GOSPODARSTVO

HRVATSKE

GH ODGOVORI NA

NAJČEŠĆA PITANJA

ID: 20202

1

Bok!

Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.

Što je SKRIPTARNICA?

Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve

skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu

i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that!

Tko je napisao skripte?

Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.

Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.

Želimo ti puno sreće s učenjem!

Štreberaj instrukcije

Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći.

Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke.

Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.

2

Odgovori na pitanja Esejska:

1. Natalitet, mortalitet, fekonditet.

2. Kretanje predfertilnog, fertilnog i postfertilnog stanovništva tijekom 20. st.

3. Radni kontingent i njegove sastavnice.

4. Radni kontingent tijekom 20. st.

5. Prosječni kapitalni koeficijent i što je u njemu skriveno.

6. Granični/marginalni kapitalni koeficijent.

7. Kretanje inozemnog duga u RH.

8. Instrumenti fiskalne politike.

9. Maastrichtski kriteriji konvergencije.

10. Konsolidirani proračun središnje i opće države.

11. Razlika javnog i državnog duga i kako nastaje javni dug.

12. Devizne aukcije kao bitan instrument monetarne politike i kako se plasiraju.

13. Kada i zašto je uvedena stopa granične obvezne pričuve, a kada i zašto ukinuta.

14. Zašto je rad bitan u gospodarstvu.

15. Razlika između administrativne i anketne stope nezaposlenosti.

16. Mjere aktivne i pasivne politike zapošljavanja.

17. Horizontalni i vertikalni (sektorski) pristup vođenja industrijske politike.

18. Agrarna politika. Ciljevi poljoprivredne politike prema Zakonu o poljoprivredi.

19. Životni ciklus turističkog proizvoda.

20. Trgovina na veliko.

21. Nabrojati i objasniti funkcije trgovine.

22. Javna uprava.

23. Jaz objekta i jaz ideja.

24. Da li se i na koji način patenti smatraju dobrom mjerom outputa istraživanja i razvoja?

25. Koji su problemi kod promatranja patenata kao mjere fertilnosti istraživanja.

26. Centrifugalne i centripetalne sile.

27. Pitanja kojima se bavi regionalna makroekonomika.

3

Natalitet, mortalitet, fekonditet.

Rodnost, još nazivamo natalitet ili fertilitet označuje broj rođenja u stanovitoj populaciji u

određenom vremenskom razdoblju (obično godinu dana).

Smrtnost, još nazivamo mortalitet označuje broj umrlih u stanovitoj populaciji u određenom

vremenskom razdoblju (obično godinu dana).

Fekonditet je fiziološki potencijal/kapacitet plodnosti ženskog pučanstva.

Kretanje predfertilnog, fertilnog i postfertilnog stanovništva tijekom 20. st.

Fertilno kontingent se kretao na razini od 50% ukupnog stanovništva Hrvatske.

Najveće oscilacije u predfertilnom i postfertilnom.

1900. 2001.

predfertilni 36.31% 17,27%

postfertilni 15,2% 33,99%

Negativan utjecaj -> starenje fertilnog kontingenta

Radni kontingent i njegove sastavnice.

Radni kontingent je stanovništvo u radno sposobnoj dobi.

Ne poklapa se sa radnom snagom, on je fiziološki okvir za formiranje radne snage.

Radni kontingent Pkr čini muško stanovništvo Pm(15-64) i žensko Pf(5-59). Prk=Pm(15-64)+Pf(15-59)

Radni kontingent tijekom 20. st.

udjeli stanovništva od 1971. – 2001.

predradni (0-14) 22,6% ---> 17%

radni (15-64) 67,2% ---> 66,9%

postradni (65+) 9,6% ---> 15,6% (gotovo udvostručen)

U istom periodu:

koeficijent ulaska u radnu dob (smanjen) 12,05% ---> 9,04%

koeficijent izlaska iz radne dobi (povećan) 7,78% ---> 8,82%

4

Prosječni kapitalni koeficijent i što je u njemu skriveno.

