI.2003 (1 ); Vrijetica (YH 07), 15.VI.2004 (6 ), 19.VI.2004 (1 ); Desne (YH 07), 18.VI.2004 (1 ) (J. Mikuska ent. zbirka).Odgovor:

Slika1. Rezultati uzorkovanja vrsta obada Therioplectes gigas i Therioplectes tunicatus na UTM karti Hrvatske (mrea 10 x10 km)Zakljuak: Therioplectes gigas i Therioplectes tunicatus su najzastupljenije u mediteranskoj regiji, ali je vrsta Therioplectes gigas velikim dijelom zastupljena i u kontinentalnoj regiji nae zemlje.

mjeseni_vodostajiSrednji mjeseni minimalni12345678910111219587396248286390270304286141172263166224.581959242142158172284250423370120445363193.421960132126221228193278244385268235265239234.50196112715825725827038823019180417496180.831962158219228250389493358195132414178215.1719639018322745437129122115818313912018204.5819641551849829329424816213213265224266187.751965230162157505614736569380330158148259354.00196625035432832540841950456931021133340337.58196733335744645051645039023517012911380305.75196816325122029021025321229623621015290215.25196944154270302246233208142152484253157.831970102150350532564530388410262216218196326.50197113019412827825224414410070622286142.5019727040767625436028028413986108100156.081973556013027435529023611078140130146167.001974176280208150172284400250142250264292239.001975336228190260400410540328218138114112272.83197611218014215221622084172120124118210154.171977158286429418422286256240190106102138252.58156.80190.20225.55297.65341.00346.65307.65261.65173.65130.75130.20151.40Srednji mjeseni1234567891011121958136327411446462345457316196309346233332.001959326187260273329420526485196748391270.831960231182361287289348370474330301290289312.67196120333830731638946433327014587148237269.75196221429531844651656341629315578148138298.331963181217422484396353324202306225171192289.421964201277175376381289250183183298387343278.581965263232287581672789694537413262173371439.501966363519400405458462572657522242313425444.831967410445505529571529468284268181143140372.751968281284278385300317295391264350175133287.7519691512243843363573273062282538483105236.501970158317450595619574492550418299299196413.9219712162362173272893292641341368961133202.58197210088118241352423421410192110223217241.25197374145174333455346312189109200209245232.581974281322268250279413477345225350351517339.831975484327239372472483687412352177140155358.331976319247183231286363130229225161190319240.251977178502551454486337294404287140171170331.17238.5285.55315.4383.35417.9423.7404.4349.65258.75200.85205.2232.45Srednji mjeseni maksimalni1234567891011121958200573584514556404598366294490448288442.921959435285397456396612604620425126105208389.081960319299450318433410537560410384335325398.331961261465364356519521448370270128255486370.251962295373410525617620533404190147230202378.831963270260595538459497501287412303271269388.501964247349390452464332312227227470533494374.751965315300607648766825804649471390246459540.001966441619536498495530638741729304390518536.581967515538555616622608505397394233176346458.751968522306358452392383438452351510230199382.751969264382484388452478388376386144151156337.421970252468596650672615552656606456420400528.581971280298426398320430372154248150118258287.671972186138158436430480584508328138424372348.50197398204268406576490500304200278360312333.001974504394372360336514586568328520528660472.501975626444318468572562812634520214198198463.831976468424238324350516240310290210282446341.501977232648632498562420362560422178236290420.00336.50388.35436.90465.05499.45512.35515.70457.15375.05288.65296.80344.30GodinaKoliina ulovljene ribe (u kg)1958213.4791959176.751960128.4391961115.9351962219.6961963189.409196483.371965186.7611966238.6481967212.4341968158.531969102.3721970260.0071971121.4811972151.0221973119.6291974149.7651975220.2061976239.8061977112.394

mjeseni_vodostaji

Srednji mjeseni minimalniSrednji mjeseniSrednji mjeseni maksimalniMjeseciVodostajNivogram

Sheet2

Srednji mjeseni minimalniSredinji mjeseniSrednji mjeseni maksimalniGodineVodostaj (cm)Nivogram-godinji

