GRAD KRK - PGZ

REPUBLIKA HRVATSKA

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA – GRAD KRK

GRAD KRK

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

Zagreb, ožujak 2007.

NOSITELJ IZRADE Grad Krk Gradonačelnik Dario Vasilić, prof. STRUČNI IZRAĐIVAČ Urbanistički institut Hrvatske, d.d. Direktor mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Koordinator izrade plana Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Voditelj izrade plana Lidija Škec, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana Lidija Škec, dipl.ing.arh. Gordana Kovačević, dipl.ing.arh. Darko Latin Dunja Ožvatić, dipl.ing.arh. Marina Kolač Mladen Kardum, ing.građ. Hrvoje Kapetanić, dipl.ing.građ. Dean Vučić, ing.geod. Marija Babić, ing.građ. Gordan Maček, dipl.ing.prom.

SADRŽAJ A. TEKSTUALNI DIO OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta.............................................................................................................................................................7

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Krka u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske....................................................................................................7

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru............................................................................................................8 1.2.1. Prirodni sustavi ..........................................................................................................................12 1.2.2. Stanovništvo i stanovanje ..........................................................................................................23 1.2.3. Naselja .......................................................................................................................................33 1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti .......................................................................35 1.2.5. Gospodarstvo .............................................................................................................................41 1.2.6. Infrastrukturni sustavi ................................................................................................................48 1.2.7. Postupanje s otpadom ................................................................................................................55 1.2.8. Zaštita prostora ..........................................................................................................................56

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke ....................................................................................................65 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena

postojećih prostornih planova ..................................................................................................................68 1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke te prostorne pokazatelje..............................................................................................................77 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja...........................................................................................................83

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.......................................................................................83 2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava .....................................................84 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora......................................................................................85 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ........................................................85

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja ...........................................................................................88 2.2.1. Demografski razvoj....................................................................................................................89 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture ..........................................................................................89 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ..............................................91 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina..............97

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada .........................................................................100 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora ...................................................................................100 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja u odnosu na postojeći planirani broj stanovnika,

gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina...............101

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture .......................................................103 3. Plan prostornog uređenja ............................................................................................................................104

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije..................................................................................................................................................104

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina.............................................................105 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van

naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) (tablica 3.)................................................................................................................108

3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja).........................................109 3.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)...................................................110 3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja ..................................................................114 3.2.5. Poljoprivredne površine...........................................................................................................118 3.2.6. Šumske površine......................................................................................................................119 3.2.7. Vodne površine........................................................................................................................120

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti..........................................................................................122

3.3.1. Elementi koncepcije gospodarskog razvoja.............................................................................122 3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti...................................................................................................132

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora..........................................................................................137 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline ...........................137 3.4.2. Uvjeti korištenja prostora ........................................................................................................137 3.4.3. Uvjeti uređenja prostora ..........................................................................................................141 3.4.4. Uvjeti zaštite prostora ..............................................................................................................148

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava .............................................................................................................159 3.5.1. Prometni sustav........................................................................................................................160 3.5.2. Telekomunikacije i pošta.........................................................................................................164 3.5.3. Vodnogospodarski sustav ........................................................................................................165 3.5.4. Energetska infrastruktura.........................................................................................................167

3.6. Postupanje s otpadom ............................................................................................................................169 3.7. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš ..........................................................................................170

3.7.1. Zaštita tla .................................................................................................................................170 3.7.2. Zaštita zraka.............................................................................................................................171 3.7.3. Zaštita voda..............................................................................................................................172 3.7.4. Zaštita mora .............................................................................................................................172 3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke....................................................................................................174 3.7.6. Mjere posebne zaštite ..............................................................................................................174

ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KRKA I. Opće odredbe..................................................................................................................................................177 II. Odredbe za provođenje................................................................................................................................182 1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području Grada Krka .................................................................182

1.1. Površine naselja .....................................................................................................................................182 1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene ........................................................................................183 1.3. Poljoprivredne površine .........................................................................................................................183 1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ..................................................183 1.5. Vodne površine ......................................................................................................................................184

2. Uvjeti za uređenje prostora.............................................................................................................................184 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju ........................................................184 2.2. Građevinska područja naselja ................................................................................................................185

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja .................185 2.2.2. Građevine stambene namjene ..................................................................................................187 2.2.2.1. Obiteljska/višeobiteljska kuća..................................................................................................187 2.2.2.2. Stambene građevine.................................................................................................................188 2.2.2.3. Višestambene građevine .........................................................................................................189 2.2.2.4. Pomoćne građevine (uz građevinu stambene namjene) ...........................................................189 2.2.2.5. Poljoprivredne gospodarske građevine (uz građevinu stambene namjene)..............................190 2.2.2.6. Udaljenost građevina stambene namjene (obiteljske/višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine) od granica građevnih čestica .......................................................190 2.2.2.7. Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene........................................................190 2.2.2.8. Uređenje građevinskih čestica građevina stambene namjene ..................................................191 2.2.2.9. Priključivanje građevina stambene namjene na javno-prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu.......................................................................................................................191 2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene.............................................................191 2.2.4. Građevine gospodarske namjene (unutar građevinskog područja naselja) ..............................193 2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja)..............194 2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne namjene........................................................................196 2.2.7. Privremene građevine – kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično) ...........................................................................196 2.2.8. Rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja .................................196

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja ...........................................................................................................197 2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)...................................................197 2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja..................................................................................203

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti ......................................................................................................209 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti...........................................................................................................211 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava .........................212

5.1. Prometna infrastruktura..........................................................................................................................212 5.1.1. Kopneni promet .......................................................................................................................213 5.1.2. Pomorski promet......................................................................................................................216 5.1.3. Zračni promet...........................................................................................................................217

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte..................................................................................................218 5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje ..................................................................................................218

5.3.1. Sustav vodoopskrbe .................................................................................................................219 5.3.2. Sustav odvodnje.......................................................................................................................219 5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda................................................................................221

5.4. Energetska infrastruktura .......................................................................................................................221 5.4.1. Elektroopskrba .........................................................................................................................221 5.4.2. Opskrba plinom........................................................................................................................222 5.4.3. Obnovljivi izvori energije ........................................................................................................222

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina...........................................222 6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti....................................................................................................222 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti .........................................................................................................223 6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina...............................................................................................225

7. Postupanje s otpadom.....................................................................................................................................227 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš ...........................................................................................228

8.1. Zaštita tla................................................................................................................................................228 8.1.1. Šumsko tlo ...............................................................................................................................228 8.1.2. Poljoprivredno tlo ....................................................................................................................229 8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje.......................................................................................................229

8.2. Zaštita zraka...........................................................................................................................................230 8.3. Zaštita voda............................................................................................................................................230

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda .....................................................................................230 8.3.2. Zaštita mora od zagađenja .......................................................................................................231

8.4. Zaštita od prekomjerne buke..................................................................................................................232 8.5. Mjere posebne zaštite.............................................................................................................................232

8.5.1. Sklanjanje ljudi ........................................................................................................................232 8.5.2. Zaštita od potresa .....................................................................................................................233 8.5.3. Zaštita od rušenja .....................................................................................................................233 8.5.4. Zaštita od požara......................................................................................................................233

9. Mjere provedbe plana.....................................................................................................................................234 9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja ...................................................................................234

9.1.1. Studije utjecaja na okoliš .........................................................................................................234 9.1.2. Urbanistički planovi uređenja ..................................................................................................234

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..........................................................................................236 9.2.1. Uređenje zemljišta ...................................................................................................................236 9.2.2. Ostale mjere razvoja ................................................................................................................237

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.................................................237 III. Prijelazne i završne odredbe...........................................................................................................................238 DOKUMENTACIJA Dokumentacija ...................................................................................................................................................242

Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb

B. GRAFIČKI DIO KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj 1:25.000

1. Prostor/površine za razvoj i uređenje, promet, pošta i telekomunikacije INFRASTRUKTURNI SUSTAVI mj 1:25.000

2. Infrastrukturni sustavi i mreže UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA mj 1:25.000

3A. Uvjeti korištenja 3B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA mj 1:5000

I. OBRAZLOŽENJE

5

prostorni plan uređenja Grada Krka

0. Uvodne napomene Temeljem provedenog javnog nadmetanja u otvorenom postupku nabave, o čemu je poziv za javno nadmetanje objavljen u Narodnim novinama broj 4/2004 od 2. veljače 2004. godine pod brojem: 04-22-823, te na temelju Odluke Gradskog poglavarstva Grada Krka o odabiru najpovoljnijeg natjecatelja, klasa: 530-02/04-01/2, ur. broj: 2142-02-04-10 od 17. veljače 2004. godine Urbanističkom institutu Hrvatske d.d. povjerena je izrada Prostornog plana uređenja Grada Krka te je dana 22. veljače 2004. godine sklopljen Ugovor o izradi Prostornog plana uređenja Grada Krka (broj 26/04). Prethodna rasprava o Nacrtu prijedloga prostornog plana Grada Krka održana je 29.srpnja 2004. godine. Javna rasprava objavljena je u Novom listu od 08. kolovoza 2005. Javni uvid trajao je od 16. kolovoza do 15. rujna, a javno izlaganje održano je 06. rujna 2005 godine u Velikoj vijećnici Grada Krka sa početkom u 19,00 sati.


6


1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA KRKA U

ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97, 124/97, 68/98 i 128/99) Grad Krk je dio Primorsko-goranske županije. Grad Krk je jedna od 35 jedinica lokalne samouprave u Županiji Primorsko-goranskoj (14 Gradova i 21 općine). Granica Grada Krka duga je 82,345 m. Grad graniči sa šest (6) Gradova/općina. Na kopnu graniči sa Općinom Punat, Općinom Vrbnik, Općinom Dobrinj, Općinom Malinska, a na moru graniči sa Gradom Cresom i Gradom Rabom. U sastavu Grada Krka nalazi se petnaest naselja (NN 10/97, 124/97, 68/98 i 128/99): Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići. Područje Grada Krka obuhvaća prostor od 110,41 km2 na kopnu (oko 3,07%) ukupne površine teritorija Primorsko-goranske županije (3.595,35 km2) i površinu od 152,27 km2 morskog dijela. Duljina obalne linije Grada Krka je 62,50 km. Popisom stanovništva 2001. godine1 na prostoru Grada ukupno je popisano 5 491 osoba, odnosno 1,8% stanovništva Županije što je za 494 stanovnika više nego u Popisu stanovništva iz 1991. godine (4 997 osoba). Unutar Županije Grad Krk bilježi kontinuirani prirodni priraštaj stanovništva (na razini naselja samo četiri naselja: Brusići, Linardići, Nenadići i Poljica bilježe pad broja stanovnika). Opća gustoća naseljenosti devedesetih godina iznosila 49,73 stanovnika na km2, što je znatno manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko-goranske županije (87 stanovnika/km2). Prema aktualnoj nodalno-funkcionalnoj regionalizaciji područje Grada Krka u potpunosti pripada riječkoj nodalno-funkcionalnoj makroregiji. Funkcionalno, područje Grada Krka pripada mikroregiji “OTOCI” i prostornoj cjelini otok Krk 01 (prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije). Osnovna značajka otoka jest ograničenost resursa i orijentacija gospodarskog razvitka na poljoprivredu i turizam kao osnovnu gospodarsku djelatnost, uz izrazitu očuvanost krajobraznih i prirodnih vrijednosti.

Odnos teritorija Primorsko - goranske županije i Grada Krka

Grad 110,41 km2

3,07%

Županija 3.595,35 km2

96,93%

1 "Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31.ožujak 2001. godine", Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001. godine


7


1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU Tablica 1. Podaci o površini, stanovnicima, stanovima, domaćinstvima i gustoći naseljenosti u odnosu na Primorsko–goransku županiju

stanovnici stanovi domaćinstva površina

Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991.

Popis 2001.

gustoća naselj. (2001.)

Primorsko-goranska županija km22 % broj % broj % broj % broj % broj broj broj

stan/km2

Županija ukupno 3595,35 100 323 130 100 305 505 100 141 836 100 108 662 100 114 884 111 085 84,97

Grad Krk ukupno 110,41 3,1 4 997 1,55 5 491 1,8 6 476 4,6 1 906 1,75 1 753 1 942 49,73

Tablica br. 1.a. Podaci o površini i stanovnicima za područje Grada Krka

Površina Stanovnici

Popis 1991. Popis 2001. Naselje km2 %

broj % broj % BAJČIĆI 4,14 3,75 114 2,28 127 2,31

BRUSIĆI 2,79 2,53 69 1,38 52 0,95

BRZAC 5,29 4,79 111 2,22 137 2,50

KORNIĆ 6,91 6,26 250 5,00 325 5,92

KRK 19,96 18,08 3022 60,48 3364 61,26

LAKMARTIN 9,50 8,60 15 0,30 20 0,36

LINDARIĆI 9,93 9,00 116 2,32 102 1,86

MILOHNIĆI 4,70 4,26 77 1,54 82 1,49

MURAJ 8,80 7,97 10 0,20 11 0,20

NENADIĆI 0,50 0,45 147 2,94 125 2,28

PINEZIĆI 8,66 7,84 96 1,92 134 2,44

POLJICA 4,79 4,34 65 1,30 62 1,13

SKRBČIĆI 3,39 3,07 140 2,80 145 2,64

VRH 19,19 17,38 733 14,67 769 14,01

ŽGALJIĆI 1,85 1,68 32 0,64 36 0,66

Ukupno: 110,41 100 4997 100 5 491 100


8


Tablica 1.b. Podaci o površini i stanovima u naseljima na području Grada Krka

Površina Stanovi Popis 1991. Popis 2001.

Naselje km2 %

broj % broj % stalno

nastanjeni stanovi

BAJČIĆI 4,14 3,75 51 1,34 53 1,03 40 BRUSIĆI 2,79 2,53 29 0,76 36 0,70 19 BRZAC 5,29 4,79 95 2,49 135 2,61 57 KORNIĆ 6,91 6,26 423 11,09 594 11,50 132 KRK 19,96 18,08 2 328 61,01 3148 60,94 1139 LAKMARTIN 9,50 8,60 39 1,02 47 0,91 12 LINDARIĆI 9,93 9,00 90 2,36 121 2,34 44 MILOHNIĆI 4,70 4,26 78 2,04 85 1,64 41 MURAJ 8,80 7,97 54 1,41 61 1,18 5 NENADIĆI 0,50 0,45 51 1,34 48 0,93 41 PINEZIĆI 8,66 7,84 220 5,80 370 7,16 65 POLJICA 4,79 4,34 33 0,90 41 0,79 21 SKRBČIĆI 3,39 3,07 72 1,90 87 1,68 47 VRH 19,19 17,38 234 6,13 310 6,00 229 ŽGALJIĆI 1,85 1,68 19 0,50 30 0,58 14 Ukupno: 110,41 100 3 816 100 5 166 100 1906 Tablica 1.c. Podaci o površini, domaćinstvima i gustoći naseljenosti u naseljima na području Grada Krka

Površina Domaćinstva Gustoća naseljenosti

Popis 1991. Popis 2001. Naselje km2 % broj broj 1991. 2001.

BAJČIĆI 4,14 3,75 39 42 9,42 10,14 BRUSIĆI 2,79 2,53 27 20 7,17 7,17 BRZAC 5,29 4,79 51 57 10,78 10,78 KORNIĆ 6,91 6,26 99 132 19,10 19,10 KRK 19,96 18,08 1 065 1 153 53,36 57,77 LAKMARTIN 9,50 8,60 10 12 1,05 1,26 LINDARIĆI 9,93 9,00 52 45 5,24 4,53 MILOHNIĆI 4,70 4,26 39 40 8,30 8,51 MURAJ 8,80 7,97 5 5 0,57 0,57 NENADIĆI 0,50 0,45 39 41 78,00 82,00 PINEZIĆI 8,66 7,84 38 64 4,39 7,40 POLJICA 4,79 4,34 22 22 4,60 4,60 SKRBČIĆI 3,39 3,07 44 50 12,98 14,75 VRH 19,19 17,38 211 244 11,00 12,71 ŽGALJIĆI 1,85 1,68 12 15 6,49 4,38 Ukupno: 110,41 100 1753 2061 15,88 17,59


9


Tablica 2. Podaci o površini, stanovnicima i gustoći naseljenosti

površina stanovnici gustoća naseljenosti Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. PODRUČJE

GRADA KRKA

km2

udio u površini Grada

% broj % broj % broj stan/km2 broj stan/km2

OTOČNO

KOPNENI DIO 110,41 42,03 4997 100 5491 100 45,26 49,73

OTOČNO

MORSKI DIO 152,27 57,97 - - - - - -

Grad ukupno 262,68 100 4997 100 5491 100 45,26 49,73


10


Shematogram br. 1: Teritorijalni ustroj – naselja na području Grada Krka


11


1.2.1. PRIRODNI SUSTAVI Geomorfološke karakteristike Geomorfološki oblici uvjetovani su tektonskim pokretima u vrijeme od srednje krede pa do tercijara. Usljed tektonskih poremećaja na otoku se mogu oštro razlikovati dvije zone i to: sjeverna sa vrlo interzivnim tektonskim oblicima, te centralni i južni dio sa relativno manje izraženom tektonikom, odnosno refleksijom tektonike koja se očituje u brojnim pukotinama različito orijentiranim. Krške forme vrtače i uvale, te stalno jezero Njivice i povremena Ponikve i Lokvišće uvjetovane su upravo interzivnom tektonikom. Otok Krk pripada mediteranskom geosinklinalnom prostoru. To se područje šelfa vrši karbonatna sedimentacija. Prvo se sedimentiraju vapnenci. Oplićavanjem dolazi do stvaranja breča. Cjelokupno stvaranje popraćeno povremenom sedimentacijom diagenetskog dolomita. Djelomično dolomitizacija uvjetovala je prelaze dolomita u vapnence i površinsko povlačenje vapnenca dolomitom. Breče su nastajale trošenjem prigodom uzdizanja i deoponiranja materijala u nižim bazenima. Tektonska kretanja u mlađim razdobljima, prouzročila su nepravilno lomljenje stijena, te to često puta daje izgled breče, a pukotine ponekad navezuju se jedna na drugu i čine dojam izrasjedane površine. Tijekom gornje krede nastavljena je marinska sedimentacija. Austijskom arogenom fazom oblikovan je kredni sedimentacioni bazen. Sedimentacija krednih naslaga vršila se sve do u senon, kada je prekinuta subhercinskom i laramijskom arogenom fazom. Ove dvije faze uvjetovale su uzdizanje kopna, koje se održalo sve do kraja paleocena. Spuštanjem kopna koncem paleocena započinje nova faza sedimentacije i to sa fomaminikerskim vapnencima, more se produljuje, a sedimentacija se vrši u okviru šefta. Osnovni materijal za stvaranje biogenih vapnenca daju foranimifere, po završetku taloženja numulitnih vapnenaca započinju istarsko dalmatinski arogeni pokreti. More se produbljuje i oscilira, u to vrijeme stvaraju se alternacije lapora, pješčenjaka, breča i drugih slojeva izoliranih oscilacijama kopna. Sa istarsko dalmatinskom arogenom fazom i ilirskom fazom stvaraju se današnji strukturni oblici. Mlađa tektonika samo je pojačala izražajnost onih prije stvorenih oblika. Na području otoka Krka susrećemo naslage krede, tercijara, te naslage kvartara. Osnovnu građu čine naslage srednje i gornje krede, te one zauzimaju najveću površinu otoka, manji dio krednih naslaga i to pretežno na sjeveru i prekrit je sa naslagama tercijara, a samo djelomično sa kvartarom i to u zonama dolina ili većih vrtača, odnosno dolina. Kredne naslage sačinjavaju, slojevi rudistnih vapnenaca i breča srednje i gornje krede.

Srednje kredni vapnenci i breče Javljaju se antiklinalnoj formi na sjeveru otoka, te u centralnom i djelomično južnom dijelu. Naslage su zastupljene bijelim do sivim rudistnim vapnencima, te brečama. Prema strukturnim profilima može se zaključiti da je debljina te serije od 300-600 metara. Vremenske ove naslage pripadaju turonu.

Gornji rudistni vapnenci i breče Vapnence i breče sa rudistima koji pripadaju gornjoj kredi susrećemo dobro uslojene na sjevernom i južnom dijelu otoka. Debljina tih naslaga kreće se od 200-500 m. Unutar krednih naslaga susrećemo kao i unutar vrlo osebujne kraške forme, od bezbrojnih pukotina do velikih vrtača i krških dolina. Vremensko razdoblje ovih naslaga pripada gornjem senonu.


12


Foraminiferski vapnenci

Foraminiferske vapnence i breče nalazimo na sjevernom dijelu otoka, a samo djelomično na zapadnom i južnom dijelu, osim nešto više u centralnoj zoni jugoistočnog područja otoka. Forminiferski vapnenci predstavljani su sa miliolidama, alvealinam i humulitima. Stvaraju karakteristične oblike krša osijenjaka i škarpe. Tektonski su poremećeni te često javljaju kao navlaka na mlađim fiksnim naslagama kojima čine podlogu. Sedimente kvartara nalazimo na području od Omišlja do Dobrinja, te u području jaza i od Sv. Roka do Baške unutar tercijarnih naslaga. Manje površine pod kvartarom susreću se kod Turčića blizu Malinske te Ponikva, Salatića, Punta i Krka, te na sjeveru kod Šila ove su pojave vezane na stari kredni reljef. U tercijarnoj zoni kvartar je predstavljen sivom zemljom i pijescima, dok u kredi je to pjesak pomješan sa boksitom i terarossom. U zonama gdje je razvijen kvartar uglavnom je intezivna poljoprivreda i gotovo je to i jedino područje sa značajnim površinama prekritim kulturama, vinograda i maslina, a djelomično osobtio u jazu i drugim. U kvartar bi se mogla smjestiti i uska zona uz obalu, osobito u uvalama gdje su nastale pješčane plaže. Seizmičnost Usljed čestih tektonskih pokreta od srednje krede pa do kvartara na otoku susrećemo sve tektonske forme, od normalnih antiklinala i sinklinala do navlaka i rasjeda, te brojnih pukotina orijentiranih u svim mogućim smjerovima. Austrijska arogena faza, a kasnije sughercinska i baramijska, te istarsko dalmatinska dale su sve tektonske forme otoku i uvjetovale mogućnost interzivnog okršavanja i stvaranja današnjeg reljefa. Glavne tektonske linije orijentirane su u pravcu sjevero-zapad jugoistok, gotovo paraleleno sa pružanjem osi antiklinala, a navlačenje se odigralo po tim linijama stvorivši u pojedinim predjelima navlačene i izoklinalne strukture. Obzirom na geomehaničke odnose otok se može podijeliti u nekoliko zona i to zona starog krednog reljefa, te zona tercijara. Kredne naslage osobito na centralnom u jugozapadnom i južnom dijelu otoka su stabilnije i pogodnije za izgradnju od tercijarnih, koje su na najvećem dijelu rasprostiranja pokrenute iz prvobitnog položaja stisnute između krednih naslaga i tako izgubile homogenost, te inkliniraju prema IX potresnom stupnju. Mineralne sirovine U skladu s podacima Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala te na metalne sirovine. Nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti) koji se eksploatira i na otoku Krku, ali na području Grada Krka nema niti jednog eksploatacijskog polja.


13


Reljef

Reljefna obilježja prostora Grada Krka s obzirom na strukturu možemo podijeliti na: - obalni pojas do 100 m.n.v. - središnji kopneni dio do 300 m.n.m. Među Kvarnerskim otocima Krk je najveći po obliku sličan trapezu u kojeg su se urezale velike karakteristične uvale, Malinska, Krk, Baška i Vrbnik. Sjeverni i zapadni dio koje predstavljaju oko 2/3 površine otoka su blago valoviti sa najvišim kotama kod Omišlja 113 m kod vrha 252 m i kod Krasa 311 metara. U tim najprostranijim dijelovima otoka nalaze se 4 karakteristične depresije dve u obliku plitkih zaljeva Punati i Klimno, a dvije kao povremena slatkovodna jezera Njivice i Ponikve. Jugoistočni dio otoka sačinjavaju dva visoka bila na pravcu glavnih tektonskih linija između kojih leži duga Bašćanska Draga. Najviše kote ovih bila su Obzova 569 m i Gajanj 463 m. Reljef u zavisnosti sa klimom i morem uvjetovao je smještaj starih glavnih priobalnnih naselja otoka unutar karakterističnih najvećih uvala. Ostala naselja razvila se u centralnom i zapadnom dijelu unutrašnjosti otoka u blago valovitom reljefu. Osnovna karakteristika svih obala Krka su relativno velike dubine mora uz obalu pa su i svi zaljevi i uvale osim Puntarske Drage i Solinskog zaljeva duboki. Sjeverozapadna obala otoka blago se spušta prema moru, taj dio otoka ima bujnu vegetaciju te je pogodan za razvoj turizma. Dio obale od Glavotoka prema jugoistoku do Puntarske Drage ima mnogo sličnosti sa sjeveroistočnom obalom. Obala Krčkog zaljeva od Puntarske Drage do luke Krk pruža dobro sidrište i za veće brodove jer je zaklonjena od bure. Luka Krk zaštićena je od juga lukobranom. U luci ima dovoljno oprerativne obale za vez nekoliko brodova obalne plovidbe. Sjeverna obala Plavnika je strma i nerazvedena. Uvalica Krušija na jugozapadnom dijelu otoka, pruža donekle sklonište po buri i jugu za manje plovne objekte. Obala od Krka do rta Glavotoka blago se spušta prema moru, razvedena je i na tom dijelu obale nalaze se uvale: Sv. Juraj, Valbiska, Sv. Fuska, Torkul i Vela i Mala Jana. Sve ove uvalice predstavljaju zaštićena sidrišta za obalne brodove, naročito pri buri. Glavotok ima gat za vez većih brodova. Hidrogeološka osnova Područje otoka uglavnom je izgrađeno od vodopropusnih karbonatnih stijena – vapnenca, vapnenih breča, a manjim dijelom od flišolikih nepropusnih naslaga. Cijelo područje može se podjeliti u dva dijela, koji za sebe čine cjelinu u hidrogeološkom pogledu. Prvi dio (gdje je i Grad Krk) obuhvaća zapadno i jugozapadno područje otoka od linije Njivice – Stara Baška i izgrađeno je pretežno od krednih karbontnih naslaga vrlo jako ispucanih i propusnih. Drugi dio obuhvaća sjeveroistočni i sjeverni dio otoka izgrađen od flisolikih i vapnenih naslaga sa promjenjivom vodopropusnošću, i stalnim akumulacijama, te brojnim povremenim stalnim izvorima koje se javljaju unutar kopna ili na obalnoj liniji. Zbog ovakvog rasporeda vodopropusnih i vodonepropusnih stijena na otoku je moguće i u budućnosti dobivati znatne količine vode. Na području Grada Krka registrirane su dvije vodne pojave:

1. Povremena retencija Ponikve (ukupne orografske površine sliva 7,51 km2 dok je hidrogeološki sliv mnogo veći) javlja se sezonski zbog bedovoljnog kapaciteta ponora smještenih u sjeverozapadnom dijelu polja Ponikve;


14


2. Vodotok, bujica Valbiska (dužine toka oko 1,10km i površine orografskog sliva 2,21km2) sa pojavom koncentriranog toka samo u uvjetima većih oborina

Radi osiguranja i zaštite od zagađivanja vode za piće utvrđena je Odluka o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite područja izvorišta pitke vode (SN br. 15/91 i 17/96) za područja Grada Krka slivno područje akumulacije Ponikve s izvorima Mala fontana, Vela fontana, Škrlji, Rakita i drugi. Klimatska obilježja2

Klima promatranog područja odražava uzajamno djelovanje opće cirkulacije atmosfere i specifičnih utjecaja sjevernog Jadrana. Od sistema koji u sastavu opće cirkulacije dominiraju ovim područjem najvažnije su ciklone i anticiklone. Postojanje stabilne anticiklone tipične za ljetni period, daju obilježje radijacijom, temperaturnom i strujnom režimu ljeta. U hladnom dijelu godine u istim vremenskim stanjima (anticiklone) turbulencije su male pa lokalni utjecaji postaju dominantni. U to godišnje doba pojavljuje se bura - tipičan vjetar ovog područja Jadranske obale. Mediteranska klima odlikuje se suhim i toplim ljetima, te kišovitom i blagom zimom sa povremenim periodima pada temperature zbog utjecaja bure. Pošto na području Grada Krka nema meteorološke postaje, koristiti će se podaci s meteoroloških postaja u Omišlju i Malinskoj. Insolacija. Meteorološki uvjeti za prijem solarne energije su povoljni. Najpovoljniji uvjeti insolacije obzirom na duljinu svjetlog dijela dana, podnevne visine Sunca i na nedostatak naoblake vladaju ljeti, pa je zato od lipnja do kolovoza prosječno dnevno globalno zračenje oko 4,5 puta veće nego od studenog do siječnja. Prirodno osvjetljenje između 11 i 12 sati pri vedrom vremenu može iznositi 44,4 klx u siječnju, a 117,6 klx u srpnju. Za područje Grada Krka najbliža meteorološka postaja na kojoj se prati trajanje sijanja Sunca je u Omišlju. Srednji sezonski i godišnji broj trajanja sijanja Sunca iznosi 2248,0 sati. Temperatura. Sa srednjom godišnjom temperaturom 14,5 oC Krk je čak 4,6 oC topliji nego što bi trebao biti s obzirom na svoju zemljopisnu širinu. Posljedica toga, ponajviše, je utjecaj toploga mora. Na morska obilježja klime u Krku upozorava još i to što je jesen toplija od proljeća, i to prosječno 2oC. Prosječno je najhladniji mjesec siječanj, sa srednjom temperaturom 5,4oC, a najtopliji srpanj s temperaturom 24,2 oC. Razlika srednje temperature najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca veća je od 18oC. Apsolutna minimalna temperatura kreće se oko –9°C, a apsolutna maksimalna temperatura 37°C. Razdoblje kad je dnevni srednjak temperature zraka viši od 10 oC traje približno 260 dana godišnje, a vruće vrijeme, s dnevnim maksimumom iznad 30 oC, traje najviše 20 dana. Temperatura tla se u pravilu rijetko spušta ispod nule, a niti u zraku to nije česta pojava. U razdoblju lipanj-rujan srednja dnevna temperatura mora viša je od 20 oC, pa se to može smatrati sezonom kupanja na moru. Isparavanje i vlaga u zraku. Godišnje vrijednosti evaporacije s mora i evapotranspiracije s kopna su usporedive s godišnjim količinama oborina, no ljeti oborine ne mogu namiriti potrebu za evapotranspiracijom, dok je zimi obilno nadmašuju. Na relativnu vlagu u zraku utječe bura. Smatramo je suhim vjetrom koji samo u iznimnim slučajevima donosi kišu. Relativna vlaga iznosi u godišnjem prosjeku oko 63% za Omišalj, a 74% za Malinsku, a uz jugo je mnogo veća

2 Prostorni plan Primorsko-goranske županije; Osnove korištenja i zaštite prostora; Knjiga 1, Točka 1.1.4.


15


nego uz buru. Srednji broj dana s relativnom vlagom > 80 % u 14 sati iznosi 47 dana za Omišalj, a 27,8 dana za Malinsku (najmanji broj dana na području Primorsko – goranske Županije). Magla i naoblaka. Magla je na otocima rijetka pojava, manje od desetak dana godišnje i to se događa prvenstveno tijekom zimskih i proljetnih mjeseci. Naoblaka se u pravilu smanjuje od obale prema moru i od sjevera prema jugu. U godišnjem prosjeku iznosi na pučini oko 4, a duž obale oko 5 desetina. Krk ima prosječnu godišnju naoblaku 50% pokrivenog dijela neba, time Krk pripada vedrijem dijelu Hrvatske. Najoblačnije razdoblje je kasna jesen, a najvedrije ljeto, kada prevladava vedro ili poluoblačno vrijeme, dok se oblačni dani zamjećuju samo 2-3 puta mjesečno. Prosječna godišnja osunčanost je oko 6 sati dnevno, a u srpnju i kolovozu, sunčana je vremena dnevno čak 9,5 -10,5 sati. Oborine. Godišnje u Krku padne oko 1250mm oborine, što je manje nego u većini drugih mjestana otoku. Najkišnije doba godine je jesen, osobito kasna jesen (najkišniji mjesec je studeni), a i zimi kiša pada prosječno svaki treći dan. Zimi može pasti i snijeg, ali to se ne događa svake godine i rijetko nastane snježni pokrivač. Premda u godini nema izrazito sušnog razdoblja, ipak je ljeto najsuši dio godine. Ljetne kiše se najčešće zamjećuju u obliku kratkotrajnih pljuskova, koje često prati i grmljavina. Najrjeđe i najmanje obilne kiše zamjećuju se u srpnju. Pojava tuče na području otoka je rijetka. U prosjeku jača tuča pada svakih 10 godina. Bilo je slučajeva da je palo u 24 sata oko 200 mm oborina. Tako velike količine oborina u kratko vrijeme izazivaju eroziju koja je na otoku vrlo jaka. Izmjena topline i vode s atmosferom. Iz raspodjele globalne radijacije nad Jadranom, uočljivo je da su, osim u siječnju i veljači, količine radijacije veće na otvorenom moru u odnosu na priobalje na istoj geografskoj širini. Inače, vrijednosti rastu od sjeverozapada prema jugoistoku. Aproksimativni računi toplinskog budžeta, ukazuju da je Jadran otprilike jednako toplo more kao i preostali dio Sredozemlja, bez obzira na pojavu nižih temperatura zimi. U Jadranu, za razliku od drugih područja Sredozemlja, rijeke i atmosferske oborine doprinose godišnje s oko 440 mm slatkih voda više od gubitka isparavanjem, koji za sjeverni Jadran iznosi u prosjeku 620 mm godišnje. Srednja brzina isparavanja je za dva i pol puta manja u hladnijem dijelu godine (jesen i zima) u odnosu na ljeto. Tlak zraka i vjetar. U prosječnoj raspodjeli Jadran ima niži tlak od susjednog istočnog kopna. Zimi se izobare prostiru paralelno s obalom i osobito su gušće pri obalnom pojasu, gdje u predjelu Velebita horizontalni gradijent tlaka iznosi 3 mbar/40 km. Ljeti je gradijent tlaka znatno manji, ali nad morem ipak ostaje izražena dolina nasuprot grebenu visokog tlaka nad kopnom sjeverno od Alpa i Velebita. Najvažniji su vjetrovi sjeveroistočni - osobito zimi kao bura ili kao ljetni noćni burin, zatim jugoistočni - osobito kao jugo u proljeće i jesen te sjeverozapadni - osobito kao trajne etezije ljeti (maestral). Drugi su vjetrovi manje učestali i kratkotrajni, a njihov smjer i intenzitet ovisi o putanji i o stupnju depresije ciklonalnih poremećaja u odnosu na geografsku širinu. Na otvorenom moru vjetrovi uglavnom pušu u smjeru jadranske osi, a uz obalu su okomiti na obalnu liniju ili u smjeru međuotočnih kanala. Dominantni vjetrovi na otoku Krku su bura i jugo koji čine 70% svih vjetrova. Bura prevladava u zimi, a jugo koji donosi često kišu u jesen. Najviše dana ima s burom koja na Krku nema jakog intenziteta. Od 114 dana bure ona je samo jedan dan jača od 8 i više beoforta. Osim ovih vjetrova značajniji su još maestral, tramontana i levant. Maestral puše uglavnom ljeti i smanjuje vrućinu.


16


Ako sumiramo analize vjetrova na otoku imamo dvije različite zone – one izložene buri i one u njenoj zavjetrini. Jugozapadna obala ne samo što je najviše zaštićena od bure već ima ljeti zapadne vjetrove dok ih istočna strana praktički nema. Izloženost buri ili zaštićenost od nje je toliko značajna za život na otoku da se čitav jugozapadni kraj u žargonu naziva “Šotovento” /zavjetrina/, a to se odnosi na pravac bure. Jugozapadna obala od Glavotoka do Krka čini sa obalom otoka Cresa prolaz “Srednja vrata”. Taj prolaz je značajan po uzdužnim vjetrovima – jugu, tramuntani i konfiguracijom usmjerenim ljetnim zapadnim vjetrovima. Bura je jaka, ali bliže obali ne razvija jake valove. Čitav ovaj predio je ljeti više vjetrovit od ostalih predjela otoka radi prolaza “Srednjih vrata”. Krk nije osobito vjetrovito mjesto, s jakim vjetrovima ima godišnje samo petnaestak dana. U godišnjoj vjetrovnici prevladavajući vjetar je bura (njezin glavni smjer je sjeveroistočni). Krk je prilično dobro zaklonjen od utjecaja jake bure, pa je ona u njemu zamjetno slabija nego u sjeverozapadnom i osobito jugoistočnom dijelu otoka. Bura je najčešća i najjača zimi, a najrjeđa i najslabija ljeti. Jugo je drugi po čestoći vjetar koji puše kao južnjak i jugoistočnjak, najčešće u proljeće i jesen. U proljeće najčešće puše i vjetar lebić. Ljeti puše maestral (sjeverozapadni vjetar) i zmorac, dnevni vjetar s mora. Tlo3

Za vrednovanje prostora i tala područja Grada Krka pridržavali smo se Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02 i 48/05), Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), te Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05). Za kartografsko prikazivanje i buduće korištenje prostora te izradu prostornih planova korištene su upute Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98). Na temelju uputa iz navedenih zakona izvršena je valorizacija prostora. Osnova za inerpretaciju bili su pedološki podaci koji obrađuju to područje. Svakako najvažnija je osnovna pedološka karta otoka Krka, od Bogunovića (1978.), a osim njih korišteni su radovi iz studije Ekološko-gospodarsko vrednovanje tala županije Primorsko-goranske za potrebe razvitka poljoprivrede. Tu studiju izradila je grupa eminentnih stručnjaka Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (** 1995), za potrebe razvoja poljoprivrede tog kraja. Također su konzultirani podaci iz raznih izvješća (Bogunović, 1995), te izvješće o bonitetnom vrednovanju i prijedlogu zaštite tala županije Primorsko-goranske (Bogunović, 1996), te kasniji rad Pedološke značajke otoka Krka od Bogunovića i dr. (1999). Bonitiranje zemljišta bilo je osnova za razvrstavanje tala u određene prostorne kategorije zaštite. Bonitiranje je izvršeno prema uputama koje je dao Kovačević (1983), i Kovačević i dr. (1987) i to iz razloga jer u uputama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) nema kriterija koji bi nam adekvatno razvrstali zemljište. Tek nakon bonitetnog razvrstavanja možemo odgovarajuće raspodjeliti zemljišta u određene kategorije po načinu korištenja i uporabne vrijednosti (P1, P2, P3, PŠ, Š1, Š2 i Š3). Dakle, na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, zasjenjenost i dr.) vrednovana su zemljišta te određen broj poena i svrstavanje zemljišta u bonitetne razrede (klase) koje su bile osnova za razvrstavanje zemljišta u prostorne kategorije prema gore navedenom pravilniku. Šumska tla na prostoru Grada Krka zauzimaju više od tri četvrtine prostora. Ona u tom kraju pretežito ima zaštitnu ulogu smanjivanja erozije

3 Vrednovanje prostora i tala područja Grada Krka, M. Bogunović, prof.; 2004. god.


17


tla, stoga sve te prostore prema prostornim normativima uvrštavamo u Š2 prostornu kategoriju, te za turistički i krajobrazni ugođaj. Vrednovanje tala i prostora područja Grada Krka prikazano je u tablici koja slijedi (Bonitetno i prostorno vrednovanje tala područja grada Krka). U stupcu 1 iste tablice dat je broj kartirane jedinice, a u stupcu 2 njezin naziv i struktura jedinica tala koje dolaze na tom prostoru. U stupcu 3 navedeni su glavni parametri za određivanje boniteta, a to je u brojniku stjenovitost koja je data u rasponu pojave u svim kartiranim jedinicama, a u nazivniku je prikazana vrijednost nagiba terena. U stupcu 4 dat je ukupan broj poena, a njihova bonitetna klasa i potklasa u stupcu 5 iste tablice. Prvi dio broja označava klasu a drugi potklasu zemljišta, npr. 41- odgovara četvrtoj klasi, prvoj potklasi. Posljednji stupac broj 6 označava prema spomenutom Pravilniku o sadržaju i mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) prostor za uporabu i korištenje, a odnosi se na preporuke određivanja budućeg načina korištenja u poljoprivredi i šumarstvu. Bonitetno i prostorno vrednovanje tala područja grada Krka


18



19


U ovim istraživanjima izdvojili smo poljoprivredna od šumskih tala. Podatke za razvrstavanje šumskih tala za gospodarske potrebe, zaštitne šume i šume od posebnog značaja nismo imali pa smo im ovom prilikom naznačili isključivo njihovu zašitnu ulogu (Š2). Na području Grada Krka imamo vrlo malo dobrih tala koja se mogu intenzivno koristiti u poljoprivredi. Osobito vrijednih obradivih tala P1 kategorije uopće nemamo zbog reljefnih, geoloških i klimatskih prilika u tom kraju. U legendi bonitetne karte za prostorno planiranje poredali smo prema plodnosti sva tla, od boljih prema tlima nižeg boniteta. Kartirana jedinica broj 1 čine prema kriterijima katastarskog bonitiranja za poljoprivredu najbolja tla. Zauzimaju vrlo male površine u krškim poljima nedaleko sela Kosić prema gradu Krku te u sjeverozapadnom dijelu područja grada Krka u području Brguda i Burdelja. Glavno ograničenje ovih tala je u glinastoj teksturi i ponegdje na rubovima polja u dubini tla. To su antropogena tla nastala iz crvenica. Nekada su u većem postotku bila pod vinogradima, a danas su većinom oranice ili napuštene oranice. Osim ovih ovdje nalazimo i prirodne crvenice koje nisu jako zahvaćene antropogenim promjenama. Ako ponegdje i ima skeleta onda se on nalazi na rubnim dijelovima poljica gdje su tla i plića. Prema ekološkoj dubini to su tla do 80-100 cm dubine, a vrlo rijetko dublja. Prema katastarskom bonitetu kao osnovici za razvrstavljanje ovih tala ta tla imaju 72 bonitetna poena i spadaju u treću klasu, prvu potklasu (31), pa smo ih prema Pravilniku o sadržaju i mjerilima uvrstili u P2 kategoriju vrijednih obradivih tala. Tla kartirane jedinice broj 2 koju čine crvenice duboke i srednje duboke te rigolana tla iz crvenice također spadaju u vrijedna obradiva tla P2 kategorije, iako su prema bonitetu niže vrijednosti. Niži bonitet ovih tala uvjetovan je manjom dubinom tla koja iznosi od 50-90 cm i većom skeletnošću. Imaju uz to i nisku stjenovitost koja ugrožava nesmetanu mehaniziranu obradu tla. Ova tla nalaze se prvenstveno oko sela Milohnići, Brzac, Linardići, Poljica, Vrh, Kornić i dr. To su nekada bila izvanredno intenzivna poljoprivredna područja koja se sve više napuštaju i tla zaraštaju. Pedofizikalna svojstva ovih tala su vrlo dobra, ali nedostatak vlage je glavni ograničavajući faktor, posebno tijekom ljeta. Procijenili smo ih sa 60 bonitetnih poena i uvrstili u četvrtu klasu, prvu potklasu (41) što im prema pravilniku osigurava naznačenu kategoriju tala. Kartirana jedinica broj 3 obuhvaća relativno dobra tla u vrtačama koje su rasprostranjene po čitavoj zoni teritorijalno političke jedinice. To su oaze dobrih obradivih tala površine 1-5 ari koje su većinom danas zapuštene. U njima nalazimo duboke crvenice bez stjenovitosti, skoro do potpuno ravne površine i najčešće ograđene suhozidom kao branom od stoke. Crvenice su glinaste do glinasto ilovaste strukture, povoljne strukture i vodno zračnih odnosa. I ove crvenice kao i sve do sada su niske razine hranjiva, posebno fosfora i dušika pa s tim hranjivima treba posebno gnojiti oranična tla na tom prostoru. Procjenjena su s 55 poena i svrstana u četvrtu klasu, drugu potklasu (42), što im osigurava kategoriju ostalih obradivih tala (P3 kategorija). Kartiranu jedinicu br. 4 čine antropogena tla njiva i vinograda s manje od 50% skeleta (skeletoidna) pretežito plitka i srednje duboka. Ova tla su također nastala iz crvenice i vjerojatno iz kalkokambisola. Tu je na još krškijem terenu čovjek krčenjem produbljivo tlo, trijebio kamen, zidao ga u suhozidine i gromače, nanosio tlo u škrape s drugih prostora i na taj način stvorio sebi veće ili manje škrape, terase i doce. Ova tla su rasprostranjena na kraškoj zaravni uz sela Skrbčići, Kapovci, Bajčići, Picik i vrlo sitno dispergirani na zapad po vrtačama i terasama do sela Linardići. Ovi prostori su pod niskim do malim utjecajem stjenovitosti koja im umanjuje ukupni bonitet. Procjenjena su s ukupno 49 poena što im osigurava petu klasu, prvu potklasu (51), odnosno spadaju u ostala obradiva tla (P3


20


kategoriju). Nedostatak vlage, brza propusnost i niska razina hranjiva su glavni ograničavajući faktori plodnosti ovih tala. Kartiranu jedinicu broj 5 čine antropogena tla gromača i terasa, gdje kamene gomile i suhozidi daju poseban mozaik tomu prostoru. Obradive parcele nastale su krčenjem kamena, njegovim slaganjem u zidove i gromače i ta specifična parcelizacija je poseban spomenik ljudske vrijednosti i borbe za samoodržanje. U te parcele sađeni su masline i vinogradi koji i danas predstavljaju povjesno arheološki dokument prošlosti i odnos čovjeka prema prostoru. Iako ova tla po svojim bonitetnim vrijednostima ne bi trebali vrednovati u povoljna tla, mi smo baš iz spomenutog razloga ova tla uvrstili u petu klasu, drugu potklasu (52), odnosno u ostala obradiva tla (P3) kategoriju zaštite. I ova tla po postanku čine crvenica ili kalkokambisol, ali su pod utjecajem krčenja jako skeletna, pa im to obilježje sputava ionako nisku proizvodnu vrijednost tala. Do sada opisana tla kao povoljna za obradu u poljoprivredi zauzimaju oko jednu četvrtinu prostora područja Grada Krka. Ostala su nam tla u kategoriji ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskih zemljišta (PŠ) uključujući pašnjake i livade, te šume u kršu (Š). Kartiranu jedinicu broj 6 izdvojili smo u dnu ponikve. Čine je močvarno glejno tlo, jer su jednim dijelom godine pod vodom. S obzirom da je u ovoj zoni puno izvora i da prostor često poplavi, pravilno je određeno da to bude vodna akumulacija za snabdjevanje vodom stanovništva grada Krka i ostalih naselja. Zbog bonitetne vrijednosti ova tla su uvrštena u PŠ kategoriju ostalih obradivih tala, šuma i šumskih zemljišta. Dapače ova prva prenamjenjena uloga za taj prostor je svakako značajnija. Šume u kršu su izdvojene u kartiranim jedinicama broj 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13. Naravno radi se o zakržljalim šumama mediteranskog tipa koje su grmolikog karaktera s bjelim grabom kao glavnom vrstom u zaleđu mora a uz priobalje često nalazimo vazdazelenu makiju. S obzirom na sastav i kvalitetu tla plodnost ovih tala je ograničena sa visokom stjenovitošću, a njihova ukupna vrijednost se s porastom numeričkog obilježja u legendi smanjuje. Ova tla se mogu koristiti za sve izvanpoljoprivredne potrebe. Na otoku Plavniku, koji također pripada području grada Krka i kartiranim jedinicama 12 i 13 nisu razdvojeni prostori Š2 od PŠ, oni su zajedno prikazani u bonitetno najlošijim tlima koji smo uvrstili u osmu bonitetnu klasu, prvu i drugu potklasu (81 i 82). Živi svijet Prikaz flore i vegetacije Krk – kao istočno kvarnerski-jadranski otok spada malim jugozapadnim dijelom u eumediteransku, a ostalim dijelom u submediteransku vegetacijsku zonu. Kako je ta zonalnost uvjetovana klimatskim čimbenicima, to je postojeća autohtona vegetacija najmarkantniji pokazatelj stanišnih uvjeta, koji pak su odlučujući kod odabiranja lokacija za bilo koju namjensku svrhu, a ujedno karakteristike postojećeg stanja s osvrtom na spontanu razvojnu sukcesiju su temelj smjernica gospodarenja i melioracija za vegetaciju pojedine asocijacije. Rasčlanjenje je provedeno samo na osnovne vegetacijsko-gospodarske tipove. I./ EUMEDITERANSKA ZONA Visoka jednodobna šuma Quercus ilex – crnika, obuhvaća dva mala lokaliteta /poluotok Glavotok i otočić Košljun/. Pretpostavlja se da je nastala sadnjom. Sastojina predstavlja sačuvanu gospodarsku i pejsažno veoma vrijednu te markantnu vegetaacijsku tvorevinu. Stabla su oko 30 cm debela i 15 m visoka, zdrava i vitalna.


21


Makija obuhvaća mali dio jugozapadnog ruba otoka. To je autohtona vegetacija. Gospodarski je malo vrijedna, no ima vrijednost kao najsjeverniji naš izdanak eumediteranske klimatogene vegetacije, te je po tome botanički i pejsažno interesantna. Makiju sačinjava grmlje i polustablašice oblično do 5 cm debljine te do 3 m visine, prirodno dobre vitalnosti te jake regenerativne moći. II./ SUBMEDITERANSKA ZONA: Penjače medunca kao razni stadiji Carpinetuma orientalis. Ovaj vegetacijski gospodarski tip obuhvaća najveći dio otoka, a naročito njegov zapadni dio. To su klimatogene, autohtone, a po gospodarskom obliku antopogena uzrokovane vegetacijske tvorevine. Zastupljeni su svi mogući razvojni ili degradacijski stadiji s raznolikim učešćem karakterističnih vrsta /od kojih je gospodarski najvrijedniji Quercus pubescens/. Tako se nalaze: - guštici bjelograba s rijetkim meduncem - medunac s malo podstojnog bjelograba - degradacijski stadij s više ili manje plješina Pejsažnu vrijednost predstavljaju samo očuvani dijelovi i to veću oni s više medunca. Medunac je obično u prošlosti sječen “u glavu” /pedale/, te se dana njegove velike krošnje uzdižu iznad nivoa krošanja bjelograba i tako stvaraju dojam šumskog bogatstva. Kulture bora. Kao današnje antropogene tvorevine osnivane su pretežno na neobrasloj goljeti /apsolutnim šumskim tlima/ više u istočnom dijelu otoka. To su danas gospodarski vrijedne sastojine, a pejzažno markantne lokacije. Sađeno je nekoliko vrsta bora, a najzastupljeniji je Pinus nigra i Pinus halepensis. Maslinici. Količina maslinika na otoku je značajna, a u nekim dijelovima tolika da daje poseban pečat vegetaciji u pejzažnom smislu. Poljoprivredne kulture. Kako se smanjio intenzitet poljoprivredne obrade to ima mnoštvo bivših poljoprivrednih ograda danas zapuštenih i prepuštenih obrašćivanju korovom. Neobraslo, pašnjaci i kamenjari. Padina sjeveroistočnog dijela općenito te buri izloženi položaji, također pretežno u istočnom dijelu su neobrasli ili su slabo obrasli grmljem Juniperusa oxicedrusa. To su po veličini za otok značajne neproduktivne površine, veoma ograničeno i teško prikladno za gospodarsko ili turističko korištenje. Fauna Fauna otoka Krka odraz je specifičnih eko-sistema tako da svaki eko-sistem ima svoju određenu vrstu faune. 1. MORSKA FAUNA U morskom akvatoriju Grada Krka nalaze su brojni primjerci životinjskih vrsta koje su uočene u uvali Mala Jana, uvali Torkul te uvali Sv. Juraj. Uočene vrste su žuta spužva (Aplysina aerophoba i Ircinia sp.), endolitske spužve roda Cliona, hridinasti ježinac (Paracentrotus libidus, Arbacia liksula), ljubičasti ježinac (Spahaer echinus granularis), trpovi (Holothuria tubuloza), žarnjaci (Myxicola infudibulum i Condylactis aurantiaca), rakovi vitičari roda Chthamalus, puževi roda Gibbula i Patella, perjaničari (Sabella spalanzanii) te zvjezdača (Astropecten sp.). 2. SLATKOVODNA FAUNA U planktonu jezera Ponikve uočene su 54 životinjske vrste, od kojih su najbrojnije skupine planktonskih organizama kolnjaci (Rotatorija) i naljevnjaci (Protozoa). 3. KOPNENA FAUNA Sisavci koji obitavaju u šumskim eko-sistemima su: srna, zec, lisica, kuna bjelica, razne vrste šišmiša, vjeverice, tvor, te medvjed i divlje svinje (kao alohtone vrste). Ptice obitavaju na područja Grada Krka u šumskim staništima te naročito na području akumulacije jezera Ponikve. To područje okruženo vlažnim livadama i gustim šumskim


22


sastojinama bijelog graba pruža najpovoljnije uvjete pticama stanaricama i pticama selicama. Fauna ptica je stoga brojna i posebice zanimljiva. Za vrijeme seobe na ovim područjima se može vidjeti nekoliko vrsta čaplji: siva (Ardea cinerea), velika bijela (Ergetta alba) i mala bijela čaplja (Ergetta garzetta). Česti su i vivak (Vanellus vanellus), prutke (Tringatotanus i Tringagalerola), različite vrste žalara (Caredris minuta i Caledris alpina) te nekoliko vrsta pataka: divlja patka (Anas platyrhynchos), patka kržulja (Anas crecca), patka zviždara (Anas penelope) i glavata patka (Aythya ferina). Brojne su i liske (Fulica atra), mali gnjurci (Tachybaptus ruficollis) i šljuke kozice (Gallinago gallinago). Šume oko jezera važne su za gniježđenje ptica pjevica: crnokrpa grmuša (Sylvia atricapilla), bjelobrka grmuša (Sylvia cantillans), crni kos (Turdus merula), slavuj (Luscinia megarhynchos), muharica (Muscicapa striata) i druge. U šumi na otočiću Košljunu stalno boravište imaju crni kos i šojka (Garrulus glandarius), a od vrsta koje ovdje povremeno borave treba spomenuti vodomare (Alcedo attis) koji se loveći ribu zadržavaju uz niske obale otočića. Na otoku Plavniku nalazi se značajno hranilište i stanište bjeloglavih supova (Gyps fulvus). Vodozemci i gmazovi. Prema podacima herpetologa najviše autohtonih vrsta kopnenih i slatkovodnih vodozemaca i gmazova od svih otoka u sredozemlju ima Krk - čak 30 (na 405 km2), slijedi Cres (isto 405 km2) sa 28 vrsta, pa Sicilija s 27 vrsta (na 25.426 km2), zatim Sardinija s 21 vrstom (na 23.813 km2), itd. Za vodozemce i gmazove posebno su značajni močvarni eko sistemi – lokve. Visoka biološka vrijednost ovoga područja može se naslutiti i po činjenici da je prije pretvaranja Ponikve u stalnu akumulaciju ovdje živjelo čak 12 vrsta ugroženih vodozemaci gmazova. Među njima su i vrlo ugrožene vrste u Europi: zmija ribarica (Natrix tessellata), gatalinka (Hyla arborea), rijetke vrste na otocima kao žuti mukač (Bombina varijegata) i šumska žaba (Rana dalmatina), endemi šara poljarica (Coluber gemonensis) i mrki gušter (Aglyroides nigropunctatus). Tu se zadržavao i hranio tvor koji na kvarnerskim otocima živi jedino na Krku i Rabu. Stanje živoga svijeta nakon izgradnje akumulacije ostalo je većim dijelom nepoznato, ali se može očekivati da lokalitet nije znatnije osiromašen. Prema važećem Pravilniku o zaštiti vodozemaca (NN 80/99) u Hrvatskoj je, uslijed ugroženosti, posebno zaštićeno 17 vrsta vodozemaca. Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (NN 47/95) zaštićene su: kornjače (6 vrsta), gušteri (16 vrsta), zmije (12 vrsta). Najveći broj zaštićenih vodozemaca i gmazova živi upravo na otoku Krku. Kukci. Vretenca su jedna od važnih skupina vodeno/kopnenih životinja. Vodeno/kopnenih zato što njihov jedinstveni životni put vodi od ličinke koja se rađa, hrani, raste i razvija u vodenom okolišu, do odraslog kukca koji je pravi stanovnik kopna. Ovaj red kukaca, dakle, povezuje vodene i kopnene ekosisteme. Bogatstvo njihovih vrsta, odraz je bogatstva kvalitete i zdravlja ekosustava u kojima obitavaju te su zbog toga vrlo pogodna kao monitoring vrste. Njihova su staništa sve stalne vodene površine, kao i mala pojilišta za ovce (zapremine nekoliko do nekoliko desetaka litara vode) koja nalazimo većinom uz suhozide. Bogatstvo faune vretenaca su nesumnjivo izvrsna oznaka za biotope najviše kvalitete, a bogatstvo njihovih vrsta dokazuje očuvanost vodenih biotopa toga područja i veliku ekološku važnost malih vodenih površina. Na Otoku Krku su do sada zabilježene slijedeće vrste vretenaca (Odonata): Chalcolestes viridis, Sympecma fusca, Coenegrion puella, Coenagrion scitulum, Erythroma viridulum, Ishnura elegans, Aeshna affinis, Aeshna cyanea, Anax imperator, Cordulia aenea, Croccothemis erithraea, Libullula depressa, Orthetrum cancellatum, Sympetrum medidionale, Sympetrum sanguineum, Sympetrum striolatum, Lestes viridis, Enallagma cyathigerum. Danas zaštićene i sve rijeđe vrste leptira Papilio machaon L., Iphiclide podalirius L., Charaxes jasius L., Lymenitis reducta Sta., Argynnis paphia L. i Melanargia galathea L. zabilježene su u dosta brojnim populacijama što nam govori o očuvanosti ekosustava tog područja. Za te se


23


vrste u literaturi navodi opadanje brojnosti populacije širom Europe, zadnjih godina zbog velike osjetljivosti na zagađenje. Mnoge su vrste zabilježene samo jednim primjerkom ili na samo jednom lokalitetu, što ne pruža izravnu sliku o fauni leptira otoka Krka. Otok Krk odlikuje dosta velika reljefna i floristička raznolikost (submediteranske, mediteranske značajke, pašnjački prostori). Usporedbom s ostalim Kvarnerskim otocima možemo očekivati bar još desetak njihovih vrsta koje, dijelom zbog prekratkog vremena istraživanja, nisu još utvrđene.


24


More4

Geomorfološka obilježja akvatorija i morskog dna Geološka okosnica istočnojadranskog područja izgrađena je iz mezozojskih, morskih karbonatnih sedimenata nataloženih na rubnom području geosinklinale mora Tethys. Regresijom mora i nastupom kontinentalne faze počinje proces okršivanja, odnosno razlaganja vapnenca uz stvaranje naslaga zemlje crljenice. U paleogenu more ponovno poplavljuje današnji istočnojadranski prostor. Zatim, na prijelazu iz eocena u oligocen, orogenetskim izdizanjem Alpa, Dinarida i Apenina omeđen je prostor današnjeg Jadrana, a tektonskim pomicanjima duž rasjednih linija tada je došlo do odvajanja otočnog masiva od kopna. Od tada se na današnjem istočno-jadranskom prostoru izmjenjuju naslage fluvioglacijalnih i morskih sedimenata. Na vrhuncu würmskog glacijalnog doba, razina mora u jadranskoj zavali bila je stotinjak metara ispod današnje, pa je u toj kontinentalnoj fazi sadašnje podmorje bilo izloženo intenzivnim erozijskim procesima, čije tragove nalazimo i na današnjem morskom dnu. Već potkraj posljednje glacijacije Würma, brzo je porasla razina mora te, iako je razina mora bila tridesetak metara niža od današnje, obalni i otočni prostor već je bio gotovo jednak današnjem. Glavne značajke tako nastalog obalnog prostora su čvrsta stjenovita osnova, velika razvedenost obalne linije i bogatstvo mikroreljefa. Prema nastanku, na našim otocima, na obali i u podmorju, nalazimo slijedeće čvrste podloge: 1. karbonatne stijene, većinom iz mezozojskih vapnenaca, koje smatramo glavnom i najzastupljenijom čvrstom podlogom istočnojadranskog prostora; 2. u znatno manjem obimu nalazimo stijene pješčenjaka i breča, porijeklom iz pliocenskih naslaga, 3. u podmorju, u obliku umetaka na raznim tipovima pomičnog dna, nalazimo konzistentne naslage čvrstih biogenih tvorevina, što svrstavamo u sekundarna tvrda dna. Najznačajniji su oblici obalnog i podmorskog reljefa hridine ili stijene, grebeni, litice ili strmci, prevjesi te podmorske špilje. Svi oblici čvrste podloge, dakle i tvrdog dna, podliježu pojavama razlaganja, bilo da se radi o abrazijskom djelovanju mora, ili o razarajućem djelovanju raznih epilitskih ili endolitskih biljaka i životinja, prvenstveno kamotočne spužve i školjkaši, koji ubrzavaju procese abrazije. Tipovi sedimenata u podmorju Grada Krka: • kamenito, šljunak i pjeskoviti šljunak - od zapadne obale otoka Plavnik do istočne obale otoka Cresa, zatim istočna obala Plavnika, područje oko Malog Plavnika i Kormata, • šljunkoviti mulj - u području morskog dna sjeverno od Plavnika te sjeverozapadno od Kormata i • pjeskoviti mulj – ostalo područje morskog dna. Podmorje Obala Krka u Srednjim vratima od Rta Glavotok do Rta Negrit uglavnom je blago položena. U mediolioralu razvijena je zajednica mediolitoralnih stijena. U gornjem dijelu dno je stjenovito, sa zajednicom fotofilnih algi. Na dubinama od 5-10 metara stjenovita osnova uranja u pijesak. Na nekim mjestima stjenoviti grebeni se nastavljaju i dalje u dubinu, a u zajednici fotofilnih algi javljaju se elementi prekoraligena. Na pjeskovitom dnu infralitorala razvijena je zajednica finih pijesaka, ponegdje sa livadama morske cvjetnice Cymodocea nodosa. Dublje od 20 metara pojavljuje se biocenoza obalnih detričnih dna (često u facijesu crvenih algi Vidalia volubilis i Rytiphloea tinctoria). U većim uvalama ovog dijela obale u zatvorenom dijelu uvale dno je 4 Prostorni plan Primorsko-goranske županije - SEPARAT A-4:”Stanje i namjena mora”, Rijeka, ožujak 1997.


25


zamuljeno, a česta je cvjetnica Zoostera noltii. U otvorenijem dijelu uvale uz samu obalu do 2-3 metra dubine razvijena je zajednica fotofilnih algi, a dublje prostiru se fini pijesci na kojima je česta Cymodocea nodosa. Iz ove slike zajednica izdvaja se Puntarska draga. U Puntarskoj dragi izrazita eutrofizacija dovela je do osiromašenja pridnene zajednice. Na zamuljenoj površini kamenitog dna i na muljevitom dnu prisutne su alge vrste Dasycladus vermicularis i roda Cladophora. Akvatorij otoka Plavnik i otočića Mali Plavnik i Kormati istražen je u svom istočnom dijelu. Zajednica mediolitoralnih stijena razvijena je u facijesu alge Lithophyllum tortuosum. Na strmim stijenama do 15-20 metara nalazi se zajednica fotofilnih algi s vrstom Cystoseira corniculata. U sjenovitim mjestima prisutan je prekoraligenski aspekt koraligenske biocenoze. Na stijenama na dubinama 30-40 metara razvijena je koraligenska biocenoza. Detritična dna počinju od 20 metara, da bi dublje od 30 metara bila djelomično zamuljena. Mareografija otoka Krka Krk naš najveći otok, smjestio se na krajnjem sjevernom dijelu Jadranskog mora. Leži u Kvarneru između Učke i Velebita. Na sjevernom dijelu otok Krk se približio kopnu Hrvatskog Primorja na svega 600 m. Otok ima oblik nepravilnog trokuta sa bazom u Kvarneriću, a vrhom na sjeveru. Od kopna Hrvatskog primorja odjeljen je Tihim, Vinodolskim i Velebitskim kanalom. Sa sjeverozapdnom obalom ulazi u Riječki zaljev. Otok Prvić, po geološkoj formaciji čini sastavni dio reljefa Krka, od obale Krka odvojen je Senjskim Vratima širokim svega 900 m. Otok Plavnik sa otočićima Mali Plavnik i Kornat, iako bliži Cresu, također pripadaju Krku. Na krajnjem sjeveru otočić Sv. Marko odvojen je od Krka uskom potonulom udolinom. Najsjevernija točka otoka je rt Šilo (nasuprot otočića Sv. Marko) 45 11 36” N i 14 33 18” E. Najjužnija točka je rt Bracol 44 56 95” N i 14 44 08” E. U Velebitskom kanalu i bura i jugo stvaraju znatne valove. Naročito su opasni valovi od bure i blizini stjenovite obale od rta Sokol do Glavine, zbog formiranja odraznih valova. Južna obala Krka najviše je izložena valovima juga. Na tom dijelu obale, za vrijeme snažnog juga iz smjera S i SSW, valovi mogu postići visinu preko 3 m. Također su znatni valovi juga iz smjera SE uz obalu Krka uz Kanalu Srednja (Mala) vrata. Obala Krka od Glavotoka do otočića Sv. Marko uglavnom je zaštićena od valova bure i juga. Taj dio obale izložen je valovima zapadnih vjetrova, koji su međutim u Riječkom zaljevu rijetka pojava. U proljeće i ljeti prosječne mjesečne vrijednosti mirnog mora su u rasponu od 35-46%, posebno u lipnju i srpnju. Tijekom zime i jeseni učestalost mirnog mora je manja (u rasponu od 20-31%), a more je najčešće valovito u siječnju i studenom. Zimi i u jesen prosječne i maksimalne vrijednosti visine valova iznose 0,6-1,25 m, odnosno 1,5-3,5 m, dok su u proljeće i ljeti srednje visine valova manje, u rasponu od 0,4-0,9 m odnosno 1-2,5 m. U siječnju su najveći valovi, a generiraju iz sjevernog i južnog smjera, u listopadu iz pravca juga a u prosincu iz pravca sjeveroistoka. 5

Struje oplakuju obale Krka sa sjeverne i južne strane. Uz sjeveroistočnu obalu otoka formira se sjeverozapadna struja, koja duž Velebitskog, Vinodolskog i Tihog Kanala nadire prema Riječkom zaljevu. Ogranak jedranske struje koji nadire između Kvarnerskih otoka prema sjeverozapadu, zahvaća jugozapadnu obalu Krka i ulazi u Riječki zaljev kroz Srednja (Mala) Vrata. Oba ova ogranka sjeverozapadne struje spajaju se u jednu struju ispred Kostrenjske obale. Brzina struje u Velebitskom Kanalu pretežno je ispod 1 čvora (Nm/sat). U Tihom Kanalu i kod otočića Sv. Marko ova je struja nešto snažnija. Struja u Srednjim (Malima) Vratima ima veću brzinu od 1-1,5 čvora. 5 Korišteni podaci iz separata A4 za Prostorni plan Primorsko-goranske županije; Stanje i namjera mora; Županijski zavod za održivi razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Rijeci; 1997. god.


26


Vjetrovi, valovi i struje morskih mijena – plime i oseke – remete tok ovih stalnih struja, pa nekad na pojedinim djelovima obale prestaje djelovanje spomenutih stalnih struja, a nekad se pojave i struje suprotnog smjera. U područnim vodama otoka Krka, periodično osciliranje morske razine zbog djelovanja plime i oseke, pretežno je pravilno, pa tokom dana ima uglavnom dvije plime i dvije oseke. Srednja amplituda plimnog vala za područje Krka, mjerena pomoću prijenosnog mareografa, iznosi od 40-50 cm tj. razina mora u času nastupa plime, je do 25 cm iznad srednje razine. Isto toliko je i razina mora niža od srednje razine u času nastupa oseke. Nastup plime za vrijeme juga, odnosno oseke za vrijeme bure, pri visokom barometrijskom pritisku, te razlike još više povećava, pa može nekad u času nastupa oseke, po tim okolnostima razina mora biti i do 35 cm niža od srednjeg nivoa niskih voda tj. od hidrografske nule. Zakašnjenje nastupa plime (lučko zakašnjenje) iza kulminacije mjeseca za područje vode Krka iznaša 8,5 sati. Periodično spuštanje i dizanje razine mora mimo djelovanja plime i oseke – stojni val – osjeća se nekad u Solinskom zaljevu i Puntarskoj Dragi, što je i za očekivati, obzirom na konfiguraciju tih uvala. Nemamo točnih podataka o visini amplitude stojnog vala niti o dužini intervala pojedinih nastupa za Solinski zaljev, a niti za Puntarsku Dragu, jer ova pojava nije posebno mjerena i opažana. Međutim, pojava stojnog vala u Solinskom zaljevu i Puntarskoj Dragi, zbog manjih amplituda ne pravi nikakve smetnje plovnim objektima na vezu pa je zanemarujuća. Bibavica se formira i u Malinskoj za vrijeme zapadnih vjetrova. Također neto bibavice formira se u luci Krk za vrijeme jakog juga. 1.2.2. STANOVNIŠTVO I STANOVANJE Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora, ali i gospodarenja prostorom. U ovom poglavlju korišteni su podaci popisa stanovništva iz 1991. i 2001. godine uz napomenu da zbog različitih metodologija korištenih u popisima stanovništva, podaci za 1991. godinu nisu u svim segmentima usporedivi s podacima za 2001. godinu. Područje Grada Krka ima relativno povoljnu demografsku sliku. Na nepovoljnu ocjenu najviše utječu manja naselja. Ipak, od 15 naselja unutar Grada Krka samo četiri (Brusići, Linardići, Nenadići i Poljica) imaju pad stanovnika (popis 1991. i 2001. g.). U ostalim mjestima ostvaren je porast, a relativno i apsolutno najveći u samom gradu Krku. Relativno visok rast ostvaren je i u mjestu Pinezići. U 2001. bilo je napodručju Grada Krka 5.491 osoba ili 494 osobe više nego u 1991. U cijelini porast stanovništva područja Grada Krka odnosi se na sam grad Krk koji ima u 2001. godini preko 61% ukupnog stanovništva.


27


Tablica A. Stanovništvo (po naseljima i dobnim skupinama,1991.)

NASELJE broj

stanovnika1)

% 0-19 % 20-59 % >60 % nepoz

nata

%

BAJČIĆI 114 100 31 27,19 59 51,75 18 15,8 6 5,26

BRUSIĆI 69 100 17 24,64 33 47,83 19 27,53 - 0,0

BRZAC 111 100 9 8,11 61 54,96 36 32,43 5 4,5

KORNIĆ 250 100 49 19,6 118 47,2 78 31,2 5 2

KRK 3022 100 848 28,06 1705 56,42 452 14,96 17 0,56

LAKMARTIN 15 100 0 0,0 6 40,0 9 60,0 - -

LINDARIĆI 116 100 24 20,7 44 37,9 48 41,4 - -

MILOHNIĆI 77 100 13 16,9 28 36,36 36 46,75 - -

MURAJ 10 100 1 10 2 20 7 70 - -

NENADIĆI 147 100 47 31,97 64 43,54 33 22,45 3 2,04

PINEZIĆI 96 100 27 28,12 55 57,3 13 13,54 1 1,04

POLJICA 65 100 20 30,77 27 41,54 17 26,15 1 1,54

SKRBČIĆI 140 100 41 29,3 62 44,3 32 22,86 5 3,57

VRH 733 100 249 33,97 372 50,75 102 13,92 10 1,36

ŽGALJIĆI 32 100 10 31,25 12 37,5 9 28,12 1 3,13

ukupno 4997 100 1386 27,74 2648 53 909 18,19 54 1,08

1) Razlika do ukupnog broja stanovnika odnosi se na nepoznatu starost.