Računa se kao omjer uporabljenog kapitala (∑Fi) i stvorene dodane vrijednosti (Ova).

Omogućuje uvid u intenzivnost kojom sadašnje generacije koriste ukupno raspoložive fondove

proizvodnog kapitala. {kp}

U njemu si „skriveni“ netransparentni doprinosi pojedinih generacija zbog čega se ne može jasno

razlučiti ostvaruju li zaista sadašnje generacije napredak, uvećava li se nacionalno bogatstvo ili se

„troši“ doprinos prošlih generacija.

Granični/marginalni kapitalni koeficijent.

Koristi se kako bi se „izolirao“ doprinos sadašnjih generacija, kako bismo utvrdili stvarnu „realnu“

efikasnost uporabe kapitala. {kg}

U odnos se stavlja uvećanje (promjenu) fiksnog proizvodnog kapitala (∆ Ft) prema povećanju

proizvodnje, odnosno dodane vrijednosti (∆Ova,t) u nekom vremenskom razdoblju.

Kretanje inozemnog duga u RH.

Omjer inozemnog duga i BDP-a je još 2004. prešao granicu od 80%, dok je 2007.godine inozemni dug

iznosio 87,8% BDP-a.

U razdoblju od 1998.-2007. inozemni dug se povećao za 3,6 puta, odnosno rastao je po prosječnoj

stopi od visokih 15,4% (3x više od stope rasta BDP-a).

Omjer otplaćenog inozemnog duga u odnosu na izvoz roba i usluga 2007. g. je iznosio 35,8%. Znači da

je više od jedne trećine hrvatskog izvoza namijenjeno otplati inozemnog duga.

Instrumenti fiskalne politike.

Promjene u vrsti i visini javnih prihoda i rashoda provode se primjenom:

1) automatskim stabilizatorima – javni prihodi i rashodi koji automatski, bez neposrednog

utjecaja države, reagiraju na promjene u privatnoj sferi. Na taj način ublažavaju učinke

promjena ukupne ponude i potražnja. Najvažniji automatski stabilizator je porez na dohodak

– smanjuje mogući porast nacionalnog dohotka u fazi poleta i pad dohotka u vrijeme recesije

2) formule elastičnosti – mjere usmjerene na uklanjanje uzroka i posljedica poremećaja u

gospodarstvu. U svrhu stvaranja određenog automatizma u uklanjanju tih posljedica i uzroka,

propisima se utvrđuju određene mjere politike javnih prihoda i rashoda u slučaju promjena i

time se osigurava skraćivanje vremenskog pomaka između nastupanja pojave i djelovanja na

nju.

3) diskrecijskim mjerama – najvažnije, mjere koje nadležna državna tijela poduzimaju prema

vlastitoj procjeni, a koje nisu unaprijed utvrđene. Vrsta i vrijeme primjene mjera ovisi o vrsti i

veličini poremećaja. U odnosu na automatskog stabilizatora i formule elastičnosti,

5

diskrecijske mjere traže određeno vrijeme i to je njihov nedostatak, ali njihova primjena je

nezamjenjiva.

Maastrichtski kriteriji konvergencije.

Predstavljaju jedno od ograničenja koje sve članice trebaju ispuniti kako bi postale dio EMU, a u svrsi

su očuvanja stabilnosti cijena i fiskalne discipline zemalja članica.

5 temeljnih ekonomskih kriterija konvergencije:

1) stabilnost cijena – stopa inflacije ne smije prelaziti 1,5% boda prosječne stope inflacije triju

država članica sa najmanjom inflacijom

2) kamatne stope – prosječna dugoročna nominalna kamatna stopa ne smije biti viša od 2%

boda u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije

3) deficiti proračuna opće države – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u ne smije

prelaziti 3%

4) državni dug – udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60%

5) stabilnost tečaja – nacionalna valuta ne smije devalvirati u prethodne dvije godine i mora se

nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim monetarnim sustavom (± 2,25%)

Konsolidirani proračun središnje i opće države.

