Gospoa BovaryPrvi dio Pria zapoinje sa upoznavanjem jednog djeaka od kojih petnaestak godina koji je novi urazredu i ponaa se drugaije od ostalih, paljiviji je pod nastavom i jako se trudi ali uspjeh kaoda uvijek izostaje. Njegov otac je bio naoit ovjek koji se htio bogato oeniti i tako ivjetibezbrino do krajaivota. I doista, oenio seza kerku jednog trgovca kapama koja je stranobila zaljubljena unjegovu vanjtinu.Meutim, kada je shvatioda eipak morati raditi zaivot,razoarao se i zatvorio u neku zgradu te tamo provodio dane u miru, ne razgovarajui ni sa kim.Njegova ena gaje u poetku oboavala ali kasnije juje njegovo ophoenje prema njoj uinilorazdraljivom i muiavom. Iz bijesa to se tako prevarila u njemu bila je savrena supruga i sveradila kako treba. Kad je dobila dijete, predali su ga dojilji ali im se malian vratio k njima,tretirali su ga kao princa. Dok je malenog Charlesa majka tetoila, otac ga je htio odgajatistrogo, gotovo na spartanski nain. Djeak je po prirodi bio miran i bio je sredite majinasvijeta. Sa dvanaest godina njegovu naobrazbu povjerie upniku ali od toga nije bilo vajde jerniti jedna strana nije bila neto pretjerano zainteresirana. Sa petnaest ga napokon upiu ugimnaziju, ta bilo je ve krajnje vrijeme da se poteno obrazuje a poto je jako zaostajao zaostalom djecom, bio je marljiv i savren ak. Njegovi ga roditelji nakon zavrenog petograzreda izvadie iz gimnazije i upiu ga na studij medicine. Naime, htjeli su da djeak sam, beziije pomoi, stekne znanje, uvjereni da je inteligentan i da moe. Nala mu majka i stan bila, sapokustvom, premda oskudnim, ali imao je sve tomu jetrebalo. Premda nijenita razumionastudiju, trudio se strano i uio i uio. Meutim, spopadne ga neka malodunost i zanemaristudij te poee se zabavljati umjesto uiti. Naravno, pao je lijeniki ispit. Majka ga ohrabrinakon neuspjeha i on se ponovno prihvati uenja i sve pripremi za ispit te ga poloi sa dostadobrim uspjehom. U Tostesu je vrio praksu, to mu je naravno majka ponovno uredila. I jo jek tomu htjela nai enu. I nala ju je udovicu imenom Hlose iz Diepppea od kojih 45godina, sa tisuu dvije stotine livra godinjeg prihoda. Ona je bila runa, suha kao prut i udalase za Charlesa. On je oekivao da e u braku biti slobodniji i raspolagati svojim novcem ali jebio njen rob iona jegospodarila svim novcem. On jepostao dobar lijenik i uranu zoru biizlazio u posjetu svojim bolesnicima. Ona je bila veoma zahtjevna i non-stop je neto traila,ponajvie panjui ljubav, a bila je stranoljubomorna.Jedne noi ih probudi slukinjai reedaje doao neki ovjek ak iz Bertauxa, est milja udaljenog od Tostesa. Trebalo jenamjestitijednuslomljenu nogu. Bovaryje jahao takou polusnudok na koncu nijestigaona gospodarstvoi zatekao tamo gospodara imanja u krevetu. Namjestio je ii Rouaultu nogu i upoznao njeguljupku kerku Emmu. Imala je smee, gotovo crne oi i dugu crnu kosu, te je bila blijede puti itanka struka i lijepe vitke figure. Posjeivao je Charles to imanje ee nego je bilo potrebno,ak i nakon to je ia ozdravio i otkrio je da se tamo osjeao kao kod kue, premda si nije htiopriznati zato. U isto vrijeme suraslesvaesa njegovom enom, koja nijehtjelada vie idetamo jerje naula o lijepoj mladoj djevojci te bila uasno ljubomorna. Starija gospoa Bovarynije se slagala u mnogo emu sa svojom snahom