1GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

2 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

ŠTO SAM DOŽIVIO, NE BIH POŽELIO NIKOM DRUGOM

„Platio sam 4500 kuna, a automobil u istom stanju“„Platio sam 4500 kuna, a automobil u istom stanju“„Platio sam 4500 kuna, a automobil u istom stanju“„Platio sam 4500 kuna, a automobil u istom stanju“„Platio sam 4500 kuna, a automobil u istom stanju“Želim javno iznijeti problem i neugodnostikoje sam doživio u servisu ‘Auto Dubrovnik’.Ja sam Almir Mujanović, oženjen, otac jed-nog djeteta i drugo na putu. Stanje je slje-deće: 28.6.2018. automobil marke OpelVectra c 1.9 cdti, stao je sa radom na parkin-gu Tomi u Gružu, te prije odvoza auta u nji-hov servis, nazvao sam i pitao da li imajumjesta i vremena za popravak za moje vozi-lo. Nakon njihove suglasnosti, vozilo jedoveženo šlep službom, i počeli su sa ra-dom.Iz svog iskustva znam da nije otišao aku-mulator te da je otišao alanser, prvo dijelovečekate 4-5 dana koji su preskupi, a u Tok-ića ih možete naći i jeftinije. Više od mjesec

dana je auto kod njih, a troškovi rastu, zabilo koji informaciju za auto nisu mogli dati,te je svaki put rečeno da misle da znaju štoje autu.Nakon 10-ak dana i dalje nemaju pojma, teje mehaničara i njegova kolegica koja se jav-lja na telefon od servisa, uvjerili da je riječ ojednom ventilu ali da je kod njih skup, pa daodem u Tokića kupiti da će automobil upali-ti. Ja odem i kupim ventil koji se ne moževratiti a cijena mu je prava sitnica 1300,00kn,međutim automobil nije upalio, te su rekli daće provjeriti još neke stvari.Opet nakon 10-ak dana već kada sam ja prikraju živaca otišao osobno kod servisarečeno mi je da nemaju vremena jer ima

stranaca, pa im je radnik na godiš-njem, ako mi se ne sviđa da odve-dem automobil, na kraju sam otišaopo svoje vozilo u istom stanjukakvom sam ga doveo, znači autoje i dalje u kvaru, ali oni nemajupojma jer im je citiram ‘ponestaloideja’, ispostave račun više od 3000kn, ako ne platim račun da ne mogupodići svoje vozilo. A reklamacije neuvažavaju.Nadam se da ćete objaviti ovu pričuu nadi da se dotična gospodaspuste na zemlju i prestanu otimatinovce na pokvaren način, što značida sam ja platio 3200kn + 1300knza isto stanje u kakvom sam gadoveo i odveo.

Almir Mujanović

PISMO KATICE ŠARAC

Dosta nam je Vučićeva pljuvanjaDosta nam je Vučićeva pljuvanjaDosta nam je Vučićeva pljuvanjaDosta nam je Vučićeva pljuvanjaDosta nam je Vučićeva pljuvanjaPod hitno treba promijeniti Ustav RepublikeHrvatske i iz Ustava izbaciti da je Hrvatska nastalana ZAVNOH-u, to je Laž, a svaka laž rečena višeputa postaje istinaDosta nam je tog ljigavog i retardiranog četnika AleksandraVučića. Što se tiče naših političara koji mu sve popuštaju zatosad ovaj ljigavi četnik pljuje po našem narodu, Hrvatskoj državii najvećoj svetosti a to je Domovinski rat. Pod hitno treba promjen-iti Ustav Republike Hrvatske i iz Ustava izbaciti da je Hrvatskanastala na Zavnohu, to je Laž, a svaka laž rečena više putapostaje istina. Hrvatska je nastala u Domovinskom ratu, i mnogisu za nju prolili krv i dali svoju mladost , to su bili momci od 18.gdo 25.g. Nažalost mnoga imena poginulih mladih ljudi pučan-stvo u R. Hrvatskoj ne zna, a jedan je od njim poginio u listo-padu 1991.g. u akciji Kupari gdje su se obračunali sa JNA a toje mali Davor Sefić, čiji roditelji su imali biznis u Zagrebu, a on jesve ostavio i došao se boriti na Jug Hrvatske. Jedino bih pohva-lila jednog našeg političara koji nije moje političke orjentacije, ato je Zoran Milanović koji je Vučića nazvao šakom jada, i konačnotreba donijeti cenzure za izjave tog izopačenog četnika te trebaodraditi slijedeće radnje.1. Podići tužbu protiv Vučića kad je 1995 g. usred Hrvatskevikao da je velika Srbija.2. Miloradu Pupovcu oduzeti Saborski imunitet, oduzeti mu ve-liki stan u centru Zagreba i kuće po moru i stan u Berlinu, kojeg

ne može kupiti ni najbogatiji Njemac, te gospodinu dati stan od 30 kvadra-ta, ako mu je toliko mrska Hrvatska ne mora u njoj živiti.3. Još bih napomenula da je Pupovac pokrao Ličke Srbe prija 15 godina,oni su ga tužili i tražili povrat novaca koji su dobili od Republike Hrvatske, adrug Bajić je sve spakirao u fijoku, te ga Lički Srbi zovu „Srbski Senader.“4. Zabraniti proslavu 27.07. lažni ustanak u Srbu, jer su tu četnici pobijalihrvatske seljake i svećenika pekli na ražnju, konačno ta parodija se trebaukinuti, jer to je najveće poniženje hrvatskog naroda.5. Ne interesira nas što misli Vučić o nama Hrvatima, o našim Dragimnogometašima i našim pjevači.6. Još bi Vučiću napomenila da Srbi iz istočne Hercegovine ne rade uBeogradu već u Dubrovniku, a Dubrovnik je u Republici Hrvatskoj, kao idubrovački pjesnici i pisci.7. JNA, Srbija sa Šešeljevim banditima i Niškim specijalcima su napalaHrvatsku.8. U Hrvatskoj nema nestali nego ubijenih, i dobro se zna tko ih je ubio, avjerojatno gdje ih je i zakopao.9. Treba na Srbiju izvršiti pritisak sve što su otuđili od 1991. god. pa nadaljeda vrate u roku 6 mjeseci ako neće onda im zatvoriti granicu, napravitiizolaciju, pa da vidim što će lajati.10. Svaki mobing i zlostavljanje Hrvata kako u Srbiji , tako i u Vojvodiniosuditi i tražiti oštetu, tražiti ista prava kao što ih imaju Srbi u Hrvatskoj.11. Vojvodinu odvojiti od Srbije, jer Vojvodina kroz povjest nikad nije bilaSrbija.12. Vučiću treba reći da pročita povjest Hrvata, jer Hrvati nikad nisu išli naosvajanje tuđih teritorija, niti su ratovali u Beogradu i Šumadiji.S poštovanjem,

Katica Šarac, dr.med.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Pronađena droga kod 70 osobaPronađena droga kod 70 osobaPronađena droga kod 70 osobaPronađena droga kod 70 osobaPronađena droga kod 70 osobaU proteklih tjedan dana na području Policijske uprave dubrovačko-neret-vanske zatečeno je 70 osoba u posjedu manjih količina marihuane, amfe-tamina, ectasya, hašiša, kokaina i tableta koje se nalaze na popisu droga.Radi se o 33 hrvatskih i 37 stranih državljana kod kojih je droga pronađenaprilikom ulazne, odnosno izlazne granične kontrole i na području Dubrovni-ka, Ploča, Korčule i Metkovića. Droga je uz potvrdu oduzeta, a svi hrvatskii strani državljani su prekršajno sankcionirani po Zakonu o suzbijanju dro-ga. Izdvajamo slučaj zapljene 190,55 grama hašiša koji je pronađen 5.kolovoza, u popodnevnim satima, na MCGP Klek, prilikom obavljanjaizlazne granične kontrole vozila talijanskih nacionalnih oznaka kojim jeupravljao 27-godišnji državljanin Republike Hrvatske, dok se kao putnik uvozilu nalazio 28-godišnji državljanin Italije. Pregledom vozila i osoba kojesu pristupile graničnoj kontroli, u pretincu ispod volana i u putnoj torbipronađeno je 19 komada pvc smotuljaka sa ukupno 190,55 grama haši-ša. Droga je oduzeta, dok je protiv navedenih osoba nadležnom državnomodvjetništvu podnesena kaznena prijava za kazneno djelo neovlaštenaproizvodnja i promet drogama. Glasnogovornica Davorka Bečić

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Teška krađa u ŽupiTeška krađa u ŽupiTeška krađa u ŽupiTeška krađa u ŽupiTeška krađa u ŽupiNakon što je Policijskoj postaji Gruda prošli tjedan 53-go-dišnjak prijavio krađu novca iz svog vozila, provedeno jekriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da su navede-no kazneno djelo počinila četvorica ukrajinskih državljanakoji su kazneno prijavljeni za tešku krađu. Naime, 53-godiš-njak je parkirao svoje osobno vozilo u javnoj garaži na po-dručju Župe dubrovačke, nakon čega je vozilo zaključao ipošao u kupovinu. Pri povratku je zatekao otključano vozi-lo i ustanovio da je iz vozila otuđen novac i ručni sat, čime jeoštećen za ukupni iznos od 35 tisuća kuna. Kriminalističkimistraživanjem je utvrđeno da su navedenu tešku krađu poči-nili četvorica ukrajinskih državljana u dobi od 26 do 32 go-dine na način da su pomoću specijaliziranog uređaja pres-reli signal zaključavanja vozila. Nakon što su otuđili novac,počinitelji su napustili područje Republike Hrvatske prekoMCGP Karasovići te je za njima raspisana potraga.

PS za odnose s javnošću Andrijana Biskup

3GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

NA STALNOJ BRIZI, NESEBIČNOJ POMOĆI I PODRŠCINAŠEM DENISU

Od srca hvala!Od srca hvala!Od srca hvala!Od srca hvala!Od srca hvala!Ovim putem se zahvaljujemo Policijskoj udruzi braniteljaPU Dubrovnik 91 i njihovim članovima kao i rukovodstvuna stalnoj brizi, nesebičnoj pomoći i podršci našem Denisu.Također, na njihovu inicijativu, zahvaljujemo Javnoj ustanoviRezervat Lokrum kao i poduzeću Luka d.d. Dubrovnik štosu se uključili svojim doprinosom pomoći, kao i brojnimprijateljima. Od srca hvala!

Obitelj Suljević

U SRCU TURISTIČKE SEZONE

Javni zahod radi do 21 satJavni zahod radi do 21 satJavni zahod radi do 21 satJavni zahod radi do 21 satJavni zahod radi do 21 satLjetujem u Cavtatu i zadovoljan sam sa svime osim sa jednom sitnicom,koja je po meni ne sitnica već krupnica. Naime, javni zahod, i to u srcuturističke sezone, radi do 21 sat!? Što reći nego ponoviti onaj usklik leg-endarnog Mladena Delića:- Ma ljudi moji je li to moguće?Ako se u Cavtatu misli razvijati turizam i živjeti od njega onda treba učinitisve da javni zahod radi 24 sata. Hvala na možebitnom uvrštenju.

I.P. (Podaci poznati Uredništvu)

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - OPĆINSKA ORGANIZACIJA KONAVLE

90. obljetnica smrti Stjepana Radića90. obljetnica smrti Stjepana Radića90. obljetnica smrti Stjepana Radića90. obljetnica smrti Stjepana Radića90. obljetnica smrti Stjepana RadićaKonavoski HSS pokreće inicijativu da se u Cavtatu, gdje većpostoje biste Frana Supila i Franja Tuđmana, postavi bista itrećem hrvatskom velikanu - Stjepanu Radiću

Povodom 90. obljetnice smrti Stjep-ana Radića održana je sjednicaPredsjedništva HSS-a Konavle, nakojoj je istaknuta presudna ulogaStjepana Radića u povijesti hr-vatskog naroda. Radić je začetnikizvorne hrvatske političke misli kojaje utemeljena na ideji naprednog ipravednog društva te slobodnogpojedinca, u samostalnoj hrvatskojdržavi. Na ulogu osnivača HSS-aosvrnuo se i predsjednik Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti(HAZU), akademik Zvonko Kusić,koji je istaknuo da je Radić, kaonarodni vođa i prosvjetitelj, hrvatskudržavotvornu ideju prenio u sveslojeve hrvatskog naroda i nadogra-dio je pozitivnim vrednotama nakojima Hrvatska treba počivati. “Tesu vrednote sloboda, demokracija,republikanizam, mirotvorstvo,čovječnost, poštenje, socijalnapravda, solidarnost, ljudska prava,prava žena i prava manjina. Radiće-

Stjepan Radić na odmoru u Mlinima dvadesetih godina dvadesetog stoljeća

EKO OMBLIĆI

Vandali haraju MokošicomVandali haraju MokošicomVandali haraju MokošicomVandali haraju MokošicomVandali haraju MokošicomGdje su komunalni re-dari u Mokošici dazaustave ove vandal-izme po Rijeci du-brovačkoj - pitaju nasljutito naši Riječani posl-jednjih dana. Žale namse kako je svako maloneki vandalizam po”Rijeci“. Najnoviji je lom-ljenje stakla na autobus-noj čekaonici ispod na-selja u Novoj Mokošicia prethodni se dogodiou Eko parku kada jeslomljena dugačkadrvena ograda od klupepreko puta kamene fon-tane te ukradeno 15

sadnica ukrasnog grmlja, ljekovitog bilja i cvijeća. Bili smoodmah po dojavama u prošlu nedjelju popodne u našojveć 116 Eko patroli ove godine s Eko Omblićima i zgrozilise kako se neki neodgovorno ponašaju prema lokalnojzajednici. Da komunalni redari Grada i Mokošice šeću iobilaze po Rijeci dubrovačkoj te kažnjavaju ovakve van-dalizme, sigurno bi ih bilo puno manje i konačno bi sevandalima stalo na kraj.

Smeće u BatahoviniSmeće u BatahoviniSmeće u BatahoviniSmeće u BatahoviniSmeće u Batahovini

Kada će se ukloniti gomile baliranog smeća sa zaštićeneBatahovine preko puta ljetnikovca Kaboge, a unutar LukeDubrovnik - pitaju nas naši ogorčeni sugrađani preko našihzelenih kontakata posljednjih dana. Bili smo u našoj 115Eko patroli proteklih dana i uvjerili se u navode naših sug-rađana te dijelimo njihovu ogorčenost. Gdje su inspekcijskeslužbe i Grada i DNŽ da ovo zaustave i usput ispitaju zbogčega se ovo razno smeće deponira unutar zaštićenog obal-nog pojasa i zaštićene Rijeke dubrovačke i preko puta ljet-nikovca Kaboga, a gdje se organiziraju razni koncerti?.Osimtoga ovo smeće je velika opasnost za kupače koji se ublizini kupaju, s obzirom da su ovih dana gotovo tropsketemperature. Pored toga, tu su u blizini dvije marine i sveto vide turisti iz jahta, brodova i jedrilica! Stoga molimo sveodgovorne da hitno reagiraju i ovaj problem čim prije riješe.

Voditeljica Jadranka Šimunović

va Hrvatska je zemlja slobodnih,sretnih i prosvijećenih građana, in-tegrirana u Europu, otvorena premadrugima i okrenuta budućnosti”,istaknuo je predsjednik HAZU-a.Svojim značajem Radić pripada nesamo HSS-u i HSS-ovcima, negočitavom hrvatskom narodu, a nje-gove političke ideje, još od početka20. stoljeća, utkane su i kao temel-jne vrijednosti konavoskog čovjeka.Stoga konavoski HSS pokreće inici-jativu da se u Cavtatu, gdje već pos-toje biste Frana Supila i FranjaTuđmana, postavi bista i trećem hr-vatskom velikanu - Stjepanu Radiću.HSS će prijedlog za postavljanjebiste uputiti nadležnim tijelimaOpćine Konavle, a o lokaciji bistezatražit će mišljenje i Mjesnog odbo-ra Cavtat.Financijska sredstva za postavljan-je biste osigurat ce se donacijamaKonavljana i svih štovatelja Stjepa-na Radića. OO HSS-a Konavle

4 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

U NAJMANJU JE RUKU ČUDNO

Zašto Hoteli Maestral nisu dobra kupnja?Zašto Hoteli Maestral nisu dobra kupnja?Zašto Hoteli Maestral nisu dobra kupnja?Zašto Hoteli Maestral nisu dobra kupnja?Zašto Hoteli Maestral nisu dobra kupnja?Ovo je prilika da se još jednom postavi pitanje je li Dubrovnik injegova položajna renta postao idealno mjesto na kojem ćestrani fondovi multiplicirati svoj kapital, hoće li se to dogoditi i sMaestralima i hoćemo li to i dalje dopuštati ili ćemo samiupravljati našim resursima na održiv način

Centar za restrukturiranje i prodaju(CERP) donio je odluku da se obust-avlja postupak javnog prikupljanjaponuda za prodaju dionica HotelaMaestral koji je pokrenut početkomveljače. Donesena je i odluka opočetnoj cijeni i provedbi postupkajavnog prikupljanja obvezujućih pon-uda za kupnju 355.520 dionica poje-dinačne nominalne vrijednosti 200kuna, odnosno ukupne nominalnevrijednosti u iznosu od 71,1 milijunkuna, što čini 68,94% temeljnog kap-itala.Početna cijena svih dionica koje supredmet prodaje iznosi 126,8 miliju-na kuna, a rok za podnošenje obve-zujućih ponuda je 45 dana od dana

objave javnog poziva za prodaju.Očito i u CERP-u ne mogu vjerovatida Grad, Županija i ostali relevantničimbenici do sada nisu reagirali pasu im odlučili dati treću priliku da raz-motre mogućnost radničkog dion-ičarstva ili kupnje vlasničkog udjelau hotelima Maestral te podnesu ob-vezujuću ponudu. Stvarno je teškopovjerovati i nitko nas ne može uvjeritida bi država koja je potrošila tolikomilijardi kuna na pogrešno osmišl-jene, koruptivne i neuspjele proceserestrukturiranja različitih tvrtki imalasnage odbiti ponudu i ne odobritizajam radnicima, Gradu i Županiji irelevantnim gospodarskim subjekti-ma za kupnju većinskog paketa di-

PRIOPĆENJE VIJEĆNIKA MOSTA U GRADSKOM VIJEĆUGRADA DUBROVNIKA

Kako je Hrvatska Vlada pomoglaKako je Hrvatska Vlada pomoglaKako je Hrvatska Vlada pomoglaKako je Hrvatska Vlada pomoglaKako je Hrvatska Vlada pomoglastanovnicima Lapadske obalestanovnicima Lapadske obalestanovnicima Lapadske obalestanovnicima Lapadske obalestanovnicima Lapadske obaleOvaj primjer samo pokazuje kako je pogodovanjeprivatnom interesu krivi put od kojeg na kraju nitkonema koristi, jer da su se poštivali propisi i da jepostojala normalna i uljuđena komunikacija odpočetka, danas bi marina bila puna nautičara izadovoljila bi sve uvjete za ishođenje uporabne dozvoleNitko od građana Grada Dubrovnika, a poglavito stanovnikakoji žive na Lapadskoj obali, u Solitudu i na Babinom kukunije očekivao tako lijepi poklon od strane Hrvatske Vlade. Petl-jajući s koncesijom za Marinu Gruž vladajući su zajedno sasvojim partnerima na lokalnoj razini uspjeli zapetljati do temjere da marina ne može dobiti uporabnu dozvolu bez izgrad-nje i puštanja u uporabu proširene i uređene Lapadske obale.Iako je prvenstvena želja Vlade i bivše gradske uprave , zajed-no s dobrim dijelom vijećnika koji i sada sjede u gradskomvijeću bila pogodovati ovlašteniku koncesije luke nautičkogturizma, dogodilo se upravo suprotno.U namjeri pogodovanja koncesionaru napravili su cijeli nizgrešaka i time projekt uređenja i proširenja Lapadske obalena radost Dubrovčana dodatno pogurali na listi prioriteta ovegradske uprave, jer marina će kako stoji u obrazloženjuproduženja ugovora o koncesiji na dodatnih godinu dana

dobiti uporabnu dozvolu tek pouređenju i proširenju Lapadskeobale na čiju se infrastrukturu tre-ba spojiti.Ono na što smo ukazivali od pr-vog dana sada je dobilo svojupotvrdu, sporni detalji u građevnojdozvoli su se pokazali presudni-ma i nitko ne želi potpisati i izdatitakvu uporabnu dozvolu. Nadamose da će na kraju na ovom primje-ru na koji smo bezbroj puta uka-zivali svi naučiti da javna infrastruk-tura uvijek mora prethoditi i imatiprioritet nad privatnim interesom.Niti najmanje nas ne raduje štomarina gospodina Pašalića jošuvijek nije otvorila svoja vrata jerDubrovnik time samo gubi radnamjesta, prihode, ali i dodanu turis-tičku vrijednost, što ova marinazaista jest, bez obzira na nekesvoje arhitektonske elemente kojise većini građana ne sviđaju.Nadamo se da će ovaj događajpotaknuti pozitivni dijalog izmeđuGrada Dubrovnika i predstavnikakoncesionara i da će toliko potreb-

na, nova, proširena i uređena La-padska obala u skladu s nastojan-jima i obećanjima ove gradske up-rave te novonastalom situacijomuskoro zasjati punim sjajem.Ovaj primjer samo pokazuje kakoje pogodovanje privatnom intere-su krivi put od kojeg na kraju nitkonema koristi, jer da su se poštivalipropisi i da je postojala normalna iuljuđena komunikacija od početka,danas bi marina bila puna nau-tičara i zadovoljila bi sve uvjete zaishođenje uporabne dozvole.Prilika je ovo i za sve one koji dosada nisu shvatili da konačno sh-vate da će se isto dogoditi i s pro-jektom na Srđu i da se bez sman-jenja obuhvata, zadovoljenja eko-loških i drugih standarda te izgrad-nje javnih sadržaja i javne komu-nalne infrastrukture taj projekt ni-kada neće realizirati, a prostor kojije trebao poslužiti za razvoj i širenjeGrada će ostati zapetljan u mrežipogodovanja.