Konsolidirani proračun središnje države je zbroj primitaka i izdataka državnog proračuna i proračuna

izvanproračunskih fondova.

Konsolidirani proračun opće države rezultat je konsolidacije između sva tri dijela: državnog

proračuna, proračuna izvanproračunskih fondova i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave.

Pri konsolidacije se eliminiraju međusobne transakcije novca (prebacivanje novca) iz jednog dijela

državnog proračuna u drugi dio.

Razlika javnog i državnog duga i kako nastaje javni dug.

Zakon o proračunu definira državni dug kao dug središnjeg proračuna. Javni dug predstavlja dug

proračuna opće države.

Javni dug nastaje iz različitih razloga:

1) za potrebe financiranja kapitalne izgradnje

2) za pokrivanje tekućih rashoda države

3) radi budućih potencijalnih obveza države (poput zdravstva, umirovljenika)

Ovisno o tome duguje li država vjerovnicima u zemlji ili inozemstvu razlikujemo domaći i inozemni

javni dug.

6

Javni dug je stanje čija se veličina utvrđuje na određeni dan, odnosno u jednom trenutku za razliku od

proračunskog deficita koji je tijek, te formira se i mjeri kretanjima tijekom vremena.

Devizne aukcije kao bitan instrument monetarne politike i kako se plasiraju.

S obzirom na važnost uvoza strane štednje za kreiranje novčane mase i stabilnost tečaja, devizne

aukcije su zauzele središnje mjesto u monetarnoj politici.

Devizne se aukcije provode prema diskrecijskoj odluci HNB-a i u pravilu služe za držanje nominalnog

tečaja eura u rasponu koji jamči stabilnost cijena.

U pravilu su aprecijacijski pritisci (pad tečaja) povezani s kupovinom deviza na aukcijama, a

deprecijacijski pritisci (rast tečaja) s prodajom deviza na tržištu.

Na taj način HNB reagira na trendove na tržištu, pokušava ih poništiti i drži tečaj kune u

nedeklariranom rasponu (tzv. dirty floating).

Kada i zašto je uvedena stopa granične obvezne pričuve, a kada i zašto ukinuta.

Uvedena je s ciljem usporavanja inozemnog zaduživanja hrvatskih banaka u inozemstvu. Uvođenje je

postiglo cilj i do kraja 2006. inozemna zaduženost banaka je počela opadati.

Uvedena je 14. srpnja 2004. kao obveza banaka da izdvajaju 24% od neto prirasta svoje inozemne

pasive u odnosu na stanje u lipnju 2004., te da sveukupnu takvu pričuvu polažu na poseban račun u

središnjoj banci kao beskamatni devizni depozit na neodređeni rok.

Tijekom vremena je povećana na 30%, zatim 40% pa 55%, da bi 10. listopada 2008., uslijed početka

globalne krize, bila ukinuta.

Zašto je rad bitan u gospodarstvu.

Rad je danas najvažniji gospodarski resurs / najbitniji čimbenik u proizvodnji i gospodarstvu. U

nedostatku rada, odnosno kod nezaposlenosti (koja predstavlja jedan od najtežih problema za

gospodarstvo), nastupa izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne troškove (povećavaju

se socijalni transferi, potpore nezaposlenima i za zapošljavanje), pridonosi značajnoj „razgradnji“

ljudskog kapitala gospodarstva, povećava nejednakost i neravnopravnost u društvu.

Razlika između administrativne i anketne stope nezaposlenosti.

Zbog obuhvata sive ekonomije s anketom je veći broj zaposlenih, a broj nezaposlenih manji od onog

iz administrativnih izvora.