i stalno su se prepirale, dok je Charles samostajao mirno ne zauzimajui strane. Nakon to su saznali da je Hlose u biti lagala u vezinovca, strano su se posvaali ona i Charlesovi roditelji i par dana nakon toga udarila joj je krvna usta i sutradan je umrla. Charles je bio tuan jer ga je ona, ipak, voljela. Jednoga jutra jedoao ia Rouault i podmirio raun za svoju sada izlijeenu nogu i stao ga tjeiti u njegovojboli. Charles ponovno ode u pohodeu Bertaux i nae sve gotovoisto. Osjeaose slobodnijimnego ikad prije i u neku ruku se udio tom novom osjeaju. Sa Emmom je bio pomalonespretan, kao i ona, i uhvatio bi se kako ponavlja njene reenice na kraju dana. Bila mu jeprelijepa kad godbi ju vidio i doista ju je zavolio teju je zaprosio. Nakon to je istekla njegovakorota u proljee idue godine vjenali su se. Glede priprema je Emma izrazila svoje nekeromantine ideje ali je njen otac to praktino odbio i ono je bilo skromno ali lijepo. Emma jeblistala u svojoj vjenanici i Charles je mislio daje najsretniji ovjek na svijetu.ivjeli su uTostesu gdje je Charles postao ugledan lijenik koji se brinuo o svojim pacijentima. Kua im jebila lijepo ureenai polako su ustalili normalu. Svojuljubavje izraavao prvenstveno krozpoljupce uvrat ilimodaramena jermu seona inila gotovo arobnolijepomi volio ju jedodirivati tako iskazujui svoju njenost. Njoj se to u poetku inilo smijeno ali polako jepostajala nestrpljiva, imje shvatila dane osjea ljubav premanjemu. Sadaje eljela upoznatisreu, ljubav i zanos, o kojima je toliko itala. Sanjarila je o nekom drugom svijetu i razmiljalakako joj je bilo lijepo u samostanu, pomalo alei to nije ostala. Bila je uzorna i uivjela se u tuulogu skromne djevojke, umiljajui si da je Bog njen nebeski ljubavnik koji samo nju voli iuivala je u usporedbama sa vjenim brakom. Kad joj je majka umrla, vratila se kui i dopalajoj semo koju jeuivalakao gospodarica kuanstva ali ubrzo joj jestao nedostajati samostan iseoski ivot u svojoj ogranienosti joj se gadio i bilo joj je strano dosadno. Prije braka jesmatrala da je njen ivot zavrio, ali sada je u svojoj razdraljivosti shvatila da nije izgubila sveone njene strasti i da jo uvijek udi za epskom ljubavlju i sreom. Charles nije nitanasluivao o tome i polako je rasla njihova unutranja odvojenost jer je ona izvana ostala ista.On je ak mislio da ona jednako blaena i sretna kao i on. Ona je svoju razdraljivost irazoaranje usmjerila prema igranju uloge savrene supruge i voditeljice kuanice, to je njegajo vierazveseljavalo. Njegovoj majci seniti ova gospoa nijesviala jer jei onaodvlailanjeno dijete od njega. Ali ovaj put Charles bi se naao u nedoumici jer je majku potovao a enubeskrajnovolio.Ono to je Emma od njesluala od njega nije trpila. Jo uvijekje pokuavalapronai ljubav i sreu u mirnomeCharlesu ali nije uspijevala te jepoela oajavati. Jedneveerisu oboje bili pozvani u Vaubyessard k markizu d' Andervilliersu. On se ponovno nastojao vratitiu politiki ivot te je organizirao taj bal da obnovi svoja poznanstva a Charles je bio nadovoljno visokom poloaju zahvaljujui svojem zvanju da bude na listi pozivatelja. Emma jeuivala u toj veeri, gledajui po prvi puta vii drutveni sloj izbliza te promatrala ih kao da suoivjeli prizori iz njenih knjiga. Vrhunac veeri joj je bio ples sa vikontom, koji joj je bio