Stanovništvo (po naseljima i dobnim skupinama, 2001.)

NASELJE broj

stanovnika

% 0-19 % 20-59 % >60 %

BAJČIĆI 127 100 36 28,35 66 51,97 25 19,68

BRUSIĆI 52 100 15 28,85 23 44,23 14 26,92

BRZAC 137 100 22 16,06 63 45,99 52 37,95

KORNIĆ 325 100 77 23,7 158 48,61 90 27,69

KRK 3364 100 768 23 1873 56 696 21

LAKMARTIN 20 100 2 10 12 60 6 30

LINDARIĆI 102 100 16 15,69 44 43,14 42 41,17

MILOHNIĆI 82 100 15 18,3 34 41,46 33 40,24

MURAJ 11 100 4 36,36 6 54,54 1 9,1

NENADIĆI 125 100 30 24 63 50,4 32 25,6

PINEZIĆI 134 100 24 17,91 83 61,94 27 20,15

POLJICA 62 100 18 29,03 28 45,16 16 25,81

SKRBČIĆI 145 100 34 23,45 82 56,55 29 20

VRH 769 100 226 29,4 412 53,6 131 17

ŽGALJIĆI 36 100 9 25 21 58,33 6 16,67

ukupno 5 491 100 1296 24 2968 54,1 1200 21,9


28


Tablica B. Stanovništvo (školska sprema za stanovništvo starosti 15 i više godina i narodnosni sastav, 1991.)

ŠKOLSKA SPREMA NARODNOSNI SASTAV

GRAD KRK B

ez šk

ole,

os

novn

a

Sred

nja

škol

a

Viš

a i v

isok

a

Nep

ozna

to

Hrv

ati

Crn

ogor

ci

Mak

edon

ci

Mus

liman

i

Slov

enci

Srbi

osta

li*

isu

se n

acio

naln

o iz

jasn

ili

nepo

znat

o

BAJČIĆI 43 36 1 6 109 - - - - - - - 5

BRUSIĆI 39 17 3 - 66 1 - - - - - 1 1

BRZAC 59 34 10 3 104 - - - 1 1 - 2 3

KORNIĆ 119 65 21 4 233 1 - - 1 10 - 1 4

KRK 850 1187 333 13 2487 7 9 50 21 142 87 207 12

LAKMARTIN 11 4 - - 15 - - - - - - - -

LINDARIĆI 77 15 5 - 115 - - - 1 1 - - -

MILOHNIĆI 46 18 - - 75 - - - - 1 1 1 -

MURAJ 8 1 - - 10 - - - - - - - -

NENADIĆI 74 35 2 2 142 - - - - 1 - 1 3

PINEZIĆI 55 22 4 - 92 - - - 1 2 - 1 -

POLJICA 37 14 3 - 62 - - - - 1 - 1 1

SKRBČIĆI 82 30 3 2 137 - - - 1 - 1 - 1

VRH 353 181 7 11 715 - - 2 - 1 - 5 10

ŽGALJIĆI 16 4 3 - 32 - - - - - - - -

ukupno 1869 1663 395 37 4394 9 9 52 26 160 89 220 40 *

Albanci, Austrijanci, Bugari, Česi, Grci, Mađari, Nijemci, Poljaci, Romi, Rusi, Rusini, Slovaci, Ukrajinci, Vlasi, Židovi i ostali

Stanovništvo (školska sprema za stanovništvo starosti 15 i više godina i narodnosni sastav, 2001.)

ŠKOLSKA SPREMA NARODNOSNI SASTAV

GRAD KRK

Bez

škol

e,

osno

vna

Sred

nja

škol

a

Viš

a i v

isok

a,

mag

iste

rij i

dokt

orat

Nep

ozna

to

Hrv

ati

Boš

njac

i

Crn

ogor

ci

Mak

edon

ci

Slov

enci

Srbi

osta

li*

nisu

se n

acio

- na

lno

izja

snili

nepo

znat

o

ukupno 1483 2438 590 23 4989 37 3 4 20 105 164 137 32 *

Albanci, Austrijanci, Mađari, Nijemci, Poljaci, Slovaci, Talijani, Turci, Ukrajinci, Židovi i ostali


29


Tablica C. Aktivno stanovništvo (prema području djelatnosti, popis 1991.)

GRAD KRK ukupno*

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14

BAJČIĆI 38 1 5 - - 7 4 5 10 1 5 - - - -

BRUSIĆI 19 4 4 1 - 3 - 1 1 2 2 - - - 1

BRZAC 39 9 7 - - 1 2 1 10 - - 3 - - 1

KORNIĆ 78 14 1 - - 9 6 10 12 3 4 3 2 7 5

KRK 1288 159 36 3 2 88 54 146 222 56 47 46 60 81 208

LAKMARTIN 5 2 - - - - 1 1 1 - - - - - -

LINDARIĆI 266 6 6 - - 1 3 2 5 - - 1 - - 1

MILOHNIĆI 18 3 1 - - 2 1 3 4 2 1 - 1 - -

MURAJ 2 - 1 - - - - - 1 - - - - - -

NENADIĆI 47 3 5 - - 2 4 1 18 1 5 - - - 4

PINEZIĆI 30 4 12 - - 1 1 3 4 - - - 1 1 2

POLJICA 21 3 6 - - 3 2 2 3 - 1 - - - 1

SKRBČIĆI 40 3 11 - - 3 1 4 8 - 1 - - - 1

VRH 229 26 22 3 - 52 19 24 41 6 14 - 2 7 4

ŽGALJIĆI 9 - 4 - - 2 1 - - - 1 - 1 - -

ukupno 2129 237 121 7 2 174 99 203 340 71 81 53 67 96 228 *

Napomena: razlika od “ukupno” odnosi se na nepoznato područje djelatnosti

01 industrija i rudarstvo 06 promet i veze 11 financijske, tehničke i poslovne

usluge 02 poljoprivreda i ribarstvo 07 trgovina 12 obrazovanje, znanost, kultura i

informacije 03 šumarstvo 08 ugostiteljstvo i turizam 13 zdravstvena zaštita i socijalna skrb 04 vodoprivreda 09 obrtništvo i osobne usluge

14

05 građevinarstvo 10 stambeno-komunalne djelatnosti i uređenje naselja

tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, fondovi, udruženja i organizacije

Aktivno stanovništvo (prema području djelatnosti, popis 2001.)

GRAD KRK ukupno 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18

ukupno 2 139 33 86 5 207 73 223 338 332 131 38 92 141 93 92 100 - - 165

01 poljoprivreda, lov i šumarstvo 07 trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo

13 obrazovanje

02 ribarstvo 08 hoteli i restorani 14 zdravstvena zaštita i socijalna skrb 03 rudarstvo i vađenja 09 prijevoz, skladištenje i veze 15 ostave društvene, socijalne i osobne

uslužne djelatnosti 04 prerađivačka industrija 10 financijsko posredovanje

16 privatna kućanstva sa zaposlenim

osobljem 05 opskrba električnom energijom,

plinom i vodom 11 poslovanje nekretninama,

iznajmljivanje i poslovne usluge 17 izvanteritorijalne organizacije i

tijela

06 građevinarstvo

12 javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

18 nepoznata djelatnost


30


Tablica D. Poljoprivredno stanovništvo (prema aktivnosti, 1991.)

POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO (%)

NASELJE

ukupno aktivno uzdržavano

udio poljoprivrednog stanovništva u

ukupnom stanovništvu

udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva u

aktivnom stanovništvu

BAJČIĆI 8 4 4 7,8 10,0

BRUSIĆI 12 8 4 28,6 42,1

BRZAC 16 8 8 15,4 20,0

KORNIĆ 1 1 0,4 1,3

KRK 74 43 31 2,5 3,1

LAKMARTIN - - - - -

LINDARIĆI 23 7 16 19,8 25,9

MILOHNIĆI 2 1 1 2,6 5,3

MURAJ 1 1 - 10,0 50,0

NENADIĆI 22 10 12 16,4 21,3

PINEZIĆI 22 11 11 23,9 32,4

POLJICA 14 7 7 23,0 31,8

SKRBČIĆI 29 11 18 20,7 26,2

VRH 50 20 30 7,5 8,3

ŽGALJIĆI 4 4 - 12,5 40,0

ukupno 278 136 142 5,56 6,78

učešće (%) 100 48,92 51,08 - -

Poljoprivredno stanovništvo (prema aktivnosti, 2001.)


NASELJE






ukupno 230 109 121 4,2 5,17

učešće (%) 100 47,4 52,6 - -

Na području Grada Krka stanovništvo se od 1857- 1931. povećavalo po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,40%, da bi se nakon toga u od 1931-1971. smanjivalo po prosječnoj stopi od 0,57. Nakon te godine na tom području posebice uslijed razvoja turizma povećava se s prosječnom stopom od čak 1,43%. Dakle, u trideset godina povećano je stanovništvo za 1.905 osoba ili za 53%. Sva područja nisu ostvarila povećanja, pa se tako nakon 1971. nastavlja smanjenje stanovništva u Brusićima, Lakmartinu, Linardićima, Milohnićima, Muraju, Poljicima i Žgaljićima, dok je u Brzacu ostala ista razina. U ostalim mjestima ostvaren je porast, a


31


relativno i apsolutno najveći u samom gradu Krku. Relativno visok rast ostvaren je i u mjestu Pinezići. U 2001. bilo je napodručju Grada Krka 5.491 osoba ili 494 osobe više nego u 1991. U cijelini porast stanovništva područja Grada Krka odnosi se na sam grad Krk koji ima u 2001. godini preko 61% ukupnog stanovništva. Kretanje stanovništva područja Grada Krka po popisnim mjestima i nekim odabranim godinama iskazuje se u tablici E. Tablica E.

Kretanje stanovništva područja Grada Krka od 1857-2001. i prognoza do 2015. Područje 1857 1900 1931 1948 1971 1991 2001 2001/

1971 2015. I.var.

2015. II. var.

Bajčići 133 150 161 180 112 114 127 0,4 133 145 Brusići 95 114 128 130 78 69 52 - 1,3 75 82

Brzac 147 141 178 219 137 111 137 0,0 118 148 Kornić 271 403 428 396 277 250 325 0,5 275 356

Krk grad 1440 1648 1812 1473 1531 3022 3364 2,7 3.750 3.857 Lakmartin 84 124 80 103 41 15 20 - 2,3 13 14 Linardići 151 199 221 253 174 116 102 -1,8 116 115

Milohnići 136 151 176 206 123 77 82 - 1,4 80 89 Muraj 54 70 65 47 23 10 11 - 2,5 6 14

Nenadići 88 141 136 127 111 147 125 0,4 170 168 Pinezići 66 86 70 102 87 96 134 1,5 130 143 Poljica 39 54 85 82 72 65 62 - 0,5 170 79

Skrbčići 81 114 132 141 131 140 145 0,4 138 148 Vrh 297 426 459 567 645 733 769 0,6 850 852

Žgaljići 36 58 45 60 44 32 36 - 0,7 37 40 Ukupno 3118 3879 4176 4086 3586 4997 5491 1,4 6.061 6.250

Izvor: M. Korenčić, Naselja i stanovništvo Socijalističke republike Hrvatske 1857.-1971. i popisi stanovništva Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Županijski prostorni plan za I. varijantu i dr.sc. M. Šverko za II. varijantu. Na području Grada Krka bilo je u 2001. godini 1.942 kućanstva prosječne veličine 2,83 osobe. Na to područje doseljeno je preko 3000 stanovnika, od kojih 744 otpada na stanovnike drugih županija i 539 doseljenih osoba iz inozemstva (najviše iz BIH, te SCG). U 2001. dnevno je migriralo unutar područja Grada i otoka Krka te izvan njega oko 940 osoba od kojih 250 učenika. Tjedne migracije su manje i iznose 120 osoba od kojih je 38 aktivnih, 25 učenika i 58 studenata. Starosna struktura stanovništva (tablica A.) prema popisu 2001. je slijedeća: Godine Udio u ukupnom stanovništvu starosti Grad Krk Prim.-gor. županija 0-19 23,6 20,5 20-65 60,5 63,3 66 i više 15,9 16,2 Starosna struktura stanovništva područja Grada Krka je povoljnija u odnosu na Županijsku, jer Grad ima više mlađeg stanovništva do 19 godina i nešto manje starijih preko 65 godina. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi u 2001. iskazuje se u tablici B., a u odnosu na Primorsko-goransku županiju u tablici F.


32


Tablica F.

Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi u 2001. Naziv Primorsko-

goranska županija

Udio Grad Krk Udio

Bez škole 2.836 1,1 33 0,7 1-3- razreda osnovne škole 7.866 3,0 309 6,7 4-7 razreda osnovne škole 19.478 7,4 331 7,2 Osnovna škola 48.583 18,5 843 18,5 Srednje škole 142.161 54,1 2.438 53,4

Od toga: - 1-3 razreda, te KV i VKV 80.846 30,8 1.394 30,6 - Škole za zanimanja s 4 i više godina

47.500 18,1 773 16,9

- gimnazija 13.815 5,2 271 5,9 Viša škola (VI) stupanj fakulteta i stručni studij

13.963

5,3

233

5,1

Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studij

24.424

9,3

345

7,6

Magisterij 919 0,3 9 0,2 Doktorat 584 0,2 3 0,1 Nepoznato 1.856 0,8 23 0,5 Ukupno 262.670 100,0 4.567 100,0

Izvor: http://www.dzs.hr Obrazovna razina mjerena završenom školom područja Grada Krka je nepovoljnija u odnosu na Županijsku jer ono ima više ljudi bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (14,6 prema 11,5%), uz istodobni manji udio osoba s višom i visokom naobrazbom (7,9 prema 9,8%). U 2001. na području Grada Krka evidentirano je 2.464 stana za stalno stanovanje od kojih je 1.906 nastanjenih, 467 privremeno nastanjen i 91 napušten. Istodobno su evidentirana 2.303 stana za odmor, 3 stana za sezonsku poljoprivredu i 396 stanova u kojima se obavlja djelatnost. Na područja Grada izgrađen je velik broj vikendica koji je gotovo jednak s nastanjenim stanovima (stalnim i privremenim). Prosječna veličina stanova za stalno korištenje iznosi 75, a vikendica 64 m2. 1.2.3. NASELJA Na području Grada Krka su evidentirana slijedeća naselja: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Lindardići, Mihohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići. Specifičnost područja Grada Krka je u velikim brojem manjih i malih naselja s jednim većim urbanim središtem – Krkom. Prema veličini, tj. broju stanovnika 2001. godine naselja na području Grada Krka mogu se svrstati u četiri grupe:

1. naselja do 100 stanovnika: 6 naselja (40%) Brusići, Lakmartin, Milohnići, Muraj, Poljica, Žgaljići

2. naselja od 100-500 stanovnika: 7 naselja (47%) Bajčići, Brzac, Kornić, Linardići, Nenadići, Pinezići, Skrbčići

3. naselja od 500-1000 stanovnika: 1 naselje (6,5%) - Vrh 4. naselja s više od 1000 stanovnika: 1 naselje (6,5%) - Krk


33

http://www.dzs.hr/


Prema broju stanova za stalno i povremeno stanovanje 2001. godine na području Grada Krka naselja u kojima ima više stanova za povremeno stanovanje su: Kornić, Krk, Lakmartin, Muraj i Pinezići. Sljedeća posebnost je smještaj naselja u području Grada Krka. Prema smještaju samo je jedno naselje smješteno na obali – Krk. Broj stanovnika u obalnom naselju iznosi 3364 ili čak 61% ukupnog broja stanovnika. U obalnom pojasu (od obalne linije do 1000 m) smješteno je svega 4 naselja od 15: Brzac, Pinezići, Krk i Kornić. Dosadašnji razvoj naselja na području Grada Krka karakterizira intenzivno građenje uz postojeće prometnice. Jasno je vidljivo intenziviranje gradnje u obalnim zonama definiranim kao zone stanovanja, te širenje tog trenda rezervacijama prostora za građenje i pojačanim prometom zemljišta na zone naselja u unutrašnjosti otoka u ovom desetljeću. Taj trend je jasno izražen i kroz tendenciju širenja granica građevinskih područja, pri čemu je stalno prisutna tendencija poništenja prirodne granice između naselja te pretvaranja cijelog prostora u amorfnu bezličnu antropogenu cjelinu. Zadaća Prostornog plana uređenja je da specifičnim odredbama za provođenje ublaži negativne utjecaje takvih trendova prostornog razvoja naselja. Građevinska područja naselja na području Grada Krka, (do izrade ovog Prostornog plana) utvrđena su prema Prostornom planu (bivše) općine Krk (SN 31/78, 6/83, 19/84, 35/85, 42/85, 62/86, 16/88, 4/93 i 12/97). Ukupna površina građevinskih područja naselja iznosila je 793,94 ha, a gustoća stanovanja bila je 5,85 st./ha. Iskaz površina građevinskog područja i gustoće stanovanja po naseljima područja Grada Krka prikazan je u slijedećoj tablici. Površine građevinskih područja i gustoća stanovanja prema Prostornom planu (bivše) općine Krk.

Grad Krk Popis stanovnika (Popis 2001.g.)

Ukupna površina građevinskog područja

naselja

Gustoća stanovanja stan/ha

Bajčići 114 16,60 6,87 Brusići 69 22,36 3,09 Brzac 111 28,63 3,88 Kornić 250 41,92 5,96 Krk 3022 375,51 8,05 Lakmartin 15 18,47 0,81 Linardići 116 34,80 3,33 Milohnići 77 20,70 3,72 Muraj 10 20,85 0,48 Nenadići 147 17,52 8,39 Pinezići 96 32,58 2,95 Poljica 65 17,35 3,75 Skrbčići 140 14,66 9,55 Vrh 733 62,90 1,65 Žgaljići 32 15,09 2,12

Ukupno 4997 793,94 5,85


34


1.2.4. DOSTIGNUTA RAZINA RAZVOJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Državna uprava i lokalna samouprava Raspored službi odnosno institucija državne uprave definiran je teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske i pratećim zakonima, koji državnu upravu na županijskoj razini (ispostave) zadržavaju u sjedištima bivših općina. Samoupravni djelokrug općina i gradova određen je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i sukladno tome u njima se obavljaju poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a odnose se na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu. Primorsko-goranska županija kao područna samouprava nema ustrojeno posebno upravno tijelo koje brine o potrebama i interesima Grada Krka (kao i drugih otočnih gradova ili općina), već svaki upravni odjel u okviru svojeg djelokruga vodi brigu o području Grada (odnosno općine na preostalom dijelu otoka), koje je Prostornim planom županije određeno kao područje primjene posebnih mjera. Grad Krk kao jedinica lokalne samouprave s većim brojem stanovnika ima Gradsko vijeće (koje broji 15 članova) kao predstavničko tijelo, te gradonačelnika i Gradsko poglavarstvo kao izvršno tijelo. Nositelj izvršne vlasti je gradonačelnik, koji je ujedno i predsjednik Gradskog poglavarstva, koje ima 5 članova. Statutom Grada osnovani su mjesni odbori Kornić, Milohnić, Poljica, Skrbčić-Pinezić i Vrh, kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbori godišnjim programom rada utvrđuju svoje zadatke odnosno popis aktivnosti mjesnog odbora i izvore sredstava za njihovu realizaciju. Sredstva za poslovanje mjesnih odbora osiguravaju se u proračunu Grada, a sredstva za financiranje svojih djelatnosti mjesni odbori mogu osigurati i iz prihoda od imovine, dotacija pravnih subjekata i građana te iz drugih izvora. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Krka, ustrojena su 3 upravna tijela sa 14 zaposlenih djelatnika, i to: - Ured Poglavarstva, u službi ostalih tijela odnosno Gradskog vijeća, Poglavarstva i njihovih radnih tijela, - Upravni odjel komunalnog sustava, obavlja poslove komunalnih djelatnosti, upravljanja stambenim i poslovnim prostorom u vlasništvu Grada i utvrđuje politiku gospodarenja prostorom Grada, - Upravni odjel proračuna i društvenih djelatnosti. Za obavljanje upravnih funkcija državne i županijske razine na području Grada Krka ustrojene su ispostave Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji: - Ispostava Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, - Ured za obranu, - Ured državne uprave u PGŽ, Pododsjek za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Ispostava Krk, - Ured državne uprave u PGŽ, Pododsjek za opću upravu i društvene djelatnosti, Ispostava Krk, - Ured državne uprave u PGŽ, Odjel za gospodarstvo, - Ured državne uprave u PGŽ, Odjel za zajedničke poslove, - Ispostava Lučke kapetanije Rijeka, - Turistička zajednica grada Krka.


35


Pravosuđe je također zastupljeno jer u Gradu Krku djeluje Općinski sud i Prekršajni sud a prisutan je i javni bilježnik. U okviru ove djalatnosti značajnu aktivnost na otoku Krku ostvaruje Javna vatrogasna postrojba Grada Krka s 22 zaposlena, te sa DVD u Baški, Dobrinju, Njivicama i Vrbniku sa po 10-20 operativaca. Osnivač ove postrojbe je Grad Krk i ostale općine otoka Krka. Postrojba u mjestu Krku ima dovoljno prostora sa svim potrebnim sadržajima (tri garaže, servisna radionica, trim dvorana, potrebna oprema), a u ostala DVD imaju kombi vozila i potrebnu opremu za prvi izlazak. Država financira plaće, a ostalo Grad Krk i ostale općine otoka. Obrazovanje Predškolski odgoj Predškolski odgoj i naobrazba u Gradu Krku je organizirana u okviru jedine ustanove predškolskog odgoja i naobrazbe na otoku Krku Dječjieg vrtića «Katarina Frankopan», čiji je osnivač Grad Krk. Vrtić pohađa 96 djece u 4 odgojne skupine, a zaposleno je osam odgajatelja i troje pratećih djelatnika. Vrtić ima cjelodnevni program. U stručnoj službi vrtića zaposlen je jedan psiholog i medicinska sestra a od posebnih programa provodi kraći program katoličkog vjerskog odgoja djece u izvanobiteljskim uvjetima. Rad vrtića financira Grad a roditelji sudjeluju s oko 30%. Matični vrtić u Gradu Krku koristi zgradu površine 160 m2, s vanjskim igralištem od oko 60 m2. Kapacitet vrtića nije dovoljan, a problem predstavlja neodgovarajući unutarnji prostor i pomanjkanje vanjskog. Osnovnoškolsko obrazovanje Na otoku Krku djelatnost osnovnog školstva organizirana je u jednoj ustanovi, Osnovnoj školi «Fran Krsto Frankopan», koja ima sjedište u Krku i koja je po broju učenika najveća škola u Županiji. Školsko područje Osnovne škole «Fran Krsto Frankopan» obuhvaća pored matične škole u Krku i područnu osmorazrednu školu u Vrhu (i u Puntu, Baški, Vrbniku, Malinskoj - Dubašnici i Omišlju, dok u Dobrinju djeluje područna četverorazredna škola). U Gradu Krku osnovnoškolskim obrazovanjem u protekloj školskoj godini je bilo obuhvaćeno 472 učenika u 24 razrednih odjela u okviru Matične osmogodišnje škole i područne osmogodišnje škole u Vrhu. Rad škole financira se iz Državnog proračuna (plaće, naknade), proračuna Primorsko-goranske županije i proračuna Grada Krka te drugih izvora. U školskoj 2003./2004. godini u matičnoj školi u Gradu Krku bilo je ukupno 315 učenika u 15 razrednih odjela i škola, a iz godine u godinu bilježi se smanjeni broj učenika. Škola u Krku je do kraja 2003. kalendarske godine djelovala u dvije školske zgrade izgrađene 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća koje ne zadovoljavaju građevinskim i funkcionalnim uvjetima. Prošle godine porušila se jedna zgrada te je izgrađena (jedne) nove osnovne škole na istome mjestu, veličine oko 3000 m2. Osnovnu školu «Fran Krsto Frankopan» pohađa 36 učenika s teškoćama u razvoju. Njih 26 školuje se po redovnom programu uz individualizirani pristup, a 10 učenika po prilagođenom programu. Vjeronauk i informatika predmeti su izborne nastave. Izvannastavne aktivnosti provode se kroz učenička društva, družine i sekcije. U školi djeluju različite sportske grupe, (košarka, nogomet, ritmička gimnastika, ritmika), šahovske grupe, ekološke grupe te ekološko-speleološka sekcija, likovne družine, pjevački zborovi i instrumentalna grupa, dramsko-literarno-recitatorska družina, novinarske i knjižničarske skupine, mladi povjesničari i povijesno-glagoljaške radionice, čakavska grupa, mali modelari i sekcija prve pomoći. Izvanškolske su aktivnosti uglavnom sportske (košarka, nogomet, judo, karate, tenis, ronioci, con fu, skijanje, stolni tenis, udičarenje, kick-boxing, streljaštvo, šah), te folklor (domaći kanat, mladi sopilaši), dječji zborovi, crkveni zborovi, limena glazba, plesna škola, ritmika, strani jezici i vatrogasci.


36


Na području Grada Krka u novosagrađenoj zgradi (1998.) djeluje osmogodišnja Područna škola Vrh, koju je prošle školske godine pohađalo 157 učenika u 9 razrednih odjela. Škola ima sve uvjete za normalno odvijanje nastave. Raspolaže s 8 klasičnih učionica, koje mogu biti i specijalizirane, dvoranom za tjelesnu kulturu, specijaliziranom učionicom za informatiku i drugim pratećim prostorima. Izvannastavne aktivnosti se odnose na ritmičku, recitatorski, likovnu i ekološko-sportsku grupu te pjevački zbor. Srednjoškolsko obrazovanje Djelatnost srednjeg školstva organizirana je u jednoj ustanovi, Srednjoj školi «Hrvatski Kralj Zvonimir». U školskoj 2003./2004. godini školu pohađalo 458 učenika u 19 razrednih odjela, i to 5 prvih, 6 drugih, 5 trećih i 3 četvrta odjela. U radu škole sudjeluju ravnatelj, jedan stručni suradnik-knjižničar, 3 osobe u administrativno-računovodstvenoj službi, te 8 djelatnika tehničkog i pomoćnog osoblja. U nastavi radi 39 nastavnika i jedan psiholog. Rad škole se financira iz državnog proračuna, (plaće, naknade i sva prava po kolektivnom ugovoru zaposlenika), proračuna Primorsko-goranske županije i proračuna Grada Krka i drugih izvora. Programi odnosno zanimanja,te učenici i razredni odjeli iznosi se u tablici 2. Programi-zanimanja, broj učenika i razrednih odjela školske 2003./2004.

B R O J PROGRAM - ZANIMANJE Godina

obrazovanja Razrednih odjeljenja Učenika

Opća gimnazija 4 4 113 Hotelijersko -turistički tehničar 4 4 115 Ekonomist 4 4 106 Konobar 3 34 Kuhar 3

4 31

Automehaničar 3 16 Vodoinstalater 3 16 Vodoinstalater-JMO 3 13 Strojobravar 3 1 Strojobravar-JMO 3 5 Instalater grijanja i klimatizacije 3

3

8 UKUPNO 19 458

Izvor: Matica škole za školsku 2003./2004. godinu U školi se izvode programi za veći broj zanimanja, čime je moguće barem djelomično zadovoljiti želje učenika, a ujedno i potrebe lokalne zajednice. Izvode se četverogodišnji programi opća gimnazija, hotelijersko-turistički tehničar i ekonomist, te trogodišnji strukovni programi za zanimanja kuhar, konobar, automehaničar, instalater grijanja i klimatizacije, strojobravar, strojobravar - JMO, vodoinstalater, vodoinstalater - JMO. Neki razredni odjeli u Srednjoj školi «Hrvatski Kralj Zvonimir» imaju manje učenika od 30. Naročito malo polaznika imaju strukovni programi, pa učenici srodnih programa polaze mješovite razrede (vodoinstalater/JMO + strojobravar/JMO + automehaničar, kuhar + konobar, automehaničar + vodoinstalater), tako da općeobrazovne predmete pohađaju zajedno, a specifične predmete struke odvojeno. U školu je upisano pet učenika s teškoćama u razvoju koji pohađaju nastavu po prilagođenom programu za zanimanje kuhar. U programu opće gimnazije izborna nastava je njemački jezik, informatika, matematika, a u programu ekonomist daktilografija i talijanski. Svi razredi i programi pohađaju nastavu vjeronauka ili etike, kao izborni predmet. U provođenju posebnih programa od izuzetnog su značenja preventivni program za suzbijanje upotrebe alkohola i droge, te «Abeceda odgoja i narkomanije». «Moj život po mom izboru», «Kako učiti», «Reproduktivno zdravlje-koje je


37


ponašanje prihvatljivo», «Tko sam ja i što bih želio biti», «Zlostavljanje djece». Organizira se program slobodnih aktivnosti učenika «Riječ, zvuk, pokret, boja» (literarne, dramske, glazbene, recitatorske, novinarske), informatičke, likovne, ekološke, te sportske aktivnosti itd. Broj srednjoškolaca s prebivalištem na Otoku Krku znatno je viši od broja polaznika krčke srednje škole, što znači da se dio učenika kod upisao u srednju školu odlučuje školovanje nastaviti «na kopnu» i to u elektroindustrijsku, (34) elektrotehničku (32) trgovačku (30) medicinsku, pomorsku, prometnu, građevinsku, kemijsku srednju školu. Razlog odabira škole izvan Krka uglavnom proizlazi iz odabira programa-zanimanja koji se ne ostvaruju na otoku. Istovremeno oko 290 (64%) putuje u školu iz drugih dijelova otoka Krka. Škola je smještena u gradskoj jezgri, a djeluje u zgradi izgrađenoj 1979. godine, s ukupno 5.136 m2 zatvorenog prostora. Zgrada je u vlasništvu škole. Škola ima 15 specijaliziranih učionica (po 60 m2), 3 kabineta stranih jezika (po 19 m2), 7 specijaliziranih kabineta (po 19 m2), praktikum biologije i kemije (88 m2), praktikum fizike (88 m2). Učionice i praktikumi standardno su opremljeni nastavnim sredstvima i pomagalima. Za programe ugostiteljstva: praktikum kuharstva-slastičarstva (96 m2) i praktikum ugostiteljskog posluživanja (85 m2). Za tehničke programe: «pomoćna» 1 učionica, 2 radionice za ručnu i strojnu obradu (120 m2) u funkciji nastave strojarstva. Nedostaje prostor za glazbenu školu. Sportski prostori škole su: velika dvorana (720 m2), mala dvorana (202 m2), dvije svlačionice s tuševima i toaletima i praonicama. Ovi su prostori opremljeni svim adekvatnim sportskim rekvizitima. Ostali prostori: školska knjižnica (110 m2), multidisciplinarni prostor sa sanitarnim čvorom (130 m2), zbornica, kancelarije, sanitarni čvorovi, kotlovnica, arhiv, spremišta i drugo. Zemljište na kojem se nalazi zgrada škole ima površinu od 15.500 m2. Na tom se prostoru nalazi vanjsko višenamjensko igralište za košarku, mali nogomet i rukomet površine 11.460 m2. Na ostalom zemljištu je travnjak koji se redovno održava, te maslinik s dvadesetak stabala. Iako na razini Države nisu doneseni pedagoški standardi za obrazovni podsustav srednjeg obrazovanja s kojim bi se usporedili uvjeti rada Srednje škole «Hrvatski Kralj Zvonimir», temeljem saznanja o stanju ustanova srednjeg školstva može se zaključiti sa su u ovoj školi relativno bolji nego kod većine srednjih škola u Županiji. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku, a Zakonom su definirane 3 razine zdravstvene zaštite; primarna, sekundarna i tercijarna. Djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu županija, te zdravstvene ustanove u vlasništvu domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. U 2001. godini je započeo proces decentralizacije zdravstvenih ustanova, prema kojem se dio troškova zdravstvene zaštite financira iz proračuna županija. Organizacija zdravstvene zaštite na području Grada Krka obuhvaća ustanove na primarnoj razini zdravstvene zaštite koju obavlja Dom zdravlja Primorsko-goranske županije – Ispostava Krk. U sklopu tog doma djeluju ambulante opće medicine i Hitna medicinska pomoć za područje otoka s 11 vozila od kojih 5 sanitetskih s UKV uređajem kao i ambulante u Omišlju, Malinskoj, Dobrinju, Puntu, Vrbniku i Baški. U zdravstvu Grada Krka je zaposleno oko 50 osoba. U Domu zdravlja djeluju tri privatne ordinacije opće medicine, od kojih u jednoj djeluje specijalist školske medicine i dvije specijalističke ordinacije, jedna je specijalistička ginekološka ordinacija, a druga specijalistička ordinacija medicine rada. Od ordinacija u okviru Doma zdravlja djeluje rentgen, ultrazvučna dijagnostika, fizikalna rehabilitacija. Kliničko biokemijska dijagnostika obavlja se u laboratoriju primarne zdravstvene zaštite sa četiri zaposlena laboratorijska tehničara, gdje se godišnje obradi više od 60 tisuća pretraga (sedimentacija, krvna slika, diferencijalna krvna slika, trombociti VK i VZ, retikulociti itd.).


38


Polikliničko konzilijarna služba sastoji se od okuliste, pulmologa i interniste koji dolaze iz KBC Rijeka Zdravstvena zaštita dojenčadi i predškolske djece organizirana je u ambulanti s jednom liječničkom ekipom i punim radnim vremenom i jednoj s kraćim radnim vremenom. Preventivna zdravstvena zaštita školske djece, mladeži i studenata organizirana je u ordinaciji Zavoda za javno zdravstvo – ispostava Krk. Ova zdravstvena zaštita obuhvaća dvije osnovne, osmorazredne redovne škole u Krku i tri redovne srednje škole s pet usmjerenja. Također obuhvaća i higijensko-epidemiološku djelatnost. Standardi zdravstvene zaštite u odnosu na broj stanovnika, broj zdravstvenih djelatnika i mrežu zdravstvenih objekata u potpunosti su ispunjeni. Za vrijeme turističke sezone zdravstvena služba se mora povećati otvaranjem jedne turističke ambulante u Krku i s dodatnim timom službe hitne medicinske pomoći. Poteškoće Krka kao otočne cjeline je u dislociranosti većeg broja manjih mjesta, što poskupljuje zdravstvenu zaštitu. Zbog izoliranosti otoka ima više problema s ostvarivanjem zdravstveno-socijalne zaštite jer im je otežan pristup pružanju zdravstvene zaštite u hitnoći, korištenje specijalističke zdravstvene zaštite i drugih oblika višeg standarda zdravstveno-socijalne zaštite. Dodatno opterećenje osobito za zdravstvenu službu čini veliki broj turista u ljetnoj sezoni. Zbog toga je na Krku organizirana zdravstvena i socijalna služba u tom smislu da na licu mjesta može osigurati potrebe stanovnika, i u pogledu propisanih standarda to je ispunjeno. Zgrada Dom zdravlja Krk izgrađena je 1983. godine, a zbog neodgovarajuće komunikacije unutar zgrade (poluetaže povezane stepenicama) nije funkcionalna. Dom za slabe i nemoćne osobe «Mali Kartec» ima 149 postelja, 77 stacionarnih mjesta i 70 stacionarnog dijela za štićenika s potrebama veće njege. Površina doma je 22.000 m2, a zaposlen je 51 djelatnik. Na svakog pojedinog štićenika Doma otpada 54 m2 stambenog prostora i 208 m2 vanjskog prostora. Županija država financiraju 40% troškova Doma, a korisnici 60%. U okviru Doma se održavaju brojne aktivnosti. Dom za starije i nemoćne osobe Vila Aurelia ima mjesta za 10 osoba. Dom za starije i nemoćne osobe Kornić je privatni dom za 40 osoba. Nalazi se u lijepo opremljenoj obiteljskoj kući površine oko 1500 m2. Kultura Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna i proračuna županije, općina i gradova, su kulturne djelatnosti i poslovi, akcije i manifestacije kulture od interesa za županije, općine i gradova koje oni programom utvrde kao svoje javne potrebe. To su osobito: djelatnosti i poslovi ustanova kulture, udruga i drugih organizacija u kulturi, kao i pomaganje i poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva; akcije i manifestacije u kulturi, investicijsko održavanje, adaptacije i prijeko potrebni zahvati na objektima kulture. Iz navedenog je vidljivo da je područje kulture kao i subjekata koji se njome bave vrlo raznoliko, te da su javne potrebe zapravo ono što pojedina jedinica lokalne samouprave utvrdi interesom za svoju sredinu. Kako sličnu odredbe sadrži i Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jasno je da je zakonska intencija da županije pomažu razvitak kulture manje razvijenih i siromašnijih područja. U unutrašnjoj organizaciji Grada Krka, djelatnost kulture je u nadležnosti Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada. Subjekti u kulturi Od ustanova kulture u Gradu Krku djeluju dvije čiji je osnivač Grad Krk: Centar za kulturu grada Krka i Narodna knjižnica Krk. Centar za kulturu grada Krka je javna ustanova u kulturi sa dva zaposlena djelatnika. Njezina djelatnost najvećim se dijelom financira iz proračuna Grada Krka. Za obavljanje svoje djelatnosti koristi prostore u vlasništvu Grada Krka. Ustanova organizira većinu kulturnih manifestacija i programa u gradu, organizira glazbene i glazbeno-scenske priredbe, od kojih su najznačajnije: «Ljetne priredbe», «Kamplin jazz fest», «Večeri krčkih violina», «Dani Sv. Kirina».


39


Na otočiću Košljunu nalazi se sakralni muzej osnovan 1894. godine. Sakralna (muzejska) zbirka sadržava crkveno srebro (križeve, kaleže, pokaznice...), slike, rukopisne i tiskane knjige te dokumente od kojih mnoge na pergameni. Tu je i etnografska zbirka s narodnim nošnjama područja čitavog Krka, mnogobrojnim predmetima krčkih ribara i seljaka, zatim numizmatika, keramika i arheološka zbirka s iskopinama iz doba antike. Isto tako posjeduje i bogatu zoološku zbirku koju čine kolekcija školjaka i neki unikatni životinjski primjerci. U Gradu Krku ima nekoliko galerija u kojima se održavaju izložbe. Galerije su u privatnom vlasništvu, a registrirane su kao obrti ili trgovačka društva: Decumanus, Fortis, Dagmar, Leut, Krčanka, «Helena», «Noina arka» i «Art point». Najvažnije kulturne manifestacije «Ljetne priredbe Krk» tradicionalna je manifestacija koja spada u jednu od najstarijih kulturnih manifestacija na otoku i predstavlja nezaobilazni dio kulturne turističke ponude Grada. Glazbeni i dramski programi (opere, komedije, oratoriji, koncerti) odvijaju se na atraktivnim lokacijama Krčke katedrale, i Frankopanskog kaštela. «Kamplin jazz fest» je manifestacija koja ima za cilj promicanje kulturne turističke ponude. U izvedbama jazza sudjeluju vrhunski hrvatski izvođači, no i jazzeri svjetskog glasa. Manifestacija je izuzetno dobro medijski popraćena. Festivalsku publiku podjednako čine domaći i strani gosti. «Večeri krčkih violina» novi je projekt glazbeni raritet i dio neprocijenjivo vrijedne kulturne baštine, te je upravo zbog toga razrađena ideja da se taj raritet iskoristi za turističku i uopće kulturnu ponudu. Naime, u svijetu ima samo nekoliko violina sa «kratkim vratom», kakve su krčke violine (4 violine, 3 viole i 1 violončelo). «Centar za kulturu Grada Krka» organizira promociju navedenih instrumenata u krčkoj katedrali. «Ljetna škola glagoljice» je projekt koji je započet pred oko desetak godina, a svake godine okuplja sve veći broj sudionika. Održava se u zaselku Kornić u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva «Braće Radić» Kornić. Osnovna ideja pokretanja ovog projekta bio je potaknuti malu seosku sredinu bez kulturnih sadržaja, na spoznavanje svojih autohtonih vrijednosti. Rad Ljetne škole glagoljice na Korniću, održava se neprekidno od 1993. godine u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Braće Radića. U Korniću djeluje i čitaonica «Frankopan» koja nema status ustanove. «Međunarodni književni festival». Nastupi udruženja sopaca otoka Krka. Za veće priredbe koriste se dvorana srednje škole «Hrvatski Kralj Zvonimir». Tijekom ljeta za kulturna doogađanja koriste se prostori biskupije, zatim Frankopanski kaštel, krčka katedrala i javne površine. Vjerske zajednice Cijelo područje Grada Krka organizirano pokriva katolička crkva Riječko-Senjske nadbiskupije, u okviru koje djeluju Biskupski ordinarijat s Katedralom kao i crkve: Sv. Kvirin (muzej i povremena bogoslužja), Majka Božja od zdravlja, Sv. Franjo i Sv. Marija, Sv. Lucija i Sv. Rok te kapelice Sv. Josipa i Sv. Ane. U Vrhu je crkva Sv. Mihovila, u Korniću crkva Sv. Jakova, u Milohnićima crkva Majke Božje od zdravlja u poljicama Sv. Kuzma i Damijan i u Skrbčićima Sv. Franjo. Također djeluju dva samostana i to Franjevački (s crkvom Sv. Franje) i Benediktinski (s crkvom Sv. Marije). Na otočiću Košljunu nalazi se franjevački samostan Navještenja Marijina u kojem je smješten etnografski muzej i bogata zoološka zbirka, crkva Sv. Bernardina u kojoj je sakralni muzej te crkva Navještenja Marijina. Udruge građana, sport i rekreacija U Gradu Krku djeluje devet udruga koje se bave kulturom i vrlo su aktivne. Ni u jednoj od tih udruga nema zaposlenih, već u njima djeluju isključivo volonteri. Za okupljanje članova i


40


probe koriste prostore u vlasništvu Grada Krka odnosno Mjesnih odbora. Financiraju se isključivo iz proračuna Grada Krka. Radi se o sljedećim udrugama: Gradska glazba «Krk» , Gradski pjevački zbor «Krk», Dječji pjevački zbor «Mići boduli, KUD «Vrh», HKD «Braće Radić» Kornić, Folklorno društvo «Poljica», Folklorno društvo «Skrpčić-Pinezić», Udruga sopaca otoka Krk i Karnevalska udruga «Povero Keko». U Krku također djeluje niz sportskih, socijalno-humanitarnih i folk društava, te spomenute kulturne udruge koje djeluju pri Centru za kulturu Grada Krka. Udruge imaju problem sa financiranjem njihovih djelatnosti te sa prostorom. Socijalno-kulturna, sportska i folk društva su: Auto klub «Krk», Boćarski klub «Krk», Boćarski klub «Brzac», Bodulska udruga mladih «Dešpet», Body building klub «Krk», DVD, Društvo multipleskleroze, «Društvo prijatelja Krka», Društvo za skrb autističnih osoba, Društvo za zaštitu životinja «Krk», Filatelistička udruga «Krk», Forum krčke mladosti», HCK, HVIDRA, Gradsko društvo Crvenog križa «Krk», Jedriličarski klub «Plav» i Judo klub «Krk», Klapa Krk, Klub informatičara Otoka Krka, Klub podvodnih aktivnosti «Bios I», Klub za podvodne aktivnosti «Krk», Košarkaški Klub «Krk», Lovačko društvo «Orebica», Lovačko društvo «Šljuka», Moto klub «Krk», Nogometni klub «Krk», Odbojkaški klub «Krk», Odred izviđača Krk, Područna vatrogasna zajednica Otoka Krka, Pokret za život, Povijesna udruga Otoka Krka, Radioklub Krk, Ronilački klub Krk, Streljački klub «Bodulka», Šahovski klub «Krk», Športsko ribolovno društvo «Čavelna» - Poljica, Športsko ribolovno društvo «Lovrata», Udruga antifašističkih boraca Otoka Krka, Udruga HVIR-a Otok Krk, Udruga malih dioničara «Zlatni otok» d.d., Krk, Udruga športske rekreacije «Pepica», Udruga umirovljenika Grada Krka, Udruga gluhih i nagluhih, Udruga invalida rada, Udruga roditelja poginulih branitelja, Udruga slijepih, Udruga distrofičara, Wakeboard klub «Krk» i Zajednica Talijana Krk. Sportske aktivnosti odvijaju se u Sportskom centru «Josip Pepi Uravić» koji raspolaže s višenamjenskom dvoranom, dva nogometna igrališta (glavno i pomoćno) i tribinama za 600 gledatelja, altetskom stazom i boćalištem s 4 staze. Jedriličarski klub «Splav» na Ježevcu ima sportski objekt, privezište i rivu, a Bios klub podvodnih aktivnosti ima također svoj prostor. 1.2.5. GOSPODARSTVO Radna snaga U Gradu Krku je 2003. bilo zaposleno ukupno 2.344 osobe od kojih 1.644 kod pravnih subjekata i oko 700 osoba u obrtništvu. Tijekom ljetne sezone se broj obrtnika povećava na preko 1.000 zaposlenih osoba. U javnim poduzećima zaposleno je 55, te u bankama i financijskoj agenciji oko 40 osoba. Ukupno je zaposleno oko 42% stanovništva. Međutim bilo bi neophodno od tog broja odbiti one osobe koje su sezonski zaposlene, a dolaze iz drugih područja, pa je tada vjerojatno i udio zaposlenih nešto niži. No i broj nezaposlenih koji u 2003. u prosjeku iznosi oko 125 osoba ukazuje da na tom području je stanje zaposlenosti stanovništva prihvatljivo. Najveći broj zaposlenih angažiran je u građevinarstvu (19,9%), zatim o trgovini (14%) i turizmu (12,9%), a ostale djelatnosti sudjeluju s odjelima od 0,6% u poljoprivredi i šumarstvu do 8,2% u opskrbi vodom i električnom energijom. U cjelini Grad Krk ima povoljnu i diferenciranu strukturu zaposlenosti u kojoj dominantnu ulugu imaju turizam, građevinarstvo i trgovina. Stanje zaposlenih po djelatnostima iskazano je u sljedećoj tablici:


41


Stanje i prognoza zaposlenosti 2003- 2015. Djelatnost Stanje

2003. Prognoza za 2015. I. varijanta II. varijanta

Broj stope Broj stope A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo 13 15 1,2 18 2,7 B. Ribarstvo 94 94 0,0 100 0,5 C. Rudarenje i vađenje D. Prerađivačka industrija 147 165 1,0 175 1,5 E. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 192 204 0,5 210 0,7 F. Građevinarstvo 467 586 1,9 588 1,9 G. Trgovine i popravak vozila 327 335 0,2 346 0,5 H. Hoteli i restorani 302 310 0,2 323 0,6 I. Prijevoz, skladištenje i veze 155 165 0,5 170 0,6 J. Financijsko posredovanje 58 60 0,3 62 0,5 K. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 38 40 0,4 43 1,0 L. Javna uprava i obrana 139 139 0,0 139 0,0 M. Obrazovanje 127 127 0,0 127 0,0 N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 113 115 0,1 125 0,8 O. Ostale društvene, socijalne i osobne usluge 172 185 0,6 194 1,0 P. Privatna kućanstva sa zaposlenim Q. Izvan teritorijalne organizacije i tijela UKUPNO 2.344 2.540 0,7 2.620 0,9 Izvor: Podaci Županijskog ureda za statistiku Rijeka i procjena autora za 2003., a za 2015. prognoza pojedinih subjekata i autora. Bez obzira na visok udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu ostaje otvoren problem sezonskog karaktera turizma, jer se na to nadovezuje ne samo rad u turizmu i ugostiteljstvu već i sezonski karakter djelovanja naročito trgovine i dijela obrtništva. Konačno, cijeli spektar ostalih usluga vezan je također na veći angažman u tijeku sezone, a manje na ostali dio godine. Tako gospodarstvo Grada angažira dio sezonskih radnika u tijeku ljetne sezone, a dio obrtnika radi također samo u ljetnim mjesecima.

Dostignuta razina gospodarskog razvoja U razdoblju do Domovinskog rata izgrađeni su neki ugostiteljsko-turistički kapaciteti, trgovinski i komunalni objekti, povećavao se turistički promet, povećao se broj zaposlenih i ostvaren je porast osobnog i društvenog standarda. U razdoblju 1991.-2000. započeo je proces pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća, suženo je domaće tržište, izostao je turistički promet zbog ratnih i drugih prilika na prostorima Hrvatske, došlo je do opće gospodarske krize, izostala su ulaganja i tehnološka modernizacija kapaciteta. U takvim okolnostima gospodarski razvoj Grada Krka bio je usporen, zaustavljen i u padu. Turizam i trgovina zapali su u velike poslovne poteškoće, akumuliraju gubitke, otpuštaju određeni broj ljudi, povećavaju im se porezne i socijalne obveze i u cjelini rastu troškovi kakvog takvog održavanja sistema. Uz sve te promjene došlo je i do preustroja općina i gradova (1992.) pa je osnovan Grad Krk s vrlo suženim područjem. U novom tržišnom i poduzetničkom okruženju niče veći broj manjih privatnih tvrtki i obrtnika u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i drugim djelatnostima, koje se moraju boriti s promjenljivim uvjetima gospodarenja, s nelikvidnošću i s neuhodanim pravnim sistemom. U razdoblju 1994.-2002. na području Grada Krka (prema podacima Županijske komore Rijeka) broj poduzetnika je povećan od 93 na 135, broj zaposlenih od 793 na 1.282, ukupan prihod 231,3 na 546,8 milijuna kuna (u stalnim cijenama 2002.) uz prosječan godišnji rast od


42


11,4% i uz istodobni rast ukupnih rashoda od 10,3%. To ukazuje na visoki porast gospodarskih aktivnosti uz istodobno povećanje efikasnosti poslovanja tvrtki. Opći pokazatelj dostignute razine razvoja nekog područja je ostvarena veličina bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku. Utvrđivanje bruto domaćeg proizvoda po manjim teritorijalnim jedinicama je nepouzdano, a službene statistike evidentiraju i procjenjuju taj proizvod samo na razini zemlje. Stoga se za uža područja moraju obaviti mnoge procjene. Ostvarenu razinu razvoja Grada Krka u razdoblju 1971- 2003. pouzdanije iskazuju podaci u tablici: Razina razvoja područja bivše općine i Grada Krka te nekih drugih područja - cijene 2003., 1 EUR = 7,5634

Područje Godina BDP u 000 kuna Stanovništvo BDP po stanovniku u EUR

Bivša općina 1971 4.841.840 13.050 4.905 1981 10.710400 13.334 10.620 1988 8.689.320 14.924 7.698 1989 4.568.860 15.263 3.958 1991 2.396.400 16.420 1.930 Grad Krk 2003 343.124 5.590 8.116 Grad Opatija 2002 955.200 12.730 10.070 Grad Cres 1999 117.839 2.945 5.290 Grad Lošinj 2000 430.242 8.391 6.779 Grad Rab 2000 381.842 9.297 5.430 Općina Punat 2000 104.411 1.853 7.450

Izvor: Statistički ljetopisi Županijskog odsjeka za statistiku Rijeka za razdoblje do 1990., a nakon toga podaci FINA Rijeka, javnih poduzeća, obrtničke komore i izračun autora. Usporedba razvoja područja bivše općine Krk je veoma otežana jer je na cjelinu tog razvoja dominantnu ulogu (kroz visinu ostvarenog bruto domaćeg proizvoda) imala je petrokemija u Omišlju. Ipak se iz iskazanih podataka može vidjeti uspon koji je bio uvjetovan razvojem petrokemije i turizma poslije 1971. i pad aktivnosti petrokemije poslije 1981. Ostvarena razina bruto domaćeg proizvoda Grada Krka i ostalih prikazanih gradova i općine Punat također nije sasvim pouzdana jer su za ta područja izračunate vrijednosti za različite godine. Tako je turizam kao ključna djelatnost u posljednje tri godine znatno povećan, pa bi i veličina bruto domaćeg proizvoda tih područja bila veća. U cjelini područje Grada Krka ostvaruje povoljniju razinu bruto domaćeg proizvoda u odnosu na druga područja, ali zaostaje za Gradom Opatija koja u ima uglavnom cjelogodišnje turističko poslovanje. Na području Grada Krk u 2003. ostvaren je bruto domaći proizvod od 347,1 mln kuna ili po stanovniku 8.210 EUR-a, a njegovu strukturu sačinjavale su ove grupacije: u % - gospodarski subjekti sa sjedištem na području grada 51,6 - proračunske organizacije 8,6 - banke i osiguranja 0,3 - javna poduzeća 11,0 - obrtnici i slobodna zanimanja 24,1 - kućanstva 4,4 Podaci javnih poduzeća, banaka, osiguravajućih društa i trgovačkih lanaca iskazuju se zbirno na razini Hrvatske u matičnim sjedištima, najčešće u Zagrebu u kojemu se iskazuju i ostali i rezultati iz poslovanja, pa je za taj segment trebalo obaviti procjene. Značajan utjecaj na gospodarstvo Grada imaju obrtnici sa udjelom od oko preko 24% u bruto domaćem proizvodu i oko 30% u zaposlenosti.


43


U gospodarskoj strukturi (mjereno bruto domaćim proizvodom) dominira građevinarstvo s oko 24%, turizam s oko 17%; trgovina s oko 11%; opskrba električnom energijom i vodom s oko 8%, i prijevoz i veze s oko 6%, dok ostale djelatnosti sudjeluju od 2,1 - 4,3%. Udio primarnog sektora 6,4%, sekundarnog 36,2%, tercijarnog 47,3% i kvartarnog 10,1%. Ribarstvo je djelatnost koja nije organizirana u okviru tvrtki, već je registrirano 40 obrtnica u 2003. Ova je djelatnost vrlo značajna u obogaćivanju turističke ponude kvalitetnom ribom. U prerađivačkoj industriji, osim brodogradilišta, djeluje osam manjih tvrtki koje se bave preradom drva, metala, plastike, proizvodnjom tjestenine te proizvodnjom električne i optičke opreme, te 28 obrtnika. Građevinarstvo je značajna djelatnost u kojem dominatnu ulogu ima tvrtka GP KRK. Osim nje ovom djelatnošću bavi se i devet manjih tvrtki i 32 obrtnika. Trgovina je značajna djelatnost Grada. U njoj je registrirano 47 manjih tvrtki, ali na prostoru Grada djeluje i veće tvrtke kao što je «Trgovina Krk» sa sjedištem u Malinskoj, «Konzum» sa sjedištem u Zagrebu i druge tvrtke te 92 obrta u 2003. Turizam je jedna od ključnih djelatnosti jer ostvaruje oko 17% bruto domaćeg proizvoda i zapošljava 13% svih zaposlenih. Njime se bave dvije tvrtke sredne veličine «Zlatni otok» i «Hoteli Krk», devet manjih i 58 obrta, te prijavljeni pansioni, apartmani i iznajmljivači soba. Ukupan smještajni kapacitet stalnih postelja Grada je 10.214 postelja, mnoštvo ugostiteljskih usluga, a dijelom i drugih sadržaja potrebnih turizmu u 2003. Turizam je te godine ostvario 684 tisuće noćenja. To je u cjelini još uvijek djelatnost koja se realizira u ljetnim mjesecima. Prijevozom putnika bavi se «Autotrans», a prijevozom robe sedam manjih tvrtki i 28 obrtnika. Veze na području Grada pokrivaju pošta i telekomunikacije. Ova djelatnost ostvaruje oko 6% bruto domaćeg proizvoda i zapošljava oko 7% zaposlenih. Na njenu aktivnost u značajnoj mjeri utječe sezona. Financijsko poslovanje te poslovanje nekretninama i poslovne usluge su u funkciji zadovoljenja potreba stanovništva i turista. Njihov zajednički udio u BDP općine bio je 6,5% u 2003. Financijsko poslovanje obavlja «Erste & Steiermarkische bank», «Privredna banka», a osiguranja «Allianz», «Croatia osiguranje» i «Kvarner wiener stadtische osiguranje». Poslovanje s nekretninama i poslovne usluge obavlja 28 manjih tvrtki. Ostale djelatnosti obuhvaćaju uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća i ostale uslužne djelatnosti. U toj djelatnosti djeluje 21 manja tvrtka. Odvoz smeća obavlja komunalno poduzeće «Ponikve» d.o.o. Krk koje deponira smeće na području Treskavca. Komunalno poduzeće «Vecla» d.o.o. održava javne zelene površine. Poljoprivreda i šumarstvo Od ukupne (kopnene) površine Grada Krka 10.716,8 ha na poljoprivredne površine otpada 1.925,69 ha ili 18 %, a na šumske površine 5.955,58 ha ili 55,6 %. Poljoprivreda je u cjelini dosta zapuštena. Razloga ima dosta, ali su najvažniji male poljoprivredne površine, usitnjenost i rascjepkanost parcela, pretvaranje poljoprivrednih zemljišta u okućnice i dvorišta, neorganizirana proizvodnja i plasman, lakša mogućnost zarada u turizmu i drugo. Grad Krk ima oko 19.000 ovaca, oko 20.000 stabala maslina, oko 318.000 trsova, malo povrća i voća. U strukturi poljoprivredne proizvodnje dominira ovčarstvo s proizvodnjom sira i janjadi. Poljoprivreda sa stočarstvom uz ribarstvo i brodogradnju bila je u prijašnjim razdobljima glavna djelatnost i materijalna osnova života stanovništva Grada Krka, ali se naročito s razvojem turizma u novije doba, osobito poslije II. svjetskog rata, ono sve više prebacivalo u druge djelatnosti napuštajući poljoprivredu i seoska naselja.


44


Glavne poljoprivredne grane su maslinarstvo, zatim povrtlarstvo i vinogradarstvo te ovčarstvo. Od poljoprivrednih površina najveći udio zauzimaju pašnjaci (27%). Poljoprivreda je u cjelini dosta zanemarena zbog malih obradivih površina, usitnjenosti i rascjepkanosti seoskih gospodarstava, neorganizirane proizvodnje i lakše zarade u turizmu. Teritorijalni raspored obradivih površina ovisi o klimatskim i pedološkim uvjetima. Najviše je zapušteno maslinarstvo, dok se ratarske i povrtlarske kulture uzgajaju na oranicama i vrtovima, pretežno za vlastite potrebe. Ukupna proizvodnja relativno je mala, a u 2003. proizvedeno je oko 400 t maslina, odnosno 4.300 litara ulja, oko 350.000 litara vina, 60 t povrća krumpira, oko 32 t pšenice, ječma i raži, 137 t raznog voća (smokve, trešnje, šljive, kruške, dunje, breskve, jabuke, bademi, orasi i južno voće). Maslinarstvo ima vrlo povoljne prirodne uvjete za uzgoj, ali je ono veoma zapušteno; ne primjenjuju se agrotehničke mjere (rezidba stabala, gnojidba, spaljivanje korova, zaštita od bolesti i štetnika), odnosno to se radi samo u rodnim godinama. Na rodnim stablima ostvaruje se prinos od svega 5 kg po stablu, dok bi uz adekvatnu obradu i gnojidbu prinos trebao biti oko 20 kg. Na području Grada ima oko 20.000 stabala maslina sposobnih za rod, a procjenjuje se da je oko 5000 kvalitetnih stabala zapušteno i uništeno uslijed promjene namjene prostora za turističku izgradnju i za razvoj infrastrukture. Ratarstvo i voćarstvo je i do sada veoma skromno. Povrće i voće proizvodi se u vrlo malim količinama. Starija stabla voćaka većinom su propala, ne zasađuju se nova stabla, a održavaju se samo voćke u vrtovima uz stambene kuće. Vinogradarstvo je gotovo prepolovljeno, a vino se proizvodi samo za vlastitu potrošnju, jer se ono racionalno ne može proizvoditi na malim parcelama. Rodnost je oko 1,7 kg po jednom trsu. Poljoprivredno stanovništvo (prema aktivnosti, 1991.)


NASELJE






BAJČIĆI 8 4 4 7,8 10,0

BRUSIĆI 12 8 4 28,6 42,1

BRZAC 16 8 8 15,4 20,0

KORNIĆ 1 1 0,4 1,3

KRK 74 43 31 2,5 3,1

LAKMARTIN - - - - -

LINDARIĆI 23 7 16 19,8 25,9

MILOHNIĆI 2 1 1 2,6 5,3

MURAJ 1 1 - 10,0 50,0

NENADIĆI 22 10 12 16,4 21,3

PINEZIĆI 22 11 11 23,9 32,4

POLJICA 14 7 7 23,0 31,8

SKRBČIĆI 29 11 18 20,7 26,2

VRH 50 20 30 7,5 8,3

ŽGALJIĆI 4 4 - 12,5 40,0

ukupno 278 136 142 5,56 6,78

učešće (%) 100 48,92 51,08 - -


45


Poljoprivredno stanovništvo (prema aktivnosti, 2001.)


NASELJE






ukupno 230 109 121 4,2 5,17

učešće (%) 100 47,4 52,6 - -

Na području Grada Krka državnim šumama gospodare Hrvatske šume Zagreb, Uprava šuma Senj, Šumarija Krk. Šumarija gospodari uglavnom različitim degadacijskim stupnjevima šume hrasta medunca, bijelog graba (panjačama i šikarama) i manjim dijelom kulturama alepskog bora (najveće površine na poluotoku Prniba). To su mlade šume. Na području oko Valbiske ima nešto crnike, ali su to privatne šume. Na neobraslom prostoru nema šumskih kultura, ali se one mogu privesti pod šume i to novim pošumljavanje i sadnjom. Međutim, na dijelu tih površina mogu se uzgajati i poljoprivredne kulture kao što su masline, smokve i drugo voće. Šumarija Krk provodi njegu, čišćenja, prorijeđivanja i zaštitu šuma. Za to ima izgrađene šumske ceste i prosjeke. Osim toga, ona se bavi i poslovima protupožarne zaštite kroz izgradnju i održavanje protupožarnih prosjeka s elementima cesta i u ljetnim mjesecima s protupožarnim motrenjem i organizacijom ophodarsko-dojavne službe. Financiranje ovih djelatnosti obavlja se iz članka 70. Zakona o šumama i to u korist opće korisnih funkcija šuma i to u visini od 0,07% prihoda poslovnih subjekata. Šumarija ne obavlja klasične i komercijalne siječe. Ona omogućuje ispašu ovaca na njenom prostoru, te za to izdaje dozvole i time ujedno štiti te prostore. Ti su prostori pogodni za ispašu jer se čiste. Privatne šume se ne sjeku i ne čiste, pa je to i ujedno veći rizik za nastanak požara. Površine pod šumama područja Grada Krka prema namjeni POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA

ŠUMARIJA KRK Obraslo Neobraslo Neplodno UKUPNO (ha) Namjena šume Proizvodno Neproizvodno GOSPODARSKE 1426,72 2777,05 3,16 35,47 4242,40 ZAŠTITNE 746,58 37,40 210,49 994,47 ŠPN 124,95 2,02 126,97 UKUPNO 2298,25 2814,45 3,16 247,98 5363,8

Izvor: Šumarija Krk – Uprava šuma podružnica Senj: http://senj.hrsume.hr/osn_pod_krk Šumarstvo ima prvenstvenu funkciju čišćenja, njege i uzgoja, dok je sječa manje-više sanitarna i za vlastite potrebe u privatnim šumama. Hrvatske šume upravljaju prostorom od 1.814 ha površine od kojih je 1.576 ha obraslo nekom vrstom šumske vegetacije. Tome treba pridodati i privatne šume kojih na cijelom otoku ima oko 3.900 ha. Zemljište Grada Krka pod šumskim kulturama iskazuje se u tablici:


46

http://senj.hrsume.hr/


Površine pod šumama područja Grada Krka prema katastarskim općinama (u ha) Hrvatske šume

K.O. Katastar Ukupno

Obraslo

Neobraslo proizvodno

Neobraslo neproizvodno

Neplodno

Kornić 1.442 585 495 83 3 4 Krk 222 305 269 34 - 2 Krk grad 14 Linardići 640 55 54 1 Poljica 1.586 678 631 25 8 14 Skrbčić 460 44 37 5 1 1 Vrh 1.383 147 90 54 3

Ukupno 5.747 1.814 1.576 201 12 25 Izvor: Područni ured za katastar Rijeka - Ispostava Krk, Hrvatske šume - Šumarija Krk Hrvatske šume gospodare s 31,6% svih površina pod šumom na području Grada Krka, a ostalo je u privatnom vlasništvu. Lovišta Otočna lovišta nalaze se na pripadajućim otocima Primorske – goranske županije, a to su uz Krk i Rab, otoci cresko-lošinjske skupine te Dolin, Sv. Grgur i Goli otok. Pod utjecajem su (sub)mediteranske klime s blagim i vlažnim zimama te toplim, suhim i sunčanim ljetima. Osnovne su vrste divljači zec, divlji kunić, kamenjarka i uneseni fazan, te šljuka (na preletu i zimovanju). Od krupnih vrsta na Krku je srna, a uspješno su u neka lovišta/uzgajališta introducirani jelen lopatar, jelen aksis i muflon. Od sitnih predatora prenamnožena je kuna bjelica. Ukupna površina otočnih lovišta županije iznosi 95.080 ha, od čega na nelovne površine otpada 28.220 ha. Ostalo je nezakupljeno jedno lovište i tri uzgajališta (3.676 ha). Na području Grada Krka nalaze se dva lovišta: Županijsko lovište broj 1 "KRK", Državno lovište broj VIII/17 "PUNAT" te jedno uzgajalište divljači: Državno uzgajalište divljači broj VII/16 "PLAVNIK". Državno uzgajalište divljači broj VII/16 "PLAVNIK" bit će potrebno ukinuti odnosno izmjestiti s područja koje će obuhvaćati posebni ornitološki rezervat koji je predložen za zaštitu. Županijsko lovište broj 1 "KRK". Nalazi se na otoku Krku zauzimajući najveći sjeverni dio otoka sjeverozapadno od ceste Punat – Vrbnik. Po površini je najveće županijsko lovište. I pored toga što je otok dobro naseljen divljač ima dobre uvjete za razvoj zahvaljujući šumovitosti otoka, te relativnom dobrim hidrološkim uvjetima. Površina lovišta je 27.258 ha (od toga 24,407 ha lovna površina), a na područje Grada Krka otpada 6640,9 ha. Divljač u lovištu

Vrsta divljači Kapacitet lovišta Brojno stanje (1999.) Godišnji plan odstrjela grla/kljunova

srna 544 440 104 zec 842 660 90 fazan 892 360 385

Od ostale divljači u lovištu se javljaju šljuke prilikom seobe, te kuna bjelica, lisica, divlji golubovi i dr.


47


Lovište je opremljeno visokim čekama za lov dočekom. U lovištu se nalazi pet lovačkih kuća i to u Omišlju, Malinskoj, Krku, Vrbniku i Dobrinju, a u Omišlju i strelište – za trap natjecanja. Državno lovište broj VIII/17 "PUNAT". Nalazi se na južnom dijelu otoka Krka, na prostoru između St. Baške, Punata i Vrbnika. Pristup lovištu je cestovnom mrežom od Krka preko Punta te Stare Baške ili za sjeverni dio lovišta putem Punat – Baška ili pak Punat – Vrbnik. Površina lovišta je 4.860 ha (od toga 4.080 ha lovna površina), a na područje Grada Krka otpada 37,5 ha. Divljač u lovištu

Vrsta divljači Kapacitet lovišta Brojno stanje(1999.) Godišnji plan odstrjela grla/kljunova

srna 106 106 24 zec 72 71 14 fazan 51 51 20 kamenjarka 80 80 24

Od ostale divljači vrijedno je prisustvo šljuka u vrijeme seobe te neizbježna kuna bjelica, lisica, divlji golub, grlica i dr. Državno uzgajalište broj VII/16 "PLAVNIK". Nalazi se na otoku Plavnik neposredno uz obalu Cresa. Pristup ovom uzgajalištu je barkom s Cresa ili Krka. Ovaj nenastanjeni otok služio je stanovnicima Krka i Cresa za uzgoj ovaca. Na otoku je ustanovljeno uzgajalište divljači. Površina lovišta iznosi 850 ha i nema nelovnih površina. Divljač u lovištu

Vrsta divljači Kapacitet lovišta Brojno stanje (1999.) Godišnji plan odstrjela grla/kljunova

zec 80 - - kamenjarka 100 - -

Na području uzgajališta je uneseno petnaest grla jelena lopatara. Pored ovaca, od sitne divljači se zapažaju golubovi te šljuke pri seobi. Otok služi kao pribježište, ali i hranilište bjeloglavom supu koji na susjednom Cresu ima svoja stalna prebivališta, zaštićena kao ornitološki rezervat. Ribarstvo Ribarstvo na Krku ima stogodišnju tradiciju i to koćarenjem i ribarenjem s malim alatima. Na cijelom otoku ima oko 100 obrtnika ribara, a na području Grada Krka oko 40. Premda ono nije organizirano kao profesionalna djelatnost, ribarstvo u Gradu ima izuzetno značenje kao redovna ili dopunska djelatnost i kao specifična i kvalitetna turistička ponuda. Područje ispred otoka Krka – Kvarnerić je bogato područje plave ribe. Ulovljena plava riba izvozi se najviše u Italiju, a bijela ima dosta poteškoća u izvozu jer su ulovljene pojedinačne i relativno male količine. 1.2.6. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI PROMETNI SUSTAV


48


Kopneni promet Prometni sustav na području Grada Krka razvijao se na temelju trenutnih potreba minulih vremena, bez definiranih planskih podloga na razini otočnih potreba. Cestovni promet odvija se glavnom otočnom cestom koja zbog loših prometno-tehničkih elemenata, lošeg građevinskog stanja i niskog nivoa tehničkih standarda i sigurnosti ne zadovoljava potrebe stanovništva i turizma, osobito u ljetnoj sezoni. Zbog porasta registriranih vozila svih vrsta i povećanja turističkog prometa modernizacija i proširenje te ceste spada u prioritete. Lokalne ceste koje povezuju sva naselja na Krku u lošem su građevinskom stanju, njih bi trebalo redovito održavati, a na nekim opasnim linijama i modernizirati. Osnovnu mrežu na području Grada Krka čini sustav razvrstanih državnih, županijskih i lokalnih cesta, te nerazvrstanih cesta. Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (NN 143/02) na području Grada Krka nalaze se:

Državne ceste: D102 Šmrika(D8) – Krk - Baška D104 D102 – Valbiska (trajektna luka)

Županijske ceste: Ž5106 Vrh – D102 Ž5107 Kras (Ž5087) – D102 Lokalne ceste: L58085 Brzac – Milohnići – Poljica – Bajčići - Ž5106 L58086 L58085 – Linardići - Vrh (Ž5106) L58087 D104 – Škrbčići – L58086 L58088 Pinezići – D104 L58090 Vrh (Ž5106) – Krk (D102) L58091 Kornić – D102 D102 djelomično ima premalen profil i bez rubnika je. D104 je novija cesta dobrog profila, ali nedovoljne horizontalne i vertikalne signalizacije. Županijske i lokalne ceste imaju funkciju povezivanja naselja na prostoru Grada Krka. Opća ocjena je loše građevinsko stanje tih prometnica i nizak nivo tehničkog standarda i sigurnosti. Tehnički elementi, nagibi, nivelete, širine kolnika i nosivost, prvenstveno kod lokalnih cesta, ne zadovoljavaju standarde za javne ceste. Nerazvrstane ceste Od važnijih nerazvrstanih cesta najvažnija je vezna cesta kroz Nenadiće i Bajčiće. Sve ostale ceste, ulice, šumski i protupožarni putovi i prilazi nerazvrstane su ceste sa lošim prometno-tehničkim elementima: Nerazvrstane ceste povezuju sve ostale dijelove naselja, te sva ostala građevinska područja. Dio gradskih ulica je s nogostupima i kompletnom infrastrukturom, a dio bez. Većina cesta su vrlo uske (širine 3,0 do 4,0 m) te sa usponima i do 12% bez riješene odvodnje i vrlo slabe preglednosti. Prilazni putevi zaseocima, zgradama, morskoj obali, te šumski i poljski putovi su širine 3-4 m sa mjestimičnim proširenjima. Tehnički elementi su vrlo loši, održavanje je neredovito. Tehnički elementi, usponi, širine kolnika, raskrižja i odvodnja su različiti i ograničeni terenskim mogućnostima i već izgrađenim objektima i sadržajima. Sustav ulica i cesta nije pregledan, te su dijelovi naselja teže dostupni, a dio ulica ima slijepi završetak. Javni prijevoz Cestovni promet putnika obavlja «Autotrans» Rijeka, pogon Krk i to lokalne i općinske linije unutar otoka Krka i linije prema Rijeci, te liniju Baška-Zagreb. Pokrivaju 38 linija prema Rijeci u sezoni, a zimi za 30% manje. Tvrtka ima 21 voznu jedinicu, pa osim linijskog obavlja


49


i slobodni prijevoz, te 5.356 m2 prostora u centru grada (prostor za 10 – 12 autobusa) i zapošljava 44 osobe. Pomorski promet Trajektna povezanost održava se preko luka Valbiska–Merag, što omogućuje prijevoz robe i putnika glavnom otočnom cestom do otoka Cresa i Lošinja i Jadranske ceste. Promet putnika i vozila se posljednjih 10 godina povećao preko veze Valbiska-Merag. Trajekti na tim linijama su zastarjeli i treba ih modernizirati. Pomorski promet obavljaju manje putničke brodice i lokalni prijevoznici. Značajan promet ostvaruje se prema Plavniku i Rabu, ali i razne izletničke ture. Sezonski prijevoz putnika morem obavljaju prijevoznici (desetak manjih brodova) sa svojim brodovima. Luke su osposobljene za lokalni promet. Prema Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Županije Primorsko-goranske (NN 5/97) na području akvatorija Grada Krka postoji u funkciji javnog prometa luke otvorene za javni promet: - županijskog značaja - trajektna luka Valbiska - lokalnog značaja – luka Krk i luka Glavotok.