Gradski vijećniciDolores Lujić i Maro Kristić

onica ovog posljednjeg neprivatiziranog, iznimno vrijed-nog turističkog kompleksa, čija budućnost, ali i sadašnjiposlovni rezultati uz kontrolirana ulaganja, stručnovođenje i značaj branda Dubrovnika u turističkom svi-jetu jamče uspješno poslovanje. U najmanju ruku je čud-no da relevantne javne i privatne institucije odnosno des-tinacijski menadžment koji navodno postoji do sada nisurazgovarali i javno prezentirali razloge zašto Hoteli Mae-stral nisu dobra kupnja. Ovo je prilika da se još jednompostavi pitanje je li Dubrovnik i njegova položajna rentapostao idealno mjesto na kojem će strani fondovi multi-plicirati svoj kapital, hoće li se to dogoditi i s Maestrali-ma i hoćemo li to i dalje dopuštati ili ćemo sami upravl-jati našim resursima na održiv način i hoćemo li konačnopočeti birati prioritete ili ćemo nastaviti selektivno od-lučivati u korist različitih interesnih skupina?Ukoliko nam je želja upravljati razvojem turizma, a ne daon upravlja nama te ako želimo sačuvati radnike, imatituristički konkurentnu destinaciju i uspostaviti destinacijs-ki menadžment, stvarati vrhunske proizvode i kadrove,onda ćemo naći načina i sačuvati ključne potencijale ikreirati svoju budućnost. Maestrali mogu biti izvrstanprimjer na kojem možemo pokazati da smo sposobnisvojom pameću i svojim kadrovima uspješno gospo-dariti vlastitim resursima.

Gradski vijećniciDolores Lujić i Maro Kristić

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Da se ne dogodi najgoreDa se ne dogodi najgoreDa se ne dogodi najgoreDa se ne dogodi najgoreDa se ne dogodi najgoreU Ulici Ivana Kukuljevića, kućni broj 15, primi-jetio sam klima uređaj koji je sav u ružini. Pos-toji mogućnost da padne na ulicu, a tim dijelomdosta ljudi prolazi. Neka mi oproste za ovoupozorenje, ali je bolje učiniti nešto dok se, nedaj Bože, ne dogodi najgore - da nekomepadne na glavu.Hvala za popravljeni ulegnuti kanal u Ulici hr-vatskih branitelja, kod kućnog broja 14, a koji

je bio preko cijele ceste ismetnja svim vozačima.Još čekamo popravak kodautobusne čekaonice, kodHotela „President“.Također u Ulici Put od Re-publike, kod kućnog broja2, otvoren je kanalić prekoceste. Nadajmo se skoromrješenju.

Zdravko TrojanovićTrojo

5GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

PRIOPĆENJE GRADSKIH VIJEĆNIKADOLORES LUJIĆ I MARA KRISTIĆA

Poticajna stanogradnjaPoticajna stanogradnjaPoticajna stanogradnjaPoticajna stanogradnjaPoticajna stanogradnjaSvakako, realizacija bilo kakvogprojekta u Solitudu će dobiti svoj punismisao tek po uređenju i proširenjuLapadske obale i omogućavanjemdvosmjernog prometa tim putem, jerće se tek tada ovaj već prenapučenigradski kvart kvalitetno povezati sostatkom grada

predmet osporavanja i njih svakako trebažurno izgraditi na ovoj lokaciji.Realizacija ovog velikog projekta, koji nijejedini koji se planira na ovom području(planira se graditi i veliki kongresni centarna Babinom Kuku) konkretno bi značila na-seljavanje velikog broja novih stanovnika uovaj gradski kvart i još puno vozila koje bivlasnici stanova doveli u ovaj prostor, štobi izazvalo ogromne prometne gužve, a sobzirom na sadašnje stanje infrastrukturevjerojatno i prometnu izolaciju Solituda iBabinog Kuka od ostatka grada te stogapozdravljamo odluku da se projekti potica-jne stanogradnje razvijaju na više različitihlokacijaSvakako, realizacija bilo kakvog projekta uSolitudu će dobiti svoj puni smisao tek pouređenju i proširenju Lapadske obale i omo-gućavanjem dvosmjernog prometa timputem, jer će se tek tada ovaj većprenapučeni gradski kvart kvalitetno pov-ezati s ostatkom grada.Apsolutno podržavamo izgradnju stanovapo modelu poticajne stanogradnje iakosmatramo da postoje i drugi, efikasniji mod-eli za realizaciju ovog projekta koji nisu ute-meljeni na novim kreditnim zaduženjima ina tome da Grad Dubrovnik nužno budeinvestitor te snosi sve troškove gradnje iodržavanja stanova. O drugim spornim de-taljima modela kojeg predlaže gradska up-rava nećemo pisati jer nam nije namjera kri-tizirati nego sudjelovati u iznalaženju najbol-jeg i ekonomski najkvalitetnijeg rješenja zaovaj gorući problem koji treba biti žurno iprioritetno riješen.Također smo, osim već kupljene lokacije sgrađevinskom dozvolom u Mokošici, slo-bodni predložiti i nekoliko drugih lokacijakoje bi valjalo razmotriti a koje mogu biti

SANITAT DUBROVNIK

Obavijest o početku akcijeObavijest o početku akcijeObavijest o početku akcijeObavijest o početku akcijeObavijest o početku akcijedezinsekcije zamagljivanjemdezinsekcije zamagljivanjemdezinsekcije zamagljivanjemdezinsekcije zamagljivanjemdezinsekcije zamagljivanjemDruštvo SANITAT DUBROVNIK d.o.o., Dubrovnikobavještava građane da će provoditi adulticidnu dez-insekciju metodom hladnog zamagljivanja (ULV).Zamagljivanje će se provoditi od 9. do 21. 8. na po-dručju gradskih i prigradskih područja po sljedećemrasporedu:9. 8. (od 1 sat pa na dalje) - Lapad (1. dio - od Lapadstanice do Babinog kuka)10. 8. (od 1 sat pa na dalje) - Lapad (2. dio - Goricasvetog Vlaha, Medarevo, Hladnica, Montovjerna)11. 8. (od 1 sat pa na dalje) - Ilijna glavica, Ploče,Sveti Jakov, Pile, Sustjepan, Čajkovići, Knežica,

pogodne za realizaciju različitih gradskihprojekata, među kojima i projekata potica-jne stanogradnje.Jedna od takvih lokacija, koja bi mogla bitiprimjerena je potez iznad TUP – ovog na-selja do Jadranske magistrale. Čestice zem-lje na tom potezu su pretežno u vlasništvuGrada Dubrovnika i Zaklade Blaga djela ine bi bilo potrebno otkupljivati zemljište, arizik od prometnog kaosa bi bio sveden naminimum, jer bi se s ove pozicije prometmogao osim kroz Gruž kanalizirati i naJadransku magistralu, a projekt bi se mogaorealizirati u vremenski relativno kratkomrazdoblju.Zbog velike površine tog obuhvata osim po-tencijalne izgradnje stanova na toj bi lokacijitrebalo razmotriti mogućnost izgradnjevrtića i javne garaže.Vrtlar ima još jedno svoje zemljište u Zatonuna kojem se nalaze rasadnici koji nikadanisu zaživjeli pa se čak i ova lokacija činiinfrastrukturno dobrom, sigurnom i primjer-enom za poticajnu stanogradnju.Treća lokacija je svakako Pobrežje na kojemsu već pokrenute aktivnosti i otkupljenozemljište te najavljena stambena izgradnja,a Grad se i kreditno zadužio za izgradnjupristupne ceste čime će vrijednost i dos-tupnost ove lokacije značajno porasti.Koju god lokaciju odabrali Grad sve ovomože ostvariti po modelu javno-privatnogpartnerstva s unaprijed jasno i transparent-no definiranim kriterijima. Uz sve to, ovo jeprilika da se kao izvođači radova mogupojaviti dubrovačke građevinske i projek-tantske tvrtke u zajednici ponuditelja, takoda i domaći građevinari imaju korist od cijel-og projekta.

Gradski vijećniciDolores Lujić i Maro Kristić

Pozdravljamo najavu gradske uprave osmanjenju broja stanova koji će se graditipo modelu poticajne stanogradnje u Soli-tudu. Naime, više puta u medijima, ali i sgovornice gradskog vijeća ukazivali smona probleme lokacije na kojoj se planirajugraditi stanovi, ekonomsku isplativost nji-hove izgradnje, infrastrukturne problemekoje taj projekt donosi, ali i tržišnu vrijed-nost lokacije koja nije primjerena za grad-nju stanova po modelu poticajne stano-gradnje, jer vrijednost zemljišta kojeg tektreba otkupiti, troškovi projektiranja i grad-nje te uređenja infrastrukture značajno pre-mašuju najavljivanu cijenu od 1300 Eur pom2 te čine ovaj projekt potpuno ekonoms-ki neisplativim i neodrživim.Mogućnost da netko nakon 10 godina ko-rištenja taj isti stan koji je kupio za 1300eura po m2 proda po tržišnoj cijeni i natome zaradi nećemo posebno potencirati,jer nije moguće unijeti klauzulu o zabraniotuđenja u kupoprodajne ugovore sbudućim vlasnicima stanova. Stoga, trebajako dobro razmisliti treba li uopće graditistanove po modelu poticajne stanogradn-je u Solitudu. Naravno, komunalna infras-truktura, dječji vrtić i ostali javni sadržaji nisu

Šumet, Bosanka13. 8. (od 1 sat pa na dalje) - Nova Mokošica, Prijevor, Dračevo selo, obala uzOmblu, Komolac i Rožat13. 8. (od 19 sati pa na dalje)- Ada Blato na Ombli (metodom toplog zamaglji-vanja)14. 8. (od 1 sat pa na dalje) - Stara Mokošica, Lozica, Vrbica, Štikovica, Veliki iMali Zaton16. 8. (od 1 sat pa na dalje) - Orašac, Trsteno, Brsečine, Dubravica17. 8. (od 1 sat pa na dalje) Ljubač, Gromača, Riđica Mrčevo, Kliševo21. 8. (od 1 sat pa na dalje) - Otok ŠipanSkrećemo pažnju građanima, posebno onima koji boluju od astme ili drugihbolesti dišnih organa, da za vrijeme zamagljivanja zatvore vrata i prozore. Tak-ođer upozoravamo vozače na povećani oprez u prometu za vrijeme trajanjaakcije. Posebno se upozoravaju pčelari da za vrijeme zamagljivanja drže pčeleu košnicama, dok se u potpunosti ne raziđe insekticidna magla. U slučaju nep-ovoljnih klimatskih prilika, kao što su kiša ili pojačan vjetar, akcija se odgađa zasljedeći dan.

6 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

KOMEMORACIJA

Dubrovnik se oprostio odDubrovnik se oprostio odDubrovnik se oprostio odDubrovnik se oprostio odDubrovnik se oprostio odakademika Nenada Vekarićaakademika Nenada Vekarićaakademika Nenada Vekarićaakademika Nenada Vekarićaakademika Nenada VekarićaBrojne osobe iz političkog i javnog života Dubrovnikate kolege gradski vijećnici, uz obitelj, prijatelje i surad-nike akademika Nenada Vekarića oprostili su se upetak od ovog uglednog dubrovačkog znanstvenika,povjesničara i dugogodišnjeg upravitelja Zavoda zapovijesne znanosti HAZU u Dubrovniku na komemo-raciji koju su Zavod i Grad Dubrovnik priredili u Kaza-lištu Marina Držića.Na komemoraciji je uz gradonačelnika Grada Du-brovnika Mata Frankovića govorila Slavica Stojan,djelatnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Du-brovniku i osobna prijateljica akademika Vekarića. Uime studenata i doktoranada govorila je Irena Ipšić,predstavnica poslijediplomskog doktorskog studija„Povijest stanovništva“, dok se gospodin AndroVlahušić skupu obratio kao prijatelj i dugogodišnjisuradnik akademika Vekarića. U ime predsjednikaHrvatske akademije znanosti i umjetnosti komemo-raciji je prisustvovao akademik Radoslav Tomić.Akademik Nenad Vekarić preminuo je 20. srpnja uZagrebu nakon višemjesečne borbe s teškombolešću.U cijelosti donosimo govor gradonačelnika MataFrankovića.“Poštovana obitelji,suradnici i prijatelji akademika Nenada Vekarića,U lipnju ove godine, samo mjesec dana prije negošto će nas Nenad Vekarić naglo i prerano napustiti, uizdanju dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti,izašao je deveti svezak „Vlastele grada Dubrovnika“,njegova životnog djela. Taj recentni podatak najboljeopisuje predanost radu koja mu je bila svojstvena kaoznanstveniku, povjesničaru, povijesnom demografu iautoru tijekom čitavog radnog vijeka, jer nema sumn-je, da je na uređivanju knjige radio i onda kada jebolest, s kojom se dostojanstveno borio, počela poka-zivati svoju razornu snagu. Istraživačkim i znanstven-im radom o stanovništvu Dubrovačke Republike, na-pose o dubrovačkoj vlasteli, donio je brojne revolu-cionarne spoznaje ostavivši postojan i neizbrisiv tragne samo u hrvatskoj, nego i u međunarodnoj histori-ografiji. Tome u prilog govori i sam opseg njegovogstvaralačkog korpusa - pedeset izvornih znanstvenihrasprava i dvadeset autorskih knjiga, od kojih odVlastele možemo očekivati još dva sveska.Oni će, nažalost, izaći posthumno i zaokružiti ono štoće, sa 11 svezaka, postati najmonumentalnije znan-

UOČI DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI TE DANAHRVATSKIH BRANITELJA

Vijenci i svijeće poginulim braniteljimaVijenci i svijeće poginulim braniteljimaVijenci i svijeće poginulim braniteljimaVijenci i svijeće poginulim braniteljimaVijenci i svijeće poginulim braniteljimaPovodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hr-vatskih branitelja, koji se obilježava 5. kolovoza, predstavnici Gra-da Dubrovnika 4. kolovoza su položili vijence i zapalili svijećekod Spomen križa na groblju Boninovo te kod Spomenika pob-jedi na lokalitetu Vjetreni mlin u Stupi u Dubrovačkom primorju.Počast svim poginulim braniteljima u ime Grada Dubrovnika iska-zali su zamjenice gradonačelnika Jelka Tepšić i Orlanda Tokićte pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnui međunarodnu suradnju Zrinka Raguž. Pod kamenim kockama“Spomenika pobjede” koji je na Vjetrenom mlinu postavljen usvih poginulih branitelja na Južnom bojištu vijence su položili isvijeću zapalili zamjenica pročelnice Upravnog odjela za poslovegradonačelnika Marija Šimunović te gradski vijećnici Marijo Bekići Ivo Lučić. Vijence su položili i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Policijske uprave dubrovačko neretvanske te predstavnicibraniteljskih udruga i udruga proizašlih iz Domovinskog rata kao i brojni drugi.

stveno djelo ikada napisano i objavl-jeno u Republici Hrvatskoj, a vrlo vjero-jatno i šire.Značajan je rad akademika Vekarića iu njegovoj matičnoj kući - Zavodu zapovijesne znanosti – HAZU u Du-brovniku gdje je bio upravitelj više od30 godina. Upravo je pod njegovimupravljanjem Zavod postao motor, ilimožda bolje reći srce, istraživanjaslavne dubrovačke povijesti. I kadakažem dubrovačke, mislim na širepodručje koje je povijesno tvorilo Du-brovačku Republiku, jer NenadVekarić se bavio i demografskom pov-iješću Konavala te svoga Pelješca, alii drugim područjima dubrovačkog kra-ja.Ne smijemo zabraviti ni njegovu bor-bu da na temelju relevantnih izvoraobrani hrvatsku granicu na Kleku. Na-ziv je to knjige koju je 1999. godinenapisao u koautorstvu, a koja je svojedopunjeno izdanje doživjela 2012.godine, i kojom je pobijena svakasumnja da su otočići Veliki i Mali škojkroz stoljeća slijedili političko-teritori-jalni kontinuitet pripadajući Du-brovačkoj Republici i svim njezinimzakonitim slijednicima do RepublikeHrvatske.Osnovao je prvi studij povijesti na

Sveučilištu u Dubrovniku, najprije2006. godine doktorski studij „Povijeststanovništva“, na čijim je temeljima os-tvaren i preddiplomski studij „PovijestJadrana i Mediterana.“ OsnivanjeSveučilišta u Dubrovniku smatrao jevrlo značajnim za razvoj i svijetlubudućnost Dubrovnika.No, danas, kada govorimo o aka-demiku Vekariću kao povjesničaru, up-ravitelju Zavoda, profesoru... i pritompažljivo slažemo riječi kako bismo munjima podarili pravednu zaslugu, nesmijemo zaboraviti ni na jednu odlikukoja ga je krasila u ophođenju s drugi-ma. Ta jedna jednostavnost i neusil-jenost, vedrina duha, a posebicepažnja koju vam je poklanjao u komu-nikaciji, dodatno su ga definirali. Imaoje sposobnost da se izrazi jezgrovito,ističući samo ono što je meritum stvarii često nas je i u Gradskom vijeću znaovratiti na pravi trag kada bi rasprave,kako to ponekad biva, otišle izvanteme.Osim što je bio prvoklasni znanstvenik,akademik Nenad Vekarić, bio je i jed-instvene osobnosti, dobar čovjek,suradnik i prijatelj mnogima.Odsutnost Nenada Vekarića u ovomgradu, kojeg je toliko volio i toliko mudavao, neupitno će se osjećati.”

7GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

STIGLA POTVRDA MINISTARSTVA PROMETA

Libertas nove autobuse nabavlja sredstvimaLibertas nove autobuse nabavlja sredstvimaLibertas nove autobuse nabavlja sredstvimaLibertas nove autobuse nabavlja sredstvimaLibertas nove autobuse nabavlja sredstvimaEuropske unije i državnog proračunaEuropske unije i državnog proračunaEuropske unije i državnog proračunaEuropske unije i državnog proračunaEuropske unije i državnog proračunaMinistarstvo mora, prometa i infrastrukture dana 27. srpnja donijeloje Odluku o financiranju projekta „Nabava autobusa za Libertas -Dubrovnik d.o.o.“ ukupno vrijednog 22.8 milijuna kuna

Odlukom o financiranju. koju potpisujeministar Oleg Butković. Libertasu seodobrava sufinanciranje nabave novihautobusa u iznosu od 18 milijuna kuna(100 posto iznosa prihvatljivih troškova),od čega 15,3 milijuna ili 85 posto potječeiz Kohezijskog fonda Eurofopske unije,dok se ostatak od 2,7 milijunadoznačuje se iz Državnog proračunaRepublike Hrvatske. Preostali dio od 4,8milijuna kuna snosit će Grad Dubrovnik.

Naime, Ministarstvo mora, prometa i in-frastrukture, provelo je ograničeni pos-tupak dodjele bespovratnih sredstavanastavno na Poziv na dostavu projekt-nih prijedloga za nabavu autobusa zapružanje usluge javnog gradskog pr-ijevoza u okviru Operativnog programa„Konkurentnost i kohezija“, kojim sepotiče razvoj i unapređenje prometnihsustava prihvatljivih za okoliš (niska razi-na buke i niska emisija CO2) te, kao

specifični cilj, povećava broja putnika u javnomprijevozu. Nakon provedenog postupka odabiraprojekta, odabran je projekt „Nabava autobusa zaLibertas – Dubrovnik d.o.o.“.-„Kada smo se prije dvije godine na Gradskomvijeću usprotivili nabavci novih autobusa opera-tivnim leasingom znali smo da možemo osiguratifinanciranje iz dostupnih izvora Europske unije, a18 milijuna kuna bespovratnih sredstava koje smoupravo dobili pokazuju da smo bili u pravu“, ko-mentirao je gradonačelnik Mato Franković Odlukuo financiranju.Na temelju predmetne odluke, Ministarstvo, GradDubrovnik i Središnja agencija za financiranje iugovaranje programa i projekata Europske unije(SAFU) sklopit će ugovor, a Libertas Dubrovniksredstava će iskoristiti za nabavku, procijenjenoje, 11 novih, modernih autobusa za gradski pr-ijevoz.

PROJEKTI I PARTNERSTVO

Grad potpisao prijenos ProjektaGrad potpisao prijenos ProjektaGrad potpisao prijenos ProjektaGrad potpisao prijenos ProjektaGrad potpisao prijenos Projektaširokopojasnog pristupa sa Županijomširokopojasnog pristupa sa Županijomširokopojasnog pristupa sa Županijomširokopojasnog pristupa sa Županijomširokopojasnog pristupa sa ŽupanijomGradonačelnik Dubrovnika MatoFranković, zajedno s načelnicimaopćina Konavle, Župa dubrovač-ka i Dubrovačko primorje, potpisaoje sa županom dubrovačko-neret-vanskim Nikolom Dobroslavićemprijenos nositeljstva Projekta raz-voja infrastrukture širokopojasnogpristupa u područjima u kojima nepostoji dostatan komercijalni inter-es za ulaganja, prihvatljivog za fi-nanciranje iz EU strukturnih fondo-va za područje gradova i općina.Dubrovačko-neretvanska županijajoš je 2014. započela projekt zacijelu županiju, podijeljen u tri dije-la, kako bi se dobio brzi širokopo-jasni Internet.‘’Došli smo do trenutka prijave idogovorili smo s Gradom Du-brovnikom, Gradom Korčulom iGradom Opuzenom da budu nos-itelji tih prijava, svaki za svoje po-dručje. Drago mi je da smo došli uovu fazu i da su gradovi pokazaliinteres. Ne znamo još točne uvjetenatječaja i hoće li svi uspjeti proći,ali činjenica je da širokopojasniInternet sam nosi porast BDP-a oddva posto te višestruko olakšava iunapređuje poslovanje’’, istaknuoje župan Dobroslavić govoreći o

projektu.Gradonačelnik Dubrovnika MatoFranković zahvalio je Županiji nacijelom prethodno odrađenomposlu za pripremu projekta.‘’Investicija se procjenjuje na oko13 milijuna eura za područje Gra-da Dubrovnika i susjednih općinaKonavle, Župa Dubrovačka i Du-brovačko primorje. Radi se o ve-likim novcima koje možemo dobi-ti. Ono što nas može možda malo‘poremetiti’ je indeks razvijenosti itoga moramo biti svjesni, ali svaka-ko ćemo posao odraditi detaljno itemeljito kako bi smo pokušalidobiti ova sredstva. To bi bio velikipoticaj gospodarstvu. Mi ćemo snašim nadležnim službama uGradu, u suradnji s općinama iŽupanijom, pripremiti sve kako bise prijava predala potpuno i na vr-ijeme’’, rekao je gradonačelnikFranković.Ovo je drugi EU projekt na kojemGrad radi u partnerstvu sa susjed-nim općinama. Ovaj su tjedandobivena značajna sredstva iz eu-ropskih fondova za kupnju auto-busa Libertasu i taj je projekt, istotako, odrađen zajedno s općinamaŽupa, Konavle, Ston i Primorje.

URED GRADONAČELNIKA

Prijam za Jugove plivačePrijam za Jugove plivačePrijam za Jugove plivačePrijam za Jugove plivačePrijam za Jugove plivače

Ukupno 23 medalje osvojio je Plivački klub Jug na Prvenst-vu Hrvatske za dobne skupine seniora, mlađih seniora, jun-iora i mlađih juniora, održanom od 26. do 29. srpnja u Zagre-bu, a gradonačelnik Mato Franković i zamjenica Jelka Tepšićupriličili su im prijam tim povodom. Još jednom u ime Gra-da Dubrovnika i svoje osobno čestitam vam na ovako ve-likom uspjehu i brojnim medaljama. Sigurni smo da uzovakve mlade snage Plivački klub Jug ima izrazito perspek-tivnu budućnost – rekao je gradonačelnik Mato Frankovićna prijamu upriličenom u Gradu Dubrovniku. Trener FraneĆirak zahvalio se na čestitkama i na pozivu. Moram reći danam ovo puno znači, kao jedna potvrda da Grad stoji izanas i prati naše uspjehe. To je veliki poticaj za budućnost inastavak rada. Ove godine smo imali velike uspjehe, ovoli-ko medalja nismo odavno osvojili. Momcima svaka čast,uložili su puno truda. Oni su svi još mladi i mislim da je toprava vrijednost jer su pred nama još godine natjecanja i,vjerujem, još boljih rezultata - rekao je trener Ćirak.

ZA EDUKACIJU JAVNOSTI O GOSPODARENJU OTPADOM

Gradu Dubrovniku 1,1 milijun kuna bespovratnih sredstavaGradu Dubrovniku 1,1 milijun kuna bespovratnih sredstavaGradu Dubrovniku 1,1 milijun kuna bespovratnih sredstavaGradu Dubrovniku 1,1 milijun kuna bespovratnih sredstavaGradu Dubrovniku 1,1 milijun kuna bespovratnih sredstavaMinistarstvo zaštite okoliša i energetike dana 2. kolovoza obavijes-tilo je Grad Dubrovnik da je prihvaćen prijedlog Fonda za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost o dodjeli bespovratnih sredstvau iznosu od 1.178.933,00 kune za projektni prijedlog „ReDu –provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospo-darenju otpadom Grada Dubrovnika“. U postupku dodjele be-spovratnih sredstava u Operativnom programu „Konkurentnost ikohezija 2014. - 2020.“ Ministarstvo zaštite okoliša je kao posred-ničko tijelo razine 1 potvrdilo prijedlog Fonda, posredničkog tijela

druge razine, o prihvatljivosti izdataka za predmetni projektni pr-ijedlog. Posljednja faza u postupku, stoji u dopisu kojeg potpisujeministar Tomislav Ćorić, jest donošenje Odluke o financiranju te ukonačnici potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava. Takozvaneizobrazno-informativne aktivnosti sastavni su dio Plana gospo-darenja otpadom za razdoblje od 2018. do 2023. godine koje jeGradsko vijeće usvojilo u svibnju. Program uključuju edukacijujavnosti kroz provođenje niza aktivnosti po pitanju unaprjeđenjasustava odvojenog prikupljanja otpada.

8 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

PROJEKT “CROATIAN LONG DISTANCE TRAIL”

Dubrovnik dočekao hodače “dugoprugaše”Dubrovnik dočekao hodače “dugoprugaše”Dubrovnik dočekao hodače “dugoprugaše”Dubrovnik dočekao hodače “dugoprugaše”Dubrovnik dočekao hodače “dugoprugaše”Zamjenica gra-donačelnika Grada Du-brovnika Jelka Tepšić iglavni tajnik Du-brovačkog saveza špor-tova Alen Boškovićdočekali su 7.kolovozau parku Gradac hr-vatskog hodača naduge staze Nikolu Hor-vata i njegove suradni-ke na projektu “CroatianLong Distance Trail”.Naime, „hiker“ Horvatna put dugačak preko2000 kilometara krenuoje 30. travnja iz Iloka inakon skoro 100 danastigao i do Dubrovnika,dok mu je krajnji ciljpoluotok Prevlaka,odnosno tvrđava na rtu

PREDSTAVNICI DUBROVNIKA

Na proslavi DanaNa proslavi DanaNa proslavi DanaNa proslavi DanaNa proslavi DanaGrada ImotskogGrada ImotskogGrada ImotskogGrada ImotskogGrada ImotskogPredsjednik Gradskog vijeća Grada Du-brovnika Marko Potrebica i gradskivijećnik Blaž Pezo sudjelovali su na pro-slavi Dana Grada Imotskog i blagdananjegove nebeske zaštitnice Gospe odAnđela. Uoči sjednice Gradskog vijeća naspomen obilježju pored utvrde Topanapredsjednik Gradskog vijeća Potrebicazapalio je svijeću za sve poginule bran-itelje iz Imotske krajine. Na svečanoj sjed-nici, na kojoj je sudjelovala i ministrica re-gionalnog razvoja i fondova EUGabrijelaŽalac, dodijeljene su zahvalnice te nagra-da za životno djelo pjesniku Petru Gudel-ju. Isto tako, na sjednici su gradonačelni-ci Imotskog i Vukovara Ivan Budalić i IvanPenava potpisali i Sporazum o suradnji iprijateljstvu između Imotskoga i Vukovara.

Oštro, ujedno najjužnija točka Repub-like Hrvatske. Zamjenica Tepšić i tajnikBošković poželjeli su im dobrodošli-cu u Dubrovnik izrazivši zanimanje zaovaj hvalevrijedan podvig, koji, krije iznačajan turistički potencijal jer „hik-eri“ marljivo bilježe svaki pedalj svogaputa i na taj način dodatno promovi-raju ljepote Hrvatske objavama nadruštvenim mrežama i blogovima. Ni-kola Horvat je idejni začetnik ovog pro-jekta kojemu je nadjenuo naziv Croat-ian Long Distance Trail (CLDT) i jedinikoji je prepješačio ovu dionicu. Cilj muje, otkrio je, ustrojiti dugoprugašu sta-zu duž cijele Hrvatske koja bi privlači-la hodače, ali i trkače, iz cijelog svije-ta, s obzirom da je ovakav vid re-kreacije i putovanja danas iznimnopopularan ne samo među mladim lju-dima. Iz tog razloga, Horvat razvija ap-likaciju te priprema priručnik s detal-jnim informacijama o stazi, a sve usvrhu populariziranja ovog planinars-ko-avanturističko pješačkog projekta.

METKOVIĆ, 10. KOLOVOZA

Županijsko obilježavanjeŽupanijsko obilježavanjeŽupanijsko obilježavanjeŽupanijsko obilježavanjeŽupanijsko obilježavanjeMeđunarodnog dana mladihMeđunarodnog dana mladihMeđunarodnog dana mladihMeđunarodnog dana mladihMeđunarodnog dana mladihMeđunarodni dan mladih (12. kolovoza) obilježavase na inicijativu Ujedinjenih naroda od 2000. godine.Cilj svih aktivnosti je podsjetiti donositelje odluka dil-jem svijeta na probleme mladih.Europski dom Dubrovnik počeo je ovaj datumobilježavati 2014. u suradnji s Dubrovačko-neretvan-skom županijom, kada smo Županiji predložili da bibilo dobro da se svake godine program organizira udrugom gradu ili općini.Nakon Blata, Ploča i Vele Luke, ove je godine na reduMetković.Program:15:30 - 16:00 obilazak Arheološkog muzeja Narona(Vid) koji ima izuzetno značajnu zbirku mramornihskulptura iz doba rimskoga cara Augusta;16:15 - 17:30 vožnja neretvanskim lađama rijekom

Norin od Vida do Momića, tratamenatna lađama: domaćin restoran Lopočwww.restaurant-lopoc.com, prijevozautobusom do Metkovića;18:00 okrugli stol o županijskom pro-gramu za mlade u Gradskom kulturn-om središtu Metkovića; gosti:- državna tajnica Margareta Mađerić,zadužena za mlade u Ministarstvu zademografiju, obitelj, mlade i socijalnupolitiku- sociolog Marko Kovačić, stručnjak zapolitike za mlade Europske komisije iVijeća Europe19:15 - 15:45 posjet Prirodoslovnommuzeju;19:45 - 20:45 večera u restoranuTabakera (preko puta Prirodoslovnogmuzeja);21:00 zabavni program - nastupimladih iz Dubrovnika;

21:45 bitka vitezova i streličara (diovišednevnog programa Dani Neret-vanske kneževine);22:45 povratak u Dubrovnik.

9GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

10 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

NARODNA KNJIŽNICA GRAD

Ciklus radionica „OdCiklus radionica „OdCiklus radionica „OdCiklus radionica „OdCiklus radionica „Odpriče do predstave“priče do predstave“priče do predstave“priče do predstave“priče do predstave“Odjel za djecu i mlade Narodneknjižnice Grad i Udruga ARTAREA or-ganizirali su ciklus radionica „Od pričedo predstave“ u kojem se 18 polazni-ka upoznalo s procesom nastajanjapredstave.Baveći se svim segmentima priče isvim segmentima izvedbe, prošli sukroz proces nastanka predstave te, uzpomoć voditeljica, kreirali dijaloge,glazbenu pratnju, scenografiju i kosti-mografiju za svoju predstavu.Tko sam ja? Što volim? Što ne volim?Što želim? Kamo sam krenuo? Jesamli hrabar? Čega se bojim? Što meraduje? Tekst slikovnice “Ja”, PhillipaWaechtera, propituje sve ovo i još punotoga, a mali polaznici spoznali su i daliodgovore na ova pitanja.Podizanje svijesti o važnosti čitanja,razvijanje kreativnosti kroz različita um-jetnička polja, poticanje djece nastvaranje i donošenje vlastitih odlukaciljevi su ovakvih radionica, a rezultatkoji je bio vidljiv nakon četiri susreta -potvrda da oni to mogu.Jednosatne radionice su se održavaleod 30. 7. do 2. 8. 2018. g., a voditeljiceradionica su bile dramaturginja IvanaĐula, koja je i autorica programa teslikarica Lena Kramarić.

OTVORENJE IZLOŽBE U GALERIJI “SEBASTIANART”

Neusporedivi Josip Pino Trostmann i “Radost ljeta”Neusporedivi Josip Pino Trostmann i “Radost ljeta”Neusporedivi Josip Pino Trostmann i “Radost ljeta”Neusporedivi Josip Pino Trostmann i “Radost ljeta”Neusporedivi Josip Pino Trostmann i “Radost ljeta”

MUZEJ DOMOVINSKOG RATA

Novi vizualni identitet, dvije izložbe,Novi vizualni identitet, dvije izložbe,Novi vizualni identitet, dvije izložbe,Novi vizualni identitet, dvije izložbe,Novi vizualni identitet, dvije izložbe,predstavljanje monografijepredstavljanje monografijepredstavljanje monografijepredstavljanje monografijepredstavljanje monografijeMuzej Domovinskog rata obilježio je 10. obljetnicu postavljanjastalne izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ utvrđavi Imperijal na Srđu. Izložba je bila rezultat osmišljene akcijeprikupljanja građe te je 2009. godine dobila posebno priznanjeHrvatskog muzejskog društava za 2008. godinu, i od tada bilježiizniman interes domaće i strane javnosti. Godišnje je razgledaviše od 80 000 posjetitelja. Obljetnica se povodom Dana pobjedei domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja obilježila usubotu, 4. kolovoza, u prostoru tvrđave Imperijal na Srđu nizomzanimljivih programa i izložbi. Prvo je predstavljena foto-monografi-ja „Matko Biljak, Božidar Vukičević - Svjetlom pisana povijest Do-movinskog rata“ koja u izdanju Muzeja uskoro izlazi iz tiska. Knji-ga je nastala kao rezultat višegodišnjeg istraživačkog rada auto-ra, te uspješne suradnje s istaknutim hrvatskim ratnim fotorepor-terima Matkom Biljkom i Božidarom Vukičevićem, koji su svojecjelokupno ratno stvaralaštvo ustupili na korištenje Muzeju zapotrebe budućeg proučavanja, obrade i prezentacije.Uz prigodnu izložbu odabranih ratnih fotografija i prezentaciju, sbogatstvom sadržaja i značenjem ovog izdanja za daljnji rad Muze-ja, javnost su upoznali autori Varina Jurica Turk i Mišo Đuraš teMatko Biljak kao autor ratnih fotografija.Također, u tvrđavi Imperijal, iste večeri je otvorena i izložba „Du-

brovnik …“, autora DamiraFabijanića, koja je kao sa-mostalni projekt i cjelina nas-tala u vrijeme Domovinskograta. Autor je dvije godineprije početka srpsko-crnogorske agresije na du-brovačko područje detaljnosnimao Grad i okolicu, te jetijekom ratnih razaranja s ve-likom upornošću ponovioiste motive na isti vizualni itehnički način. Uz iznimnodokumentarno i umjetničkobogatstvo njenog sadržaja,izložba posjeduje vrijednostkao muzejski predmet, aujedno je jedna od rijetkihizložbi iz vremena Domovin-skog rata koja je sačuvanau cijelosti i u svom izvornomobliku. Izložba je donacijomZavoda za obnovu Dubrovnika, uz suglasnost autora, sada u fun-dusu Muzeja, te predstavlja za muzealce, povjesničare i širu jav-nost neprocjenjivu dragocjenost. Muzej Domovinskog rata, u sk-lopu programa 4. kolovoza, predstavio je i novi vizualni identitetMuzeja, autora Orsata Frankovića.

Ciklus slika “Radostljeta,” autora aka-demskog slikara Jo-sipa Pina Trostman-na inspiriran je umjet-nikovim rodnim Du-brovnikom; Gradomnad kojim krijesi uza-vrelo sunce, dok seoko kula i utvrdapruža uskovitlanonebo i more uusklađenim plavim,zelenim i ljubičastimtonovima boje sasnažnim naglascimacrvene i žute. Trost-mann je prije svegaslikar - kolorist; i toizravni nastavljač du-brovačke kolorističketradicije, a njegove slike s vatromet boja kojesvojom ljepotom plijene pozornost i okupira-ju čula ljubitelja likovne umjetnosti.Pokazalo se to i 2.kolovoza na otvorenjuizložbe u renomiranoj galeriji “SebastianArt”:izložbom slikar obilježava 80 godina života i55 godina marljivog umjetničkog rada tijekomkojeg je ostavio duboki i prepoznatljivi tragna dubrovačkoj likovnoj sceni. Izložbu je otvo-rila povjesničarka umjetnosti Andrea BatinićIvanković koja je naglasila slikarove izuzetnodojmljive i emotivne slike mrtvih priroda: toli-ko koncentrirane životne energije i gotovooživotvorenog disanja cvijeća, vaza, vrčeva ivoća u jasnim kompozicijama teško je uvid-jeti na prvi pogled. No, ako bolje usmjerimovlastito oko i uronimo u dubinu umjetnikovemrtve prirode, ne možemo, a da se ne zapi-tamo kako je Pino Trostmann tim „mrtvim“

predmetima uspio udahnuti toliko života.Tijekom godina, Trostmann je stvorio koher-entan sustav intimističkih krajolika i di-namiziranih veduta. Bilo da je riječ o njegovimkarakterističnim motivima, poput svima namaprepoznatljive „Pinove“ Minčete ili ospomenutim mrtvim prirodama koje su na-jčešće vaze sa cvijećem, svaka njegova slikaje nabijena jakom unutarnjom energijom, sva-ka mrlja isijava vlastitu svjetlost dok svaki potezzrači životodajnom pokrenutošću.Na otvorenju se nazočnima obratio i umjetnik-ov sin Teo Trostmann koji je ustvrdio da suizložena djela rađena s radošću, a iskreno jezahvalio i vlasnici galerije “SebastianArt” kojaje već nekoliko desetljeća “nositelj kulture uDubrovniku”. Izložba je još jedna prigoda dase upoznamo s Pinovim izvanvremenim um-jetničkim opusom i svakako je treba iskoristiti.

11GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

12 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

URED ŽUPANA

Prijam za sjajne dubrovačke plivačePrijam za sjajne dubrovačke plivačePrijam za sjajne dubrovačke plivačePrijam za sjajne dubrovačke plivačePrijam za sjajne dubrovačke plivače

POTPISANI UGOVORI ZA 14 MILIJUNA KUNA VRIJEDAN PROJEKT

”Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline”Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline”Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline”Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline”Promicanje održivog razvoja prirodne baštine dolineNeretve”, u Neretvi prve vjetro-orgulje na svijetuNeretve”, u Neretvi prve vjetro-orgulje na svijetuNeretve”, u Neretvi prve vjetro-orgulje na svijetuNeretve”, u Neretvi prve vjetro-orgulje na svijetuNeretve”, u Neretvi prve vjetro-orgulje na svijetuŽupan Nikola Dobroslavić potpisao je 3.kolo-voza u Palači Ranjina ugovore o partnerstvu uprovedbi projekta ”Promicanje održivog razvo-ja prirodne baštine doline Neretve”. Nositelj pro-jekta je Dubrovačko-neretvanska županija, apartneri su Regionalna razvojna agencija Du-brovačko-neretvanske županije – DUNEA, Jav-na ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovi-ma prirode Dubrovačko-neretvanske županije,Grad Metković i Grad Ploče. Vrijednost projek-ta je 14.048.072,02 kune (od toga je EU sufi-nanciranje 10.536.054,01 kune).Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuokako će provedbom ovog projekta područjedoline Neretve dobiti nove vrijednosti u vidu tur-ističko-edukativnih i kulturnih sadržaja.U sklopu projekta radit će se ukupno devet zah-vata i to uređenje posjetiteljskog centra i plani-narskog doma – rekon-strukcija škole u Baćini, ure-đenje izložbenog prostora –postav muzeološke kon-cepcije za „prvu prostoriju“Prirodoslovnog muzeja uMetkoviću, uređenje edu-eko kompleksa na brdu Tro-vro u Rogotinu, uređenjepromatračnice za biorazno-likost na Baćinskim jezerima,uređenje tematskih staza naBaćinskim jezerima – postav-ljanje informativnih ploča,uređenje pješačkih stazakroz značajni krajobraz pred-

olac-Šibenica, uređenje edu-eko vrta u sklopuOŠ fra Ante Gnječa u Staševici, uređenje edu-eko dječjeg igrališta u Otrić-Seocima te nabavai postavljanje opreme i sustava tehničke zaštite.U sklopu uređenja edu-eko kompleksa na brduTrovro u Rogotinu izgradit će se i prve vjetro-orgulje u svijetu.Neki od problema koje će se obuhvatiti aktivnos-tima projekta su nedovoljno valorizirana prirod-na baština doline Neretve; nedostatak inovativnihi kvalitetnih turističkih sadržaja; nedostatak tur-ističkih proizvoda i sadržaja atrakcija prirodnebaštine; nedostatak edukativnih sadržaja i obra-zovnih kapaciteta na temu zaštićenih dijelovaprirode i ekološke mreže Natura 2000; neučink-ovito upravljanje lokalitetima prirodne baštine;neadekvatno korišten prirodni kapital dolineNeretve.

Glavni cilj je stvoriti kritičnu masuzaokruženih edukativnih ekoturis-tičkih kompleksa, sadržaja i ob-jekata na projektnom području usvrhu zoniranja doline Neretve kaojedinstvenog ekoturističkog po-dručja međunarodne važnosti.Projektom se također želi diversi-ficirati postojeća turistička ponu-da s naglaskom na ekoturizam isadržaje specifične za područjedoline Neretve što će rezultiratiproduženjem turističke sezone,povećanjem broja noćenja i pos-jetitelja te ujedno omogućiti rastgospodarstva i sprječavanje de-populacije.Ugovore su uz župana Dobro-slavića potpisali i ravnateljica Re-gionalne razvojne agencije Du-brovačko-neretvanske županije –DUNEA Melanija Milić, v.d.ravnateljice Javne ustanove za up-

ravljanje zaštićenimdijelovima prirode Du-brovačko-neretvanskežupanije Marijana MiljasĐuračić, gradonačelnikMetkovića Dalibor Milante zamjenik gra-donačelnika Ploča IvanMarević.Potpisivanju su nazočili izamjenici župana Žakli-na Marević i Joško Ceba-lo te v.d. pročelnik UO zakomunalne poslove izaštitu okoliša MihoBaće.

Višestruko nagrađivane plivače PK ‘Jug’ primio je 2.kolovoza župan NikolaDobroslavić. Prijamu su nazočile i zamjenica župana Žaklina Marević i v.d.pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti Jelena Dadić.Mladi sportaši Mario Šurković, Michel Brussard, Đivo Matović, Noa Miletić iĐivo Damić su u Palaču Ranjina stigli u pratnji trenera Frana Ćirka.

Župan Dobroslavić napomenuo je kako mu je drago štoje u posljednje vrijeme imao veliki broj prijema za sportašete dodao kako je neizmjerno ponosan na vrhunske rezu-ltate koje su postigli.”Drago nam je da ste danas i vi ovdje i čestitam vam nasvim silnim uspjesima, jer ima ih uistinu dosta. Odličniste, u svemu. Kako u športu tako i u školi. Iza svakoguspjeha stoji veliki rad, uvijek to ističemo jer je to uistinupohvalno. I dalje stručno i predano radite, nema sluča-jnih uspjeha. Divno je čuti i vidjeti kako se vaš trud ispla-tio. Uz potporu vaših trenera, vašeg kluba i svih vašihbližnjih nadam se da ćemo se uskoro ponovno ovdjevidjeti. Neka zdravlja, a medalja će biti u to sam siguran.Čestitam vam na briljantnim rezultatima”, rekao je županDobroslavić mladim plivačima. Trener Frano Ćirak zah-valio se županu i pohvalio svoje sportaše na iznimnomtrudu koji su uložili u ovo Prvenstvo Hrvatske s kojeg suse vratili s ukupno 23 medalje od čega četiri zlatne, desetsrebrnih i devet brončanih medalja.”Hvala Vam na pozivu u svoje ime i u ime PK ‘Jug’ štopratite naše rezultate i uspjehe, to uistinu znači mnogo inama i mladim momcima i to im je velik poticaj. Mladićisu radili jako naporno, dupli treninzi prije škole, posliješkole. Otprilike pet sati dnevno. Naplatili smo to nadamse kroz ove medalje. Njih čeka svijetla budućnost, zasig-urno”, rekao je trener Ćirak, a na njega se nadovezao iprvak Hrvatske Mario Šurković rekavši kako im je jakobitan poticaj i tim jer plivanje, koliko god se takvim čini,nije individualan sport već ukupnost timskog rada.

13GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

POVODOM DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DANA HRVATSKIH BRANITELJA

Na groblju Boninovo i spomeniku Vjetreni mlin odana počast braniteljimaNa groblju Boninovo i spomeniku Vjetreni mlin odana počast braniteljimaNa groblju Boninovo i spomeniku Vjetreni mlin odana počast braniteljimaNa groblju Boninovo i spomeniku Vjetreni mlin odana počast braniteljimaNa groblju Boninovo i spomeniku Vjetreni mlin odana počast braniteljimaŽupan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i JoškomCebalom položili su u subotu, 4.kolovoza, vijence i zapalili svijeće povo-dom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih braniteljana spomeniku Vjetreni mlin u Stupi te na dubrovačkom groblju Bonino-vo. ”Domovinski rat je temelj moderne hrvatske države. Na tom temelju,počevši s našim prvim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, gradimoslobodnu, samostalnu, demokratsku Hrvatsku, državu vladavine prava inajviših ljudskih i manjinskih prava. Neki nam prigovaraju na ovoj pro-slavi, ali mi ćemo uvijek slaviti svoje pobjede, nećemo kao neki slavitislaviti poraze. Ovdje smo na Vjetrenom mlinu, ovo je bila crta do koje jeagresor stigao. Toliko su uspjeli osvojiti, no naše braniteljske postrojbe,naša Policija ih je zaustavila. Možemo biti ponosni na naš doprinos u

ratu na ovom području, ali i u sudjelovanju u akcijamaBljeasak i Oluja i zato ćemo svake godine na ovommjestu slaviti našu pobjedu u Domovinskom ratu”, re-kao je župan Dobroslavić.Vijence su položili i predstavnici Grada Dubrovnika,Općine Dubrovačko primorje, Općine Ston, predstavniciudruga proizašlih iz Domovinskog rata i drugi.

ŽUPAN SA ZAMJENICIMA MAREVIĆ I CEBALO NA KOMEMORACIJI

Oproštaj od akademika Nenada VekarićaOproštaj od akademika Nenada VekarićaOproštaj od akademika Nenada VekarićaOproštaj od akademika Nenada VekarićaOproštaj od akademika Nenada VekarićaKomemoraciji u spomenna nedavno preminulogakademika NenadaVekarića u Kazalištu Ma-rina Držića nazočio je uime Županije župan Ni-kola Dobroslavić sazamjenicima ŽaklinomMarević i Joškom Ce-balom. Ovom prilikomod Vekarića su se posl-jednji put oprostili bliskiprijatelji i suradnici, asvoje poštovanje došli suiskazati brojni pred-stavnici javnog životagrada. AkademikVekarić preminuo je 20.

srpnja nakon teške bolesti. Njegov rad kao povjesničara Dubrovačko-neret-vanska županija prepoznala je još 1997. godine kada mu je dodijeljena Nagra-da za doprinos ugledu i promociji županije, a njegova uloga kao koautoraknjiga o Velikom i Malom škoju izravno je utjecala na zaštitu granica hr-vatskog teritorija.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Rezultati šestog ispitivanja kakvoće moraRezultati šestog ispitivanja kakvoće moraRezultati šestog ispitivanja kakvoće moraRezultati šestog ispitivanja kakvoće moraRezultati šestog ispitivanja kakvoće moraPrema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovač-ko-neretvanske županije za 2018. godinu, Zavod za javno zdravstvo Du-brovačko-neretvanske županije, obavio je šesto redovno ispitivanje mora na118 plaža u periodu od 23. srpnja do 31. srpnja 2018. godine. Uzorci morana svih 118 plaža odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje(NN 73/08). Od ukupno 118 plaža, more na 110 plaža ocijenjeno je kao

more izvrsne kakvoće. More na plažama Mlini, Srebrenoi Kupari u Župi dubrovačkoj, plaži Štikovica u Dubrovni-ku, plaži VK Cavtat u Konavlima i plaži Sreser u Janjinina Pelješcu bilo je dobre kakvoće, dok je more na plažiHotela Epidaurus u Cavtatu te u Uvali Janska u Du-brovačkom primorju ocijenjeno zadovoljavajućomocjenom. Detaljniji podaci dostupni su javnosti na webstranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike iZavoda za javno zdravstvo DNŽ.

U TIJEKU

9. memorijalni biciklistički9. memorijalni biciklistički9. memorijalni biciklistički9. memorijalni biciklistički9. memorijalni biciklističkiultramaraton Vukovar-Knin-ultramaraton Vukovar-Knin-ultramaraton Vukovar-Knin-ultramaraton Vukovar-Knin-ultramaraton Vukovar-Knin-DubrovnikDubrovnikDubrovnikDubrovnikDubrovnikUdruga ‘Slavonskobrodski biciklist’ iz Slavonskog Bro-da organizirala je 9. memorijalni biciklistički ultramara-ton Vukovar - Knin - Dubrovnik, a povodom Dana pob-jede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitel-ja. Biciklistički ultramaraton održava se u sedam etapaod 4. do 10. kolovoza.Ruta kojom se vozi proteže se od Vukovara, prekoSlavnoskog Broda, Okučana, Gline, Siska, Petrinje,Vojnića, Slunja, Lovinca, Gračaca, Knina, Sinja, Ploča,Opuzena, Metkovića pa sve do Dubrovnika.U znak poštovanja i zahvalnosti žrtvama hrvatskih bran-itelja, biciklisti pale svijeće na spomen obilježjima dužnavedenog smjera kretanja. Dolazak biciklista očekujese 10. kolovoza na Mostu dr. Franja Tuđmana oko 13sati.Na završetku memorijalnog biciklističkog ultramarato-na od Vukovara do Dubrovnika, slavonskobrodskibiciklisti će se odati počast poginulim dubrovačkim bran-iteljima kod Spomen križa na Boninovu.

14 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

POVODOM DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DANA HRVATSKIH BRANITELJA

Načelnik Lasić položio vijenac i zapalio svijećuNačelnik Lasić položio vijenac i zapalio svijećuNačelnik Lasić položio vijenac i zapalio svijećuNačelnik Lasić položio vijenac i zapalio svijećuNačelnik Lasić položio vijenac i zapalio svijećukod spomenika ”Konavoska mati”kod spomenika ”Konavoska mati”kod spomenika ”Konavoska mati”kod spomenika ”Konavoska mati”kod spomenika ”Konavoska mati”

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, načelnik OpćineKonavle Božo Lasić sa suradnicima položio je cvijeće i zapalio svijeće 4. kolovoza ispredspomenika Konavoska mati u Čilipima.

JVP KONAVLE

Luka Vojvoda noviLuka Vojvoda noviLuka Vojvoda noviLuka Vojvoda noviLuka Vojvoda noviv.d. zapovjednikav.d. zapovjednikav.d. zapovjednikav.d. zapovjednikav.d. zapovjednika

Luka Vojvoda novi je vršitelj dužnostizapovjednika Javne vatrogasne pos-trojbe Konavle. Na novu dužnost im-enovan je odlukom načelnika OpćineKonavle Boža Lasića, dok je dosadaš-nji zapovjednik Mario Magud pošao nanovo radno mjesto savjetnika direkto-ra za zaštitu od požara i sigurnost ter-minala Zračne luke Dubrovnik. ”MarioMagud je kao zapovjednik JVP Konav-le, ali i Zimske službe napravio jakopuno za našu općinu i na tome smomu zahvalni. Uvjeren sam kako ćeLuka obavljati posao vršitelja dužnostizapovjednika obavljati na visini zadat-ka”, rekao je načelnik Lasić.

U CAVTATU

Predstavljena slikovnicaPredstavljena slikovnicaPredstavljena slikovnicaPredstavljena slikovnicaPredstavljena slikovnicaVlaho Bukovac- djetinjstvoVlaho Bukovac- djetinjstvoVlaho Bukovac- djetinjstvoVlaho Bukovac- djetinjstvoVlaho Bukovac- djetinjstvoSlikovnica Vlaho Bukovac - djetinjstvo u izdanjuMuzeja i galerija Konavala predstavljena je5.kolovoza 2018. u vrtu Kuće Bukovac u Cavtatu.Autorica teksta je Lidija Crnčević a autorica ilus-tracija Nore Mojaš. Na predstavljanju su uz au-torice sudjelovale promotorice Jelena ObradovićMojaš i Marija Radonić te ravnateljica Muzeja igalerija Konavala Antonia Rusković Radonić.Slikovnica Vlaho Bukovac - djetinjstvo je prva odšest dijelova u kojima se želi prikazati život ve-likog slikara Vlaha Bukovca. Osim svoje iznimneslikarske karijere Bukovac je izuzetno zanimljivaljudska sudbina dječaka iz Cavtata koji je oplov-io svijet i živio u tadašnjim velikim metropolamaiz kojih se vraćao svojemu Cavtatu, milom

ZA NABAVU SPREMNIKA ZA ODLAGANJE OTPADA

Općini Konavle odobreno 1,35 milijuna kunaOpćini Konavle odobreno 1,35 milijuna kunaOpćini Konavle odobreno 1,35 milijuna kunaOpćini Konavle odobreno 1,35 milijuna kunaOpćini Konavle odobreno 1,35 milijuna kuna

stva EU fondova. Inače, prethodno jeOpćini Konavle odobreno i financiranje“Programa izobrazno-informativnih ak-tivnosti o održivom gospodarenju otpa-dom općina Konavle, Župa dubrovač-ka i Dubrovačko primorje” u iznosu od435.162,58 kuna. Na ovaj način, cilj jepraktički kompletnu pripremu, opremui infrastrukturu potrebnu za prelazak nanovi način gospodarenja otpadom osig-urati iz sredstava EU fondova.

Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada uOpćini Konavle, procijenjene vrijednosti 1,6 mil-ijuna kuna, bit će u iznosu od 85 posto finan-cirani EU sredstvima kroz Operativni programKonkurentnost i kohezija. Sredstva su osigura-na kroz Javni poziv jedinicama lokalne samou-prave za iskaz interesa za nabavu spremnikaza odvojeno prikupljanje komunalnog otpada,a kojeg je proveo Fond za zaštitu okoliša i en-ergetsku učinkovitost. Na ovaj način osiguratće se da svako domaćinstvo u novom modelugospodarenja otpadom ima na raspolaganjutri spremnika; jedan za miješani komunalni ot-

pad kapaciteta 240 litara, te po još dva sprem-nika od 240 ili 120 litara, ovisno o potrebidomaćinstva, u koja će se zasebno odlagatipapir i plastika. Također, svako domaćinstvodobit će na raspolaganje dodatno i kompost-er kapaciteta 300 litara, a u određenim inter-valima prikupljat će se i otpadno staklo. Otpadprikupljen na takav način potom će se odvozitiu reciklažno dvorište na daljnje postupanje, aspomenimo kako je projektna aplikacija i zareciklažno dvorište već pripremljena te se samočekaju posljednje dokumentacijske formalnos-ti, kako bi ista također bila kandidirana za sred-

gnijezdu kako ga je sam na-zivao. U ovom prvom dijeluLidija Crnčević je prepričaladio života do Vlahove četrn-aeste godine kad se vratioiz Amerike u svoj rodniCavtat. Slikovnica je bogatoilustrirana fotokolažem diza-jnerice Nore Mojaš koja jekoristeći se arhivskim fo-tografijama, simbolima i tip-ičnim prirodnim dekoracija-ma Mediterana uspjela ugledaocu na najpotpunijimogući način izazvati mirisei boje Cavtata i okolice s kra-ja 19. stoljeća. U prepunomvrtu Kuće Bukovac druženjese nastavilo uz glazbeni pro-gram Vedrana Mezeija.

15GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

URED NAČELNIKA

Prijam za klapu SubrenumPrijam za klapu SubrenumPrijam za klapu SubrenumPrijam za klapu SubrenumPrijam za klapu SubrenumNačelnik Općine Župa dubrovačka, Silvio Nardelli,ugostio je 2. kolovoza članove jedne od najugled-nijih dalmatinskih klapa, Subrenum iz Župe du-brovačke. Na Večeri dalmatinske pisme u Kašte-lima održane krajem srpnja klapa Subrenum pred-stavila se trećim singlom s novog albuma koji jejoš uvijek u pripremi. Predstavljena pjesma„Stojim drito ka i svića“, autora teksta Pjera Mir-ića i autora glazbe, Vicka Dragojevića, ujednodobitnika nagrade za najbolji aranžman, osvojilaje prvu nagradu žirija kao i nagradu orkestra zanajbolju skladbu.Načelnik Nardelli čestitao je na ostvarenom us-pjehu, te članovima klape uručio prigodnu na-gradu. „Vjerujem kako ćete objavom albuma imatijoš puno ovako uspješnih pjesama. Hvala vamna promociji Župe dubrovačke u Hrvatskoj, ali i

izvan njenih granica“, poručioje.Općina Župa dubrovačkaodavno je prepoznala vrijed-nost klape Subrenum, i poma-gala njeno djelovanje. I ovegodine program klape nalaziu Programu javnih potreba ukulturi Općine Župa dubrovač-ka.Inače, u karijeri dugoj gotovočetvrt stoljeća klapa Subrenumse okrenula modernijojklapskoj pop pjesmi,zadržavajući svoj prepoznatl-jiv stil i iznimno jak vokalniizričaj. Album je u pripremi, bitće 5. objavljeni nosač zvuka,a njegov izlazak očekuje seuskoro.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX.STOLJEĆA

Park Gradac otvoren 1898. godine (6)Park Gradac otvoren 1898. godine (6)Park Gradac otvoren 1898. godine (6)Park Gradac otvoren 1898. godine (6)Park Gradac otvoren 1898. godine (6)Zaslužni član društva „Dub“ ljekarnik Mato Šarić, po mommišljenju, trebao bi dobiti zasluženu čast u parku Gradac,tablu s službenim natpisom: Staza (ili šetalište) Mata Šarića

Dalje se više ne može. Vrijeme prolazi, a imovina društva troši se uočekivanju da će Općinska uprava konačno uvidjeti nemogućnostovakvog stanja. Za daljnji život „Ptičjeg vrta“ potrebno je da Naslovpored dosadašnje plaće čuvaru predvidi još iznos od din. 800.- mjesečnoza uzdržavanje, odnosno za hranjenje ptica. Bez ovog posljednjeg iznosanemoguć je daljnji opstanak „Ptičjeg vrta“.Poslije dugogodišnjeg uloženog truda i materijalnih žrtava (troškova),koji se penju na desetke hiljada dinara, društvo s pravom ne želi nasebe preuzeti odgovornost za posljednji čin – zatvaranje (Ptičjeg vrta).Zato je na sjednici od 19. listopada t.g. zaključeno da se od Naslova, uroku od 15 dana zatraži definitivno pismeno rješenje.Sa štovanjem.Dr. Milo Katić Tajnik: Dr. Božo Glavić„Dubrava“ od 17.2.1940. godine, broj 84.RADOVI NA GRADCU (naslov D.R.)U parku Gradac nastavit će se sljedeće sedmice radovi na završavanjujavnog zahoda i vrtnih puteva.„Dubrava“ od 15.11.1940. godine, broj 108.SJETITE SE I PTICA NEBESKIH...Uprava ptičjeg vrta apelira na građanstvo osobito na njegove maleposjetioce, našu djecu, da bi svake nedjelje donijeli u vrt na dar otpatkekruha, voća i zeleni, te samo na taj način a bez tereta umanjili izdatkeishrane.Uvjereni smo, da će već ove nedjelje mali i najbolji prijatelji Graca ot-početi svojom akcijom.Citirao sam najvažnija ili najinteresantnija novinska izvješća (mnogo jebilo novinskih izvješća o darovima ptica!) iz raznih lokalnih tiskovina usvezi parka „Gradac“, tj. njegov sadržaj od otvaranja 23.7.1898. do sre-dine studenog 1940. godine kada je objavljena zadnja novinska vijest(apel uredništva) iz koje se vidi da je ishrana „stanovnika“ Ptičjeg vrtabio najveći problem. (Neke životinje, uprava Ptičjeg vrta grijala je tijekomzime uz pomoć električnih peći!) Do kraja ožujka 1941. godine lokalnenovine ne objavljuju nikakvu vijest. Kakva je sudbina zadesila „stanovni-ke“ Ptičjeg vrta (uključujući i manje životinje) ostaje nepoznato. Svaka-ko bi zabilježio da sam u tiskovinama koje su izlazile u Dubrovniku tijekomII. svjetskog rata naišao na bilo kakvu vijest u svezi parka „Gradac“.(Uzgred, donosim kronološki pregled izlaženja tiskovina od početka II.svj. rata: 1) Bez lokalnih tiskovina od 6.4.1941. do 7.9.1942.; 2) „LaSentinella“ od 8.9.1942. do 11.9.1943.; 3) Nakon kapitulacije Italije kraćerazdoblje bez lokalnih tiskovina, tj. od 12.9.1943. do 16.11.1943.; 4)„Dnevne viesti“ od 17.11.1943. do 9.4.1944.; 5) „Hrvatska“ od 10.4.1944.

do 17.10.1944.; i nakon rata kraće vrijeme izlazi6) „Glas slobode“ od 18.10.1944. do30.10.1944. (brojevi od 1 do 13 nisu sačuvani),već od 31.10.1944. do 3.2.1945. (14-28).U „Glasu Grada“ od 8.5.2009. objavljen je mojopširniji tekst pod naslovom „Ženska kotulakriva za Lerov bijeg“ iz Ptičjeg vrta. Citiramsamo nekoliko brojeva iz „Dubrovačke tri-bune“, te navodim samo naslove u svezi„Ptičjeg vrta“: 24.12.1929. (broj 47) „Bijegmajmuna Lera“; 31.12.1929. (broj 48) Uhvaćen„Lero“; 8.1.1930. (broj 49) „Neprestano pov-ećanje broja ptica“; 17.6.1930. (72) „Dva kameleona poslana izAleksandrije“. Navedene napomene u svezi darivanja različitihptica i manjih životinja samo je manji izbor novinskih izvješća izlokalnih tiskovina koje se odnose na dubrovački minijaturni, uv-jetno rečeno „zoološki“ vrt. Dubrovnik je između dva svjetskarata doista imao zanimljivu atrakciju za posjetitelje parka „Gra-dac“. I danas na zapadnom dijelu parka na najvišoj razini možese vidjeti jedan mali bazen za labudove koji je bio u sastavu„zoološkog“ vrta, odnosno „Ptičjeg vrta“.Pokušao sam predstaviti, uz što manje svojih komentara, a pre-ma raspoloživim podatcima iz kojih se može sagledati dio „živo-topisa“ parka Gradac, tj. od njegovog osnutka do početka II.svjetskog rata. S obzirom da je Gradac „dijete“ društva „Dub“,onda se iz navedenog mogu pratiti i financijski problemi koje jeDruštvo imalo u svezi održavanja „Ptičjeg vrta“ kao najatrak-tivnijeg sadržaja parka Gradac.Zaslužni član društva „Dub“ ljekarnik Mato Šarić, po mom miš-ljenju, trebao bi dobiti zasluženu čast u parku Gradac, tablu sslužbenim natpisom: Staza (ili šetalište) Mata Šarića.Na kraju jedan kratki komentar. Prije nekoliko mjeseci, u općin-skoj vijećnici, predstavljeni su dubrovačkoj javnosti planiranaobnova i budući sadržaj parka Gradac. Kako je rečeno od straneorganizatora, na sljedećoj javnoj tribini (koja se treba održatitijekom ove godine) omogućiti će se rasprava građana o poje-dinim točkama budućeg uređenja i sadržaja. Bit će „vatreno“,jer je već na prvom predstavljanju plana budućeg sadržaja par-ka, kod građana je izazvalo buru nezadovoljstva eventualnopostavljanje ugostiteljskog objekta.Što se je dogodilo s ranijim planom od prije 10-ak godina usvezi obnove parka Gradac? Teško (mi) je povjerovati da jeprijašnji plan u potpunosti „zastario“, tj. postao je nevažeći(!) tese je odlučilo napraviti potpuno novi. Dobro je poznato, kad senešto pravi od početka, onda je sasvim razumljivo da izradanovih planova košta. Ma, koga briga u današnjem vremenu zaštednju, kad se ne plaća iz vlastitog špaga! „Jedan čovjek (pogo-tovo političari – op. D.R.) može više potrošiti nego milijuni ljudiprivrediti.“ – Ante Starčević. Svršetak

Priredio:Damir Račić

16 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

IZ DRUGIH MEDIJA - DUBROVNIKNET: NA IZVORU U MARTINOVIĆIMA U ŽUPI DUBROVAČKOJ VODA NIJE ZA PIĆE?

Župljani sumnjaju da je uzrok benzinska crpka na IvaniciŽupljani sumnjaju da je uzrok benzinska crpka na IvaniciŽupljani sumnjaju da je uzrok benzinska crpka na IvaniciŽupljani sumnjaju da je uzrok benzinska crpka na IvaniciŽupljani sumnjaju da je uzrok benzinska crpka na Ivanici-Hidrogeolog Petar Milanović je odavno napravio kartu sanitarnih zona i to je dostavljeno Vodovodu, ali zbogniza manipulacija i nekretninskog biznisa, odlagališta otpada, to se nikada nije željelo javnosti predočiti nitiučiniti transparentnim - kazao je, uz ostalo, dr. Ivo Lučić

Zbog veoma intenzivnog i oštrog mirisa benzine koji se širi u bliziniizvorišta vode u Martinovićima, na Bravincu, tamošnji mještani sustavili napis - voda nije za piće. A upravo su po tu vodu koja jeslovila kao najkvalitetnija za piće na ovom području, dolazili mnogičak i iz grada. Na teren su izašli, kako to već protokolom ide, pred-stavnici Općine, pa su oni pozvali djelatnike Zavoda za javno zdravst-vo da uzmu uzorke, načelnik Silvio Nardelli se čuo sa svojim kole-gom iz Ravnog Andrijom Šimunovićem s kojim će se sutra izaći nateren. Uglavnom, nitko nema pojma otkud miris benzine na izvoriš-tu, iako će mještani postaviti konkretno pitanje - je li od benzinskecrpke koja se navodno jučer (7.kolovoza) otvorila, a nalazi se ublizini graničnog prijelaza.Na poziv mještana iz Martinovića jutros smo izašli na teren i ustanovilikako se u blizini tamošnjeg izvora osjeti miris benzine, iako se nigd-je u blizini ne može vidjeti nikakva mrlja ni onečišćenje. Čak ni vodakoja je tekla iz slavine nije imala miris benzine, ali su mještani sam-oinicijativno stavili natpis da nije za piće - kazao nam je Nikša Kris-tović, komunalni redar u Općini Župa dubrovačka. Dodao je i kakosu pozvali predstavnike Zavoda za javno zdravstvo, što je potvrdio

i dr. Mato Lakić:- Uzeli smo uzorke vode, dio analize ćemo napraviti u Dubrovniku,a dio poslati za Zagreb, te bismo za sedam dana mogli imati nalaz- kazao je dr. Lakić dodavši kako to nije “regularan” izvor kojim seupravlja.No, iako nije regularan ni služben, po vodu koja se mogla natočiti uMartinovićima mnogima nije bilo teško “potegnuti” ni iz Grada, jerje slovila kao najčišća i najzdravija izvorska voda na ovom područ-ju. Stoga ni ne treba čuditi ogorčenost mještana Martinovića kojidovode u vezu navodno otvaranje benzinske crpke na graničnomprijelazu s Bosnom i Hercegovinom. U strahu od ekološkogonečišćenja su velike oči i trebaju biti, jer ukoliko je riječ o toj pov-eznici u ovom slučaju, onda nam se jako loše piše po pitanju svihostalih prirodnih resursa kojima se u Župi raspolaže.Dr. Ivo Lučić, naš poznati stručnjak za krš je oprezan u izjavama,iako je dosad veoma često i uporno ponavljao i isticao potrebusuradnje između susjednih prekograničnih područja, kako bi sespriječila eventualna onečišćenja do kojih nekontroliranom i preko-mjernom izgradnjom na Ivanici može doći u našoj županiji.

- Teoretski je sve moguće, alise ništa ne može sa sigurnoš-ću tvrditi dok se ne napraveistraživanja koja bi mogla doka-zati vezu o kojoj govorite. Onošto mogu reći je da na područ-ju Dubrovačko-neretvanskežupanije i Gradu Dubrovnikujoš uvijek vlada kaos u pogleduutvrđivanja i kontroliranja sani-tarnih zona, a to se izbjegavakako bi se izbjegla i odgovor-nost. Hidrogeolog Petar Mil-anović je odavno napravio kar-tu sanitarnih zona i to je dostav-ljeno Vodovodu, ali zbog nizamanipulacija i nekretninskogbiznisa, odlagališta otpada, tose nikada nije željelo javnostipredočiti niti učiniti transparent-nim - kazao je dr. Lučić.

Lidija Crnčević,dubrovniknet team

HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA U SURADNJI SA KOORDINACIJOMŽUPANIJSKIH SAVJETA MLADIH RH

Suradnja jedinica regionalne samoupraveSuradnja jedinica regionalne samoupraveSuradnja jedinica regionalne samoupraveSuradnja jedinica regionalne samoupraveSuradnja jedinica regionalne samoupraveHrvatska zajednica županija je potpisala Ugovor o suradnji s predstavnicimaKoordinacije županijskih savjeta mladih Republike Hrvatske, a u cilju inten-ziviranja suradnje jedinica regionalne samouprave i mladih.Ugovor o suradnji potpisali su predsjednik Hrvatske zajednice županija i šiben-sko-kninski župan Goran Pauk i međunarodni tajnik Koordinacije, ujedno ipredsjednik Savjeta mladih Dubrovačko-neretvanske županije Romano Ra-donić.Prilikom potpisivanja ovog Ugovora, predsjednik HZŽ je naglasio da je suradnjas mladima iznimno važna te mlade treba osnažiti jer oni trebaju biti nositeljipozitivnih društvenih promjena, a ne samo promatrači.Tijekom potpisivanja Ugovora istaknuto je i kako će Zajednica i Koordinacijazajednički istupati s preporukama i inicijativama prema jedinicama lokalne iregionalne samouprave i nadležnim institucijama u temama koje se odnosena mlade te kako će provoditi zajedničke projekte s ciljem donošenja progra-ma za mlade. Također, dogovorena je i suradnja na svim ostalim aktivnostikoje će ojačati položaj mladih i ohrabriti ih za sudjelovanje u životu svojelokalne zajednice.

17GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

BISKUP UZINIĆ NA DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI:

Postanimo uistinu slobodni ljudi!Postanimo uistinu slobodni ljudi!Postanimo uistinu slobodni ljudi!Postanimo uistinu slobodni ljudi!Postanimo uistinu slobodni ljudi!U ovom misnom slavlju, kao i u misnima slavljima diljemdomovine, danas želimo reći Bogu hvala za njegovumilosnu intervenciju, za njegovu pomoć bez koje sesigurno naša sloboda ne bi mogla dogoditi jer smo bilipoput Izraelaca bespomoćni, bez oružja, pod sankcijama

Na Dan pobjede, Dan domovinskezahvalnosti te Dan hrvatskih branitel-ja 5. kolovoza dubrovački biskupmons. Mate Uzinić u propovijedi namisom slavlju u dubrovačkoj katedralije uvodno kazao kako kad slavimoovakve blagdane onda smo sklonisebe i svoj narod vidjeti drugačijenego druge narode: „S ponosomtada gledamo na sebe i svoj narodkao da smo veći i bolji od drugih i toje normalno, to čine i drugi narodi.“Svi narodi u odnosu na svoj naciona-lni postanak i pretvaranje u narod suvjerojatno prošli sličnu povijest kaonaš narod, kazao je biskup i dodaoda se zato na neki način svaki narodu tom svom hodu prema slobodi

može prepoznati u izraelskom narodu o kojem govori Stari zavjet ikojeg spominje i današnji ulomak iz Knjige Izlaska spominjući važnuetapu u povijesti tog naroda. Ulomak prvog čitanja govorio je o etapiprelaska izraelskog naroda iz egipatskog ropstva u zemlju slobode ibiskup je tu etapu usporedio s događajem koji se slavi, a to je oslo-bođenje jednog dijela okupiranog hrvatskog teritorija u akciji Oluja„koji je značio nekakav naš nacionalni prelazak - naravno uz sveprethodne etape a i neke koje su se dogodile nakon toga – iz sustavaropstva u zemlju slobode, u obećanu zemlju, u novi sustav, u novoslobodno i demokratsko društvo“.„Kad je u pitanju taj prijelaz iz stanja ropstava u slobodu u slučajuizraelskog naroda, drugih naroda pa i našeg naroda, mi u tom događa-ju rado želimo prepoznati milosno Božje djelovanje. Smatramo, mis-lim da to možemo reći s pravom, da se sloboda jednog naroda, uovom slučaju našeg naroda, nije mogla dogoditi bez milosne Božjeintervencije. Zato se rado sjećamo da su naši branitelji nosili Gos-pinu krunicu, da je ovaj događaj obilježen današnjim blagdanomGospe od Snijega, koja se u različitim dijelovima naše domovinerazličito naziva, bio popraćen molitvom mnogih.“U ovom misnom slavlju, kao i u misnima slavljima diljem domovine,danas želimo reći Bogu hvala za njegovu milosnu intervenciju, zanjegovu pomoć bez koje se sigurno naša sloboda ne bi mogla do-goditi jer smo bili poput Izraelaca bespomoćni, bez oružja, pod sankci-jama, nastavio je biskup. S druge strane je bila jedna od jačih armijaEurope, jaka poput egipatskih bojovnika koji su napadali nedužannarod, i bez Božje intervencije se oslobođenje ne bi dogodilo. „Utom događaju nije bilo prisutno samo milosno Božje djelovanje negoi uključivanje određenih ljudi koji su sebe i svoj život stavili na raspo-laganje Gospodinu u tom konkretnom trenutku povijesti, ondje gdjesu bili pozvani, pa se u ovom misnom slavlju želimo sjetiti poginulihbranitelja, svih branitelja, svih invalida koji su na različite načine uložilisebe u slobodu naše domovine“, spomenuo se biskup svih onih kojisu izravno sudjelovali u oslobođenju domovine. Tome je pridodao isve one koji su na druge načine sudjelovali u oslobođenju domov-ine, bilo kao političari sa svojim političkim odlukama, bilo kao diplo-mati sa svojim diplomatskih intervencijama i traženjima pomoći. Pris-jetio se i svih onih koji su nas podržavali, savjetovali i na neki načindali svoj doprinos oslobođenju našeg naroda. U svima njima želimoprepoznati one o kojima Isus govori u današnjem evanđelju (bar utom kontekstu odnosa prema našoj slobodi i domovini): „Radite, aline za hranu propadljivu, nego za hranu koja ostaje za život vječni“.Tko radi tako da ne radi za hranu propadljivu?, upitao se biskup iponudio odgovor: „Onaj koji ne stavlja sebe i svoj osobni interes naprvo mjesto nego sebe, svoj život i svoje sposobnosti stavlja u službudrugih, u službu braće i sestara.“ „Razmišljajući o ovom događaju u ozračju onoga što se događaloizraelskom narodu u izlasku iz egipatskog ropstva ne možemo ne