kaoutjelovljenje princa i uivala je u tom valceru vie no u iemu drugome u ivotu. Kad je veerzavrila, osjeala je kao da je imala priliku vidjeti neto arobno i usporeivala je vlastiti ivotsa prizorima iz dvorane i bila je jo vie nesretna pa i ljuta na svojega mua to nije na viempoloaju pai na samu sebe zbog loeg izbora. Postajala je melankolinasjeajui sete jedneveeri bljetavila i svile, a u kui je poela sve zapostavljati te su se svi brinuli toj naglojpromjeni. Nova sobarica, Felicite, nijeznala to joj je. Emma jeosjeala dosadu,kao dajuneto gui u prsima i nije vie mogla podnijeti pogled na bilo to, postajala je hirovita iizbirljiva, premda nita nije mogla pojesti, a ponaanje joj je bilo promjenjivo. Niti pred ocemnije vie krila prezir prema svemu i mislila je da je zasluila neto bolje. Poela je blijedjeti alinije prihvaala nikakve lijekove te Charles naposljetku pomisli da bi joj godila promjena zrakai, premda mu je bilo ao napustiti taj grad u kojem je tek poeo graditi ugled, pronae u jednomdrugom mjestu po imenu Yonvilleu namjetenje. Kad su u oujku odlazili iz Tostesa, gospoaBovary bila je u drugom stanju.Drugi dioU Yonvilleu, malenom mjestacu, bilo je svakakvih seljana. Meu ostalim, gospodin upnikBournisien, Lestiboudois, ovjek koji je obavljao svakakve poslove, gospodin Lheureux,trgovac tkaninama, udova Lefranois, vlasnica gostionice Zlatni lav, ljekarnik Homais i njegovaobitelj te Justin, njegov pripravnik, gospodin Binet, poreznik, gospodin Leon i drugi. Te veerisu trebali stii u gradi novi lijenik sa svojom enom, te su se svi nali na nogama da gapoteno doekaju, napose gostioniarka. Stalnisu jojgosti bili Binet, koji jeuvijek dolazioravno u est sati na veeru, te odnedavna i mladi Leon, koji je ovdje bio odvjetniki pripravnikili pisar, te se strano dosaivao, premda je to krio utljivou i elegancijom. Ljekarnik je, opet,imao vizionarske ideje o napretku ali ga nitko nije sluao. Svi se sad iekivali Hiverta injegovuLastavicu, koiju u kojoj je obavljao u oblinjem gradu nabavke za mjetane. Kasnili su jer je gospoi Bovary pobjegla njena ljubljena hrtica i bezuspjeno su ju traili. Na veeri suse upoznavali sa mjetanima, a Emmi se svidio Leon, koji je u njoj vidio napokon krajdosaivanja na selu, jer je bila i lijepa i obrazovana a imali su i tota zajednikoga te im nijebilo kraja razgovorima.Te veeri je Emma bila uvjerenada jusadavaljdaeka neto lijepo i dae biti bolje ono to je eka, jer je mislila da je nakon svega loega zasluila neto lijepo. Leonje sutradan s iekivanjem prieljkivaoveeru zajo jedan razgovor sa draesnom gospoomBovary. Prvi puta je tako nakon dugo vremena razgovarao sa jednom gospoom a ovdje sestrano dosaivao ali je to vjeto skrivao i svi su smatrali da je besprijekorna vladanja.Ljekarnik je bio savreni susjed koji im je pokazivao najbolja mjesta u gradiu, zato jer jeosjeao elju da bude dobar sa ovjekom tako visoka poloaja kao to je Charles a i nije imaodiplomu tako da je radio protuzakonito i smatrao je da bi mu dobro doli moniji prijatelji.Charles je opet bio strano uzbuen zbog toga to e ubrzo postati otac i jo se vie pribliioEmmi, koja je i sama postala eljna napokon saznati kakav je to osjeaj biti majka. Htjela jesina, jer je mislila dasu djevojke uvijek sprijeene zbogneega i neslobodneiniti ono to imsrce zaeli. Meutim, dobili