Luka otvorena za javni promet Valbiska se sastoji iz operativne obale, lučkog platoa, dijela obale i akvatorija za privez brodica, te dijela obalnog prostora predviđenog za daljnju izgradnju. Operativna obala sa rampom za trajekte je dužine 45 metara, dubine uz obalu 5 metara i kapaciteta priveza 2 trajekta. Ukupna dužina bočne razčlanjene obale je 55 metara i dubine 5 metara. Lučki plato zahvaća površinu približno 1 ha; obrađen je asfaltom kao cestovna prometnica. Zapadni dio luke je neizgrađena obala i koristi se za provizorne priveze brodice te ima kapacitet od 55 brodica. Dio obalnog prostora predviđenog za daljnju izgradnju nalazi se sa obje strane uvale gdje je predviđena gradnja još dvaju vezova za trajekte. Operativne obale su masivnog tipa gradnje od betona i u vrlo dobrom su stanju za uporabu. Luka je opremljena napravama za privez brodica, bokobranima, lučkim svjetlom i rasvjetom. Luka, također, ima priključak na cestovnu prometnicu, elektriku i telefon. U luci je u funkciji odvojeni sanitarni čvor, trgovina, ugostiteljski objekti i postaja za opskrbu gorivom cestovnih vozila.

Luka otvorena za javni promet Krk nalazi se u samom gradu. Luka se sastoji iz: 1. Lukobrana dužine 160 m koji ima funkciju zaštite luke. S vanjske strane

lukobrana je gradska plaža. 2. Zaštitni operativni gat dužine 40 m na kojem je organiziran privez 5 manjih

putničkih brodova. 3. Operativna putnička obala dužine 60 m na kojoj je organiziran privez 4 manja

broda. 4. Srednji gat dužine 40 m. To je operativna obala mješovite namjene (putničko-

ribarska). Korisna dužina gata je 15 m i služi za privez 1 broda. 5. Operativna obala – benzinska stanica za plovila dužine 25 m. Moguć je privez

1 broda, 1 brodice. 6. Operativna ribarska obala dužine 30 m. Služi za privez 1-2 broda. 7. Stalni vezovi – brodice (300 priveza. 8. Turistički vezovi (88). Stalni i turistički vezovi rješeni su na obalnim zidovima i gatovima na betonskim

stupovima i armiranobetonskim pločama sa klasičnom armaturom ili prednapregnutim betonom.Luka ima priljučak na cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku i telefon. Grad Krk pruža ostale usluge zadovoljavajućeg standarda.

Luka otvorena za javni promet Glavotok se sastoji iz operativnog gata dužine 25 metara, širine 8 metara, dubine uz gat od 2 do 4 metra te kapaciteta priveza 2 manja broda i 5 brodica u tranzitu. Operativni gat je masivne gradnje od kamena i betona i nije u dobrom


50


stanju za uporabu. Luka je opremljena napravama priveza i lučkim svijetlom. Nadalje, luka ima priključak na cestovnu prometnicu te mogućnost priključka na elektriku i telefon. U neposrednoj blizini luke nalazi se samostan Sv. Marije i kamp sa ugostiteljskim sadržajima. U lučkom području nalazi se mala lučica za brodice kapaciteta priveza 20 malih brodica. Lučica se sastoji iz malog lukobrana i obala za priveze provizorne gradnje od kamena suhozida. Uz lučicu se nalazi mali navoz za brodice. Postojeće luke posebne namjene-nautičkog i sportskog turizma su: Vela Jana, Sv. Fuska i Dunat. Odlukama Županijskog poglavarstva Primorsko-goranske županije o davanju koncesije za luke posebne namjene – luke nautičkog i športskog turizma “Sv.Fuska”, “Vela Jana” i “Dunat”, Vecla d.o.o. postaje ovlaštenikom predmetnih koncesija.

U luci nautičkog i sportskog turizma “Sv. Fuska” smješteni su vezovi sela Pinezić i Skrpčić te vezovi namjenjeni prihvatu brodica u nuždi. Okvirni broj postojećih vezova: 110. Postojeće stanje lučke infrastrukture rezultat je spontanog i neorganiziranog djelovanja korisnika uvale na uređenju vezova za svoje ribarske i sportske brodove i brodice i današnje organizirane brige o održavanju svih izgrađenih objekata infratrukture i suprastrukture. Elementi postojeće infrastrukture: cesta oko uvale, potporni zidovi i spremište ze lučku opremu, kosina za spuštanje i istezanje brodica, gat-operativna obala za ribarske i druge brodove, gat-za veće sportske brodice, obalni zid i obalna površina za privez manjih brodica, započeto nasipavanje lukobrana i pristaništa za ribarske brodove, veći broj manjih starih kamenih gatova (lošeg rasporeda i stabiliteta), postoji priključak samo na električnu mrežu.

U luci nautičkog i sportskog turizma “Vela Jana” smješteni su vezovi sela Linardić i Brzac te dva veza namjenjena prihvatu brodica u nuždi (jednodnevni privez). Okvirni broj vezova:110. Postojeće stanje lučke infrastrukture rezultat je spontanog i neorganiziranog djelovanja korisnika uvale na uređenju vezova za svoje ribarske i sportske brodove i brodice i današnje organizirane brige o održavanju svih izgrađenih objekata infratrukture i suprastrukture. Elementi postojeće infrastrukture i suprastrukture: četiri armiranobetonska gata na stupovima kapaciteta cca 80 vezova, mali gatovi kapaciteta 20 do 30 plovila, kosina za spuštanje i istezanje brodica, plato-obalna površina uređena u dužini od cca 80 metara, izgrađena spremišta za ribolovni pribor i opremu za plovila. Lučica je povezana cestovnom mrežom i nema priključke na infrastrukturnu mrežu.

U luci nautičkog i sportskog turizma “Dunat” smješteni su vezovi sela Kornić te vezovi namjenjeni prihvatu brodica u nuždi (jednodnevni privez), sidrište-ljetni vezovi (10 vezova) za plovila malog gaza (do 0,5m – gumenjaci), sidrište-ljetni vezovi (20 vezova) za plovila većeg gaza. Ukupni broj vezova: oko 100. Postojeće stanje lučke infrastrukture rezultat je ulaganja u izgradnju gata za pristajanje brodova te uređenje vezova i sidrišta za brodice stanovnika Kornića i ljetnih posjetitelja i obuhvaća: operativni stari kameni gat koji je dijelom pretvoren u privezište sportskih brodica, betonska obala za privez manjih brodica kapaciteta 30 plovila, kosina za spuštanje i istezanje brodica, plato-obalna površina. Lučica je povezana cestovnom mrežom, ima priključak na vodovodnu i električnu mrežu, a priključak na telefonsku mrežu je u blizini.

Luka posebne namjene- brodogradilište je: brodogradilište Krk. Odlukom Županijskog poglavarstva Primorsko-goranske županije o davanju koncesije za brodogradilišnu luku brodogradilišta “Krk”, Brodogradilište “Krk” d.d., Lukobran 10, Krk dobiva ovlaštenje za daljnje korištenje luke posebne namjene - brodogradilišnu luku Brodogradilišta Krk. Brodogradilište Krk, uz popravak manjih brodova do duljine 22 m, ima i uslužne djelatnosti kao što su trgovina nautičke opreme, ronilački centar i mali lokal. Tvrtka ima oko 5000 m2 prostora na kojoj je izgrađena jedna hala i radionice te 5–6 vezova. Ostale postojeće lučice i privezišta na prostoru Grada Krka su: Portopižana, Čavlena, Torkul i privezište na Košljunu. Portopižana ima postojećih vezova 37. Čavlena se koristi za privez brodica domaćeg stanovništa (cca 25 vezova).


51


Torkul se koristi samo u ljetnim mjesecima kao privez. Privezište-gat za manje brodove na Košljunu koristi franjevački samostan Navještenja Marijina. Postojeći gat ima 3-4 veza i omogućava ograničeno iskrcavanje putnika i tereta. Postojeće privezište je jedini pristup na Košljun. Zračni promet Područje Grada Krka koristi postojeću zračnu luku na sjeveru otoka Krka. SUSTAV TELEKOMUNIKACIJA I POŠTE Telekomunikacijski sustav dio je integralnog sustava Republike Hrvatske, te će se na taj način vjerojatno razvijati u skladu s općim mogućnostima. S obzirom da su PTT, radio – difuzni i informatički sustavi veza gotovo zanemarivi «potrošači» prostora, možemo smatrati da će oni bez većih konflikata u prostoru normalno pratitit razvoj otoka u cijelini, posebice turističkih potreba. Na prostoru Grada Krka telekomunikacijska infrastruktura je u potpunosti digitalizirana i zadovoljavajuća u pružanju usluga korisnicima, kako svojom kapacitivnošću tako i sa kvalitetom. U radu je šest (6) lokalnih centrala – udaljenih pretplatničkih stupnjeva (u daljnjem tekstu UPS), povezanih optičkim sustavom prijenosa na lokalnu centralu tipa AXE Krk u Krku. Izgrađeni optički sustav, svojom kvalitetom i velikim brzinama prijenosa omogućuje povezivanje lokalnih centrala na višu prometnu ravninu. Također, sustav ima funkciju magistralnog povezivanja ostalih komutacija na prostoru Županije, a dio je i izgrađenog međužupanijskog prstenastog povezivanja komutacijskih čvorova. Pristupna telekomunikacijska mreža na području Grada Krka, ugrađena je većim dijelom u cijevi distributivne kabelske kanalizacije uz odgovarajući broj rezervnih cijevi. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u pravilu sa zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima postavljenim po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima nisko-naponske elektro-energetske mreže. Lokalna centrala tipa AXE Krk, smještena u mjestu Krk, ima kapacitet 1792 telefonska priključka i od toga je u radu 86% kapaciteta. Također, na centralu Krk može se priključiti 278 ISDN priključaka, a od toga je 85% kapaciteta u radu. Pristupna mreža izgrađena je većim dijelom suvremenim telekomunikacijskim kabelima uvučenim u cijevi distributivne kabelske kanalizacije. Kapacitet izgrađene pristupne mreže je 4250 pretplatničkih parica. 65% izgrađenog kapaciteta je u radu, dok ostali kapacitet je u rezervi. Lokalna centrala, udaljeni pretplatnički stupanj Dražica, smješten u naselju Dražica, ima kapacitet 512 telefonskih priključaka a u radu je 91% izgrađenog kapaciteta. Na UPS Dražica moguće je priključiti 48 ISDN priključaka, a u radu je 70% izgrađenog kapaciteta. Kapacitet pristupne mreže ovog UPS-a iznosi 1300 pretplatničkih parica i u radu je 60% kapaciteta. 40% izgrađenog kapaciteta odnosi se na rezervne pretplatničke parice u pristupnoj mreži. Udaljeni pretplatnički stupanj Kornić, smješten u mjestu Kornić kapaciteta je 384 telefonskih priključaka. U radu je 75% izgrađenog kapaciteta. Kapacitet ISDN priključaka je 15 priključaka, a iskoristivi kapacitet je 80%. Izgrađeni kapacitet pristupne mreže UPS-a Kornić je 1080 pretplatničkih parica a u radu je 47% kapaciteta. 53% izgrađenog kapaciteta odnosi se na rezervne pretplatničke parice u pristupnoj mreži. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u potpunosti sa zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima postavljenim po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima nisko-naponske elektro-energetske mreže. UPS Kornić pruža telekomunikacijske usluge korisnicima u mjestima Kornić, Muraj i Lakmartin.


52


Udaljeni pretplatnički stupanj Vrh u mjestu Vrh kapaciteta je 256 telefonskih priključaka. Kapacitet u radu iznosi 86%. UPS Vrh ima mogućnost priključka 30 ISDN priključaka a u radu je 50% kapaciteta. Pristupna mreža kapaciteta je 500 pretplatničkih parica a u radu je 66% kapaciteta. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u potpunosti sa zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima postavljenim po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima nisko-naponske elektro-energetske mreže. UPS Vrh pruža telekomunikacijske usluge korisnicima u mjestima Vrh i Salatići. Udaljeni pretplatnički stupanj Bajčići kapaciteta je 256 telefonskih priključaka. U radu je 60% izgrađenog kapaciteta. Na UPS Bajčići moguće je priključiti 15 ISDN priključaka a u radu je 54% izgrađenog kapaciteta. Pristupna mreža UPS-a Bajčići kapaciteta je 500 pretplatničkih parica. U radu je 58% izgrađenog kapaciteta pristupne mreže a telekomunikacijske usluge pružaju se u mjestima Bajčići i Brusići. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u potpunosti sa zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima postavljenim po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima nisko-naponske elektro-energetske mreže. Udaljeni pretplatnički stupanj Milohnići nalazi se u mjestu Milohnići. Izgrađeni kapacitet iznosi 256 telefonskih priključaka a u radu je 78% kapaciteta. Na UPS Milohnići moguće je priključiti 16 ISDN priključaka a u radu je 63% kapaciteta. Kapacitet pristupne mreže UPS-a Milohnići iznosi 900 pretplatničkih parica a u radu je 50% izgrađenog kapaciteta. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u potpunosti sa zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima postavljenim po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima nisko-naponske elektro-energetske mreže. UPS Milohnići pruža telekomunikacijske usluge u mjestima Milohnići, Brzac, Glavotok i Linardić. Udaljeni pretplatnički stupanj Pinezići smješten u mjestu Pinezići kapaciteta je 384 pretplatničkih priključaka. U radu je 63% izgrađenog kapaciteta. Moguće je također priključiti 30 ISDN priključaka a 52% tog kapaciteta je u radu. Pristupana mreža UPS-a Pinezići kapaciteta je 600 pretplatničkih parica. U radu je 60% izgrađenog kapaciteta. Poštanski uredi na području Grada Krk su u Krku i Korniću i zadovoljavaju potrebe. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE Vodoopskrba Vodoopskrbom otoka Krka upravlja «Ponikve» trgovačko komunalno društvo d.o.o Krk u čijem vlasništvu osim Grada Krka sudjeluju općine s područja otoka Krka i Hrvatske vode. Grad Krk sudjeluje u vlasničkoj strukturi s oko 21%. Grad Krk snabdijeva se iz vodoopskrbnog sustava otoka Krka. Vodoopskrbni sustav otoka Krka pokriva područje Grada Krka i općina: Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik. Taj sustav koristi izvore: Ponikve (85 l/s), Jezero (0-40 l/s), Bašćanska dolina (25 l/s), Vrbničko polje (0,2-3 l/s), Dobrinj (0,2-2 l/s) te akumulacija Tribalj (40 + 40 l/s) odnosno sveukupno 195 l/sek kolika je sada i potrošnja na otoku Krku. Vodoopskrbni sustav grada Krka obuhvaća akumulacijsko jezero Ponikve ukupne površine 40 km2 u čijoj blizini se nalaze dva glavna izvorišta Vela i Mala Fontana iz kojih se vodom osiguravaju potrebne količine vode za stanovništvo grada Krka. Radi stvaranja stalne akumulacije 1986 god. je izgrađena brana čime se povisila razina podzemne vode i povećala izdašnost izvora na cca. 130 l/s. Prema sadašnjim podacima procjenjuje se izdašnost izvora na maks. 350 l/s. Iz izvorišta Ponikve se prema zadnjim analizama u ljetnim mjesecima crpi oko 100 l/s, a u iznimnim situacijama i 130 l/s.


53


Svi ovi podaci ukazuju da se iz ovog izvorišta mogu osigurati dovoljne količine vode i za naselja koja još nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu. Za naselja na području Šotoventa trenutno ne postoji vodoopskrbna mreža pa se potrebe za vodom rješavaju individualno vlastitim cisternama. Problemi su najizraženiji u ljetnim mjesecima kada u jeku turističke sezone zbog povećane potrošnje i nedostatnih oborina komunalno poduzeće mora dovoziti vodu auto-cisternama do krajnjih korisnika. Isti problemi postoje i na području naselja Lakmartin koje također nije integrirano u sustav vodoopskrbe. Odvodnja Kanalizacijski sustav grada Krka je definiran kao razdjelni sustav odvodnje, međutim na pojedinim mjestima se upuštaju i oborinske vode u kanalizaciju što ne predstavlja adekvatno zbrinjavanje oborinskih voda. Na taj način postojeći kanalizacijski sustav prikuplja sve vrste otpadnih voda. Pročišćavanje otpadnih voda također nije do sada riješeno na primjeren način za grad Krk. Okolna mjesta nemaju uređaje za pročišćavanje te sanitarno-otpadne vode prikupljaju individualno u septičke jame koje se manje više prazne na deponiji «Treskavac». Kanalizacijski sustav grada Krka trenutno je podijeljen na istočni i zapadni dio. Pod istočnim sustavom se podrazumijeva izvedena kanalizacija na lokaciji hotelskog kompleksa Dražice u sklopu čega se nalazi postojeća taložnica, te kanalizacija kampa Politin. Na zapadnom dijelu izveden je kanalizacijski sustav u užoj gradskoj jezgri u sklopu čega su izvedene glavna crpna stanica “Porat” i sekundarna crpna stanica“Sunčani sat”. Zapadnom sustavu pripadaju i interna kanalizacija unutar kampa “Ježevac” sa crpnim stanicama “Ježevac 1” i “Ježevac” gdje se ujedno nalazi i podmorski ispust za cijeli zapadni dio kanalizacijskog sustava. Sanitarno potrošne otpadne vode izvedenog sustava zapadnog dijela Krka spojene su na C.P. “Porat” kao glavnu crpnu postaju koja preko tlačnog cjevovoda prebacuje te otpadne vode dalje prema izvedenom ispustu u more, na lokaciji Ježevac. Na taj ispust spojena je također cijela kanalizacija kampa Ježevac. ENERGETSKI SUSTAV Elektroopskrba Na području Grada Krka sveukupna godišnja potrošnja energije iznosi 236 TJ ili 6.300 tona ekvivalentne nafte, od čega u: industriji 300; prometu 1.000; i u općoj potrošnji 5.000 tona ekvivaletne nafte. Struktura korištenih energenata je: tekuća goriva 60% (3.700 t nafte), električna energija 27% (20 GWh), drva 7% (2000 m3) i 6% plina (400 tona). Ukupna godišnja opća potrošnja energije u kućanstvu i uslužnom sektoru (bez industrije i transporta) iznosila je oko 210 TJ ili 5.000 tona ekvivalentne nafte što čini oko ¼ te potrošnje otoka Krka. Potrošnja te energije po stanovniku na području Grada Krka iznosi oko 38 GJ ili 0,91 tonu ekvivalentne nafte godišnje što je oko 41% više od prosjeka Primorsko-goranske županije. Najveća količina potrošene energije je u samom gradu Krku (oko 92%), a prestalo otpada na ostala mjesta. Takva potrošnja uvjetuje troškove energije po stanovniku od oko 2.730 kuna godišnje ili pak na razini Grada od oko 15 milijuna kuna. U potrošnji energije najveći udio imaju kućanstva (55%), zatim sektor usluga (42%) i ostalo (4%). Struktura korištenih energenata u općoj potrošnji je 2.400 tona tekućih goriva, oko 19.000 MWh električne energije, oko 2.000 m3 drva i oko 400 tona plina. Područje Grada Krk pokriveno je u potpunosti električnom mrežom, a električne energije za sadašnje potrebe ima dovoljno. Električnom mrežom pokrivena su sva naselja, a opskrba se obavlja preko vodova na Krčkom mostu te od Crikvenica na Šilo i na trafostanicu 110/20 (110/35) kW u Gabonjinu i preko Dunata podmorskim kabelom na otoke Rab i Cres.


54


Nafta Kućanstvima troše 2.700 tona ekvivalentne nafte što daje prosječnu potrošnju po jednom kućanstvu od 1,4 tone ekvivaletne nafte što je za 21% više od prosjeka Županije. Energija se koristi za: grijanje 63%, pripremu tople vode 18%, kuhanje 7% te 14% za netoplinske namjene. Struktura te potrošnje je: električna energija 37%, nafta 32%, drvo 22% i plin 9%. Ukupni troškovi energije u domaćinstvima su oko 8 mln kuna, a sa troškovima prijevoza oko 12 mln kuna. Troškovi energije po stanovniku u kućanstvu su nešto niži od ranije iskazanih uključivši prijevoz i iznose oko 2.200 kuna godišnje. Sektor usluga troši oko 2.300 tona uvjetne nafte što je dvostruko više od prosjeka Županije. Ovaj sektor koristi slijedeće izvore energije: tekuća goriva 41%, električna energija 55%, kruta goriva 1% i plinovita 3%. Namjena ove energije je: gospodarska aktivnost 88%, a ostalo je potrošnja u javnim institucijama. Na ukupnu opću potrošnju energije treba dodati potrošnju u industriji od 300 t i 1.000 t u sektoru prijevoza, tako da se na području grada Krka godišnje potroši sveukupne energije od oko 6.300 t ekvivalentne nafte. Struktura te potrošnje po namjeni je slijedeća: kućanstva 43, turizam 20, promet 16, javne institucije 3, trgovini 3, industriji 5 i u ostalim subjektima 10%. Potrošnja energije je relativno visoka u usporedbi s Županijom (specifična potrošnja po stanovniku veća za 21%, a u sektoru usluga dvostruka). Osim toga, struktura potrošnje energenata je nepovoljna i uslijed ukupnog nepovoljnog stanja energetike na području Županije. Opskrba plinom Na području Grada Krka ne postoji mreža opskrbe plinom pa opskrbu plinom obavlja trgovina plinskim bocama. Izgradnjom plinovoda Pula-Delnice-Karlovac bit će moguće osigurati sustavnu opskrbu – prirodnim plinom. 1.2.7. POSTUPANJE S OTPADOM Uklanjanje otpadnih voda, odvoz i zbrinjavanje komunalnog i krupnog otpada na području Grada Krka obavlja trgovačko poduzeće “Ponikve” d.o.o. Krk. Otpad s područja Grada i cijelog otoka Krka odlaže se na području Općine Vrbnik na lokaciji "Treskavac" prema Programu mjera za postupanje s otpadom u Republici Hrvatskoj 2004. godine. Pokazatelji o stanju službenog odlagališta «Treskavac» prema istom Programu pokazuju da zauzima površinu od 7,0 ha, da je početak odlaganja otpada 1975. godine, procjena odloženih količina otpada iznosi 40 000 t, te da se nalazi u krajoliku vrtača. Prostornim planom Županije na području današnjeg odlagališta Treskavac je predviđena transfer stanica za područje otoka Krka. Transfer stanica je prostor na kojem se komunalni otpad sabija (kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Ona u pravilu sadrži i manje reciklažno dvorište (prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada kao npr. ambalažni otpad). Količine i sastav komunalnog otpada na području Grada Krka variraju prema dobi godine, pa najveće količine otpada nastaju u dva ljetna mjeseca (srpanj, kolovoz), dok su u ostalim mjesecima manje, a u zimskim minimalne. Olupine automobila, kućanski aparati, televizori i sl. se nekontrolirano odlažu na pozicijama uz samu cestu ili odlaže zajedno s komunalnim otpadom. Otpad od održavanja nasada, otpad iz kuhinja i domaćinstava, kao i sav organski otpad koji podliježe truljenju i prirodnom raspadanju ne sakuplja se organizirano već se uglavnom koristi za direktno kompostiranje na vlastitom zemljištu ili kao stočna hrana. Neopasni otpad javlja se u manjim količinama i odlaže se na odlagalište komunalnog otpada.


55


Od opasnog otpada u značajnim količinama javljaju se otpadna ulja motornih vozila i plovila, otpadni olovni i drugi akumulatori za vozila i plovila, kao i manje količine boja, lakova i otapala. Javljaju se također i izvjesne količine istrošenih baterija. Uglavnom nema organiziranog sakupljanja otpadnih ulja i najveći dio na razne načine dospijeva u tlo ili more. Baterije, boje i lakovi nekontrolirano se odbacuju kao komunalni otpad. Otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta na području Grada krka su u Korniću, u Lakmartinu, na ulazu u Krk iz pravca Punat, ulaz u Krk iz pravca Omišlja. Na razini županije donesen je Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije (SN 34/04). 1.2.8. ZAŠTITA PROSTORA 1.2.8.1. Prirodna baština Područje Primorsko-goranske županije odlikuje se velikim bogatstvom, raznolikošću i vrijednošću prirodne baštine. Područje Krka je u tom smislu u samom vrhu po vrijednosti prostora u Hrvatskoj. Raznolikost krškog krajobraza, razvedenost morske obale, izloženost buri, ali i blagim maritimnim utjecajima, bujičasti površinski tokovi, plodno tlo i šume kao i kamenjar, neke su od osobitosti ovog otoka. Do danas je na području Primorsko-goranske županije Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno 29 vrijednih dijelova prirode. Zaštićeni dijelovi prirode svrstani su po kategorijama s određenim režimima zaštite, a ovdje se navode oni dijelovi prirodne baštine zastupljeni na području Grada Krka: • Posebni rezervat ŠUMA HRASTA CRNIKE NA GLAVOTOKU Na samom rtu Glavotok, neposredno uz more, smještena je nedaleko poznatoga franjevačkog samostana Sv. Marije vazdazelena šuma hrasta crnike (Quercus ilex). Ona po svom sastavu potpuno odudara od listopadne šume koja se na nju prirodno nadovezuje s istočne strane rta. Šuma crnike zauzima 1,84 ha i od okolnog terena omeđena je suhozidom. Utvrđeno je da je ta šuma uzgojena sadnjom, dakle nije samonikla. Prosječna starost danas joj iznosi 126 godina, a visina stabala hrasta crnike je oko 12 metara. Detaljnjim fitocenološkim istraživanjima utvrđeno je da sastojina pripada zajednici crnoga jasena i hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) i to njezinoj varijanti krajnjega sjevernog areala kojoj nedostaju brojni elementi tipične zajednice. Šuma promatrana s prilazne ceste Glavotoku ili s mora, izgleda kao gust vazdazeleni otok. U sloju drveća se osim crnike nalazi i pokoje stablo crnoga jasena, kojeg ima mnogo više u sloju grmlja. U ovom sloju je i nešto grmova lovora, a posebno je bujan podrast bodljikave veprine (Ruscus aculeatus) koji vrlo gusto zastire površinu šume ispod stabala. Na ovom području također se može uočiti skupina povijuša crvene tetivke (Smilax aspera), a u prizemnom sloju strani broć (Rubija peregrina), talijanski kozlac (Arum italicum) i drugi. Posebno je zanimljiv svijet gljiva jer se ovdje nalaze i neke rijetke sredozemne vrste. Prema obali mora zasađeno je nekoliko stabala crnoga bora (Pinus nigra). Oni dopunjavaju raznolikost šumskog svijeta, ali slabo napreduju jer im vjerojatno ne odgovara stanište neposredno uz more. S južne i jugoistočne strane ove sastojine smješteni su slikoviti vrtovi i maslinici koji pripadaju franjevačkom samostanu, a s istočne strane teren je obrastao listopadnom šumom bijeloga graba i hrasta medunca uobičajenoj za ovaj dio Krka. Do zaštićene šumske sastojine


56


može se doći putem uz obalu mora od autokampa ili od samostana franjevaca. Na njihovom imanju je zanimljivo staro slikovito stablo pinije (Pinus pinea) uz obalu mora. • Park šuma OTOČIĆ KOŠLJUN U PUNTARSKOJ DRAGI Otočić je zaštićen kao park šuma i odlikuje se bujnom i raznolikom prirodom. Ukupno je do sada pronađeno 389 vrsta koje su udružene u biljne zajednice6. Stoljetna šuma hrasta crnike pokriva 44.758 m² ili oko 65% površine otočića. Proučavanjem fitocenološkog sastava utvrđeno je da šuma pripada eumediteranskoj vazdazelenoj zajednici hrasta crnike icrnoga jasena (Orno-Quercetum ilicis) koja inače obrasta samo malene dijelove Krka. Crnike su danas stoljetnih dimenzija, a pojedini primjerci dosežu visinu i do 15 metara. Crni jasen (Fraxinus ornus), druga znakovita vrsta također je čest, ali visinom ne premašuje crniku. Zanimljivost košljunske šume je i obilno pojavljivanje lovora (Laurus nobelis) koji je ponegdje razvijen u obliku pravog stabla, a obilan je i u podrastu. Obilje lovora ukazuje na dublja, očuvana i vlažnija tla. Na Košljunu se u sastavu šume pojavljuje i hrast medunac (Quercus pubescens), javor klen (Acer campestre) i javor šestil (Acer monspessulanum), a ti listopadni predstavnici možda ukazuju na prvotne listopadne značajke šume. Od penjačica ili lijana osobito je važna vazdazelena ruža (Rosa sempervirens), jer čini svojstvenu vrstu zajednice. U sloju niskog rašća najčešće su bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), bršljan (Hedera helix) koji na pojedinim mjestima pokriva čitavu površinu tla. Na nekim mjestima obilno rastu lišajevi (Cladonia sp.) i mahovina od kojih se može spomenuti vrstu Homalothecium lutescen. Šumska staništa otočića bogata su gljivama. Do sada je zabilježeno 151 vrsta gljiva od kojih su uočene martinčica (Clitocybe geotropa), hrastova kokica (Sparassis laminosa), kestenova žljebovica (Gyroprus castaneus), vještičje srce (Clathrus ruber) te otrovne vrste: ludara (Boletus satanas), maslinova zavodnica (Omhalotus olearius), olovasta rudoliska (Entoloma sinuatum), panterova muhara (Amanita pantherina) i mnoge druge. Bogato je zastupljena skupina kružoliski (Tricholo mataceae) te lignikolne vrste, osobito one na crniki. Neke biljne zajednice na otočiću su prirodne, a druge antropogeno uvjetovane. Tako je na obalnim grebenima što ih tvore kredni vapnenci, te na niskim obalama koje su pod utjecajem plime i oseke, prirodna vegetacija halofilnih staništa. Zastupljena je zajednicom cakleljače (Salicornia sp.) te uskolisne mrižice (Limonium angustifolium). Na njih se naslanja vegetacija halofilnih oštrih sitova (Juncus acutus, Juncus maritimus) i zaslanjenih vlažnih livada. Na starim zidovima zanimljiva je vegetacija s mesnatim pupčićem (Umbilicus horizontalis). Od antropogeno uvjetovanih zajednica prisutne su na otoku Košljunu neke korovne zajednice na obradivim površinama kao i ruderalne zajednice, dok je vegetacija livada zauzela tek male površine. 1.2.8.2. Kulturna baština7

U segmentu zaštite graditeljske baštine, otok Krk označen je kao kompleksno spomeničko područje, što znači najgušću zastupljenost vrhunskih spomenika kulture svih vrsta i razdoblja unutar karakterističnog krajobraza. Pregled postojeće registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području Grada Krka:

6 Izvor podataka fra Berard Barčić: "Flora i vegetacija otočića Košljuna" 7 Izvor: Elaborat Kulturno-povijesno nasljeđe Primorsko-goranske županije – Otočko područje


57


A. Hidroarheološke i arheološke zone i lokaliteti 1. zona priobalnih voda od uvale Čavlena do uvale Sepen Na tom području utvrđena su razasuta nalazišta rimskih arheoloških predmeta. Pretpostavlja se da je tim područjem vodio morski put i prijelaz na otok Cres. 2. zona priobalnih i prilaznih voda od uvale Mala Jana do uvale Mali Bok Na ovom području utvrđeni su razasuti pojedinačni arheološki nalazi. 3. zona priobalnih i prilaznih voda Krčkog zaljeva do Crkvine punte Na ovom području nalaze se uz obalu važni nalazi rimskog Curicta-Krka, te se u vodama uz ovu obalu nailazi na pojedinačne i grupne ostatke arheoloških predmeta, naročito amfora. Obzirom na rimsko naselje pretpostavka je da se može naići na podvodne ostatke pristaništa. 4. grad Krk (čitav grad unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.) 5. polje Kimp: ruševine «kaštela» (kasnosrednjovjekovnog ladanjskog kompleksa); ruševine srednjovjekovne kapele sv.Jelene; ruševine srednjovjekovne crkvice sv.Anastazije 6. Lizer: kompleks napuštenog seoskog naselja 7. Puntarska draga: 7.1. Trojna (grobne gomile iz liburnskog doba); 7.2. Prvo more (prostrani kasnoantički-ranobizantski arheološki lokalitet); 7.3. Sv. Dunat (crkvica osebujnog arhitektonskog stila izgrađena tijekom 12.st. u blizini starijeg ruralnog naselja) 8. Prniba: 8.1. Sv.Vid (ruševine srednjovjekovne crkvice); 8.2. Sv.Toma (arheološki lokalitet iz antičko-ranokršćanskog i srednjovjekovnog doba); 8.3. Sv.Danijel. 9. Uvala Torkul (arheološki lokalitet iz antičkog doba) 10. Uvala sv.Fuska (ostaci rimskog gospodarsko-stambenog kompleksa s pripadajućom nekropolom i ranokršćanskim oratorijem) 11. Polača (ruševina kasnosrednjovjekovne kuće u blizini napuštenog naselja kod Linardića) 12. kod sela Bajčić (prapovijesna gradina) 13. «Kostrij» kod Kornića (prapovijesna gradina) 14. «Zagrajine» u drmunu Svilov na rubu Ponikve (prapovijesna gradina- najveće prapovijesno naselje na otoku); u blizini ceste postoji nekoliko većih prapovijesnih grobnih gomila 15. Sv.Juraj (ruševina srednjovjekovne crkvice u istoimenoj uvali) 16. Sv.Nikola (ruševina srednjovjekovne crkvice na uzvisini iznad uvale Valbiska) 17. Sv.Krševan (crkva u obliku trolista iz XII. stoljeća, podignuta nad neistraženim antičkim ili ranokršćanskim kompleksom, nedaleko od uvale Čavlena) 18. Ponikve: 18.1. Sv.Jakov (ruševine srednjovjekovne crkvice s malim naseljem); 18.2. Sv.Silvestar (srednjovjekovna arheološka zona) 19. Sv.Nikola u Brautovcima (Kornić) (kasnosrednjovjekovna kapela pretvorena u kuću) 20. Sv.Marina (ruševine srednjovjekovne kapele) 21. Sv.Petar (porušena srednjovjekovna crkva, tragovi temelja u iskrčenoj ledini uz cestu Krk-Vrh) 22. Sv.Sergije nad Brusićima (tragovi ranosrednjovjekovne kapele s grobljem) B. Povijesna graditeljska cjelina: 1. Urbana cjelina - Krk (reg. 108/1-1965) Krk je jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta na čitavom Kvarneru, a od IV. stoljeća je i sjedište biskupa. Na pronađenom natpisu s početka IV. st. Krk se naziva


58


"Splendissima civitas Curictarum". Naš naziv dolazi od rimskog imena (Curicum, Curicta), dok je mlađi naziv Vecla-Vegla-Veglia (u značenju "Stari grad"), stvorio srednjovjekovni romanizam. Počeci Krka javljaju se još u prethistoriji. Grad je urbaniziran u antici, a u doba rimske dominacije imao je municipalno uređenje i bio opasan bedemima, koji su tijekom srednjeg vijeka obnavljani i proširivani. U svom tlocrtu sačuvao je većim dijelom rimsku urbanističku osnovu s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom (Cardo - Decumanus). Nakon što su iza 9. godine po Kristu pokorili Ilirik te zavladali gradom Krkom, Rimljani su zatekli organizirani grad. Gradska zidine podignute još u predrimsko doba uspjele su se zadržati na istom mjestu. Gradska vrata u zidinama, određivala su i unutarnji raspored grada. Rimljani su imali svoju vlastitu shemu tlocrta grada koju su kod osvojenih gradova prilagođavali danoj situaciji. Bio je određen raspored ulica, trgova, mjesto za hramove, terme, kazalište, trkališta itd. Zidine su imale bolje utvrđena mjesta - kule, koje su bile nad svim vratima, ulazima u grad. Do danas sačuvana obrambena mjesta su: Kaštel na Kamplinu (Obrambena četverokutna tvrđava za zaštitu luke. Od četiri kutne kule do danas su sačuvane tri. Kaštel je u vlasništvu Krčke biskupije. U lapidariju Kaštela se čuva kameni natpis iz 1. stoljeća nove ere.), Kula na obali (šesterostrana kula - jugozapadna utvrda u luci s uklesanom godinom izgradnje 1407. i imenom Mikule (Nikole) Frankopana) i Vijećnica na trgu (kula nad velikim vratima je četverokutna kula koja ima prizemlje i dva kata, a datira iz druge polovice 15. stoljeća. Zidine vijećnice krasi kameni brojčanik velikog sata.) Grad je imao četvero, dobro kontroliranih vrata: Pizanska vrata, Velika vrata, Gornja vrata, Mala vrata. Ulica koja se spušta od Gornjih vrata do Biskupskog dvora i dijeli grad na istočnu i zapadnu polovicu je zapravo rimski Cardo. Ulica koja spaja Pizanska vrata s glavnim trgom, na kome su bila i glavna gradska vrata i dijeli grad na sjevernu i južnu polovicu je ustvari rimski Decumanus. Unutar gradskih zidina i na istim ulicama Krk živi više od dvije tisuće godina. Gotovo su sve građevine vrlo stare, premda većina nije sačuvala izvorni izgled i strukturu, već su više puta rekonstruirane, dograđivane i pregrađivane. Ipak se s pravom može reći da je Krk unutar zidina u cjelini spomenik kulture. Starom jezgrom dominira kompleks katedrale Uznesenja Marijina (Trobrodna bazilika koja postoji od osnutka Krčke biskupije u starokršćansko doba, ali je doživjela mnoge pregradnje i danas je povezana s crkvom Sv. Kvirina; u Katedrali je ostao sačuvan romanički portal, barokni glavni oltar, renesansni amboni i nadgrobne ploče krčkih biskupa iz 14. i 16. stoljeća; u tri male kapele čuvaju se brojne sakralne umjetnine), a uz nju je crkva Sv. Kvirina (dvoetažna romanička građevina sagrađena u 10. i 11. stoljeću, u 13. je stoljeću prislonjena na pročelje Katedrale; sv. Kvirina obilježava sjajan renesansni zvonik s arkanđelom visine 50 metara). Na vrhu krčkog brežuljka uz gornja gradska vrata smjestila se crkva i samostan te crkva Majke Božje od Zdravlja koja je nekad bila benediktinska (ranoromanička trobrodna bazilika). Tu je i samostan benediktinki, vjerojatno iz početka XIII. st. Nedaleko od nje nalazi se franjevački samostan i jednobrodna crkva Sv. Franje iz XIII. st. Crkva je građena u stilu gotike sa zvonikom kvadratnog krova. Izvan gradskih zidina bila su još dva samostana. Među spomenicima ističu se: Frankopanski kaštel te mnoge druge građevine: biskupski dvor te nekoliko palača s romaničkim, gotičkim, renesansnim i kasnijim stilskim elementima, čiji su vlasnici bili hrvatski i talijanski plemići, a koji gradu Krku daju izuzetno veliku spomeničku vrijednost i značaj. 2. Ruralna sredina: - Brzac (reg. 07-436/1-1971) – Linardići (reg. 07-437/1-1971) – Milohnići (reg. 07-438/1-1971)


59


Brzac, Linardići i Milohnići su povijesne seoske cjeline čiji se postanak vezuje uz migraciju Hrvata sa Velebita u XV st., mada je moguće da su i starija. To su blago zbijena naselja stočarsko-poljoprivrednog tipa, karakteristične organizacije prostora gdje su u sklopu okućnice stambeni i gospodarski objekti zajedno. Uz stambene objekte su karakteristične štalice građene kamenom u suhozidu mošune, s pred prostorom za mužnju - magarom. Od poljoprivrednih objekata važna su gumna, prostori za vršenje žita. Arhitektonske karakteristike sela su kamene kuće prizemnice ili katnice s horizontalnom podjelom prostora na gornji - stambeni i donji - gospodarski prostor - konoba, izbočine za krušnu peći na zabatima kuća, kameni svodovi na kojima počiva vanjsko stubište kuće. Stariji tip kuća ima drvenu platformu za ulaz u kuću što se smatra nalazom osobite vrijednosti. Prema organizaciji prostora, koja ukazuje na slavenski tip naselja, te prema gustoći arhitektonskih spomeničkih nalaza i prema organizaciji okoliša interpretiranim suhozidom, sela Brzac, Linardići, Milohnići su istaknuti reprezenti krčke seljačke kulture, a zbog gustoće etnografskih nalaza vrednuju se i kao etnografske zone. - Lakmartin Lakmartin je staro ribarsko selo smješteno na brdašcu između gradova Krka i Punta i ima bogatu povijest o čemu svjedoče pronadjeni pisani dokumenti. Kuće su stare više od 200 godina, a mjesto ima i vlastitu crkvicu. Lakmartin je bio jedan od centara glagoljaške pismenosti na ovom području. C. Graditeljski sklop 1. Civilne građevine - Krk: Frankopanski kaštel (reg. 03-120/3-1961). Frankopanski kaštel također je dio gradskih fortifikacija grada Krka. To je okrugla i kvadratična kula sa zidinama na Kamplinu. Kompleks je nastao u periodu od XII. do XV. st., i jedan je od rijetko očuvanih fortifikacijskih objekata. - Krk: Šesterokutna kula na obali (reg. 03-238/2-1961). Šesterokutna kula - bastion, sačuvana u polovici svoje originalne visine, građena je početkom XV. st. a dio je fortifikacije grada Krka. Na vanjskoj strani zapadnog zida, kao spolija, uzidana je nadgrobna rimska stela s naknadno uklesanim natpisom vjerojatno iz doba gradnje kule: "AN(NO) D(OMI)NI MCCCVII SEPTEMBR(I) DIE XV T(EM)P(O)R(E) D(OMI)NI CO(M)IT(I) NICH(OLA) I." - Krk: Gradski bedemi. Krk je još danas opasan zidinama koje potječu većinom iz rimskog i srednjovjekovnog doba. Donji sloj u zapadnom dijelu ovih zidina potječe iz predrimskog doba. Taj dio je građen iz velikih klesanih blokova koji nisu povezani mortom. Po kamenom natpisu pronađenom kod bivših gradskih vrata na moru, stručnjaci smatraju da su ilirska. Kasnija istraživanja (dr. A.Faber 1973.) pokazala su da ispod najstarijeg vidljivog sloja postoji još raniji ilirski sloj iz suhozida građen neklesanim kamenom. Tragovi ilirskog zida nađeni su na gornjim gradskim vratima te uz zapadni dio zidina. 2. Sakralne građevine - Krk: Katedrala (reg. 569-1956). Katedrala Marijina Uznesenja je najznačajniji arhitektonski spomenik grada Krka. Današnja trobrodna romanička crkva sagrađena je u XII. st. na mjestu trobrodne starokršćanske bazilike iz V.-VI. st. podignute na ostacima rimskih termi (A. Mohorovčić). Tijekom stoljeća više puta je obnavljana i dograđivana Uz sjeverni brod katedrale izgrađen je baptisterij s poligonalnom piscinom. Naročitog značaja su skulpturno bogatstvo kapitela 18 romaničkih stupova, romanički plastični dekor stepenica,


60


uzdignuta partija kora, renesansna drvena propovjedaonica, a u lijevom brodu je gotička pregradnja (Frankopanska kapela) iz XV. st. Od inventara u crkvi se nalazi i Frankopanska pala Madone u slavi (1475.god.), nadgrobne ploče krčkih biskupa iz XIV.-XVI. st., u sakristiji rezbareni ormari, i dr. U zgradi biskupije čuvaju se djela talijanskih majstora XVI. i XVII. st. i poliptih “Sv. Lucija”, rad Paola Veneziana donijet iz Baške. - Krk: Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja (reg. 03-237/2-1961). Crkva Blažene Djevice od Zdravlja nalazi se uz sjeverni dio gradskih zidina, na mjestu benediktinske opatije i crkve Sv. Mihovila. To je ranoromanička bazilika građena između X. i XII. st., pregrađivana više puta. U XVIII. st. je barokizirana, ali u svojim osnovnim karakteristikama - bazilikalnost, ritam stupova, tehnika gradnje, mali i pravilni oblici kapitela, sačuvala je do danas svoj romanički izgled. Na bočnom oltaru je slika Bogorodice s djetetom iz XVI. st. - Krk: Crkva Sv. Kvirina (reg. 568-1956). Crkva Sv. Kvirina romanička je bazilika iz XII. stoljeća. Priljubljena je uz zapadno pročelje katedrale u pravcu sjever-jug. To je pravokutna dvokatna građevina (donja i nešto mlađa gornja crkva). Gornji kat crkve je trobrodan, a lijevi brod prizemlja služi kao prolaz uz pročelje katedrale koincidirajući vjerojatno s potezom rimskog carda. U desnoj apsidi gornje crkve ima ostataka gotičkih fresaka. Građevina je monumentalnog sklada u ritmizaciji unutarnjeg prostora, i u plastičnoj, tipičnoj romanskoj obradi vanjskog plašta, koji su ostali u izvornom obliku. Ovaj tip arhitekture je i kod nas vrlo rijedak i zato vrlo značajan spomenik arhitekture. - Krk: Crkva Sv. Lucija - Krk: Crkva Sv. Lovro (van grada) - Crkva Sv. Mikula - Košljun: Samostan Sv. Marija (reg. 03-211/1-1961). Otočić se nalazi u Puntarskoj dragi, 800 m od luke Punat. Nastanjen je od rimskog doba. U XII. st. na otok dolaze benediktinci, koji osnivaju benediktinsku opatiju. Benediktinska opatija 1447. god. dolazi u posjed franjevaca (na osnovi frankopanske darovnice). Iz VIII. st. potječu natpisi i kameni kapitel sa signaturom ANDREA (u košljunskom lapidariju). Kompleks samostana s crkvom skladno je ukomponiran u okolinu. Sastoji se od zgrade samostana sagrađene 1526. god. s renesansnim klaustrom iz konca XVI. st. te renesansne jednobrodne crkvice s kružno nadsvođenim korom i otvorenim krovištem iznad broda, sagrađena 1523. god. Uz samostan se nalazi kapela sv. Bernardina, koja predstavlja u našim krajevima rijetko sačuvani tip utvrđene kapele, kvadratičnog tlocrta i kružnog svoda. Građena je u ranoromaničkim oblicima kroz XI. i XII. st. Unutrašnjost franjevačke crkve Navještenja bogata je vrijednim slikama domaćih i stranih majstora: na glavnom oltaru nalazi se poliptih Giordana da Santacroce iz 1535.god., na lijevom pokrajnjem slika sv. Franje, rad nepoznatog majstora XVI. st. a na trijumfalnom luku velika kompozicija Posljednji sud, ulje na platnu, rad E. Ughetta iz 1653.god. U kapeli sv. Bernardina je drveni plastični triptih XVI. st. U maloj kapeli, usred parka crnogorice, čuvaju se fragmenti jaslica iz XVI st., a u samostanskom muzeju nalazi se zbirka proizvoda umjetničkog obrta, ikona i slika, među njima i slika krčkog majstora Frana Jurčićia (1671-1718). Samostan posjeduje najstariju biblioteku (1467.) s 15.000 knjiga, inkunabula, glagoljskih natpisa i rijetkih izdanja, bogat arhiv , lapidarij, etnografsku zbirku, a u Galeriji fra Ambroza Testena izložen je Ptolomejev atlas (II. st.) tiskan u Veneciji 1511. - Lakmartin: Crkva Sv. Martin (kapela Navještenja Marijina, sv. Antuna Padovanskog) - Linardići: Crkva Sv. Fuska


61


- Glavotok: Samostan (reg. KB-313/3-1972). Nekad frankopansko dobro, s ljetnikovcem krčkih knezova Frankopana i malom porodičnom kapelom, knez Ivan Frankopan poklonio je 1445. god. franjevačkom redu trečeredaca, glagoljaša. Sadašnji samostanski kompleks s crkvom Sv. Marije počeo je graditi opat Matej Bošnjak 1494 god. a 1507. god. započeta je izgradnja sadašnje jednobrodne crkve Bezgrešnog Začeća s nadsvođenim gotičkim svetištem, korom i sakristijom. Kor je produljen u XVII. st. a pročelje obnovljeno 1879. god. Godine 1557. god. za vrijeme opata Stjepana Radičevića izgrađeno je prenoćište za hodočasnike, koje je locirano na sjevernoj strani iza samostanskog kompleksa. Zapadno krilo samostana nalazilo se uz samu obalu, ali je 1879. god. uvučeno od obale za 5 m. Tada je bio izmijenjen i oblik pročelja. Centralna slika na glavnom oltaru (Bogorodica sa djetetom) rad je nepoznatog mletačkog majstora iz XVII. st. Postrane slike (sv .Franjo I sv. Bonaventura) rad su Girolama da Santacroce, a pokrajina dva mramorna oltara izradio je 1760. god. mletački majstor Giussepe Bisson. U samostanu su slike i liturgijski pribor iz XVII. i XVIII. st. te zbirka glagoljskih rukopisa i inkunabula. Ovaj samostanski kompleks ima izrazitu spomeničku vrijednost kao potpuno definirana arhitektonska cjelina, ali i kulturno- povijesni značaj zbog glagoljice, koja je na ovom području tijekom stoljeća intenzivno i kontinuirano djelovala. - Milohnići: Crkva Sv. Krševana (reg. 222/1-1961). Starohrvatska ranoromanička crkvica sagrađena je nad uvalom Čavlena u XI. / XII. st. (kružni tlocrt, tri apside, kupola s križnim svodnim pojasima - gurtnama koje drže svod). Jedan od rijetkih sačuvanih spomenika starohrvatske arhitekture. - Pinezići: Crkva Sv. Fuska pri moru - Poljica: Crkva Sv. Marija - Skrpčići: Crkva Sv. Franjo - Kornić: Crkva Sv. Dunat (reg. 03-224/1-1961). Mala sakralna građevina iz starohrvatskog vremena - iz predromanike ( oko 800.), kružnog tlocrta s kupolom koja počiva na pandanima i trompama, predstavlja rijedak primjer arhitekture tog vremena na području sjevernog Jadrana. D. Etno zone i spomenici - Etnozona Poljica (reg. BG-83/2-1972). Etnografska zona Poljica obuhvaća i naselja Bajčići, Žgaljići, Nenadići, Brusići (sa zaseocima Kapovci, Brozići). To su naselja otvorenog tipa koja se sastoje od većeg ili manjeg broja okućnica. Jednu okućnicu čini jedan ili više stambenih objekata s gospodarskim zgradama koje predstavljaju u cijelosti ili u detalju predajnu graditeljsku kulturu otoka Krka. Arhitektonske karakteristike naselja su kamene kuće prizemnice ili katnice s dvostrešnim krovištem pokrivene kanalicama s tipičnim vanjskim stepeništem i terasom na svod. U interijeru objekata dominiraju ognjišta što je vidljivo po masivnim dimnjacima, te po karakterističnom vanjskom izbojku tj. krušnoj peći uz ognjište. Uz stambeni nalaze se gospodarski objekti građeni od kamena u suhozidu i pokriveni biljnom građom što dokazuje uz stočarsku i jaku poljoprivrednu kulturu tog dijela otoka. Povijesni podaci ovu zonu vezuju uz migracije stanovništva s kopna u XV. st. Predajni podaci govore o lokalnim migracijama na području zone, koje svjedoče o kontinuitetu naselja prije 15 st. Prema predajnim oznakama graditeljstva te opće kulture prostor zone predstavlja uvjetni kulturni krug koji se poklapa s granicama oblikovanog feudalnog doba XIV.-XV. stoljeća.


62


- Etnozona Kornić (reg. BG-95/1-1975). Kornić se prvi put spominje u 15. stoljeću. To je seoska cjelina koja prema vanjskim obilježjima i povijesnim izvorima predstavlja jedinstveno predajno područje te se iskazuje kao etno zona. Vanjska obilježja zone su: organizacija krajolika inretpretirana suhozidom, pretežno ratarskog sadržaja te smještaj i organizacija naselja uz obradivo zemljišno područje u blizini pašnjaka. Prema povijesnim izvorima, procvat naselja se događa nakon unutarnje otočke migracije tijekom XVII. i XVIII. st. Organizacijske i arhitektonske odlike naselja su: kuće male tlocrtne površine s okućnicom, te svodovima s vanjskim stubištem kao tipičnim graditeljskim detaljem. Prostorno, zona se spaja u jednu cjelinu cestom Lakmartin - Muraj - Brautovci- Kornć te ista zajedno sa naseljima Lakmartin - Brautovci - Kornić predstavlja povijesno vrijedne cjeline. 1.2.8.3. Kakvoća zraka Praćenje kakvoće zraka na području otoka Krka provodi Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća, a prate se koncentracije sumpor-dioksida i dima, količine taložne tvari, te se analiziraju dnevni uzorci oborina. Na temelju izmjerenih vrijednosti navedenih onečišćujućih tvari vidi se da je kakvoća zraka područja otoka Krka I kategorije. Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) to je čist ili neznatno onečišćen zrak gdje nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka, što znači da na tom području treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile te dopuštene vrijednosti. 1.2.8.4. Kakvoća podzemnih i površinskih voda Na području Grada Krka postoji jedan bujični površinski vodotok, a uslijed kraške strukture oborinske vode otječu podzemnim tokovima. Slivovi podzemnih voda su, s aspekta ugroženosti od onečišćenja, najosjetljivija područja. Podzemne vode otoka Krka vrlo su tvrde vode, neke su pod utjecajem mora i nepovoljnog sastava aniona u odnosu na korozivnost. Jedan od najugroženijih prirodnih resursa na području Grada Krka je jezero Ponikve koji je glavni resurs vode za piće, stoga je nužno riješiti odvodnju i pročišćavanje, prvenstveno otpadnih voda naselja. Svaka ljudska djelatnost u slivu predstavlja opasnost od onečišćavanja podzemnih i površinskih voda i narušavanje njihove kakvoće. Jedan od osnovnih načela zaštite voda u prirodi je održavanje njene kakvoće u granicama potrebe njenih korisnika. Stoga su uredbom o klasifikaciji voda (NN 77/98) sve podzemne vode raspoređene u prvu vrstu. Radi zaštite podzemnih voda i samih izvora, određene su zaštitne zone izvora koje su obuhvatile šire slivno područje, a bile su razgraničene na I, II i III zonu. Dio područja Akumulacija Ponikve štiti se Odlukom o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (SN 15/91 i 17/96). 1.2.8.5. More U Primorsko-goranskoj županiji uspostavljen je 1986. godine sustav trajnog praćenja stanja sanitarne kakvoće priobalnog mora za kupanje i rekreaciju (monitoring). Kriteriji za ocjenjivanje kakvoće mora na plažama, kao i metoda ispitivanja propisane su Uredbom o


63


standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96), koja je usklađena s direktivom Europske unije o vodi za kupanje (76/160/EEC). Ispituju se fizička, kemijska i biološka svojstva morske vode. Ispitivanja kakvoće mora služe osnovnom cilju što ga postavlja Uredba, a to je da rezultati ispitivanja trebaju prvenstveno služiti zaštiti zdravlja kupača.8

Područje Grada Krka uključeno je u praćenje kakvoće mora na morskim plažama: plaža u autokampu Ježevac, plaža izvan lukobrana, Portopižana, uvala Dražica, uvala Valdagara, uvala Tomaževo, Prevoz, uvala Trojna,, uvala Malo more, Dunat. Rezultati ispitivanja pokazuju da je uz navedene plaže more podobno za kupanje usprkos što se neke nalaze u blizini potencijalnih zagađivača (brodogradilište Krk) te naselje Krk. Izvori zagađenja i onečišćenja mora s kopna su stanovništvo, gospodarski sadržaji, turizam te pomorski promet i djelatnosti. Mogućnost zagađenja postoji i od pomorskih incidenata. Glavnina komunalnih odnosno sanitarno-potrošnih otpadnih voda ispušta se u more samo nakon preliminarnog pročišćavanja. Ovim otpadnim vodama se u more unose velike količine suspendiranih organskih tvari sa visokim sadržajem hranjivih soli što je jedan od glavnih uzroka pojavi eutrofikacije. 1.2.8.6. Tlo Temeljem bonitetne procjene, tla se svrstavaju u četiri kategorije zaštite i za njih se određuje sustav mjera, odnosno način korištenja. Prvu kategoriju zaštite čine zemljišta I-IV bonitetne klase (djelomično i V). Potrebno ih je štititi i namijeniti isključivo poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju V i VI bonitetnu klasu, a odgovarajućim mjerama treba ih štititi. Zemljišta treće i četvrte kategorije prekrivena su (uglavnom) šumama ili su to kamenjarske površine. 1.2.8.7. Buka Izvori buke na području Grada Krka su opterećenje postojećih državnih prometnica u vrijeme turističke sezone, te buka, također pojačana u vrijeme turističke sezone, pojedinih ugostiteljskih objekata. Ovisno o pojedinim fazama radnog procesa, pojačana buka ima izvor i u zonama poslovne namjene. U skladu sa saznanjima izvori buke ne predstavljaju problem na području Grada Krka. Poslovni sadržaji s izvorima buke smješteni su u unutar zone poslovne namjene. Ugostiteljsko-turistički kapaciteti generalno su grupirani u zonama unutar građevinskog područja Krka pa buka ne ometa stambene zone i regulirana je radnim vremenom.

8 Izvor: Morske plaže na području Primorsko-goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Rijeka 1999.


64


1.3. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE Područje Grada Krka smješteno je na jugozapadnom dijelu otoka Krka, obuhvaća mjesta: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh i Žgaljići, a administrativno središte je grad Krk. Graniči s općinama Punat, Vrbnik, Dobrinj i Malinska te s Gradom Cresom i Gradom Rabom. Područje Grada Krka ima kopnenu površinu od 10.682 ha i morski prostor od 16.105 ha, od kojih na otoke otpada 902 ha (Plavnik 879, Kormati 11, Košljun 6 i Mali Plavnik 6). To čini 3% kopnene i 3,4% ukupne površine Primorsko-goranske županije. Duljina granice Grada Krka je 82,3 km, a duljina obalne linije je 62,5 km, od čega je u građevinskom području 5,6 km. Reljefni oblici su u osnovi grebeni i udoline. Prometno-geografski položaj Krka i Kvarnera je povoljan, jer je to prostor Mediterana i Gornjeg Jadrana i to su tzv. «jadranska vrata«, te prirodni koridor pomorskih putova prema središnjim dijelovima europskog kopna. Njemu gravitira razvijeni dio europskog kopna, a na udaljenosti od 500 km nalaze se južna Njemačka, jugozapadni dio Češke i Slovačke, Austrija, Slovenija, zapadna Mađarska, veliki dio Švicarske i Italije. Otok Krk povezan je s kopnom preko «Krčkog mosta». Od Rijeke je povezan željezničkom prugom i cestama preko Slovenije na koridore zapadne Europe te od Rijeke preko Zagreba prema Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj i cestovnim pravcem prema Dubrovniku i Grčkoj. Površina Grada prema katastarskim kulturama i podacima Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostava Krk je slijedeća: ha Udio Oranice i vrtovi 751 7,0 Voćnjaci - - Maslinici 599 5,6 Vinogradi 172 1,6 Livade 18 0,2 Pašnjaci 2.827 26,5 Ukupno poljoprivredne površine 4.367 40,9 Trščaci i bare 31 0,3 Šume 5.747 53,9 Neplodno 536 4,9 Sveukupno 10.681 100,0 Na području Grada Krka ima malo prostora pod oranicama i vrtovima, a dio njih je i zapušten. Prema nekim procjenama u 2003. ima oko 717 ha pod tim kulturama. Prema Katastru pod maslinama ima oko 600 ha, a prema nekim procjenama oko 536 ha. U odnosu na iskazano stanje najlošija je situacija s vinogradima kojih ima u funkciji svega oko 92 ha. Pašnjaka prema procjenama ima nešto više, odnosno stvarno stanje je oko 3005 ha. Kod ostalih kultura u odnosu na stanje u katastru nema promjena. U cjelini najveće površine su po šumama i to degradiranih šuma hrasta, panjača i šikara. Osim toga značajan dio prostora je pod pašnjacima, kao osnove razvoja sitnog stočarstva. Na području Grada ima povoljnih prostora za lov i ribolov. Središnja zimska temperatura na južnoj strani kreće se oko 7ºC, a na sjevernoj je viša. Sjeverna strana izložena je buri i hladnija je od južne. Ljeta imaju blagu sredozemnu klimu i topla su s prosječnom temperaturom od oko 24ºC.


65


Prostor Grada Krka je kulturno-povijesno integralni dio otoka Krka i povijesno integralnog područja. Prometne značajke područja i blizina grada Rijeke značajno utječu na razvoj prostora. Rezultat je dinamičan gospodarski razvoj uzrokovan blizinom centralnog tržišta regije, blizinom najrazvijenijih Europskih regija, blizinom prometnih pravaca, te razvojem turizma. Stalni mehanički priliv stanovnika uvjetovan je istim čimbenicima. Na prostoru grada stanovanje se primarno razvija u granicama slijedećih naselja: – Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići. Navedeni utjecaji povećavaju potražnju za građevinskom zemljištu, što rezultira definiranjem granica građevinskog zemljišta većim od potrebnog za prirodni rast naselja u Prostornom planu grada Krka, te dodatnim proširenjem Odlukom o Prostornom planu Općine Krk ("Službene novine" Županije primorsko-goranske 31/78, 16/88, 4/93 i 12/97). Pored granica građevinskog područja navedenom odlukom su definirane i slijedeće zone: – Turističke zone: Glavotok, Ježevac, Dražice, Redagara i Politin I i II, Torkul i Čavlena, – Športsko-rekreacione zone: Dunat-Prniba, Črnike, Šotovento i Čavlena. Izgradnjom aerodroma otok Krk je povezan sa širim zaleđem i Europom, a izgradnjom mosta dobio je čvrstu vezu sa kopnom, čime je postao naglašeno tranzitno područje za trajektni promet sa susjednim otocima i polazna točka tzv. «Plave magistrale». Izgradnja luke i terminala za prijevoz nafte i industrijske luke u kompleksu «DINE» Krk je postao značajna točaka za uvoz i daljnji transport specifičnih tereta. Međutim svi ti zahvati nisu ostavili značajnIji utjecaj na prilagođavanje cestovne mreže na Krku (osim ceste i pristaništa za trajekt Valbiska – Merag). Izgradnja obilaznica, naročito Krka i Punta, a i drugih naselja kao izrada i poboljšanje trajektnih prijevoza na otoke (a i kopno) nameće se kao neposredni imperativ koji treba provoditi u daljnjoj razradi koncepta «Plave magistrale». Neposrednije povezivanje prometa koji ulazi na otok kod mosta sa srednjim i istočnim dijelom otoka jednom sjevernijom trasom, treba također uzeti u razmatranje, uz uvažavanje vodozaštitnog područja. U daljnjem razvoju tranzitnog prometa, kao posljedica jačeg razvoja drugih otoka, samo obilaznica postojećih naselja (naročito Krka i Punta), neće biti dovoljna.


66


Shematogram br. 2: Funkcionalna podjela prostora Grada Krka


67


1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG

UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

Dokumenti prostornog uređenja šireg područja Grada Krka su:

– Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske – Program prostornog uređenja Republike Hrvatske – Prostorni plan Primorsko-goranske županije – Prostorni plan (bivše) općine Krk

• Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog

uređenja, graditeljstva i stanovanja, 1997.g.) “Strategija određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i planiranja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te sadrži osnove za usklađivanje i usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetne djelatnosti te planske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja za koje će se donositi prostorni planovi područja posebnih obilježja9”. Za izradu Prostornog plana Grada Krka poslužile su slijedeće osnovne smjernice iz Strategije (skraćeni izvadak). Stanovništvo. Dugoročni i prioritetni ciljevi demografskog razvitka Hrvatske su:

– ublažavati i ispravljati negativne demografske tendencije, – osigurati ravnomjerniji razmještaj stanovništva na prostoru Hrvatske, – stalno poboljšavati strukturna i ostala obilježja stanovništva,

Naselja: Strateški ciljevi i usmjerenja urbanog razvoja:

– Usmjeravati procese urbanizacije u skladu s odabranim optimalnim stupnjem urbaniziranosti zemlje

– Odrediti novi sustav središnjih naselja – Planskim mjerama utjecati na skladniji razvoj urbanog sustava Hrvatske – Utvrditi tipologiju gradova i njihova regionalna obilježja, – Utvrditi kriterije i mjere za racionalno planiranje prostornih obuhvata

građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, – Utvrditi pokazatelje i kriterije kojima mora udovoljiti naselje, – Utvrditi nužni broj i strukturu stalnih stanovnika važnijih naselja.

Prioritetne smjernice:

– Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja,

– Policentrični razvitak tj. razvitak središnjih naselja poticati investicijskom politikom i decentralizacijom gospodarskih struktura,

– Utvrđivati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta, – Usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i

naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom (a imaju rezerve 9 Zakon o prostornom uređenju, čl. 14.


68


u instaliranim objektima) i objektima društvenog standarda, kao i u povijesne graditeljske cjeline (radi njihove obnove i zaštite).

Gospodarski sustavi i društvene djelatnosti u prostoru Šumarstvo: Zaštita područja šuma

– Održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, – Djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i

krajolicima i to prvenstveno autohtonih, kao i očuvanju i gospodarenju divljim životinjama, te imenovanju predjela baštine,

– Osigurati tampon i prijelazne zone, – Provoditi obnavljanje vegetacije u određenim ogoljelim gospodarstvima, – Povećati zaštitu šuma od zagađivača, požara, nametnika i bolesti te drugih

negativnih čovjekovih utjecaja na njih, – Stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih

gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji.

Poljodjelstvo Osnovni bi cilj u budućnosti trebalo biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljodjelsku svrhu, usklađivanjem svih interesa u prostoru. na osnovu tako usklađenih interesa, treba poduzeti slijedeće:

– smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe, – usmjeravati proizvodnju zdrave hrane.

Turizam Uz turističke kapacitete i razvitak ponude na obalnom području države treba se usmjeriti turistički razvoj i ponuda prema:

– bržem i kvalitetnijem razvitku u obalnom zaleđu, – formiranju alternativnih oblika turističke ponude kroz razvitak seoskog

turizma u svim prostorima Hrvatske, Razvitak turizma treba koncipirati u skladu s mogućnostima (kapacitetima) i kvalitativnim značajkama prostora i to osobito:

– novu izgradnju kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna, postojeće turističke ponude,

– dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i ekološke zaštite, – s gledišta prostornog uređenja treba obraditi i područja za nove i atraktivne

sadržaje (golf igrlaišta, reprezentativne turističke zone za visoki turizam, mogućnosti selektivnih oblika turizma i sl.)

Društvene djelatnosti:

– Društvene djelatnosti, kao sadržaji javnog interesa, svrstavaju se u više temeljnih skupina središnjih uslužnih funkcija prema njihovim glavnim svojstvima, kao što su: uprava, pravosuđe, udruge građana, političke stranke i druge organizacije, vjerske zajednice, prosvjeta, visoko školstvo i znanost, predškolske ustanove, kultura, zdravstvo, socijalna skrb i šport.

– Kako se većina institucija društvenih djelatnosti razvija u okviru pojedinih naselja, to je i njihova sistematizacija, razvoj i hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj vezi s razinom razmatranja razvitka sustava središnjih naselja u Hrvatskoj, što


69


je zakonska obveza Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, prostornih planova županija, te prostornih planova uređenja gradova i općina.

Infrastrukturni sustavi Energetski sustav: Ciljevi i smjernice energetskog razvoja:

– zadržati sve postojeće lokacije energetskih objekata, – postojeće energetske i prijenosne sustave osuvremeniti i(ili) proširiti – zadržati sve do sada istražene i potencijalne lokacije za moguće nove

energetske objekte za koje predstoje potrebna daljnja istraživanja, – istražiti mogućnosti i opravdanost širenja plinske mreže u Republici

Hrvatskoj. Vodnogospodarski sustav: Mjere zaštite državnog značaja:

– izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorima i ispustima u recipijent (i dugi pomorski ispust) čija veličina prelazi 50.000 ES.

– provođenje planova povećanja malih protoka i sanacija izvanrednih zagađenja II. stupnja.

Mjere zaštite županijskog značaja:

– izgradnja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim kolektorom i ispustima u recipijent (i dugi pomorski ispusti) čija veličina iznosi 10.000 do 50.000 ES,

– zbrinjavanje komunalnog i specifičnog otpada na nivou županija, – mjere zaštite vode od ispiranja prometnica, tla, erozija i dr.

Mjere zaštite lokalnog značaja:

– izgradnja uređaja do 10.000 ES i individualnih mjera zaštite, – uređenje kontroliranih deponija komunalnog otpada za potrebe grada, – sanacije izvanrenih zagađenja I. stupnja.

Zaštita okoliša, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora: Zaštita okoliša: Smjernice zaštite prostora. Osnovne preporuke s obzirom na socio-ekologijske kriterije: 1. razvoj u pojedinim prostorima Hrvatske mora biti uvijek specificiran i definiran na

nosivim karakteristikama prostora, 2. razvoj prostora mora biti kompatibilan s njegovim ranijim karakteristikama i mora ih

unaprijeđivati, 3. razvoj u prostoru mora težiti ostvarivanju civilizacijskih pretpostavki kvalitetnog života

poštivajući mogućnosti datog prostora, 4. kvaliteta okoliša mora postati osnovni kriterij prostornog planiranja. Mjere zaštite prostora. Stanje zaštite prostora podrobnije će se razraditi na županijskim razinama u odgovarajućim dokumentima prostornog uređenja, koji će odrediti:

– osobito vrijedna područja - naselja, prostorne cjeline, koje su vrijedno naslijeđe s podobnostima za siguran razvoj i područja i koja zaslužuju osobitu skrb,


70


– konfliktna područja - gdje je zbog međusobnog suprostavljanja aktivnosti i posebno zbog oštećenja prirode već došlo ili prijeti ugrožavanje trajnosti razvoja,

– ranjiva područja - osobito osjetljiva i krhka u kojima su ljudska naselja i drugi prostori (uključivo podzemlje i podmorje) u opasnosti od posljedica fizičke destrukcije ili drugih opasnosti prirodnog podrijetla ili drugih opasnosti prouzročenih čovjekovim djelovanjem.

U postupcima prostornog planiranja će se:

– preispitati postojeće planove i unijeti neophodne izmjene zbog zastarjelosti polazišta.