primijetiti još nešto što je slično, a to je da je druga strana takođerimala svoje žrtve, da su mnogi morali napustiti teritorij ili da su izma-nipulirani otišli, da je bilo i civilnih i vojnih žrtava na drugoj strani. Dokmi slavimo možemo razumjeti tugu onih koji su sve izgubili. Ali is-tovremeno moramo postati svjesni da se ne može narod koji je težiosvojoj slobodi i koji ju je postigao, optužiti za posljedice onoga što sedogodilo zbog loših političkih i vojnih odluka onih koji su sa onimdrugim narodom - a u ovom našem konkretnom slučaju srpskimnarodom - manipulirali, kao što se ne može izraelski narod optužitiza ono što se dogodilo Egipćanima i egipatskoj vojsci. Tako se uovom događaju ne može hrvatski narod optužiti za ono što se do-godilo zbog loših odluka koje su i dovele do rata. U ovom trenutkuako je i bilo posljedica, a nažalost ih je bilo, treba razmišljati o uzroci-ma, a uzroci nisu želja jednog naroda da ima slobodu i ‘izađe izEgipta’ nego su uzroci u želji pojedinaca da manipulirajući vlastitimnarodom zadrže neke svoje povlastice i druge ostave u stanju ropst-va“, istaknuo je dubrovački biskup.Nije dovoljno ‘izići iz Egipta’ da bi se bilo slobodnim, ustvrdio je bisk-up Uzinić te u nastavku razmišljanja u kojem je povezao ono to sedogađalo prije 23 godine u domovini sa starozavjetnim ulomkom oprijelazu preko Crvenog mora u pustinju na putu slobode, dodao ineke značajke koje su se dogodile nakon toga a kojima na svojnačin progovara ulomak iz Knjige Izlaska detektirajući ove 23 god-ine i pokazujući u čemu je problem. A u čemu je problem? U starommentalitetu ropstva. O tom mentalitetu progovara Knjiga Izlaska kadkaže: „O, da smo pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj kadsmo sjedili kod lonaca s mesom i jeli kruha do mile volje!“ To je tajmentalitet koji čeka da mu netko drugi servira da on može sjediti ijesti, a nije spreman preuzeti odgovornost za sebe i za druge okosebe, nije spreman preuzeti odgovornost jer slobode ne može bitibez preuzimanja odgovornosti.Dubrovački biskup je zatim skrenuo pozornost na nastavak govorao daru koji su Izraelci dobili na svom putu u Obećanu zemlju i koji ihtreba pripremiti za nju, a to je dar mane. „Što je mana? To je hranaslobodnih ljudi. To nije, poput egipatskih lonaca, hrana koju dobiva-mo čekajući da nam je netko drugi dade, nego je to hrana koju misami trebamo skupljati, preuzimajući odgovornost za sebe i druge.Istovremeno to nije hrana koju možemo zadržati samo za sebe. Onase dijeli. Mana je hrana koji vodi računa o tome da svakome dot-ekne, ali da nikome ne pretekne. Mana se ne može gomilati. Onajtko gomila pripada starom mentalitetu. Mana se ne gomila. Nju nijemoguće ostaviti za sutra, ona nema prostora na banci. Ona ne doz-voljava da jedni postanu bogataši a drugi ostanu siromašni. Upravose to kod nas dogodilo. Oni lonci su i dalje ono što dominira. Anismo se ponašali na način slobodnih ljudi. I zato su jedni sve bogatijia drugi sve siromašniji. Mane se može prikupiti onoliko koliko je neko-me potrebno.“Ta mana je simbol jedne druge mane o kojoj Isus govori u pročitan-om evanđelju. „Ta mana je euharistija koja pokazuje do koje granicetreba ići taj novi mentalitet slobodnih ljudi. On treba ići do te razineda ne radimo za hranu propadljivu nego za hranu koja ima trajnuvrijednost. A to je ono služenje iz ljubavi do kraja, čak i do dara sa-mog sebe da postanemo ‘jestivi’ jedni za druge, kao što je to eu-haristija.“Kako to postići? Kako konačno postići da nam se dogodi da iz togegipatskog ropstva, preko pustinje u kojoj se očito još nalazimo,konačno kao narod uđemo u zemlju slobode?Kao odgovor na ta pitanja biskup Uzinić je ponudio ulomak iz po-slanice sv. Pavla Efežanima istaknuvši da ga smatra vrlo važnomporukom za ovaj trenutak: „Ovo govorim i zaklinjem u Gospodinu:ne živite više kao što pogani žive – u ispraznosti pameti njihove. Ta vine naučiste tako Krista, ako ste ga doista čuli i u njemu bili poučenikako je istina u Isusu: da vam je odložiti prijašnje ponašanje, starogčovjeka, koga varave požude vode u propast a obnavljati se duhomsvoje pameti i obući novog čovjeka, po Bogu stvorena u pravednos-ti i svetosti istine.“ Dovodeći taj ulomak u vezu s aktualnim trenutkombiskup Uzinić je kazao: Evo ja ovo želim reći nama, našem hrvatskomnarodu koji danas slavi Dan zahvalnosti: ne živite kao što ste živjeli uvremenu starog mentaliteta nego postanite slobodni ljudi. Ljudi kojine rade za hranu propadljivu nego za onu vječnu. Ako smo zaistačuli Isusa onda nema prostora za sanjanje o egipatskim loncima jernas to drži stalno privezane za stanje ropstva, nego postanimo noviljudi koji preuzimaju odgovornost za sebe i za druge, koji u skladu slogikom mane nastoje hraniti i sebe i druge. A.T.

18 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

PROGRAM KINEMATOGRAFA DUBROVNIKOD 10.8. - 15.8.

10. kolovozaKino Jadran21.00 ŠPIJUN KOJI ME NAPU-CAO – akcija, komedija Režija:Susanna Fogel Gl: Mila Kunis,Sam Heughan, Kate McKinnon

Kino Visia20.00 MAMMA MIA : HERE WEGO AGAIN ! - mjuzikl Režija: OlParker Ul: Meryl Streep, PierceBrosnan, Colin Firth, AmandaSeyfried, Stellan Skarsgard

Kino Slavica21.00 KRALJEV IZBOR – drama, biograf-ski Režija: Erik Poppe mUl: Jesper Chris-tensen, Anders Baasmo Christiansen,Karl Markovics

11. kolovozaKino Jadran21.00 ŠPIJUN KOJI ME NAPUCAO –akcija, komedija Režija: Susanna FogelGl: Mila Kunis, Sam Heughan, KateMcKinnon

Kino Visia20.00 NEMOGUĆA MISIJA: RASPADSISTEMA 3D – akcija, avantura, trilerRežija: Christopher McQuarrie Ul:Rebecca Ferguson, Tom Cruise, Van-essa Kirby

Kino Slavica21.00 Španjolski krimići :TAJNA U NJIHOVIM OČIMA - drama,misterij, romantika Režija: Juan JoséCampanella Ul: Ricardo Darín, SoledadVillamil, Pablo Rago

12. kolovozaKino Jadran21.00 ŠPIJUN KOJI ME NAPUCAO –akcija, komedija Režija: Susanna FogelGl: Mila Kunis, Sam Heughan, KateMcKinnon

Kino Visia20.00 NEMOGUĆA MISIJA: RASPADSISTEMA 3D – akcija, avantura, trilerRežija: Christopher McQuarrie Ul:Rebecca Ferguson, Tom Cruise, Van-essa Kirby

Kino Slavica21.00 Freddy vs. Pennywise /horor hi-tovi ANNABELLE: POČETAK Redatelj:David F. Sandberg Ul: Miranda Otto,Philippa Coulthard, Stephanie Sigman

13. kolovozaKino Jadran21.00 NIZ MRAČNI HODNIK – drama,fantazija, horor Redatelj: Rodrigo CortésUl: AnnaSophia Robb, Taylor Russell,Uma Thurman

Kino Visia19.00 HOTEL TRANSILVANIJA 3:PRAZNICI POČINJU 3D – sinkronizira-no Redatelj: Genndy Tartakovsky Ul/gla-sovi: Dražen Čuček, Iva Šulentić, JanKerekeš, Jan Pentek, Pero Juričić, GoranGrgić, Mila Elegović

20.45 DANAS SAM OK – komedija Re-datelj: Jean-Pierre AmérisUl: Eric Elmos-nino, Ary Abittan, Judith El Zein

Kino Slavica21.00 Freddy vs. Pennywise /horor hi-tovi MUHA / THE FLY Redatelj: DavidCronenberg Ul: Geena Davis, Jeff Gold-blum, John Getz

14. kolovozaKino Jadran21.00 NIZ MRAČNI HODNIK – drama,fantazija, horor Redatelj: Rodrigo Cortés: AnnaSophia Robb, Taylor Russell,Uma Thurman

Kino Visia19.00 HOTEL TRANSILVANIJA 3:PRAZNICI POČINJU 3D – sinkronizira-no Redatelj: Genndy Tartakovsky Ul/gla-sovi: Dražen Čuček, Iva Šulentić, JanKerekeš, Jan Pentek, Pero Juričić, GoranGrgić, Mila Elegović

20.45 DANAS SAM OK – komedija Re-datelj: Jean-Pierre Améris Ul: Eric Elmos-nino, Ary Abittan, Judith El Zein

Kino Slavica21.00 Freddy vs. Pennywise /horor hi-toviSIROČE / ORPHAN Redatelj: JaumeCollet-Serra Ul: Vera Farmiga, PeterSarsgaard, Isabelle Fuhrman

15. kolovozaKino Jadran21.00 NIZ MRAČNI HODNIK – drama,fantazija, horor Redatelj: Rodrigo CortésUl: AnnaSophia Robb, Taylor Russell,Uma Thurman

Kino Visia19.00 HOTEL TRANSILVANIJA 3:PRAZNICI POČINJU 3D – sinkronizira-no Redatelj: Genndy Tartakovsky Ul/gla-sovi: Dražen Čuček, Iva Šulentić, JanKerekeš, Jan Pentek, Pero Juričić, GoranGrgić, Mila Elegović

20.45 DANAS SAM OK – komedija Re-datelj: Jean-Pierre Améris Ul: Eric Elmos-nino, Ary Abittan, Judith El Zein

Kino Slavica21.00 Okusi drugačije: OVO MIJENJASVE Redatelj: Avi Lewis

LJETNA ŠKOLA FILMA ŠIPAN

“Osmi povjerenik” na Šipanu“Osmi povjerenik” na Šipanu“Osmi povjerenik” na Šipanu“Osmi povjerenik” na Šipanu“Osmi povjerenik” na Šipanu

Predstavljanjem ovogodišnjih radionica te projekcijom filma “Osmipovjerenik” svečano je otvorene petnaesta jubilarna Ljetna školafilma Šipan. Nakon krakog predstavljanja ovogodišnjeg progra-ma u otvorenom kinu prikazane su vrlo kreativne najavne videoporuke voditelja radionica nakon kojih je uslijedilo i predstavljanjesamih voditelja i ovogodišnjih radionica.

Same radionice, a to su ove godine radionica igranog filma kojuvode Zoran Ćatić i Mirza Ajnadžić, radionica igranog filma 2 kojuvode Jura Troje i Noa Nikolić, radionica fotografije pod vodstvomDeana Zulicha te radionica animiranog filma koju vode Iris LobašKukavičić i Nikola Kapidžić sa radom su počele dan ranije. Šećerna kraju bila je projekcija igranog hit filma “Osmi povjerenik” kojije prikazan u prisutnosti redatelja Ivana Salaja i glavnog glumcaFrana Maškovića.

19GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

ZRAČNA LUKA DUBROVNIK

Priopćenje Zračne luke Dubrovnik o radovima tokom zimskogperioda:‘’Zračna luka Dubrovnik u dolaznom zimskom razdoblju nastavljarealizaciju projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“sufinanciransredstvima Europske Unije, puten Operativnog programakonkurentnost i kohezija. Najosjetljiviji dio Projekta je rekonstrukcijauzletno-sletne staze (USS), koja se prema dinamičkom planu iz-vođenja radova nastavlja početkomstudenog 2018. Navedena re-konstrukcija započela je prošle godine i dovršena u duljini od 1200metara.Projekt Razvoj ZLD u razdoblju zimske sezone (28. listopada 2018.– 30. ožujka 2019.) odvijati će se u tri faze· Faza 1 (početak studenog – sredina studenog): u ovom razdobljuzapočeti će radovi na rekonstrukciji USS zbog čega će na snazibiti ograničena USS čija će duljina tada iznositi 1425 metara zaslijetanje i 1575 metara za uzlijetanje;· Faza 2 (kasni studeni – početak prosinca): u ovom razdobljunastaviti će se sa radovima na USS, dok če ograničenja biti neštodrugačija u odnosu na Fazu 1. Duljina USS za slijetanje iznositi će1425 metara dok će za uzlijetanje biti raspoloživo 1515 metara.· Faza 3 (prosinac 2018. – ožujak 2019.): u ovom razdoblju će seizvoditi radovi na USS, ali ograničenja USS će biti znatno manja uodnosu na Faze 1 i 2. Raspoložive duljine za slijetanje i uzlijetanjeiznositi će 2100 metara.U navedenim fazama realizacije Projekta osigurati će se ILS LOCONLY procedura slijetanja zrakoplova iz smjera RWY12 i proce-

dure slijetanja zrakoplova RWY12 i RWY30 na temelju satelitsko –navigacijske tehnologije (GNSS).Na temelju navedenog, kritično ograničenje za operacije zrako-plova je duljina raspoložive USS. Iz tog razloga u Fazama 1 i 2očekuje se operacije zrakoplovima kojima slijetanje i polijetanjenije ograničeno navedenom duljinom staze.Svi naši korisnici usluga su s ovom odlukom već ranije službenimputem obaviješteni, te su isti prilagodili svoje redove letenja u skladus ograničenjima. Zračna luka Dubrovnik odobrila je red letenja zazimsku sezonu 2018./2019. svim zračnim prijevoznicima koji suisti podnijeli. Uz odobrenje zahtjeva dostavljeni su definirani uvjetiza operacije zrakoplova prema navedenim fazama Projekta.Realno je za očekivati da neće svi prijevoznici u Fazama 1 i 2uspjeti osigurati odvijanje operacija zbog nemogućnosti prilagodbeflote operativnim ograničenjima za vrijeme ovih faza. S našim na-cionalnim prijevoznikom Croatia Airlines osigurali smo prometo-vanje za i iz Zagreba na način da će u uporabi biti manji zrakoplovkako bi svakom putniku bilo omogućeno doputovati i otputovati izi za Dubrovnik.Razdoblje studeni i prosinac je odabrano za radove na USS zbognajmanjeg broja letova tijekom godine u tom razdoblju.Sve naše cijenjene korisnike usluga molimo za strpljenje i razum-ijevanje obzirom da se radi o golemom projektu koji bi trebaozadovoljiti potrebe svih naših korisnika za budućih dvadesetakgodina.’’

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Obavijest o realizaciji projekta „Razvoj Zračneluke Dubrovnik“ u zimskoj sezoni 2018./2019.

20 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

NOVOSTI IZ CROATIA AIRLINES-a

Nakon što je Croatia Airlines podnio tužbu na Županijskom suduu Zagrebu u kojoj je osporio zakonitost najavljenog štrajka sindikataORCA, koji je trebao početi u srijedu 8. kolovoza, Županijski sudje na ročištu donio odluku o privremenoj mjeri zabrane štrajka,čime su stvoreni su preduvjeti obavljanje svih planiranih letovaCroatia Airlinesa.U skladu s tim letovi zakazani za 9. kolovoza Croatia Airlinesa nadomaćim i međunarodnim linijama obavljat će se prema redovit-om redu letenja, a riječ je o gotovo 100 letova za koje jepredbilježeno 7600 putnika.

Županijski sud u Zagrebu privremenozabranio štrajk u Croatia Airlinesu

‘’Obraćamo se hrvatskoj javnosti s ciljem što boljeg razumijevanjaposljedica najavljenog štrajka dijela radnika Croatia Airlines u jekuturističke sezone. Prije svega potrebno je razmotriti uzroke, cil-jeve, posljedice i motive štrajka. U tu svrhu prvenstveno stavljamonaglasak na odgovornost i ulogu vlasnika Croatia Airlines - VladeRH koja je neizvršavanjem svojih obveza i obećanja stvorila pret-postavke za štrajk.S pozicije Vlade RH sve je jasno - Croatia Airlines Vladi ne treba.Naprotiv, žele je se što prije i bezbolnije riješiti, a to pokazuju svinjeni postupci koje (ne) poduzima vezano za našeg jedinog avio-prijevoznika. Kada Vladi ne bi odgovarao štrajk, postavljanje noveUprave s punim mandatom, a što zahtijeva sindikat pilota, stjua-rdesa i aviomehaničara, ne bi bio problem već izvršavanje njihovezakonske dužnosti.Propustivši imenovati Upravu isprovocirali su sindikat ORCA daobavi njihov prljav posao koji bi mogao dovesti do gašenja Croat-ia Airlines umanjujući time svoju vlastitu odgovornost. Štrajk ćesvakako smanjiti vrijednost kompanije i tako ponuditi alternativu,a to je pronalazak „strateškog partnera“ koji će je za minimalna (uposlovnom smislu smiješna) sredstva preuzeti. Vladi na ruku ide ičinjenica da u Croatia Airlines nema Kolektivnog ugovora pa takoniti zaštite radnika, te poslodavac nije dužan isplatiti veću ot-premninu od Zakonske, a nema niti osiguranja od prekomjernogotpuštanja radnika u slučaju promjene vlasnika. Sindikat ORCA

Priopćenje za javnost najbrojnijegsindikata Croatia Airlinesa - SHSZUZ

ne želi pregovarati oko novog Kolektivnog ugovora te postavljan-jem nerealnih i nerazumnih zahtjeva za potpisivanje novog kolek-tivnog ugovora, Vladi RH pruža alibi za jednostavno konačno rje-šenje a to je uništenje još jednog poslovnog subjekta u Hrvatskoj.Sindikat ORCA (piloti, stjuardese i aviomehaničari) zbog svojeograničene sposobnosti razumijevanja situacije i gledanja samosvojih parcijalnih trenutnih interesa dopušta biti uspješno manipu-liran od Vlade. Predstavnici pilota idu tako daleko da Radničkomvijeću Croatia Airlines predlažu dodatno otpuštanje radnika bezobzira na posljedice za Kompaniju kao i raspuštanje Radničkogvijeća što bi do kraja razoružalo radnike u obrani Croatia Airlinesod propasti.Predstavnici sindikata ORCA ne shvaćaju da Croatia Airlines nijeSwissair, a Hrvatska nije Švicarska te da se posao preoblikovanjakompanije ne može obaviti bez bolnih posljedica. U ovim okol-nostima vjerojatni scenarij je potpuni gubitak jedinog državnogavioprijevoznika sa svim posljedicama za zrakoplovstvo i ukupnogospodarstvo Hrvatske. Uostalom, propadale su i veće kompanijeu Hrvatskoj uz blagoslov politike, a da za to nitko nikada nije nitiće odgovarati.Voljeli bi da sve ovo što smo naveli nije istina i da nas netko ra-zuvjeri, no sagledavajući sveukupnu situaciju u Kompaniji i šire,nismo optimisti.’’- stoji u pripćenju koje potpisuje Tomislav Rajk-ović, predsjednik SHSZUZ iz 3. kolovoza 2018.

Sud danas nije donio odluku o zakonitosti štrajka i novo pravnoročište zakazano je za sutra u 10 sati, kada se očekuje krajnjaodluka.Uprava Croatia Airlinesa još jednom poziva sindikat ORCA napronalaženje obostrano prihvatljivog rješenja za potpisivanje no-voga kolektivnog ugovora, očuvanje socijalnog mira i zaštitu pravasvih radnika, i to u skladu s mogućnostima tvrtke i ciljem da seosiguraju financijska stabilnost i buduće planirane poslovne aktivnos-ti.