su preslatku kerkicu, koju su nakon dugo razmiljanja nazvaliBerta. Kum joj je bio ljekarnik Homais, poto Emmin otac nije mogao doi. Charlesovi roditeljisu ih posjetili ali se njegova majka pobojala zbog razvratna ponaanja njegova oca te su breotili nego to je planirano. Bertu su, prema obiaju, dali dojilji majici Rollet. Jednog danaEmmu obuzme elja da vidi svoju kerku i krene ona na kraj sela. Srela je Leona na putu i on juotprati. Kad se nagnula nad kerku, Leonu se uinila ljepom no ikada. Na putu natrag su prialio svaemu, jer su poeli primjeivati neke osjeaje za koje su znali da ne bi izmeu njih trebaliuope postojati. Oboje su osjeali slatku ljubav i zadovoljstvo to su u istom drutvu ali nisunikada to naglas rekli, znajui da ne smiju. Leon ju je poeo ee posjeivati a ona je uivala unjegovoj panji, ak i u drutvu svojega mua i ljekarnika nakon veere, te se izmeu njihrazvije jako prijateljstvo koje je polako postajalo sve vie. Leona je neprestano pritiskala eljada joj prizna svoje osjeaje, ali uvijek ga je spreavao strah od odbijanja i nelagoda. Emma jepak stala usporeivati mua i Leonai nalazila kako je njen mu obian seljak dok je Leon biootmjeniji, te aliti nad svojom sudbinom. Meutim, kad joj je jednom Leon zamalo priznaoljubav, ona promijeni ponaanje i distancira se. Postade dobra majka i kuanica, te pokloni jovie panje svome muu i djetetu. Leon ih je samo promatrao, ljubomoran na Charlesovu sreui tako mu je postala jo nedohvatljivijom, jo je vie udio za njom. Usto se i proljepala.Postajao je oajan. U Emmi je ljubav jo vie rasla ali ju je ona jo vie potiskivala, da se neotkrije. Svu tu snagu ljubavi je iskoristila za ulogu posve drugaije ene, ene koja podnosirtvu za svoju krepost i uivala je u tom osjeaju rtve. Tjelesnu udnju, strast i sve ostaleslatke osjeaje stopila je jednostavno u patnju i ona ju je jo vie osnaila i premda jeneprestano htjela ju zaboraviti, razmiljala je jo vie o njoj. Najvie ju je muilo to Charlesnije nita nasluivao niti cijenio njenu rtvu, premda je on bio razlog nje. Njegova preslabanaljubav ju je tjerala u ljubavnikove ruke ali ona se odupirala mislei na svoju ast udane ene.Istovremeno je udila za Leonom ali i mislila da je prekasno i da ju on sada zasigurno ne volivie. Pokuala je potraiti pomo kod upnika, ali ju on nije razumio te samo jo vie rastuio.U svojoj okrenutosti vlastitoj nesrei posve je zanemarila svoju kerku i nije pokazivalanikakve tople majinske osjeaje. Jednom ju je sluajno prejako odgurnula od sebe te je malapalai raskrvarila glavicu natoje onaslagala muumirnedue da jemala uigri pala i Charlesjoj je povjerovao, jer jojje bezuvjetno vjerovao.Leon jeuskoro primio poziv naodlazak uRouen na mnogo bolje radno mjesto odakle bi zasigurno dobio posao u Parizu, to je bio njegovsan. Ni on ni Emma nisu si priznali nikakve osjeaje te su se razili ne rasteretivi si due. Kadje otiao shvatila jeto jeizgubila i nedostajao joj jete je alila tomu senije podala. Malopomalo je blijedjela njegova ljubav zbog njegove odsutnosti i onaje ponovnopostala jednakoravnoduna kao i prije Leonove panje. Za sajmenog dana je Yonville bio pun ljudi i tako je kCharlesu doao jedan gospodin Rodolphe Boulanger iz La Huchette, bogata, koji je zatraio od njega da pusti krv njegovu sluzi koji se ne osjea najbolje. Pri