Sheet3

Ulov ribe (kg)Srednji godinjiGodineUlov ribe (kg)Vodostaj (cm)Godinji prosjek vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopakom ritu (1958.-1977.)

mjeseni_vodostajiSrednji mjeseni minimalniSrednji mjeseni1234567891011121958136327411446462345457316196309346233332.001959326187260273329420526485196748391270.831960231182361287289348370474330301290289312.67196120333830731638946433327014587148237269.75196221429531844651656341629315578148138298.331963181217422484396353324202306225171192289.421964201277175376381289250183183298387343278.581965263232287581672789694537413262173371439.501966363519400405458462572657522242313425444.831967410445505529571529468284268181143140372.751968281284278385300317295391264350175133287.7519691512243843363573273062282538483105236.501970158317450595619574492550418299299196413.9219712162362173272893292641341368961133202.58197210088118241352423421410192110223217241.25197374145174333455346312189109200209245232.581974281322268250279413477345225350351517339.831975484327239372472483687412352177140155358.331976319247183231286363130229225161190319240.251977178502551454486337294404287140171170331.17238.5285.55315.4383.35417.9423.7404.4349.65258.75200.85205.2232.45Srednji mjeseni maksimalni1234567891011121958200573584514556404598366294490448288442.921959435285397456396612604620425126105208389.081960319299450318433410537560410384335325398.331961261465364356519521448370270128255486370.251962295373410525617620533404190147230202378.831963270260595538459497501287412303271269388.501964247349390452464332312227227470533494374.751965315300607648766825804649471390246459540.001966441619536498495530638741729304390518536.581967515538555616622608505397394233176346458.751968522306358452392383438452351510230199382.751969264382484388452478388376386144151156337.421970252468596650672615552656606456420400528.581971280298426398320430372154248150118258287.671972186138158436430480584508328138424372348.50197398204268406576490500304200278360312333.001974504394372360336514586568328520528660472.501975626444318468572562812634520214198198463.831976468424238324350516240310290210282446341.501977232648632498562420362560422178236290420.00336.50388.35436.90465.05499.45512.35515.70457.15375.05288.65296.80344.30GodinaKoliina ulovljene ribe (u kg)1958213.4791959176.751960128.4391961115.9351962219.6961963189.409196483.371965186.7611966238.6481967212.4341968158.531969102.3721970260.0071971121.4811972151.0221973119.6291974149.7651975220.2061976239.8061977112.394

mjeseni_vodostaji

Srednji mjeseni minimalniSrednji mjeseniSrednji mjeseni maksimalniMjeseciVodostajNivogram

Sheet2

Srednji mjeseni minimalniSredinji mjeseniSrednji mjeseni maksimalniGodineVodostaj (cm)Nivogram-godinji

Sheet3

Ulov ribe (kg)Srednji godinjiGodineUlov ribe (kg)Vodostaj (cm)Godinji prosjek vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopakom ritu (1958.-1977.)

mjeseni_vodostajiSrednji mjeseni minimalniSrednji mjeseniSrednji mjeseni maksimalni1234567891011121958200573584514556404598366294490448288442.921959435285397456396612604620425126105208389.081960319299450318433410537560410384335325398.331961261465364356519521448370270128255486370.251962295373410525617620533404190147230202378.831963270260595538459497501287412303271269388.501964247349390452464332312227227470533494374.751965315300607648766825804649471390246459540.001966441619536498495530638741729304390518536.581967515538555616622608505397394233176346458.751968522306358452392383438452351510230199382.751969264382484388452478388376386144151156337.421970252468596650672615552656606456420400528.581971280298426398320430372154248150118258287.671972186138158436430480584508328138424372348.50197398204268406576490500304200278360312333.001974504394372360336514586568328520528660472.501975626444318468572562812634520214198198463.831976468424238324350516240310290210282446341.501977232648632498562420362560422178236290420.00336.50388.35436.90465.05499.45512.35515.70457.15375.05288.65296.80344.30GodinaKoliina ulovljene ribe (u kg)1958213.4791959176.751960128.4391961115.9351962219.6961963189.409196483.371965186.7611966238.6481967212.4341968158.531969102.3721970260.0071971121.4811972151.0221973119.6291974149.7651975220.2061976239.8061977112.394

mjeseni_vodostaji

Srednji mjeseni minimalniSrednji mjeseniSrednji mjeseni maksimalniMjeseciVodostajNivogram