– izdvojiti prioritetne prostore u koje treba ponajprije intervenirati, – propisati odgovarajuće uvjete koji će omogućiti održavanje autohtone

arhitekture, – potaknuti daljnja istraživanja socio-ekologijske naravi u područjima odnosa

stanovništva prema prostoru i njegovoj kvaliteti. Prioritetne mjere sustava zbrinjavanja otpada na području svake županije utvrditi će se 4-5 lokacija za prikupljanje i najmanje jedna za skladištenje posebnog i opasnog otpada. Lokacije za trajno odlaganje utvrdit će se na razini četiri makroregije. Zaštita graditeljske baštine:

– prioritetne zadaće u sklopu prostornog planiranja, – intenzivna inventarizacija, ponovno vrednovanje i kategorizacija dobara

graditeljske baštine, – poticanje istraživanja graditeljske baštine, a osobito arheoloških zona i

lokaliteta, – uspostavljanje uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika

graditeljske baštine i suvremenih pojava. • Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog

uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1999.g.)

“Programom prostornog uređenja Države utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države. Program sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture10”. Obalno područje hrvatskog Jadrana jedna je od većih prostorno – razvojnih cjelina Republike Hrvatske, koje se sastoji od užeg obalnog pojasa, akvatorija, zaobalja i otoka. Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama: – izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i

tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,

10 Zakon o prostornom uređenju, čl. 15.


71


– ako je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u obalnom području, uz morsku obalu ili ušća vodotoka, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, iznimno uz obalu i to tako da se izbjegne stvaranje neprekinute dužobalne zone građenja,

– treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža,

– određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica,

– otoci, otočići i hridi s pretežitim ili potpunim prirodnim ambijentom moraju zadržati te značajke i namjenjuju se prvenstveno istraživanju i ograničenom, isključivo rekreativnom posjećivanju uz isključivanje formiranja građevinskih područja.

Kao područja osobitih vrijednosti prirode izdvojeni su nacionalni parkovi i parkovi prirode, a od ostalih vrijednih prostora osobito je važno očuvati prirodne značajke kontaktnih područja uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih dijelova prostora kao što su prirodne obale mora, prirodne šume, kultivirani krajolik, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini te gospodarskim sustavima poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva s posebnim uvjetima i zahtjevima pažljivog gospodarenja. Posebno treba sustavno istraživati i provoditi mjere zaštite područja hrvatskoga krša u cjelini radi njegove ukupne osjetljivosti a posebno zbog opasnosti od onečišćenja podzemnih voda. Na područjima s ograničenjima u razvoju (otočno, rijetko naseljena područja) treba provesti hitne mjere zaustavljanja iseljavanja stanovništva i degradacije resursa te osiguranje nužne infrastrukture, a u prvim fazama kompleksnih programa za ta područja treba odrediti prioritete za poboljšanje stanja i istražiti mogućnosti koje pružaju prostorni uvjeti u važećim planovima. Razvoj i uređenje prostora jadranskih otoka treba provoditi uvažavanjem zajedničkih obilježja svih otoka, obuhvatom problematike grupe otoka (naseljeni, nenaseljeni) i obradom specifičnih uvjeta razvoja za pojedine otoke. Uređenje i razvoj naseljenih otoka odnosi se posebno na stvaranje uvjeta za: – zadržavanje stanovništva i kvalitetniji život (sigurnost, promet, usluge, obrazovanje,

zdravstvo), – specifični razvoj turizma na strogo kontrolirani način radi osjetljivosti i ograničenog

kapaciteta otoka, – razvoj pomorskih djelatnosti i osiguranje uvjeta za tradicionalne djelatnosti stanovništva

uz strogo očuvanje (isključivanje od izgradnje) otočkih polja i šuma te uspostavu poticajnih mjera za razvoj specifične otočne poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja,

– povezivanje otoka infrastrukturom u šire sustave i primjena specifičnih rješenja komunalne infrastrukture s naglaskom na štednju i zaštitu resursa,

– maksimalno očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.

Svaki otok mora se tretirati kao jedinstvena planska cjelina sa zajedničkim kriterijima korištenja i zaštite prostora (u prostornim planovima županija), bez obzira na podijeljenost otoka na gradove i općine. Na većim otocima koji predstavljaju dostupna središta grupe otoka treba urediti pristaništa i zračne luke odgovarajuće kategorije, a posebnu pažnju treba posvetiti zbrinjavanju otpada i zaštiti od požara.


72


• Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Županijski zavod za održivi razvoj,

prostorno uređenje i zaštitu okoliša, 2000.g.) Prostorni plan Primorsko-goranske županije temeljni je i obvezatni dokument koji treba odrediti osnovne segmente strategije razvoja općina i gradova, a izrađuje se sa ciljem da se putem njegove planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući: – racionalno korištenje prirodnih resursa, – zaštita prostora, – usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge

itd.), – usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj društvenih

djelatnosti (sustav naselja) itd.

Krk je jedna od 14 gradova i 21 općine u sastavu Primorsko-goranske županije, koja obuhvaća ukupno 582 naselja. Prostornim planom Primorsko-goranske županije navedeni su slijedeći ciljevi razvoja u prostoru:11

1.Podizanje opće razine razvijenosti Županije i povećanje standarda ljudi, zaposlenosti i kvalitete življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 16.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%. 2.Poticanje progresivnog demografskog razvitka, naročito sprečavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba iznositi 0,5% prosječno godišnje. 3. Uspostavljanje gospodarske i demografske ravnoteže rasta i razvitka u Županiji. 4.Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. 5. Izgrađivanje i ustrojavanje sustava upravljanja prostorom i prirodnim resursima. 6. Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka. 7. Zaštitu okoliša temeljiti na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprečavanje onečišćenja okoliša. 8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja. Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća: Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom

načelu, a to znači organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.

Prostor kao resurs: Razvojno je načelo ove organizacije prostora da se prostor racionalno

koristi i zaštiti u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs te sredine, s prostranstvima, pitkom vodom,

11 Prostorni plan Primorsko-goranske županije; Knjiga 2, Odredbe za provođenje


73


prirodnim ljepotama, s poljima, s morem, podmorjem, obalama i pripadajućem živom svijetu. Ako se toj činjenici doda kvaliteta i zemljopisni položaj, onda se značenje prostora kao činitelja razvitka uvećava.

Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni

prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij koji se odnosi prema regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti mora se očitovati u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.

Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora

Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3. načelo). Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s obodnim prostorima što treba ostvariti preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.

Održivi razvitak: Održivi razvitak je sintagma suvremenog razvitka i načelo organizacije

prostora. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima.

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Krka navedene su Prostornim planom Primorsko-goranske županije 12 : - očuvati naselja u unutrašnjosti otoka Krka, - provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima

stanovanja, - obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje, - poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama, - uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve

prometne kapacitete. S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se slijedeće mjere razvoja: - razviti mrežu područnih osnovnih škola, - objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedištu općina, - locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite, - izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu

građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja ), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile,

- neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe (uz dovođenje vode s kopna) i odvodnje,

12 Prostorni plan Primorsko-goranske županije; SN 14/00; članak 106.


74


- poticati poljoprivredne djelatnosti - ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, ribarstvo, marikultura, mediteransko voćarstvo - posebice maslinarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja,

- posebno odrediti i sačuvati prostore za stočarsku djelatnost, • Prostorni plan (bivše) Općine Krk (SN 31/78, 16/88, 4/93 i 12/97), (Urbanistički

institut Rijeka / izmjene i dopune: Kukin i Kocijan) Prostorni plan odnosi se na područja sadašnjih 6 administrativnih jedinica – Općina Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, Punat i Baška, te područja Grada Krka. Zaključak i ocjena: Analize, istraživanja i studije ugrađene u važeći Plan vršene su na širem području otoka Krka, zahvaćajući ga cjelovito. Prostorne mogućnosti za razvoj poljoprivrede, turizma, te poslovnih kapaciteta obrađene su fragmentarno. Prometna povezanost nije doživjela značajnije promjene, premda je nezadovoljavajuća. Prirodne datosti prostora ostale su neiskorištene. To su obala i more, poljoprivredno tlo, te kulturno naslijeđe. Novim prostornim planom potrebno je utvrditi zone, sadržaje i prioritete za realizaciju turističkih kapaciteta, poslovno-proizvodnih sadržaja, utvrditi modalitete zaštite i korištenja kulturno-povijesne, urbane i ruralne zaštite. Nova valorizacija prostornih mogućnosti treba biti osnova za budući razvitak i izradu nove, odnosno dopunu postojeće prostorno-planske dokumentacije. Potreba usklađivanja s Prostornim planom Primorsko-goranske županije rezultirati će utvrđivanjem drugačijih kriterija, prvenstveno za dimenzioniranje građevinskih područja naselja, kapaciteta i strukture površina ugostiteljsko-turističke namjene, infrastrukturnih rješenja, i naročito, za utvrđivanje smjernica zaštite prirodne i graditeljske baštine. Polazišta za utvrđivanje kapaciteta i strukture turističkih kapaciteta ponovo treba ispitati, kao i Planom utvrđene razine komunalne opremljenosti. Obzirom na promjenu legislative, Plan će biti potrebno u potpunosti prilagoditi zakonskoj regulativi, naročito u dijelu koji se odnosi na Odredbe za provođenje. • Pokrivenost područja Grada Krka dokumentima prostornog uređenja i drugim

dokumentima od važnosti za prostorno uređenje

O stanju prostora na području grada izrađuje se dvogodišnje (četverogodišnje od 28. srpnja 2004.g.) izvješće o stanju u prostoru. Izvješće sadrži analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za prostor za koji se izrađuje. Stanje dokumenata prostornog uređenja, te pokrivenost dokumentima prostornog uređenja i drugom dokumentacijom ažurirano je tijekom izrade Izvješća o stanju u prostoru Grada Krka: Na području Grada Krka u srpnju 2005. godine važeći su slijedeći urbanistički i detaljni planovi uređenja:

1. Urbanistički plan uređenja naselja Krk (SN 17/00, 18/00, 27/03, 17/04) 2. Detaljni plan uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku (SN 8/01, 3/02)


75


3. Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku (SN 31/01) 4. Detaljni plan uređenja areala Svećeničkog doma k.č.3228 u Zoni 23 u Gradu Krku

(SN 31/01) 5. Detaljni plan uređenja areala Jurina k.č.2588 u Zoni 3 i 9 na području Portapižana u

Gradu Krku (SN 31/01) 6. Detaljni plan uređenja areala Toljanić - Karabaić – Grdinić u Zoni 34 na području

Gerbecaj u Gradu Krku (SN 33/01) 7. Detaljni plan uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu

Krku (SN 33/01, 6/03) 8. Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/3 k.o.Krk-grad (SN 12/03) 9. Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č.2116/1 k.o.Krk-grad (SN 12/03) 10. Detaljni plan uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku (SN 27/03) 11. Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Gerbecaj u Gradu

Krku (SN 27/03) Izrada dokumenata prostornog uređenja u protekla tri desetljeća pratila je razvoj naselja Krk, ali ne i cijeli prostor jedinice lokalne samouprave. Izmjene i dopune zakona koji uređuje odnose u prostoru stavile su van snage gotovo sve važeće planove osim Prostornog plana bivše općine Krk i dokumenata prostornog uređenja izrađenim nakon 1990. godine. Izrada dokumenata prostornog uređenja nove generacije evidentno nedostaje, a dinamikom izrade trebala bi temeljem odredbi ovog plana znatno popraviti stanje pokrivenosti Grada Krka sa planskom dokumentacijom. U zonama koje su bile namjenjene stanovanju, evidentan je negativan utjecaj sve primjenjljivijih odredbi za provođenje Prostornog plana (bivše) općine Krk. Odredbe ovog plana stvorile su veliki problem anarhičnog stanja građenja na rubu dozvoljenog u zonama stanovanja koji će se razriješiti donošenjem ovog Plana. Prostornim planom planira se: – U potpunosti ukinuti primjenu odredbi za provođenje Prostornog plana (bivše) općine

Krk, te spriječiti njihov negativan utjecaj na građenje građevina u građevinskim područjima Grada Krka,

– Pokriti planovima prostornog uređenja razine urbanističkih planova uređenja sva građevinska područja Grada Krka,


76


1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU

NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

Može se prihvatiti globalna ocjena da područje Grada raspolaže znatnim i očuvanim, kako prirodnim tako i stvorenim vrijednostima-resursima, čije racionalno i osmišljeno korištenje pruža jasnu i fizionomsku orjentaciju, a isključuje neke oblike korištenja prostora. Iz te relativno uravnotežene situacije izdvajaju se slijedeći kritični segmenti koji zahtjevaju posebnu pažnju: - poboljšanje prometne, vodnogospodarske (osobito odvodnje otpadnih voda) i energetske situacije (korištenje plina); - reguliranje nove izgradnje unutar i izvan građevinskog područja. Problemi i ograničenja Grad Krk u proteklih trinaestak godina susretao se s mnogim poteškoćama koje nisu samo posljedica rata i tranzicije nego i sužavanja područja djelovanja lokalne samouprave. Te dugoročne probleme treba ublažiti i postepeno rješavati. Među njima se ističu: • Dio mladih ljudi zbog potrebe školovanje ili rada u djelatnostima kojih nema na području Grada Krka seli u veće gradove ili u inozemstvo. Istodobno otočni prostori postaju privlačni za sezonsko ili cjelogodišnje zapošljavanje u turizmu i drugim djelatnostima radnika iz drugih područja. • Nepovoljna struktura stambenog fonda (izuzetno velik udio stanova za povremeno stanovanje) uzrokuje veliku izgrađenost i širenje pojedinih naselja (najviše Krka) i trošenje prostora novom izgradnjom. • Prirodni resursi - more, šume, poljoprivredno zemljište, prirodni pejzaž, povoljna klima i izvanredne prirodne ljepote nedovoljno se iskorištavaju zbog ograničenosti prometnih, komunalnih i drugih uslužnih kapaciteta. Osim toga, nedovoljno se koristi i vrlo bogata i zanimljiva kulturna baština. • Dinamika razvoja je do sada bila usporena kako zbog posljedica domovinskog rata, ali i nedostatka ulaganja u modernizaciju kapaciteta, zastarjelih tehnologija u uslužnim i proizvodnim djelatnostima i sporosti prilagođavanja novim tržišnim uvjetima. • Struktura gospodarstva je relativno povoljna, a gotovo sve djelatnosti su usmjerena na turizam kao kao nositelja ukupnog razvoja. Za takav pristup nedostaje niz raznovrsnih i kvalitetnih usluga koje bi upotpunile turističku ponudu i produžile sezonu. • Pomanjkanje kapitala otežava modernizaciju i gradnju komunalne i gospodarske infrastrukture, modernizaciju postojećih pogona i objekata. • Turistički kapaciteti, kapaciteti trgovine i kapaciteti drugih djelatnosti tehnološki i organizacijski zaostaju za stvarnim potrebama zbog dugotrajnog izostanka investiranja, pa će za ublažavanje tehnološkog zaostatka trebati više vremena i sredstava. • Grad Krk ima ograničene mogućnosti prihvata turista, prvenstveno sa stanovišta zadovoljenja potreba u komunalnim uslugama i ograničenja u infrastrukturnim sistemima, zatim prostorna i ljudska ograničenja. • Smanjenje prirodnog prirasta, neadekvatna obrazovna razina zaposlenih za nove oblike privređivanja i nedovoljna osposobljenost menadžerskih kadrova za tranzicijske i globalne procese također su ograničavajući faktori razvoja. • Prostor je u cjelini dosta opterećen (brodogradilište, marina, hoteli, trgovine, ugostiteljski objekti, privatne kuće namjenjene odmoru i nove stambene zgrade u kojima je dio prostora namjenjen turizmu), a ponegdje i devastiran, pa njegova ograničenost zahtijeva


77


usporavanje procesa gradnje na obalnom prostoru, prenamjenu postojećih prostora za atraktivnije djelatnosti, usmjerenje stambene izgradnje i izgradnje kuća za odmor podalje od obale, proširenje postojeće poslovne zone u gradu Krku, te u cjelini racionalno korištenje i njegovo očuvanje. • S razvojem turističkog prometa sve se više zaoštravaju problemi parkiranja i prometni problemi koji imaju za posljedicu prometne gužve, slabljenje turističke ponude i otežano življenje stanovništva. • Komunalni problemi u značajnoj mjeri opterećuju i sužavaju kvalitetu turističke ponude. U ljetnoj sezoni na području Grada boravi velik broj turista i osoba koje su izgradile stambene ili druge kapacitete. To stvara veliki pritisak na komunalnu infrastrukturu, na potrošnju vode, na ispuštanje većih količina kućnog, tekućeg i krutog otpada, a zahtijeva i dodatne aktivnosti na čišćenju ulica i javnih prostora i drugo. Financiranje razvoja komunalne infrastrukture obavlja se iz komunalnog doprinosa i komunalne naknade te sredstvima proračuna. Osnovni problem je u tome što komunalna infrastruktura treba pokriti velike sezonske razlike. Istaknuti problemi te pomanjkanje kvalitetnih razvojnih programa u znatnoj će mjeri ostati i nadalje razvojna ograničenja područja Grada Krka Stanje i ograničenja prometa, pošta i telekomunikacija i infrastrukturnih sustava Područje Grada Krka obilježava neadekvatna komunalna opremljenost grada Krka i ostalih naselja. Najkritičnije je stanje kanalizacije, dijelom zbrinjavanja komunalnog otpada, a i kvaliteta pitke vodom nije najpovoljnija. Područjem Krka prolaze Državna cesta od spoja na državnu cestu Rijeka-Split preko Krčkog mosta i njenog razdvajanja u općini Malinska ispod Oštrobradića jednim krakom do Valbiske i dalje po otoku Cresu i Lošinju i drugim krakom do grada Krka i dalje do Baške. Nadalje Županijska cesta iznad Lakmartina je odvojak od državne ceste za Vrh, a drugi dio ide od Dobrinja do Lakmartina i lokalne ceste i to od Vrha prema Pinezićima, od Vrha prema Milohnićima na Poljica i Nenadiće i opet na Vrh. Drugi dio ide od Vrha prema Krku, a manji krak od Mjesta Kornić na cestu prema Puntu. Na Županijsku cestu i to na oba njena kraka vezuju se poprečne Županijske ceste, te sabirne i lokalne ceste. Prometnice, kolnici i raskrižja na području Grada Krka izvedeni su s niskim prometnim i građevinsko-tehničkim standardima, pa prometno tehnički elementi ne udovoljavaju potrebama prometa. Dosadašnja ulaganja nisu osigurala bolje karakteristike cesta već su služila uglavnom održavanju postojećeg stanja. Postojeće luke otvorene za javni promet (Valbiska – županijskog značaja, Krk i Glavotok – lokalnog značaja) i privezišta zadovoljavaju potrebe samo manjeg broja plovila. Postojeća luka u gradu Krku je mala i nije u stanju osigurati potreban broj vezova naročito za ribarske brodove. Ta luka s benzinskom crpkom za plovila predstavlja razvojna ograničenje koje bi do 2015. trebalo rješiti. Isto tako trebalo bi prošiti trajektnu luku u Valbiski i produljiti lukobran u gradu Krku. Glavni vodoopskrbni cjevovod ide od crpilišta kod jezera Ponikve iznad Lakmartina za grad Krk, a drugi odvojak za Kornić i dalje za Vrbnik i Punat. Generalno postojeći vodovodi opskrbljuju vodom samo jedan dio otoka, uglavnom veća priobalna mjesta i to: Krk, Omišalj, Njivice, Malinsku, Punat, Bašku, Vrbnik, te Kornić i Dobrinj. Za opskrbu ovih naselja koriste se izvorišta: Ponikve, Jezero, izvori i bunari Baščanske kotline. Ostala naselja na otoku opskrbljuju se vodom putem cisterni koje za vrijeme jačih suša često presuše. U proteklih petnaestak godina dosta je rađeno na otkrivanju novih i zaštiti postojećih izvorišta pitke vode i to posebno na području izvorišta Ponikve i Baščanske kotline. Dobiveni rezultati nam garantiraju mogućnost zahvaćanja dodatnih količina vode na otoku. Kao potencijalana područja za zahvaćanje dodatnih količina vode spominju se Ponikve, Baščanska kotlina, zaleđe Jezera, šire područje Dobrinja, Šotovento (manje količine).


78


Postojeća kanalizacija u mjestu Krk koristi se sustavom koji fekalne i oborinske vode ispušta direktno u more bez pročišćavanja. Ostala naselja koriste septičke jame. Otok Krk u cjelini ima u znatnoj mjeri neriješeno pitanje odvodnje otpadnih voda. Izgrađene, ali nedovršene sisteme imaju Omišalj, Njivice, Krk, Punat i Baška. Krk ima relativno mali broj korisnika kanalizacije koja obuhvaća područje od školskog centra, naselja Turči i ide dalje prema autokampu Ježevac (koji je prvi riješio problem odvodnje otpadnih voda), gdje je smješten podmorski ispust. Stari dio grada nema rješenu kanalizaciju, a hoteli na Dražici imaju lokalne ispuste. Uz čestu pojavu neugodnih mirisa javlja se česta potreba za ispiranjem sistema. Grad Krk ima deponij smeća «Treskavac» na području općine Vrbnik. On nije do sada u potpunosti saniran, niti uređen po svjetskim standardima. Uz neka naselja postoje divlji deponiji, koji štetno djeluju na okoliš. Kroz područje Grada prolazi magistralni vod DV 380 u ukupnoj duljini od 79,5 km i to od TS 110/20 kV oko Gabonjina prema Valbiski, a drugi prema Korniću i Staroj Baški, koji je izgrađen za 30 kV naponsku razinu. Analizom postojeće telekomunikacijske mreže na području Grada Krka može se utvrditi sljedeće. U potpunosti je izvršena digitalizacija komutacijskih sistema na području Grada. Lokacije postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva kao i njihov kapacitet u potpunosti je zadovoljavajući. U koliko dođe do značajnijeg povećanja zahtjeva za telekomunikacijskom uslugom, a to iziskuju lokalne potrebe, odnosno da postojeća rezerva ne bude dostatna za udovoljavanje zahtjeva, može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećih UPS-ova ili po potrebi ugraditi novi. Problemi pristupnih telekomunikacijskih mreža pripadajućih UPS-ova pojavljuju se kod dijelova izgrađenih kao nadzemne (zračne) samonosive telekomunikacijske mreže telekomunikacijskim kabelima tipa TK 33 U, ili podzemnim telekomunikacijskim kabelima tipa TK 10 (kabeli sa papirnom izolacijom i olovnim plaštem) ugrađenim u periodu od 1974. – 1984. godine. Kod tih pristupnih telekomunikacijskih mreža ili dijelova pristupnih mreža postoje ograničenja u pružanju danas nudećih usluga korisnicima (ISDN, prijenos podataka, audio i video signala i sl.) a isključivo radi dotrajalosti mreže i loše kvalitete ugrađenog materijala. Problemi i zaštita prostora Područje Grada Krka moguće je podijeliti na priobalni i zaobalni. Najopterećeniji je priobalni prostor na kome je smještena većina hotelskih, trgovinskih i drugih gospodarskih objekata, privatne kuće namijenjene odmoru i stambene zgrade u kojima je dio prostora opremljen za turizam. To je dovelo do preopterećenosti obalnog prostora, do degradacije izvornog primorskog pejzaža, do slabljenja kvalitete obale i mora i do prometnih gužvi, buke i onečišćenja okoliša. Dosadašnja izgradnja u prostoru, posebno u individualnom vlasništvu, odvijala se na atraktivnim lokacijama i to više stihijski, pa je dobar dio prostora već zauzet na način koji ne odgovara prirodnom ambijentu. Kako je prostor uz ljude najvredniji resurs Krka, potrebno je njegovo racionalno korištenje i maksimalno čuvanje od većih devastacija i onečišćenja. More i morska obala izloženi su onečišćenju od oborinskih voda, kanalizacijskih ispusta (s otpadnim vodama bez njihova adekvatnog prečišćavanja), rada i djelovanja brodogradilišta i marine, od smeća i odbačenog krutog i tekućeg otpada. Razvoj turizma donio je sa sobom i veća onečišćenja koja se odražavaju u: onečišćenju zraka zbog povećanog turističkog prometa, onečišćenju voda i mora pri svim oblicima korištenja, onečišćenju tla odbacivanjem otpada i smeća, prometnoj zakrčenosti i gužvama u ugostiteljskim i drugim objektima, u nagrđivanju pejzaža i obale, prostornim devijacijama zbog koncentracije objekata na pojedinim prostorima i narušavanju kulturno-povijenih vrijednosti. Zbog nedovoljne kontrole korištenja prostora s obzirom na vodozaštitu, zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina, zaštitu pejzaža, obale i priobalnog mora, potrebno je


79


predvidjeti adekvatne mjere za zaštitu i racionalnije korištenje raspoloživog prostora, te druge mjere za zaštitu voda, mora, tla i zraka.

Prihvatni potencijal kao ograničavajući činitelj razvoja Prihvatni potencijal je jedan od instrumenata planiranja prostornog razvoja. On objedinjava mrežu različitih elemenata, kako onih objektivnih (moguće kvantificirati), tako i onih subjektivnih (kvantitivnih karakteristika). Pri formuliranju politike razvoja turizma područja Grada Krka potrebno je definiati prihvatni potencijal. Utvrđivanje prihvatnog potencijala u načelu se može odvijati u četiri osnovne faze: prikupljanja dokumentacije i izrade karata; analize; definiranje opcije razvitka turizma i formulacije prihvatnog potencijala. Prihvatni potencijal nalaže poznavanje granica područja destinacije, opće značajke destinacije i njezina razvitka, značajke poželjenog globalnog turističkog razvitka i razvitka pojedinih dijelova, te scenarij integralnog razvitka. Prihvatni potencijal definira se prema najnižoj procijenjenoj vrijednosti kao ukupni prihvatni potencijal lokacije. Sukladno postavljenim ciljevima razvoja mogu se pojaviti scenariji razvoja turizma i prihvatnog potencijala kojima se usmjerava slobodan razvoj bez ograničenja, intenzivni razvoj s određenim elementima kontrole, razvoj alternativnog ili ekoturizma i održivi turistički razvoj ili pak u konačnici bez razvoja turizma. Potpuno slobodni razvoj bez ograničenja, je neprihvatljiv jer predstavlja prekoračenje limita prihvatnog potencijala. On može donijeti kratkoročne visoke profite poduzetnicima, ali će posljedice za okoliš i ukupno okruženje biti pogubne. Intenzivan turistički razvoj uključuje značajne zahvate u prostoru s ciljem ostvarenja visokih profita, no u njegovoj implementaciji država treba nametati kontrolne mehanizme. On minimizira važnost socio-kulturne aspekte prihvatnog potencijala, a mišljenje lokalnog stanovništva se marginalizira. Alternativni ili ekoturizam razvio se kao reakcija na koncept masovnog turizma. Najčešće se nastojao nametnuti u srednje i slabo razvijenim zemljama, zanemarujući njihov potreban gospodarski razvoj. Njime se naglašava važnost socio-kulturne i ekološke sfere, a zanemaruje ekonomski i razvojni aspekt. Održivi turistički razvoj zauzima prostor između maksimalnog i minimalnog prihvatnog potencijala. Kvantifikacija scenarija održivog turizma (količine i vrste turističkih kapaciteta, turistički promet) ovisi o stanju konkretne lokacije. Utvrđuje se vrijednost relativno fiksnih komponenti prihvatnog potencijala (fizički kapacitet, ekološki kapacitet, kapacitet resursa, demografski kapacitet), te raspon vrijednosti elastičnijih komponenti (infrastruktura, socio-kulturni kapacitet lokalne zajednice). Scenarij održivog turizma nudi više alternativnih vrijednosti prihvatnog potencijala, odnosno koncepcije turističkog razvoja, a može se opredijeliti i za jednu varijantu. Na kojoj granici prihvatnog potencijala će biti model održivog razvoja turizma ovisi o specifičnostima konkretnog prostora, odnosno o zahtjevima na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini. Za utvrđivanje prihvatnog potencijala koriste se dodatni indikatori. Za to se koriste tzv. određivanje limita prihvatljivih promjena, procjena utjecaja na okoliš i menadžment utjecaja posjetitelja. Utvrđivanja granica prihvatljivih promjena koncentrira se na analizu utjecaja koje pojedina aktivnost ima na destinaciju i na promjene koje se zbog toga događaju. Stoga je potrebno za turističku destinaciju Grada i otoka Krka izračunati prihvatni potencijal i te parametre koristiti kao podlogu daljnjeg razvoja. Snage • Povoljan geoprometni položaj na sjeverozapadnom dijelu Gornjeg Jadrana, na zapadnoj strani Kvarnerskog zaljeva, te dostupnost i blizina emitivnog tržišta. • Prometna povezanost (most, aerodrom, ceste, luke i pristaništa)


80


• Područje otoka je razvedeno, odlikuje se raznolikošću krajolika, izrazito blagom sredozemnom klimom. • Bogatstvo flore i faune na kopnu i u moru, čistoću mora, mnoge samonikle i ljekovite biljne vrste, sitna divljač i drugo. • Raznovrsna gospodarska struktura, u kojoj osim turizma i građevinarstva i sve ostale djelatnosti imaju značajne udjele. • Ekološka ravnoteža između djelatnosti stanovnika i prirodnog prostora ima za posljedicu sačuvanu ekološka čistoća otočnog prostora i mora. • Izrazito vrijedna prirodna i kulturno spomenička baština. • Radišnost i samosvojnost stanovništva te njihova sposobnost prilagodbe novim izazovima. • Razvoj i širenje poduzetničke klime, naročito obrtništva. Slabosti • Županijska cesta koja spaja mjesto Krk s Rijekom i druge lokalne ceste su dosta uske i u lošem stanju. • Značajan pritisak na obalni prostor za turističku, stambenu i izgradnju kuća za odmor. • Usitnjenost i rascjepkanost parcela, uz skromne obradive poljoprivredne površine otežava razvoj poljoprivredne proizvodnje s novim tehnologijama. • Sporiji razvoj uslužnih i pratećih djelatnosti turizma te veliki udio komplementarnih kapaciteta na uštrb osnovnih. To onemogućava bolju valorizaciju turizma kao vodeće djelatnosti. • Odvodnja otpadnih voda (fekalnih i oborinskih) nije sustavno riješena, a niti adekvatno zbrinjavanje komunalnog i krupnog otpada. • Nedovoljna sredstva za razvoj komunalne infrastrukture i neadekvatna opterećenost pojedinih korisnika novim investicijama. Za potrebe turizma moraju se graditi kapaciteti s velikim vršnim opterećenjima koji se u pravilu koriste dva do tri mjeseca u godini, a oni ne financiraju izgradnju vršnih kapaciteta. • Ograničene mogućnosti prihvata turista, prvenstveno sa stanovišta ograničenja u komunalnim infrastrukturnim sistemima, zatim u prostornim i ljudskim. • Kućna radinost nije dovoljno kvalitetna, nije u potpunosti pod kontrolom organiziranih institucija, te ima sivog tržišta i neprijavljivanja gostiju. • Ograničenost tržišta otočnog prostora i pomanjkanje većeg broja menadžera i poduzetnika. • Nesređenost katastarskih i vlasničkih knjiga. • Nedostatak autohtone ponude. • Nedovoljno usaglašeni odnosi poljoprivrednika, stočara i lovaca. • Izostanak poticajnih mjera države i drugo. Prilike • Tradicionalna aktivnost stanovništva u različitim djelatnostima, s kojima je moguće ostvariti sinkronizirane gospodarske i razvojne učinke. • Porast potražnje za ekološki proizvedenim poljoprivrednim proizvodima. • Valorizacija šuma i šumskog zemljišta u cilju boljeg vrednovanja opće korisnih funkcija šuma i širenje palete turističkih usluga i na tim prostorima. • Bolja turistička valorizacija lova i posebno ribolova. • Izgradnja malih pogona prerađivačke industrije (za masline, ribe, janjeće meso i dr.). • Osnovne prilike razvoja turizma su u izgradnji osnovnih kapaciteta, širenju palete turističkih usluga, stalno povećavanje kvalitete ukupne turističke ponude Grada, produljenje turističke sezone i uspješnije rješavanje problematike organiziranih i neorganiziranih oblika turističke ponude.


81


• Izgradnja i zaokruživanje sustava odvodnje otpadnih voda u Krku i Korniću s izgradnjom sustava za pročišćavanje. • Izgradnjom Županijskog odlagališta komunalnog otpada postojeće odlagalište «Treskavac» postat će reciklažno dvorište. • Proširenje šumskih cesta, putova i prosjeka radi lakšeg gašenja eventualnih požara, uređenje starih puteva i gromača te uređenje novih parkirališta. • Bolja valorizacija i očuvanje prirodne i kulturno spomeničke baštine u cilju zadovoljavanja većih potreba stanovništva i širenja palete turističkih usluga. • Daljni razvoj obrtništva i preradbenih kapaciteta u cilju premošćenja sezonskog utjecaja turizma. • Kvalitetnije zadovoljavanje nematerijalnih potreba stanovništva, povećanjem općeg i stručnog znanja, poboljšanjem zdravstvenog stanja i podizanje kulturne razine stanovništva. • Reguliranje prostornih uvjeta nove izgradnje, te stroža provedba prostornih i urbanistički planova. • Decentralizacija državne uprave i jačanje županijske i lokalne samouprave. Smetnje • Izraziti socijalni i društveni problemi vezani su uz zimsko razdoblje u kojem nema turizma pa zamre dobar dio gospodarskih i društvenih aktivnosti. Mlađe stanovništvo se teško snalazi u tim uvjetima, što uvjetuje odlazak najproduktivnijeg dijela stanovništva u druge gradove. • Zbog izvršene centralizacije, često se bitne odluke razvoja infrastrukture donose bez suodlučivanja lokalne samouprave ili bez dovoljne suradnje. • Moguća izgradnja turističkih objekata, kuća za odmor i drugih sadržaja neprimjerenih prostoru Grada i njegovim prostornim i drugim mogućnostima. • Prenapučenost i velika koncentracija djelatnosti i stanovništva na obalnom i priobalnom dijelu Grada. • Nedovoljni izvori i sporost u izgradnji objekata komunalne infrastrukture. • Sporost u rješavanju postojećih razvojnih problema i ograničenja. • Nedovoljnost sredstava za osiguranje primjerene zaštite okoliša. • Sporost u osiguranju primjerenih uvjeta rada i življenja na otoku. Stanovništvo U okviru demografskih podataka postoji osnova za razvoj Grada Krka u željenim okvirima. Naselja Na području Grada Krka su evidentirana slijedeća naselja: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Lindardići, Mihohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići. Dosadašnji razvoj naselja na području Grada Krka karakterizira intenzivno građenje uz postojeće prometnice. Jasno je vidljivo intenziviranje gradnje u obalnim zonama definiranim kao zone stanovanja, te širenje tog trenda rezervacijama prostora za građenje i pojačanim prometom zemljišta na zone naselja u unutrašnjosti otoka u ovom desetljeću. Taj trend je jasno izražen i kroz tendenciju širenja granica građevinskih područja, pri čemu je stalno prisutna tendencija poništenja prirodne granice između naselja te pretvaranja cijelog prostora u amorfnu bezličnu antropogenu cjelinu. Zadaća Prostornog plana uređenja je da specifičnim odredbama za provođenje ublaži negativne utjecaje takvih trendova prostornog razvoja naselja. Komparacija stvarnog stanja, prethodnih činjenica i stvarnih potreba naselja prezentne veličine i broja stanovnika na osnovu urbanističkih standarda i normi ukazuju na konačan zaključak da je zadaća plana sanacija postojeće zone kroz: – Podizanje standarda življenja u zoni na odgovarajuću razinu, – Interpolaciju naselja u tkivo grada s optimalnim sustavom infrastrukturih veza.


82


2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG ZNAČAJA Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku, određeni Prostornim planom županije, a odnose se na područje Grada Krka su: 1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Poštanske i telekomunikacijske građevine: - radio relejna postaja Krk (Zidine), - čvor u sustavu prijenosa Krk, - radijski koridor Učka-Krk, Krk-Rab, - međunarodni TK kabel I. razine: Rijeka-Krk-Senj, 2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine sustava vodoopskrbe: - regionalni vodoopskrbni sustav. 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Primorsko-goransku županiju, koji su određeni Prostornim planom županije, a odnose se na područje Grada Krka su: 1. Građevine društvenih djelatnosti:

a) Srednja škola: Krk, b) Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: Krk,

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) luke otvorene za javni promet - Krk b) trajektna luka Valbiska c) luka posebne namjene-luka nautičkog turizma-marina Krk

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste: - Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag - Omišalj – Vrbnik – Stara Baška (trajekt) b) Osnovne županijske ceste: - Krk – Dobrinj – Šilo - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk - Baška

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) telekomunikacijske građevine: - magistralni TK kabeli II razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag, alternativni pravac: Mali

Lošinj-Krk-Senj, - mjesna pristupna centrala: Krk, b) poštanske građevine - postojeći poštanski ured u Krku, 5. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- sustav Krk 6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice - Krk (110/35 kV), - Dunat (postojeća 110/35 kV),


83


b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći: - Crikvenica-Krk, - Krk-Lošinj, - Krk-Rab.

2.1.1. RAZVOJ NASELJA, POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH

SUSTAVA Pravci razvoja, sustav naselja i razvojnog središta određuju ciljeve prostornog razvoja naselja. U sustavu naselja Primorsko-goranske županije, u središnjem naselju Krk osigurati će se stupanj održivog razvoja, koji omogućava prihvaćanje i obavljanje funkcije Gradskog centra. Ciljevi gospodarskog razvoja: - razvoj turizma (razvoj agroturizma i revitalizacija starih kuća i djelova naselja; gradnja novih smještajnih kapaciteta samo kao hoteli iz skupine hotela u izdvojenim namjenama za ugostiteljsko-turističku namjenu i unutar građevinskih područja naselja; ograničenje apartmana za iznajmljivanje unutar građevinskih područja naselja na tri jedinice unutar jedne stambene građevine), - gradnjom i obnavljanjem infrastrukture u svim naseljima postaviti preduvjete razvoja, - razviti malu privredu. Pomorski promet: - omogućiti razvoj unutarnjih plovnih puteva na moru (lokalnu mrežu plovnih puteva), te ih povezati sa cestovnim sustavima na kopnu. Cestovni promet: - rekonstrukcijom mreže postojećih prometnica postići max. sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava, - izgradnjom i organizacijom novih prometnica omogućiti razvoj funkcionalnosti i razvoj gospodarskih (ugostiteljsko-turističkih) djelatnosti, - prilikom izgradnje novih prometnica posebnu pažnju posvetiti smanjivanju negativnog utjecaja na okoliš, posebno prirodni. Telekomunikacije: - povećanje vrste usluga u suvremenoj telekomunikacijskoj mreži (ISDN priključci, ADSL priključci i dr.). - povezivanje na višu prometnu razinu isključivo optičkim sistemom prijenosa, - razvoj telekomunikacije kroz povećanje broja priključaka, kvalitetno pokrivanje cjelokupnog područja Grada Krka, ako se za to ukaže potreba. Vodoopskrba i odvodnja: - osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode za sve korisnike, - izgraditi kanalizacijski sustav i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom vodoopskrbe. Plinoopskrba: - stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Grada, - obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i na području Grada Krk cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP), - ukapljeni naftni plin se može koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača. Energetika: - otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te racionalzirati uporabu energije.


84


2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA Prostorni plan uređenja Grada Krka potrebno je koncipirati ne samo kao projekt očuvanja, već i revitalizacije i razvitka područja, i to kroz primjereno prometno povezivanje i infrastrukturno opremanje, turističko vrednovanje, kontrolirano i smišljeno uređenje naselja, pravilno gospodarenje šumama, morem, mineralnim sirovinama, te kroz obnovu tradicionalno prisutne poljoprivredne proizvodnje, a sve s ciljem demografske obnove. Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor Grada Krka i nadalje zadržao osobine visokog stupnja očuvanosti prirodnog i kultiviranog krajobraza. Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Grada Krka mogu se izdvojiti slijedeći: - zaštita mora i voda od zagađivanja, - zaštita i uređenje zaštićenog obalnog područja mora, - zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina, - sprečavanje, tj. ograničavanje pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, očuvanje i zaštita krajobraza. Obzirom da područje Grad Krk karakterizira visoki stupanj ekološke osjetljivosti, svi budući zahvati u prostoru trebaju biti izvedeni na način da se u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na ekosustav, te da se štite iznimne vrijednosti krajobraza. To se ne odnosi samo na elemente prometne i komunalne infrastrukture, već i na proširenje sadašnjih, izgrađenih dijelova naselja. Plodne ratarske površine nisu velike u Gradu Krku, ali nisu ni dovoljno iskorištene. Kamenjarsko-pašnjačka vegetacija kao karakterističan element kraškog krajolika pogodna je za razvoj stočarstva, no površine pašnjaka se na pojedinim dijelovima smanjuju i napadnuti su od pionirske vegetacije gariga i makija. Ponovno vraćanje zaraslog terena u pašnjak ne provodi se, a bilo bi nužno radi zaštite velike bioraznolikosti kamenjarskih pašnjaka. Kompleksnim pristupom, baziranim na prirodnoj osjetljivosti cjelokupnog prostora i svih njegovih dijelova, moguće je ostvariti kvalitetno korištenje, unapređivanje i zaštitu prostora sa ciljem povećanja kvalitete života stanovništva. Stoga je očuvanje prirodnih resursa, rezervi pitke vode, mora, krajobraznih vrijednosti, šumskih i kamenjarsko - pašnjačkih površina i ostalih prirodnih vrijednosti, i njihovo osmišljeno korištenje od presudne važnosti. 2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA

OKOLIŠA Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa - najvrednije su, ali i najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti, uz stalno i nadzirano održavanje i čuvanje. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor, po prirodnom bogatstvu, naslijeđu i ljudskom potencijalu, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po sebi sadrži značajke održivosti, jednom učinjene štete u prostoru u velikom broju slučajeva postaju teško obnovljive, ili nepovratne. Stoga prostorno planiranje, koje sadrži i planiranje zaštite prostora, danas postaje ključni čimbenik preventivne zaštite okoliša. U procesu prostornog planiranja svaku plansku


85


postavku treba preispitati sa stanovišta svih sastavnih dijelova okoliša, kako bi se postigla optimalna namjena prostora, odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti. Glavni ciljevi zaštite okoliša su: - učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačene razine kvalitete života, - razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom, - uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupak planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen sa planiranjem površina namijenjenih za izgradnju. Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave jačat će se svijest o vrijednostima proizvodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može očekivati i veća obaveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. Dio otoka Krka koji pripada području Grada Krka izdvaja se u Primorsko - goranskoj županiji iznimnim stupnjom očuvanosti prirodnog krajolika, a osobito obale. Očuvan prostor i okoliš su najsnažniji strateški te kulturno povijesni resurs Grada Krka. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju: - rezerve pitke vode, - prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma), - zaštićena područja prirode, - spomenici graditeljske baštine, - nezagađena tla, - termalni izvori i - očuvani prirodni i kulturni krajobraz. Na području Grada Krka zastupljeni su svi navedeni resursi, osim termalnih izvora, a razlikuju se prema važnosti, kvaliteti, količini i prostornom obuhvatu. Jedan od najvažnijih prirodnih resursa Grada Krka je nekadašnje periodičko jezero, a danas akumulacija Ponikve. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu samo su najpoznatiji prirodni predjeli koje je potrebno naglašeno štititi. Zaštićeni dijelovi prirode na području Grada Krka danas su u kategoriji posebnog rezervata – šumske vegetacije – šuma hrasta crnike na Glavotoku, te u kategoriji park šume – otočić Košljun u Puntarskoj Dragi. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu određeni su u skladu sa odredbama Prostornog plana Primorsko – goranske županije te nadopunjene područjima osobito vrijednog kulturnog krajobraza suhozida nepravilnog oblika (maslinici na poluotoku Prniba i uvali Puntarska Draga). Spomenici kulture, kao najvredniji dio kulturne baštine (s naročitim kulturno-povijesnim značajem) sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša. Slojevitost i bogatstvo kulturne baštine na području cijeloga otoka Krka, pa tako i Grada Krka, nalažu njezino sustavno čuvanje i prezentiranje. To se posebice odnosi na sam grad Krk, povijesno i današnje središte ovoga dijela otoka. Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti fond spomenika kulture Grada Krka zauzima vrlo važno mjesto u Hrvatskoj. Graditeljska baština Grada Krka podjednako je zastupljena unutar naseljenih područja (naročito sam grad Krk), kao i izvan naseljenih prostora, a zastupljena je s pojedinačnim građevinama, sklopovima i grupama.


86


Prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju (NN 100/04): U svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitoga, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, određuje se zaštićeno obalno područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Zaštićeno obalno područje od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku. Unutar zaštićenoga obalnog pojasa ne može se graditi ako nije donesen urbanistički plan uređenja, osim objekata infrastrukture izvan granica građevinskog područja sukladno odgovarajućem dokumentu prostornog uređenja. Svi prostorni planovi unutar zaštićenoga obalnog područja i planovi čiji se dijelovi nalaze unutar tog područja, donose se po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.


87


2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA

Osnovni cilj prostornog razvitka definiran je kao dostizanje visoke kvalitete življenja kroz poticanje razvoja gospodarstva, uz nužnost očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturnog identiteta područja. Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, demografske prognoze i prirodnih uvjeta, temeljna obilježja prostornog razvitka Grada Krka usmjerena su na: - razvoj turizma, - razvoj poljodjelstva, u granicama mogućnosti, - razvoj poslovnih i uslužnih djelatnosti, - podizanje razine komunalne opremljenosti prostora (osobito odvodnje otpadnih voda), - očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, prvenstveno mora, zaštićenog obalnog pojasa, pitkih izvora, polja i šumskih površina, - razvoj društvene infrastrukture. Razvoj turizma, uz nužno očuvanje i zaštitu prirodnih i stvorenih vrijednosti, treba biti usmjeren na: - povećanje turističkog prometa, - proširenje ponude raznovrsnim oblicima turističkih usluga, - povećanje udjela osnovnih tj. kvalitetnijih smještajnih kapaciteta, - stimuliranje povezanosti otočkog turizma s autohtonim proizvodima, a pogotovo proizvodnjom zdrave hrane, - razvoj obiteljskih eko-pansiona, prvenstveno u središnjem kopnenom dijelu Grada, na područjima napuštenih dijelova naselja, - proširenje obrazovne razine zaposlenih u turizmu, - zaštita okoliša te autohtonih i etnografskih elemenata življenja stanovništva i - uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno valoriziranje postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog proizvoda. Planerska i razvojna gledišta koja vide poljoprivrednu proizvodnju kao jedan od važnih gospodarskih sektora u prostoru Grada Krka, realna su prvenstveno zbog razvoja turizma, kroz koji se treba realizirati promocija i valorizacija poljoprivredne proizvodnje. Stoga je daljnji razvitak tradicionalno prisutnih i dominantnih grana poljoprivrede - vinogradarstva i maslinarstva - kao nedjeljivih i kompatibilnih djelatnosti razvoja turizma, u budućnosti potrebno i nadalje stimulirati i jačati. Da bi se mogla razviti poljoprivredna proizvodnja potrebno je: - Definitivno zaštititi preostalo obradivo poljoprivredno zemljište i kamene međe (kamenice, gromače); - Zakonom bi trebalo propisati obvezu arondacije odnosno zaokruživanja zemljišnih parcela, kako bi se mogla primijeniti suvremena sredstva obrade; - Zakonom bi trebalo definirati obvezu davanje zemlje u zakup, ukoliko je vlasnik ne može sam obraditi, s obvezom osiguranja pravične naknade; - Uctati mrežu poljskih puteva, te definirati kriterije probijanja puteva i gradnju međa; - Zaštiti gromače i poljoprivredne parcele kao etno baštinu; - Stvoriti preduvjete za skladniji odnos maslinara, ovčara i lovaca; - Izraditi program razvoja poljoprivredne proizvodnje, definirati ograničenja i stvarati poticajno razvojno okruženje.


88


Poticajnim mjerama potrebno je omogućiti daljnji razvitak poslovnih i uslužnih djelatnosti, te je uz zadržavanje postojećih djelatnosti, potrebno stimulirati otvaranje novih poslovnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja. Vezano na razvoj komunalne infrastrukture, razvoj cestovnog prometa (realizacija novih te rekonstrukcije tj. poboljšanja prometno-tehničkih elemenata postojećih trasa), pomorskog i zračnog prometa, pošte i telekomunikacija, izgradnja cijelog vodoopskrbnog sustava i izgradnja kanalizacijskog sustava te razvoj elektroopskrbe na području Grada Krka, preduvjet su razvoja i revitalizacije. Navedene elemente infrastrukture treba graditi na način da se u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na ekosustav te da se štite iznimne vrijednosti krajobraza. Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor Grada Krka i nadalje zadržao osobine visokog stupnja očuvanosti prirodnog i kultiviranog krajobraza. Cilj zaštite mora od zagađenja i onečišćenja je zadržati I kategoriju mora uz cijelu obalu osim iznimno unutar akvatorija luka. Osnovni cilj u zaštiti zraka je postizanje prve kategorije kakvoće zraka na cjelokupnom prostoru, a drugi je očuvanje i poboljšanje kakvoće na prostoru gdje je već danas zrak prve kategorije. Cilj zaštite tla je poticanje korištenja poljoprivrednih površina za poljoprivrednu proizvodnju. Nerazvijena društvena infrastruktura (naselja osim Krka) jedan je od ograničavajućih čimbenika razvitka, a izgradnja kvalitetnije mreže ustanova društvene infrastrukture jedan je od osnovnih preduvjeta revitalizacije područja s demografski nepovoljnim kretanjima. 2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ Osnovni i daljnji demografski cilj je zaustavljanje makar i relativnog pada broja stanovnika prvenstveno kroz stambeno zbrinjavanje, osiguranje radnih mjesta, te osiguravanje kulturnih, društvenih i dr. sadržaja uz stanovanje. Za sva naselja omogućiti domicilnom stanovništvu, osim stanovanja i gospodarski razvoj, kako bi se zaustavila tendencija prostorno-demografske neravnoteže. 2.2.2. ODABIR PROSTORNO-RAZVOJNE STRUKTURE Razvoj područja Grada Krka temeljiti će se na prirodnim, ljudskim i prostornim resursima, te na sinkroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog razvoja. To nameće potrebu utvrđivanja što realnijih i jasnijih globalnih ciljeva i ciljeva pojedinih djelatnosti radi ostvarenja dugoročne koncepcije razvoja. Za sagledavanje mogućeg razvoja Grada Krka potrebno je pravilno procijeniti raspoložive resurse tog područja, ali i neposrednog okruženja. Područje Grada Krka je u okviru Primorsko-goranske županije višestruko vrijedno područje jer ima vrlo povoljan zemljopisni položaj, relativno izgrađenu infrastrukturu te značajne gospodarske kapacitete. Istovremeno to se područje nalazi u neposrednoj blizini jakog lučkog, prometnog, industrijskog, urbanog i županijskog središta Grada Rijeke, jaka je turistička destinacija, a u sastavu je turističke destinacije priobalja Županije. Na daljnji razvoj ovog područja najviše će utjecati slijedeći resursi: - izgrađeni i potencijalni turistički kapaciteti, - izgrađeni gospodarski potencijali,


89


- izgrađena prometna infrastruktura i ostala infrastruktura, kao i planirani novi objekti, - ljudski-kadrovski potencijali samog Krka i većih naselja (Vrha i Kornića), - mogućnost razvoja poljoprivrede kao nadopuna turističkoj ponudi, - blizina gospodarski jakog županijskog središta Rijeke, - blizina turističkih područja cijelog otoka Krka i županijskog priobalja. Pored općih ciljeva razvoja Prostornog plana Primorsko-goranske županije, potrebno je navesti ciljeve razvoja specifične za Grad Krk, koji ima značajne potencijale. To su: a) gospodarski - razvoj poslovnih i proizvodnih potencijala, - povećanje proizvodnje roba i usluga te zaposlenosti radne snage (osobito mladih), - porast proizvodnosti rada, kapitala, mora i zemljišta, uz sniženje proizvodnih i prometnih troškova, - modernizacija kapaciteta i informatizacija gospodarskih i društvenih djelatnosti; - bolja i svestranija suradnja sa susjednim općinama otoka Krka, Rijekom i drugim prostorima te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama radi većeg korištenja tuđih iskustava, - stvaranje preduvjete za brži razvoj novih djelatnosti kao što su proizvodnja i plasiranje zdrave hrane, eko i gastro turizam, ljekovito bilje itd.), - poboljšanje tehnologije proizvodnje hrane i dobivanje zaštitnog certifikata za pojedine proizvode. - povećanje kapaciteta i poboljšanje strukture ponude smještaja te produživanje turističke sezone. - bogaćenje i dopuna turističke ponude u svim oblicima turizma. b) prostorni - prostorno oblikovanje i očuvanje postojeće urbane i ruralne strukture naselja; - dalje očuvanje jezgre grada Krka, - poboljšanje prometne infrastrukture kao i pojedinih segmenata komunalne infrastrukture (posebno vodoopskrba i odvodnja). c) društveni - osiguranje uvjeta kojima će se podići razina pokrivanja društvenih potreba, kako bi se smanjile postojeće razlike između naselja Krka i nekih razvijenijih mjesta na kopnu, kao i ostalih, - podizanje razine pratećih sportsko-rekreacijskih sadržaja, - poboljšanje uvjeta rada i razine usluga društvenih djelatnosti u svim segmentima, naselja na otoku. d) ekološki - trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke stabilnosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i unapređenje stanja okoliša i životnih uvjeta. Glavni pravci razvoja su: - Turizam će biti prioritetni pravac razvoja Grada Krka. Razvoj turističkih sadržaja bit će usmjeren na povećanje osnovnih kapaciteta, uz proširenje komplementarnih, ali u skladu s održivim razvojem i očuvanjem prostora. Turizam će povećati paletu raznovrsnih, kvalitetnih i diverzificiranih usluga, proširiti promotivne aktivnosti te stvarati uvjete za širenje ponude i na druge djelatnosti otoka. - Drugi razvojni pravac obuhvaća uslužne djelatnosti trgovinu, promet, skladištenje i veze. Te su djelatnosti u funkciji zadovoljavanja potreba stanovništva, gospodarstva i turista. Trgovina će se modernizirati, proširivati svoj asortiman roba, povećati kvalitetu svojih usluga,


90


proširiti lepezu novih usluga, a sve radi podmirenja potreba stanovništva, gospodarstva i turista, naročito u ljetnoj sezoni. - Poljoprivreda (osobito maslinarsvo), stočarstvo (osobito ovčarstvo) i ribarstvo su važni razvojni pravci, koji su u prošlosti bili dominantni na području Grada Krka. Te djelatnosti su komplementarne s razvojem turizma, a mogu biti i nosioci razvoja. Za realizaciju je potrebno stvaranje uvjeta za proizvodnju zdrave hrane, naročito maslina, grožđa, povrća (rajčica), meda i drugog, te razvoja ribarstva, kao i nastavak održavanja, čišćenja i njege šuma u funkciji potpore turističkom razvoju; - Razvojni pravac su i sve ostale uslužne djelatnosti. U cjelini usluge su vezane uz proizvodnju i promet roba, za zadovoljenje potreba stanovništva i turista. Njihovo širenje i razvoj može se osigurati jedino uz zadovoljavanje sve raznovrsnijih potreba stanovništva i turista i povećanog turističkog razvoja. Pravci razvoja u odnosu na utvrđenu gospodarsku strukturu zasnivaju se na postojećoj prostorno razvojnoj strukturi naselja koja se razvila poštivajući datosti krajolika, morfološke strukture područja i osnovnih prometnih tokova. Koncepcija razvoja temelji se na principima policentričnog razvitka, gdje su dostupno locirane nove izgradnje (stanovanje, gospodarske djelatnosti) i u novim žarištima razvoja ili u postojećim koja još nemaju samostalnu snagu razvitka. Sustavno oblikovani poredak žarišta razvitka i gravitacijskih područja, koja se međusobno razlikuju po podjeli rada, veličini i stupnju razvijenosti, pa time i po ulozi u razvoju i organizaciji prostora međusobno su dobro funkcionalno povezana. Na području Grada Krka težište razvitka je na lokalnom središtu - naselju Krk koji osigurava u sustavu s okolnim naseljima (Kornićem i Vrhom) uravnoteženi prostorno-strukturni model razvitka. Osnovnom namjenom prostora osiguravaju se površine za daljnji razvoj naselja, te privrednih i poljoprivrednih djelatnosti i infrastrukturnih sustava. Površine gospodarskih djelatnosti premještene su izvan naselja. Okosnica razvitka su državne ceste Krčki most- Krk i Valbiska, te županijska cesta koja Krk spaja s ostalim naseljima. Prirodne osobitosti prostora naglašeno određuju prostorni i gospodarski razvoj na području Grada Krka. Na prvom mjestu su poljoprivredne površine, kojih nema puno, ali se trebaju osobito štititi. Te površine imaju veliko značenje za lokalne potrebe, ali i u sklopu sveukupne turističke ponude unutar koje se može naći i ponuda zdrave i prirodno uzgojene hrane. 2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja Sukladno smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Primorsko-goranske županije, investicijskom politikom i decentralizacijom društvenih i gospodarskih struktura potrebno je poticati stvaranje policentrične mreže gradova i naselja na području Primorsko-goranske županije. Područje Grada Krka pripada prostornoj cjelini Krk 01. Naselje Krk je središte mikroregije (središte V. kategorije) i središte prostorne cjeline (središte VI. kategorije)12, a ostala naselja su: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica. Skrbčići, Vrh i Žgaljići. Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Primorsko-goranske županije, odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih


91


funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i centri manjih prostornih cjelina (lokalni centri). Prostornim planom Primorsko-goranske županije13 određene su planirane funkcije središnjih naselja, prikazane u tablici: Planirane funkcije središta mikroregije

RANG SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE V.

SREDIŠNJE NASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI

Uprava i sudstvo

-ispostave županijske uprave -gradski/općinski organi samouprave -općinski sud -prekršajni sud -sjedište javnog bilježnika -porezna uprava-ispostava -policijska stanica

Školstvo -viša škola i/ili srednja škola -osnovna škola

Kultura i informacije -kino -muzej, galerija -knjižnica, čitaonica

Zdravstvo -stacionari u sklopu objekata primarne zdravstvene zaštite -objekti primarne zdravstvene zaštite

Financijske i slične usluge

-banka- ispostava -OZ- ispostava -ZAP- ispostava

Opskrba i usluge

-manji uslužni i trgovački centri -skladišta, manje hladnjače -više specijaliziranih trgovina, servisa i obrtničkih radionica

Središte mikroregije

Krk

Sport -pojedinačni sportski objekti -sportski klubovi

Kroz postupno povećanje stambenog i komunalnog standarda u ostalim naseljima trebala bi se revitalizirati i ta područja, čije se mogućnosti ponajviše očituju u korištenju prirodnih resursa. Osim navedenih funkcija koje bi trebale biti zastupljene u Krku, osnove razvoja ostalih naselja trebaju biti bazirane prvenstveno na kvalitetnijoj prometnoj povezanosti, opremljenosti komunalnom infrastrukturom - u prvom redu vodoopskrbom i odvodnjom, te na jačanju uslužnih i turističkih funcija, tj. sadržaja. Zaštićene, odnosno evidentirane gradske i seoske cjeline na području Grada Krka potrebno je razvijati uvažavajući prvenstveno njihovo značenje u širem okruženju, uvažavajući povijesnu matricu i tradicijske elemente. Vrh i Kornić razvijati kao podcentre unutar područja Grada Krka sa funkcijama: predškolska ustanova, osnovna škola (barem 1.-4. razred), čitaonica, manji uslužni i trgovački centri, specijalizirane trgovine, servis i obrtničke radionice, pojedinačni sportski objekt.

13 Prostorni plan Primorsko-goranske županije: Knjiga 2, točka 4.2. Gravitacijski odnosi i centralitet naselja – sustav središnjih naselja; Zavod za razvoj, uređenje i zaštitu čovjekova okoliša; Rijeka


92


Shematogram br. 3: Sustav naselja


93


2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu prostorne mogućnosti odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna pripadnost, administrativno-teritorijalna podjela i demografska ograničenja. Tako postavljena koncepcija osnovica je za definiranje prijedloga mreže javnih ustanova. Razvoj javnih službi slijedit će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način poboljšavati standard i razinu kvalitete života. Javne ustanove kao središnje uslužne funkcije imaju svoje područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo odgovarajućeg gravitacijskog područja. Grad Krk treba ponuditi usluge javnih funkcija u skladu s potrebama svog stanovništva i gostujućih turista te poboljšati njihovu razinu. Prema Zakonu o otocima (NN 34/99), koji se temelji na načelima Nacionalnog programa razvitka otoka, Krk je grupiran u drugu skupinu otoka u kojoj su svi veći nastanjeni hrvatski otoci. Društvene djelatnosti koje Nacionalni program određuje kao djelatnosti koje čine otočni razvitak održivim i koje podupire Država su umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine, djelatnosti privatnih, te zdravstvenih i sličnih nevladinih ustanova socijalne skrbi i zdravstva. Razvoj nekog područja ovisi o zatečenim i stvorenim razvojnim resursima. Blizina drugih jakih turističkih centara na području Primorsko Goranske Županije i već spomenuti geo-prometni položaj će pored lokalnih faktora utjecati na daljnji razvoj ovog područja. Stoga su glavni razvojni resursi bogato kulturno – povijesno naslijeđe, sačuvana priroda, okoliš i more, ljudski-kadrovski potencijali i blizina turističkih područja Primorsko-goranske županije. Na daljnji razvoj društvenih djelatnosti direktno će utjecati demografska kretanja i razvoj gospodarstva ovog područja. Ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su: - poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi, osnivanjem jedinica državne uprave i ureda, sudbene vlasti te javnih ustanova za objekte u društvenim djelatnostima, - zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti, - pozitivno utjecati na smanjenje iseljavanja stanovništva otvaranjem mogućnosti rješavanja potreba stanovništva kroz institucije i sadržaje iz prethodna dva cilja, - graditi sportske objekte i sadržaje, - otvaranje predškolskih ustanova, - organiziranje smještaja osoba starije dobi. 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava prometne i komunalne infrastrukture Prometni sustav Prometni sustav u Gradu Krku čine cestovni, pomorski i zračni promet. Cestovni promet Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) određeni su glavni cestovni smjerovi u Republici Hrvatskoj, a temeljem toga uvršteni su u Strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99), koja je odredila i prioritete po značenju u cestovnoj mreži pojedinog cestovnog smjera.


94


Prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske u II. skupinu prioriteta u mreži uvršten je Krčki cestovni smjer Šmrika –Krk – Baška. Na području obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Krka to je koridor dijela postojeće državne ceste D102, gdje procjene ukazuju na mogućnost porasta prometa 2010. god. na 13.268 vozila na dan. Za ovaj cestovni smjer potrebno je osigurati uvjete za dogradnju, temeljitu obnovu i rekonstrukciju postojeće ceste. Mreža državnih i županijskih cesta povezuje sva gradska i općinska središta Primorsko-goranske županije sa Rijekom, međusobno, te sa susjednim županijama. Sukladno postavkama navedenim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije14, na područje Grada Krka odnosi se dio otočne mreže koja je dijelom državnog, a dijelom bitnog županijskog značaja. Kao pravac državnog značenja naveden je pravac – D102 – Valbiska (trajekt). Na mrežu državnih cesta radijalno će se vezati postojeće županijske i planirane lokalne i nerazvrstane ceste. Neke lokalne ceste potrebno je rekonstruirati (promijeniti trasu) i proširiti. Potrebno je izgraditi neke nove ceste. Pomorski promet Luka Krk je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja ograničenih je prostornih mogućnosti. Jedan od važnih ciljeva Grada Krka je izmjestiti benzinsku pumpu za brodove iz akvatorija luke Krk. Obzirom na već postojeće sadržaje i prostornu ograničenost akvatorija luku nautičkog turizma (400 vezova) koja je predviđena kao mogućnost u Prostornom planu Primorsko-goranske županije nije moguće smjestiti unutar akvatorija luke Krk. Postojeće lučice za brodove domaćeg stanovništva treba zadržati i unaprijediti. Iako se nalaze izvan građevinskog područja naselja cilj je naći model luke koja će omogućiti stanovništvu da i dalje imaju vezove za svoje brodove. Zračni promet Područje Grada Krka vezano je na zračnu luku na Krku, a za potrebe hitnih intervencija potrebno je planirati lokaciju za helidrom (lokaciju će odrediti urbanistički plan uređenja). Vanjski akvatorij Krka moguće je koristiti za slijetanje hidroaviona. Sustav telekomunikacija i pošta Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo je značenje u stalnom porastu. Potrebe za prostorom relativno su male, naročito uz korištenje podzemne mreže koje se vežu uglavnom uz trase cestovne mreže, kao i bežične komunikacije. Na području Grada Krka izgrađena telekomunikacijska mreža kapacitetom i kvalitetom uglavnom zadovoljava potrebe sa osnovnom telekomunikacijskom uslugom odnosno, telefonskim prometom. Niski stupanj izgrađenosti distribucijske kabelske kanalizacije kao i zahtjevi za novim TK uslugama (UMTS mreže, ISDN, Internet, konferencijska veza, video itd.), te prelaz na optički sustav prijenosa u pristupnoj mreži, na području Grada neće biti omogućeno bez velikih građevinskih zahvata u budućnosti. Planirani zahvati odnose se pretežno na montažu novih udaljenih pretplatničkih stupnjeva, a duž planiranih prometnica treba predvidjeti izgradnju distribucijske telekomunikacijske kabelske kanalizacije (DTK). Osnovni ciljevi razvitka telekomunikacijskog sustava su: - povezivanje postojećih i planiranih dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu, optičkim sistemom prijenosa, - izgradnja distributvne telekomunikacijske kanlizacije te supstitucija pristupne telekomunikacijske TK mreže do svakog objekta,

14 Sustav prometa, Separat E1


95


- omogućavanje postavljanja antenskih osnovnih postaja pokretnih komunikacija u cilju zadovoljenja korisnika pokretnih komunikacija. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje Vezano na ciljeve i smjernice razvitka vodoopskrbe Prostornim planom Primorsko-goranske Županije određena je obaveza izrade plana vodoopskrbe za dugoročno razdoblje radi osiguranja dovoljnih količina kvalitetne vode prvenstveno za piće. Pri tome je od izuzetne važnosti razvoj većih sustava i njihovo međusobno povezivanje na županijskoj razini. Neprekidno treba ulagati napore i na smanjenju gubitka vode u sustavu. Sa ciljem osiguranja daljnjeg razvoja područja grada Krka i opskrbom kompletnog stanovništva vodom potrebno je : - Izgraditi vodoopskrbnu mrežu za sva naselja gdje ne postoji vodovod uključivo vodospreme i prekidne komore, s prioritetnim rješavanjem naselja na područje Šotoventa. - Osigurati kvalitetniju vodoopskrbu iz izvorišta Ponikve u smislu količina i kvalitete vode (uređenje izvora i postrojenja za crpljenje i pripremu pitke vode). - Povezivanje na kopneni sustav vodoopskrbe spajanjem na planirani magistralni vodoopskrbni vod (spoj na riječki sustav). Osnovni cilj u razvoju sustava odvodnje je: - Izgraditi kanalizacijske sustave u svim naseljima i izdvojenim namjenama izvan naselja. - Predvidjeti jedinstveni sustav odvodnje otpadnih voda kojim bi se objedinili istočni i zapadni dijelovi izgrađene kanalizacije grada Krka. - Odrediti novu lokaciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda jugozapadno od grada Krka i prema njemu usmjeriti izgradnju kanalizacijske mreže. - Za manja naselja koja su izvan kanalizacijskog sustava grada Krka potrebno je planirati vlastite sustave odvodnje. - Za čitavo obalno područje Primorsko-goranske županije usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, što znači da se posebno odvode otpadne komunalne vode, a posebno oborinske vode. Energetska infrastruktura Razvojnim planovima elektrodistribucije predviđa se rekonstrukcija postojeće trafostanice 110/35 kV Dunat u TS 110/20 kV. Time se omogućava prijelaz sa postojećeg 10 na 20 kV naponski nivo, preko postojeće 10 (20) kV mreže, čime će se povećati kapacitet i opskrbiti postojeći i planirani potrošači. Razvoj potrošnje energije treba usmjeriti na bolju opskrbu tekućim gorivima, smanjenje potrošnje krutih goriva, veće korištenje obnovljivih izvora energije. Naročitu pažnju valja posvetiti i korištenju obnovljivih izvora energije, naročito energije sunca i mora. Zbrinjavanje otpada Ciljevi gospodarenja otpadom su: 1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice: – razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora, – tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja, – razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi,


96


2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe, 3. zbrinjavanje otpada na propisan način, 4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša. 2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI

I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti Pojam krajobraza podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, koja se sastoji od potpuno prirodnih predjela (vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska) do gotovo potpuno antropogenih područja (okoliš naselja Krka). Područje Grada Krka izdvaja se u Primorsko-goranskoj županiji sačuvanim prirodnim krajobrazom. Obala je, osim litoralizacije na području Glavotoka te grada Krka, većim dijelom sačuvana od izgradnje. Aktualne promjene krajobraza gotovo su isključivo antropogenog porijekla, a odnose se uglavnom na građevinske aktivnosti. Specifičnost Grada Krka je u očuvanosti krajobraza koji nije znatnije degradiran novom izgradnjom. Prostorni plan Primorsko-goranske županije Otok Krk izdvojio je kao cjelinu koja se izdvaja visokom vrijednošću krajobraza na gotovo cijelom prostoru, a na području Grada Krka posebnu pažnju treba posvetiti vrijednim netaknutim ekosistemima koji pripadaju ili su sastavni dio krajobraza Grada Krka: - prirodne bjelogorične šume stoljetnog hrasta medunca, graba i jasena, - obalnog pojasa na zapadnom dijelu otoka: Glavotok, Čavlena i uvala Torkul, - područje akumulacije Ponikve, - otoci Plavnik i Kormati. Osnovni cilj zaštite krajobraznih vrijednosti jest očuvanje identiteta prirodnih područja. Stoga su pojedini dijelovi posebnih prirodnih vrijednosti predloženi za zaštitu, prema Zakonu o zaštiti prirode, te su za njih određene i mjere zaštite. Predložen je za zaštitu: - predio maslinika na poluotoku Prniba i u zaljevu Puntarska Draga (krajobraz suhozida nepravilnog oblika) kao osobito vrijedan predjel – kulturni krajobraz. Temeljem te kategorije utvrđene su i odgovarajuće mjere zaštite u odredbama za provođenje. 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti Prostornim planom Primorsko-goranske županije, te evidencijom i valorizacijom područja Grada Krka predloženi su slijedeći dijelovi prirode koje bi, pored onih već zaštićenih (navedenih u Polazištima) trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode: A) DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU – NA KOPNU: Posebni rezervati “U posebnim rezervatima nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i sl.)” (Zakon o zaštiti prirode NN 70/05, čl.12. stavak (3))


97


1. Dijelovi otoka Plavnika predlažu se za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata (botaničko-zoološkog). Razlog ovom prijedlogu su uočena gnijezdišta bjeloglavih supova i najveće kolonije morskog vranca u Kvarneru. Važnost Plavnika i još manjeg Malog Plavnika je i u brojnoj fauni ugroženih životinja i vrijednoj flori te u prehrani grabljivica s najvećeg rezervata uz istočnu obalu otoka Cresa. 2. Jezero Ponikve, nekad periodično jezero, a danas pretvoreno u stalnu akumulaciju vode, predlaže se u kategoriji posebnog rezervata zbog vodoopskrbe otoka Krka pitkom vodom, kao i zbog vrijednog živog svijeta, čije je sadašnje stanje još nedovoljno poznato. Potrebna su istraživanja sadašnjeg stanja živog svijeta jer postojeća istraživanja sežu u razdoblje prije izgradnje brane. Značajni krajobraz “U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.” (Zakon o zaštiti prirode NN 70/05, čl.16. stavak (2)) U kategoriji značajnog krajobraza za zaštitu se predlažu slijedeća područja: 1. Vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska ističe se samoniklom vazdazelenom vegetacijom šuma hrasta crnike, jedine dobro razvijene crnikove šume na otoku Krku te tvori granicu vazdazelene vegetacije u tom dijelu Hrvatskog primorja. 2. Šumsko područje u uvali Čavlena jedan je od najvrednijih primjera sačuvane šumske oaze otoka Krka. Posebno su vrijedne stare šumske sastojine hrasta medunca i bijelog graba, možda među najljepšima na čitavom otoku, s bogatim staništima ptica. Područje uvale Čavlena i Glavotoka ima također veliko značenje za proljetne i jesenske seobe i zimovanja ptica. Spomenik prirode “Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.” (Zakon o zaštiti prirode NN 70/05, čl.10.) 1. Sve veće lokve razmještene su po cijelom području Grada Krka. Lokve sadrže vrijedan i zanimljiv biljni svijet, a važne su za većinu predstavnika skupine vodozemaca i gmazova, kao i za vretenca, zbog prisustva stalnih površinskih voda. Lokve su rezervati genetičke bioraznolikosti, a privlače i ptice selice, čime im se povećava vrijednost. Budući da su važne za očuvanje bioraznolikosti u kraškom području, potrebno je sve lokve evidentirati i zaštititi. B) DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU – U MORU: Spomenik prirode Zamuljene uvale plitkih dna: 1. Uvala Mala Jana, 2. Uvala Torkul, 3. Uvala Sv. Juraj Posebni rezervat (botaničko-zoološki) 4. Akvatorij oko otoka Plavnika, Malog Plavnika i Kormata. Objašnjenje i predložene mjere zaštite dane su u poglavlju 3.4. i odredbama za provođenje. 2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina Neprekidno vrednovanje kulturne baštine potrebno je u kontekstu stalno prisutnih društvenih, kulturnih i gospodarskih promjena, kao i uspostavljanje vrijednosnih odnosa između kulturne i prirodne baštine. Cilj zaštite graditeljske baštine je uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji bi s raznih gledišta (prostorno planiranje, graditeljstvo, turizam, porezi,


98


carine, obrazovanje) utjecao na ispravni odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini (integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja). Također je potrebno stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku, znanstveno-istraživačku, kulturnu i odgojno-obrazovnu djelatnost, u cilju očuvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti. Također je potrebno poticanje izrade studija područja značajnih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, arheoloških zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti, radi iznalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja. Obzirom na velik broj spomenika graditeljske baštine, prvenstvenu brigu treba usmjeriti na registriranu i evidentiranu graditeljsku baštinu, razvrstanu i obrađenu u Polazištima.