tome posjetu je Rodolphe prviputa primijetio Emmu i zakljuioda jeprelijepa i dadefinitivno june zasluuje obini seljakkao to je Charles te odlui da mora postati njegova ljubavnica. U zajednikim etnjama joj jepolako iskazivaosvu milinu svojih osjeajaa onaje uivala donekleu toj panji i istovremenojoj je bilo dosta neugodno to joj se udvaragospodin tog drutvenog ranga. Onje neprestanogovorio o nekakvoj sudbini koja ih je navodno spojila. Nakon sajmenog dana ju je neko vrijemeizbjegavao, elei pojaati njenu elju za njim. Idui put je spremno pristala na zajednikojahanje, jer je Charles primijetio da jepostala preblijeda te bijoj bi godio svje zrak. Na etnjinakon jahanja prvi se put podala Rodolpheu, nemona pred njegovim slatkim rijeima. Ona jeosjeala kao da se ponovno rodila i probudila iz duboka sna. Uivala je naprosto u injenici daima ljubavnika koji za njom udi, te se iznova probudila u njoj pouda i strast. Zahtijevala je odRodolphea pisma koje su kriom slali si meusobno te su ak razmijenili pramenove kose. Usvojoj elji je postala kao mlada, neiskusna djevojka, i poprilino nepromiljena jer ga jeneprestano posjeivala bez najave i ljudi su neki poeli primjeivati neke sitnice. Njen mu nijenita shvaao niti shvaaoda se ona nou ulja van postelje da senae s ljubavnikom podsjenicom, na klupi gdje ju je Leon gledao zaljubljenim oima ali ona je posve zaboravila nanjegove slatke osjeaje, koliko se podala Rodolpheu. Doista je mislila da ga voli, kao i on nju ibila jeiskrena u svojim osjeajima, istovremeno mrzei svoga mua. Meutim, nakon to jeprimilapismood svoga oca puno toplih oinskih osjeaja, onase prisjeti svojih mlaih dana isree te shvati to je od nje postalo. ak je i poljubila svoju kerkicu, koja ju je unato svemujako voljelajer je ipak bila njena majka, aRodolphe jemislio da jeto samo prolazna tuga. Malopomalo je shvatila da jepogrijeila i pokajala se, naroito kad jeprimijetila dasu Rodolpheoviosjeaji postajali hladniji kako je smatrao da vie nema potrebe za glumom. Ona poeli da seiskupi i vrati muu i ljekarnik joj za to prui priliku. Naime, ljekarnik je naiao na neki lanak onovom nainu operacije za lijeenje uvrnutih nogu i kao pobornik napretka, predloio jeCharlesu da izlijei tako Hippolytea, mladog ovjeka koji je radio kao sluga u Zlatnom lavu.Charles je tek pristao nakon nagovora svoje ene, koja je u tome vidjela priliku da se onproslavi i tako popravi svoj poloaj. Meutim, u toku oporavkanetonije bilou redu saaparatom kojega je namjestio Charles da dri nogu tako da se tkivo inficiralo i morali suamputirati nogu Hippolyteu. To je za Emmu bio konaan dokaz o nesposobnosti njena mua ion joj se zgadi do kraja. Kao naknadu, kupili su Hippolyteu lijepu umjetnu nogu, koju on isprvanije htio nositi jer je bila presveana, pa su mu kupili jo jednu, skromniju. Mladi ovjek u bitinije se neto promijenio, ali je zato Charlesov ponos i samopouzdanje jako opalo. Emma seponovno vrati Rodolpheu, kojega poeemoljakati mislima da zajednoodu nekamodaleko.Ovaj pristane samo da joj udobrovolji premda nije tako doista mislio, a ona pone kovatiplanove. Kod Lheureuxa sezaduila prvi put kad jeRodolpheukupila bi i potpisala jemjenicu. Kasnije je kod njega, tog lukavog trgovca koji je vidio da ona ne razmilja razumno onovcu, naruila i putni koveg te putnu torbu i odjeu