7

Od 1996. Državni zavod za statistiku provodi evidenciju nezaposlenih uz pomoć ankete radne snage.

Od 2007. anketa se provodi kontinuirano, kućanstva se anketiraju neprekidno svaki tjedan, a podaci

se obrađuju i objavljuju tromjesečno.

Prema kriteriju ankete o radnoj snazi, osoba je nezaposlena ako zadovoljava sljedeća 3 uvjeta:

1) u referentnom tjednu nije obavljala nikakav posao za novac ili plaću u naturi

2) ako je u posljednja 4 tjedna prije anketiranja aktivno tražila posao

3) ako bi ponuđeni posao mogla početi obavljati u iduća 2 tjedna

Na temelju administrativnih izvora nezaposlenom se osobom, prema Zakonu o zapošljavanju, smatra

osoba:

u dobi od 15-65 godina

sposobna za rad

evidentirana u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao tražitelj zaposlenja i redovito se

prijavljuje

nije u radnom odnosu

nije vlasnik niti većinski suvlasnik više od 51% udjela u trgovačkom društvu ili u drugoj

pravnoj osobi, poljoprivrednom gospodarstvu

ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost

nije redoviti učenik, student ili umirovljenik

Mjere aktivne i pasivne politike zapošljavanja.

Mjere aktivne politike obuhvaćaju:

1) posredovanje pri zapošljavanju

2) specijalizirano obučavanje i dodatno obrazovanje (prekvalifikacija, dokvalifikacija,

specijalizacija)

3) kreiranje novih radnih mjesta u javnom sektoru putem javnih radova

4) poticanje samozapošljavanja i otvaranja manjih poduzeća

5) subvencioniranje zapošljavanja

6) specijalne programe za ugrožene skupine, invalide, mlade i sl.

Osnovni cilj aktivnih mjera je povećati fleksibilnost radnika, postići što bolju usklađenost ponude i

potražnje radne snage te poboljšati položaj teško zapošljivih skupina na tržištu rada. HZZ ima bitnu

ulogu u provođenju aktivnih mjera politike tržišta rada.

Pasivna politika na tržištu rada se odnosi na socijalno zbrinjavanje osoba pogođenih nezaposlenošću,

pa obuhvaća mjere kao što su novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti ili programi ranog

umirovljenja.

Horizontalni i vertikalni (sektorski) pristup vođenja industrijske politike.

Sektorski ili vertikalni pristup je usmjeren na davanje potpora onim sektorima od kojih se očekuje da

će imati visoke stope rasta ili koji su u gubicima, pa im državna pomoć služi opstanku ili rehabilitaciji.

8

Sektorski pristup vodi računa o specifičnim obilježjima sektora, te njegov sadržaj osim različitih oblika

subvencija mogu biti i aktivnosti koje predstavljaju tehnološko-inovacijsku podršku.

Horizontalnim se pristupom osigurava kohezija i sinergija između strateških sektora. Horizontalnom

razvojnom politikom se zapravo potiču tzv. „nevidljive investicije“ koje omogućuju porast

konkurentnosti cjelokupne industrije i nacionalnog gospodarstva. Dugoročno, mjere horizontalne

industrijske politike rezultiraju angažiranjem visokostručne radne snage, primjenom suvremenih

tehnoloških rješenja, poboljšanjem upravljačkih procesa, unapređenjem organizacije proizvodnih

procesa.

Agrarna politika. Ciljevi poljoprivredne politike prema Zakonu o poljoprivredi.

Agrarna politika se može najsažetije definirati kao ukupna djelatnost nositelja ekonomske politike

prema poljoprivredi.