99


2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA 2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl., parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja, skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i pogoni od obrtničkih do industrijskih, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila, poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine. Polazne smjernice za određivanje kriterija za racionalno utvrđivanje veličine građevinskog područja naselja sadržane su u : - Zakonu o prostornom uređenju, - Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, - Prostornom planu Primorsko-goranske županije, - Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju resursa, što se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja. Temeljno načelo planiranja i usklađivanja prostornog razvitka utvrđeno Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske (točka 3.1.3.) jest: “Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i štednja resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog planiranja, to se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta (formiranje građevinskih područja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža. Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti ( a po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih površina šuma, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu. U prostornim planovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora. U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito prosjecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina). Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor”. Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske kao strateški cilj određuje “Utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima”. U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće smjernice:


100


“Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih područja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova) i njihovoga drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja a dati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda. Kada je nužno povećati, tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u obalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu. Takvim planskim pristupom čuvanja što više prirodnih neizgrađenih prostora, između izgrađenih područja obalnih naselja, istovremeno se i štiti javni interes i osigurava različitim subjektima višenamjensko i optimalno korištenje ovog najvrednijeg dijela nacionalnog teritorija. Novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega, u nadovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih objekata. Aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg stabenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost. Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Poglavlje 4.6., točka 4.6.2.1.), navodi se: „Planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da se smanji njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje prostora, infrastrukture (ceste, vodovod, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaje javnog interesa (škole, bolnice, uprava itd.). Na tom i takvom prostoru prvenstveni je cilj vrednovanje prirodnih obilježja (krajobraznih, bioloških, klimatskih itd.) i njihovo respektiranje u načinu korištenja prostora. U tom je pogledu posebno nužno sačuvati obalni pojas (mora i kopna) za javne potrebe (odmor, rekreacija, sport, zdravstvo itd.), a maksimalno smanjiti sudjelovanje stanovanja i rada (radne zone, stanovanje, turistički kompleksi itd.)” 2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ODNOSU NA

POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA, IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆU IZGRAĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

2.3.2.1. Postojeći i planirani broj stanovnika Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području Grada Krka živjelo je 4.997 stanovnika, a prema popisu iz 2001. godine živi 5.491 stanovnika. Demografska projekcija za 2015.godinu predviđa porast broja stanovnika te bi na području Grada Krka 2015. godine živjelo ukupno 6.561 stanovnika (prema demografskoj prognozi iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije. 2.3.2.2. Dimenzioniranje građevinskog područja


101


Minimalna planirana gustoća određena Prostornim planom županije za prostornu cjelinu O1 (otok Krk) odnosno Grad Krk iznosi 20 stanovnika / hektaru. Obzirom da je površina građevinskog područja dobivena primjenom osnovne formule koja se temelji na projekciji stanovništva i propisanoj gustoći manja od površine već izgrađenog dijela naselja (gustoća stanovanja iznosi 11,37 st/ha), Prostorni plan Primorsko-goranske županije u članku 62. stavak 5. predviđa uporabu “drugog kriterija” za određivanje građevinskog područja (I+20%).

Površina izgrađenog dijela građevinskog područja uvećana za 20%.

P = PIG + 20% PIG=482,84 + 96,57 = 579,41 ha

Budući se područje Grada Krka nalazi unutar zaštićenog obalnog područja, građevinska područja određuju se također sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04). 2.3.2.3. Izgrađenost Izgrađenost građevinskog područja temeljni je podatak za dimenzioniranje planiranog građevinskog područja naselja. Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, a neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice. Ukupna površina izgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na području Grada Krka iznosi 493,84 ha. 2.3.2.4. Obilježja naselja Urbano naselje Krk ujedno je i najznačajnija i najbolje očuvana povijesna cjelina. Građevna je struktura u povijesnoj jezgri pretrpjela znatne izmjene i nadogradnje, ali je očuvana planska matrica i osnovni gabariti. U Krku su smještene sve upravne funkcije i odlikuje se bogatim kulturno povijesnim identitetom što ga čini izuzetno privlačnim za izletnički tip turizma. Seoska naselja su zbog gospodarskih promjena većim dijelom izgubila ruralnu funkciju, što je utjecalo i na njihov izgled. Tradicijska je arhitektura mahom očuvana u središtima zaštićenih zaselaka, ali je znatno ugrožena novijom gradnjom, pa i rušenjem. To se osobito odnosi na gospodarske objekte izvan funkcije ("magare", "mošune") kojih je vrlo malo očuvano. Neposredna okolica s gumnima, suhozidnim međama i lokvama zapuštena je i neprepoznatljiva u svom izvornom obliku ili je pak obrasla vegetacijom. Temeljno obilježje svih naselja je da su razvila samo stambenu namjenu. 2.3.2.5. Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Krajobraz na području Grad Krk je izostankom jače urbanizacije i industrijalizacije, većim dijelom očuvao svoju povijesnu stratigrafiju i oblik. Neobnovljivi prirodni resursi – more, poljoprivredne, pašnjačke i šumske površine moraju se strogo štititi i čuvati, a taj imperativ potrebno je uskladiti s potrebnim razvojem naselja. Stoga se pri planiranju građevinskih


102


područja naselja mora poštivati zatečena slika prostora, a okolina naselja treba se sačuvati u autentičnom obliku, samo iznimno dopuštajući novu izgradnju na obodu zatečene. Prvenstveni cilj jest obnova postojećeg građevinskog fonda, odnosno popunjavanje neizgrađenih dijelova unutar pojedinog naselja. 2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE Smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem tradicionalnih građevinskih elemenata. Pri određivanju građevinskog područja naselja nastojalo se zadržati upravo identitet svakog naselja, formirajući koncentrirana i zaokružena građevinska područja, što za posljedicu ima racionalnije korištenje prostora, manje skupu izgradnju prometne i komunalne infrastrukture i očuvanje vrijednog krajolika samih naselja (pretežito poljoprivrednih površina). Transformacija naselja na području Grada Krka treba se osnivati prvenstveno na programima infrastrukturne rekonstrukcije i revizalizacije, a obnovu građevinskog fonda u ruralnim naseljima u unutrašnjosti potrebno je povezati s razvojem selektivnih vidova turizma. Slijedom utvrđenih kriterija propisanih Prostornim planom županije i Zakonom o prostornom uređenju detaljna namjena površina, kao i uvjeti uređenja, korištenja i zaštite prostora za središnje naselje - Krk utvrdit će se izradom urbanističkog plana uređenja, kao i za sva ostala građevinska područja naselja i izdvojenih namjena izvan naselja, a u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja. Očuvanje i obnova postojećeg stambenog fonda, posebno u vrijednim povijesnim jezgrama, treba se prilagoditi zahtjevima zaštite graditeljske baštine i očuvanja prirodnih i ambijentalnih vrijednosti naselja. Za te cjeline od posebne je važnosti utvrditi prihvatljivu strukturu stambenih i drugih funkcija. Jedna od mogućnosti, koju treba poticati, jest obnova i adaptacija postojećih građevina uz stalni konzervatorski nadzor, dok se izgradnja novih građevina omogućava uz iste uvjete kao i za izgradnju novih građevina namijenjenih stalnom stanovanju. Među mogućim mjerama i smjernicama unapređenja uređenja naselja i komunalne infrastrukture navodimo: - poboljšati uvjete stanovanja unutar postojećih naselja opremanjem potrebnom komunalnom infrastrukturom (obavezno odvodnjom otpadnih voda), - rekonstrukcije i adaptacije postojećih građevina provoditi u skladu s oblikovnim karakteristikama naselja, koja će se detaljno utvrditi konzervatorskom podlogom, - naselja koja bilježe stalan pad broja stanovnika potrebno je revitalizirati, donošenjem poticajnih mjera za razvoj turizma, poticanjem akcije obnove i zaštite kulturne baštine, osiguranjem uvjeta za kvalitetnu stambenu izgradnju, uz puno uvažavanje tradicijskog gospodarstva, te nužno opremanje svom potrebnom infrastrukturom. Osnovni cilj unaprjeđenja uređenja naselja i komunalne infrastrukture je da svako naselje treba ostvariti II. kategoriju uređenosti naselja što podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, što obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.


103


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA KRKA U

ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE Prostorni plan Županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, te je, kao jedna od ukupno 5 mikroregija (funkcionalnih cjelina) u Županiji, određena i cjelina otok Krk O1 (Grad Krk, Općine Vrbnik, Omišalj, Malinska-Dubašnica, Punat, Baška i Dobrinj)15. Za ostvarivanje većeg i boljeg gospodarskog razvitka navodi se, kao ključna pretpostavka, uravnotežena opskrba vodom i rješenje odvodnje otpadnih voda. Obzirom na prirodna i kulturna bogatstva nužna je zaštita usmjerena na prirodne vrijednosti i posebnosti te spomenika kulture, a ti su resursi važan oslonac u gospodarskom razvitku otoka. Pod veznim pravcima podrazumijevaju se oni pravci na kojima se formiraju gospodarske i društvene silnice razvoja i na kojima je razvijena prometna infrastruktura. Okosnicu Primorsko-goranske županije čine dva primarna međunarodna vezna pravca - pravac Podunavlje - Jadran - Sredozemlje, te Jadranski obalni pravac. Sekundarnu mrežu veza čine skupina kopnenih i pomorsko-otočnih pravaca, preko kojih se integriraju dijelovi ili cjeline županijskog prostora. Među ostalim, ovu mrežu čini pravac Oštrovica - Krčki most - Krk (- Rab - Zadar). Mrežu sekundarnih pravaca čine državne i županijske ceste, trajektne veze i pomorske linije. Da bi se stvorili uvjeti za zadovoljenje postavljenih ciljeva za siguran, trajan i pouzdan promet na veznim pravcima, nužno je izgraditi, dograditi ili opremiti sve oblike prometa na kopnu i moru. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Krka su15: - očuvati naselja u unutrašnjosti otoka Krka, - provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima

stanovanja, - obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje, - poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama, - uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve

prometne kapacitete. S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se slijedeće mjere razvoja: - razviti mrežu područnih osnovnih škola, - objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedištu općina, - locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite, - izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu

građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile,

- neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe (uz dovođenje vode s kopna) i odvodnje, - poticati poljoprivredne djelatnosti - ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, ribarstvo,

mediteransko voćarstvo - posebice maslinarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja,

- posebno odrediti i sačuvati prostore za stočarsku djelatnost,

15 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, SN 14/00 i 10/05, članak 106.


104


U okvirima tih smjernica, Prostornim planom uređenja Grada Krka, utvrđena je osnovna namjena i korištenje prostora, uz nužno očuvanje prirodnih značajki područja. 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE

POVRŠINA

Namjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, uređenja i zaštite prostora. Te funkcije dijele se na: − antropogena područja i − prirodna područja. Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima, prostor se dijeli na: − površine naselja, − površine za izdvojene namjene, − površine infrastrukture.

Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su poljoprivreda, stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli na: − poljoprivredne površine, − šumske površine, − vodne površine.

Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na: - površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine, - šumske površine, - vodne površine. Područja i građevine izvan građevinskog područja su: - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama - sportsko-rekreacijski objekti - uređene plaže.


105


U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje: 1. Grad Krk - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne

samouprave sa statusom Grada. 2. grad Krk - označava naselje Krk. 3. Naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom

(izgrađenom) opsegu. 4. Granica građevinskog područja (naselja i izdvojene namjene) - je linija razgraničenja

površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina.

5. Građevinsko područje naselja (NA) - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja.

6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora.

7. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja.

8. Zaštićeno obalno područje (ZOP) – prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 100/04) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

9. Građevine stambene namjene jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine.

10. Obiteljska kuća jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

11. Višeobiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima NA) namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

12. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namjenjene stanovanju i koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima).

13. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline. 14. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne

građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, gospodarske građevine i slično).

15. Poljoprivredne gospodarske građevine (bez izvora zagađenja) su: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

16. Podrum - je dio građevine koji je ukopan sa svih strana u teren, s time da kota poda najniže etaže (prizemlja ili suterena) iznosi najviše 0,5 m iznad najniže kote konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.

17. Suteren – je etaža koja ima od 1 do 3 djelomično ili potpuno ukopane fasade. 18. Potkrovlje - dio građevine (etaža) između stropne konstrukcije i krovne konstrukcije.

Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,5 metar, najveća visina sljemena je 4,0 metara.

19. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m.


106


20. Etaža - etažom se smatra bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren), podrum i potkrovlje.

21. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

22. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren ni parkirališne površine.

23. Koeficijent iskoristivosti (Kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

24. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina do završnog ruba vijenca.

25. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

26. Građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

27. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja obilaskom terena.

28. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

29. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu odnosno između dvije izgrađene građevinske čestice.

30. Rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

31. Pristupni put je javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa može biti i manja, ali najmanje 3,0 metra i maksimalne dužine 30,0 m, bez okretišta i/ili ugibališta, odnosno duži od 30,0 m s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.

32. Postojeća građevina jest građevina izgrađena prema pravovaljanoj građevnoj dozvoli ili građevina izgrađena prija 15.02.1968. godine.

33. Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice.

34. Dvojna građevina jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.


107


3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

(NASELJA I IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA; POLJOPRIVREDNE, ŠUMSKE, VODNE TE POVRŠINE POSEBNE NAMJENE I OSTALE POVRŠINE)

Tablica 3.1. – Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

stan/ha Red. broj GRAD KRK Oznaka Ukupno ha % od površine

Grada ha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Građevinska područja ukupno/ GP 577,27 2,2 9,5 izgrađeni dio GP ukupno 482,84 1,8 11,4 - obalno - otočno 577,27 - kontinentalno-granično

1.1.

- ostalo Izgrađene strukture van građevinskog I područja ukupno K 27,00 0,1 203,4 E H T 80,70 0,3 68,0

1.2.

R 15,25 0,1 360,1 Poljoprivredne površine ukupno P 1925,96 7,33 * 0,35 - osobito vrijedno obradivo tlo P1 - vrijedno obradivo tlo P2 676,49

1.3.

- ostala obradiva tla P3 1249,20 Šumske površine ukupno Š 5501,31 20,94 * 1,0 - gospodarske Š1 4723,20 - zaštitne Š2 134,52

1.4.

- posebne namjene Š3 643,59 Ostale poljoprivredne 1.5. i šumske površine

PŠ 2632,03 10,02 * 0,5

Vodne površine ukupno V 15.470,80 58,9 * 2,8 - vodotoci - jezera - akumulacije 51,15 0,2 - retencije - ribnjaci

1.6.

- more 15.419,65 58,7 N * IS 19,90 0,1 0,01

1.7 Ostale površine ukupno

G 7,05 0,03 0,001 Grad Krk ukupno 26268,00 * 4,8


108


3.2.2. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA (GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA)

Prostornim planom uređenja Grada Krka definirana su građevinska područja naselja koja zadovoljavaju potrebe Grada za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu razvitka naselja, poboljšanja kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom. Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja. Prilikom određivanja prostora za razvoj naselja poštivane su slijedeće smjernice: - nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednosti prostora i određene granice izgrađenog dijela naselja; - uspostavljen je sustav informacija (kontakti s mjesnim odborima, lokacijske i građevinske dozvole i dr.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj. Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog (već postojeća izgradnja) i neizgrađenog dijela (površine na kojima se planira izgradnja). Unutar građevinskog područja naselja smještavaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja kao što su: ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (poslovna), sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja, građevine društvene namjene i javne zelene površine. Sastavni dio građevinskog područja Krk (NA1) je luka posebne namjene-luka nautičkog turizma-marina Krk (LN) planirana Prostornim planom Primorsko-goranske županije, luka posebne namjene-brodogradilište Krk (LB), luka otvorena za javni promet (županijskog značaja) i uređene plaže (R38-R311). Izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja i prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mjerilo 1:25.000 i na kartografskim prikazima 4. “Građevinska područja” mjerilo 1:5000. Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Krka i to za statistička naselja: Krk, Kornić, Muraj, Lakmartin, Vrh, Bajčići, Nenadići, Brusići, Poljica, Žgaljići, Brzac, Milohnići, Linardići, Skrbčići i Pinezići. - Krk: NA1 - Krk, - Kornić: NA2 - Kornić, - Muraj: NA3 - Muraj, - Lakmartin: NA4 – Lakmartin, - Vrh: NA5.1 - Vrh, NA5.2 - Salatić, NA5.3 - Kosići, - Bajčići: NA6 - Bajčići, - Nenadići: NA7.1 - Nenadići, NA7.2 - Kapovci, - Brusići: NA8.1 – Brusići, NA8.2 – Brozići, - Poljica: NA9.1 i NA9.2 – Poljica, - Žgaljići: NA10.1 NA10.2 – Žgaljići, - Brzac: NA11 – Brzac, - Milohnići: NA12 – Milohnići, - Linardići: NA13 – Linardići, - Skrbčići: NA14 – Skrbčići, - Pinezići: NA15.1 – Pinezići, NA15.2 – Picik. Za sva građevinska područja naselja obvezna je izrada urbanističkih planova uređenja. U NA1 nije moguće graditi prije donošenja urbanističkog plana uređenja. U ostalim naseljima neposrednom provedbom ovog plana moguće je graditi samo unutar izgrađenog dijela građevinskog područja na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine manje od 5000 m2.


109


Tablica 3.1. - Površine građevinskih područja i gustoća stanovanja

Oznaka građevin

skog područja naselja

Naziv građevinskih područja naselja

Prostorni plan (bivše) općine Krk

Izgrađeni dio GP/ha

Neizrađeni dio GP/ha Ukupno ha

Broj stanovnika Popis 2001.

gustoća stan/ha

POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

NA 1 KRK 375,51 213,34 49,33 262,67 3364 12,81 NA 2 KORNIĆ 41,93 37,40 5,60 43,00 325 7,58 NA 3 MURAJ 20,85 8,50 2,00 10,50 11 1,05 NA 4 LAKMARTIN 18,47 5,70 1,10 6,80 20 2,94 NA 5.1 VRH 62,90 41,40 7,70 49,10 NA 5.2 SALATIĆ 14,31 10,80 1,40 12,20 NA 5.3 KOSIĆI 21,27 13,20 1,60 14,80

769 10,11

NA 6 BAJČIĆI I 127 NA 7.1 NENADIĆI

43,02 23,00 4,50 27,50 125

9,16

NA 7.2 KAPOVCI 4,86 1,90 0,60 2,50 NA 8.2 BROZIĆI 2,78 1,80 0,10 1,90 NA 8.1 BRUSIĆI 22,36 6,50 1,60 8,10

52 4,16

NA 9.1 4,50 0,90 5,40 NA 9.2

POLJICA 17,35 3,60 1,80 5,40

62 5,74

NA 10.1 5,70 1,60 7,30 NA 10.2

ŽGALJIĆI 15,09 0,20 0,40 0,60

36 4,56

NA 11 BRZAC 28,63 23,10 3,90 27,00 137 5,07 NA 12 MILOHNIĆI 20,85 12,30 1,10 13,40 82 6,12 NA 13 LINARDIĆI 35,04 24,30 2,80 27,10 102 3,76 NA 14 SKRBČIĆI 14,66 12,70 3,10 15,80 145 9,18 NA 15.1 PINEZIĆI 32,58 32,60 3,30 35,90 134 3,73 NA 15.2 PICIK 1,84 0,30 0,00 0,30 0 0,00

GRAD KRK UKUPNO: 794,30 482,84 94,43 577,27 5491 9,51

3.2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE (IZVAN

NASELJA) Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) su prikazane na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mjerilo 1:25.000, te na kartografskim prikazima 4. “Građevinska područja” na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5.000. Unutar površina za izdvojene namjene (poslovne, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske) mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, te druge građevine i sadržaji koji upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora, ali ne stanovanje. Razgraničenje površina za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica građevinskog područja, za:


110


- gospodarsku namjenu (poslovnu), - ugostiteljsko-turističku namjenu (hotel, turističko naselje i kamp), - sportsko-rekreacijsku namjenu, - infrastrukturne površine (luke otvorene za javni promet), - groblja. Gospodarska namjena – poslovna (K) Prostorni razmještaj površina gospodarske namjene - poslovne baziran je na sadašnjem razmještaju gospodarstva, stvarnim prostornim mogućnostima, planiranom sustavu središnjih naselja i rasporedu stanovništva, te povezanosti na prometnu i komunalnu infrastrukturu. Poslovna namjena obuhvaća manje proizvodne, poslovne i skladišne komplekse (trgovinu, manje proizvodne pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.) koji po svojoj prirodi ne mogu biti smješteni unutar građevinskih područja naselja. Na području Grada predviđena je zona poslovne namjene (izvan naselja), i to: − K – Vela Ravnica (neizgrađeno) površine 27,00 ha. Ukupna površina zona poslovne namjene (izvan naselja) na području Grada Krka iznosi 27,00 ha. Za zonu poslovne namjene predviđa se izrada urbanističkog plana uređenja. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) Ovim Prostornim planom, osim zona i lokaliteta unutar naselja, predviđene su i površine u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja). U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja ne može se planirati nova stambena gradnja. Ugostiteljsko-turističke površine izvan naselja utvrđene ovim Prostornim planom zauzimaju ukupno 80,70 ha, a sukladno Prostornom planu Županije, dijele se na:16

- T1 – hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne te slične namjene; - T2 - turistička naselja koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma kao što su: smještajne građevine, kampovi, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd., - T3 – kamp-autokamp.

Hoteli (T1) Na području Grada Krka predviđena područja za smještajne kapacitete - hoteli površine 15,00 ha su: − T1 – Glavotok (neizgrađeno) 800 kreveta površine 15,00 ha. Uvjeti smještaja građevina i uređenje navedenih površina utvrditi će se izradom urbanističkog plana uređenja. Moguća je gradnja samo hotela iz skupine hotela.

Turističko naselje (T2) Na području Grada predviđena područja za turističko naselje, ukupne površine 61,00 ha, su: − T21 – Politin (pretežito neizgrađeno) 2000 kreveta površine 35,00 ha, − T22 – Torkul (neizgrađeno) 800 kreveta površine 15,00 ha, − T23 – Ježevac (izgrađeno) 700 kreveta površine 11,00 ha. 16 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, SN 14/00 i 10/05, članak 45.


111


Za sva turistička naselja propisuje se obvezna izrada urbanističkih planova uređenja. Za turistička naselja Torkul, Politin i Ježevac predlaže se koncepcija ekskluzivnog turizma baziranog na visokokvalitetnoj i vrhunskoj ponudi. Moguća je gradnja samo hotela iz skupine hotela. U Politinu je moguće zadržavanje kampa Politin. Unutar Politina temeljem urbanističkog plana planirat će se i uređenje plaže (R312). Otvaranjem i investiranjem u turističko naselje ekskluzivnog tipa tradicionalni proizvodi pronašli bi svoje tržište i svog kupca visokoplatežne moći.

Kamp-autokamp (T3) Na području Grada predviđeno područje za kamp-autokamp, ukupne površine 4,70 ha, je: − T3 – Glavotok (izgrađeno) 600 kreveta površine 4,70 ha. Za sve površine kampova propisuje se obvezna izrada urbanističkih planova uređenja. Sportsko-rekreacijska namjena (R) Sportsko-rekreacijska namjena (R1) Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su područja za obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti, a definirana su kao sportsko-rekreacijske zone (R1). Na područjima sportsko-rekreacijskih zona moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti. Unutar Lunte predviđeno je uređenje plaže (R38), a unutar Dunata uređenje plaže (R314). Izdvojena građevinska područja za sportsko-rekreacijsku namjenu planiraju se bez nove stambene gradnje. Ukupna površina izdvojene namjene sportsko-rekreacijske (R1) na području Grada iznosi 15,25 ha: - Lunta - R11 (djelomično izgrađeno) 10,41 ha, - Dunat - R12 (djelomično izgrađeno) 4,34 ha, - Butežine – R13 (izgrađeno) 0,5 ha. Za sve izdvojene namjene sportsko-rekreacijske propisuje se obvezna izrada urbanističkih planova uređenja. Infrastrukturne površine (IS) Površine za infrastrukturu izvan građevinskog područja naselja zauzimaju ukupno 21,16 ha: - luka otvorena za javni promet Valbiska (županijski značaj) - IS1 19,90 ha (izgrađeno). Namjena površine IS je luka otvorena za javni promet. Na prostorima ovih infrastrukturnih površina mogu se graditi građevine lučke podgradnje (infrastrukture) i lučke nadgradnje (suprastrukture). Za uređenje luka i gradnja pratećih građevina mora se izraditi urbanistički plan uređenja kojim će se točno odrediti razgraničenje djelatnosti unutar kopnenog i morskog dijela luke. Tehničko rješenje priveza rješit će se urbanističkim planom uređenja. U Valbiski se mogu obavljati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila. Groblja (G) Izdvojene namjene za groblja zauzimaju ukupno 7,05 ha:


112


- Krk - G1, površine 5,65 ha, neizgrađeno, - Vrh - G2, površine 0,40 ha izgrađeno, - Kornić - G3, površine 0,17 ha, izgrađeno, - Poljica - G4, površine 0,25 ha, izgrađeno, - Milohnići - G5, površine 0,33 ha, izgrađeno, - Pinezići - G6, površine 0,25 ha, izgrađeno. Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. Uređenje groblja i gradnja pratećih građevina mora biti primjereno tradiciji. Za neizgrađena groblja obvezna je izrada detaljnog plana uređenja. Tablica 3.2. - Površine izdvojenih namjena izvan građevinskog područja naselja

Izgrađeni Neizrađeni Oznaka zone

Naziv zone izdvojene namjene dio/ha dio/ha

Ukupno ha Broj kreveta

GOSPODARSKA NAMJENA

K VELA RAVNICA - 27,00 27,00 - ukupno: 27,00 27,00

POVRŠINE UGOSTITELJSKO – TURISTIČKE NAMJENE

T1 GLAVOTOK - 15,00 15,00 800 T21 POLITIN 9,80 25,20 35,00 2000 T22 TORKUL - 15,00 15,00 800 T23 JEŽEVAC 11,00 - 11,00 700 T3 GLAVOTOK 4,70 - 4,70 600

ukupno: 25,50 55,20 80,70 4900

POVRŠINE SPORTSKO – REKREACIJSKE NAMJENE

R11 LUNTA 2,3 8,11 10,41 - R12 DUNAT 2,2 2,14 4,34 - R13 BUTEŽINE 0,5 - 0,5 -

ukupno: 5,0 10,25 15,25

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

IS1 VALBISKA 19,90 - 19,90 - ukupno: 19,90 - 19,90 -

GROBLJE

G1 KRK - 5,65 5,65 - G2 VRH 0,40 - 0,40 - G3 KORNIĆ 0,17 - 0,17 - G4 POLJICA 0,25 - 0,25 - G5 MILOHNIĆ 0,33 - 0,33 - G6 PINEZIĆ 0,25 - 0,22 -

ukupno: 1,40 5,65 7,05 - GRAD KRK UKUPNO: 51,80 98,10 149,90 -


113


3.2.4. KRITERIJI ZA GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.veljače 1968. godine (prema namjeni sukladne građevinama u građevinskim područja naselja), tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja i vrijede svi uvjeti kao za građevinska područja. Ukoliko se te građevine nalaze unutar područja planiranog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (značajnog krajobraza, područja posebno vrijednog predjela - prirodnog krajolika, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina planiranih za kapitalnu infrastrukturu), moguća je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova

građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski), - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta

instalacija, - dogradnja sanitarnih prostorija (wc, kupaonica) do 10% građevinske (bruto) površine

građevine, - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod

uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskoristivosti (Kis).

Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene. Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je samo za namjenu koja je Planom predviđena za taj prostor u skladu s uvjetima definiranim Planom, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor. Izvan građevinskog područja na području Grada Krka ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za: – istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, – iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju, – skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena, – privez izvan građevinskog područja, – sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama, – uzgoj plave ribe, – nije dopušteno planirati luke nautičkog turizma niti planirati ili izvoditi radove nasipavanja obale. Izvan građevinskog područja mogu se pod određenim uvjetima graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su: - građevine prometa, veza i infrastrukture, - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama, - otvoreni rekreacijski objekti, - pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, karting staza, boćališta, dječja igrališta i

slično, sukladno obilježjima prostora.


114


Ovim Prostornim planom predviđeni su neki lokaliteti za rekonstrukciju, uređenje i gradnju pojedinih građevina koje se mogu graditi izvan građevinskih područja: - uzgajalište (akvakulturu) (H), - rekonstrukcija postojećeg privezišta u funkciji pristupa samostanskom kompleksu na

otočiću Košljunu (↓), - postojeća luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (Glavotok) i postojeće lučice

lokalnog značaja izdvojene od građevinskog područja naselja (Sv.Fuska, Vela Jana i Dunat) (IS),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (R1), - uređene plaže (R3). Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. - pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje

otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), odnosno sama financira priključivanje, te pristupni put širine najmanje 3,0 m,

- minimalna međusobna udaljenost zahvata izvan građevinskih područja je 100,0 m, - građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih

vrijednosti i autohtonog graditeljstva, - građevine se ne mogu smještati u područja zaštićene prirodne baštine (registrirane,

evidentirane ili predložene). Građevine prometa, veza i infrastrukture (IS) Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu graditi izvan građevinskog područja jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza (pošta i telekomunikacije), sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje, sustava zaštite od poplava i sustava energetike. Infrastrukturne građevine (osim građevina pomorskog prometa) mogu se graditi izvan građevinskog područja na osnovu građevinske dozvole, a u skladu s važećim propisima. Kriteriji dimenzioniranja građevina prometa, veza i infrastrukture dani su u poglavlju 5. Odredbi za provođenje ovog Prostornog plana. Postojeće privezište na Košljunu (↓) za prihvat turističkih brodova moguće je rekonstruirati na način: produžiti za cca 5,0 m (kako bi se omogućio bočni privez većih brodova) za pristup samostanu Navještenja Marijina, etnografskom muzeju i bogatoj zoološkoj zbirci, crkvi Sv. Bernardina sa sakralnim muzeom te crkvi Navještenja Marijina. Privez na Košljunu je postojeći privez za građevinu izvan građevinskog područja. Prostornim planom određene su slijedeće luke: luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Glavotok i lučice lokalnog značaja izdvojene od građevinskog područja naselja: Sv. Fuska, Vela Jana i Dunat. Ove lučice su postojeće i dijelom su izgrađene. Izgrađeni elemenati postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati. Tehničko rješenje priveza rješit će se urbanističkim planom uređenja. Luka Glavotok je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja u kojoj se može obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim priveza u kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Sv.Fuska služi za: privez ribarskih brodova i brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim priveza u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.


115


Vela Jana služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim priveza u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Dunat služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim priveza u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama izvan građevinskog područja Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine za vlastite gospodarske potrebe za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 100 m od obalne crte). Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza. izvan građevinskih područja naselja dozvoljena je izgradnja staklenika i plastenika na poljoprivrednim površinama, uz uvjet da se na najmanje 80 % površine uzgaja jedna ili više poljoprivrednih kultura pod uvjetom da je najmanja udaljenost od obalne linije 1000 m. Gospodarske građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ili štale za uzgoj domaćih životinja mogu se graditi izvan građevinskog područja pod sljedećim uvjetima: - najmanji dopušteni areal u površini od 10.000 m2; - najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za državne ceste, 50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane ceste; - najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m, - najveća dopuštena visina građevine do vijenca iznosi 5,0 m, uz mogućnost izgradnje podruma i jedne nadzemne etaže, - najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 400 m2, - građevina mora biti udaljena najmanje 1000 m od obalne linije i 500 m od granice građevinskog područja naselja ili građevinskog područja izdvojene namjene; - može graditi samo privatna ili pravna osoba registrirana za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Na području Grada Krka izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), građevine u funkciji lova i slične građevine pod sljedećim uvjetima: - najmanja dopuštena površina čestice iznosi 300 m2, - najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, - najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m, - najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m2, - najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,6, - najmanja udaljenost od obalne linije je 1000 m. - građevine u funkciji lova izvan građevinskog područja mogu graditi isključivo lovačka društva. Rekreacijski objekti (R1) Sportsko-rekreacijski lokaliteti uređuju se prema smjernicama ovog plana i smjernicama za gradnju građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog područja. Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja samo otvorenih igrališta bazena, te smještaj otvorenih rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (bar i sl.) djelatnosti.


116


Za sve sportsko-rekreacijske zone propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta). U Prostornom planu predložena su dva lokaliteta za smještaj građevina sporta i rekreacije izvan građevinskog područja: R14 (Butežine-Podlizer) i R15 (Glavotok). U R14 planirani su sadržaji: karting staza, stolni tenis, dječja igrališta, višenamjensko igralište (košarka, odbojka, rukomet, mali nogomet), bočalište, i sl. te uređenje okolišta stazama, hortikulturnim nasadima, potrebna parkirališta i slično. U R15 moguća je izgradnja samo otvorenih igrališta, bazena, te smještaj otvorenih rekreacijskih djelatnosti. Smještaj rekreacijskih objekata moguć je izvan 70 m od obalne linije. Unutar 70 m može se planirati samo izgradnja infrastrukturnih objekata i šetnica. Površine uzgajališta (akvakultura) (H) Ovim Prostornim planom određen je lokalitet za određivanje područja za akvakulturu (H) u uvali Rabasalj. Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti zonu s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka. Isključuje se uzgoj plave ribe. Obveza procjene utjecaja utjecaja na okoliš dana je u Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04). Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, kako neposredno uz uzgajalište tako i na širem području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije. Uređene plaže (R3) Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl). Uređene plaže (R3) izvan građevinskog područja na području Grada su: - kamp Glavotok - R31, - Glavotok – R32, - turističko naselje Glavotok – R33, - Vela Jana - R34, - Torkul - R35, - Sv. Fuska - R36, - Crnika - R37, - Malo More - R313.Uređene plaže izvan građevinskih područja uređuju se u skladu s uvjetima ovog Plana, odnosno uvjeti za uređenje uređenih plaža izvan građevinskih područja su: - dopuštena je izradnja kompletne infrastrukture; - ukoliko se do uređene plaže izvodi sustav vodoopskrbe, mora se istovremeno riješiti sustav odvodnje otpadnih voda; - moguće je opremanje svom opremom u funkciji plaže/kupališta; - ne dopušta se čvrsta gradnja. Ostale su uređene plaže unutar građevinskih područja koje se uređuju u sklopu građevinskih područja naselja, sportsko rekreacijskih, infrastrukturnih i/ili ugostiteljsko – turističkih zona na kopnu temeljem urbanističkog plana uređenja. Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi – prioritetno je prostor građevinskog područja, dok je prostor izvan građevinskog područja, prioritetno prostor poljodjelstva, šumarstva i vodnog gospodarstva.


117


Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja naselja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (morske površine, šume, poljoprivredno zemljište, krajolik ili posebno vrijedno područje i sl.). Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan građevinskog područja utvrđeni su temeljem slijedećih smjernica, a propisani su Odredbama za provođenje Plana: - građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja trebaju se locirati,

projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, te korištenje drugih građevina i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša, prirodne i graditeljske baštine,

- za građevine koji se grade izvan građevinskog područja, a nalaze se unutar dijelova prirode predviđenih za zaštitu (posebni rezervat, značajni krajobraz), za izdavanje lokacijske dozvole potrebna je izrada detaljnijeg idejnog rješenja s posebnim osvrtom na način nepovoljnog utjecaja na okoliš, osim za manje pojedinačne pomoćne zgrade.

3.2.5. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija17, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina", mj. 1:25.000. Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na : P2 - vrijedno obradivo tlo P3 - ostala obradiva tla. Prema Zakonu, za primarnu biljnu proizvodnju, treba zaštititi zemljišta prvih pet bonitetnih klasa, a to su tla koja predstavljaju osobito vrijedna tla (P1). Na području Grada Krka nema osobito vrijednih obradivih tala (P1) kategorije zbog reljefnih, geoloških i klimatskih prilika u tom kraju. Vrijedna obradiva tla (P2) Ova tla treba vrlo strogo zaštititi od izvanpoljoprivredne djelatnosti i potrošnje, jer su to najbolja tla ovoga područja. Ostala obradiva tla (P3) Iako ova tla po svojim bonitetnim vrijednostima ne bi trebali vrednovati u povoljna tla, mi smo ih iz razloga što danas predstavljaju povjesno arheološki dokument prošlosti i odnos čovjeka prema prostoru uvrstili u ostala obradiva tla (P3) u kategoriju zaštite u smislu ne širenja građevinskih područja na površine P3. Ove prostore preporučamo sačuvati barem djelomično kao spomenike ljudske marljivosti i samoodrživosti u tom kraju. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište predstavljaju pretežito krški pašnjaci i ostale površine koje nije potrebno štititi.

Racionalno i svrhovito korištenje, te zaštita poljoprivrednih površina nameće kao imperativ. Poljoprivredne se površine moraju očuvati na način da se jednako koriste kao i nekad, te da se osigura njihova namjena, a ne da se dopušta nekontrolirano pošumljavanje i devastacije. Treba također naglasiti da je u kontekstu isticanja važnosti razvoja i oživljavanja poljoprivredne proizvodnje danas prisutan konflikt između šumskih i pašnjačkih površina, tj.

17 Prikazano u poglavlju Polazišta, točka 1.2.1. Prirodni sustavi


118


problem širenja šumskih površina na pašnjake čime se smanjuju ionako ograničene pašnjačke i poljoprivredne površine. Detaljan pregled pojedinih grana poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti, s ciljevima razvitka u narednom razdoblju, naveden je u točki 3.3.1.1. Obrazloženja. 3.2.6. ŠUMSKE POVRŠINE Šumske površine na području Grada Krka razvrstane su na gospodarske (Š1), zaštitne (Š2) i šume posebne namjene (Š3), a razgraničenje je utvrđeno određivanjem granica na kartografskom prilogu br. 1. "Korištenje i namjena prostora", mj. 1:25.000. Gospodarske šume (Š1) služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorjede. U gospodarskim šumama način i cilj gospodarenja je slijedeći: - osiguranje po trajnosti ekosustava, - održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma, gospodarenjem u pravcu višeg uzgojnog oblika (stabla iz sjemena, a ne panja) treba stvoriti stabilniju autohtonu vegetaciju, koja će uz kontinuiranu reprodukciju svih sastavnica ekosustava osiguravati općekorisne funkcije i proizvodnju drvne sirovine. Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se: - njega postojećeg i budućeg podmlatka i mladica, - čišćenje u mladim sastojinama, - prorjede u starijim i kvalitetnijim sastojinama. Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća. Zaštitne šume (Š2) služe za zaštitu od erozije, zaštitu izvora i naselja, gospodarskih i drugih građevina. Na području Grada nalazi se uz jugozapadnu obalu otoka. U zaštitnim šumama cilj gospodarenja je osiguranje po trajnosti ekosustava te održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma. Od propisanih radova u zaštitnim šumama moguća je sanitarna sječa. Način gospodarenja u zaštitnim šumama je slijedeći: - najvažniji zadatak je očuvanje ovih šuma od bespravne i nekontrolirane sječe i zaštita od požara, kroz duži vremenski period odlaganjem organskog materijala iz stabala (lišće, grane, korijenje) povećati količinu tla, čime će šuma imati bolji uzrast. Šume posebne namjene (Š3) su : - šume unutar zaštićenih dijelova prirode ili dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, - šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena, - šume koje predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote, ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja, - šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi ili drugim potrebama utvrđenim posebnim propisima. Na tim područjima dozvoljena su znanstvena istraživanja, rekreacija, izletnički turizam i sl. Na području Grada Krka nalaze se na četiri lokaliteta: zaštićen krajolik Glavotoka, uz jezero Ponikve, na Košljunu i na Plavniku, te Valbiska i Podlizer.


119


Tradicionalni način gospodarenja ovim šumama bile su čiste sječe debljih stabala kojima je bio cilj dobiti ogrijevno drvo i slobodnu površinu za ispašu stoke. Takvim načinom gospodarenja kroz vjekove dobivala se izdanačka šuma koja je postepeno degradirala u pašnjake i kamenjare. Razvojem turizma i industrije porastao je životni standard žitelja, tako da interes za ovakvim načinom gospodarenja opada. Samim tim cilj gospodarenja se bitno mijenja. Višenamjenskoj funkciji ovih šuma u smislu turističko-rekreacione i gospodarske funkcije prilagodit će se i cilj gospodarenja. Imajući u vidu sve negativne mogućnosti u pogledu tla, vode i ostalih prirodnih faktora očito je da je cilj gospodarenja dugoročan. Značajan zadatak je zaštita šuma od bespravnog pašarenja na pomlađenim dijelovima površina. Pašarenje svakako treba dozvoliti uz naknadu, ali isključivo na terenima koji su predviđeni za tu namjenu (ostale poljoprivredne i šumske površine). Šume ovih područja su prirodnog porijekla, te su i stabla dobrog zdravstvenog stanja. Ugroženosti od požara su velike na manjim površinama, no cjelokupno sagledavajući može se reći da ove šume spadaju u III. stupanj ugroženosti od požara tj. srednji stupanj. Pretpostaviti je da će ove šume još puno vremena zadržavati ovaj oblik. Pašnjaci će s vremenom prerasti u šikare i panjače, a panjače u sjemenjače, tako da će neobraslo proizvodno tlo preći u gospodarsku šumu i imati takvu funkciju. Gradnju treba predvidjeti prvenstveno na neobraslim šumskim tlima i kamenjarima, a kao krajnju mogućnost na šumskim tlima lošije kvalitete uz prethodnu suglasnost Hrvatskih šuma, d.o.o. Zagreb, poštivajući odredbe Zakona o šumama. Korištenje šumskih proizvoda regulirano je u skladu s Pravilnikom o sporednim šumskim proizvodima (JP "Hrvatske šume" iz 1994. g.), te u dogovoru sa Šumarijom Senj. Šumski proizvodi su plodovi šumskog grmlja (borovnice), kesten, gljive, ljekovito bilje, ubiranje meda, ispaša ovaca i dr. Zabranjeno je iskorištavanje kamena, šljunka i pijeska, ubiranje listinca i smolarenje na borovim stablima. 3.2.7. VODNE POVRŠINE Vodne su površine, prema namjeni, razgraničene na morske površine i vodne površine na kopnu. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe. Morske površine Područje Grada Krka prostire se na dijelu liburnijske otočne skupine u gornjem dijelu sjevernog Jadrana. Površina akvatorija iznosi 154,2 km2 ili oko 59'% ukupne površine Grada Krka. Unutar akvatorija Grada Krka odvijaju se: - prometne djelatnosti, - ribarenje, - marikultura, - rekreacija i - ostale djelatnosti.


120


Prometne djelatnosti u akvatoriju obrazložene su u točki 3.5.1.4. Prometni sustav, morski promet. Unutar akvatorija ucrtani su županijski i lokalni plovni putevi i lučka područja. Ribarenje je djelatnost koja se obavlja izvan pojasa od 300 m od obalne linije. Površina za marikulturu s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka odredit će se dodatnim istraživanjima. Propisuju se stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, kako neposredno uz uzgajalište tako i na širem području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije. Rekreacijske površine su površine obalnog mora uz uređene morske plaže unutar ili izvan naselja, namijenjenog rekreaciji dozvoljeno je organizirano ronjenje na vodi i dr. sportske aktivnosti. Rekreacijske površine dostupne su sa mora i kopna. Urbanističkim planovima uređenja odredit će se točna podjela korištenja rekreacijske površine uz uređene plaže unutar građevinskih područja. Pojas predviđen za kupanje je pojas mora unutar150 m od obalne linije. Vodne površine na kopnu To su izvori, vodotoci, jezera i akumulacije, odraz su geološke građe. Jezero Ponikve je najznačajnija vodna površina u Gradu Krku. Izvori su u jezeru Ponikve, a postoji povremenih bujični potoci i mnogobrojne lokve. Sve veće lokve na području Grada Krka značajne su za stočarstvo i faunu.


121


3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. ELEMENTI KONCEPCIJE GOSPODARSKOG RAZVOJA18

Otoci su područja od posebnog interesa i sa osobitom zaštitom za Republiku Hrvatsku što je regulirano Zakonom o otocima (NN 9/99), pa je njime obuhvaćena Grad Krk kao jedinica lokalne samouprave. Temeljem tog Zakona slijedi obveza izrade planova i programa održivog razvoja otoka, kao cjeline odnosno otočnih skupina kao cjeline. Također su definirane djelatnosti koje otočni razvitak čine održivim, a koje podupire Država. Temeljna obilježja prostornog razvitka usmjerena su na: – vinogradarstvo, maslinarstvo, sredozemno voćarstvo, povrćarstvo, uzgoj i prerada ljekovitog bilja, – ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, – prerada poljoprivrednih proizvoda u namirnice sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom (proizvodnja vrhunskih i drugih kvalitetnih vina, proizvodnja maslinovog ulja i konzerviranje maslina, proizvodnja ovčjih i kozjih sireva, meda i ostalih pčelarskih proizvoda, sušenje, konzerviranje i prerada voća), – ulov plave i bijele ribe, – izrada otočnih suvenira, – turizam održivih razmjera u novim i obnovljenim objektima, – posebni oblici turizma (seoski, nautički, ronilački) – mala brodogradnja, proizvodnja brodske opreme i remont brodica, – graditeljstvo. Koncepcija dugoročnog gospodarskog razvoja Grada Krka temelji se na vlastitim razvojnim iskustvima, na globalnim tendencijama razvoja primorskog i otočnog dijela Primorsko-goranske županije i Hrvatske, na očekivanim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim promjenama u razvijenim zemljama, te na znanstvenim stavovima i određenim prognostičkim metodama. Za ubrzani gospodarski razvoj nužno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva i to: pravnog okvira, financijske i porezne politike, ponuda kvalitetnih programa izrađenih prema kriterijima međunarodnih financijskih institucija, obrazovanje poduzetnika i menedžera, raznovrsne poticajne mjere države i lokalne samouprave i drugo. Koncepcija budućeg razvoja grada Krka sastoji se od koncepcije razvoja pojedinih djelatnosti i od globalne koncepcije. Koncepcija po djelatnostima obuhvaća budući razvoj gospodarstva, infrastrukture i društvenih djelatnosti, a služi kao analitička osnova za izradu globalne koncepcije. Prostornim planom predviđena je nova poslovna zona Vela Ravnica. U poslovnu zonu Vela Ravnica smjestili bi se svi sadržaji koji nisu kompatibilni sa stanovanje i/ili zahtjevaju veću česticu. Za cijelu zonu potrebno je izraditi urbanistički plan uređenja.

18 Izvor: Osnove dugoročnog razvoja Grada Krka, dr.sc. M. Šverko, prosinac 2004. g.


122


Poljoprivreda, lov i šumarstvo Poljoprivreda Poljoprivreda sa stočarstvom uz ribarstvo i brodogradnju bila je u prijašnjim razdobljima glavna djelatnost i materijalna osnova života stanovništva Grada Krka, ali se naročito s razvojem turizma u novije doba, osobito poslije II. svjetskog rata, ono sve više prebacivalo u druge djelatnosti napuštajući poljoprivredu i seoska naselja. Prirodni uvjeti za razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje nisu povoljni. Maslinarstvo ima vrlo povoljne prirodne uvjete za uzgoj, ali je ono veoma zapušteno; ne primjenjuju se agrotehničke mjere (rezidba stabala, gnojidba, spaljivanje korova, zaštita od bolesti i štetnika), odnosno to se radi samo u rodnim godinama. Na području Grada ima oko 20.000 stabala maslina sposobnih za rod, a procjenjuje se da je oko 5000 kvalitetnih stabala zapušteno i uništeno uslijed promjene namjene prostora za turističku izgradnju i za razvoj infrastrukture. Pristup maslinicima je dosta otežan, pa bi stare puteve trebalo proširiti i sačuvati postojeće gromače i definirati mrežu poljskih puteva. Revitalizacija maslinarstva izaziva sve veći interes stanovništva zbog visoke cijene maslinova ulja. Očekuje se obnova 2 i 3 tisuće stabala starih maslina i sadnja novih 2.000 do 4.000, pa bi ukupan broj rodnih stabala u 2015. bio 24-27 tisuća maslina. Ratarstvo i voćarstvo je i do sada veoma skromno. Aktiviranjem bivšeg zapuštenog poljoprivrednog zemljišta moguće je održati i dijelom razviti ovu djelatnost. Konačno, umjesto sadnje borova i drugih šumskih vrsta potrebno je na prikladnim prostorima saditi smokve, kruške, šljive i trešnje. Za intenzivniji razvoj ratarskih kultura potrebno je navodnjavanje. S toga se u razvoja ratarstva ne mogu očekivati veće mogućnosti, ali su mogućnosti u proizvodnji voća mnogo veće. Ulaganje po ha površine u ratarstvu su oko 7.500, u voćarstvu oko 10.000 i vinogradarstvu oko 22.000 EUR-a. Razvoj vinogradarstva treba temeljiti prvenstveno na uzgoju domaćih sorti (žlahtina, rožeta, debeljan, sansigot) i drugih primjerenih tom podneblju. Na otoku ima jestivih gljiva, a berba ovih plodova treba biti pod kontrolom, kako bi se zaštitila priroda i bogatstvo njene raznovrsnosti. Osim toga, na tim prostorima moguća je proizvodnja ljekovitog i ukrasnog bilja. Velike površine pašnjaka omogućuju razvoj ovčarstva i to tako da se ovce tijekom čitave godine ostavljaju na otvorenom, zimi na mjestima slabe ispaše, u jesen na mjestima osrednje ispaše, a ljeti na mjestima najbolje ispaše. Procjenjuje se, da na području Grada ima oko 19.000 ovaca, koje se uzgajaju radi prodaje janjećeg mesa i proizvodnje ovčjeg sira. Vuna i koža teško se prodaju, jer nije organiziran njihov otkup. Otkup i zbrinjavanje vune bit će potrebno riješiti u suradnji s državnim institucijama, jer se sadašnjim načinom odlaganja vune onečišćuje okoliš. S obzirom da se na prostoru Grada na određeni način sukobljavaju interesi maslinara, lovaca i ovčara neophodno je osigurati uvjete za kontroliranu ispašu. Jedan od mogućih oblika rješavanje ove problematike je utrđivanje odluke o pašarenju kojom bi trebalo uskladiti veličinu pašnjaka s brojem ovaca. Razvoj ovčarstva je potrebno nastaviti, ne samo radi povećanja prihoda ovčara i njihovih porodica, već i radi ponude zdrave hrane, jer se ovce hrane u prirodi, a ujedno obavljaju čišćenje i gnojenje pašnjaka i maslinika i time održavaju biološku ravnotežu u prirodi. Razvoj je potrebno usmjeriti i poticati na proizvodnju sira, skute i janjadi, te smanjiti manje efikasni uzgoj ovaca samo radi prodaje mesa. U tom cilju treba okrupniti pašnjačke površine, osigurati dohranjivanje sijenom iz drugih područja, koristiti dijelom kominu maslina u ishrani, te izgraditi mini mljekaru, a država bi svojim mjerama trebala poticati korištenje poljoprivrednih površina. Uz takav koncept razvoja do 2015. mogao bi se zadržati sadašnji broj ovaca. S obzirom na ulazak Hrvatske u europske i svjetske trgovinske i druge integracije potrebna je hitna obnova maslinarstva, voćarstva i vinogradarstva, jer će te integracije nametati određena proizvodna i druga ograničenja i izazvati oštru konkurenciju razvijenih zemalja koje imaju i


123


znatnih viškova, moderniju tehnologiju, veće mogućnosti potpore poljoprivrednoj proizvodnji i sl. Stoga je uputno zapuštene maslinike, vinograde i voćnjake unijeti u prostorni plan. U narednom razdoblju poljoprivreda dobiva sve veće značenje za opskrbu turista i domicilnog stanovništva zdravom hranom. Primjenom modernih agrotehničkih mjera, osiguranjem nužnih količina vode za minimalno navodnjavanje, većom stručnom pomoći i edukacijom zainteresiranih poljoprivrednika i ovčara moguće je do 2015. udvostručiti današnji opseg poljoprivredne proizvodnje i osigurati mnogo bolju i zdraviju prehranu stanovnika i turista, a i povećati dohodak poljoprivrednika. Poljoprivreda će u cjelini i nadalje biti dopunska djelatnost stanovništva. Prema tome, glavni pravci razvoja poljoprivrede su obnova maslinika i vinograda, proširenje proizvodnje svih vrsta povrća, intenziviranje ovčarstva, kozarstva i pčelarstva, formiranje plantažne proizvodnje, izgradnja modernog poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva farmerskog tipa (proizvodnja za tržište) i uvođenje primarne prerade domaćih poljoprivrednih proizvoda za lokalno tržište pa i izvoz (ulja, vina, sira, meda i janjećeg mesa). Lov U komercijalne svrhe lovozakupnik Županijskog loviša broj 1. «Krk» Lovačko društvo «Orebica» iz Krka nudi određeni broj divljači u okviru plana lova. Dio lova nudi se i strancima koji najčešće love šljuku i kamenjarku i sitnu divljač. Tako od polovice listopada do prve polovice siječnja svakog vikenda dolazi oko 120 lovaca čime se produljuje turisička sezona kroz tu aktivnost. Razvoj lovstva nastavit će se uglavnom u okviru dosadašnjih odnosa i vrijednosti. I nadalje će se turistima nuditi dio mogućeg odstrela, organizirati prigodne manifestacije i potpore održanju lovnog fonda. Šumarstvo Programom gospodarenja predviđena je sječa u cilju prorijeđivanja i čišćenja šuma. Osim toga, programom su predviđene i aktivnosti na njezi i zaštiti od požara. Osim davanja na korištenje pašnjačkih površina ovčarima, Šumarija Krk bi trebala omogućiti korištenje prikladnog neobraslog i proizvodnog zemljišta zainteresiranim osobama ili poduzećima za proizvodnju poljoprivrednih kultura. Šumarija bi trebala poticati sadnju autohtonih kultura maslina, smokava i drugog voća. Planirane aktivnosti obavit će s postojećom razinom zaposlenih (8 osoba). U razvoju šumarstva potrebno je uskladiti interese šumarstva, poljoprivrede, ovčarstva i turizma kako bi se i nadalje mogla održati poljoprivredna proizvodnja, unaprijediti uzgoj ovaca i podići razinu ponude turističkih usluga. To je svakako imperativ jer su poljoprivredne površine vrlo male, a i pašnjačke postepeno preuzima šuma. Nije prihvatljivo da se na prostorima gdje su ranije bile zasađene poljoprivredne kulture obavlja prenamjena pošumljivanjem. Šumske površine ne treba smanjivati. Površine degradiranih šuma, livada, pašnjaka, I kamenjara moguće je pretvoriti u šumska područja - zemljišta. To su prostori koji se u sadašnjim uvjetima privređivanja, ni pod kojim uvjetima nije moguće racionalno koristiti u poljoprivrednoj djelatnosti. Osim toga, očekuje se adekvatnija valorizacija šuma u širenju paleta turističkih usluga. Može se organizirano nuditi cijeli spektar usluga koje su prikladne za takve prostore, a u suglasju su s preporukama Vijeća Europe za razvoj ruralnog oblika turističkih usluga. Ribarstvo U luci županijskog značaja u gradu Krku privezuju se ribarski domicilni i brodovi iz drugih područja zemlje radi iskrcaja ribe. Ta luka duljine 30 m nije u mogućnosti prihvatiti i do 15-


124


tak plivaričara veličine 20-25 m koji teško istovaruju dopremljenu ribu. Tome treba dodati i pumpnu stanicu za plovila koja je u neposrednoj blizini, što dodatno opterećuje iskrcaj ribe i promet u luci Krk. Za rješavanje priveza i iskrcaj plave ribe postoje idejni projekt. Njime se predviđa uz trajektnu luku u Valbiski proširiti plato i prostor za oko 80 m duljine. Na Valbiski je cesta gotova, a postoji i dio puta koji se može proširiti i složiti rivu s dubinom mora 2,5-3 m. Za razvoj ribarstva trebalo bi formirati ribarsku udrugu koja bi izgradila rashladni prostor za spremanje ribe. U gradu Krku postoji dovoljno prostora u okviru radne zone ili u njenoj blizini. Taj bi rashladni prostor mogao biti centar za otok Krk. Prema nekim prijedlozima moguće je locirati uzgajalište ribe iza uvale Sv. Jurja prema Valbiski. Na tom prostoru je obala strmna s visokim dubinama, pa su i troškovi formiranja ribogojilišta veći, ali je moguće uzgojiti vrlo kvalitetnu ribu. U svakom slučaju na prihvatljivom prostoru uzgajat će se riba, kao dopunska punuda turizmu i stanovništvu. Sportski ribolov ima znatno većih mogućnosti razvoja uključenjem u turističku ponudu i prilagodbom brodova i za boravak manjeg broja turista u vrijeme ulova tj. kao organiziran pasivan ili aktivan turistički ribolov. Očekuje se da će porast ulova ribe rasti po godišnjoj stopi 1,5–3% uključujući i uzgoj ribe, te da će se broj zaposlenih u ovoj djelatnosti kretati od 90 do 100 ljudi. Prerađivačka industrija U prerađivačkoj industriji djeluje 8 manjih tvrtki i oko 28 obrtnika. U toj djelatnosti izrađuju se proizvodi od drva, plastike, metala, zatim proizvodnja opreme i uređaja, uredskih strojeva i računala, čamaca i drugo. Ova je djelatnost vrlo skromna na području Grada jer sudjeluje u ostvarenom bruto domaćem proizvodu sa svega 4,3%. Značajnija tvrtka je «Brodogradilište Krk» d.o.o. koja, uz popravak manjih brodova do duljine 22 m, ima i uslužne djelatnosti kao što su trgovina nautičke opreme, ronilački centar i mali lokal. Tvrtka ima oko 5000 m2 prostora na kojoj je izgrađena jedna hala i radionice te 5–6 vezova. Razvojnim programom predviđa se osuvremenjavanje pojedinih radionica za popravak brodskih motora, plastificiranje oštećenih djelova i remont brodova. Zaposleno je 10–15 osoba i toliko kooperanata. Investicije će se uložiti u adaptaciju navoza, rješavanje odvodnje i pročišćavanje otpadnih onečišćenih i zauljenih voda, te obnova krova. Ukupne investicije bit će oko 450 tisuća EUR-a, a zapošljavat će 10–20 osoba u 2015. Uz osnovnu djelatnost popravka manjih brodova tvrtka će razvijati i prateće djelatnosti. Razvojne mogućnosti su svakako veće u odnosu na postojeće stanje. Ova je djelatnost svakako interesantna kao dopuna daljne diferencijacije gospodarske strukture i zapošljavanja kroz cijelu godinu. Postojeća poslovna zona i njeno moguće proširenje osnovni su preduvjeti za razvoj prerađivačke industrije. U prerađivačkoj industriji može se razviti niz manjih pogona za proizvodnju i preradu hrane, tekstila i obrtništva. Takvi mali pogoni u industriji su: industrija “zdrave hrane” (maslina, riba, mesa, ovčjeg sira, smokava i drugog voća, ljekovitog bilja i drugo), proizvodnja proizvoda od vune, prerada komine maslina i priprema stočne hrane, izradu izolacijskog materijala s podlogom vune i sl., a u proizvodnom obrtu popravak vozila, kućanskih aparata, televizora, električnih instalacija, izrada odjeću za potrebe stanovništva i turista, izrada metalnih, drvenih, papirnih i plastičnih predmeta, suvenira i sl. Industrija u sklopu manjih proizvodnih programa može ponuditi specifične proizvode namijenjene turizmu, razne suvenire i slično. Time bi se obogatila turistička ponuda i izvršila preraspodjela poslova kroz veći dio godine jer bi dio turističkih radnika u zimsko vrijeme mogao obavljati i te poslove. Potrebno je podići stručnu razinu radnika, time što bi se


125


dopunjavali programi u srednjim školama, a za razvoj potrebno je osigurati povoljnije kredite i druge poticajne mjere. Građevinarstvo Građevinarstvo je jedna od ključnih djelatnosti područja Grada Krka. Dominantnu ulogu ima tvrka GP «Krk» sa sjedištem u gradu Krku. Ova tvrtka djeluje na više lokacija. Na otoku Krku to su proizvodni pogoni i upravni prostori u gradu Krku, zatim kamenoloni i asfaltna baza u Garici, te na kopnu: kamenolom Fužinski Benkovac; proizvodni pogon Marišćina s asfaltnom bazom, drobilišnim postrojenjem i upravnom zgradom u općini Klana; pogon Kukuljanovo; te servisne i upravne prostore u Rijeci. Tvrtka obavlja poslove na području Hrvatske. Na područja Grada Krka u industrijskoj zoni GP «Krk» ima oko 35.000 m2 ukupnog prostora, od čega 6.100 m2 zatvorenih pogonskih i upravnih prostora. U tim prostorima smješteni su pogoni održavanja mehanizacije, proizvodnje betona i betonske galanterije, proizvodnje teških elemenata i objekata, prerade betonskog željeza, društvenog standarda, skladišta, vlastita pumpa za gorivo i upravna zgrada. Tvrtka na prostorima Grada Krka zapošljava oko 400 ljudi, a u pogonima izvan toga daljnih 100 osoba. U ovoj djelatnosti angažirano je oko 32 obrtnika koji zajedno sa zaposlenima čine oko 70 osoba. I taj segmenat djelovanja je značajan, jer su obrtnici elastičniji i pokrivaju manje poslovne zahvate. Po ostvarenoj razini bruto domaćeg proizvoda (1/4) i zaposlenosti (1/5) ova je najsnažnija djelatnost Grada Krka. Planovima razvoja do 2015. GP «Krk» predviđena su daljna širenja proizvodnih i skladišnih objekata na novim prostorima u veličini od 30.000 m2 od kojih bi trebalo biti novih 6.000 m2 zatvorenog prostora, širenje aktivnosti građevinarstva i zapošljavanje oko 120 novih osoba. U cijelini u ovoj djelatnosti domaći bruto proizvod će rasti po godišnjoj stopi 4,9–6,2%, a zaposlenost od oko 470 u 2003. na oko 590 osoba u 2015., uz porast proizvodnosti 3–4,2%. Trgovina Trgovinom se na području Grada Krka bavi «Trgovina Krk» d.d. Malinska, trgovinski lanac «Konzum» Zagreb, RO Trade d.o.o.Skrbčići, «Vindija» d.d. Varaždin i oko 92 obrtnika. «Trgovina Krk» ima veći trgovački centar u Krku (1.147 m2 zatvorenog prostora), a u mjestu Vrhu ukupnog prostora za građevinski materijal oko 10.000 m2, od kojih na zatvoreni otpada oko 3.400 m2. Osim toga, tvrka ima manju prodavaonicu u Krku, a u Milohnićima mali market. U njoj je zaposleno 35 osoba s prostora Grada Krka. Planirana su ulaganja u gradnju salona keramike i diskonta na području poslovne zone u iznosu od oko 2 mln EUR-a. Tvrtka će zaposlit 10 novih osoba do 2015. «Konzum» ima trgovački prostor u mjestu Krk na površini od 711 m2, a njegovom aktivnošću obogaćena je trgovačka ponuda i povećana konkurentnost trgovine Grada Krka. «Krajani» d.o.o. Nenadići bavi se otkupom i preradom ribe. Kupljenu ribu čiste, sole, pakiraju i plasiraju uglavnom, na inozemno tržište. Poduzeće ima oko 8.000 m2 prostora od kojih na zatvoreni otpada 1.640. Tvrka zapošljava oko 34 osobe, a u ljetnim mjesecima i znatno više. Planovima je predviđeno širenje zatvorenih prostora za daljnjih 500-1.000 m2, a zaposlit će 15 do 20 novih radnika. RO Trade d.o.o. Skrbčići je tvrka koja se bavi preradom ribe, školjaka i rakova. Ona otkupljuje ribu koju zatim čisti, pakira i zaleđujete i konfecioniranu prodaje. Tvrka zapošljava oko 26 ljudi, a u ljetnim mjesecima i više.