Sheet2

Srednji mjeseni minimalniSredinji mjeseniSrednji mjeseni maksimalniGodineVodostaj (cm)Nivogram-godinji

Sheet3

Ulov ribe (kg)Srednji godinjiGodineUlov ribe (kg)Vodostaj (cm)Godinji prosjek vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopakom ritu (1958.-1977.)

Sheet1

Sheet2

Sheet4Count of broj jedinkiporodicaTotalMuridae40Soricidae15sp.1(blank)Grand Total56

Sheet5Count of broj jedinkivrsta latTotalApodemus agrarius5Apodemus flavicollis1Apodemus sylvaticus1Arvicola amphibius12Crocidura suaveolens2Micromys minutus9Microtus agrestis2Microtus arvalis4Mus musculus3Myodes glareolus2Neomys anomalus9Rattus norvegicus1Sorex araneus4sp.1(blank)Grand Total56

Sheet6Sum of broj jedinkiporodicaTotalMuridae45Soricidae22sp.1Grand Total68

Sheet7

bazabroj gvaliceporodicarodvrsta latvrsta HRVlubanjalijeva donja eljustdesna donja eljustbroj jedinki1SoricidaeNeomyspribrena rovka33331SoricidaeCrociduravrtna rovka11111MuridaeMicromysMicromys minutuspatuljasti mi11112MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar11113MuridaeMyodesMyodes glareolusria voluharica1111Latinsko imeHrvatsko imenovo latIUCN 20023MuridaeApodemusumski mi1111mi humkaLR/nt3MuridaeMicromysMicromys minutuspatuljasti mi0011obini puhLR/nt?4SoricidaeNeomyspribrena rovka1111puh oraarLR/nt4MuridaeMicrotuspoljska voluharica1111ria voluharicaMyodes glareolus5MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar1111vodeni voluharArvicola amphibius6MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar1111bizamski takor6SoricidaeNeomyspribrena rovka1111podzemni voluhar7MuridaeMusdomai mi1111poljska voluharica7MuridaeMicromysMicromys minutuspatuljasti mi0111livadska voluharica8MuridaeApodemusprugasti mi1111patuljasti miMicromys minutus8SoricidaeNeomyspribrena rovka2112utogrli mi8MuridaeMicromysMicromys minutuspatuljasti mi0111umski mi9MuridaeRattussmei takor1111prugasti mi9MuridaeMicrotuspoljska voluharica1111sivi takor9MuridaeMusdomai mi1011smei takor10MuridaeMyodesMyodes glareolusria voluharica1222domai mi11MuridaeMicrotuslivadska voluharica1111pribrena rovka12MuridaeApodemusprugasti mi1111mala rovka12MuridaeMicrotuslivadska voluharica1111umska rovka13MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar1111vrtna rovka13SoricidaeSorexSorex araneusumska rovka1111poljska rovka14MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar111115SoricidaeSorexumska rovka111115MuridaeMicrotuspoljska voluharica222215MuridaeMicromysMicromys minutuspatuljasti mi111116SoricidaeSorexumska rovka111116SoricidaeNeomyspribrena rovka122216MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar011117SoricidaeNeomyspribrena rovka222217MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar111117MuridaeMicromysMicromys minutuspatuljasti mi010118SoricidaeNeomyspribrena rovka111118MuridaeApodemusprugasti mi111118MuridaeMicromysMicromys minutuspatuljasti mi111119MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar111120MuridaeMicrotuspoljska voluharica111120MuridaeMusdomai mi011121MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar111121SoricidaeNeomyspribrena rovka111121MuridaeMicromysMicromys minutuspatuljasti mi022222MuridaeMicromysMicromys minutuspatuljasti mi020223SoricidaeSorexumska rovka022223sp.sp.sp.011124MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar111124SoricidaeNeomyspribrena rovka222225MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar111125MuridaeApodemusprugasti mi111126MuridaeApodemusprugasti mi222226MuridaeApodemusutogrli mi111127MuridaeArvicolaArvicola amphibiusvodeni voluhar010127SoricidaeCrociduravrtna rovka1111