Ciljevi poljoprivredne politike prema Zakonu o poljoprivredi:

1) Prehrambena sigurnost stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri domaćim

konkurentnim poljoprivrednim proizvodima

2) Promicanjem učinkovitosti proizvodnje i tržišta u poljoprivredi radi jačanja konkurentnosti na

domaćem i međunarodnom tržištu

3) Omogućavanje primjerenog životnog standarda i pridonošenje stabilnosti poljoprivrednog

dohotka

4) Omogućavanje pristupa potrošačima odgovarajućoj stabilnoj ponudi hrane sukladno

njihovim zahtjevima, poglavito glede cijena i kakvoće hrane te sigurnosti prehrane

5) Čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede

6) Očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti

Životni ciklus turističkog proizvoda.

Glavne etape razvojnog ciklusa turističkog sektora:

1) Iniciranje – početna istraživačka etapa koju obilježava mali broj turista avanturista, istraživača

željnih novih atrakcija i neotkrivene prirode na račun etabliranih destinacija

2) Tranzicija – etapa kojom se postupno uspostavlja turističko tržište, razvija administrativna

infrastruktura, definira urbanistička politika itd.

3) Razvitak – etapa visoke turističke razvijenosti neke zemlje, ili regije u određenoj zemlji; broj

turista premašuje broj lokalnog stanovništva, potrebna je uvozna radna snaga u turističkoj

industriji, tržište se širi promocijom dodatnih/umjetnih turističkih atrakcija

4) Stagnacija – etapa kada dolazi do viška smještajnih kapaciteta, koncentracija na paket-

aranžmane i kongresni turizam, učestale promjene vlasništva nad objektima, pojava

socijalnih i ekoloških problema

9

5) Pad ili oživljavanje – gubitak tržišta, a razlozi su pretežito vikend-turizam i dnevni turisti,

konverzija turističkih objekata u druge namjene ili, u slučaju oživljavanja, pronalazak novih

atrakcija i novog emitivnog tržišta

Trgovina na veliko.

To je djelatnost kupnje i preprodaje robe industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisnicima i

ustanovama te drugim poslovnim subjektima koji se bave trgovinom na veliko ili malo.

Tu je uključen tranzitni promet robe (prodaja robe koja se po nalogu prodavača neposredno

isporučuje kupcu).

Nabrojati i objasniti funkcije trgovine.

Trgovini možemo pripisati više funkcija u procesu povezivanja proizvodnje s potrošnjom. Najčešće

izdvajamo 3 osnovne funkcije trgovine koje ona obavlja istovremeno nabavkom, skladištenjem i

prodajom robe:

1) Interpersonalna – nabava robe od proizvođača i prodaja potrošačima (u trg. na malo, veliko)

2) Interlokalna – proizlazi iz prostornog nepodudaranja proizvodnje i potrošnje (trend

udaljavanja proizvodnih jedinica od mjesta potrošnje)

3) Intertemporalna – neusklađenost vremena proizvodnje i potrošnje

Osim osnovnih funkcija koje se odnose na realizaciju posredničke uloge trgovine u robnom prometu,

trgovina obavlja još čitav niz dopunskih funkcija. Dopunske funkcije obuhvaćaju aktivnosti koje su

posljedice kretanja robe od proizvođača do potrošača (skladištenje, čuvanje, pakiranje itd.). One

pomažu i olakšavaju obavljanje osnovnih (posredničkih) funkcija.

Javna uprava.

Javna uprava je aktivni dio vlade, sredstvo kojim se ostvaruju državni ciljevi, najbolje ju je razumjeti

kao izvršni dio države.

Javna uprava je kooperativni skupni napor u javnom okruženju koji obuhvaća 3 grane: izvršnu,

zakonodavnu i sudsku. Dio je političkog života, a razlikuje se bitno od privatne uprave iako je usko

povezana s velikim brojem privatnih organizacija, skupina i pojedinaca.