Foto: Igor Soban/PIXSELL

37GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

NOVOSTI IZ ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

PETAK, 10.8.05:50 - 06:45

11:40 - 12:45

14:45 - 15:40

22:50 - 23:45

SUBOTA, 11.8.05:50 - 06:45

14:15 - 15:20

14:20 - 15:15

14:55 - 15:50

22:05 - 23:00

NEDJELJA, 12.8.07:25 - 08:30

10:35 - 11:40

14:45 - 15:40

22:05 - 23:00

PONEDJELJAK, 13.8.11:40 - 12:45

14:00 - 14:55

14:45 - 15:40

22:05 - 23:00

UTORAK, 14.8.10:35 - 11:40

12:05 - 13:10

14:00 - 14:55

14:45 - 15:40

22:05 - 23:00

SRIJEDA, 15.8.07:25 - 08:30

14:00 - 14:55

14:00 - 14:55

22:05 - 23:00

ČETVRTAK, 16.8.10:35 - 11:40

11:40 - 12:45

14:45 - 15:40

14:45 - 15:40

22:05 - 23:00

PETAK, 10.8.06:15 - 07:10

12:35 - 13:40

13:20 - 14:25

16.20 - 17:15

SUBOTA, 11.8.06:15 - 07:10

06:50 - 07:45

07:25 - 08:20

20:00 - 21:05

21:05 - 22:10

21:20 - 22:15

NEDJELJA, 12.8.06:15 - 07:10

13:15 - 14:20

21:15 - 22:20

PONEDJELJAK, 13.8.06:15 - 07:10

12:35 - 13:40

13:20 - 14:25

16:20 - 17:15

20:30 - 21:35

UTORAK, 14.8.06:15 - 07:10

12:15 - 13:20

16:20 - 17:15

20:30 - 21:35

22:30 - 23:25

SRIJEDA, 15.8.06:15 - 07:10

12:55 - 13:50

13:15 - 14:20

20:30 - 21:35

ČETVRTAK, 16.8.06:15 - 07:10

13:20 - 14:25

16:20 - 17:15

21:15 - 22:20

22:20 - 23:15

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINES

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

Dolazak višenamjenskihborbenih zrakoplova F-16 Barak

Detalji zrakoplovnenesreće u Dubrovniku

Tri višenamjenska borbena zrakoplova F-16 Barak Države Izrael prvi put su u četvr-tak, 2. kolovoza 2018. godine, oko 15 sati,sletjela u 91. zrakoplovnu bazu Hrvatskogratnog zrakoplovstva na Plesu.Riječ je o višednevnom prijateljskom pos-jetu Zračnih snaga Države Izrael Hrvatskomratnom zrakoplovstvu. Prilikom ulaska u hr-vatski zračni prostor, izraelske avionedočekao je zrakoplov MiG-21 Hrvatskog

IZ SVIJETA ZRAKOPLOVSTVA

Zračna luka Dubrovnik poslala priopćenje:“Zrakoplov tipa C182 (Cessna 182) registar-ske oznake OE-DDU na letu iz Graza zaDubrovnik prigodom slijetanja je doživioozbiljnu nezgodu, tako da je sletio južnoizvan uzletno-sletne staze i staze za vožnju.Do događaja je došlo oko 16:37, 25. srpn-ja.U najbržem mogućem roku intervenirale su

spasilačko-vatrogasna služba Zračne lukeDubrovnik i timovi hitne medicinskepomoći.U zrakoplovu su bile tri osobe kojesu zbrinute od strane hitne medicinske po-moći i zaputili se prema Općoj bolnici Du-brovnik. Zračna luka Dubrovnik je bilaprivremeno kratko zatvorena zbog događa-ja, međutim nije bilo značajnijih poremeća-ja u prometu.

ratnog zrakoplovstva.Dva izraelska višenamjenska zrakoplova F-16 Barak, u nedjelju 5. kolovoza 2018. go-dine, sudjelovala su u zračnom mimohoduiznad Kninske tvrđave povodom obilje-žavanja 23. obljetnice vojno redarstveneoperacije Oluja.U pratnji tri zrakoplova F-16 Barak doletioje i jedan zrakoplov C-130H Karnaf.

avioradar.hr, foto: Avioradar

38 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

39GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Sretno izbezumljenizahvaljujući milijunašima

Smanjuje se PDV na hranu i pelene, pa će prosječna obitelj, ako Bog da, mjesečno ušparat’preko sedamdeset kuna

Predsjednik Sabora i politički tajnik HDZ-a, dobio jepojačanje; u vođenju stranke, pomagat’ će mu tribivša gradonačelnika, od kojih je samo jedan, onajzadarski, pod istragom za nekakve financijske afere.S dvije potvrđene optužnice! A sad’ je promoviran uGubernatora svih dalmatinskih županija. S ljevice seovo vidi k’o pljuvanje na uzaludne nade javnosti. Sdesna kažu, da je išta kriv, naše bi neovisno sudst-vo to svakako znalo i presudilo, nakon proteklihdesetak godina. A nije. Znači, sve su mu pakirali mrz-itelji Hrvatske. Pa će i ove optužnice tek ostat’ zapam-ćene, k’o zbirka suvremenih bajki, pod naslovom Re-morker, Fimi Medija, Prometna renesansa Hrvatske iPituranje tunela. Jedva milijun i nešto Eura, za kojese novi stari stranački bojovnik tereti, zanemarivoje prema njegovu doprinosu glede podrške prem-ijeru. Ne može premijer igrat’ Briškulu u dinare, abivši međunarodni tajnik, u kupe, vizionarski je iz-javio on, a dan poslije, međunarodni tajnik je izgu-bio partiju vladine Briškule.Vlada se prije odlaska na odmor pohvalila najnovi-jom reformom. Sve je objasnio Ministar financija,autor još jedne blistave ‘reforme’, kojom ukida dvadoprinosa na plaće, a povećava samo jedan zazdravstveno osiguranje, kako bi zdravstveni sustavozdravio.Smanjuje se PDV na hranu i pelene, pa će prosječ-na obitelj, ako Bog da, mjesečno ušparat’ prekosedamdeset kuna. Koliko je to samo hrane i pele-na. Ushićeni, većina Hrvata u najboljim godinamasu već predložili: zaustavite busove i avione, za pusteMinhene i Londone, jer hrvatski san nas - zove.Oni ostali Hrvati, koji su cijeli prošli mjesec bili sret-no izbezumljeni zahvaljujući milijunašima što trče

za fuzbalom, sad’ eto mogu slavit’ iovo povećanje plaća, što su izglasalimilijunaši, što sjede u Saboru. Jer,mogli su oni plaće i smanjit’, kako bise ostvarilo premijerovo obećanje ogradnji nacionalnog stadiona. Zanaše svetinje! A svetinje moraju imat’i svetište. Kako bi na primjer, izgleda-la crkva u montažnoj kućici? Nikako!Proslavljen je i Dan Pobjede i Domov-inske zahvalnosti. Uz to se, na isti danpotrefila i Sinjska alka. Bilo je takosvečano i sadržajno, da se teškomog’o odlučit’, bi li pratio one što

gađaju u sridu, ili one što gađaju u -ništo.Uz najvažnije političare i goste, na pro-slavu Oluje, doletila su i tri izraelskaaviona F 16 baraka. Pa su dva bila utzv. mimoletu, a treći su doveli za svakislučaj. Radi rezervnih dijelova, naru-gali se neki s društvenih mreža, zatose i zovu - barake.A iz nekih neimenovanih palestinskihizvora se doznaje, kako ovo nisu avi-oni, koje su naši kupili. Kažu, naše avi-one Izraelci već 3 mjeseca ne šalju uborbene akcije, nego krpe rupe odmetaka, kojima ih oni svakodnevnobužaju.A više nego ikome, naši novi avioni,zasmetali su predsjedniku Srbije, od-likovanom četničkom vojvodi i učeni-ku još poznatijega vojvode odHaškog suda. Na dan našega slavl-ja, optužio je Hrvatsku, da je akcijomOluja, Srbima učinila isto, što i HitlerŽidovima. Zamjerio je Izraelcima, štosu bili u mimoletu nad Kninom.Općenito, u Srbiji vlada razočarenje.Izraelci sad više vole Hrvate nego njih.Ma fakat, nema ništa gore od neuz-

vraćene ljubavi.Zato njih vole Rusi,koji su nedavnoletjeli novim MIG-ovima na njihovojparadi, pa to u nas nikoga nije smeta-lo.Uz brojne važne uzvanike u Gradu,bila nam je i ona ministrica, zaduženaza razvoj regija i hvaljenje poteza vladeu kojoj sjedi. Pa nam je svečano otvo-rila izgradnju Studentskog doma, kojise gradi, najvećim dijelom soldima izEU fondova. Što je sasvim normalno,kad’ studente za njih i proizvodimo.

Trebali bi platit’ i stipendije, govoreneki!A ministrica je svaki slučaj, da ne is-padne, da je došla samo zakopat’prvu lopatu u Gradu, spomenula ionu lopatu, s početka gradnje mos-ta, kopno - otok Pelješac. Premajednima, ministrica nije pazila u školi,a drugi misle, kako se je samo zabu-nila; nekako je normalno, da se oto-ci, a ne poluotoci, povezuju s kop-nom. Ima neke logike, je li? Znači,ministrica s plavom kacigom naglavi, nije bila potpuno u krivu, ni sas-vim u pravu. Recimo da je bila u –polupravu. Ma, reci ti to Pelješčani-ma. Neki su bili tako infotani, da sujoj, onako u afektu rekli, da joj nijeHDZ-a, ne bi ona znala ni što jemore, altroke poluotok. Baš k’o što

ne zna razliku između kotule, i polukot-ule. Pa nosi - minicu.Grad Dubrovnik je počeo s uređivan-jem sportskih objekata. Donesena je iodluka, da se zid blizu ulaza na lapad-sko igralište ukrasi grafitima. Puno bržeod građevinara, skupina mladića obavi-la je svoj dio posla, i preko noći oslika-la vizuru povijesne jezgre u - ratnomrazaranju.One koji su se rodili iza rata, ovaj um-jetnički doživljaj, sigurno će se dojmit’više od scena razaranja u filmu Gameof Thrones. Starija generacija pak, jed-va je dočekala podsjećanje na ratnarazaranja, glad, žeđ i mrak, a turisti ćebit’ sretni, što nisu na odmoru u Siriju,nego u mirnome Gradu, u kojemu seratne uspomene, ističu na sportskimobjektima. S obzirom da je ova umjet-nička kolonija, s radom započela podokriljem noći, neki uznemireni građanise nadaju, da će neki drugi sprej ma-jstori, na istom komadu zida, a podokriljem jedne druge noći, umjestorušenja rodnoga grada, možda nas-likat’ izgradnju stoput obećanog - sta-diona.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče,Šipčine,Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 091 3210 244, 091 1170 577,www.dubrovnik-marketing.com,www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJ - Poče-la je predbilježba prodaje stanova u Pr-ijevoru s pogledom na Rijeku Du-brovačku i ACI marinu,veličine stanova50, 62, 78, 100m2, cijene od 2.100 do2.600E/m2. Depozit samo 10.000 kn.Kontakti za termine sastanka:AgencijaDMP,0913210244, 0911170577

Lapad Solitudo apartman u izgradnji 1kat, 54 m2, parking u cijeni, useljenje01.2019. Agencija DMP 0913210244,0911170577

Gruž Luka centar,kat kuće izuzetnanekretnina na obali.330.000E,AgencijaDMP 0913210244, 0911170577

Izuzetno povoljno Lozica kuća sa zeml-jištem 900m2 s privatnom plažom,470.000E Agencija DMP 0913210244,0911170577

Mlini lijepa vila sa 4 stana i garažom,okućnica u funkciji iznajmljivanja,sniženacijena 430.000E,Agencija DMP0913210244, 0911170577

Ploče poviše kapelice kuća sa zemljištem870m2 ,mogućnost izgradnje još 2 ob-jekta Agencija DMP 0913210244,0911170577

Rožat luksuzna novogradnja, stan 88m2,vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži259.000E, nema poreza na promet,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000E

Šipan Luka građevno zemljište 640m2 ,povoljno 78.500 E

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170E/1m2

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000E

NOVO BRSEČINE građevno zemljištepoviše magistrale 840m2, voda, struja,

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u Gradu

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADAU SRCU DUBROVNIKA, IVAVOJNOVIĆA / Predstavljamo novustambeno-poslovnu zgradu u nep-osrednoj blizini ulice Iva Vojnovića, uLapadu. Uredite životni prostor povlastitim željama. Radovi započeti uožujku 2018., rok završetka objekta lje-to 2019., 50,23m2 / 190.000 eura

MODERAN I NAMJEŠTEN DVOSOB-NI STAN, SPREMAN ZA USELJENJE,SOLITUDO / 67,51 m2 prozračnog isvijetlog stambenog prostora potpunoopremljenog. Mogućnost kupnjeparkirnog mjesta u podzemnoj garaži(15.000 eura na cijenu) / 245.000 eura

KUĆA NA AUTOBUSNOM KOLOD-VORU / U našoj ekskluzivnoj ponudikuća nasuprot autobusnog kolodvo-ra idealna za turističko iznajmljivanje,115m2 stambenog prostora i terasa /350.000 eura

RENOVIRANA KAMENA KUĆA NATOP LOKACIJI / privatno i zaštićenou mirnijoj ulici unutar zidina Staroggrada, 110m2 stambenog prostora,odvojen manji apartman 25m2, ideal-na za turističko iznajmljivanje/600.000eura

DVIJE MANJE KAMENE KUĆE S VR-TOM ORAŠAC / 120m2 stambenogprostora i cca 200m2 vrta, otvorenpanoramski pogled na more i Elafite,pogodno za turističko iznajmljivanje /220.000 eura

MODERAN JEDNOSOBAN STAN USOLITUDU / 53m2, kompletnonamješten, u novijoj stambenoj zgra-di, sa mogućnošću kupnje parkirnogmjesta u podzemnoj garaži (15.000eura na cijenu) / 179.000 eura

RENOVIRANI STAN NA NUNCIJATI /U našoj ekskluzivnoj ponudi 2.5 sob-ni stan s prostranom terasom, 70m2

stambenog prostora i 80m2 okućnice,obiteljski stan spreman za useljenje /150.000 eura

OBITELJSKI STAN / Moderan i ure-đeni 2.5 sobni stan s parkingom naGornjem Konalu, 75m2, visokoprizemlje novije stambene zgrade /229.000 eura

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOMI GLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apart-mana s bazenom, mirno i tiho naseljeu blizini Cavtata / 235.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Pre-pustite profesionalcima da rade zaVas

TRAŽIMO MANJI STAN NA PO-DRUČJU MOKOŠICE / do 50m2, zakonkretnog kupca

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTA-TA / poželjan pogled na more, tera-sa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Ure-đene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM /Za sigurnog kupca tražimo stan od60m2, terasa ili vrt, prizemlje ili visokoprizemlje, sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČ-JU GRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizi-na glavne ceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆA-MA NA PODRUČJU PILA ILI PLOČA /Uređene ili za adaptaciju, poželjan vrtili terasa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKOZEMLJIŠTE PRVI RED DO MORA /1000m2, maksimalna udaljenost odaerodroma sat vremena vožnje,poželjan pogled na otvoreno more

POTRAŽUJEMO KUĆU U DU-BROVNIKU I BLIŽOJ OKOLICI PRVIRED UZ MORE / za poznatog kupca

Zaposlena djevojka traži stan na duževrijeme, u Gružu od 1.11. 095 551 2229.

Iznajmljujem ili prodajem poslovni pros-tor u prizemlju DOC-a od 40 m2, svenamjene i sanitarni čvor u prostoru,može i kao skladiste. 091480 4804

Prodajem poljoprivredno zemljište6300m 2 na Šipanu - Suđurađ. 020 419331, 098 968 2455.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

Tražim garsonijeru ili manji stan, po-dručje Lapad, blizina bolnice. 098 9581993.

Prodaje se zemljište u K.O. Đurinići,dubovi i livadice, izvan plana prostor-nog uređenja, oko pet tisuća m2, tri kmzračne linije do mora u Moluntu, uzasfaltiranu cestu, sve komunalije pris-tupne. 020 796 632.

VOZILAProdajem Renault Kangoo 1.2 16V Al-ize 2007. 80000 km. Dobro očuvan. 098167 6057

Prodaje se Renault scenic, 1.9 dci 120ks. Oprema dinamique. 2004.g. 230000km. Reg do 7./’18. Prvi vlasnik. 0993937 544.

Prodaje se Renault Scenic, 2009.g.,108000 km, odlično očuvan, redovitservis. 55000 kn. 098 96 60 420 ili 098511 744.

POSAOPopravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Viši stručni savjetnik za poljoprivreduDNŽ uređuje vrtove - đardine. Dajemstručne savjete (rezidba agruma, masli-na, ukrasnog bilja, zelene ograde,poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite,sadnje i drugo prema potrebi. Dipl. inž.agronomije. 098 958 1993.

asfaltni put lijepi pogled 115.000E

Čilipi u centru kod crkve više kuća 580m2okućnica 800m2 samo 420.000E

POVOLJNO AKCIJA MJESECASNIŽENA CIJENA Orašac kuća za ob-novu sa zemljištem,pogled na more,105.000E

Prodajemo više stanova u novogradnji uLapadu sve informacije u ureduagencije.Agencija DMP 0913210244,0911170577

Iznajmljuje se garaža 20m2 naGorici,nova,struja voda,moguć dugoroč-ni najam, Agencija DMP 0913210244,0911170577

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, Agencija DMP 091 3210244, 091 1170577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDVuključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 016686 383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJMALIH OGLASA.Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedećepodatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorneosobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište,odnosno boravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijskepodatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon namzabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće bitiobjavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristitiu druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. Kontakt: 0911472794,020 201131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

Električar sa velikim iskustvom nudisvoje usluge za sitne popravke u vašojkući ili stanu. 091 506 1526

Radim bravariju brzo i kvalitetni po va-šoj želji: vrata, tende, rukohvate, po-pravke vrata, brava, dosta drugi poslo-va. 092 269 8477.

Trazim posao košnje trave, čišćenjebazena, zalijevanje cvijeća i slično. 091937 4727.

Radim bravariju, ograde, tende, ruko-hvate, popravke brava, vrata, brzo ikvalitetno po vašoj želji. 092 269 8477.

Profesionalne fotografije za vaše apart-mane, svadbe, evente, koncerte, pho-

tobook-ove. 091 480 4804.

RAZNOProdajem komplet knjiga za prvi i dru-gi razred gimnazije.Svaki komplet po400 kuna. 098 994 4567

Prodajem lutke i biste za izlog prodav-aonice za odjeću, stalke za vješanje,stakleni stol i rasvjetu. 091 480 4804.

Prodaju se tri pijevca 6 mjeseci stara ,ili se mijenjaju za tri pilice. Pijevci subijele i žute sorte. 091 585 5001.

Prodaje se nova, neraspakirana, vibr-irajuća masažna fotelja s osloncem zanoge, daljinskim upravljačem i garan-cijom. Cijena po dogovoru. 091 9265325.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanal-ice nove, neupotrebljene, manja količi-na. 098 495 428.

Tri bijela mačića od mjesec i pol dana,s tamno sivim krugovima čekaju Vas iVašu dobru dušu da ih udomite, jed-nog po jednog! 098 9660 420 ili 098511 744.

TRAŽIMO DJELATNIKE (Ž)za čišćenje prodajnih i uredskih prostora.Prijave djelatnika na pola radnog vremena,

20 sati rada tjedno.Radno vrijeme 06,30 - 10,00 h.

Lokacija rada:trgovacki centar SubCity Mlini, Dubrovnik.

Prijave telefonom između 10:00 i 17:00 sati:mobitel: 091 400 7742, gđa Leonina Gašparac

mail: posao@bpcleaning.eu

42 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT CITY GAMES - ZATON 2.8.2018.

Komolac osvojio City GamesKomolac osvojio City GamesKomolac osvojio City GamesKomolac osvojio City GamesKomolac osvojio City Gameskvalifikacije u Zatonukvalifikacije u Zatonukvalifikacije u Zatonukvalifikacije u Zatonukvalifikacije u Zatonu

38. JUŽNODALMATINSKA REGATA

Emil Tomašević s brodom PetiteEmil Tomašević s brodom PetiteEmil Tomašević s brodom PetiteEmil Tomašević s brodom PetiteEmil Tomašević s brodom PetiteAmie pobjednikAmie pobjednikAmie pobjednikAmie pobjednikAmie pobjednik

MEMORIJALNI PLIVAČKI MARATON „ĐURO KOLIĆ“

Prvi Mario Šurković, Ana Matković desetiPrvi Mario Šurković, Ana Matković desetiPrvi Mario Šurković, Ana Matković desetiPrvi Mario Šurković, Ana Matković desetiPrvi Mario Šurković, Ana Matković desetiput zaredom pobjednica kod plivačicaput zaredom pobjednica kod plivačicaput zaredom pobjednica kod plivačicaput zaredom pobjednica kod plivačicaput zaredom pobjednica kod plivačicaPobjednica desetog Memorijalnog plivačkog maratona ‘Đuro Kolić’,održanog 4.kolovoza, je 24-godišnja Ana Matković (Plivački klub PrimorjeCO iz Rijeke), bivša Jugašica, koja je slavila na svih deset izdanja maratonau ženskoj konkurenciji. Uistinu za anale! Pobjednik u muškoj konkurencijije 15-godišnji Mario Šurković iz PK Jug. Ovogodišnji Maraton održan je unekoliko uzrasnih kategorija, održana je i utrka rekreativaca, kao i dječjautrka, a okupio je više od 150 natjecatelja.Organizator je vaterpolska udruga Danče. REZULTATIRekreativna utrka (Ž):1. Katarina Matović (6:52:42), 2.Tonka Bušković(7:07:91), 3. Gracija Filipović (7:22:55), rekreativna (M): 1.Luka Đurović(6:45:14), 2. Ben Menzi (6:55:72),3. Roko Zvone (7:06:63).Maraton (Ž): 1. Ana Matković (22:23:02), 2. Ana Lučić (25:01:63), 3. Anto-nia Šurković (27:36:24), maraton (M): 1. Mario Šurković (20:57:09), 2. ĐivoMatović (21:00:72), 3. Đivo Damić (21:15:27).