za putovanje. Dok je ona tako razmiljalao bijegu, posjeti ih jo jednom Charlesova majka, i ona i Emma se estoko posvaahu, jer jestara ena vidjela da Emma se razbacuje novcem koji nemaju a Charles nije znao kako da ihprekine. Emma seu rukama ljubavnika jo vie proljepala i postala senzualna i vjeta uzavoenju. Te zadnje veeri pred bijeg ponovno su se sastali ona i Rodolphe. Umirivao ju jerijeima ali je u sebi duboko odluio, premda je ona prelijepa i tako zavodljiva i savrenaljubavnica, da sigurno nee s njome pobjei. Napie joj pismo u kojem kae da je to za njenodobro i da bi joj ugled bio uniten te se oprosti od nje. Na tavanu je proitala to pismo i probalase ubiti ali nije uspjela. Ponovno se razboljela. Charles je bio izvan sebe od brige i zanemario jeostale obveze te se uvalio u novane probleme. Ovaj put ju je spasio sveenik, koji je doao datijoj priest i ona u hipu ozdravi, osjeajui da joj se duai tijelopreporode. Postala je stranopobona auspomenu na ljubavnikaje potisnula. ila jeodjeu za siromahe, hranilaskitnice teodlazila stalno u crkvu. Ovakva se svidjela svekrvi. Malo pomalo postade opet sebina ali je ustrajala u molitvama. Kako bi ju malo razonodio, Charles ju odvede u kazalite u Rouen napredstavupoznatog glumca. U predstavi je Emma uljubavnicimaprepoznalasvojuvlastituljubavniku prolost i raalosti se. Meutim, u kazalitu su vidjeli po prvi puta poslije dvijegodine Leona, koji se razveseli kada ugleda Emmu te odlui ju ovaj put doista zavesti i uinitisvojom.Trei dioU Leonu se rasplamsala stara ljubav i njih dvoje su se ponovno poeli upoznavati, iskrenijenego ranije, govorei o svojim skrivenim osjeajima otprije. Charles je otputovao ve bio nazada ona je ostala da gleda jo jednu predstavu, ili je tako barem on mislio. Dogovori se sa Leonomda e se sastati u crkvi, meutim ona doe i moli se, a on zabezeknuto stoji i gleda u nju jer junikad ne vidje pobonu. Zatim ju odvue izvan crkve i odveze ju na vonju koijom po gradu.Ostali su graani samo vidjeli istu koiju kako stalno obilazi isti put, a kad je izala bila jeponovno kao preporoena, jer se napokon podala Leonu. Na povratku jeila pjeke dio putakui jer je Lastavica ve bila krenula. Ukrcala se kao da se nita nije dogodilo. im je stiglakui, dobije poruku da smjesta doe do ljekarnika. Tamo posvjedoi jednoj svai i sazna gdjestoji arsenik u ljekarnikovu skladitu. Rekoe joj da je umro Charlesov otac. Charles je bioshrvan i krivo protumai njenu utnju kao preutnu tugu, dok je ona njega u stvari ponovnopromatrala i ustvrdilada nezasluuje njuniti njenu ljubav. Da skupe dovoljnonovca zapogrebne trokove, od trgovca uzmunovaci potpiu brojne mjenice. Zatim pozoveEmmu nastranu i ree joj da bi mogla dobiti mnogo novca kad bi imala punomo nad vlasnitvom njenasupruga. Ona za to zamoli mua ali ne htjede se obratiti lokalnome biljeniku, gospodinuGuillauminu, nego zamoli da zapitaju Leona za pomo. Ona je tako dobila i od muadoputenje da posjeti Leona. Smjestili su se u hotel Boulogne i tamo proveli predivna tri dana.Uivali su u ljubavnikim trenucima. Ponekad je dolazio u Yonville u posjetu samo da ju eevidi. Emma se tada dosjeti da bi joj trebale poduka u sviranju klavira kod gospoice Lempereuri Charles i to dopusti. Svakog etvrtka bi otputovala u Rouen i provela sa Leonom dan i predveer se vraala