126


«Vindija» Varaždin je preuzela prostore tvornice «Krkplastike» u stečaju. Ona postojeće prostore (3.800 m2) samo djelom koristi kao skladišta od kojih svoje proizvode prevozi po Krku te na otoke Cres, Lošinj i Rab. Ostale privatne trgovinske tvrtke i obrtnici bave se maloprodajom prehrambene i mješovite robe. Nedostaje im poslovnog prostora, nisu dovoljno opremljeni tehničkim uređajima, nemaju dovoljno obrtnih sredstava pa imaju teškoća u nabavi roba i proširenju njihova asortimana. Opskrba manjih naselja nije redovita i često nedostaju tehnički materijali (cement, neke vrste željezne robe, razni alati i aparati te kućne potrepštine). U daljem razvoju trgovine potrebno je dalje širiti mrežu modernih oblika prodaje, obogaćivati asortiman roba, modernizirati tehničku opremu i poduzeti mjere za usavršavanje prodajnog i skladišnog osoblja. U tu svrhu treba osigurati povoljnije kredite i jeftiniju nabavu od proizvođača s kopna u zajedničkim aranžmanima. Konačno, trgovina bi mogla više razviti oplemenjivanje i pripremu proizvoda za tržište; takvi su poslovi flaširanje ulja i vina, bezalkoholnih pića, izrada sokova od raznog voća, pakiranje i sušenje janjećeg mesa i ribe, konfekcioniranje ljekovitog bilja, čajeva i drugih proizvoda u standardnim težinama, priprema domaćih jela za opskrbu hotela, ugostiteljstva i turista, no za te poslove treba izraditi programe, osigurati stručne radnike, prostor, tehnologiju i tržište te pronaći potrebna investicijska sredstva. Trgovina bi trebala pratiti porast standarda stanovništva, povećanje turističkog prometa i bržeg razvoja gospodarskih djelatnosti, pa će se u njeno proširenje i modernizaciju ulagati veća sredstva nego dosada. U prvoj varijanti predviđaju se sredstva za modernizaciju i rekonstrukciju postojeće trgovinske mreže, a u drugoj za izgradnju novih kapaciteta. U skladu s time predviđa se stopa rasta BDP trgovine od 3% u I. varijanti i 5% u II. varijanti te porast broja zaposlenih od 330 na oko 340 i investicija od 74 do 103 mln kuna do 2015. Hoteli i restorani Turizam će i u narednom razdoblju biti vodeća i propulzivna djelatnost područja grada Krka, jer se samo njegovim daljim razvojem mogu valorizirati sve prirodne ljepote, blaga klima i čist okoliš, a i povući razvoj svih pratećih gospodarskih i društvenih djelatnosti. U razdoblju 1991-2000. zbog ratnih prilika i teškoća tranzicije došlo je do smanjenja smještajnih kapaciteta i turističkog prometa, smanjenja poslovnih rezultata, nedovoljnog održavanja objekata i odsustva ulaganja u njihovu modernizaciju i novu izgradnju. No takvom kretanju pridonijele su i neke opće karakteristike otočnog turizma: sezonsko obilježje turizma, malo zadržavanje turista (5,4 noćenja po turistu), mala kupovna snaga turista, nepotpunost turističke ponude, nedovoljna akumulativna sposobnost turističkih poduzeća, visoki troškovi poslovanja, visoke kamate na kredite, relativno visoke cijene izvanpansionske potrošnje, divlja izgradnja kućica za odmor i znatan udio «sivog» tržišta u privatnom sektoru. Sadašnji glavni nositelj turizma je hotelsko poduzeće «Zlatni otok» d.d., koji raspolaže sa 388 postelja u hotelima, 850 smještajnih jedinica u kampovima od kojih 600 u kampu «Ježevac» i 250 u kampu «Politin». U oba kampa mogu primiti oko 2.700 osoba. Kamp «Ježevac» ima 12 ha, a Politin 8,5 ha prostora. Tvrtka je u 2003. ostvarila 321 tisuću noćenja ili oko 47% svih noćenja na području Grada Krka. Ona je dostigla nešto manji broj noćenja u odnosu na stanje do 1990. uslijed izmjene strukture smještajnih kapaciteta u kampovima, a zapošljavala je oko 100 osoba u 2003. Tvrka osjeća pritisak širenja grada Krka prema kampu «Politin», ali i visoke cijene komunalnih usluga, a ima problema i oko utvrđivanja vlasništva na prostorima kampa «Ježevac». Drugi nositelj turizma je hotelsko poduzeće «Hoteli Krk» koji posjeduje hotele «Dražica» i «Marina» i dvije depadance sa ukupno 535 postelja, tri teniska terena, terene za mini golf i stolni tenis i kompleks otvorenih bazena. Imaju oko 50 stalno zaposlenih, a kroz ljetno


127


razdoblje koriste sezonsku radnu snagu i učenike. Smještajne kapacitete ima otvorene od travnja do listopada. Treći nositelj turizma Grada Krka su privatna kućanstva koja iznajmljuju sobe s ukupno oko 5.700 postelja i 60 smještajnih jedinica u kampovima. Plasman tih soba obavlja tvrka «Zlatni otok» i nekoliko privatnih agencija. Znatan broj privatnih ležajeva nije prijavljen, a i vikendaši u svojim kućicama za odmor iznajmljuju sobe prijateljima i gostima, koji se ne uključuju u statistike turističkog prometa (oko 1.000 ili 10% svih postelja). Broj privatnih ležajeva u stalnom je porastu, čak se i u seoskim naseljima zapaža sve veće osposobljavanje i iznajmljivanje privatnih soba. Sumarni prikaz smještajnih objekata po njihovim segmentima iznosi se u tablici: Smještajni kapaciteti Grada Krka 2003. u broju postelja Kategorija Podaci turističke

zajednice 2003. Statistika

2003. Statistika

1999. Indeks

2003/1999. Ukupno stalne postelje 10.113 10.214 7.830 130 Hoteli 1.166 779 926 84 Apartmani i sobe za iznajmljivanje 190 ... Kampovi – kamp jedinice 3.480 3.450 3.320 104 Kućanstva-sobe, apartmani i kuće za odmor 5.467 5.735 3.584 160 Kućanstva-kamp jedinice u kampovima 60 ... Ukupno pomoćne postelje ... 1.475 867 170 Neprijavljene postelje 1.000 1.000 800 125 Sveukupne postelje 11.113 12.689 9.497 134 Izvor: Turistička zajednica Grada Krk i Županijski ured za statistiku Rijeka Napomena: neprijavljene postelje procjena autora Razlika u podacima između Turističke zajednice Grada Krk i Županijskog ureda za statistiku nastaje uglavnom zbog različite metodologije prikaza. U vrlo kratkom razdoblju od samo 4 godine ostvaren je visok rast postelja u kućanstvima za čak 60% ili prosječno godišnje preko 12%. Takav razvoj u cjelini smanjuje konkurentnost turizma Grada Krka jer je postojeći odnos osnovnih i komplementarnih svega 9,5 prema 90,5%, dok se opće prihvatljiv odnos kreće 20-25%. Osim toga, nastavak takvog porasta postelja u kućanstvima doveo bi do potpune devastacije u prostoru, a naročito priobalnog dijela. U turističku ponudu treba uključiti i kapacitete ugostiteljstva u kojem djeluje veći broj ugostiteljskih objekata (caffé i snack barovi, gostionice, konobe, restorani, slastičarne, pizzerie i sl.) koji su najviše koncentrirani u gradu Krku. Na području Grada u ugostiteljstvu pravnih osoba ima 2.017 sjedala u ugostiteljstvu, a tome treba pridodati i sjedala u obrtništvu. U turističkoj ponudi nedostaju specijalizirani ugostiteljski objekti za pojedine vrste prehrane (domaća kuhinja, riblji, vegetarijanski i dijetalni restorani, zatim restorani zdrave hrane i sl.) kojih sada ima manji broj. Zadržavanje turista u smještajnim kapacitetima kreće se prosječno 5,5 noćenja po turistu (u hotelima 4,8; kampovima 5,3; privatnom smještaju 10,7; i kod tzv. prijatelja 8,2), a iskorištenost kapaciteta je iznosila prosječno 71 dan u 2003. godini (hotela 132, kampova 82 i privatnog smještaja 43 dana). Prema podacima Turističke zajednice Grada Krka turistički promet 2003. izražen brojem noćenja je 715.810, od kojih na: hotele otpada 21,5%, kampove 40%, privatni smještaj 32,8 i na prijatelje 5,7%. Najveći je promet u kampovima i privatnom smještaju. U broju noćenja dominiraju inozemni posjetioci s preko 95% u 2003.(Njemci, Italijani, Slovenci, Austrijanci, Česi, Mađari i Slovaci). Na području Grada registirano oko 127 tisuća turista. S obzirom da turističku ponudu ne čine samo smještajni kapaciteti nego i usluge svih drugih pratećih djelatnosti (trgovine, športsko-rekreativnih djelatnosti, komunalne infrastrukture, prometne povezanosti, kulturne baštine i priredbi, izleta, razgledavanja mora i riba, šetnica


128


itd.), rezultati turističkog prometa mogli su biti mnogo veći da se u ranijim razdobljima više o tome vodilo računa, a ne samo pretežno o izgradnji smještajnih kapaciteta i to uglavnom u privatnom smještaju. Glavni ciljevi razvitka turizma su: 1) produljiti turističku sezonu povećanjem trajanja boravka gostiju od 5,5 dana u 2003. na 6 – 6,2 dana u 2015., te korištenja smještajnih kapaciteta: hotela od 132 na 220 dana, privatnog smještaja od 43 dana na 51- 64, a u kampovima zadržavanje postojeće razine oko 80 dana. Produženje turističke sezone postići će se izradom konkretnih programa razvoja turizma, boravka osoba starije dobi, snižavanjem pansionskih cijena, razvojem lovnog i ruralnog turizma, proširenjem obiteljskih pansiona i malih hotela, povećanjem privlačnih kulturnih, zabavnih pa i športskih priredbi; 2) poboljšati kvalitetu turističkog proizvoda kao kompleksnog destinacijskog proizvoda Grada Krka koji bi osim kategoriziranih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta sačinjavali športsko-rekreativni, zabavno-kulturni i doživljajni sadržaji, uz bolje funkcioniranje trgovinske opskrbe, prometnih veza, komunalnih i raznih drugih uslužnih djelatnosti. Poboljšanje kvalitete destinacijskog turističkog proizvoda jedan je od najtežih i najsloženijih ciljeva, jer njegovo ostvarenje zahtijeva kontinuirano djelovanje svih sudionika turističke ponude Grada, povećanih zajedničkih i individualnih napora, dobru organizaciju, dulje vrijeme i znatna materijalna sredstva. Svi ti sudionici trebali bi u svojoj sferi djelovanja objektivno uočavati svoje nedostatke i propuste u održavanju razine kvalitete svoje ponude, poboljšavati i obogaćivati asortiman svojih roba i usluga, modernizirati svoju opremu i tehnološke postupke, usvajati europske standarde u kulturi svog ponašanja prema gostima i tako pridonositi podizanju kvalitete zajedničkog turističkog proizvoda Grada. 3) racionalnije koristiti obalni prostor u korist kvalitetnog turizma, dajući prednost gradnji hotelskih i drugih objekata više kategorije i ograničavajući gradnju vikendica, apartmana pa i stanova ispod crte od 1000m od mora. Racionalnije korištenje obalnog prostora prijeko je potrebno zato da se spriječi dalja devastacija tog dragocjenog prirodnog resursa, da se smanji pritisak gradnje na već turistički koncentriranom obalnom pojasu i da se nova gradnja usmjeri na slobodne prostore u prostorima iznad 1000 m od mora. Pri tome imaju prednost kvalitetniji objekti, a za komplementarne objekte, uključiv kućice za odmor, treba predvidjeti prostornim planom dopuštene zone i mjesta. Potrebno je usporiti gradnju vikendica i omogućiti tzv reciklažu, odnosno u opravdanim slučajevima dozvoliti zamjenu sadržaja s kvalitetnijim. 4) uspješnije usklađivati interese između organiziranih i neorganiziranih oblika turističke ponude, između hotelskih društava i privatnih iznajmljivača, između registriranih i neregistriranih davatelja turističkih usluga te uvođenje zdravog konkurentnog natjecanja nositelja turističke ponude u što kvalitetnijem zadovoljavanju potreba i zahtjeva turista. Hotelska bi društva trebala poboljšati kvalitetu svojih usluga rekonstrukcijom postojećih hotela u više kategorije i smanjiti broj svojih komplementarnih kapaciteta te povećati broj osnovnih kapaciteta. Isto tako bi trebalo povećati prostor po jednoj postelji na 25 m2 u kućanstvima, povećati broj manjih privatnih hotela i pansiona. Potrebno je formirati udruge privatnih iznajmljivača radi bolje zaštitite vlastitih interesa, a mogli bi izraditi vlastite zajedničke kataloge, nuditi izravno stranim agencijama svoje kvalitetne smještajne kapacitete, educirati svoje članove i postizati bolje financijske rezultate. 5) sprečavati nepovoljne utjecaje turizma na okoliš boljom regulacijom prometa, zaštitom prirodnih i kulturno-povijesne vrijednosti, upravnom i građanskom kontrolom i primjenom sintagme održivog razvoja. Ekološki razvoj turizma zahtijeva i potporu od vlasti, stanovništva i nositelja poslovanja i razvoja. U tu svrhu je potrebno čuvati postojeće prostore, krajobraze, poljoprivredna i šumska područja i biološku raznovrsnost Grada;


129


6) treba poticati uravnoteženiji razvoj turizma s obzirom na razne čimbenike: određivanje broja turista koje područje Grada može podnijeti, s obzirom na lokalno stanovništvo kao ograničavajući faktor razvoja; kvalitetu života; orijentaciju prema višoj kvaliteti smještajnih objekata; te podizanje kvalitete turizma. Za dimenzioniranje turističkih i gospodarskih djelatnosti u gradu Krku i ostalim naseljima treba utvrditi prihvatni turistički kapacitet. Projekcija razvitka turizma utvrđena je na dva načina: projekcijom smještajnih kapaciteta i projekcijom turističkog prometa i dizanje kvalitete. Procjena broja postelja do 2015. godine iznosi se u tablici: Projekcija broja postelja Grada Krka 2015.

2015. Od toga nove postelje Vrsta kapaciteta 2003. I.varijanta II. varijanta I.varijanta II.varijanta

Hoteli, apartmanska i turistička naselja 969 1.770 1.920 801 951 Kampovi - kamp jedinice 3.450 2.850 2.600 - 600 - 850 Kućanstva – sobe, apartmani i kuće za odmor 5.735 6.800 7.600 1.065 1.865

Kućanstva – kamp jedinice 60 80 130 20 70 Sveukupno stalne postelje 10.214 11.500 12.250 1.286 2.036 Pomoćni ležajevi 1.475 1.300 1.100 - 175 - 375 Neprijavljeni – siva ekonomija, procjena 1.000 700 500 - 300 - 500 Ukupno 12.689 13.500 13.850 811 1.161

Izvor: Podaci turistički subjekata i procjena autora. U prvih pet godina (2004.-2009.) hotelska društva će dati težište rekonstrukciji postojećih kapaciteta hotela u pravcu njihove bolje kategorizacije i smanjenju komplementarnih kapaciteta, osobito kampova, dok će u narednih 6 godina (2009.-2015.) poboljšanju športsko-rekreativnih, wellness i drugih sadržaja, što će omogućiti brži rast turističkog prometa uz bolje financijske rezultate. U privatnom smještaju povećavat će se broj postelja u vlastitim sobama, apartmanima i vikendicama uz istodobno adaptaciju i prošinje postojećih prostora na 25 m2 po postelji, proširit će se ruralni turizam u manjim naseljima, a i sve više će se graditi obiteljski hoteli i pansioni s 30-50 postelja. Istodobno će se udruživanjem privatnih iznajmljivača smanjiti broj neprijavljenih postelja. Prognoza turističkog prometa za 2015. godinu iznosi se u tablici: Prognoza turističkog prometa Grada Krka 2015.

2015. Stope rasta 2001-2015 Obilježje 2003. I. varijanta II.varijanta I.varijanta II.varijanta

Broj turista 126.554 160.000 180.000 2,0 3,0 Broj noćenja 684.210 960.000 1.110.000 2,9 4,1 Prosječan broj dana boravka 5,5 6,0 6,2 0,7 1,0 Prosj. iskorištenje kapaciteta (dana) 67 71 80 0,5 1,5 Broj turista bi se 2015. mogao povećati za 34.000 ili 27% prema 2003. u I. varijanti i za 54.000 ili 43% u II. varijanti s time da bi se prosječan broj dana boravka povećao od 5,5 u 2003. godine na 6 dana u I. varijanti i na 6,2 dana u II. varijanti. Investicijska ulaganja predviđena su na temelju ovih pretpostavki: - adaptirat će se između 20 i 30% osnovnih kapaciteta, 30-50% kampova i 30-50% soba u kućanstvima; - izgradit će se 800 – 950 novih postelja u osnovnim kapacitetima i 1.100 – 1.900 novih postelja u kućanstvima, te smanjiti broj pomoćnih postelja. U okviru tih investicija tvrtka «Zlatni otok» izgradit će oko 800 novih postelja na mjestu sadašnjeg kampa «Ježevac». U taj projekt uložit će 15 – 20 mln EUR-a i u redovno održanje 0,4 - 0,5 mln EUR-a te zaposliti 30


130


novih osoba. Osim toga, tvrtka «Hoteli Krk» izgradit će wellness centar uz postojeći objekt i prema sadašnjim procijenama neće povećavati osnovne kapacitete, već samo povećavati kvalitetu usluga; Predviđene su cijene za novogradnju i to: osnovni kapaciteti 14.000, kampovi 3.000 i kućanstva 4.720 EUR, a u adaptacijama: osnovni kapaciteti 6.400, kampovi 1.020 i kućanstva 2.350. Tako bi u adaptaciju i izgradnju smještajnih kapaciteta trebalo uložiti 170-240 mln kuna, a u ostale sadržaje (ugostiteljstvo, sportske i drugi sadržaji) oko ½ u odnosu na ukupne investicija u smještajne kapacitete. S takvim povećanjem turističkog prometa povećao bi se 2015. godine bruto domaći proizvod turizma Grada od 58 na 90-132 mln kuna, ukupna ulaganja u novogradnju smještajnih i pratećih kapaciteta u razdoblju 2004-2015. od 228 do 355 mln kuna, a broj zaposlenih od 300 na 310 do 323 u 2015. Financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama i poslovne usluge Financijsko posredovanje će i dalje će obavljati filijale banaka («Erste & Steiermärkische bank» i «Privredna banka») kao i filijale osiguravajućih društava («Allianz»,«Croatia osiguranje» i «Kvarner wiener stadtische osiguranje»), te obrtnici. S jačanjem gospodarskih djelatnosti i standarda stanovništva povećat će se deponiranje sredstava štednje u bankama, veća orijentacija banaka na plasmane u proizvodno-uslužne projekte, osobito u financiranje modernizacije hotela i razvoja malog poduzetništva. Uvođenjem novog mirovinskog sustava povećan je se broj društava za aktiviranje uloga drugog i trećeg stupnja. Uvođenjem eura u Hrvatsku pojednostavit će se bankarske transakcije i olakšati veze sa stranim i domaćim bankama, a povećat će se i broj privatnih mjenjačnica za neeuropske valute. Povećanjem opsega usluga banaka i osiguravajućih društava povećat će se bruto domaći proizvod u ovoj djelatnosti od 9,4 na 14,3-17,4 mln kuna sa stopom rasta 3,5 – 5,2%, uz blagi porast broja zaposlenih, dok će se ulaganja u dugotrajnu imovinu kretati 14 - 21 mln kuna. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge obavljalo je 2003. godini 28 malih tvrtki i 6 obrtnika nekretninama, zatim 11 računalnih, 16 računovodstvenih i revizorskih servisa i drugi. Ova će se djelatnost razvijati u skladu s razvojem stambene, gospodarske i posebno turističke izgradnje. Na poslovanje nekretninama znatno će utjecati porast redovnog i spekulativnog prometa zgrada, stanova, vikendica i građevinskih parcela, stalnog porasta cijena nekretnina i cvjetanja crnog tržišta. Prostornim planom treba rezervirati nove stambene, poslovne i rekreativne zone te regulirati uvjeti i način gradnje u tim zonama. Promet na crnom tržištu treba suzbijati poreznom i inspekcijskom kontrolom. Poslovne usluge će se razvijati u skladu s potrebama gospodarstva, stanovništva i turista. Predviđa se posebno porast računalnih, računovodstvenih, revizijskih, konzultantskih, istraživačkih, pravnih i medicinskih usluga. Ova će djelatnost ostvariti porast bruto domaćeg proizvoda s prosječnom godišnjom stopom 3,5-5%, ulaganja će se kretati od 17 do 29 mln kuna, a broj zaposlenih oko 40 osoba. Ostale uslužne djelatnosti Ove djelatnosti obuhvaćaju razna čišćenja, frizerske i slične djelatnosti za poljepšanje te pogrebne usluge. Te će se djelatnosti razvijati u skladu s porastom standarda stanovništva i većim potrebama turista.


131


3.3.2. RAZVOJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI19

Polazne pretpostavke Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu; dostignuta razina razvitka društvenih djelatnosti, demografska slika, gravitacijsko područje, brojnost turista, prostorne mogućnosti odnosno ograničenja, prometna povezanost, administrativno-teritorijalna podjela i regionalna pripadnost. Navedeni elementi su polazna osnovica za definiranje prijedloga mreže javih ustanova na području Grada Krka. Prema istraživanju rađenom za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske županije, koje ima uporište u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, Grad Krk je prema općim demografskim parametrima (veličina središnjeg naselja, kretanje stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo) svrstan u najvišu I. kategoriju naselja od mogućih šest. Obilježja te kategorije su; populacija uravnotežene dobne strukture, pozitivan migracijski saldo i pozitivan prirodni prirast. Iznesenu demografsku ocjenu potvrđuje posljednji popis stanovništva iz 2001. godine kada je u Gradu Krku popisano 5.491 stanovnika odnosno 494 stanovnika više nego 1991. godine kada ih je bilo 4.997. Postotak povećanja od 9,9% u desetgodišnjem razdoblju i prosječna godišnja stopa rasta od 0,94 %, ukazuju na bitno poboljšanje demografskih prilika na području Grada. Demografske prognoze iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije u 2015. godini za Grad Krk računaju s 6.561 stanovnikom, odnosno s povećanjem u odnosu na 2001. godinu od 1.146 stanovnika ili za 12,1%. Ovakva prognoza pretpostavlja nastavak ostvarenog trenda kretanja populacije iz prethodnog razdoblja, odnosno po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,81%. Uprava i pravosuđe Od upravnih institucija potrebno je planirati Državni ured za reviziju–Ispostava Krk. Odredbe Ustava Republike Hrvatske proširuju prava lokalne samouprave, što je regulirano Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Prema tom Zakonu djelokrug općina i gradova je obavljanje aktivnosti koji se odnose na poslove od interesa za jedinice lokalne samouprave. Pored tih poslova u središtima poput Grada Krka koji su u prethodnom ustroju bio sjedište općine, treba računati s ispostavama državnih institucija, županijskih službi i sudbene vlasti s pratećim službama, najmanje na razini postojećih. Od novih upravnih institucija potrebno je planirati Državni ured za reviziju–Ispostava Krk. Javna Vatrogasna postrojba Grada i otoka Krka planira povećati efikasnost djelovanja, kroz osnivanje novog DVD za područje Šotoventa, nabavu nove opreme i vozila u skladu s tehničkim napretkom, te povećati zaposlenost za 4 - 6 novih operativaca. Obrazovanje Predškolski odgoj Kako je prosječna starost stanovništva otoka Krka prema Programu održivog razvitka otoka Primorsko-goranske županije (2004. godine) 40,9 godina života, to se stanovništvo Krka svrstava u mlado. Planirano povećanje broja stanovnika prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije i nastavak ostvarivanja trendova iz prethodnog razdoblja, upućuju na

19 Izvor: Osnove dugoročnog razvoja Grada Krka, dr.sc. M. Šverko, prosinac 2004. g.


132


očekivano povećanje broja predškolske i školske djece. Planirani broj predškolske djece u 2015. godini iznosi 426 odnosno 6,5% populacija Grada. S obzirom na očekivani broj predškolske djece i postojeću popunjenost dječjih vrtića neminovna je izgradnja novog ili proširenje kapaciteta postojećeg vrtića. Planiranje predškolskih ustanova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, a Grad Krk planira izgradnju novog vrtića u blizini Doma zdravlja.

Osnovnoškolsko obrazovanje Kod planiranja osnovnih škola osnovno je načelo da moraju postojati samostalne osnovne škole u svim gradskim/općinskim središtima. Područni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinice lokalne samouprave. Budući da posljednjih 20 godina nisu donijeti pedagoški standardi za obrazovni podsustav osnovnog obrazovanja, nije moguće usporediti uvjete rada Osnovne škole «Fran Krsto Frankopan» s propisanim standardima. Međutim, zbog veličine Osnovne škole «Fran Krsto Frankopan» te disperzije područnih škola, rad je prilično otežan, te se predlaže podjela škole po jedinicama lokalne samouprave na Krku. Prema Prostornom planu Županije i Mreži osnovnih škola na području Županije koju je 1999. godine donijela Županijska skupština, Osnovna škola «Fran Krsto Frankopan» biti će podijeljena na četiri matične škole s pripadajućim područnim školama u drugim općinama na otoku. Osnovno školstvo planira se primjenom prihvaćenih standarda i normativa, a na temelju planirane demografske slike. Planirani broj djece osmoškolskog uzrasta u 2015. godini iznosi 1004 odnosno 15,3% populacija Grada, i ta će djeca pohađati osnovnu školu u Krku i Vrhu. Završetkom izgradnje nove osnovne osmorazredne škole i izgradnjom osmogodišnjih škola u drugim središtima jedinica lokalne samouprave stvorili bi se optimalni uvjeti rada osmogodišnje škole u samom Krku. Daljnji razvoj ove djelatnosti ići će prema poboljšanju standarda naobrazbe, kroz izgradnju dodatnih sportskih sadržaja te organiziranje dodatne i dopunske nastave. Srednjoškolsko obrazovanje Zbog specifičnog otoka pa i otoka Krka, za budući razvoj srednjeg školstva u Gradu Krku potrebno je uzeti u obzir slijedeće elemente: - demografska kretanja i prognoza populacije srednjoškolske dobi, - blizina Grada Rijeke i struktura srednjih škola (postojanje 4 gimnazija), - gravitirajuće područje za zanimanja ugostiteljsko-turističkog profila u Rijeci i drugim gradovima Županije, - tradiciju u školovanju za pojedina zanimanja. Kod planiranja srednjeg školstva Grada Krka poteškoću predstavlja nepostojanje razrađene mreže srednjeg školstva na razini Hrvatske. Nepovoljna je činjenica da danas u Hrvatskoj ima 68 srednjih škola ugostiteljsko-turističkog profila, što daleko premašuje potrebe za kadrovima navedenih profila i snižava kvalitetu nastave u tim školama. Ugostiteljstvo otoka moralo bi se osloniti na domaće kadrove. Već ranije najavljivana racionalizacija i prilagodba srednjih škola stvarnim potrebama Države nije sprovedena, pa ne postoji selekcija ni jasna orijentacija na pojedine kadrovske profile. Osnovni je problem sezonsko zapošljavanje jer je ugostiteljska privreda rascjepkana, pa ne može poslovati cjelogodišnje. U 2015. godini planirani broj srednjoškolske djece u Gradu Krku iznosi 498 odnosno 7,6% od ukupnog broja stanovnika Grada Krka. Dio te populacije školovati će se izvan Grada i otoka Krka, dok će se dio srednjoškolske populacije drugih općina na Krku školovati u Gradu Krku. Na temelju PPPGŽ u Krku je potrebna najmanje jedna srednja škole, koja i sada djeluje. Stoga je s obzirom na dostignutu razinu srednje školskog obrazovanja potrebno računati i ubuduće s jednom kombiniranom srednjom školom, s hotelijersko-turističkim, ekonomskim i obrtničkom usmjerenjem. Zbog posebno duge hotelijersko-turističke tradicije krčke privrede i


133


trajnih potreba za kadrovima, nedvojbeno je da će ova usmjerenja i u budućnosti imati ključnu ulogu. Obrtnička zanimanja koja su u funkciji turizma također imaju punu opravdanost i perspektivu, a uz postojeći program potrebno je uvesti trogodišnje školovanje za elektrotehničare. Srednja škola «Hrvatski kralj Zvonimir» ima prostor dovoljan za rad u jednoj smjeni. Prisutna je potreba dogradnje nove učionice za potrebe strojarskih tehničara (do sadašnje radionice), veličine oko 80 m2 i druge za elektrotehničare te izgradnja odgovarajućih kabineta. Pored postojećih sportskih objekata (polivalentne dvorane kapaciteta 500 sjedišta i male zatvorene dvorane te vanjskog igrališta) moguće je proširenje i uvođenje novih sadržaja npr. za atletske discipline. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Osnovni cilj planiranja na otocima je zdravstvenu zaštitu okrenutu k preventivi, a manje djelovati u kurativi. Način organizacije i provođenje zdravstvene zaštite utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Kod utvrđivanja mreže zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite, kao i za dimenzioniranje mreže korišteni su slijedeći normativi: - dom zdravlja - gravitacijsko područje do 30.000 stanovnika, - ambulanta opće medicine - gravitacijsko područje do 2.000 stanovnika, - 1 tim cjelovite primarne zaštite na 1.000 stanovnika, - hitna medicinska pomoć - do 40.000 stanovnika kao dežurstvo, a preko 40.000 stanovnika kao posebna služba, - ljekarna - gravitacijsko područje do 5.000 stanovnika. Zdravstvene ustanove osnivaju se u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za postavljanje mreže, pored navedenih normativa, su: - zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovništva, - jednaki uvjeti/mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga, - potreban razina zdravstvene djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna), - blizina županijskog centra i KBC – Rijeka i

- stupanj organizacije područja i gospodarske mogućnosti. Zbog nefunkcionalnosti objekta Doma zdravlja (pacijenti se prenašaju po stepenicama) nužna je dogradnja Doma, odnosno izgradnja novog objekta u neposrednoj blizini postojećeg za koju postoji potrebna infrastruktura. Za gradnju novog objekta veličine oko 750 m2, već postoji lokacijska i građevinska dozvola. U tom objektu prema postojećoj dokumentaciji trebali bi biti smješteni; biokemijski laboratorij, RTG, odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, školska medicina, HED, specijalističke ordinacije i uprava, te dijaliza. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ostale bi postojeće ambulante, a kao nova uvela bi se psihijatrijska ambulanta. Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita planira se dolaskom specijalista na otok otvaranjem specijalističke ambulante okulista, kirurga, kardiologa i psihijatra. Također se vrše pripreme za projekt tele-medicine. Prednost organizacije i razvoja zadovoljavanja zdravstvenih i socijalnih potreba je kompaktnost otočkih sredina te iz godine u godinu sve veći društveni standard, a pored toga i spremnost šire zajednice za dodatne potpore otočkom razvoju. Za poboljšanje zdravstveno-socijalnog standarda u specifičnim otočkim uvjetima planiraju se dodatne mjere i projekti. Najveći razvojni izazov je orijentacija na cjelogodišnji "izvoz zdravstvene zaštite" ili "zdravstvenog turizma" (ukoliko se ne radi o zdravim osobama u pratnji bolesnika ili o pojmovima "wellness", "fitness", "check-up" koji se odnose na primarno zdrave osobe). Pri tom se misli na razvoj visoko diferenciranih zdravstvenih ustanova (specijalnih bolnica) za


134


ona zdravstvena područja gdje je prirodni činitelj (ambijent, klima) jedan od preduvjeta. Odnosi se na neke kronične bolesti dišnih organa, kožne bolesti i slično. Učinak najčešće nije izlječenje već značajno smanjenje potrošnje lijekova. Nesporno je da bi lokalno stanovništvo koristilo te iste kapacitete i time bilo manje upućeno na zadovoljavanje vlastitih potreba u udaljenim centrima (npr. KBC Rijeka). Nije moguć "zdravstveni turizam" bez oslonca na lokalnu visoko diferenciranu zdravstvenu ustanovu. Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga i interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i građana, kojima je pored drugih društvenih mjera potrebna i posebna pomoć društvene zajednice. Djelatnost socijalne skrbi je od posebnog društvenog interesa, a obavljaju je organizacije socijalne zaštite u skladu s Programom razvoja socijalne zaštite kojeg donosi Sabor RH. Za lociranje ustanova socijalne skrbi i zaštite određeni su normativi i standardi od kojih su najvažniji da lokacija centra za socijalni rad i lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u gradskom području. Razvoj Doma za starije i nemoćne osobe «Mali Kartec» vidi se u povećanju stacionarnih mjesta za oko 35 postelja, što zahtjeva dogradnju jedne etaže. U planu je i izgradnja polivalentne dvorane kao i vanjskog igrališta. U sastavu Doma osobe «Mali Kartec» Krk predviđa se izgradnja Centra za gerontologiju kao jedan od prioriteta za zbrinjavanje starih i nemoćnih osoba na području otoka Krka i Županije. Kultura i sport Mreža kulturnih i sportskih sadržaja se zasniva na postavkama iz zakonske regulative i iz dokumenata prostornog uređenja. U središtu ranga Krka treba bit smještena većina kulturnih odnosno sportskih sadržaja. Prema važećim planovima minimalni sadržaji su: knjižnica i čitaonica, otvoreno ili pučko učilište, muzej, galerije, zbirke, lokalne novine i lokalni radio, kinematograf, sportski klubovi, sportsko središte-centra i školske-sportske dvorane. Grad Krka ima glavninu kulturnih sadržaja, ali nedostaje otvoreno ili pučko učilište. Ostala poboljšanja moguća su kroz povećanje prostora i opreme objekata u kulturi. Zakonska je obveza države, županija, gradova i općina da skrbe o razvoju i unapređivanju kulture na svom području. Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi, utvrđeno je: «... da Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine donose program javnih potreba u kulturi, te za njihovo provođenje osiguravaju sredstva iz svojih proračuna. Programom javnih potreba u kulturi obuhvaćaju se svi oblici poticanja i promicanja kulture i kulturnih djelatnosti što pridonose razvitku i unapređivanju svekolikog kulturnog života. U suradnji s TZ potrebno je revitalizirati kulturnu baštinu krčkih Frankopana, i to kulinarstvo, pokladne običaje, stare napjeve, starocrkvene napjeve itd. To bi bio kulturni projekt za turiste i domicilno stanovništvo. Projekt bi se zvao njegovanje tradicijske baštine. Projekt Frankopana prelazi lokalni značaj. U kulturni život Grada Krka svakako bi treabalo uključiti i posjet etnografskom muzeju na otočiću Košljunu koji se nalazi u franjevačkom samostanu Navještenja Marijina. Unutar samostanskog kompleksa postoji također i zoološka zbirka te sakralna zbirka u crkvi Sv. Bernardina u koju se dolazi preko samostanskog klaustra koji pak može služiti za razne ljetne manifestacije. Od Grada Krka zatražen je otkup kuće u Lakmartinu u koju bi bila smještena etnografska zbirka, a ujedno bi postala i mjesto okupljanja Kornićana. Bilo je zamišljeno da bi se u toj zgradi održavale pojedine radionice: klesanje kamena, tkanje tkanica, sviranje sopela, dvojkinja i tambura dvožica, učenje starih zaboravljenih riječi, izrada drvenih predmeta potrebnih kod obrade zemlje i čuvanja stoke, očuvanja krčkog goveda i mala foto-arhiva. U tom smislu je do sada je prikupljeno oko 150 predmeta. O etnografskoj zbirci bi brigu u


135


budućnosti vodili članovi Čakavskog sabora - Katedre škole glagoljice Kornić, kao i o Čitaonici «Frankopan» te o održavanju tečaja glagoljice. Sportsko-rekreacijska područja se prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije dijele na sportske centre i rekreacijska područja. S obzirom da na području Grada Krka nedostaje sportskih objekata to će buduća izgradnja ići u smjeru kompletiranja sadržaja. Pored postojećeg nogometnog nužna je izgradnja igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku. Ovo se može riješiti dogradnjom postojećeg sportskog centra. Sportski centar je moguće pretvoriti u zatvoreni prostor, dok bi pomoćna igrališta pored sporta ostala i za organiziranje manifestacija i koncerata. Natkrivanje pomoćnih igrališta omogućilo bi izvođenje raznih koncerata. Planom je potrebno osigurati prostor na obali za morske sportove i otvoreni bazen za koji je moguća lokacija uz sportski centar. Također je potreban je novi prostor za tenis – otvoreni i zatvoreni (u dva objekta 2 otvorena i 2 zatvorena teniska igrališta). Postoji projekt razvoja nogometa i produljenje sezone igranja nogometa na postojećim igralištima. Za kulturna događanja potrebna je polivalentna dvorana (koja bi mogla biti nadogradnja trgovačkog centra) s kapacitetom dvorana do 300 sjedišta. Dvorana bi bila i kinodvorana te služila za rad udruga i gostovanja. U okviru dvorane mogla bi djelovati i glazbena škola za čiji je rad potrebno oko 120m2 , što bi se moglo dograditi do dvorane. Udruge građana Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Zbog specifičnog karaktera ovih javnih funkcija, ti se sadržaji ne mogu planirati pa tako ni uvrštavati u dokumente prostornog uređenja. Ostale društvene, socijalne i osobne usluge Ova djelatnost u cjelini obuhvaća uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća, djelatnost članskih organizacija, rekreacijske kulturne i sportske djelatnosti te ostale uslužne djelatnosti. U gospodarstvo će se uključiti uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća i ostale uslužne djelatnosti, dok su u ovom radu članske organizacije, kulturne i sportske djelatnost uključene u društvene djelatnosti.


136


3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I OSJETLJIVA PODRUČJA I

PROSTORNE CJELINE

Tablica 3.2. - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova

stan/ha Red. broj GRAD KRK Oznaka Ukupno ha

% od površine Grada ha/stan*

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE Zaštićena prirodna baština ukupno 2411,4 9,2 *0,4 - nacionalni park NP - park prirode PP

2.1.

- ostali zaštićeni dijelovi prirode 2411,4 Zaštićena graditeljska baština 981,9 3,7 *0,1 - arheološka područja 661,5 2.2. - povijesne graditeljske cjeline 320,37

Grad Krk ukupno 3393,3 12,9 *0,6

3.4.2. UVJETI KORIŠTENJA PROSTORA Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, koja je obrazložena u točki 3.2. Obrazloženja ovog Prostornog plana. A) Uvjeti korištenja građevinskih područja A1) Građevinska područja naselja Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Krka i to za statistička naselja: Krk, Kornić, Muraj, Lakmartin, Vrh, Bajčići, Nenadići, Brusići, Poljica, Žgaljići, Brzac, Milohnići, Linardići, Skrbčići i Pinezići. - Krk: NA1 - Krk, - Kornić: NA2 - Kornić, - Muraj: NA3 - Muraj, - Lakmartin: NA4 – Lakmartin, - Vrh: NA5.1 - Vrh, NA5.2 - Salatić, NA5.3 - Kosići, - Bajčići: NA6 - Bajčići, - Nenadići: NA7.1 - Nenadići, NA7.2 - Kapovci, - Brusići: NA8.1 – Brusići, NA8.2 – Brozići, - Poljica: NA9.1 i NA9.2 – Poljica, - Žgaljići: NA10.1 NA10.2 – Žgaljići, - Brzac: NA11 – Brzac, - Milohnići: NA12 – Milohnići, - Linardići: NA13 – Linardići, - Skrbčići: NA14 – Skrbčići, - Pinezići: NA15.1 – Pinezići, NA15.2 – Picik.


137


Za sva naselja određena je obvezna izrada urbanističkog plana uređenje kojim će se odrediti uvjeti korištenja svakog pojedinog naselja. Ovim Prostornim planom dajemo uvjete korištenja za naselja koja se nalaze u nekom sustavu zaštite ili ograničenja u korištenju. Za naselje koje se nalaze u vodozaštitnoj zoni izvorišta Ponikve - Lakmartin (III vodozaštitna zona) za postojeće i izgradnju novih građevina određene su zaštitne mjere sa posebnim naglaskom na odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, zaštitu od onečišćenja, s prometnica, i zaštitne mjere pri poljoprivrednoj proizvodnji. Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana/evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline (I. stupanj zaštite), i to: - gradska naselja: Krk, - seoska naselja: Brzac, Lakmartin, Linardić, Milohnić, građevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odijela, odnosno detaljne planske dokumentacije. Za naselja, odnosno dijelove naselja koja se nalaze unutar granica registriranih etno zona (II. stupanj zaštite), i to: - etno zone: Kornić, Poljica građevne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su također temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i neizgrađenog dijela (predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju). Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, a neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice. Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane razvrstane i nerazvrstane prometnice. Neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,00 m. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 4,0 m, dok za razvrstane ceste udaljenost ne može biti manja od 6,0 m za razvrstane ceste. Prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba te udaljenosti mogu biti i manje, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice. Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevina do granica čestice. Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 – NA15.2) mogu se graditi nove, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine manje od 5000 m2: a) obiteljske/višeobiteljske kuće b) stambene građevine, c) pomoćne građevine i poljoprivredne gospodarske građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) do 200 m2, d) građevine gospodarske namjene (zanatske namjene, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine) do 200 m2 tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom), e) građevine društvene namjene i građevine sporta i rekreacije,


138


f) građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) do 200 m2, g) građevine prometa, veza i infrastrukture h) privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično). Posredno provođenje ovog Prostornog plana određeno je za sva građevinska područja naselja. Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja određena je za: UPU 1 – KRK (NA1 sa površinom izdvojene namjene – sportsko-rekreacijska

namjena R11 te R38, R39, R310, R311) UPU 2 – KORNIĆ (NA2) UPU 3 – MURAJ (NA3) UPU 4 – LAKMARTIN (NA4) UPU 5 – VRH (NA5.1) UPU 6 – SALATIĆ (NA5.2) UPU 7 – KOSIĆ (NA5.3) UPU 8 – NENADIĆI-BAJČIĆI (NA7.1 i NA6) UPU 9 – KAPOVCI (NA7.2) UPU 10 – BRUSIĆI (NA8.1) UPU 11 – BROZIĆI (NA8.2) UPU 12 – POLJICA (NA 9.1) UPU 13 – POLJICA (NA9.2) UPU 14 – ŽGALJIĆI (NA10.1) UPU 15 – ŽGALJIĆI (NA10.2) UPU 16 – BRZAC (NA11) UPU 17 – MILOHNIĆI (NA12) UPU 18 – LINARDIĆI (NA13) UPU 19 – SKRBČIĆI (NA14) UPU 20 – PINEZIĆI (NA15.1)

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora-područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite” u mjerilu 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000. Do donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU 2 – UPU 20) mogući su slijedeći zahvati u prostoru: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - gradnja unutar izgrađenog dijela građevinskih područja (NA2 - NA15.2) u skladu s odredbama za provođenje ovog plana, - za postojeće građevine koje imaju pravovaljanu građevnu dozvolu prema starim planovima koji su stavljeni van snage (čije odredbe su u suprotnosti sa odredbama ovoga Prostornog plana) dozvoljena je rekonstrukcija unutar postojećih vertikalnih i horizontalnih gabarita. A2) Građevinska područja za izdvojene namjene Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, a u njima se ne može planirati nova stambena gradnja. Nova izgradnja u građevinskim područjima za izdvojene namjene moguća je samo temeljem urbanističkog plana uređenja. Obavezna izrada urbanističkog/detaljnog plana uređenja određena je za:


139


UPU 21 – JEŽEVAC (T23) UPU 22 – POLITIN (T21, R312) UPU 23 – TORKUL (T22) UPU 24 – GLAVOTOK (T1) UPU 25 – GLAVOTOK (T3) UPU 26 – DUNAT (R12, IS4, R314) UPU 27 – VALBISKA (IS1) UPU 28 – SV. FUSKA (IS2) UPU 29 – VELA JANA (IS3) UPU 30 – GLAVOTOK (IS5) UPU 31 – VELA RAVNICA (K) UPU 32 – BUTEŽINE (R13) DPU – GROBLJE KRK (G1)

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora–područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite”, mj. 1 : 25 000, te na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000. Do donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU 21 - UPU 32) mogući su slijedeći zahvati u prostoru: - rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina (izgrađenih prema pravovaljanoj građevnoj dozvoli ili građevina izgrađena prija 15.02.1968. godine.) u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima, - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija, - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) do 10% građevinske (bruto) površine građevine, - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim planom, - obnova, sanacija i dogradnja zbog povećanja kategorije građevine ugostiteljsko-turističke namjene do 10% građevinske (bruto) površine građevine ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim planom i da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnh jedinica. Do donošenja detaljnog plana uređenja groblja (DPU) nije moguća nikakva gradnja. B) Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja Površine izvan građevinskog područja obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i vodne površine. U korištenju poljoprivrednih površina treba promovirati razvitak ekološke poljoprivrede, tj. proizvodnje bez primjene pesticida, mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija, a temelj trebaju biti obiteljska gospodarstva. Prednost treba dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu (maslinarstvo, ovčarstvo, povrtlarstvo, vinogradarstvo, mediteransko voćarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja i dr.). Vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i proizvodnju zdrave hrane potrebno je posebno čuvati.


140


Prostornim planom osigurani su uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede, i to unutar građevinskih područja naselja i izvan njih. Prilikom korištenja poljoprivrednih površina zabranjuje se uništavanje suhozida i gomila. Korištenje šumskih površina, razgraničenih na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3) treba bazirati na temeljnom načelu da je postojeće šume potrebno održavati pravilnim gospodarenjem, te da se njihove površine ne smiju smanjivati. Korištenje gospodarskih šuma podrazumijeva, uz gospodarske učinke, i održavanje biološke raznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma. Svi zahvati trebaju se izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća. Korištenje zaštitnih šuma treba biti na način da je dozvoljena samo sanitarna sječa, a najvažniji zadatak je, radi zadržavanja osnovne funkcije ovih šuma, očuvanje od bespravne i nekontrolirane sječe i zaštita od požara. Značajne površine šumskih površina zauzimaju šume posebne namjene u područjima koja su zaštićena ili se predlažu zaštititi i to u kategoriji posebnog rezervata i u kategoriji značajnog krajobraza. Korištenje tih šuma odvijat će se u skladu sa Zakonom o šumama (NN 140/05) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05). U šumama posebne namjene nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti osnovna obilježja prostora, nije dopušteno branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, razni oblici gospodarskog korištenja i sl.). Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Krka čine pretežno pašnjačke površine s ostalim poljoprivrednim tlima i šumskim zemljištem. Važnost očuvanja preostalih pašnjačkih površina, u kontekstu razvitka ovčarstva, velika je. Način uzgoja ovaca nepromijenjen je već stoljećima - u slobodnoj ispaši, na otvorenom, tijekom cijele godine. Stoga bi u budućem korištenju pašnjačkih površina trebalo predvidjeti i mogućnost izgradnje gospodarskih građevina u funkciji stočarstva - sjenika, štala, prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje i sl. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčivanja od obraslih površina i dr., te ih sačuvati od pošumljavanja. Vodne površine ovim su Prostornim planom razgraničene na vodne površine na kopnu i morske površine. Korištenje morskih površina odvijat će se na način da se omogući nesmetano odvijanje pomorskih i turističkih (rekreacijskih) aktivnosti. Pomorske djelatnosti u akvatoriju obuhvaćaju luke otvorene za javni promet županijskog (Krk, Valbiska) i lokalnog značaja (Glavotok, Vela Jana, Sv. Fuska, Dunat) i luke posebne namjene unutar građevinskog naselja Krk (brodogradilište, luka nautičkog turizma-marina). Ostale morske površine koristit će se za tradicionalne gospodarske djelatnosti, prvenstveno ribolov, koji se treba odvijati u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu (NN 74/94) i sportske aktivnosti izvan zaštićenog obalnog područja sukladno Uredbi. Uz akvatorij Grada Krka posebice u području evidentiranih posebnih rezervata sakupljanje bioloških vrsta dopušteno je samo uz dozvolu i u svrhu znanstvenih istraživanja. Lokalnom stanovništvu dozvoljen je tradicionalni ribolov, uz povremeno praćenje stanja ribljeg fonda. U ZOP-u mora nije dopušteno vršiti uzgoj plave ribe. 3.4.3. UVJETI UREĐENJA PROSTORA 3.4.3.1. Građevinska područja naselja


141


Građevinska područja naselja na području Grada Krka utvrđena su na kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4 ”Građevinska područja”, mj. 1:5000, a razvrstana su na: - Krk: NA1 - Krk, - Kornić: NA2 - Kornić, - Muraj: NA3 - Muraj, - Lakmartin: NA4 – Lakmartin, - Vrh: NA5.1 - Vrh, NA5.2 - Salatić, NA5.3 - Kosići, - Bajčići: NA6 - Bajčići, - Nenadići: NA7.1 - Nenadići, NA7.2 - Kapovci, - Brusići: NA8.1 – Brusići, NA8.2 – Brozići, - Poljica: NA9.1 i NA9.2 – Poljica, - Žgaljići: NA10.1 NA10.2 – Žgaljići, - Brzac: NA11 – Brzac, - Milohnići: NA12 – Milohnići, - Linardići: NA13 – Linardići, - Skrbčići: NA14 – Skrbčići, - Pinezići: NA15.1 – Pinezići, NA15.2 – Picik. U građevinskim područjima naselja na području Grada Krka može se graditi samo na građevnoj čestici koja ima: pristupni put, električnu energiju, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja (članak 10. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa NN 128/04). Eventualna viša razina uređenosti građevinskog područja određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, odnosno dvogodišnjim programima investiranja u građevine i uređaje komunalne infrastrukture. Unutar građevinskog područja naselja na području Grada Krka mogu se graditi građevine: - stambene namjene, - društvene namjene, - sportsko-rekreacijske namjene, - gospodarske namjene, - ugostiteljsko-turističke namjene, - građevine prometa, veza i infrastrukturne namjene, - privremene građevine, - i uređivati javne i zaštitne zelene površine i plaže. Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se na: - obiteljsku kuću koja prema tipovima gradnje može biti slobodnostojeća ili dvojna. Maksimalni broj stambenih jedinica – jedna (1). Izgradnja obiteljskih kuća moguća je u svim naseljima na području Grada Krka. Ovisno o tipu gradnje (slobodnostojeća/dvojna), najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi od 500 (iznimno 400 m2) / 300 m2. Najveći dopušteni broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže. - višeobiteljsku kuću koja prema tipovima gradnje može biti slobodnostojeća ili dvojna. Maksimalni broj stambenih jedinica – tri (3). Izgradnja višeobiteljskih kuća moguća je u svim naseljima na području Grada Krka. Ovisno o tipu gradnje (slobodnostojeća/dvojna), najmanja


142


dopuštena površina građevne čestice iznosi od 300/500 m2. Najveći dopušteni broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže (osim u NA1-Krk podrum i 3 nadzemne etaže). - stambene građevine, koje mogu biti slobodnostojeće. Maksimalni dopušteni broj samostalnih uporabnih jedinica namjenjenih stanovanju je četiri (4). Grade se unutar svih građevinskih područja naselja. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi od 500 m2. Najveći dopušteni broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže (osim u NA1-Krk podrum i 3 nadzemne etaže). - višestambene građevine, sadrže više od 4 stambene jedinice, a mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Krk. Najmanja površina građevne čestice iznosi 1000 m2, a najveća nije ograničena. Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže. Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, kao i bučnih djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično. Pomoćne građevine (uz građevinu stambene namjene) mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene najviše kao jednoetažne i uz uvjet da: - visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne

građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra do završnog ruba vijenca građevine, - tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 50 m2 , - krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih

ploha između 17° i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica). - mogu se graditi i do granice građevne čestice; ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici; ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 metra. - najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara; na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti. Poljoprivredne gospodarske građevine (uz građevinu stambene namjene) mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ne mogu se graditi unutar građevinskog područja Krk NA1; - visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m do završnog ruba vijenca, - građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene, - najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m, - krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih

ploha između 17° i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica). - udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m. - udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene čine obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske građevine, kina, sportsko-rekreacijske građevine i sl. Grade se u pravilu na istaknutim lokacijama i moraju biti građene kvalitetno i racionalno. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, osim za vjerske 0,6 i sportsko-rekreacijske građevine, gdje može iznositi do 0,3. Najveća dopuštena etažnost građevine društvene namjene iznosi podrum i 2 nadzemne etaže (iznimno u građevinskom području Krka NA1 podrum i 3 nadzemne etaže). Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23o, a


143


kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Za građevine društvene namjene obavezna je izrada arhitektonskog rješenja s hortikulturnim uređenjem čestice. Građevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš. Građevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica (pristupni put) širine najmanje 5,5 metara. Građevine gospodarske namjene koje se mogu graditi u građevinskim područjima naselja su: građevine zanatske namjene, građevine poslovne namjene (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne), poljoprivredne gospodarske građevine (osim unutar građevinskog područja naselja Krk NA1). U jednoj građevini gospodarske namjene može biti i kombinacija namjena: zanatske i poslovne, a može sadržavati i prostore ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene. Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina gospodarske namjene: - površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m2. - najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.000 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gospodarske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,75. U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskoristivosti (Kis) mogu biti i veći s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima), ali tek nakon donošenja UPU i/ili DPU. Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2. Građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) mogu se graditi do visine od najviše podruma i 2 nadzemne etaže. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 metara do završnog ruba vijenca građevine. Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi do visine od najviše podruma i 1 nadzemne etaže. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,0 metara do sljemena građevine. Krovište građevina gospodarske namjene može biti ravno ili koso nagiba od 17-23°, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica 4,0 metra od granice građevne čestice. Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu. Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo. Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja. Unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) nalazi se zona gospodarske namjene-poslovna. U zoni nije dozvoljeno graditi građevine stambene namjene. Neposredna provedba nije moguća ukoliko ne postoji UPU/DPU. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene. Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja: - najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-


144


turističke namjene je 500 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5 (u NA1 0,75), a ukoliko se ispod građevine ugostiteljsko-turističke namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,75 (u NA1 1,0). – nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (športsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša, – nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, – smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša, – smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu, – vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina, – odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem, - u građevinskom području naselja unutar mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta, - u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase (navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ukoliko se nalaze na terenu), - za građevine koje se grade u građevinskom području naselja Krk (NA1) najveći broj etaža ugostiteljsko-turističke građevine su podrum i tri nadzemne etaže, a maksimalna visina građevine iznosi 12,0 m do završnog ruba vijenca građevine; za sva ostala naselja i dijelove naselja na području Grada Krka najveći broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina 9,0 m do završnog ruba vijenca građevine, - krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine, - udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 4,0 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora, - građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu širine najmanje 5,5 metara, - najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, - za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana), - prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine, - postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene, - postojeće građevine s namjenom “hotel”: Dražica sa depadansama i Koralj ne mogu promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge oblike turističke usluge (apartmansku). Građevine prometa, veza i infrastrukturne namjene (osim građevina pomorskog prometa) unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi neposredno, a u skladu s uvjetima


145


nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno u skladu sa zakonom, posebnim uvjetima tijela državne uprave ili pravnih osoba. Privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i sl.) mogu se postavljati na javnim površinama, a iznimno i na drugim površinama utvrđenim odlukom nadležnog tijela Grada Krka. Kiosci i štandovi mogu biti samostalne građevine, ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. 3.4.3.2. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) Građevinska područja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, a u njima se ne može planirati nova stambena gradnja. Ovim Prostornim planom određena su građevinska područja izdvojenih namjena za: - gospodarsku namjenu (poslovnu), - ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli, turistička naselja, kampovi), - sportsko-rekreacijsku namjenu, - infrastrukturnu namjenu, - groblja. Građevinska područja za izdvojene namjene u Gradu Krku su: - K - zona poslovne namjene – Vela ravnica, - T1 – zona ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli) – Glavotok, - T21 – zona ugostiteljsko-turističke namjene (turističko naselje) - Politin - T22 – zona ugostiteljsko-turističke namjene (turističko naselje) - Torkul - T23 – zona ugostiteljsko-turističke namjene (turističko naselje) - Ježevac - T3 – zona ugostiteljsko-turističke namjene (kamp-autokamp) - Glavotok - R11 – zona sportsko-rekreacijske namjene – Lunta - R12 – zona sportsko-rekreacijske namjene – Dunat - R13 – zona sportsko-rekreacijske namjene – Butežine - IS1 – zona infrastrukturne površine – Valbiska, - G1 – zona groblja – Krk, - G2 – zona groblja – Vrh, - G3 – zona groblja – Kornić, - G4 – zona groblja – Poljica, - G5 – zona groblja – Milohnić, - G6 – zona groblja – Pinezić. Površine gospodarske namjene određene su kao zone poslovne namjene. Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, poslovne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.). U zonama poslovne namjene utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,25, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 0,5, a ukoliko se ispod građevine poslovne namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice iznosi 0,75, - najveća dopuštena katnost je podrum i 2 nadzemne etaže, a maksimalna visina građevine iznosi 7,5 m do završnog ruba vijenca građevine. Za zone poslovne namjene obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja i propisuje se II. kategorija uređenja građevinskog zemljišta koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja


146


(pristupni put, vodoopskrba, odvodnja, električna energija, propisani broj parkirališnih mjesta). Površine ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaćaju građevinska područja za izgradnju - hoteli (T1), - turistička naselja (T2), - kamp-autokamp (T3). Za površine ugostiteljsko-turističke namjene obavezna je izrada urbanističkih planova uređenja i propisuje se II kategorija uređenosti. Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina smještajnih kapaciteta (T1) i (T2) su slijedeći: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8, - najveći broj etaža građevine iznosi podrum i tri nadzemne etaže, - udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara. - u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. koji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, - oblikovanje smještajnih građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine, – nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (sportsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša, – nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, – smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša, – nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture, – smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu, – smještajna građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte, – vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina, – prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale, – najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, – prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta, – odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. Uvjeti za izgradnju kampa-autokampa (T3) su: - predviđa se izradnja pratećih sadržaja prema uvjetima koji će se odrediti planovima užih područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa i uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora, - u kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte, - smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način, - prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte. Površine sportsko-rekreacijske namjene uređuju se na način da je na njima moguća izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina.


147


U sportsko-rekreacijskim zonama mogu se graditi građevine pod sljedećim uvjetima: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine sportsko-rekreacijske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice iznosi 0,9, - maksimalna visina građevine iznosi 8,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Za građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja i obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. Površine infrastrukturne namjene. Unutar površina infrastrukturne namjene planirane ovim Prostornim planom smještavaju se površine luka otvorenih za javni promet maksimalnog kapaciteta: - luka otvorena za javni promet Valbiska (županijski značaj) - IS1 maks. 55 vezova Za sve luke obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja u kojem će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti. Sve ove luke su postojeće i dijelom su izgrađene. Većina elemenata postojeće infrastrukture i suprastrukture moći će biti u funkciji i dalje, a gradnja novih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5, - maksimalni broj etaža je 1. U sve zone IS obvezno je planirati dovoljan broj parkirališnih mjesta (1 mjesto/5 vezova). Površine groblja. Na površinama groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura pod slijedećim uvjetima: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,8, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice iznosi 1,6, - maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m do završnog ruba vijenca građevine. - postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu. Obvezna je izrada detaljnog plana uređenja za neizgrađena groblja. 3.4.4. UVJETI ZAŠTITE PROSTORA 3.4.4.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju Na kartografskom prikazu br. 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora-područja posebnih ograničenja u korištenju", mj 1:25000, označeni su i prostori posebnih ograničenja u korištenju koja se odnose na krajobraz, tlo, lovišta, vode i more. Krajobraz. Zbog potrebe zaštite visoke vrijednosti pojedinih cjelina, a izvan područja predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, na području Grada Krka određeni su u kategoriji osobito vrijednog predjela - kultiviranog krajobraza: - maslinici na poluotoku Prniba i Puntarskoj dragi – krajobraz nepravilnog suhozida. Kultivirani krajobraz štititi će se i unaprijediti tako da se prvenstveno sačuvaju različitosti prostornih cjelina, te karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima,


148


tipovima naselja i kulturno-povijesnim naslijeđem. Potrebno je čuvati i obnavljati estetske vrijednosti krajobraza, kao npr. maslinike, gromače, pašnjačke površine i sl. Ograničenja u korištenju vodnih i morskih površina odnose se na more i površinske vodotokove. U Gradu Krku nalazi se I., II i III. zona sanitarne zaštite izvorišta slivnog područja jezera Ponikve. Izvore (I. zona zaštite) potrebno je štititi od zagađenja i iscrpljivanja. U II. vodozaštitnoj zoni nije dozvoljena gradnja industrijskih pogona i drugih objekata bazne, kemijske i metalurške industrije, farmaceutske, te industrije koja koristi radioaktivne tvari. U III. vodozaštitnoj zoni dozvoljava se gradnja drugih pogona i objekata i obavljanje djelatnosti uz obveznu primjenu vodopravnih mjera. U cilju intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje postavlja se problem rješenja režima vode u tlu (odvodnjavanje i navodnjavanje). Brojne lokve raspoređene na području Grada Krka potrebno je očistiti od mulja na tradicionalan način. Prije čišćenja lokvi od mulja potrebno ih je točno locirati, evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode te istražiti njihov biljni i životinjski svijet. Paralelno je potrebno pristupiti čišćenju od vegetacije (selekcijski, ovisno o biljnim vrstama) te gornjeg sloja mulja. 3.4.4.2. Zaštita zaštićenog obalnog područja mora20

U svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitoga, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, određuje se zaštićeno obalno područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Zaštićeno obalno područje od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku. Unutar zaštićenoga obalnog pojasa ne može se graditi ako nije donesen urbanistički plan uređenja, osim objekata infrastrukture izvan granica građevinskog područja sukladno odgovarajućem dokumentu prostornog uređenja. Svi prostorni planovi unutar zaštićenoga obalnog područja i planovi čiji se dijelovi nalaze unutar tog područja, donose se po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva. U ZOP-u će se planiranje i uređenje prostora temeljiti na osnovnim planskim smjernicama: – očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, – osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke vode, – planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, – sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine, – osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra, – očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja, – očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju, – ne planirati nova građevinska područja naselja niti njihovo međusobno povezivanje,

20 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 100/04) i Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04)


149


– ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke, – ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti, – uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika, – planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja, – sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene. U ZOP-u se površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža. Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Prostornim planom omogućava se uređenje, održavanje ili sanacija kupališta (dohranjivanje žala, obnova postojećih te betoniranje novih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.), a ukoliko se predviđenim rješenjem značajno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje i sl.), obavezna je izrada Procjene utjecaja na okoliš. 3.4.4.3. Zaštita prirodne baštine Radi zaštite i unapređivanja stanja okoliša Prostornim su planom utvrđena osobito vrijedna područja - dijelovi prirode, morska obala, poljoprivredno zemljište i šume, te su određene mjere njihove zaštite. Zakonom o zaštiti prirode i posebnim propisima određen je način uređivanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode. Prostornim planom izdvojeni osobito vrijedni dijelovi prirode upisati će se na osnovi stručne podloge u Upisnik zaštićenih dijelova prirode što se vodi pri nadležnom tijelu. Ukoliko ne zadovoljavaju kriterijima za upis, trajno će se štititi mjerama propisanim Odredbama za provođenje. Na području Grada Krka zaštićeni dijelovi prirode i ovim Planom predloženi dijelovi prikazani su na kartografskom prilogu br. 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora- područja posebnih uvjeta korištenja", mj. 1:25000 i u sljedećoj tablici:. Prirodna baština

KATEGORIJA ZAŠTITE

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE

VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI

ZA ZAŠTITU- NA KOPNU


ZA ZAŠTITU- U MORU

POSEBNI REZERVAT

Šuma crnike na Glavotoku

Otok Plavnik, Mali Plavnik i Kormat

Jezero Ponikve

Akvatorij oko otoka Plavnika, Malog Plavnika i Kormata


150


KATEGORIJA ZAŠTITE

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE


ZA ZAŠTITU- NA KOPNU


ZA ZAŠTITU- U MORU

PARK-ŠUMA

Otočić Košljun u Puntarskoj dragi

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

Vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska

Šumsko područje u uvali Čavlena

SPOMENIK PRIRODE

Sve veće lokve Uvala Mala Jana Uvala Torkul Uvala Sv. Juraj

a) Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu:

• Posebni rezervat Posebni rezervat je područje posebnog znanstvenog značenja i namjene s izraženim neizmjenjenim svojstvima prirode. Prema komponenti koju je potrebno sačuvati posebni rezervat može biti botanički, zoološki, geološki, hidrološki, rezervat u moru i dr. “U posebnim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat, kao što su branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog korištenja i slično.”21

BOTANIČKO-ZOOLOŠKI REZERVAT NA OTOCIMA PLAVNIK, MALI PLAVNIK I KORMATI Obrazloženje prijedloga i značajka rezervata: Na području otoka uočena su gnijezdišta bjeloglavih supova i najveće kolonije morskog vranca u Kvarneru, a za Plavnik i još manji Mali Plavnik brojna fauna ugroženih životinja i vrijedna flora. Važnost ovih otoka je također u prehrani grabljivica s najvećeg rezervata uz istočnu obalu otoka Cresa. Procjena vrijednosti: posebno osjetljivo i značajno područje sa stanovišta zaštite flore i faune Smjernice zaštite: Zbog potrebe neuznemiravanja kolonija ptica prijedlog uključuje zaštitnu zonu od 500 m od obalne crte uključivši i grebene Kormati u kojoj treba zabraniti glisiranje motornih čamaca. Također bi u tu svrhu trebalo ukinuti «Državno uzgajalište broj VII/16 Plavnik» nakon isteka koncesije jer svojim korištenjem može ugroziti život u botaničko-zoološkom rezervatu. Dozvoljeni su posjeti turista koji moraju biti organizirani isključivo uz stručno vodstvo. POSEBNI REZERVAT JEZERO PONIKVE Obrazloženje prijedloga i značajka rezervata: U središnjem dijelu otoka Krka, uz glavnu otočnu prometnicu Malinska-Krk nalazi se duboka uvala Ponikve na čijem je dnu sagrađena umjetna vodena akumulacija. Nastala je nakon što je 1986. godine branom odijeljena ponorna zona u dnu uvale, čime je spriječeno otjecanje vode iz do tada periodičkog prirodnog krškog jezera. Površina akumulacije je 75 ha, prosječna dubina vode je 2,5 m, a najdublja točka je uz branu i iznosi 6 m. Akumulacija danas služi za vodoopskrbu dijela otoka Krka, a prije vodozahvata bila je svojevrstan prirodni krški hidrološki fenomen. Voda je plavila dno udoline za vrijeme kišnog razdoblja, a u sušnom razdoblju bi presušila, ali se dno odlikovalo zamočvarenim tlom zbog visoke razine podzemnih voda. Zbog toga su se Ponikve isticale od

21 Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05), čl. 7.


151


okolnog terena posebnim ekološkim uvjetima i činile su rijetku močvarnu oazu u kršu otoka Krka, a koja je omogučavala pojavljivanje močvarnih zajednica i vrsta. Visoka biološka vrijednost ovoga područja može se naslutiti i po činjenici da je prije pretvaranja Ponikve u stalnu akumulaciju ovdje živjelo čak 12 vrsta ugroženih vodozemaci gmazova. Među njima su i vrlo ugrožene vrste u Europi: zmija ribarica (Natrix tessellata), gatalinka (Hyla arborea), rijetke vrste na otocima kao žuti mukač (Bombina varijegata) i šumska žaba (Rana dalmatina), endemi šara poljarica (Coluber gemonensis) i mrki gušter (Aglyroides nigropunctatus). Tu se zadržavao i hranio tvor koji na kvarnerskim otocima živi jedino na Krku i Rabu. Stanje živoga svijeta nakon izgradnje akumulacije ostalo je većim dijelom nepoznato, ali se može očekivati da lokalitet nije znatnije osiromašen. U slučaju ornitofaune može se reći da je obogaćen osobito pticama za vrijeme selidbe. U novije vrijeme istražen je sastav planktonske zajednice u akumulaciji Ponikve te je utvrđeno da se radi o mezotrofnom tipu jezerskoga sustava s naznakama prelaska u eutrofan stupanj. U planktonu jezera nađeno je ukupno 115 vrsta od čega 61 biljna i 54 životinjske. Najbrojnije skupine planktonskih organizama su alge kremenjašice (Bacillariophyceae) i zelene alge (Chlorophyceae) Zbog vrijednog živog svijeta, čije je sadašnje stanje još nedovoljno poznato, te zbog udaljenosti od putova i guste neprohodne šume oko jezera idealan je objekt za zaštitu prirode. Procjena vrijednosti: Posebni rezervat županijskog je značaja Smjernice zaštite: S obzirom da postojeća istraživanja tog područja sežu u razdoblje prije izgradnje brane, potrebna su prije određivanja statusa posebnog rezervata (geomorfološki, botaničko-zoološki) istraživanja sadašnjeg stanja živog svijeta te izrada detaljne studije o značaju jezerskog područja za floru i faunu. Treba objediniti zaštitu zbog vodozaštitnih razloga sa zaštitom prirode. Mjerama zaštite potrebno je zabraniti lov i uznemirivanje životinja.

• Značajan krajobraz “Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajolik očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namjenjen odnoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.”22

VAZDAZELENA ŠUMA CRNIKE U UVALI VALBISKA Obrazloženje prijedloga i značajka krajobraza: Uvala Valbiska na otoku Krku nedavno je postala trajektno pristanište. Ta se uvala nalazi unutar sastojina vazdazelene vegetacije crnikovih šuma, jedinih dobro razvijenih crnikovih šuma na otoku Krku. Dosad je zaštitom obuhvaćena šuma crnike na Glavotoku koja je uzgojena sadnjom, dakle nije prirodna, ograđena je i praktički nije ugrožena, dok je šuma u Valbiski samonikla te tvori granicu vazdazelene vegetacije u tom dijelu Hrvatskog primorja. Za šumu hrasta crnike i crnoga jasena u uvali Valbiska značajno je da u svom sastavu osim vazdazelenih vrsta sadrži nekolicinu listopadnih, kao što su crni jasen (Fraxinus ornus), crni grab (Ostrya carpinifolia), smrdljiva tršlja (Pistacia perebinthus) i drugi. Od vazdazelenih vrsta osim hrasta crnike (Quercus ilex) u Valbiski raste širokolisna zelenika (Phillyrea latifolia), vazdazelena ruža (Rosa sempervirens) i crvena tetivka (Smilax aspera) U uvali Valbiska koja je orjentirana na jug, vazdazelena šuma crnike proteže se i na jednoj i na drugoj njezinoj padini, a mogu se zapaziti male razlike u sastavu vegetacije između dvije suprotne padine. Tako je na istočnoj padini među vazdazelenim šumskim elementima zastupljeno nešto više listopadnih stabala, nego na suprotnoj, zapadnoj strani.

22 Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05), članak 9.


152


Šuma hrasta crnike mogla bi u znatnoj mjeri biti ugrožena ili potpuno uništena te ju je potrebno zaštititi zabranom ili ograničenjem izgradnje na tom području. Procjena vrijednosti: Značajan krajobraz Smjernice zaštite: Potrebno ju je zaštititi zabranom ili ograničenjem izgradnje na tom području ŠUMSKO PODRUČJE U UVALI ČAVLENA Obrazloženje prijedloga i značajka krajobraza: Uvala Čavlena proteže se između Glavotoka i rta Jasenovac. Poprijeko kroz uvalu provlači se općinska granica između Grada Krka, kojemu pripada jugozapadni dio uvale, i Općine Malinska-Dubašnica, kojoj pripada sjeverni dio uvale. Hridinasta vapnenačka obala ravedena je i rasčlanjena na manje cjeline - tj. na niz manjih uvalica na kojima su u dnu često šljunčana žala nastala radom mora i bujica u zaleđu. Krajobraz uvale Čavlena je osebujan, uglavnom prevladavaju bujne šume koje se prostiru sve do mora. Unutar šume su manje površine pašnjaka prošaranih grmovima šmirke (Juniperus oxycedrus) od kojih su mnoge vrlo stare i imaju oblik pravih stabala. Ovdje je zastupljen posebni tip krajobraza za koji je značajan šumsko-pašnjački način gospodarenja zemljištem. Procjena vrijednosti: Značajan krajobraz šumskog područja u uvali Čavlena Smjernice zaštite: Potrebno ga je zaštititi ograničenjem izgradnje u obalnom i šumskom pojasu.

• Spomenik prirode SVE VEĆE LOKVE NA PODRUČJU GRADA KRKA Obrazloženje prijedloga: Lokve su učestale vodene pojave na otoku Krku. Nekad ih je bilo 400, a danas se taj broj smanjio na manje od 200. Od toga se znatan broj nalazi na području Grada Krka. One predstavljaju prirodne vodospremne objekte čija je glinovita podloga uvjetovala zadržavanje vode. Ta se voda prvenstveno koristila za napajanje stoke te je zbog toga utjecala na oblikovanje pašnjačkog krajobraza. Mnoge od njih su presušile, na nekima se razvila barska vegetacija, a većina ih je zatrpana tijekom različitih građevinskih radova, što su samo neki od razloga zbog kojih ih je potrebno zaštititi. Procjena vrijednosti: Lokve Grada Krka su lokalnog značaja. Smjernice za zaštitu: Zaštitu je potrebno provesti specifično za svaku pojedinu lokvu. Prethodno lokve treba točno locirati, evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode, te istražiti njihov biljni i životinjski svijet. Paralelno treba pristupiti čišćenju od vegetacije (selekcijski, ovisno o biljnim vrstama), te gornjeg sloja mulja. b) Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - u moru:

• Posebni rezervat AKVATORIJ OKO OTOKA PLAVNIKA, MALOG PLAVNIKA I KORMATA

• Spomenik prirode

UVALA MALA JANA Obrazloženje prijedloga i značajke spomenika prirode: Uvala Mala Jana nalazi se na jugozapadnoj obali otoka Krka, u kanalu Srednja vrata. Zbog dobre zaklonjenosti uvale vegetacija submediteranske šume hrasta medunca dopire do obale, a na bočnim stjenovitim obalama grane drveća nadvile su se nad samom morskom površinom. Na kamenitom dnu infralitoralne zone razvijena je zajednica fotofilnih algi s čestim busenima smeđe alge Cystoseira sp. Česte su nakupine algi Dictyota dichotoma i Dictyota linearis, te algi roda Codium. Akvatorij uvale bogat je i različitim životinjskim organizmima.