3 su pristupa javnoj upravi koji pojašnjavaju njezine funkcije:

1) Politički pristup – orijentira se prema istraživanju vrijednosti predstavničkog sustava u

pojedinoj zemlji

2) Pravni pristup – u središte stavlja njezinu visoku ovisnost o zakonima i zakonskim propisima

koji reguliraju njen rad

3) Menadžerski pristup (upravljački) – javni se sektor tretira kao jedan veliki poslovni sustav,

pretpostavlja minimiziranje razlika između menadžmenta u javnom i privatnom sektoru

10

Jaz objekta i jaz ideja.

Pri objašnjavanju postojanog siromaštva možemo primijeniti 2 ekstremna pogleda.

Jaz objekta obuhvaća objekte kao što su tvornice, ceste ili sirovine. Prema tome zemlje su siromašne

zbog manjka vrijednih objekata.

Jaz ideja predstavlja dostupnost ideja koje se koriste za generiranje ekonomske vrijednosti. Prema

tome zemlje su siromašne zbog manjka dostupnosti ideja.

Također je moguće da zemlje pate od dvostrukog jaza, ideja i objekta istovremeno.

Da li se i na koji način patenti smatraju dobrom mjerom outputa istraživanja i razvoja?

(Patent je garancija pojedincu ili poduzeću za ekskluzivno pravo na izum ili inovaciju u određenom

vremenskom trajanju.)

Patenti se smatraju indikatorom outputa (fertilnosti) istraživanja i razvoja. Općenito se smatraju

dobrom mjerom outputa istraživanja i razvoja, bez obzira na postojanje nedostataka.

Uspostava patentnog sustava dovela je do velikog napretka u spremnosti i prihvaćanju pojedinaca i

poduzeća da obznane rezultate svojih istraživanja ostatku ekonomije.

Patenti imaju općenit utjecaj na ekonomiju jer su na taj način izumi i inovacije dostupni javnosti puno

prije nego što bi to bio slučaj kada patentnog sustava ne bi bilo.

Koji su problemi kod promatranja patenata kao mjere fertilnosti istraživanja.

Iako se često koriste u svrhu indikatora outputa (fertilnosti) istraživanja, postoje određena

ograničenja.

1) pojedinci i poduzeća ponekad ne žele javno objaviti svoja otkrića kako bi zadržali

ekskluzivnost ili monopolska prava na svoju inovaciju – prema tome određeni broj rezultata

istraživanja nikad ne dođe do patentnog ureda te se ne bilježi u statistikama o patentima

2) problem u ponderu utjecaja pojedinog patenta na ekonomiju – jer statistika o patentima

bilježi broj patenata, a ne njihov utjecaj na ekonomiju (patentiranje motornog ulja s

unutrašnjim izgaranjem i britvica Mach 3 nema isti učinak na gospodarstvo, ali predstavljaju 2

patenta)

3) problematičan je proces patentiranja – jer može proći dosta vremena prije nego što izum ili

inovacija stvarno postanu patentirani – što može ovisiti o broju ljudi koji ispituju patent ili

same kompleksnosti patenta

11

Centrifugalne i centripetalne sile.

Krugman razlikuje centripetalne (aglomeracijski učinci koncentracije) i centrifugalne (učinak

disperzije).

Centripetalne sile:

povezanost proizvodnje i potrošnje (veličina tržišta)

gustoća tržišta (rada, robe, usluga i kapitala)

mogućnost prelijevanja znanja

ostale eksterne ekonomije

Centrifugalne sile:

imobilnost proizvodnih faktora

visoke rente

zagušenje

ostale disekonomije

Pitanja kojima se bavi regionalna makroekonomika.

Regionalna makroekonomika analizira komparativne ekonomske karakteristike različitih regija u

okviru nacionalne ekonomije.

Modeli regionalne makroekonomike su slični modelima nacionalnih ekonomija, ali umjesto

međusobnih odnosa između različitih zemalja, oni posvećuju pozornost na međusobne odnose

između različitih regija.

Pitanja kojima se bavi uključuju:

komparativni ekonomski rast

varijacije razine zaposlenosti između regija

kretanje faktora proizvodnje između regija