Sheet3

Sheet1

Sheet2

Sheet4Count of broj jedinkiporodicaTotalMuridae40Soricidae15sp.1(blank)Grand Total56

Sheet5Count of broj jedinkivrsta latTotalApodemus agrarius5Apodemus flavicollis1Apodemus sylvaticus1Arvicola amphibius12Crocidura suaveolens2Micromys minutus9Microtus agrestis2Microtus arvalis4Mus musculus3Myodes glareolus2Neomys anomalus9Rattus norvegicus1Sorex araneus4sp.1(blank)Grand Total56

Sheet6Sum of broj jedinkiporodicaTotalMuridae45Soricidae22sp.1Grand Total68

Sheet7

bazaLatinsko imeHrvatsko imenovo latIUCN 2002Mus spicilegusmi humkaLR/ntGlis glisobini puhLR/nt?Muscardinus avellanariuspuh oraarLR/ntClethrionomys glareolusria voluharicaMyodes glareolusArvicola terrestrisvodeni voluharArvicola amphibiusOndatra zibethicabizamski takorPitymys subterraneuspodzemni voluharMicrotus arvalispoljska voluharicaMicrotus agrestislivadska voluharicaMicrotus minutuspatuljasti miMicromys minutusApodemus flavicollisutogrli miApodemus sylvaticusumski miApodemus agrariusprugasti miRattus rattussivi takorRattus norvegicussmei takorMus musculusdomai miNeomys anomaluspribrena rovkaSorex minutusmala rovkaSorex araneusumska rovkaCrocidura suaveolensvrtna rovkaCrocidura leucodonpoljska rovka

Sheet3

Sheet1GodtukaBjelica**1914882082318641915129123285512191616365820577919176378517328219185544789581919304681199541920607212392761921138031346531922316241456341923753722613301924167052597059192586772399418192615072056650519271915635620911928550002656001929297001562001930297002018001931970003026001932870002522001933347002296001934267003631001935109400461600tukaBjelica161779161959617802126634331282695186588304101653702203063187728391650964122293454934988228040199765138404233923123053342177116153310963914943821246518121512180858290688157701770402516819419983337422560624164708301240925670715374452709127738655282319100751301623731285155

Sheet1

GodtukaBjelica**godinebroj jedinki-ulovOdnos predator-plijen (1914.-35.)

Sheet2

tukaBjelicagodinebroj vrsta-ulovOdnos predator-plijen 1945.-1968.

Sheet3GodKeigaSmuSomarantukaMijeana*Bjelica**1914108837254186091250928820846286231864191510675144416759180136129123648412855121916128446970167531218991636585453820577919171349458781187513590963785751671732821918284728172233211461425544608317895819192181538323635882153046826565119954192022772088737685296102607214813023927619211380276091857723762913803365341346531922166886072067817847031624182741456341923155731884311703090477537223822261330192414702439827256706724167052429995970591925241837929302207055898677265629399418192636035607030306287794150720734235665051927274543953298805291051915637556756209119283900339003520030650055000146600265600192934002240024400140600297001395001562001930320017408229001126002970010540020180019313000373002420046000097000289100302600193244003250024000352300870001507002522001933340015600183001102003470035600229600193430002050011600129900267003600036310019353900221002490026580010940040700461600

Sheet1GodtukaBjelica**1914882082318641915129123285512191616365820577919176378517328219185544789581919304681199541920607212392761921138031346531922316241456341923753722613301924167052597059192586772399418192615072056650519271915635620911928550002656001929297001562001930297002018001931970003026001932870002522001933347002296001934267003631001935109400461600tukaBjelica16177