muu. Kad je jednom zakasnila i mu joj se zabrinuo, ona ga zamoli da to neini i da joj da jo vie slobode. I to je dobila. U Rouenu je upoznala jo jednog mukarca,slijepca koji je iao za koijama i pjevao pjesmicu, uvijek istu, i prosio. Leon je bio njen rob,volio ju je iznad svega i stalno joj to govorio te u svemu joj povlaivao. Emma se poela jovie zaduivati kod trgovca tkaninama i potpisivala mjenice bez ikakve mjere samo da bi seonda razbacivala istim i kupovala Leonu ljubavnike darove. Charles nita nije primjeivao,premda je jednomposumnjaou njene satove klaviraupoznavinjenunavodnu uiteljicu kojanikad nije ula za nju, ali se ona izvue laima. Emmi je ubrzo doao trgovac da pokupi novackoji ona nije imala i ona proda dio Charlesova imanja i za to dobije dosta novca te podmiriojedan dio dugovaa ostatak novca potroi rasipnona sebe i ljubavnika svoga.Jednog dana takoje Leonu uposjet doaoljekarnik Homais na isti dan kada i Emma,premda nisuznali jedan zadrugoga. Leon se cijeli dan nije mogao rijeiti ljekarnika koji ga je stalno nekamo zvao a Emmase naljutila jer je mislila da namjerno nije doao na sastanak. Lheureux je zatraio od nje daisplati mjenice ali nije mogla te joj stigne joj stigne sudska ovrha, da ukoliko u roku od 24 satane plati 8 tisua franaka doi e u pljenidbu njene imovine. O tome nije nita rekla svome muujer biju bilosramota daju vidi takoponienu. Zamoli Leona zanovac, ali on gakao pisarnema, te mu kae da bi nabavio novac da ju doista voli, nato on shvati preplaeno na to misli,i ree joj da e joj doi sutra s novcem. Meutim, znao je da to nikako ne moe uiniti i lagaojoj je, odluivi ju napustiti. Dokje ilapremaLastavici primijetilaje najednoj koiji vikonta,onog istog koji je s njom davno plesao na balu. Slijepcu je dobacila zadnji novac koji je imala,pet franaka,a u isto vrijeme jeljekarnik slijepcu rekao neka gadoeposjetiti da ga probaizlijeiti. Sutradan je otila potraiti novac kod biljenika ali ovaj je traio njeno tijelo zauzvrat,to je ona odbila, potujui se iznad svega. Probala je i Bineta pitati ali ju je i on odbio. Ode do dadilje Rollet i ree joj da ode do njene kue i dovede joj Leona koji ju tamo sigurno eka. Ipomisli kako je glupa, pa Leon joj jerekaoda ejoj pomoi. Meutim, nikoga nije bilo i ona sesjeti kako je sa jo jednim ljubavnikom bila u umi. I proguta ponos i ode do Rodolphea. On jojse obraduje ali im shvati da treba novac, odbije ju i on. Odlui skratiti si muke i ode doljekarnika i kriom zamoli Justina da ju pusti u skladite. Ona njemu naoigled uzme arsenik iproguta prahte odekui, zamolivi ga da nitane kae. Vrativi sekui, Charlesju upita to sedogaa i zato im plijene stvari. Ona napie pismo i ree mu neka ju nita ne pita do sutra. Idoista, pozli joj i bivalo joj je sve loije. Charles nije znao to joj je i kako joj pomoi te proitapismoi sazna dase otrovala. Ljekarnik i oblinji lijenici sujoj dali sredstvo zapovraanje aliteta je bila poinjena. Pozvae sveenika da se moli nad njenom duom i izmeu molitava iCharlesova jecanja ula se pjesma slijepca na ulicama koji je doao k ljekarniku. Ovaj put jeotpjevao pjesmu do kraja i Emma je na kraju zadnje kitice ( tog dana dunu vrlo jako i kratkusuknju die lako..) preminula. Charles se nije ni snaao u svojoj tuzi i zatrai da ju pokopaju unjenoj vjenanoj tkanini, kao podsjetniku na