153


Na kamenito dno nastavlja se pjeskovito i muljevito dno, a na dijelovima uvale do 5 metara dubine dno je gotovo golo. Prema sredini uvale dno lagano pada, a naseljuje ga morska cvijetnica-resa (Cymodocea nodosa). Unutar zajednice morske rese uočene sumahovinaste nakupine alge roda Cladophora i Polysiphonia. U dubljim dijelovima, gdje je travnjak rijeđi, zapaženi su i primjerci alge Flabellia petiolata i Sargassum sp. Na dubini od 15 m dno je zamuljeno, travnjak sve rijeđi i na gotovo golom dnu mogu se opaziti brojne rupe endobionata, žarnjak Myxicola infudibulum, trpovi i zvjezdače. Smjernice zaštite: Svi eventualni planirani zahvati i aktivnosti u njima i u neposrednoj okolici trebaju biti podrvrgnuti strogoj prethodnoj provjeri kako ne bi došlo do narušavanja ekološke stabilnosti i degradacije tih vrijednih ekosustava. UVALA TORKUL Obrazloženje prijedloga i značajke spomenika prirode: Uvala Torkul smještena je na jugozapadnoj obali otoka Krka. U zoni plime i oseke razvijena je zajednica medioliteralnih stijena česti su rakovi i vitičari roda Chthamalus i puževi roda Gibbula ipatella. U infralitoralnoj zoni na kamenitom dnu razvijena je zajednica fotofilnih algi. Do tri metra dubine u ljetnom razdoblju razvijena je asocijacija Acetabularia acetabulum i Padina pavonica. Na kamenito dno nastavlja se grublje pjeskobvito dno gdje je do 5 m dubine razvijena enklava cvijetnice voge (Posidonia oceanica). Na pjeskovitom dnu u središnjem dijelu uvale česte su otplavljene ljušture školjkaša: prnjavice (Venus verrucosa), srčanke (Acanthocardia tuberculata) i rumenke ( Calista chione). Na pjeskovito dno nastavlja se muljevito dno sa brojnim otvorima endobionata. Smjernice zaštite: Svi eventualni planirani zahvati i aktivnosti u njima i u neposrednoj okolici trebaju biti podrvrgnuti strogoj prethodnoj provjeri kako ne bi došlo do narušavanja ekološke stabilnosti i degradacije tih vrijednih ekosustava. UVALA SV. JURAJ Obrazloženje prijedloga i značajke spomenika prirode: Uvala sv. Juraj smještena je na južnoj obali otoka Krka. Na ulazu u uvalu nalaze se strme stijene dok se u dnu uvale stjenovita obala lagano spušta u moru, a privlačnom je čine i bijelo dno i žali. Na obalnom kamenitom dnu u zoni plime i oseke razvijena je i zajednica mediolitoralnih stijena. U stalno uronjenoj zoni do 3 m dubine razvijena je zajednica infralitoralnih algi s rodovima Cystoseira, Padina, Acetabularia, Dasycladus i Laurentia. Na dubini od 2 do 12m na pjeskovito muljevitom dnu u središnjem dijelu uvale razvijena je zajednica morske cvjetnice, rese Cymodocea nodosa). Na pjeskovitom morskom dnu središnjeg dijela uvale mogu se uočiti otplavljene ljušture školjkaša. U dubljem otvorenijem dijelu uvale na dubini od 15-17m razvijena je zajednica morske cvjetnice (Posidonia oceanica). Smjernice zaštite: Svi enventualni planirani zahvati i aktivnosti u njima i u neposrednoj okolici trebaju biti podrvrgnuti strogoj prethodnoj provjeri kako ne bi došlo do narušavanja ekološke stabilnosti i degradacije tih vrijednih ekosustava. 3.4.4.4. Zaštita graditeljske baštine Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine dan je u Polazištima ovog Prostornog plana. Osim zaštićenih, preventivno zaštićenih i evidentiranih dijelova graditeljske baštine, obrazloženih u Polazištima, ovim se Planom za zaštitu predlažu još neki dijelovi kulturne baštine opisani u Ciljevima. Obzirom na veliki broj spomenika graditeljske baštine na području Grada Krka, prvenstvenu brigu društva treba usmjeriti na zaštićenu i evidentiranu graditeljsku baštinu navedenu u


154


Polazištima, isto tako treba usmjeriti djelovanje na preventivnu zaštitu kulturne baštine predloženu ovim Planom. U pregledu značajnije zaštićene i evidentirane graditeljske baštine, od evidentirane su navedene samo značajnije građevine veće vrijednosti, za koje postoji mogućnost da budu proglašene zaštićenima. Na kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora" u mjerilu 1:25.000 prikazan je Pregled registrirane i evidentirane kulturne baštine, zajedno sa onom predloženom ovim Planom.

• Zaštita naselja - povijesnih graditeljskih cjelina I. stupanj zaštite određen je za registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu najveće vrijednosti - naselje Krk (urbana cjelina). Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu gradske strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina. Sve građevne aktivnosti (unutar naselja i kontaktnih zona) u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela, odnosno detaljne planske dokumentacije kada se ona izradi. Naselje koje podliježe I. stupnju zaštite mora imati detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju, smjernice te studijske projekte zahvata na pojedinim elementima prostora kao osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte na području zaštite. II. stupanj zaštite određen je za - seoska naselja, dijelove naselja i etnozone. Registrirane povijesne graditeljske cjeline velike vrijednosti su: seoska naselja: Brzac, Linardići, Milohnići i Lakmartin te etnozone: Poljica i Kornić. Nalaže se dodatno istraživanje i dokumentiranje ovih naselja, utvrđivanje stanja očuvanosti, te izrada konzervatorskih smjernica za obnovu pojedinih objekata. Rezultat istraživanja treba biti stručna revalorizacija, odnosno ponovno utvrđivanje zona zaštite pojedinih etnozona i ruralnih naselja. Sve građevne aktivnosti u naseljima koja podliježu II. stupnju zaštite, u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i apdatacija moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Zaštita etno zona i spomenika podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara.

• Zaštita arheološke baštine Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti svrstava arheološke i hidroarheološke zone u najugroženiju kategoriju graditeljske baštine. Područja arheoloških i hidroarheoloških zona i lokaliteta u povijesnim naseljima i širem okolišu stoga podliježu specifičnom obliku zaštite. Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje itd). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova. Nužna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce.

• Zaštita povijesnih sklopova i građevina Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze unutar povijesnih graditeljskih cjelina (I. ili II. stupanj zaštite) uvjeti zaštite su zadani unutar valoriziranih zona, te ovisno o njihovom povijesnom i spomeničkom značaju podliježu određenom stupnju zaštite. Dio evidentiranih građevina navedenih u pregledu postojećeg stanja (kao i one predložene ovim Planom) kulturno-povijesne baštine nalazi se izvan navedenih zona, a ima kulturni i povijesni značaj za ovo područje.


155


Za sve povijesne građevine izvan naselja vrijedi I stupanj zaštite jer su to pojedini sakralni objekti ili kompleksi izuzetne vrijednosti. Oni zahtijevaju osobitu zaštitu s obzirom na očuvanje građevne strukture, čišćenje od vegetacije te omogućavanje pristupa i prezentacija. Nužna je njihova zaštita, što podrazumijeva očuvanje osnovnog volumena, gabarita te kompozicije pročelja. Za svaki od tih pojedinačnih spomenika potrebno je utvrditi zonu zabrane gradnje kako bi se očuvao njihov izvorni značaj i vizure, a za sve eventualne građevne zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite od nadležnog Konzervatorskog odjela. Zaštita kultiviranog krajobraza MASLINICI NA PODRUČJU POLUOTOKA PRNIBE I ZALJEVA PUNTARSKE DRAGE23

Obrazloženje prijedloga i značajka krajobraza: Na ovom području dolazi do izražaja visok stupanj prožimanja strukture grada i krajobraza suhozida. Može se pretpostaviti da je rast grada uzrokovao istovremeno širenje ovog tipa krajobraza. Taj proces zajedničkog rasta trajao je stoljećima i rezultirao je nastajanjem prostorne cjeline iznimne strukturne vrijednosti i vizualnih kvaliteta. Iako cijelo područje otoka Krka ima relativno blagu klimu, zbog velike važnosti mikroklimatskih uvjeta za uzgoj maslina, zone u kojima ona najbolje uspijeva nisu ravnomjerno raspoređene po otoku. Maslinada najviše ima na području grada Krka i Punta – oko 60% ukupnog fonda, a masline uzgojene na tom području su najbolje kvalitete. S gledišta zaštite prostora , a ujedno i daljnjeg razvoja maslinarstva, kao jedna od glavnih preporuka nameće se maksimalna zaštita postojećih područja maslinada uz predviđanje mogućnosti njihovog proširenja. Prijedlog smjernica zaštite: Posebno se trebaju štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, livada, oranica, karakteristične i vrijedne vizure. Treba se zabraniti ili ograničiti izgradnja objekata, te se mogu obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza „U planiranju i uređenju prostora te u planiranju i korištenju prirodnih dobara treba osigurati očuvanje značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza te održavanje bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti koje određuju njegovo značenje i estetski doživljaj. ” (Zakon o zaštiti prirode, čl.83.) Osnovni cilj zaštite krajobraznih vrijednosti jest očuvanje identiteta prirodnih područja. Stoga su pojedini dijelovi posebnih prirodnih vrijednosti predloženi za zaštitu, prema Zakonu o zaštiti prirode, te su za njih određene i mjere zaštite i očuvanja.

23 Izvor: Diplomski rad: Prilog poznavanju i zaštiti krajobraza otoka Krka, Iva Rechner, 2002. godina


156


Graditeljska baština

URBANE CJELINE

RURALNE CJELINE

ETNO-ZONE I SPOMENICI

ARHEOLOŠKE I HIDROARHEOLO

ŠKE ZONE I LOKALITETI

GRAĐEVINE I KOMPLEKSI

MEMORIJALNE ZONE

Krk Brzac Kornić

Zona priobalnih i prilaznih voda: -uvala Čavlena-uvala Sepen -uvala Mala Jana- uvala Mali Bok -Krčki zaljev-Crkvina punta

Krk: Katedrala, Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja, Crkva Sv. Kvirin, Biskupija, Frankopanski kaštel, Šesterokutna kula na obali, Crkva Sv. Lucija, Crkva Sv. Lovro (van grada), Gradski bedemi

Lakmartin Poljica

Grad Krk: unutar povijesnih bedema i područje oko kuće Šinigoj, područje uz crkvu sv.Lovre itd.

Košljun (otok) -Samostan Sv. Marija

Linardići

polje Kimp: -ruševine “kaštela” -ruševine kapele sv.Jelene -ruševine crkvice sv.Anastazije

Lakmartin - Crkva Sv. Martin (kapela Navještenja Marijina, sv. Antuna Padovanskog)

Milohnići Lizer: kompleks napuštenog seoskog naselja

Linardići - Crkva Sv. Fuska

Puntarska draga: -Trojna-grobne gomile iz liburnskog doba -Prvo more -Sv.Dunat

Sv. Dunat kod Kornića Priniba (poluotok) - Crkva Sv. Mikula

Prniba: -Sv.Vid -Sv.Danijel -Sv.Toma

Glavotok -Samostan Sv. Marije

Uvala Torkul Milohnići - Crkva Sv. Krševan

Uvala sv.Fuska Pinezići - Crkva Sv. Fuska pri moru

Polača, ruševine kasnosrednjovjekovne kuće

Poljica – Crkva Sv. Marija

prapovijesna gradina kod sela Bajčić

“Kostrij” kod Kornića-prapovijesna gradina

“Zagrajine” u drmunu Svilov na rubu Ponikve – prapovijesna gradina

Sv.Juraj

Sv.Nikola iznad uvale Valbiska

Sv.Krševan nedaleko od uvale Čavlena

Ponikve: -Sv.Jakov -Sv.Silvestar

Sv.Nikola u Brautovcima (Kornić)

Sv.Marina Sv.Petar

Sv.Sergije nad Brusićima


157


Tablica 3.2.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline

2.0. Z A Š T I Ć E N E C J E L I N E

GRAD KRK OZNAKA UKUPNO ha % OD* POVRŠ. GRADA

ha/STAN

2.1. ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA 2.1.1. Zaštićena prirodna baština na kopnu 2.1.1.1. Posebni rezervat

Botaničko-zoološki B 1653,70 6,30 0,30 Otoci Plavnik, Mali Plavnik i Kormati

Posebni rezervat PR 354,80 1,35 0,06 Jezero Ponikve

Šumske vegetacije ŠV 1,80 0,01 0,0003 Šuma crnike na Glavotoku

2.1.1.2. Park šuma PŠ 7,40 0,03 0,001 Otočić Košljun u Puntarskoj dragi 2.1.1.3. Značajan krajobraz ZK

Vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska 74,70 0,28 0,01 Šumsko područje u uvali Čavlena 319,00 1,21 0,06

2.1.1.4. Spomenik prirode SP Sve veće lokve L

Zaštićena prirodna baština na kopnu UKUPNO 2411,40 9,18 0,44 2.1.2. Zaštićena prirodna baština u moru 2.1.2.1. Spomenik prirode SP Uvala Mala Jana , uvala Torkul, uvala Sv.Juraj

Zaštićena prirodna baština u moru UKUPNO

UKUPNO 2411,40 Zaštićena prirodna baština 9,18 0,44

2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA 2.2.1. Arheološke zone i lokaliteti Zona priobalnih voda od uvale Male Jane do

uvale Mali Bok 195 0,742 0,036 Zona priobalnih i prilaznih voda Krčkog zaljeva

do Crikvene Punte 120 0,457 0,022 Zona priobalnih voda od uvale Čavlena do uvale

Sepen 305 1,161 0,056 16 0,0061 0,003 Polje Kimp 15 0,057 0,003 Uvala Torkul 10,5 Krk 0,040 0,002

Arheološke zone i lokaliteti UKUPNO 661,5 2,518 0,12 2.2.2. Povijesne graditeljske cjeline Urbana cjelina : grad Krk 8,87 0,03 0,002 Ruralna sredina : Brzac, 2,18 0,008 0,0004 : Linardići, 1,83 0,007 0,0003 : Milohnići, 3,43 0,013 0,0006 : Lakmartin, 2,56 0,01 0,0005 Etno zona : Kornić 202,57 0,77 0,037 Etno zona : Poljica, Brusići, Nenadići, Bajčići,

Žgaljići 98,93 0,377 0,018

Povijesne graditeljske cjeline UKUPNO 320,37 1,22 0,06

Zaštićena graditeljska baština UKUPNO 981,87 3,74 0,18

Zaštićene cjeline UKUPNO

3393,27 12,92 0,62


158


3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Ovim prostornim planom osigurane su površine infrastrukturnih sustava, i to za: - prometni sustav (cestovni, pješački, promet u mirovanju, pomorski i zračni), - infrastrukturu telekomunikacija i pošta, - infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje, - energetsku infrastrukturu. Tablica 3.3.1. - Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE

vrsta kategorija vrsta postoj. (m)

planir. (m)

NAPOMENASUSTAV

državna ostale državne ceste 70 100 županijska županijske 40 70 lokalne lokalne 9-12 20 PROMETNI SUSTAV

ceste

ostale nerazvrstane do 5,50 20

državni 1,5 3-5

županijski magistralni 1,5 3-5 uz javne površine i građevine

TELEKOMUNIKACIJE

kabelska kanalizacija

lokalni 1,2 1-2

vodovodi županijski magistralni 6 10 VODOOPSKRBA I ODVODNJA kolektori lokalni 4 4

županijski dalekovodi 110 kV 19 70 (25) projektirani ENERGETIKA dalekovodi

lokalni dalekovodi 35 kV 10 30 Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1 : 25 000.

Tablica 3.3. - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova

stan/ha Red. broj GRAD KRK Oznaka Ukupno ha

% od površine Grada ha/stan*

3.0. KORIŠTENJE RESURSA More i morska obala obalno područje - 3.1. otočno 15.419,6 ha

59%

0,36

Energija proizvodnja - MW 3.2. potrošnja 19.000 MWh Voda vodozahvat 9.000.000 m33.3. potrošnja 520.000 m3

3.4. Mineralne sirovine jed. mjere za sirovinu

ne iskazuje se

Grad Krk ukupno 26.136,46 ha 100% 0,21


159


3.5.1. PROMETNI SUSTAV Cestovni promet Prostornim planom utvrđene su osnove prometnog sustava Grada Krka kao integralnog dijela Primorsko-goranske županije i prikazane na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina", mj. 1:25000. Prometni sustav, kao prateća funkcija u prostoru, treba osigurati kvalitetno djelovanje primarnih prostornih djelatnosti (stanovanje, gospodarski sadržaji, uprava i ostale djelatnosti). • Državne ceste Okosnicu cestovne mreže područja Grada Krka čine ostale državne ceste: - Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag Prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) D102 je dio Krčkog cestovnog smjera. Rekonstrukcijom i izgradnjom novih dijelova ova prometnica omogućuje cjelovitu međužupanijsku povezanost i veze s glavnim žarištima razvoja. Za postojeću trasu ceste ovim Prostornim planom predviđena je rekonstrukcija i proširenje na pojedinim dijelovima trase. Minimalni tehnički elementi za prometnice ove razine se predviđaju sa širinom prometnog traka 2x3,50 m, a unutar naseljenog područja obostrani nogostup širine 1,50 m, dok se u uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 7%. • Županijske ceste Na području Grada Krka županijske ceste su: - Krk – Dobrinj – Šilo - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk - Baška Održavanje županijskih cesta u nadležnosti je Županijske uprave za ceste. Potrebna je rekonstrukcija i proširenje buduće županijske ceste od spoja sa državom cestom (Omišalj-Valbiska) do obilaznice Krka, kao i dalje od novoizgrađene obilaznice Krka prema Baškoj. Minimalni tehnički elementi za prometnice ove razine se predviđaju sa širinom prometnog traka 2x3,25 m, a unutar naseljenog područja obostrani nogostup širine 1,50 m, dok se u uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 9%. • Lokalne ceste Mrežu lokalnih prometnica na području Grada Krka čine: - Brzac–Milohnići–Poljica–Bajčići–Vrh – Kosići – županijska cesta) - Milohnići – Linardići – Vrh - Krk - Pinezić - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) - Skrbčići– lokalna

cesta (Milohnići – Linardići – Vrh) - Kornić – županijska cesta (Krk – Baška) - Krk – lokalna cesta (Skrbčić - Vrh) Za postojeće lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti. Minimalni tehnički elementi za prometnice ove razine se predviđaju sa širinom prometnog traka 2x3,00 m, a unutar naseljenog područja obostrani nogostup širine 1,50 m, dok se u uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 11%. Ukoliko se na lokalnim cestama namjerava organizirati javni prijevoz minimalna širina prometnih traka je u tom slučaju 2x3,25 m. • Nerazvrstane ceste i planirane ceste Za područje Grada od značaja su i nerazvrstane i planirane ceste pod upravom i nadležnošću Grada Krka. Mrežu nerazvrstanih i planiranih cesta čine dionice: - Brzac – Glavotok (kamp) u dužini 1,95 km - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Torkul (turistička zona) u dužini 1,93 km, - lokalna cesta (Brzac – Milohnići – Poljica – Bajčići – lokalna cesta) – Kapovci u dužini 0,74 km,


160


- državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag – Nenadići – Brozići – Brusići – lokalna cesta u dužini 3,37 km, - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Picik u dužini 1,17 km, - županijska cesta (Krk – Dobrinj – Šilo) – Kornić u dužini 4,19 km. - lokalna cesta (Pinezići – državna cesta) – uvala Sv. Fuska u dužini 1,74 km Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija. Minimalni tehnički elementi za dvosmjerne prometnice ove razine se predviđaju sa širinom prometnog traka 2x2,75 m, a unutar naseljenog područja obostrani nogostup širine 1,50 m (iznimno 1,20 m), dok se u uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 12%. Minimalna širina kolnika za jednosmjerne nerazvrstane ceste je 4,50 m. Ukoliko se na nerazvrstanim cestama namjerava organizirati javni prijevoz minimalna širina prometnih traka je 2x3,25 m. Do svih planiranih građevinskih područja izdvojene namjene planirane su prometnice. Za područje Grada Krka od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih, te izgradnja novih protupožarnih puteva, koji bi se ujedno koristili i kao gospodarski putevi u obavljanju poljoprivrednih djelatnosti. Pješački promet Na području Grada Krka postoji mreža pješačkih staza, šumskih, poljskih i maslinarskih puteva. Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe – zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl. Sve pješačke staze - postojeće ili planirane - moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama. Uz staze moguće je planirati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl. (“pocivalići”). Na pješačkim stazama mogu se koristiti prijevozna sredstva (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) samo ako su u funkciji gospodarske djelatnosti dok se za rekreacijsko i edukativno korištenje mogu koristiti samo kao pješačko-biciklističke staze. Za sve planirane biciklističke staze minimalna širina je 1,0 m za jedan smjer. Na pješačkim stazama (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) nije dopuštena vožnja motociklima, pa na ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake. Također, na svim pješačkim stazama zabranjena je motocross vožnja i off road utrke. Uz obalu gdje postoji šetnica unutar naseljenih područja potrebno je predvidjeti na svakih 500 metara vertikalnu pješačku vezu koje će se detaljno definirati planovima užih područja. Minimalni tehnički elementi za pješačke površine su min. 1,50 m, dok se u uzdužnom smislu na svim lokacijama gdje to okolnosti dozvoljavaju pješačke površine trebaju urediti sa max. nagibom do 5%(iznimno 8%) za osobe sa smanjenom pokretljivošću. Promet u mirovanju Prostornim planom utvrđuje se smještaj minimalnog broja parkirališnih i garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine. Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema slijedećim normativima:

Namjena prostora u građevinama

Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta

Jedinica

stanovanje 2 mjesta 1 stan trgovine 1 mjesto

30 mjesta 1 zaposlenik

1000 m2 brutto izgrađene površine drugi poslovni sadržaji 1 mjesto


1000 m2 brutto izgrađene površine restorani i kavane 1 mjesto 4 sjedećih mjesta


161


gospodarska namjena 1 mjesto 5 mjesta

1 zaposlenik 1000 m2 brutto izgrađene površine

hoteli, pansioni, moteli min. 1 mjesto min 2 mjesta za autobus

2 ležaja 100-120 ležaja

sportska dvorana s igralištem 1 mjesto min 1 mjesto za autobus

20 sjedećih mjesta 500 sjedećih mjesta

škole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenika Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice. Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu. Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. Javni prijevoz Javni prijevoz moguće je organizirati između i unutar svih građevinskih područja. Raspored stajališta riješit će se urbanističkim planovima uređenja pojedinog građevinskog područja. Pomorski promet • Morske luke Luke otvorene za javni promet i lučice lokalnog značaja na području Grada Krka su:

a) luke otvorene za javni promet (postojeće): Krk i Valbiska (županijskog značaja) i Glavotok (lokalnog značaja), b) lučice lokalnog značaja: Vela Jana, Sv.Fuska i Dunat.

Luke posebne namjene na području Grada Krka su: a) brodogradilište Krk-postojeće, b) luka nautičkog turizma-marina Krk (planirana).

Raspored morskih luka prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. Sve luke uređivat će se u skladu s urbanističkim planovima uređenja u kojima će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti. Lučko područje luka otvorenih za javni promet (postojećih i planiranih) prikazano je na kartografskom prikazu 3A “Uvjeti korištenja i zaštite” mj. 1:25.000.

Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja Krk planirano je produljenje lukobrana. Unutar luke otvorene za javni promet Krk mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika, privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj


162


ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.Unutar akvatorija naselja Krk nalazi se i ostaje luka posebne namjene-brodogradilište Krk. Razvojnim programom predviđa se osuvremenjavanje pojedinih radionica za popravak brodskih motora, plastificiranje oštećenih djelova i remont brodova. Unutar akvatorija naselja Krk Prostornim planom planirana je luka nautičkog turizma-marina (do 50 vezova). Urbanistički plan uređenja Krka (UPU1) pokazat će mogućnost smještaja i veličinu ove luke. Luku otvorenu za javni promet Valbiska treba proširiti. U luci Valbiska uz dvije postojeće rampe planira se izgraditi još dvije, čime bi se dobila mogućnost da se ostvari trajektna veza (Lošinj) Cres-Krk-Rab. Ovim bi se omogućila dnevna trajektna veza između četiri najveća otoka u PGŽ. Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja- trajektna luka Valbiska mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila. Maksimalni kapacitet luke je 55 vezova. Luka lokalnog značaja Sv.Fuska služi za: privez ribarskih brodova i brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 200 vezova. Luka lokalnog značaja Vela Jana služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova. Luka lokalnog značaja Dunat služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova. Unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Glavotok može se obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 50 vezova. • Unutarnji pomorski promet Akvatorijem Grada Krka planirane su trase lokalnih plovnih putova od luke županijskog značaja značaja u Krku prema svim postojećim i planiranim lukama i privezištima na području Grada. • Javni pomorski prijevoz Kao što je rečeno u Polazištima ovog Prostornog plana trajektna povezanost održava se preko luka Valbiska–Merag. Promet putnika i vozila stalno povećava i potrebno je modernizirati i povećavati kapacitete i razinu usluge. Ostali pomorski promet obavljaju manje putničke brodice i lokalni prijevoznici. Značajan promet ostvaruje se prema otočiću Košljunu, ali i razne izletničke ture. Sezonski prijevoz putnika morem obavljaju prijevoznici sa svojim brodovima. Javni prijevoz na moru mora se stalno nadopunjavati sa ciljem povećanja prometne ponude turističkog i rekreacijskog značaja kroz organizaciju putničkog povezivanja brzobrodskim linijama katamaranima na druge otoke.


163


Zračni promet Planirana površina određena za smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) moguća je unutar unutar naselja Krk. Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja Krka. 3.5.2. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA Opći koncept razvoja telekomunikacijske mreže predviđa disperziju komutacijskih kapaciteta u cilju racionalizacije izgradnje i povećanja kapaciteta pristupnih mreža, te približavanja optičkog sustava prijenosa korisniku. Nove i zamjenske kapacitete, izvedene kao udaljeni pretplatnički stupanj, treba planirati za koncentracije do 500 priključaka u ruralnim, a 2000 u urbanim područjima. To na području Grada Krka znači da je u budućnosti moguća daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u naseljima koja će doživjeti veći porast broja stanovnika i gdje se predviđa razvoj i izgradnja turističkih kapaciteta. Primjenom većeg broja komutacijskih točaka i približivanje distribucijske točke korisnicima, olakšavamo mogućnost pristupa novim uslugama, uključujući i širokopojasne usluge (TV, video, informatičke odnosno multimedijalne usluge). Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne telekomunikacijske mreže izvoditi će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima ponajprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži. Kako bi se omogućio razvoj i uvođenje novih usluga u komercijalnu uporabu, nova pristupna telekomunikacijska mreža će se graditi kao distribucijska kabelska kanalizacija u svim naseljima gradskog karaktera, turističkim naseljima te poslovnim zonama. Priključivanje novih građevina na tim područjima na telekomunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima. Ujedno će se vršiti zamjena postojećih dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke i postojećih građevina. U sve neizgrađene zone ugostiteljsko-turističke namjene treba uzgraditi novu distributivnu kabelsku kanalizaciju, kapaciteta primjerenog namjeni. Distributivnu kabelsku kanalizaciju isto tako treba graditi i u neizgrađenim djelovima građevinskih područja. U poslovnoj zoni treba nastaviti planirati i graditi distributivnu kabelsku kanalizaciju koja je do danas izvedena do granice područja. Do poslovne zone Vela ravnica i unutar nje potrebno je izgraditi distributivnu kabelsku kanalizaciju iz pravca Škrbčića prema mjestu Linardići, a time omogućiti i kvalitetniju telekomunikacijsku uslugu korisnicima mjesta Žgaljići. Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se vrlo elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne telekomunikacijske mreže integriranih usluga u kojima jedan priključak omogućava korištenje novih usluga u telekomunikacijama, ISDN, ADSL, te prijenos radio i video signala. Zbog toga se prilikom izgradnje stambeno-gospodarskih građevina treba izgraditi unutarnja telekomunikacijska instalacija i instalacija za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje 2 cijevi ∅40 za manji, odnosno 3 cijevi za veću građevinu. To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih građevina s manjim brojem stanova ili interpoliranih građevina zračnim kabelima od najbližeg distribucijskog ormara na stupu.


164


Na kartografskom prikazu 1. prikazan je plan glavnih trasa buduće kabelske kanalizacije. Točan položaj kabelske kanalizacije u odnosu na ostale objekte infrastrukture i njen kapacitet definirat će se u postupku ishođenja dozvola, odnosno izvedbenim projektima. Za povezivanje postojećih i planiranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu, koristit će se u potpunosti optički sistemi prijenosa. Radi zadovoljenja razvoja telekomunikacijske infrastrukture pokretnih komunikacija dopušteno je: - unutar građevinskog područja naselja smjestiti: fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne prelazi visinu građevine, krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5,0 od najviše točke građevine; - unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) iznimno smjestiti: krovni antenski prihvat do 10,0 m (tip C), ali samo na građevinama pošte i telekomunikacija; - sve tipove antenskih stupova (tip D, tip E, tip F, tip G, tip H i tip I) moguće je postavljati samo izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih namjene na udaljenosti većoj od 100,0 m od ruba građevinskog područja, te iznimno u isključivo poslovne zone (tip D, tip E i tip F). Neupitan je dolazak novih operatera i novih usluga. Poštanski uredi su u gradu Krku i Korniću. Moguća je izgradnja (uređenje) novih poštanskih ureda ukoliko se utvrdi potreba. Poštanski uredi mogu se smještavati unutar svih građevinskih područja u skladu s uvjetima za gradnju unutar građevinskog područja. U ptt prometu očekuje se dalji porast telefonskih fiksnih i mobilnih priključaka, broja televizijskih pretplatnika te kompjutorskih priključaka na Internet. Tako će se moći zadovoljavati potrebe stanovništva i povećanog broja turista za vrijeme ljetne sezone. 3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV Sustav vodoopskrbe Temeljne stvari koje je potrebno riješiti kroz PPU Grada Krka je daljnje poboljšanje i izgradnja vodoopskrbnog sustava. Ovo se prvenstveno odnosi na dva segmenta od kojih je prvi daljnje poboljšanje kvalitete vode na izvorištu kroz gradnju novih crpnih postrojenja, spremnika za vodu te uređaja za pripremu vode za piće. Drugi segment je distribucija takve vode na područja koja još nisu uključena u sustav vodoopskrbe što uključuje rješenje vodoopskrbe za naselje Lakmartin te naročito uključivanje prostora “Šotovento”u sustav vodoopskrbe. Izgradnja vodoopskrbne mreže na području Šotoventa predviđena je u dvije faze: Prvom fazom se namjerava izgraditi crpna stanica Lubenovo kojom bi se voda pumpala prema prekidnoj komori Lubenovo koja se nalazi van granica ovoga Plana ali je važan segment preko kojega bi se vršila distribucija vode prema “Šotoventu”. Iz prekidne komore Lubenovo koja se nalazi na koti 165 m.n.m., voda bi se pumpala do prekidne komore “Vrhure” na koti 235 m.n.m.. Planirana prekidna komora “Vrhure” u konačnoj fazi je predviđena s 1600 m3 (800+800). Tlačni cjevovod koji bi povezivao prekidne komore “Lubenovo i “Vrhure” trebao bi biti profila 250mm i dužine 2.150 m. Nastavno bi se voda iz prekidne komore “Vrhure” transportirala do naselja Bajčići u dužini 1.200 m profila 300 mm. Iz naselja Bajčići cjevovod bi se granao u tri pravca, prema naselju Vrh i Salatići smješteni istočno, prema Skrbčićima, Pinezićima, Linardićima, Milohnićima, Brzcu i Glavotoku na jug i na zapad prema Poljicima.


165


Pošto se zbog visinske dispozicije prekidne komore “Vrhure” ne može osigurati dovoljni radni pritisak u cjevovodima za naselje Vrh planom je predviđena izvedba crpne stanice i vodotornja Vrh od 200 m3 čime bi se ovaj problem uspješno riješio. Planom je također ucrtana trasa magistralnog vodovoda koji je predviđen županijskim Planom, a koji prolazi kroz područje grada Krka u smjeru otoka Cresa. Po izgradnji ovog cjevovoda otvoriti će se mogućnost integracije ovog krčkog vodoopskrbnog sustava u riječki sustav vodoopskrbe. Odvodnja otpadnih voda Planom se predviđa objedinjavanje postojeće kanalizacije na zapadnom i istočnom dijelu grada Krka u jedinstveni kanalizacijski sustav. Postojeću kanalizaciju na prostoru hotelskog kompleksa “Dražice” i kampa “Politin” koja funkcionira preko taložnice i postojećih ispusta potrebno je rekonstruirati. Rekonstrukcija bi obuhvaćala gradnju crpnih stanica “Politin” i “Dražica” na mjestu sadašnje taložnice i postojećeg ispusta čime bi se otpadne vode tlačnim vodovima pumpale prema novoj lokaciji buduće crpne stanice “Stari Grad”. Uz crpnu stanicu “Stari grad” predviđa se izgradnja bazena za prihvat sanitarno otpadnih voda sa cijelog istočnog dijela grada Krka uključujući i područje hotelskog kompleksa “Dražice” i kampa “Politin”. Od crpne stanice “Stari grad” planira se izvesti tlačni vod kojim bi se transportirale sve otpadne vode na postojeću CS “Sunčani sat” i nastavno na glavnu CS “Porat”. Time bi se sve otpadne vode zapadnog i istočnog dijela grada prikupile u CS “Porat” iz koje bi se tlačno-gravitacijskim cjevovodom odvele na budući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji “Lunta”. Lokacija je definirana prema Idejnom projektu fekalne odvodnje grada Krka (Fluming d.o.o. Rijeka) te ovim Planom. Za projekt je dobivena i suglasnost. U prvoj fazi će to biti uređaj sa I stupnjem pročišćavanja (mehanički uređaj) od kojega će se izvesti podmorski ispust na dubini od 50 m i duljini od 1000 m. Naknadno prema potrebi se može nadograditi i II stupanj pročišćavanja (biološki). Sa dviju postojećih crpnih stanica “Ježevac 1 i “Ježevac” otpadne vode sa područja sadašnjeg auto kampa bi se također transportirale na lokaciju budućeg uređaja za pročišćavane otpadnih voda. Planom se predviđa i gradnja lokalne crpne stanice CS “Zapad” na području između budućeg uređaja i auto kampa “Ježevac”. U tijeku su radovi na projektnoj dokumentaciji za povezivanje naselja Kornić s Dunatom. Naselje Kornić bi se na taj način spojilo na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Puntu. Uređaj u Puntu se planira sa II stupnjem pročišćavanja. Taj dio kanalizacije dug je 5 km. To je zajednička investicija Grada Krk i općine Punat. Za preostala naselja na području “Šotoventa” Planom je predviđeno nekoliko zasebnih sustava odvodnje sa biološkim uređajima za pročišćavanje i ispuštanjem pročišćene otpadne vode preko upojnih bunara u podzemlje. Prema konfiguraciji terena i blizini pojedinih naselja planom je predviđeno objedinjavanje pojedinih naselja u jedinstvene kanalizacijske sustave. Naselja Pinezići i Skrbćići će imati zajednički kanalizacijski sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Naselje Vrh sa okolnim mjestima Salatići i Kosići će imati također zajednički uređaj za pročišćavanje koji se planira u naselju Kosići. Planom je predviđeno da se Brusići i Žgaljići spoje na uređaj za proćišćavanje planirane komunalne zone u njihovoj neposrednoj blizini. Naselja Nenadići, Bajčići i Poljica bi se spojili na vlastiti uređaj za pročišćavanje, a uređaj bi bio u naselju Poljica. Linardići, Milohnići i Brzac imali bi prema planu također vlastiti uređaj smješten u naselju Brzac. Za sve planirane turističke kapacitete planirani su također vlastiti uređaji za pročišćavanje otpadnih voda. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda


166


Radi maksimalne zaštite akumulacije Ponikve od nanosa i zagađenja, potrebno je utvrditi stanje erozije i utvrditi praćenje stanja erozije u slivu. Zabranjuje se gradnja i korištenje prostora u i uz korito vodotoka, a koja nije u funkciji osiguranja proticaja vode, obrane od bujičnih voda, gradnje vodnih građevina i njihova održavanja. Do utvrđivanja inundacijskog pojasa minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito obostrano po 5 m od gornjeg ruba korita. 3.5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA Opskrba energijom (procijene M. Saršona) Područje Grada Krk pokriveno je u potpunosti električnom mrežom, a električne energije za sadašnje potrebe ima dovoljno. Unutar mreže je potrebno izvršiti određene rekonstrukcije zbog prelaska na srednjenaponki nivo. U tu svrhu predviđene su slijedeće rekonstrukcije: 1.) Postojeći 35 kV dalekovod TS 110/35 kV Krk – TS 35/10 kV Dunat rekonstruirati će se i postaje 20 kV vod, a dio voda kroz naselje Kornić će se podzemno kablira kao 20 kV vod. 2.) Rekonstruirati će se također 35 kV podzemni kabel od TS 35/10 kV Dunat (briše se kao elektroenergetski objekt) – TS 110/20 kV Dunat koji se također pretvara u 20 kV kabel. 3.) Postojeći 35 kV podzemni vod i 35 kV zračni vod od TS 110/20 kV Dunat – RS 20 kV Baška isto prelazi na 20 kV naponski nivo. Opskrbu plinom obavlja trgovina plinskim bocama. Izgradnjom plinovoda Pula-Delnice-Karlovac bit će moguće osigurati sustavnu opskrbu – prirodnim plinom. Procjenjena je i mogućnost supstitucije postojećih energenata i njihova zamjena s plinom u visini od 40%. To znači da bi 2015. godine potrošnja plina na području Grada Krka mogla biti od 2,3 - 3,1 mln m3. Time se ujedno povećava kvalita usluga u snadijevanju energentima, jer plin omogućava korištenje energije iz sustava u neposrednoj potrošnji. Na porast potrošnje ukupne energije utjecat će porast bruto domaćeg proizvoda. Procjenjuje se da će potrošnja energije rasti sporije od rasta bruto domaćeg proizvoda i to od 0,65 do 0,7. Kako je prognoziran rast BDP od 3,8 do 5,9% ukupna opća potrošnja energije porasti će od sadašnjih 5.000 na 6.700 do na 7.700, a sveukupne od 6.300 na 8.400 do 9.500 t uvjetne nafte u 2015. Na Krku postoje mogućnosti proizvodnje obnovljive energije i to: solarne, energije vjetra, biomase i druge. Mogućnost korištenja nekih od ovih izvora je mala, jer su sadašnje tehnologije veoma skupe. Ipak na području Grada Krka moguće su značajne uštede energije i to prvenstveno korištenjem sunčane energije u pripremi tople vode i proizvodnji električne energije primjenom fotonaponskih kolektora. Za ove namjene već sada postoje relativno prihvatljive tehnologije. Razvoj elektroenergetskog sustava prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se zadržavanje postojećeg 110 kV voda TS 110/35 kV, Krk TS 110/20 kV Rab, koji prolazi područjem Grada Krka. Dalekovod zadržava funkciju koju ima i danas u sustavu prijenosne mreže Republike Hrvatske. Razvoj elektroenergetske infrastrukture na području Grada Krka Obzirom na predviđenu namjenu površina, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju, neophodno će biti dograditi postojeću 10(20) kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu elektrificirane.


167


Trase 10(20) kV vodova i lokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV biti će osigurane kroz planove nižeg reda. Budući 10(20) kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. 10(20) kV vodovi će se gdje god je to moguće izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 10(20) kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja. Niskonaponska mreža i javna rasvjeta razvoditi će se podzemnim kablovima (po mogućnosti). Obnovljivi izvori energije Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u razvoj područja Grada Krka. Cilj Nacionalnog energetskog programa korištenja sunčeve energije SUNEN je da se do 2010. godine na otocima najveći dio potrošnje energije za pripremu potrošne tople vode (PTV) u kućanstvima i turizmu osigura iz primarne sunčeve energije. Najkasnije do 2020. godine značajan udio toplinskih potreba za grijanje i hlađenje otoka mogao bi se pokriti iz hibridnih toplana Sunce-ukapljeni naftni plin, gdje bi ekonomični udio sunčeve energije iznosio do 50% u odnosu na ukupnu finalnu toplinsku potrošnju. Značajniji ulaz fotonaponskih elektrana u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske ne očekuje se prije 2005. godine, do kada će cijena instalirane fotonaponske ćelije pasti na trećinu današnje vrijednosti ili niže. Međutim očekuje se da će se u razdoblju od 2005. godine na hrvatskim otocima početi instalirati samostojni fotonaponski sustavi u rasponu snage od 100 - 1000 kW. Pasivno korištenje sunčeve energije na otocima, posebno u turističkom i ugostiteljskom sektoru može donijeti značajne rezultate. Do 2030. godine svi hotelsko-ugostiteljski objekti trebali bi biti izgrađeni s primjenjenim modernim tehnologijama korištenja aktivnih i pasivnih solarnih sustava za grijanje, hlađenje i osvjetljenje. Godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu na otoku Krku iznosi od 4,0 do 4,8 kWh/m2d. Prosječna temperatura mora kroz čitavu godinu za sjeverni Jadran iznosi od 9,2 do 23oC. Za razliku od velikih odstupanja temperature zraka, razlika ljetnih i zimskih temperatura mora iznosi max. 13oC. Iz tog razloga je more, kao ogroman toplinski spremnik, pogodno za izvor energije kod primjene toplinskih crpki.


168


3.6. POSTUPANJE S OTPADOM Zbrinjavanje komunalnog, inertnog i neopasnog otpada sa područja Grada Krka biti će riješeno kroz uspostavu sustava za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko-goranske županije izvan granica obuhvata Plana. Zbrinjavanje opasnog otpada osigurati će se u sustavu državnog sustava za gospodarenje opasnim otpadom. Na području Grada Krka nije planirano reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa se prikupljeni komunalni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Prostornog plana u Općinu Vrbnik na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada "Treskavac". Grad Krk dužan je putem svog gradskog komunalnog trgovačkog društva uspostaviti sustav za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu, prvenstveno vezano za uspostavu odvojenog prikupljanja otpada. Sva postojeća otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta potrebno je sanirati sukladno Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije (SN br. 34/04). Grad Krk dužan je donijeti gradski plan gospodarenja otpadom, Postupanje s otpadom potrebno je provoditi: - izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, - sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom, - iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, - odlaganjem otpada na odlagališta, - saniranjem otpadom onečišćenih površina. Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06) i drugih propisa: - Pravilnika o vrstama otpada (NN 27/96) - Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01) - Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05 i 115/05) - Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa. Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima. Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala. Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu. Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave. Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet. Ambalažni otpad se mora sakupljati izdvojeno i na trošak proizvođača reciklirati sukladno Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Grad Krk mora organizirati odvoz glomaznog otpada kako se ne bi stvarala neuređena odlagališta.


169


3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju. Nepovoljne utjecaje na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu. Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite. 3.7.1. ZAŠTITA TLA Prostorni raspored šumskog tla te poljoprivrednih i pašnjačkih površina prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina", mjerilo 1:25000. Šume i šumska zemljišta pokrivaju velik dio ukupne kopnene površine Grada. Stoga je zaštita šuma i šumskog zemljišta od izuzetne važnosti, a određuje se slijedećim mjerama: - pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća, - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe, - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara, - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu, - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma. Obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo na području Grada Krka podijeljeno je u četiri kategorije zaštite: Prva kategorija zaštite predstavlja tla namijenjena strogo primarnoj poljodjelskoj proizvodnji i ta tla ne smiju se koristiti za druge svrhe. Prema bonitetu, to su zemljišta I-IV. bonitetne klase (P2 vrijedna obradiva tla). Drugu kategoriju zaštite čine zemljišta koja dolaze u V. i VI. bonitetnu klasu i P3 (ostala obradiva tla), prostornu kategoriju zemljišta. Odgovarajućim mjerama treba zaštititi najvrednija i najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine. Zaštitu zemljišta potrebno je provoditi na način da se obrađuje u okviru manjih gospodarstava i okućnica. Zemljišta II kategorije osobito su važna za razvitak ovčarstva i oživljavanje poljoprivredne proizvodnje. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčavanja bez mogućnosti da se te površine pošumljavaju. Zemljišta treće i četvrte kategorije su plitka tla umjerene stjenovitosti i zemljišta prekrivena šumama i na strmim padinama, za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije. To je PŠ (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište). Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je: - štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća, - na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.).


170


- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika), - za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije prometnice, - osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putevima zaštite od požara. 3.7.2. ZAŠTITA ZRAKA Praćenje kakvoće zraka na području otoka Krka provodi Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća, a prate se koncentracije sumpor-dioksida i dima, količine taložne tvari, te se analiziraju dnevni uzorci oborina. Na temelju izmjerenih vrijednosti navedenih onečišćujućih tvari vidi se da je kakvoća zraka područja otoka Krka I kategorije. Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) to je čist ili neznatno onečišćen zrak gdje nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka, što znači da na tom području treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile te dopuštene vrijednosti. Za postojeća postrojenja propisuju se slijedeće mjere i aktivnosti (Prostorni plan županije, Odredbe za provođenje): - sve kotlovnice koje koriste kruta goriva preurediti na tekuće ili plinovito gorivo (ili spojiti na centralizirani sustav opskrbe), - održavati javne gradske površine redovitim čišćenjem prašine s ulica. Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš, maksimalno dopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije prijeći: Smjernice za dodatno imisijsko opterećenje zbog emisije novog izvora

KATEGORIJE KAKVOĆE ZRAKA

PORAST PROSJEČNE GODIŠNJE

VRIJEDNOSTI

PORAST KONCENTRACIJE 98 PERCENTILA

PORAST MAKSIMALNE

KONCENTRACIJE

I. kategorija kakvoće zraka 0,01 PV ili 0,1 PV50 0,3 PV98 0,4 PVm

GV i PV - vrijednosti Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak. Budući da na području Grada Krka nisu zabilježena prekoračenja preporučenih vrijednosti kvalitete zraka za daljnju zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: - Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04). - Visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima). - Zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora. - Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima


171


kakvoće zraka (NN 101/96, 2/97, 133/05). - Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04). - prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari. Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: - prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu državne uprave, - osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. - uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka. 3.7.3. ZAŠTITA VODA Zaštita podzemnih i površinskih voda Na području Grada Krka nema stalnih površinskih vodotoka, jer uslijed kraške strukture terena oborinske vode otječu podzemnim tokovima. Postoji izvorište: Ponikve, nekoliko bujičnih tokova, a jedno od posebnih obilježja je i prisustvo velikog broja lokvi - površinskih prikupljališta oborinskih voda. Mjere zaštite unutar zona sanitarne zaštite Ponikva određene su Odlukom o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (Službene novine 15/91 i 17/96). Zaštitne mjere za učinkovitu zaštitu podzemnih i površinskih voda su: - zabrana i ograničenje izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem zona sanitarne zaštite u skladu s navedenom Odlukom, - sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. S aspekta ugroženosti od onečišćenja, najosjetljivija područja predstavljaju slivovi podzemnih voda. Općenito, zone sanitarne zaštite izvorišta utvrđuju se odlukama, čije donošenje ima za cilj zabraniti ili ograničiti određene djelatnosti radi sprečavanja onečišćenja podzemnih voda. Mjere zaštite tada se provode u skladu i na način propisan odlukom. Vezano na potrebu zaštite površinskih voda, treba nastojati čistiti i održavati postojeće lokve, o čemu je više riječi bilo u točki 3.4.3. Zaštita prirodne baštine. Zaštita od štetnog djelovanja voda Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na područjima pod djelovanjem bujice treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te županijskim planovima obrane od poplava. 3.7.4. ZAŠTITA MORA Mjere za zaštitu mora na području Primorsko-goranske županije obuhvaćaju: - mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu:


172


U svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitoga, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, određuje se zaštićeno obalno područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Zaštićeno obalno područje od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku. Unutar zaštićenoga obalnog pojasa ne može se graditi ako nije donesen urbanistički plan uređenja, osim objekata infrastrukture izvan granica građevinskog područja sukladno odgovarajućem dokumentu prostornog uređenja. Svi prostorni planovi unutar zaštićenoga obalnog područja i planovi čiji se dijelovi nalaze unutar tog područja, donose se po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva. - mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, što je ujedno i osnovni sanitarno - zdravstveni standard i najefikasniji izravni način zaštite mora. Potrebno je unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite. Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju: a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom području: - cijelo područje Grada Krka i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku (Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju, NN 100/04). Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja zakona donesena je Uredba, čiji su uvjeti i mjere za uređenje unesene odnosno korištene prilikom izrade ovog Prostornog Plana; - osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su određena u ovom Planu, određuje se da se samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na obali mora; - na području Grada Krka u pojasu širine 1000 m od obalne linije, izvan građevinskih područja određenih ovim Planom moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture, komunalnih građevina, uređenje pješačkih staza i prostora za odmor, te uređenje prirodnih i uređenih morskih plaža sukladno Uredbi i ovom Planu. b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda, čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom. - zabrana nove izgradnje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja (ukoliko nije u suprotnosti s drugim člancima ovih Odredbi) do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje. Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su: − izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja

(pjeskolov, uljni separator itd.) − izrada katastra zagađivača mora, − unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža, − nastavak ispitivanja stanja bakteriološke zagađenosti mora na priobalnim područjima radi

preventive i eventualne zaštite. Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.


173


Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera. 3.7.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću. Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode. U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03, 100/04) Grad Krk dužan je provoditi te osigurati provođenje zaštite od buke te u tom smislu izraditi kartu buke i akcijski plan. Karta buke sastavni je dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske. Karta buke je prikaz postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke. Na kartama su prikazana i prekoračenja dopuštanih razina buke te broj ljudi i/ili stanova izloženih buci određene razine. Akcijski plan je prikaz mjera za provođenja smanjenja buke na dopuštene razine unutar promatranog područja. Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju: - odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport, - promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata), - izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori, - primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke, - akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke, - povremeno ograničenje emisije zvuka. 3.7.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE24

Sklanjanje ljudi Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti propisanim planovima višeg reda. U pojasu udaljenosti do 100 metara od građevine od značaja za Republiku Hrvatsku grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 metara udaljenosti grade se skloništa otpornosti 50 kPa. Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje detaljnim planovima uređenja za pojedina područja Grada Krka te posebnim planovima koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine.

24 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Odredbe za provođenje


174


Pri projektiranju podzemnih građevina s (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. Grad Krk svrstano je, sukladno „Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu“ (NN 2/91), u gradove 4. stupnja ugroženosti (manje ugroženi gradovi).Gradovi i naseljena mjesta 4. stupnja ugroženosti ili manje ugroženi gradovi i naseljena mjesta su gradovi i naseljena mjesta u kojima živi preko 2000 do 5000 stanovnika. Zaštita od rušenja Sabirne ceste u naseljima neophodno je planirati tako da im rušenje zgrada ne zatvori promet, odnosno da se ruševine mogu što jednostavnije raščistiti radi evakuacije ljudi i materijalnih dobara. Urbanističkim i Detaljnim planovima koji će se izraditi temeljem smjernica ovog Plana potrebno je planirati više ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim brzim cestama. Zaštita od požara Osnovne preventivne mjere zaštite temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara te procjena ugroženosti od požara na području Županije. U cilju zaštite od požara potrebno je graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti, graditi požarne zidove i izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže i dr. S aspekta zaštite od požara posebno su osjetljive šumske površine. Parametri koji utječu na ugroženost šuma od požara su mnogobrojni, a prema "Metodi za procjenu ugroženosti šuma od požara" (važećoj od 1986. godine) najvažniji su vegetacija, antropogeni faktori, klima, podloga, orografija i uređenost šuma. Najveća opasnost od šumskih požara prijeti u proljeće (ožujak i travanj) te ljeti (srpanj, kolovoz i rujan) kad je najmanje oborina. Zaštita od potresa Protupotresno projektiranje građevine kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o gradnji (NN 175/03 i 100/04) i postojećim tehničkim propisima. Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje građevina treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja. Važne građevine su sve veće višestambene građevine i građevine društvene i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske građevine i sl.


175

ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KRKA

176


Na osnovu članka 24. i 45.a Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), članka 21. Statuta Grada Krka (”Službene novine” Primorsko-goranske županije broj 19/01), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka (”Službene novine” Primorsko-goranske županije broj 16/03),a po pribavljenom mišljenju Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje (Klasa: 350-02/06-01/1; Ur.broj: 2170/01-10-01/1-06-04 od 21.06. 2006.) godine, suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove ispostava Krk (Klasa: 350-05/06-01/245, Urbroj:2170-83-01-06-2-MT od 20.07.2006.godine) i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: 350-02/05-04/210; Ur.broj: 531-06-07/10 od 16. siječnja 2007.godine), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj dana 16. veljače 2007. godine donijelo je:

ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Krka

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. (1) Prostorni plan uređenja Grada Krka (u nastavku teksta: Prostorni plan), utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Grada Krka. (2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Krka određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06 i 125/06). (3) Naselja u sustavu Grada Krka su: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići. (4) Ovim Prostornim planom utvrđuje se i obveza izrade planova užih područja Grada Krka.

Članak 2. (1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Grada Krka koji se sastoji od:

A) TEKSTUALNI DIO I. Obrazloženje 1. Polazišta

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Krka u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.2.1. Prirodni sustavi 1.2.2. Stanovništvo i stanovanje 1.2.3. Naselja 1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti 1.2.5. Gospodarstvo 1.2.6. Infrastrukturni sustavi 1.2.7. Postupanje s otpadom 1.2.8. Zaštita prostora

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena

postojećih prostornih planova 1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke te prostorne pokazatelje 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja


177


2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja u odnosu na postojeći planirani broj stanovnika,

gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. Plan prostornog uređenja

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van

naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) (tablica 3.)

3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) 3.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) 3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 3.2.5. Poljoprivredne površine 3.2.6. Šumske površine 3.2.7. Vodne površine

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Elementi koncepcije gospodarskog razvoja 3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline 3.4.2. Uvjeti korištenja prostora 3.4.3. Uvjeti uređenja prostora 3.4.4. Uvjeti zaštite prostora

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni sustav 3.5.2. Telekomunikacije i pošta 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.5.4. Energetska infrastruktura

3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla 3.7.2. Zaštita zraka 3.7.3. Zaštita voda 3.7.4. Zaštita mora 3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke 3.7.6. Mjere posebne zaštite

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Krka I. Opće odredbe II. Odredbe za provođenje 1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području Grada Krka

1.1. Površine naselja 1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 1.3. Poljoprivredne površine 1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 1.5. Vodne površine

2. Uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju 2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja


178


2.2.2. Građevine stambene namjene 2.2.2.1. Obiteljska/višeobiteljska kuća 2.2.2.2. Stambene građevine 2.2.2.3. Višestambene građevine 2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene 2.2.4. Građevine gospodarske namjene (unutar građevinskog područja naselja) 2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja) 2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne namjene 2.2.7. Privremene građevine – kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i

manifestacija (šator za maseknbal i slično) 2.2.8. Rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) 2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

5.1. Prometna infrastruktura 5.1.1. Kopneni promet 5.1.2. Pomorski promet 5.1.3. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte 5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

5.3.1. Sustav vodoopskrbe 5.3.2. Sustav odvodnje 5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda

5.4. Energetska infrastruktura 5.4.1. Elektroopskrba 5.4.2. Opskrba plinom 5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti 6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. Postupanje s otpadom 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita tla 8.1.1. Šumsko tlo 8.1.2. Poljoprivredno tlo 8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka 8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

8.4. Zaštita od prekomjerne buke 8.5. Mjere posebne zaštite

8.5.1. Sklanjanje ljudi 8.5.2. Zaštita od potresa 8.5.3. Zaštita od rušenja 8.5.4. Zaštita od požara

9. Mjere provedbe plana 9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

9.1.1. Studije utjecaja na okoliš 9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.2.1. Uređenje zemljišta 9.2.2. Ostale mjere razvoja

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni III. Prijelazne i završne odredbe


179


B) GRAFIČKI DIO a) Kartografski prikazi u mj. 1:25.000 1. Korištenje i namjena površina 2. Infrastrukturni sustavi i mreže 3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja 3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000 4. Građevinska područja

Članak 3. (1) U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje: 1. Grad Krk - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada. 2. grad Krk - označava naselje Krk. 3. Naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. 4. Granica građevinskog područja (naselja i izdvojene namjene) - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina. 5. Građevinsko područje naselja (NA) - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. 6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. 7. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. 8. Zaštićeno obalno područje (ZOP) – prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 100/04) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. 9. Građevine stambene namjene – jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine. 10. Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici. 11. Višeobiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima) namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici. 12. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namjenjene stanovanju i koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima). 13. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline. 14. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, gospodarske građevine i sl). 15. Poljoprivredne gospodarske građevine su: - bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.


180


16. Podrum - je dio građevine koji je ukopan sa svih strana u teren, s time da kota poda najniže etaže (prizemlja ili suterena) iznosi najviše 0,5 m iznad najniže kote konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža. 17. Suteren – je etaža koja ima od 1 do 3 djelomično ili potpuno ukopane fasade. 18. Potkrovlje - dio građevine (etaža) između stropne konstrukcije i krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,5 metar, najveća visina sljemena je 4,0 metra. 19. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m. 20. Etaža - etažom se smatraju: - bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren), podrum i potkrovlje. 21. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana. 22. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren ni parkirališne površine. 23. Koeficijent iskoristivosti (Kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice. 24. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina do završnog ruba vijenca. 25. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene. 26. Građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu. 27. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja obilaskom terena. 28. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline. 29. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu odnosno između dvije izgrađene građevinske čestice. 30. Rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.). 31. Pristupni put je javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa može biti i manja, ali najmanje 3,0 metra i maksimalne dužine 30,0 m, bez okretišta i/ili ugibališta, odnosno duži od 30,0 m s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem. 32. Postojeća građevina jest građevina izgrađena prema pravovaljanoj građevnoj dozvoli ili građevina izgrađena prija 15.02.1968. godine. 33. Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice. 34. Dvojna građevina jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.


181


II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KRKA

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određeno Prostornim planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mj. 1:25.000. (2) Prostor Grada Krka se prema namjeni dijeli na: - površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine, - šumske površine, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodne površine. (3) Građevinska područja su: - površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene.

Članak 5. (1) Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na površine: a) zaštićene prirodne baštine, b) zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa, c) zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta, d) geotehničkih značajki tla, e) zaštite izvorišta voda za piće, f) zaštićenog obalnog područja mora i g) područja i dijelova ugroženog okoliša. (2) Razgraničenje prostora prema načinu korištenju obavlja se prostornim planom uređenja općine i grada, odlukama o proglašenju zaštićenim dijelovima prirode, određivanjem bonitetnih klasa zemljišta, određivanjem svojstva kulturnog dobra, određivanjem mjera zaštite zaštićenog obalnog područja, te određivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta vode. Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je u grafičkim prikazima broj 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”. (3) Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 6. (1) Površine naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira: − stambena gradnja − sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove,

trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

− parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja, − ugostiteljsko turistički sadržaji,


182


− skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

− poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine, - tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske,

fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, i sl., - infrastruktura.

Članak 7. (1) Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja. (2) Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica. (3) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 8. (1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za: − poslovnu namjenu K, − ugostiteljsko-turističku namjenu T (T1 - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne,

ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene, T2 - turističko naselje i T3 - kamp-autokamp),

− sportsko-rekreacijsku namjenu R (sport i rekreacija - R1, uređena plaža/kupalište – R3) − groblja - G, − infrastrukturnu namjenu - IS. (2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, te br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 9. (1) Ovim Prostornim planom određeno je razgraničenje poljoprivrednih površina na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3). (2) Razgraničenje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000.

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 10.

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, a razgraničene su na: - gospodarske šume (Š1), - zaštitne šume (Š2),


183


- šume posebne namjene (Š3). (2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ) obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

1.5. VODNE POVRŠINE

Članak 11. (1) Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. (2) Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe. (3) Vodne površine razgraničuju se prema namjenama na morske površine i vodnu površinu Ponikve.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 12.

(1) Određivanje prostora i korištenje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti. (2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su: 1. Poštanske i telekomunikacijske građevine: - radio relejna postaja Krk (Zidine), - čvor u sustavu prijenosa Krk, - radijski koridor Učka-Krk, Krk-Rab, - međunarodni TK kabel I. razine: Rijeka-Krk-Senj, 2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine sustava vodoopskrbe: - regionalni vodoopskrbni sustav.

Članak 13. (1) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju: 1. Građevine društvenih djelatnosti: - Srednja škola: Krk, - Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: Krk, 2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) luke otvorene za javni promet: - Krk, - Valbiska - trajektna luka: b) luka nautičkog turizma-marina Krk, 3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:


184


a) Ostale državne ceste: - Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag - Omišalj – Vrbnik – Stara Baška (trajekt) b) Osnovne županijske ceste: - Krk – Dobrinj – Šilo - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk - Baška 4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) telekomunikacijske građevine: - magistralni TK kabeli II razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag, alternativni pravac: Mali

Lošinj-Krk-Senj, - mjesna pristupna centrala: Krk, b) poštanske građevine - postojeći poštanski ured u Krku, 5. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - sustav Krk 6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) transformatorske stanice - Krk (110/35 kV), - Dunat (planirana 110/20 kV), b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći: - Crikvenica-Krk, - Krk-Lošinj, - Krk-Rab.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 14.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Krka i to za statistička naselja: Krk, Kornić, Muraj, Lakmartin, Vrh, Bajčići, Nenadići, Brusići, Poljica, Žgaljići, Brzac, Milohnići, Linardići, Skrbčići i Pinezići na način: - Krk: NA1 - Krk, - Kornić: NA2 - Kornić, - Muraj: NA3 - Muraj, - Lakmartin: NA4 – Lakmartin, - Vrh: NA5.1 - Vrh, NA5.2 - Salatić, NA5.3 - Kosići, - Bajčići: NA6 - Bajčići, - Nenadići: NA7.1 - Nenadići, NA7.2 - Kapovci, - Brusići: NA8.1 – Brusići, NA8.2 – Brozići, - Poljica: NA9.1 i NA9.2 – Poljica, - Žgaljići: NA10.1 NA10.2 – Žgaljići, - Brzac: NA11 – Brzac, - Milohnići: NA12 – Milohnići, - Linardići: NA13 – Linardići, - Skrbčići: NA14 – Skrbčići, - Pinezići: NA15.1 – Pinezići, NA15.2 – Picik. (2) Unutar građevinskih područja naselja gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.


185


(3) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.

Članak 15. (1) U neizgrađenom dijelu građevinskih područja naselja na području Grada Krka može se graditi samo nakon izrade urbanističkog plana uređenja i na uređenoj građevnoj čestici (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja (članak 10. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa NN 128/04). (2) Pristupni put je direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,0 metra, a sve u skladu s čl. 3. točka 31.

Članak 16. (1) Na jednoj građevinskoj čestici može se smjestiti samo jedna građevina osnovne namjene. (2) Iznimno, više građevina iste (osnovne) namjene na jednoj građevinskoj čestici je moguće izgraditi isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja i koji će definirati odnose između građevina (udaljenost, veličinu, organizaciju građevinske čestice i sl.). Najmanja udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 4 m.

Članak 17. (1) Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za nerazvrstane (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4 metara. (2) Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara. Iznimno može biti i manja ukoliko tako propiše urbanistički plan uređenja. (3) Postojeće građevine osnovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) i (2), mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. (4) Kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) i (2), udaljenost može biti i manja od one iz stavka (1) i (2), ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

Članak 18. (1) Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine: - stambene namjene, - društvene namjene, - gospodarske namjene, - ugostiteljsko-turističke namjene, - sportsko-rekreacijske namjene, - građevine prometa, veza i infrastrukturne namjene, - privremene građevine – kiosci i štandovi i montažne građevine


186


- i uređivati javno i zaštitno zelenilo i plaže.

Članak 19. (1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 – NA15.2) mogu se graditi nove, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine manje od 5000 m2: - obiteljske/višeobiteljske kuće (slobodnostojeće ili dvojne), - stambene građevine (slobodnostojeće), - pomoćne prizemne građevine i poljoprivredne gospodarske građevine u sklopu

okućnica postojećih građevina (bruto površine koje ulaze u postotak izgrađenosti građevinske čestice),

- građevine gospodarske namjene (zanatske namjene, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine) do 200 m2 tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom),

- građevine društvene namjene, - građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod

građevinom) do 200 m2, - građevine sporta i rekreacije, - privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i

manifestacija (šator za maskenbal i slično), - infrastrukturne građevine (prometna, telekomunikacijska, elektroenergetska i

vodnogospodarska mreža).

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 20. (1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju pomoćna ili gospodarska građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom. (2) Osim stambene u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i sl.

2.2.2.1. Obiteljska/višeobiteljska kuća

Članak 21. (1) Izgradnja obiteljskih/višeobiteljskih kuća moguća je unutar građevinskog područja svih naselja.

Članak 22.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće: a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 300 m2

b) iznimno za izgradnju obiteljske kuće najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400m², uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica i uz pozitivno mišljenje Gradskog poglavarstva Grada Krka. c) ovim prostornim planom se ne propisuje najveća dopuštena površina građevne čestice za


187


izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće; d) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske/višeobiteljske kuće - iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

e) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske/višeobiteljske kuće - iznosi 200 m2 za slobodnostojeće i 100 m2 za dvojne građevine; f) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25 - za dvojne građevine: 0,25

g) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) u NA2-NA15.2 iznosi: - za slobodnostojeće građevine: 0,5 - za dvojne građevine: 0,5

h) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) u NA1 iznosi: - za slobodnostojeće građevine: 0,5 (obiteljske) / 0,75 (višeobiteljske) - za dvojne građevine: 0,5 (obiteljske) / 0,75 (višeobiteljske)

(2) Ukoliko se ispod obiteljske/višeobiteljske građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) određuje se: - za slobodnostojeće i dvojne građevine u NA2-NA15.2: 0,75 - za slobodnostojeće i dvojne građevine u NA1: 0,75 (obiteljske) / 1,0 (višeobiteljske) (3) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskoristivosti (Kis) mogu biti i veći s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima), ali tek nakon donošenja UPU i/ili DPU.

Članak 23. (1) Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže. Najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 7,5 m do završnog ruba vijenca građevine. (2) Najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže (u Krku NA1 je dozvoljeno podrum i 3 nadzemne etaže). Najveća dopuštena visina višeobiteljske kuće iznosi 7,5 m (10,5 m u Krku NA1) do završnog ruba vijenca građevine. (3) Građevina u svim pročeljima može imati vidljive najviše dvije (tri u Krku NA1) etaže.

2.2.2.2. Stambene građevine

Članak 24. (1) Stambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja svih naselja.

Članak 25. (1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju stambenih građevina: a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi

500 m2; b) ovim prostornim planom se ne propisuje najveća dopuštena površina građevne čestice za

izgradnju stambene građevine; c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m2

za sve tipove gradnje; d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 200 m2; e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se 0,25; f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) u NA2-NA15.2 iznosi 0,50; g) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) u NA1 iznosi 0,75. (2) Ukoliko se ispod stambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent


188


iskoristivosti (Kis) iznosi: - u NA2-NA15.2: 0,75 - u NA1: 1,0.

Članak 26. (1) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi podrum i dvije (samo u NA1 tri) nadzemne etaže. (2) Najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 7,5 m (samo u NA1 10,5 m) do završnog ruba vijenca građevine. (3) Građevina u svim pročeljima mora imati vidljive najviše dvije (samo u NA1 tri) etaže.

2.2.2.3. Višestambene građevine

Članak 27. (1) Višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1).

Članak 28. (1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih građevina: - najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2; - najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena; - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3; - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8; - najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je tri; dopuštena je gradnja podruma; - najveća dopuštena visina građevine je 10,5 m do završnog ruba vijenca građevine; - krovišta građevine mogu biti ravna i kosa (ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17o i 23o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica). (2) Ukoliko se ispod višestambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 1,1.

Članak 29. (1) Višestambene građevine mogu imati i garaže te poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

2.2.2.4. Pomoćne građevine (uz građevinu stambene namjene)

Članak 30. (1) Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene najviše kao jednoetažne. (2) Pomoćne građevine grade se uz uvjet da: - visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne

građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra do završnog ruba vijenca građevine, - tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 50 m2 , - krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih

ploha između 17° i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).


189


(3) Građevina iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi i do granice građevne čestice. Ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako građevine iz stavka (1) ovoga članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 metra. (4) Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara. (5) Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.

2.2.2.5. Poljoprivredne gospodarske građevine (uz građevinu stambene namjene)

Članak 31. (1) Poljoprivredne gospodarske građevine (ne mogu se graditi unutar NA1) mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene uz poštivanje slijedećih uvjeta: - visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m do završnog ruba vijenca, - građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene, - najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m, - krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih

ploha između 17° i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica). (2) Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m. (3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice.

Članak 32.

(1) Postojeće pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana. (2) Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

2.2.2.6. Udaljenost građevina stambene namjene (obiteljske/višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine) od granica građevnih čestica

Članak 33.

(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 metra ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m. (2) Obiteljske/višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

2.2.2.7. Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene


190


Članak 34.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. (2) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17° i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. (3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije. (4) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta). (5) Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redosljedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija a) usporedo s obalnom crtom, b) usporedo u odnosu na okolne građevine, c) usporedo s prometnicom, d) usporedo sa slojnicama terena. Primjenjuje se prvi kriterij po redosljedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju. (6) Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.

2.2.2.8. Uređenje građevinskih čestica građevina stambene namjene

Članak 35. (1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. (2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. (3) Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili grade nove građevine. (4) Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm. (5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m. (6) Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.

2.2.2.9. Priključivanje građevina stambene namjene na javno-prometnu površinu i na

komunalnu infrastrukturu

Članak 36. (1) Način i uvjeti priključenja građevinske čestice, odnosno građevine stambene namjene na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu definira se u poglavlju 5. odredba za provođenje ovog prostornog plana, urbanističkim planovima uređenja i detaljnim planovima uređenja izrađenih temeljem smjernica ovog prostornog plana.

2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih područja naselja)


191


Članak 37.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja (NA2 – NA15) grade se građevine društvene namjene i sportsko-rekreacijske namjene. (2) Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi u svim građevinskim područjima naselja.

Članak 38. (1) Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže (u naselju Krk podrum i tri nadzemne etaže). (2) Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23o, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. (3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, osim za sportsko-rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi do 0,6. (4) Uvjeti za izgradnju građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene su:

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice) - površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu, za

dvoetažnu 25 m2 po djetetu, - minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m2.

Osnovne škole - građevinska (bruto) površina građevine je oko 6 m2/učeniku, - na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za

odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr., - veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 / učeniku za rad škole

u 2 smjene. Sport i rekreacija

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja,

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika, za prostore zdravstvene stanice (ambulante) optimalna površina iznosi 0,02 - 0,05 m2 /st. Vjerske građevine

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,6; - najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog

projekta. (5) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena. (6) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i sportsko-rekreacijskim i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

Članak 39.

(1) Uvjeti za dimenzioniranje građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene su: - Predškolske i školske ustanove (dječji vrtići, jaslice, osnovne i srednje škole):


192


- grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima i važećim Pravilnicima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju,

- kod građenja potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta (prema poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje).

- Sport i rekreacija: - unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-

rekreacijskih građevina (dvorana), sportskih igrališta i sl. prema parametrima koji vrijede za pojedini sportski objekt,

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta (prema poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje).

- Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost: - građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih

područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju,

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika,

2.2.4. Građevine gospodarske namjene (unutar građevinskih područja naselja)

Članak 40.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2-NA15.2) grade se građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) najviše 200 m2. (2) Građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) veće od 200 m2 određuju se UPU-om.

Članak 41. (1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš. (2) Građevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica (pristupni put) širine najmanje 5,5 metara. (3) Građevine gospodarske namjene koje se mogu graditi u građevinskim područjima naselja su: - građevine zanatske namjene, - građevine poslovne namjene (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne), - građevine ugostiteljsko-turističke - poljoprivredne gospodarske građevine (osim unutar građevinskog područja naselja

Krk NA1). (4) U jednoj građevini gospodarske namjene može biti i kombinacija namjena: zanatske i poslovne, a može sadržavati i prostore ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene.

Članak 42. (1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina gospodarske namjene:


193


- površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m2. - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gospodarske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,75. (2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskoristivosti (Kis) mogu biti i veći s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima), ali tek nakon donošenja UPU i/ili DPU. (3) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2.

Članak 43. (1) Građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) mogu se graditi do visine od najviše podruma i 2 nadzemne etaže (samo u NA1 podrum i tri nadzemne etaže). Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 metara (samo u NA1 10,5 m) do završnog ruba vijenca građevine. (2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi do visine od najviše podruma i 1 nadzemne etaže. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,0 metara do sljemena građevine.

Članak 44. (1) Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-23°, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. (2) Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica 4,0 metra od granice građevne čestice.

Članak 45. (1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu. (2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo. (3) Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm. (4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Članak 46. (1) Unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) nalazi se zona gospodarske namjene-poslovna. (2) U zoni nije dozvoljeno graditi građevine stambene namjene. (3) Za gradnju unutar zone je potreban Urbanistički plan uređenja Krk (UPU1), a u skladu s parametrima za izgradnju zone dani u poglavlju 2.3.1.1. ovih odredbi za provođenje.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja)

Članak 47.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela


194


građevinskih područja naselja (NA2-NA15.2) grade se građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) najviše 200 m2. (2) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) veće od 200 m2 određuju se UPU-om. (3) Građevine iz stavka (1) i (2) ovog članka ne odnose se na građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo na gospodarski objekt.

Članak 48. (1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja: - najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-

turističke namjene je 500 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5 (u NA1 0,75), a ukoliko se ispod građevine ugostiteljsko-turističke namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,75 (u NA1 1,0). – nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (športsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša, – nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, – smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša, – smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu, – vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina, – odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem, - u građevinskom području naselja unutar mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta, - u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase (navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ukoliko se nalaze na terenu).