sretna vremena, te tri lijesa; od mahagonija, odhrastovine i od olova te da ju polegnu na barun. Kad je napokon bila pokopana, kao da mu jepao neki teret sa srca. ia Rouault jeprimiobio pismo daje Emmi pozlilo i stigao jenavrijeme za njen sprovod. Srce mu se kidalo od tuge i prisjetio se kako je i zadnji put Charlesatjeio kada je ostao bio bez ene, ali sada ne nalazi rijei utjehe. Otiao je bez da je vidio svojuunuku prvi put. Te noi, dok je Charles leao budan i mislio na Emmu, njena dva ljubavnika suspavala spokojno, a jedino je Justin plakao gorke suze na njenu grobu. Sutradan je Charlesvratio svoju kerku kui i rekao joj da je njena majka otila na put. Djevojica ju je ubrzozaboravila. Novane su se neprilike ubrzo vratile. Skoro je sve rasprodao, osim Emminih stvari,a svi su traili odjednom kako se okoristiti. Felicite, Emmina sobarica, pobjegla je sa veinomnjene odjee. Charles je tako pronaao bio Rodolpheova pisma i premda je isprva mislio da suse ljubili samo platonski, daljnjim je itanjem shvatio istinu. Nije krivio ni njega ni Emmu, negoje njegovaljubavprema mrtvoj enijo porasla kad je shvatioda sui drugi udjeli za njom teseutapao u svojoj tuzi i oaju. Ljekarniku je krenulo nabolje i uskoro se probio zahvaljujuisvojim lancima u novinama, kojima je uspio ak i slijepca otjerati u zatvor, jer je svuda priaoda mu nije pomogao. Bovaryjeva majka mu je pomagalo koliko je mogla ali kad je zatrailajedan Emmin ali da ona uzme Bertu, posvaali su se. Usmjeriose samo nasvojukerku, kojamu je bila sve na svijetu i srce mu se kidalo kad ju je vidio u poderanim arapama, a on joj nemoe nita priutiti. Jednom je sreo i Rodolphea i, unato prvotnoj mrnji, ree mu da se ne srdivie na njega i da je kriva sudbina. Sutradan je Charles sjeo na klupu pod sjenicom sapramenomcrne kose urukama i ponestajalo muje daha kada sesjetiosvojeljubljene Emme.Naveer gaje nala Berta, koja ganije vidjela cijelo poslijepodne, ipozove gana veeru. Sjedioje s glavomzabaenomna zid, zatvorenih oiju, otvorenih usta, au rukama jedraodugpramen crne kose. Mislila jeda seigra snjome, ali kada ga je lagano gurnula, paoje na zemlju.Bio je mrtav. Kada su poplatili sve trokove njegova pogreba te sve dugove osta samo dvanaestfranaka i sedamdeset pet centima ime su platili Bertin put do njene bake. Ta dobra ena jeumrla jo iste godine, a poto je ia Rouault bio uzet, malenu je k sebi uzela jedna tetka. Bilaje siromanai slalaje malenu upredionicu pamuka da zasluuje sebi kruh. OdsmrtiBovaryjeve, tri su se lijenika izmijenila u Yonvilleu, ali niti jedan nije dugo ostao jer ih jeHomais odmah onemoguio. On ima golemu klijentelu, vlasti ga tede a javno ga miljenje titi.Nedavno jedobiokri Legije asti.Likovi:Charles Bovary, njegova majka, njegov otac, Henois (prva ena), ia Rouault, Emma (drugaena), upnik Bournisien, Lestiboudois (ovjek koji je obavljao svakakve poslove), Lheureux(trgovac tkaninama i lihvar), udova Lefranois (vlasnica gostionice Zlatni lav), ljekarnikHomais i njegova obitelj, Justin (ljekarnikov pripravnik),Binet (poreznik), Leon(pisar, Emmin drugi ljubavnik), Rodolphe Boulanger (Emmin prvi ljubavnik), Hippolyte (epavi sluga ugostionici), gospoica Lempereur (uiteljica klavira), slijepac iz Rouena, Berta Bovary(Charlesova i Emmina ki), Felicite (Emmina sobarica), dadilja Rollett