Članak 49.

(1) Za građevine koje se grade u građevinskom području naselja Krk (NA1) najveći broj etaža ugostiteljsko-turističke građevine su podrum i tri nadzemne etaže, a maksimalna visina građevine iznosi 12,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Za sva ostala naselja i dijelove naselja na području Grada Krka najveći broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina 9,0 m do završnog ruba vijenca građevine. (2) Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 50. (1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 4,0 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.


195


(2) Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu širine najmanje 5,5 metara.

Članak 51. (1) Najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. (2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana) i pristup obali.

Članak 52. (1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine. (2) Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene. (3) Postojeće građevine s namjenom “hotel”: Dražica sa depadansama i Koralj ne mogu promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge oblike turističke usluge (apartmansku).

Članak 53.

(1) Planirana luka nautičkog turizma-marina (LN) maksimalnog broja vezova 50 je unutar građevinskog područja Krk (NA1) i uređuje se u skladu s Urbanističkim planom uređenja Krka (UPU1). 2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne namjene (unutar građevinskog područja

naselja)

Članak 54. (1) Građevine prometne i infrastrukturne namjene (osim građevina pomorskog prometa) unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi neposredno, a u skladu s uvjetima nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno u skladu sa zakonom, posebnim uvjetima tijela državne uprave ili pravnih osoba.

2.2.7. Privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično)

Članak 55.

(1) Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. (2) Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Krka utvrđuju se odgovarajućom odlukom nadležnog tijela Grada Krka . (3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama, a iznimno i na drugim površinama utvrđenim odlukom nadležnog tijela Grada Krka, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. (4) Dozvoljeno je postavljenje montažnih građevina za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično) prema odluci Gradskog Poglavarstva.

2.2.8. Rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja

Članak 56.


196


(1) Rekonstrukcija postojećih građevina stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja koja se nalaze unutar obuhvata obvezne izrade planova užih područja moguća je na način utvrđen u poglavlju 9. ovih odredbi za provođenje.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA

Članak 57.

(1) U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su: - građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja), - građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)

Članak 58. (1) Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5.000. (2) Za izdvojena građevinka područja gospodarske, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i infrastrukturne namjene obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja, što je određeno u poglavlju 9. ovih Odredbi za provođenje. (3) U građevinskim područjima za izdvojene namjene iz stavka (2) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora, a ne smiju se graditi građevine stambene namjene.

Članak 59. (1) Prostornim planom određena su izdvojena građevinska područja (izvan naselja) za: - gospodarsku namjenu (poslovnu), - ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli, turistička naselja, kampovi), - sportsko-rekreacijsku namjenu, - infrastrukturnu namjenu, - groblja. (2) U ZOP-u u izdvojenom građevinskom području (izvan naselja) ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za: – proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, – usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, – stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište), – odmor i rekreaciju (kuće za odmor). (3) U neizgrađenom dijelu izdvojenog od građevinskog područja (izvan naselja) u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali.

2.3.1.1. Gospodarska namjena - poslovna (K) (izvan naselja)

Članak 60.

(1) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, poslovne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.). (2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene - poslovne


197


razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 61. (1) Ovim Prostornim planom na području Grada Krka određena je slijedeće građevinsko područja poslovne namjene (izvan naselja):

NAZIV ZONE OZNAKA ZONE

POVRŠINA ZONE / ha

IZGRA-ĐENO /ha

NEIZGRA-ĐENO /

ha

Vela ravnica K 27,00 - 27,00

ukupno 27,00 - 27,00

(2) Za zonu poslovne namjene K propisana je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja. Do donošenja navedenog plana ne dopušta se gradnja novih građevina niti uređenje površina. (3) Za zonu poslovne namjene K propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

Članak 62. (1) U zonama poslovne namjene utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,25, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice je 0,5, a ukoliko se ispod građevine poslovne namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice iznosi 0,75, - najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina građevine iznosi 7,5 m do završnog ruba vijenca građevine.

Članak 63. (1) Na površinama gospodarske namjene (poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i pomoćne građevine, te prostori za manipulaciju, parkirališta, prometne građevine i uređaji, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Članak 64. (1) Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice. (2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.

Članak 65. (1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja. (2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Članak 66. (1) Ograde građevnih čestica poslovne namjene grade se od kamena, betona ili metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom. (2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni


198


(parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice). (3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je 1,8 m. (4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2,0 m. Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 67. (1) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl.

Članak 68. (1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) (izvan naselja)

Članak 69. (1) Prostornim planom predviđene su izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja). U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena, ali se unutar ugostiteljsko-turističkih zona može urediti jedna samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju, najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2. (2) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju: - T1 – hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne te slične namjene; - T2 - turistička naselja koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma kao što su: smještajne građevine, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd., - T3 – kamp-autokamp; (3) U T1, T21, T22 i T23 mogu se kao smještajne građevine graditi samo smještajne građevine hoteli iz skupine hotela, te objekti sporta i rekreacije. Unutar T21 postojeći kampovi mogu se zadržati.

Smještajni kapaciteti (smještajne građevine) (T1) i (T2)

Članak 70. (1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za smještajne kapacitete (smještajne građevine) (T1) i (T2) i to:


KATEGORIZACIJA

KAPACITET ZONE

/ kreveti

POVRŠINA ZONE / ha

IZGRA-ĐENO /ha

NEIZGRA-ĐENO /

ha

Glavotok T1 min. 4 zvjezdice 800 15,00 - 15,00

Politin T21min. 4 zvjezdice 2000 35,00 9,80 25,20

Torkul T22min. 4 zvjezdice 800 15,00 - 15,00

Ježevac T23min. 4 zvjezdice 700 11,00 11,00 -

ukupno 4300 76,00 20,80 55,20


199


(2) Obavezna izrada urbanističkih planova uređenja propisana je za zone T1, T21, T22 i T23. (3) Za sve zone smještajnih kapaciteta (smještajnih građevina) T1 i T2 propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

Članak 71. (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2- smještajni kapaciteti (smještajne građevine) mogu se graditi pod slijedećim uvjetima: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8, - najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i tri nadzemne etaže. - udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara. - u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. koji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice. - oblikovanje smještajnih građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine.

Članak 72. (1) Za gradnju unutar izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) i površina unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene određuju se sljedeći uvjeti: – nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (sportsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša, – nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, – smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša, – nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture, – smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu, – smještajna građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte, – vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina, – prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale, – najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, – prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta, – odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

Kampovi (T3)

Članak 73.

(1) Na području Grada Krka određena su slijedeća područja za smještaj kampova (T3):


200



KATEGORIZACIJA

KAPACITET ZONE

/ kreveti

POVRŠINA ZONE / ha

IZGRA-ĐENO /ha

NEIZGRA-ĐENO /

ha

Glavotok T3 min. 3 zvjezdice 600 4,70 4,70 -

ukupno 600 4,70 4,70 -

(2) Za zone kampova propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (3) Za zone kampova propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

Članak 74. Uvjeti za izgradnju kampa-autokampa su: - predviđa se izgradnja pratećih sadržaja prema uvjetima koji će se odrediti planovima užih područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa i uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora, - u kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte, - smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način, - prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R) (izvan naselja)

Članak 75.

(1) Izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (R1) (izvan naselja) određeni na području Grada Krka su:


IZGRAĐENO /ha

NEIZGRAĐENO

/ ha

POVRŠINA ZONE / ha

Lunta R11 2,3 8,11 10,41

Dunat R12 2,2 2,14 4,34

Butežine R13 0,5 - 0,5

ukupno 5,00 10,25 15,25

(2) U izdvojenim građevinskim područjima sportsko-rekreacijskih namjena (R11, R12 i R13) (izvan naselja) moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti. (3) Za izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) R11, R12 i R13 propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja u skladu sa smjernicama ovog prostornog plana. Zona R11 Lunta obuhvaćena je izradom urbanističkog plana uređenja Krka (NA1). (4) Za sva izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta). (5) U izdvojenim građevinskim područjima (izvan naselja) sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi građevine pod slijedećim uvjetima:


201


- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 1000 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine sportsko-rekreacijske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice iznosi 0,9, - maksimalna visina građevine iznosi 8,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

2.3.1.4. Groblja

Članak 76.

(1) Površine izdvojene namjene za razvoj groblja na području Grada Krka su:


POVRŠINA ZONE / ha

NEIZGRA-ĐENO /ha

IZGRA-ĐENO / ha

Krk G1 5,65 5,65 -

Vrh G2 0,4 - 0,4

Kornić G3 0,17 - 0,17

Poljica G4 0,25 - 0,25

Milohnići G5 0,33 - 0,33

Pinezići G6 0,22 - 0,25

ukupno 7,05 5,65 1,40

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura pod slijedećim uvjetima: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,8, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice iznosi 1,6, - maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m do završnog ruba vijenca građevine. - postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu. (3) Za neizgrađena groblja obvezna je izrada detaljnog plana uređenja.

2.3.1.5. Infrastrukturna namjena (IS)

Članak 77. (1) Prostornim planom određene su slijedeća građevinska područja infrastrukturne namjene za luke otvorene za javni promet:

NAZIV ZONE OZNAKA ZONE POVRŠINA ZONE / ha

Valbiska IS1 19,9

ukupno 19,9

(2) Luka iz stavka (1) ovog članka je postojeća i dijelom je izgrađene. Izgrađeni elemenati postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati. Tehničko rješenje priveza rješit će se urbanističkim planom uređenja.


202


(3) Unutar infrastrukturne površine IS1 Valbiska je luka otvorena za javni promet županijskog značaja- trajektna luka Valbiska i mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila. Maksimalni kapacitet luke je 55 vezova. (4) Za sve izdvojene namjene za infrastrukturu (izvan naselja) obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja u kojem će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti. (5) Gradnja novih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5, - maksimalni broj nadzemnih etaža je 1. (6) Za sve zone IS propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova). (7) Do donošenja urbanističkog plana uređenja mogući su zahvati u skladu s člankom 170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina- kioska prema članku 55. stavku (1) i (2) ovih odredbi.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 78. (1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.veljače 1968. godine (prema namjeni sukladne građevinama u građevinskim područja naselja), tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja i vrijede svi uvjeti kao za građevinska područja. (2) Ukoliko su građevine iz stavka (1) ovog članka postojeće građevine koje se nalaze unutar područja planiranog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (značajnog krajobraza, područja posebno vrijednog predjela-prirodnog krajolika, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina planiranih za kapitalnu infrastrukturu) moguća je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. (3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova





(4) Ukoliko su građevine iz stavka (1) ovog članka postojeće građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, vrijede Odredbe ove točke 2.3.2. kao za novoplanirane objekte. (5) Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene. Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je samo za namjenu koja je Planom predviđena za taj prostor u skladu s uvjetima definiranim Planom, pod uvjetom da prostor nije


203


rezerviran za infrastrukturni koridor.

Članak 79. (1) Izvan građevinskog područja na području Grada Krka ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za: – istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, – iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju, – skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena, – privez izvan građevinskog područja, – sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama, – uzgoj plave ribe, – nije dopušteno planirati luke nautičkog turizma niti planirati ili izvoditi radove nasipavanja obale.

Članak 80. (1) Izvan građevinskog područja mogu se pod određenim uvjetima graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su: - građevine prometa, veza i infrastrukture, - građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama, - otvoreni rekreacijski objekti, - pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, karting staza, boćališta, dječja igrališta i

slično, sukladno obilježjima prostora. (2) Ovim Prostornim planom predviđeni su neki lokaliteti za rekonstrukciju, uređenje i gradnju pojedinih građevina koje se mogu graditi izvan građevinskih područja: - uzgajalište (akvakulturu) (H), - rekonstrukcija privezišta u funkciji pristupa samostanskom kompleksu na otočiću

Košljunu (↓), - postojeća luka otvorena za javni promet Glavotok i postojeće lučice lokalnog značaja

izdvojene od građevinskog područja naselja Sv.Fuska, Vela Jana i Dunat (IS), - sportsko-rekreacijsku namjenu (R1), - uređene plaže (R3). (2) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. - pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje

otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), odnosno sama financira priključivanje, te pristupni put širine najmanje 3,0 m,

- minimalna međusobna udaljenost zahvata izvan građevinskih područja je 100,0 m, - građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih

vrijednosti i autohtonog graditeljstva, - građevine se ne mogu smještati u područja zaštićene prirodne baštine (registrirane,

evidentirane ili predložene) opisana u točki 6. ovih Odredbi. (3) Izvan građevinskih područja određenih ovim Prostornim planom moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, karting staza, boćališta, dječja igrališta i slično, sukladno obilježjima prostora. (4) Građevine iz stavka (1) (osim pomorskog prometa) ovog članka grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana, a u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće predmetnog područja.

2.3.2.1. Građevine prometa, veza i infrastrukture izvan građevinskog područja


204


Članak 81.

(1) Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu graditi izvan građevinskog područja jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza (pošta i telekomunikacije), sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje, sustava zaštite od poplava i sustava energetike. (2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje. (3) Izgradnja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava izvan građevinskog područja se provodi neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana osim površine luka koje se uređuju u skladu s urbanističkim planom uređenja. (4) Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima tablice iz poglavlja 5. ovih odredbi za provođenje uvažavajući: - vrednovanje prostora za građenje, - uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, - mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, - mjere zaštite prirodnih vrijednosti, - mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa, - mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 82.

(1) Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu graditi izvan građevinskih područja naselja su:

1. Prometni sustav: a) cestovni promet i prateći sadržaji uz prometnice: vidikovci, odmorišta i parkirališta, b) površine za građevine telekomunikacija i pošte.

2. Vodnogospodarski sustav: a) građevine vodoopskrbe, b) građevine odvodnje, c) građevine zaštite voda i od voda

3. Elektroenergetski sustav: a) elektroenergetski objekti, b) elektroenergetski vodovi, c) plinovodna mreža.

2.3.2.2. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama izvan građevinskog područja

Članak 83.

(1) Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine za vlastite gospodarske potrebe za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 100 m od obalne crte). Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza. (2) Dozvoljena je izgradnja staklenika i plastenika na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja, uz uvjet da se na najmanje 80 % površine uzgaja jedna ili više poljoprivrednih kultura pod uvjetom da je najmanja udaljenost od obalne linije 1000 m. (3) Gospodarske građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ili štale za uzgoj domaćih životinja mogu se graditi izvan građevinskog područja pod sljedećim uvjetima: - najmanji dopušteni areal u površini od 10.000 m2;


205


- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 50,0 m za državne i županijske ceste, 10 m od lokalne i 6 m od nerazvrstane ceste;

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m, - najveća dopuštena visina građevine do vijenca iznosi 5,0 m, uz mogućnost izgradnje podruma i jedne nadzemne etaže, - najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 400 m2, - građevina mora biti udaljena najmanje 1000 m od obalne linije i 500 m od granice građevinskog područja naselja ili građevinskog područja izdvojene namjene; - može graditi samo privatna ili pravna osoba registrirana za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. (4) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja farmi za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: Vrsta stoke Koeficijent Broj grla - krava, steona junica 1,00 5 -junad 1-2 god. 0,7 7 -junad 6-12 mjeseci 0,5 10 -telad 0,25 20 -ovce, koze 0,1 50 -janjad i jarci 0,05 100 -tovna perad 0,00055 9000 -konzumne nesilice 0,002 2500 -rasplodne nesilice 0,0033 1500 (5) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 metra. (6) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.

Članak 84. (1) Na području Grada Krka izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), građevine u funkciji lova i slične građevine. (2) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija: - najmanja dopuštena površina čestice iznosi 300 m2, - najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, - najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m, - najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m2, - najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,6, - najmanja udaljenost od obalne linije je 1000 m. (3) Građevine u funkciji lova izvan građevinskog područja mogu graditi isključivo lovačka društva.

2.3.2.3. Rekreacijski objekti

Članak 85. (1) Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja samo otvorenih igrališta, bazena, te smještaj otvorenih rekreacijskih i pratećih djelatnosti. (2) Za sve rekreacijske zone propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).


206


(4) U Prostornom planu predložena su dva lokaliteta za smještaj objekata rekreacije izvan građevinskog područja: R14 (Butežine-Podlizer) i R15 (Glavotok). Ovo nisu jedini mogući lokaliteti za rekreaciju izvan građevinskih područja naselja. (5) U R14 planirani su sadržaji: karting staza, stolni tenis, dječja igrališta, višenamjensko igralište (košarka, odbojka, rukomet, mali nogomet), bočalište, i sl. te uređenje okolišta stazama, hortikulturnim nasadima, potrebna parkirališta i slično. (6) U R15 moguća je izgradnja samo otvorenih igrališta, bazena, te smještaj otvorenih rekreacijskih djelatnosti. Smještaj rekreacijskih objekata moguć je izvan 70 m od obalne linije. Unutar 70 m može se planirati samo izgradnja infrastrukturnih objekata i šetnica.

2.3.2.4. Površine uzgajališta (akvakultura) (H)

Članak 86. (1) Ovim Prostornim planom određen je lokalitet za određivanje područja za akvakulturu (H) u uvali Rabasalj. (2) Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti zonu s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka. Isključuje se uzgoj plave ribe. (3) Obveza procjene utjecaja utjecaja na okoliš dana je u Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04). (4) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, kako neposredno uz uzgajalište tako i na širem području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije. (5) Kopneni dio za servisiranje uzgajališta smjestit će se unutar infrastrukturne površine unutar područja Grada Krka.

2.3.2.5. Privez na Košljunu (↓)

Članak 87.

(1) Postojeće privezište na Košljunu za prihvat turističkih brodova moguće je rekonstruirati na način: produžiti za cca 5,0 m (kako bi se omogućio bočni privez većih brodova), a sve u skladu sa važećim zakonima i propisima. Maksimalni kapacitet privezišta: 5 vezova.

2.3.2.6. Postojeća luka otvorena za javni promet i postojeće lučice lokalnog značaja

izdvojene od građevinskog područja naselja (IS)

Članak 88. (1) Prostornim planom određene su slijedeće luke/lučice lokalnog značaja izdvojene od građevinskog područja naselja:

NAZIV LUČICE OZNAKA LUČICE POVRŠINA LUČICE / ha

Sv.Fuska IS2 5,6

Vela Jana IS3 2,47

Dunat IS4 1,67

Glavotok IS5 1,26

ukupno 11,0

(2) Luke iz stavka (1) ovog članka su postojeće i dijelom su izgrađene. Izgrađeni elemenati postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati. Tehničko


207


rješenje priveza rješit će se urbanističkim planom uređenja. (3) Unutar infrastrukturne površine IS2 je luka lokalnog značaja Sv.Fuska. Sv.Fuska služi za: privez ribarskih brodova i brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 200 vezova. (4) Unutar infrastrukturne površine IS3 je luka lokalnog značaja Vela Jana. Vela Jana služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova. (5) Unutar infrastrukturne površine IS4 je luka lokalnog značaja Dunat. Dunat služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti (pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova. (6) Unutar infrastrukturne površine IS5 je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Glavotok i može se obavljati: ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 50 vezova. (7) Za ove lučice je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja u kojem će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti. (8) Gradnja novih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5, - maksimalni broj nadzemnih etaža je 1. (9) Za sve lučice iz stavka (1) ovog članka propisuje se obavezna II kategorija uređenosti zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova). (10) Do donošenja urbanističkog plana uređenja mogući su zahvati u skladu s člankom 170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina- kioska prema članku 55. stavku (1) i (2) ovih odredbi.

2.3.2.7. Uređene plaže

Članak 89.

(1) Ovim su Prostornim planom određeni lokaliteti predviđeni za uređene plaže izvan građevinskih područja (R3): - kamp Glavotok - R31, - Glavotok – R32, - turističko naselje Glavotok – R33, - Vela Jana - R34, - Torkul - R35, - Sv. Fuska - R36, - Crnika - R37, - Malo More - R313. (2) Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju,


208


većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl). (3) Ostale plaže su prirodne morske plaže. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. (4) Uređene plaže unutar građevinskih područja uređuju se u sklopu građevinskih područja naselja, sportsko rekreacijskih, infrastrukturnih i/ili ugostiteljsko – turističkih zona temeljem urbanističkog plana uređenja. (5) Uređene plaže izvan građevinskih područja uređuju se u skladu s uvjetima ovog Plana. (6) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju unutar uređene plaže unutar građevinskog područja: - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,1, - najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,1, - maksimalni broj etaža je jedna etaža i visine do 4,0 m do završnog ruba vijenca od najniže kote okolnog terena, - krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. (7) Uvjeti za uređenje uređenih plaža izvan građevinskih područja su: - dopuštena je izradnja kompletne infrastrukture; - ukoliko se do uređene plaže izvodi sustav vodoopskrbe, mora se istovremeno riješiti sustav odvodnje otpadnih voda; - moguće je opremanje svom opremom u funkciji plaže/kupališta; - ne dopušta se čvrsta gradnja.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 90. (1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. (2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša. (3) U građevinskom području naselja, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za: – proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, – trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

3.1. PRIMARNI SEKTOR

Članak 91.

(1) Budući razvitak primarnog sektora gospodarstva na području Grada Krka temelji se na slijedećim postavkama: - šumarstvo će bazirati svoju djelatnost na pošumljavanje, na zaštitu i uređenje

pješačkih staza, njegovanje i zaštitu divljači, te na daljnje otvaranje šumskih prostora za protupožarnu zaštitu,


209


- za razvoj poljoprivrede mogu se koristiti manje površine, i to za uzgoj povrtnih kultura i dijelom za voćarstvo. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu, te promovirati razvitak ekološke poljoprivrede,

- ribarstvo ima relativno ograničene uvjete razvoja, a potrebno je pridržavati se sezonske zaštite ribljeg fonda i suzbijati nedopuštene oblike ulova,

- razvoj lovstva podrazumijeva održavanje postojećih lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina i provođenje mjera zaštite autohtone divljači, u okvirima lovnogospodarske osnove, zabrana unošenja, te uklanjanje alohtone divljači.

3.2. SEKUNDARNI SEKTOR

Članak 92.

(1) Osnovni pravci razvoja unutar sekundarnog sektora gospodarstva obuhvaćaju: - obrtnički pogoni imaju povoljne uvjete za proširenje svojih djelatnosti, prvenstveno u

službi turizma.

3.3. TERCIJARNI SEKTOR

Članak 93. (1) U tercijarnom sektoru najvažnije će djelatnosti ostati turizam uz razvoj i ostalih djelatnosti (promet i veze, promet nekretninama, financijske, komunalne i druge usluge). (2) Osnovni ciljevi razvoja turizma su: - produžiti turističku sezonu tako da se u prvoj fazi dostigne predratno korištenje

smještajnih kapaciteta, - racionalnije koristiti zaštićeno obalno područje mora u korist kvalitetnog turizma i to

tako da se zabrani gradnja vikendica, stanova i apartmana, a prednost da gradnji hotelskih i drugih objekata više kategorije,

- poboljšati kvalitetu turističkog proizvoda kao kompleksnog destinacijskog proizvoda Grada Krka koji bi sačinjavali ne samo kategorizirani smještajni i ugostiteljski kapaciteti pravnih i fizičkih osoba nego i sportsko–rekreativni, zabavno-kulturni i doživljajni sadržaji, uz dobro funkcioniranje trgovinske opskrbe, prometnih veza, komunalnih i raznih drugih uslužnih djelatnosti,

- uspješnije rješavati odnose između organiziranih i neorganiziranih oblika turističke djelatnosti, između hotelskih društava i privatnog sektora, radi što kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba i zahtjeva turista,

- nepovoljne utjecaje turizma na okoliš sprečavati boljom regulacijom prometa, zaštitom prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti i sl.

(3) Osnovni ciljevi razvoja trgovine su: - povećanje prometa roba i usluga u trgovini na malo i u trgovini na veliko zbog sve

većih zahtjeva i domicilnog stanovništva i turista, - modernizacija i proširenje trgovinske mreže i njene tehničke opremljenosti radi

poboljšanja kvalitete usluživanja i obogaćivanja robnog asortimana, - proširenje dorade, oplemenjivanja i pripreme proizvoda za tržište radi povećanja

godišnjeg prometa i zapošljavanja većeg broja radnika, - poboljšanje stručne razine prodavačkog i menagerskog osoblja radi racionalizacije

trgovinskog poslovanja i kvalitetnije usluge, - veća afirmacija grada Krka kao turističko-trgovinskog centra. (4) Promet i veze će i u narednom razdoblju morati zadovoljavati potrebe prijevoza roba i putnika, a naročito će ubrzano rasti cestovni promet uslijed planiranih dogradnji cestovne infrastrukture.


210


4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 94.

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa. (2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 95. (1) Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovna škola (središnja i područna) smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu. (2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to: - za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%, - za osnovne škole 10,5%. (3) U predškolskom obrazovanju treba modernizirati i racionalizirati postojeće kapacitete (dječji vrtić “Katarina Frankopan” u Krku ne zadovoljava kapacitetom – neodgovarajući unutarnji prostor i pomanjkanje vanjskog). (4) Prostornim planom zadržavaju se postojeća osnovna škola u Krku, koju je potrebno kontinuirano opremati potrebnim sadržajima (osnovna škola “Fran Krsto Frankopan” – matična škola u Krku i područna OŠ u Vrhu). (5) Srednješkolsko obrazovanje i nadalje će biti zastupljeno s postojećom srednjom školom “Hrvatski Kralj Zvonimir” u Krku, koja obuhvaća gimnaziju i stručne programe.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 96. (1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima). (2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 38.

Kultura i sport, vjerske građevine

Članak 97. (1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima). Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 38. ovih Odredbi. (2) Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za izdvojene namjene. Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su u članku 38. ovih Odredbi (3) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja, a gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 38. ovih Odredbi. Manje kapelice, križevi i sl. mogu se smjestiti i izvan građevinskih područja naselja.


211


5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA

PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 98. (1) Površine prometnih i infrastrukturnih sustava su: - prometna infrastruktura (kopneni, pomorski i zračni promet), - infrastruktura telekomunikacija i pošta, - infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje. - energetska infrastruktura. (2) Položaj prometne infrastrukture i infrastrukture telekomunikacija i pošta prikazani su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina”, a ostali infrastrukturni sustavi na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mj. 1:25.000.

Članak 99.

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja naselja. (2) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici: Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE SUSTAV

vrsta kategorija vrsta postoj. (m)

planir. (m)

državna ostale brze ceste 70 100 županijska županijska 40 70 lokalna lokalna 9-12 20

PROMETNI ceste

ostale nerazvrstane do 5,50 20 državni međunarodni 1,5 3-5 županijski magistralni 1,5 1-3

TELEKOMU-NIKACIJE

kabelska kanalizacija

lokalni 1,2 1-2 državni međunarodni 6 10 županijski ostali 6 10

vodoopskrba -vodovi

lokalni 4 4 državni 6 6 županijski 6 6

VODO- OPSKRBA I ODVODNJA kolektori

lokalni 4 4

dalekovodi državni dalekovod 220 kV 23 100

županijski dalekovodi 110 kV 19 70 lokalni dalekovodi 35 kV 10 30

ENERGETIKA

plinovod lokalni lokalni -

unutar koridora ceste-udaljenost plinovoda od ostalih instalacija prema važećim propisima izvan koridora prometnice-širinu koridora određuje distributer

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Članak 100. (1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog), pomorskog i zračnog prometa. (2) Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.


212


5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovna infrastruktura

Članak 101. (1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Krka čine: - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. (2) Mrežu državnih cesta na području Grada Krka čine: - Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag (3) Županijske ceste na području Grada Krka su: - Krk – Dobrinj – Šilo - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk - Baška (4) Lokalne ceste na području Grada Krka čine: - Brzac–Milohnići–Poljica–Bajčići–Vrh – Kosići – županijska cesta) - Milohnići – Linardići – Vrh - Krk - Pinezić - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) - Skrbčići– lokalna

cesta (Milohnići – Linardići – Vrh) - Kornić – županijska cesta (Krk – Baška) - Krk- lokalna cesta (Skrbčići-Vrh) (5) Postojeće i planirane nerazvrstane ceste su ceste koje vode do svakog građevinskog

područja.

Članak 102. (1) Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u članku 99. (2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Gradskog poglavarstva Grada Krka ako se radi o nerazvrstanoj prometnici. (3) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Državne ceste

Članak 103. (1) Ovim Prostornim planom utvrđena je osnovna mreža državnih cesta u članku 101., a njihovi koridori definirani su u članku 99. (2) Minimalni tehnički elementi za ovu razinu cesta propisuju se sa širinom prometnog traka 2x3,50 m, a unutar naseljenog područja planiraju se obostrani nogostupi širine 1,50 m. U uzdužnom smislu primjenjivi nagibi su do 7 %.

Županijske i lokalne ceste

Članak 104.


213


(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta predviđa se rekonstrukcija, proširenje na pojedinim dijelovima i promjena dijela trase na lokalnoj cesti (Linardić-Milohnić-Brzac-Glavotok) i županijskoj cesti (Krk-Baška) kod Dunata. (2) Za planirane prometnice županijske razine planira se širina prometnog traka 2x3,25 m sa obostranim nogostupima unutar naseljenog područja od 1,50 m i primjenjivim uzdužnim nagibima do 9%. (3) Za lokalne prometnice planira se širina prometnog traka 2x3,00 m sa obostranim nogostupima unutar naseljenog područja od 1,50 m i primjenjivim uzdužnim nagibima do 11%. Ukoliko se na lokalnim cestama namjerava organizirati javni prijevoz minimalna širina prometnih traka je u tom slučaju 2x3,25 m. Koridori cesta utvrđeni su u članku 99.

Nerazvrstane ceste

Članak 105. (1) Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjerni promet, a 5,50 metara za dvosmjerni promet dok se u uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 12%. Ukoliko se na nerazvrstanim cestama namjerava organizirati javni promet minimalna širina kolnika iznosi 2x3,25 m. Za planirane nerazvrstane ceste planira se obostrani nogostup širine 1,50m (iznimno 1,20). (2) Koridori cesta utvrđeni su u članku 99. (3) Udaljenosti građevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 17. ovog Prostornog plana.

Pješačke i biciklističke staze

Članak 106. (1) Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe – zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl. U naseljenom području gdje postoje šetnice uz more treba se predvidjeti na svakih 500 m vertikalna veza sa naseljem , a detaljne lokacije će se definirati planovima užih područja. (2) Minimalna širina pješačke staze je 1,50 m, dok se u uzdužnom smislu gdje lokalni uvjeti to dozvoljavaju propisuju max. uzdužni nagibi 5% (iznimno 8%) za kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću. Iznimno u izgrađenim cjelovima naselja širina pješačke staze može biti u skladu s lokalnim uvjetima. (3) Način opremanja i uređenja pješačkih staza unutar građevinskog područja naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene utvrditi će se izradom planova užih područja (tamo gdje su propisani). (4) Osim postojećih biciklističkih staza, dozvoljeno je označavati i uređivati nove biciklističke staze cijelim prostorom Grada Krka. Minimalna širina biciklističke trake je 1,00 m za jedan smjer.

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 107. (1) Minimalan broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevine, osim u području gradske jezgre u Krku, a gdje to nije moguće. (2) Minimalan broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema slijedećim normativima:


214


Namjena prostora u građevinama

Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta

Jedinica

stanovanje 2 mjesta 1 stan trgovine 1 mjesto


1000 m2 brutto izgrađene površine drugi poslovni sadržaji 1 mjesto


1000 m2 brutto izgrađene površine restorani i kavane 1 mjesto 4 sjedećih mjesta gospodarska namjena 1 mjesto


1000 m2 brutto izgrađene površine hoteli, pansioni, moteli min. 1 mjesto

min 2 mjesta za autobus 2 ležaja

100-120 ležaja sportska dvorana s igralištem 1 mjesto

min 1 mjesto za autobus 20 sjedećih mjesta

500 sjedećih mjesta škole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenika

(3) Ako se garaže grade na građevnoj čestici višestambene građevine, garažiranje vozila se rješava unutar višestambene građevine. (4) Kada uslijed konfiguracije terena nije moguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine, dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza garaža, s mogućnošću uređenja parkinga na krovnoj površini.

Članak 108. (1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. (2) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima javnih sadržaja, te vozilima javnih službi kada njegove dimenzije to omogućavaju i kada se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. Mogućnost korištenja prostora uz kolnik kao javnog parkirališta ne ovisi o kategoriji ceste nego o lokalnim uvjetima i raspoloživom slobodnom prostoru na svakoj cesti zasebno. (3) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: “izdvojeno parkiralište ili garaža”. (4) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine. (5) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobna vozila, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse). (6) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše: - za uređenje u jednoj razini: 0,8 - za uređenje u dvije ili više razine: 0,6. (7) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%. (8) Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.


215


(9) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija. (10) Ukoliko se izdvojeno parkiralište ili garaža nalazi s druge strane državne ceste mora se osigurati minimum pješački prijelaz u dvije razine. (11) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.

Članak 109. (1) Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem tablice i normativa iz članka 107. stavak (2), odnosno prema odredbama planova užih područja unutar raspona propisanih ovim Prostornim planom. (2) Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu. (3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Javni prijevoz

Članak 110.

(1) Javni prijevoz moguće je organizirati između i unutar svih građevinskih područja. (2) Raspored stajališta riješit će se urbanističkim planovima uređenja pojedinog građevinskog područja.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 111. (1) Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene, privezišta i plovnih puteva prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.

Članak 112.

(1) Površine luka izvan građevinskih područja prikazane su površinom IS i za njih je obvezna izrada urbanističkih planova uređenja. Do donošenja urbanističkih planova uređenja luka mogući su zahvati u skladu s člankom 170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina-kioska prema članku 55. stavku (1) i (2) ovih odredbi.

Luke otvorene za javni promet

Članak 113.

(1) Na području Grada Krka luke otvorene za javni promet županijskog značaja su - Krk, - Valbiska. (2) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja je: - Glavotok. (3) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja Krk planirano je


216


produljenje lukobrana. Unutar luke otvorene za javni promet Krk mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. (4) U Glavotoku se može obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim priveza u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. (5) Prostorni raspored sadržaja i način uređenja luka otvorenih za javni promet utvrditi će se planovima užih područja, a za luku Krk Urbanističkim planom uređenja Krka (NA1).

Trajektne luke

Članak 114. (1) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja- trajektna luka Valbiska mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila. (2) Luku otvorenu za javni promet Valbiska moguće je proširiti. (3) Detaljna podjela prostora unutar luke izvršit će se urbanističkim planom uređenja.

Luke posebne namjene

Članak 115.

(1) Postojeća luka posebne namjene je brodogradilište Krk se uređuje Urbanističkim planom uređenja Krka (UPU1), a sve u skladu s Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03 i 100/04). (2) Planirana luka nautičkog turizma-marina Krk (maksimalnog kapaciteta 50 vezova) uređivat će se Urbanističkim planom uređenja Krka (UPU1).

Plovni put i javni pomorski prijevoz

Članak 116.

(1) Ovim Prostornim planom na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina planirana je mreža plovnih puteva lokalnog značaja. Mrežom se povezuju sve luke luke otvorene za javni promet i luke nautičkog turizma. (2) Javni pomorski prijevoz moguće je organizirati između svih luka unutar područja Grada Krka.

5.1.3. Zračni promet

Članak 117. (1) Prostorni plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) unutar naselja Krk. Moguć smještaj je na nogometnom igralištu u Krku, unutar zone sportsko-rekreacijske namjene - sportski centar. (2) Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja Krka.


217


5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTE

Članak 118. (1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. (2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog TK kabela I. razine: Rijeka-Krk-Senj i magistralnih TK kabela II. razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag i alternativni pravac: Mali Lošinj-Krk-Senj. (3) Za izgradnju nove, te rekonstrukciju dijela postojeće pristupne telekomunikacijske mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektima. Priključivanje novih građevina na telekomunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije.

Članak 119. (1) Radi zadovoljenja razvoja telekomunikacijske infrastrukture pokretnih komunikacija dopušteno je: - unutar građevinskog područja naselja smjestiti: fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne prelazi visinu građevine, krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5,0 od najviše točke građevine; - unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) iznimno smjestiti: krovni antenski prihvat do 10,0 m (tip C), ali samo na građevinama pošte i telekomunikacija; - sve tipove antenskih stupova (tip D, tip E, tip F, tip G, tip H i tip I) moguće je postavljati samo izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih namjene na udaljenosti većoj od 100,0 m od ruba građevinskog područja, te iznimno u isključivo poslovne zone (tip D, tip E i tip F). (2) Svaka gradnja i postavljanje antenskih prihvata i stupova mora biti u skladu sa svim važećim propisima i zakonima, a odnose se na isto.

Članak 120.

(1) Moguća je izgradnja (uređenje) novih poštanskih ureda ukoliko se utvrdi potreba. Poštanski uredi mogu se smještavati unutar svih građevinskih područja u skladu s uvjetima za gradnju unutar građevinskog područja.

5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 121.

(1) Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Krka i prikazan na kartografskom prikazu br. 2. “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1:25.000 planiran na osnovi usvojenih koncepcija. (2) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica te melioracijsku odvodnju provodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana. (3) Izvođenje objekata (cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnici za goriva) može se provoditi isključivo ako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite, omogućen takav zahvat u određenoj zoni sanitarne zaštite.


218


5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 122. (1) Prostornim planom na kartografskom prikazu br. 2.u mjerilu 1:25000 prikazan je sustav vodoopskrbe na području Grada Krka. Sustav vodoopskrbe obuhvaća akumulaciju Ponikve sa crpnom stanicom i uređajem za pripremu pitke vode, mrežu glavnih i ostalih vodoopskrbnih cjevovoda, te postojeće i planirane vodospreme, prekidne komore, i crpne stanice. (2) Razvoj vodoopskrbnog sustava Grada Krka potrebno je temeljiti prvenstveno na osiguranju potrebnih količina i kvalitete vode iz akumulacije Ponikve, te povezivanjem sa sustavom vodoopskrbe na kopnu. (3) Planom se predviđa gradnja vodoopskrbnog sustava za prostor Šotoventa i naselja Lakmartin i rekonstrukcija dijela mreže na području grada Krka.

Članak 123. (1) Izgradnja vodoopskrbne mreže na području Šotoventa provodit će se u dvije faze: - I faza obuhvaća gradnju CS Lubenovo, prekidne komore Vrhure, Vodotornja Vrh te mrežu spojnih i vodoopskrbnih cjevovoda do naselja Bajčići, Poljica, Vrh, Salatići, Kosići, Škrbčići, Pinezići. - II faza obuhvaća gradnju cjevovoda od Pinezića prema Glavotoku i gradnju vodospreme Glavotok te spojnih cjevovoda za Žgaljiće, Linardiće, Brzac i Milohniće. (2) Planom je predviđena i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže na području grada Krka i to od prekidne komore Lizer prema vodospremi Krk i od PK Muraj prema vodospremi Punat.

Članak 124. (1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu (min. potrebna širina rova pri iskopu), te minimalne udaljenosti u odnosu na druge ukopane instalacije (min. 1,5 m od osi cjevovoda s obje strane) kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja instalacija drugih korisnika u prostoru. (2) Vodoopskrbne cjevovode polagati u koridoru javnih prometnih površina gdje je to moguće. (3) Prilikom križanja sa drugim instalacijama vertikalni razmak se izvodi minimalno 50 cm računajući od tjemena tj. dna cijevi. (4) Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog nad sloja iznad tjemena cijevi određuje se prema lokalnim uvjetima, a minimalni zemljani nad sloj mora biti jednak dubini smrzavanja tla. (5) Minimalni dozvoljeni profil cjevovoda je DN 80 mm. (6) Prijelaz ispod cesta izvodi se obavezno u zaštitnoj cijevi ili adekvatnoj betonskoj oblozi. (7) Obavezna je izvedba hidrantske mreže pri gradnji novih cjevovoda u naseljenom području. Udaljenost između vanjskih hidranata može iznositi od 80 do max. 150 m.

Članak 125.

(1) Za građevine i zahvate čija lokacija i tehnički elementi nisu određeni člancima 122-124, isti će se definirati temeljem vodoopskrbnog plana Županije i dokumentacije višeg stupnja razrade.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 126.


219


(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu br. 2 u M 1:25000 prikazan je sustav odvodnje za području Grada Krka. Sustav odvodnje obuhvaća gravitacijske i tlačne cjevovode, postojeće i planirane crpne stanice, planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji jugozapadno od grada Krka te planirani podmorski ispust. (2) Planirani sustav odvodnje definiran je kao razdjelni sustav, a prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije. Posebnim kanalizacijskim sustavom se odvode sanitarno-otpadne vode i oborinske vode. (3) Sve sanitarne otpadne vode grada Krka koje se upuštaju u kanalizacijski sustav moraju se odvesti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te ih pročistiti do razine koja je propisana kriterijima za ispuštanje otpadne vode u recipijent (Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama i Izmjena i dopuna Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama). (4) Na području Grada Krka mora se postupati u skladu s Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Krka (SN PGŽ 7/01,10/04)

Članak 127. (1) Komunalni mulj kao ostatak nakon pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane biološki neopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na sanitarnu deponiju. (2) Tehnološke otpadne vode koje mogu nastati u području komunalne i poslovno-proizvodne namjene i sl. prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti do razine dozvoljene za ispuštanje u sustav javne odvodnje (pred tretman otpadnih voda). Dozvoljena je i gradnja vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. (3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i druge važeće regulative koja se bavi problematikom zaštite voda.

Članak 128.

(1) Za naselja na prostoru Šotoventa koja su udaljena od planiranog sustava odvodnje Grada Krka planom se predviđa izgradnja samostalnih kanalizacijskih sustava prema kartografskom prikazu br.2. (2) Sva planirana turistička naselja moraju izgraditi vlastiti kanalizacijski sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sa ispustom u more. (3) Planirana komunalna zona u blizini naselja Žgaljić mora izgraditi vlastiti kanalizacijski sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. (4) Iznimno od stavka jedan dozvoljava se i drugačije rješenje sustava odvodnje za naselja na području Šotoventa ukoliko se ekonomsko-tehničkom analizom ili studijom odvodnje pronađe adekvatnije rješenje. (5) Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda iz stavka (1) ovog članka unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja dozvoljava se individualno zbrinjavanje otpadnih voda za manju građevinu kapaciteta do 10 ES prihvatljivo s aspekta zaštite okoliša sukladno uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima. Za preko 10 ES je obvezna izgradnja zasebnog uređaja s pročišćivačem (bio disk i sl.).

Članak 129. (1) Oborinske vode zbrinjavati sustavom oborinske odvodnje i odvoditi ih prema prema moru ili upuštati u podzemlje. (2) Za veće parkirališne i manipulativne površine (preko 200 m²) obavezna je ugradnja separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje tretirati na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.

Članak 130.


220


(1) Potreban min. koridor za polaganje planiranih cjevovoda utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda. (2) Detalje paralelnog vođenja i križanja s drugim instalacijama riješiti u skladu s posebnim uvjetima vlasnika instalacija. (3) Razmak od drvoreda, zgrada i drugih građevina u prostoru mora biti usklađen sa lokalnim uvjetima. (4) Zbog jednostavnije izvedbe i održavanja kanalizacijskog sustava preporuča se vođenje trase svih kolektora u cestovnom pojasu gdje je to moguće.

5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda

Članak 131. (1) Radi maksimalne zaštite akumulacije Ponikve od nanosa i zagađenja, potrebno je utvrditi stanje erozije i utvrditi praćenje stanja erozije u slivu. (2) Zabranjuje se gradnja i korištenje prostora u i uz korito vodotoka, a koja nije u funkciji osiguranja proticaja vode, obrane od bujičnih voda, gradnje vodnih građevina i njihova održavanja. Do utvrđivanja inundacijskog pojasa minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito obostrano po 5 m od gornjeg ruba korita.

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 132. (1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Krka, i to 110 kV naponskog nivoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mjerilo 1:25.000. (2) Unutar svih koridora vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.

Elektroenergetske građevine i vodovi 220-110 kV naponskog nivoa

Članak 133. (1) Područjem Grada Krka prolaze tri prijenosna dalekovoda: - DV 110 kV Krk-Lošinj (podmorski kabel), - DV 110 kV Krk-Rab (podmorski kabel), (2) Trafostanice su: TS 110/20 kV Dunat. (3) Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području Grada Krka nije predviđena izgradnja novih elektroenergetskih građevina i vodova naponskog nivoa 110 kV i više, te se zadržavaju oni navedeni stavcima (1) i (2) ovog članka.

Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa

Članak 134. (1) Postojeći 35 kV ZV TS 110/35 kV Krk – TS 35/10 kV Dunat prelazi na 20 kV naponski nivo i glasi: 20 kV ZV TS 110/35/20 kV Krk – TS 110/20 kV Dunat, a dio voda kroz naselje Kornić se podzemno kablira kao 20 kV vod i postojeći 35 kV ZV TS 110/35 kV koji povezuje Krk-Cres. (2) Lokacije budućih trafostanica 20/0,4 kV i 20 kV vodova odredit će se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana prema razvojnim planovima nadležne elektrodistribucije. (3) Udaljenost trafostanice od granica građevinskih čestica ne smije biti manja od 3,0 m.


221


Članak 135. (1) Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima, a samo u rubnim dijelovima naselja moguće ju je izvoditi i kao nadzemnu. (2) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.

5.4.2. Opskrba plinom

Članak 136. (1) Sustav opskrbe prirodnim plinom na području Grada Krka trenutno ne postoji. Ukoliko se pokaže njegova isplativost, mreža opskrbe plinom projektirat će se i izvoditi u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi i projektnom dokumentacijom.

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 137.

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Krka. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca. Iskorištavanje energije vjetra izgradnjom vjetroelektrana nije dopušteno na otoku Krku. (2) Potrebno je u što je moguće većoj mjeri predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojednih građevina.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH CJELINA

Članak 138.

(1) Područje osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza - prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“, u mjerilu 1:25.000. (2) Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode propisuje uvjete i mjere zaštite prirode: - u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost, - u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog pejsaža i okruženja, - prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, obalno područje (prirodne plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja, - za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti, - prije bilo kakovih zahvata u zaštićenim prirodnim vrijednostima i prirodnim vrijednostima predviđenim za zaštitu potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju staništa i posebno izdvojiti i zaštititi vrste i područja,


222


- potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora, - potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode. (3) Osobito vrijedan prirodni krajobraz predstavlja obalno područje zapadne obale Grada Krka. Prirodni krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se: - sačuva slika prostora uvjetovana prirodnim obilježjima, - očuvaju estetske vrijednosti krajobraza, - gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati

odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore. (4) Na području grada Krka nekoliko je tipova ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, primorske, termofilne šume i šikere medunca te mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike. Mjere očuvanja za submediteranske i epimediteranske suhe travnjake su: - poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva - očuvati biološke vrste vezane za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste ni genetski modificirane organizme

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 139. (1) Zaštićeni dijelovi prirode kao i oni predloženi za zaštitu (prema Zakonu o zaštiti prirode NN 70/05) prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - uvjeti korištenja”, u mjerilu 1:25.000. (2) Na području Grada Krka zaštićeno je: 1. u kategoriji „posebnog rezervata“: šuma crnike na Glavotoku, 2. u kategoriji „park-šuma“: otočić Košljun u Puntarskoj dragi. (3) Za zaštitu se predlažu: u kategoriji „posebnog rezervata“: 3. otok Plavnik, Mali Plavnik i Kormat 4. jezero Ponikve, u kategoriji „značajnog krajobraza“: 5. vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska, 6. šumsko područje u uvali Čavlena, u kategoriji „spomenika prirode“: 7. uvala Mala Jana, 8. uvala Torkul, 9. uvala Sv. Juraj i sve veće lokve, (4) Ovim Planom predlaže se zaštita vrijednog kultiviranog krajobraza sa prijedlogom mjera zaštite, odnosno ograničenjima u korištenju: 10. maslinici na području poluotoka Prnibe i zaljeva Puntarska drage (krajobraz nepravilnog suhozida). Prijedlog smjernica zaštite: Posebno se štite krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, livada, oranica, karakteristične i vrijedne vizure. Zabranjuje se izgradnja objekata, te se mogu obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.


223


Posebni rezervati

Članak 140. (1) Posebni rezervat je područje posebnog znanstvenog značenja i namjene s izraženim neizmijenjenim svojstvima prirode. (2) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje kojima bi se mogla narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom. Zbog toga su zaštitne mjere dosta restriktivne u pogledu mogućnosti korištenja prostora. Moguća je ograničena turistička valorizacija pod strogo propisanim uvjetima, već prema namjeni rezervata, uz mogućnost postavljanja poučnih staza i drugih turističkih sadržaja za posjetioce. (3) Potrebno je obaviti dodatna istraživanja radi utvrđivanja granica zaštićenog područja i zaštitnog režima.

Park-šume

Članak 141. (1) Park-šuma je prirodna ili sađena šuma veće pejzažne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopuštene samo one radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje, pa tome trebaju biti podređene zaštitne mjere. (2) Potrebno je propisati zaštitne mjere.

Značajni krajobraz

Članak 142. (1) Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namjenjen odnoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05). U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. (2) Budući da se u ovoj kategoriji zaštite već odvijaju određene gospodarske djelatnosti (lučice), zaštitni režim treba biti znatno liberalniji. Zbog toga u zaštitnim mjerama, osim prirodnih vrijednosti, u mnogim slučajevima treba posebnu pažnju pridati graditeljskom naslijeđu i tradicijskim oblicima gospodarstva, a posebno zaštiti pejzaža koji često može imati i ruralna obliježja koja je u današnje vrijeme sve teže očuvati. (3) U značajnom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza. (4) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure. (5) Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti.

Spomenik prirode

Članak 143. (1) Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Može biti geološki, geomorfološki, hidrološki, ili prostorno mali botanički ili zoološki lokalitet.


224


(2) Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. (3) Nije dozvoljeno zatrpavanje lokvi, odlaganje otpada u lokve, ili u neposrednoj blizini.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

Članak 144. (1) Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine je na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - uvjeti korištenja”, u mjerilu 1:25.000. (2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Prostornim planom. (3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi ovog Prostornog plana nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Arheološke zone i lokaliteti

Članak 145. (1) Hidroarheološke i arheološke zone i lokaliteti na području Grada Krka su: 1. zona priobalnih voda od uvale Čavlena do uvale Sepen 2. zona priobalnih i prilaznih voda od uvale Mala Jana do uvale Mali Bok 3. zona priobalnih i prilaznih voda Krčkog zaljeva do Crkvine punte 4. grad Krk (čitav grad unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.) 5. polje Kimp: ruševine «kaštela» (kasnosrednjovjekovnog ladanjskog kompleksa); ruševine srednjovjekovne kapele sv.Jelene; ruševine srednjovjekovne crkvice sv.Anastazije 6. Lizer: kompleks napuštenog seoskog naselja 7. Puntarska draga: 7.1. Trojna (grobne gomile iz liburnskog doba); 7.2. Prvo more (prostrani kasnoantički-ranobizantski arheološki lokalitet); 7.3. Sv. Dunat (crkvica osebujnog arhitektonskog stila izgrađena tijekom 12.st. u blizini starijeg ruralnog naselja) 8. Prniba: 8.1. Sv.Vid (ruševine srednjovjekovne crkvice); 8.2. Sv.Toma (arheološki lokalitet iz antičko-ranokršćanskog i srednjovjekovnog doba); 8.3. Sv.Danijel. 9. Uvala Torkul (arheološki lokalitet iz antičkog doba) 10. Uvala sv.Fuska (ostaci rimskog gospodarsko-stambenog kompleksa s pripadajućom nekropolom i ranokršćanskim oratorijem) 11. Polača (ruševina kasnosrednjovjekovne kuće u blizini napuštenog naselja kod Linardića) 12. kod sela Bajčić (prapovijesna gradina) 13. «Kostrij» kod Kornića (prapovijesna gradina) 14. «Zagrajine» u drmunu Svilov na rubu Ponikve (prapovijesna gradina- najveće prapovijesno naselje na otoku); u blizini ceste postoji nekoliko većih prapovijesnih grobnih gomila 15. Sv.Juraj (ruševina srednjovjekovne crkvice u istoimenoj uvali) 16. Sv.Nikola (ruševina srednjovjekovne crkvice na uzvisini iznad uvale Valbiska) 17. Sv.Krševan (crkva u obliku trolista iz XII. stoljeća, podignuta nad neistraženim antičkim ili ranokršćanskim kompleksom, nedaleko od uvale Čavlena) 18. Ponikve: 18.1. Sv.Jakov (ruševine srednjovjekovne crkvice s malim naseljem); 18.2. Sv.Silvestar (srednjovjekovna arheološka zona) 19. Sv.Nikola u Brautovcima (Kornić) (kasnosrednjovjekovna kapela pretvorena u kuću) 20. Sv.Marina (ruševine srednjovjekovne kapele) 21. Sv.Petar (porušena srednjovjekovna crkva, tragovi temelja u iskrčenoj ledini uz cestu Krk-Vrh)


225


22. Sv.Sergije nad Brusićima (tragovi ranosrednjovjekovne kapele s grobljem) (2) Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje itd.). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.

Povijesne graditeljske cjeline

Članak 146. (1) Registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline na području Grada Krka su: 1. Krk: urbana cjelina, registrirano, 2. Brzac: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano, 3. Lakmartin: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano, 4. Linardići: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano, 5. Milohnići: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano, (2) Prvi stupanj zaštite određen je za registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu najveće vrijednosti Krk (urbana cjelina). Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Za Krk potrebno je izraditi detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao osnovnu podogu za sve građevne aktivnosti unutar granica zaštite. (3) Drugi stupanj zaštite određen je za registrirane graditeljske cjeline Brzac, Lakmartin, Linardići i Milohnići (ruralne cjeline). Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Predlaže se istraživanje i dokumentacija naselja, te njegovo zoniranje. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Povijesni sklop i građevine

Članak 147. (1) Na području Grada Krka registrirane i evidentirane su slijedeće sakralne i civilne građevine: 1. Krk: Katedrala (sakralna građevina), 2. Krk: Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja (sakralna građevina), 3. Krk: Crkva Sv. Kvirin (sakralna građevina), 4. Krk: Biskupija (civilna građevina), 5. Krk: Šesterokutna kula na obali (civilna građevina), 6. Krk: Gradski bedemi (civilna građevina), 7. Krk: Frankopanski kaštel (civilna građevina), 8. Krk: Crkva Sv. Lucija (sakralna građevina), 9. Krk: Crkva Sv. Lovro (van grada) (sakralna građevina), 10. Crkva Sv. Mikula (sakralna građevina), 11. Košljun: Samostan Sv. Marija (sakralna građevina), 12. Lakmartin: Crkva Sv. Martin (kapela Navještenja Marijina, sv. Antuna Padovanskog) (sakralna građevina), 13. Linardići: Crkva Sv. Fuska (sakralna građevina), 14. Glavotok: Samostan (sakralna građevina), 15. Milohnići: Crkva Sv. Krševan (sakralna građevina), 16. Pinezići: Crkva Sv. Fuska pri moru (sakralna građevina),


226


17. Poljica: Crkva Sv. Marija (sakralna građevina), 18. Skrpčići: Crkva Sv. Franjo (sakralna građevina), 19. Sv. Dunat (kod Kornića) (sakralna građevina). (2) Obzirom na svoj značaj, registrirane građevine iz stavka (1) ovog članka podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje, te dodatna istraživanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode temeljem Konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci.

Članak 148. (1) Na području Grada Krka etnološka baština zastupljena je kroz slijedeće etnozone i etnospomenike: 1. Kornić, 2. Poljica. (2) Zaštita etno zona i etnospomenika visoke ambijentalne vrijednosti podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara. (3) Posebnu pozornost treba posvetiti evidenciji i zaštiti guvna.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 149. (1) Na području Grada Krka nije planirano reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa se prikupljeni komunalni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Prostornog plana u Općinu Vrbnik na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada "Treskavac". (2) Grad Krk dužan je putem svog gradskog komunalnog trgovačkog društva uspostaviti sustav za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu, prvenstveno vezano za uspostavu odvojenog prikupljanja otpada. (3) Sva postojeća otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta potrebno je sanirati sukladno Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije (SN br. 34/04).

Članak 150. (1) Grad Krk dužan je donijeti gradski plan gospodarenja otpadom,

Članak 151.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi: - izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, - sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom, - iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, - odlaganjem otpada na odlagališta, - saniranjem otpadom onečišćenih površina. (2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04,153/05 i 111/06) i drugih propisa: - Pravilnika o vrstama otpada (NN 27/96 i 50/05) - Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01) - Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05 i 115/05) - Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98)

Članak 152.


227


(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. (2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 153. (1) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada). (2) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 154.

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala. (2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu. (3) Grad Krk mora organizirati odvoz glomaznog otpada kako se ne bi stvarala neuređena odlagališta. (4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave. (5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet. (6) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 155. (1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Grada Krka obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša. (2) Ovim se Prostornim planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04 i 85/06) i Prostornim planom Primorsko-goranske županije (SN PGŽ br. 14/00 i 10/05).

Članak 156. (1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. (2) Ovim se Prostornim planom određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo


228


Članak 157.

(1) Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama: - pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve

zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća, - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe, - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od

požara, - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene moći će se i dalje obavljati

gospodarsko iskorištavanje šume, ali uz određene uvjete zaštite prirode, - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog

ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 158. (1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta (P2) od I. do IV. bonitetne klase u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena. (2) U ostalim obradivim tlima (P3) odnosno zemljištima V. i VI. bonitetne klase treba zaštititi najvrednija i najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine. Zaštitu zemljišta potrebno je provoditi na način da se obrađuje u okviru manjih gospodarstava i okućnica. Ova zemljišta osobito su važna za razvitak ovčarstva i oživljavanje poljoprivredne proizvodnje. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčavanja bez mogućnosti da se te površine pošumljavaju. (3) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku svrhu određuju se slijedeće mjere: - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, - prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama – povrćarstvo, voćarstvo,

pčelarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo i sl. (4) Prilikom korištenja poljoprivrednih površina zabranjuje se uništavanje suhozida-gromača i gomila (kamenih kumulusa).

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 159. (1) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5.000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje. (2) Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je: - štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća, - na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.). - uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika), - za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije prometnice,


229


- osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putevima zaštite od požara.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 160.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak. (2) Budući da na području Grada Krka nisu zabilježena prekoračenja preporučenih vrijednosti kvalitete zraka za daljnju zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: - ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike

(BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04),

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

- zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96, 2/97 i 133/05),

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04),

- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: - prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i

lokalne samouprave, - osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito

dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša, - uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan

građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 161.

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se: - mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja

sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, - prioritetnim saniranjem neuređenih odlagališta. (2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda


230


su: - zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene

deterdžentima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01 i 14/01)

(3) Radi osiguranja i zaštite od zagađivanja vode za piće na otoku Krku donijeta je Odluka o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (Službene novine 15/91 i 17/96). Na području Grada Krka granice zona sanitarne zaštite dijele se na: I. zona – područje izvorišta i akumulacija, II. zona – uže vodozaštitno područje, III. zona – šire vodozaštitno područje. Granice zona sanitarnih zaštita prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«. Unutar zona postupa se u skladu s navedenom Odlukom (SN 15/91 i 17/96).

8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

Članak 162. (1) Obalno more na području Grada Krka kategorizirano je kao more II. kategorije. (2) Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju: a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom području: - cijelo područje Grada Krka i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku (Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju NN 100/04). Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja zakona donesena je Uredba, čiji su uvjeti i mjere za uređenje unesene odnosno korištene prilikom izrade ovog Prostornog Plana; - osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su određena u ovom Planu, određuje se da se samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na obali mora; - na području Grada Krka u pojasu širine 1000 m od obalne linije, izvan građevinskih područja određenih ovim Planom moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture, komunalnih građevina, uređenje pješačkih staza i prostora za odmor, te uređenje prirodnih i uređenih morskih plaža sukladno Uredbi i ovom Planu. b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda, čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom. - zabrana nove izgradnje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja (ukoliko nije u suprotnosti s drugim člancima ovih Odredbi) do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje.


231


(3) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su: − izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja

(pjeskolov, uljni separator itd.) − izrada katastra zagađivača mora, − unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža, − nastavak ispitivanja stanja bakteriološke zagađenosti mora na priobalnim područjima radi

preventive i eventualne zaštite. (4) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. (5) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 163. (1) Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje: jedinica lokalne samouprave, tijela državne uprave, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti te građani. (2) Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprečavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03). (3) Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću. (4) U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03 i 100/04) Grad Krk dužan je provoditi te osigurati provođenje zaštite od buke te u tom smislu izraditi kartu buke i akcijski plan. (5) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju: - odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport, - promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata), - izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori, - primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke, - akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke, - povremeno ograničenje emisije zvuka.

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 164. (1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Grada Krka nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.


232


(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Krka, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. (3) Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje. (4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. (5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. (6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Krka je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 165. (1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. (2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

8.5.3 Zaštita od rušenja

Članak 166.

(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. (2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica. (3) Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. (4) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. (5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

8.5.4. Zaštita od požara


233


Članak 167. (1) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. (2) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. (3) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. (4) Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Krka, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme: - TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim

prostorima i manjim radionicama, - TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito poslovne

građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.

(5) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. (6) Sve pristupne ceste (dulje od 30,0 m) u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. (7) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. (8) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Studije utjecaja na okoliš

Članak 168. (1) Procjena utjecaja na okoliš obvezna je za sve građevine prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04 i 85/06) i Prostornom planu Primorsko-goranske županije (SN 14/00 i 10/05, 12/05 i 50/06).

9.1.2. Urbanistički i detaljni planovi uređenja

Članak 169. (1) Urbanistički i detaljni planovi uređenja donijeti će se za: - građevinska područja naselja, odnosno dijelove naselja: UPU 2 – KORNIĆ (NA2) UPU 3 – MURAJ (NA3)


234


UPU 4 – LAKMARTIN (NA4) UPU 5 – VRH (NA5.1) UPU 6 – SALATIĆ (NA5.2) UPU 7 – KOSIĆ (NA5.3) UPU 8 – NENADIĆI-BAJČIĆI (NA7.1 i NA6) UPU 9 – KAPOVCI (NA7.2) UPU 10 – BRUSIĆI (NA8.1) UPU 11 – BROZIĆI (NA8.2) UPU 12 – POLJICA (NA 9.1) UPU 13 – POLJICA (NA9.2) UPU 14 – ŽGALJIĆI (NA10.1) UPU 15 – ŽGALJIĆI (NA10.2) UPU 16 – BRZAC (NA11) UPU 17 – MILOHNIĆI (NA12) UPU 18 – LINARDIĆI (NA13) UPU 19 – SKRBČIĆI (NA14) UPU 20 – PINEZIĆI (NA15.1)

- površine izvan naselja za izdvojene namjene: UPU 21 – JEŽEVAC (T23) UPU 22 – POLITIN (T21, R312) UPU 23 – TORKUL (T22) UPU 24 – GLAVOTOK (T1) UPU 25 – GLAVOTOK (T3) UPU 26 – DUNAT (R12, IS4, R314) UPU 27 – VALBISKA (IS1) UPU 28 – SV. FUSKA (IS2) UPU 29 – VELA JANA (IS3) UPU 30 – GLAVOTOK (IS5) UPU 31 – VELA RAVNICA (K) UPU 32 - BUTEŽINE (R13) DPU – GROBLJE KRK (G1)

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite” u mjerilu 1:25.000 i br. 4. “Građevinska područja” u mjerilu 1:5.000.

Članak 170. (1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU 2 – UPU 20) iz članka 169. mogući su slijedeći zahvati u prostoru: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - gradnja unutar izgrađenog dijela građevinskih područja (NA2 - NA15.1) u skladu s odredbama za provođenje ovog plana, - za postojeće građevine koje imaju pravovaljanu građevnu dozvolu prema starim planovima koji su stavljeni van snage (čije odredbe su u suprotnosti sa odredbama ovoga Prostornog plana) dozvoljena je rekonstrukcija unutar postojećih vertikalnih i horizontalnih gabarita. (2) Do donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU 21 - UPU 32) iz članka 169. mogući su slijedeći zahvati u prostoru: - rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina (izgrađenih prema pravovaljanoj građevnoj dozvoli ili građevina izgrađena prija 15.02.1968. godine.) u opsegu


235


neophodnom za poboljšanje uvjeta života. (3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima, - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija, - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) do 10% građevinske (bruto) površine građevine, - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim planom, - obnova, sanacija i dogradnja zbog povećanja kategorije građevine ugostiteljsko-turističke namjene do 10% građevinske (bruto) površine građevine ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim planom i da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnh jedinica. (4) Do donošenja detaljnog plana uređenja groblja (DPU) iz članka 169. nije moguća nikakva gradnja. (5) Kamp Politin može se zadržati unutar T21. Do donošenja urbanističkog plana uređenja UPU 22 postojeći kamp može se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 171. (1) Na području Grada Krka može se graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja (članak 10. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa NN 128/04). (2) Zemljište uz koridore planiranih prometnica uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima i to ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim horikulturno-krajobraznim tehnikama. (3) Ovim je Prostornim planom predloženo i uređenje pojedinih dijelova obale (plaža) kao uređene morske plaže i to na slijedećim lokacijama: - kamp Glavotok - R31, - Glavotok - R32, - turistička zona Glavotok - R33, - Vela Jana - R34, - Torkul - R35, - Sv. Fuska - R36, - Crnika - R37, - Jedriličarski klub - R38, - Ježevac - R39, - Gradska plaža - R310, - Dražica - R311, - Valdagara i kamp Politin - R312, - Malo More - R313, - Sv. Dunat - R314.


236


(4) Ovim Prostornim planom predložena su dva lokaliteta (Butežine-Podlizer i Glavotok) za smještaj rekreacijskih sadržaja i objekata izvan građevinskog područja. Lokaliteti su prikazani na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina simbolom R1 i na kartografskom prikazu 3B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

Članak 172. (1) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim Planom. (2) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. (3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 173. (1) Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su: - odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta

planiranoj namjeni, - predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su

dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

(2) Provedba i razrada postavki i mjera ovog Prostornog plana provoditi će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka. (3) Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Primorsko-goranske županije.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 174.

Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Prostornim planom, moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, ali da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnih jedinica: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova






237


III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 175. (1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.

Članak 176. (1) Sljedeći detaljni planovi, izrađeni prije donošenja ovog Prostornog plana, dobili su suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o usklađenosti s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04): - Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku („Službene novine

PGŽ“ 23/05) - Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku(„Službene novine PGŽ“ 32/06) - Detaljni plan uređenja „Galija“ u gradu Krku („Službene novine PGŽ“ 50/06)

Članak 177. (1) UPU naselja Krk (Službene novine PGŽ 17/00, 18/00, 27/03, 17/04) potrebno je uskladiti sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) i sa ovim Prostornim planom (UPU1 - NA1 sa površinom izdvojene namjene – sportsko-rekreacijska namjena R11 te R38, R39, R310, R311). Do usklađenja može se primjenjivati UPU grada Krka, u granicama građevinskog područja NA 1 prema ovom Prostornom planu, uz primjenu Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04).

Članak 178.

(1) Detaljne planove uređenja koje je potrebno, temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), uskladiti s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), uskladiti će se s odredbama ovog Prostornog plana (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog plana - oblik i veličina parcela), te na iste ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva: - Detaljni plan uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku(„Službene novine PGŽ“ 8/01,

3/02), - Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku(„Službene novine PGŽ“ 31/01), - Detaljni plan uređenja areala Toljanić - Karabaić – Grdinić u Zoni 34 na području

Gerbecaj u Gradu Krku(„Službene novine PGŽ“ 33/01), - Detaljni plan uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu

Krku(„Službene novine PGŽ“ 33/01, 6/03), - Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Gerbecaj u Gradu

Krku(„Službene novine PGŽ“ 27/03).

Članak 179. (1) Sukladno članku 15.a Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) detaljni plan uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni zahvat u prostoru pa je sljedeće planove potrebno staviti izvan snage: - Detaljni plan uređenja areala Svečenićkog doma k.č.3228 u Zoni 23 u Gradu Krku

(„Službene novine PGŽ“ 31/01),


238


- Detaljni plan uređenja areala Jurina k.č.2588 u Zoni 3 i 9 na području Portapižana u Gradu Krku („Službene novine PGŽ“ 31/01),

- Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/3 k.o.Krk-grad („Službene novine PGŽ“ 12/03),

- Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č.2116/1 k.o.Krk-grad („Službene novine PGŽ“ 12/03),

- Detaljni plan uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku („Službene novine PGŽ“ 27/03).

Članak 180.

(1) Detaljne planove koji su izrađivani temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru („Službene novine PGŽ“ br. 6/03, 27/03, 19/04), za koje je provedena javna rasprava, utvrđeni konačni prijedlozi, a koji nisu dobili suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, potrebno je uskladiti s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), sa odredbama ovog Prostornog plana (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog plana - oblik i veličina parcela), ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) te ih donijeti na Gradskom vijeću Grada Krka: - Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku, - Detaljni plan uređenja na predjelu Mali Kankul u gradu Krku, - Detaljni plan uređenja dijela poslovne zone 29 na predjelu Sv.Petar u gradu Krku, - Detaljni plan uređenja područja „Lunte“ u zonama 2,18, i 19 u gradu Krku.

Članak 181.

(1) Detaljne planove koji su izrađivani temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za koje je provedena javna rasprava i usvojeno izvješće o provedenoj javnoj raspravi, a nisu utvrđeni konačni prijedlozi planova, potrebno je uskladiti s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), sa odredbama ovog Prostornog plana (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog plana - oblik i veličina parcela), utvrditi konačni prijedlog detaljnog plana, ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i donijeti plan na Gradskom vijeću Grada Krka: - Detaljni plan uređenja dijela područja „Kartec“ u zoni 20 u gradu Krku, - Detaljni plan uređenja „Kružnog toka“ i Ulice Slavka Nikolića u gradu Krku, - Detaljni plan uređenja Doma za starije i nemoćne osobe „Mali Kartec“ u gradu Krku.

Članak 182. (1) U postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja može imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje Gradskog poglavarstva Grada Krka.

Članak 183. (1) Prostorni plan uređenja Grada Krka izrađen u pet (5) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Članak 184. (1) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka i Ureda državne uprave u primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Krk.


239

DOKUMENTACIJA


241

prostorni plan uređenja Grada Krka (konačni prijedlog plana)

DOKUMENTACIJA: 1) Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje

Primorsko-goranske županije, srpanj 2000. 2) Prostorni plan (bivše) općine Krk 3) Prostorni plan uređenja Grada Krka (u izradi) – građevinska područja 4) Urbanistički plan uređenja naselja Krk, srpanj 2000. 5) Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru 6) Popis stanovništva, domaćinstva, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31.ožujak 1991. godine, Državni

zavod za statistiku, Zagreb, 1992. godine 7) Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31.ožujak 2001. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb,

2001. godine 8) Statistički godišnjak RH, Republički zavod za statistiku, Zagreb 9) Stanje i namjena mora, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske

županije, ožujak 1997. 10) Morske plaže na području Primorsko-goranske županije, 1999. 11) Otok Krk, Programska studija gospodarskog i prostornog razvitka, Urbanistički institut Hrvatske, 1993. 12) Osnove dugoročnog razvoja Grada Krka, dr.sc. Miro Šverko, prosinac 2004. 13) Prilog poznavanju i zaštiti krajobraza na otoku krku, diplomski rad, Iva Rechner, Agronomski fakukultet

Sveučilišta u Zagrebu, 2002.


242

Documents

GRAD KRK - PGZ