EUROPSKO PRVENSTVO U KOŠARCI ZA IGRAČE DO 18 GODINA

Filip Vujičić iz Dubrovnika među najboljimaFilip Vujičić iz Dubrovnika među najboljimaFilip Vujičić iz Dubrovnika među najboljimaFilip Vujičić iz Dubrovnika među najboljimaFilip Vujičić iz Dubrovnika među najboljimaHrvatska košarkaška reprezentacija do 18 godina bila je na kraju jedanaesta na Europskom prven-stvu koje se održalo u Latviji. U susretu za 11.mjesto Hrvatska je nakon produžetka pobijedilaTursku 74:72. Filip Vujičić, košarkaš Dubrovnika, bio je drugi strijelac (16 koševa) i drugi skakačnaše reprezentacije (7), te prvi bloker (2) u posljednjoj utakmici Hrvatske na EP-u. Vujičić je naEuropskom prvenstvu imao prosjek od 9.6 koševa, 5,4 skoka i 2,1 asistenciju po utakmici. Na krajuje bio 37. strijelac, 19. skakač i 24. asistent prvenstva, na kojem je nastupilo 16 reprezentacija.Po ocjenama mnogih Vujičić je uz Luku Šamanića i Juru Planinića bio najbolji igrač Hrvatske.Hrvatska je u skupini pobijedila Latviju, a izgubila od Italije i Grčke. U osmini finala izgubila je odNjemačke a potom pobijedila Ukrajinu. Slijedio je poraz od Španjolske, te na kraju pobjeda protivTurske. U vodstvu reprezentacije Hrvatske na EP-u u Latviji bio je Dubrovčanin Darko Kunce, in-struktor HKS-a. Prvak Europe je Srbija koja je u finalu u finalu sa 99:90 pobijedila Latviju. Trećemjesto je osvojila Francuska, koja je u utakmici brončanu medalju bila bolja od Rusije 79:70.

Emil Tomašević iz splitskog La-buda s brodom Petite Amie jepobjednik 38.izdanja tradiciona-lne Južnodalmatinske regate odOrebića do Dubrovnika, koja jeove godine održana u spomenna legendu dubrovačkog jedren-ja Andra Kneževića.Tomaševiću je pokal za prvomjesto po ORC-u, u trajno vlas-ništvo, te veliki prijelazni pokaluručio Niko Bratoš u ime pokro-vitelja regate, Atlantske plovidbe.Organizatori su bili jedriličarskiklubovi Orsan iz Dubrovnika iPeliška jedra iz Orebića.Po OPEN-u prvi je bio Full Pelt skormilarom Antom Antunovićemiz Jedriličarskog kluba Split, dokje drugi Overload, također brodJedriličarskog kluba Split za čijimje kormilom bio Siniša Kaliterna.Treća je bila Stradivaria JadranaGamulina i Balda Miloglava ačetvrti Dubrovnik JK Orsan s ko-rmilarom Davorom Duževićem.Nagradu Antu Antunoviću,dodijelila je europarlamentarkaDubravka Šuica, članica upraveJedriličarskog kluba Orsan.Među deset najbržih, po OPEN-u, bila su još dva broda Orsana, ito Anima (kormilar Niko Kme-tović) na osmom, te Arhimed (ko-rmilar Eugen Miljan) na devetommjestu.Po skupinama:Stradivaria (Orsan) bila je prva uskupini 1 u kojoj je pokal za drugomjesto pripao brodu Crazy (Fa-bijan Rojić / Helios), u skupini 2prvi je Overload, drugi Dubrovnik,a treći Mareus. U skupini 3 Full

Pelt je bio najbrži, drugi Sabre(Miroslav Jakubčik/Split), a trećiGib (Goran Oreb/Artina). U sku-pini 4 slavila je Nataly (ŽarkoĐanović/Orsan), drugi je bioFugu (Damir Kraljević/Labud), atreći Analea (Igor Šikić/Orsan). Uskupini 5 prva je bila Bokeljka(Niko Vuksanović/Opatija),druga Irini (Irina Sulaver/SAD). Uskupini 6 prvi Arhimed, drugi Le-noba (Jasenko Kravarović/Or-san), te u skupini 7 prvi PetiteAmie, druga Regina 2 (NikolaZečević/Cavtat), a treći Lero (IvoKvestić/Orsan).Pokale su uručili članovi Up-ravnog odbora Jedriličarskogkluba Orsan, Pavo Dabrović iTonći Peović, Zdravko Šabić izJedriličarskog kluba Peliška je-dra, dopredsjednik Orsana TonćiKordić, zatim županijskipročelnik Ivo Klaić, zamjenicagradonačelnika Grada Dubrovni-ka Orlanda Tokić i predsjednikOrsana Marinko Mikulandra.

Nakon više od mjesec dana međunarodne turneje, popularneljetne igre za sve generacije vratile su se na hrvatsku obalu. Uorganizaciji Turističke zajednice Grada Dubrovnika i Adria Eventsagencije u Zatonu su 2.kolovoza održane prve hrvatske kvali-fikacije. Pred okupljenim mnoštvom na rivi u Zatonu nadmetalose 6 ekipa pristiglih iz Dubrovnika (“Žuti mix” i “#Emershow”),Komolca (“Ombla”), Neuma (“Muzgavci”) i Zatona (“Rekreativci”i “Majkovi”).Natjecanje najbolje otvaraju momci i djevojke iz Komolca. Sa 115punata u igri “Leteći vaterpolo”, koji je zbog visine rive ovaj putabio zaista leteći, i sa vremenom od 2:01 min u “Spašavanju turist-kinje” osvajaju maksimalan bodovni učinak u prve dvije igre. Re-zultatsku neizvjesnost natjecanja na kratko vraćaju “Majkovi”. Oniu “Utrci magaraca” i “Pršutu” ostvaruju najbolja vremena nakončega se bodovni zaostatak između prvoplasirane ekipe iz Komol-ca i “Majkova” smanjuje na 8 bodova.Posljednje dvije igre donijele su zanimljivu borbu za drugo mjes-to. Do tada pritajeni “Muzgavci” iz Neuma prikazuju svu svojuvještinu i snagu u igrama “Mošarka” i “Veslo”. Sa ukupno 25 os-vojenih bodova iz posljednje dvije igre preskaču “Majkove” i uNeum zasluženo odnose srebrnu medalju. Na kraju svih šest ig-ara najbolja, najbrža i najspretnija bila je ekipa “Ombla” iz Komol-ca koja sa ukupno 52 boda osvojila zlatnu medalju i sa pjesmomproslavila ovaj uspjeh.REZULTATI - Zaton (HR KVALIFIKACIJE)1. mjesto: Komolac (Ombla) - 52 boda2. mjesto: Neum (Muzgavci) - 45 bodova3. mjesto: Majkovi (Majkovi) - 39 bodova4. mjesto: Zaton (Rekreativci) - 29 bodova5. mjesto: Dubrovnik (Žuti Mix) - 20 bodova6. mjesto: Dubrovnik (#Emershow) - 12 bodova

Miroslav Krzyk

43GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

GLAVNI TURNIR DIVLJE LIGE - POZNATI PRVIČETVRTFINALISTI

Izbjegli se prvak i doprvakIzbjegli se prvak i doprvakIzbjegli se prvak i doprvakIzbjegli se prvak i doprvakIzbjegli se prvak i doprvakPrvak FUN H2O Mlini je osigurao prvo mjesto uskupini ‘A’, a doprvak Elita u skupini ‘B’. Zadnjekolo u skupinama ‘A’ i ‘B’ odlučit će tko će bitidrugi, tj. tko će biti prvaku odnosno doprvakusuparnik u četvrtfinalu (prvak doprvak se osva-janjem prvog mjesta u skupinama ‘A’ i ‘B’ nemogu sastati prije zadnjeg dana)...Glavni turnir, skupina ‘A’, 2. koloBetula Danče – Vila Šeherezada 1:16FUN H2O Mlini – Batahovina 25:6Poredak: 1. FUN H2O Mlini 6 bodova (37:13), 2.Vila Šeherezada 3 (23:13), 3. Batahovina 3(14:31), 4. Betula Danče 0 (7:24).Glavni turnir, skupina ‘B’, 2. koloLuka Čilipi – Palace 3:3, četverci 1:3 (rezultat načetverce uzima se u obzir u slučaju istogbodovnog učinka na kraju natjecanja u skupini).Crvene stijene Orašac – Elita 5:8Poredak: 1. Elita 6 bodova (21:8) 2. Crvene stijeneOrašac 3 (14:10), 3. Palace 1 (5:12), 4. Luka Čil-ipi 1 (6:16).

2. kolo u skupinama ‘C’ i ‘D’Skupina „C“Kokoti - Plaža ispod Petke 11:6Kamen Mali - Porporela 6:7.Poredak: Kokoti 6, Kamen Mali i Porpore-la po 3, Plaža ispod Petke 0.Skupina „D“Kolorina - Lozica 0:5 (bb)Turčin Danče - PVG Gruški mul 7:11.Poredak: Gruški mul 6, Turčin Danče iLozica po 3, Kolorina 0.SLIJEDI11.08.2018., subotaLuka Čilipi3. kolo u skupinama ‘A’ i ‘B’15.45 sati: Elita - Palace16.35 sati: FUN H2O Mlini - Betula Danče17.25 sati: Crvene stijene Orašac - LukaČilipi18.15 sati: Batahovina - Vila Šeherezada12.08.2018., nedjeljaPorporela3. kolo u skupinama ‘C’ i ‘D’15.45 sati: Turčin Danče - Kolorina16.35 sati: Kamen Mali - Kokoti17.25 sati: PVG Gruški mul - Lozica18.15 sati: Porporela - Plaža ispod Petke13.08.2018., ponedjeljakDančeČetvrtfinala16.45 sati: FUN H2O Mlini (A1) - B217.45 sati: A2 - Elita (B1)14.08.2018., utorakPorporelaČetvrtfinala, drugi dan16.45 sati: C1 - D217.45 sati: C2 - D116.08.2018., četvrtakDančePolufinalni dan16.45 sati: pobjednik A1/B2 - pobjednikC2/D117.45 sati: pobjednik A2/B1 - pobjednikC1/D219.08.2018., nedjeljaPoratutakmica za treće mjestorevijalna utakmicafinale.

www.divlja liga.com

44 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

FELJTON BROJ 240

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija„Utjecaj turističkih i drugih organizacija„Utjecaj turističkih i drugih organizacija„Utjecaj turističkih i drugih organizacija„Utjecaj turističkih i drugih organizacijana razvoj dubrovačkog turizma“na razvoj dubrovačkog turizma“na razvoj dubrovačkog turizma“na razvoj dubrovačkog turizma“na razvoj dubrovačkog turizma“UvodU pripremi je moja novaknjiga pod nazivom „Utje-caj turističkih i drugih or-ganizacija na razvoj du-brovačkog turizma“ od1898. do danas, što značiza period od 120 godina.

Knjiga će izaći krajem rujna ove godine uizdanju Sveučilišta Libertas a predstavljan-je je planirano za5. listopada.Knjigu sam uredio i napisao koristeći sepostojećom literaturom na ovu temu ali kojaje bila raštrkana na brojnim mjes-tima (novinama, izvještajima,zapisima i sl.) te spomenuomnoge ljude koji su kroz mnogeturističke i druge organizacijesvojim radom pomogli u razvojudubrovačkog turizma.U uvodnom dijelu sam napisao:Dubrovnik je, zahvaljujući svomposebnom položaju stoljećimaprivlačilo brojne posjetitelje. Upočetku su to bili uglavnomhodočasnici, trgovci, diplomati,majstori svih zanata te pokojiznatiželjnici.Oni su ili ostajali neko vrijeme uDubrovniku ili im je Dubrovnik biousputna stanica. Bili su smješte-ni kod onih koji su ih pozivali pase često moglo dogoditi da suneki diplomati bili smješteni uKneževu dvoru a crkveni veledos-tojnici po samostanima.Mnoge gostionice i krčme u Du-brovačkoj republici imali su ponekoliko soba za noćenje. Otome sam dosta pisao u mojimknjigama iz povijesti du-brovačkog hotelijerstva i ugos-titeljstva.Dubrovačka Republika mnogo sebrinula da svoje goste ugodnosmjesti. Tako je unutar zgradeSponza postojao „hospitarium“za strance. Poznato je i to da jeDubrovačka Republika u nep-osrednoj blizini grada izgradilaLazarete, mjesto gdje su bilismješteni mahom trgovci zbogizdržavanja karantene.Tek početkom 15. stoljeća počelesu se pojavljivati privatne gostion-ice koje su nudile gostima i

smještaj.U knjizi „100 godina suvremenog hotelijer-stva u Dubrovniku“ autori A. Kobašić, H.Džubur i L. Lucianović pišu: „veliki dio 19.stoljeća, od ulaska austrijske vojske 1814.godine pa sve do 1886. godine, Dubrovnikje tretiran kao pogranična tvrđava, s velikimvojnim garnizonom. Taj garnizon je bio cen-tar oko kojeg se kretao znatan dio gradskogživota. Uz postojanje tog garnizona bio ve-zan veliki broj posjetitelja Dubrovnika iz togavremena (posjeti rodbine i prijatelja vojnici-ma, obilasci uglednika, inspekcije, itd.).Nakon što Dubrovnik prestaje biti “garnizon-

Hotel „De la Ville“, kasnije „Dubravka“ a danas „The PucićPalace“ bio je jedan od prvih hotela u našem Gradu

Prvo društvo za „poljepšavanje grada iokolice“ iz 1897. g. uredilo je park Gradac

ski” grad (1886.godine), raste udio (i ap-solutni broj) drukčije motiviranih posjetitel-ja.O učestalijim, raznovrsnijim i brojnijim pos-jetima stranaca Dubrovniku može se go-voriti tek u drugom dijelu 19. stoljeća, na-kon uvođenja parnih brodova i uspostavl-janja parobrodskih linija uz jadranskuobalu. Do tada nije bila ustaljena evidenci-ja posjeta, niti se to smatralo nekim poseb-no značajnim činom u ekonomskom smis-lu. U početku su bilježeni samo posjetivažnijih osoba, a kasnije je evidentiran ibroj putnika koji su stizali brodovima u dvijedubrovačke luke (grad i Gruž). Takvu evi-denciju su vodile lučke vlasti u okvirupraćenja pomorskog prometa. Međutim,jedan dio posjetitelja, koji je u Dubrovnikdolazio kopnenim putevima iz zaleđa

(posebno trgovačkim karavana-ma preko Trebinja), nije poseb-no evidentiran, odnosno takve ev-idencije posjetitelja ne postoje.S rastom broja parobrodskih put-nika i njihovim zadržavanjem uDubrovniku, počelo se profesion-alnije pristupati organiziranju pr-ijema i smještaja tih posjetitelja,pa je i evidencija posjetitelja post-ala potpunija. Redovita evidenci-ja posjetitelja koji su noćili unekom od gradskih smještajnihobjekata (hoteli i svratišta),uvedena je tek 1896. godine,kada je općinska uprava utvrdilaobvezu evidentiranja tih gostiju.“Prvi hotel otvoren je u Dubrovni-ku u drugoj polovici 19. st. Naime,1854. g. Andro Mitrović je na Pil-ama u kojoj je kasnije bila smješ-tena putnička agencija Atlas, anedavno prodavaonica DM otvor-io gostionicu.U pučkom listu „Gušterica“ od1.11.1882. g. Mitrović obavješta-va da je otvorio hotel „Miramar“.Bio je to prvi smještajni objekt uDubrovniku nazvan „hotelom“.Sve do početka Prvog svjetskograta u Dubrovniku se otvaraju re-dom: hotel „Petka“, „Imperial“,„Odak“, „Lapad“ i Dalmacija uzbrojne pansione koji su takođerradili u to vrijeme.Usporedo s razvojem smještajnihkapaciteta i boljom povezanošćuDubrovnika s ostalim dijelovimaEvrope javljaju je razne organiza-cije koje rade na uljepšavanjuGrada kako za same građanetako i radi gostiju kojih je svakimdanom sve više i više.

45GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

TURISTIČKI PROMET U DNŽ U PRVIH SEDAM MJESECI I ZA SRPANJ 2018.

6 % više dolazaka, 4% više noćenja nego u 2017.6 % više dolazaka, 4% više noćenja nego u 2017.6 % više dolazaka, 4% više noćenja nego u 2017.6 % više dolazaka, 4% više noćenja nego u 2017.6 % više dolazaka, 4% više noćenja nego u 2017.Tijekom srpnja 2018. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvarenoje 410.626 dolazaka i 2.066.277 noćenja, što je jednako srpnju 2017. godine. Tijekomprvih sedam mjeseci 2018. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je1.121.617 dolazaka s ostvarenih 4.592.026 noćenja. U usporedbi s 2017. godinom dola-sci su u porastu za 6%, a noćenja za 4%. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz UjedinjenogKraljevstva, Njemačke, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Bosne i Hercegovine, Hr-vatske i Francuske.

LJETO U VALAMARU SE NASTAVLJA I OVOG TJEDNA

Smijeh do suza na Trgu od fontaneSmijeh do suza na Trgu od fontaneSmijeh do suza na Trgu od fontaneSmijeh do suza na Trgu od fontaneSmijeh do suza na Trgu od fontaneNakon prošlog petka kada je talentirana Mija Dimšić svojim koncertom okupila brojneposjetitelje Babinog kuka, ovog tjedna pozornica na Trgu od fontane ugostit će četirimušketira iz Studija Smijeha Split koji će svojim humorom osvojiti srca Dubrovkinja iDubrovčana. Tako će sve okupljene ovog petka s početkom u 21 sat zabavljati Tomis-lav Primorac, Ante Travizi, Ivica Lazaneo i Josip Škiljo izvodeći stand up comedy show„Ta divna splitska stand up noć“, a ulazak i parking bit će besplatni za sve posjetitelje.Ovog tjedna na Babinom kuku nastavljaju se i besplatne Open Air Cinema projekcije uparku Maslinata gdje će se ovog četvrtka u 21 sat prikazati „Gnomeo i Julija“, najvećaljubavna priča o vrtnim patuljcima sinkronizirana na hrvatski jezik, a u nedjelju s počet-kom u isto vrijeme obiteljski film „Smisao života jednog psa“ koji će oduševiti sve lju-bitelje životinja. Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

GRAD I TZ GRADA

Ljetne manifestacijeLjetne manifestacijeLjetne manifestacijeLjetne manifestacijeLjetne manifestacijeU okviru ljetnih manifestacija koje seodržavaju na Elafitskim otocima te u Zatonu,Orašcu, Trstenome i u Brsečinama tijekomsrpnja i kolovoza, u organizaciji Grada Du-brovnika i Turističke zajednice grada Du-brovnika, ovoga tjedna nastupila je klapaMaestral, 6. kolovoza, na otoku Koločepu,na rivi u Donjem Čelu.Na Lopudu, također 6. kolovoza, koncert jeodržao kvartet Papandopulo, u crkvisv.Nikole, gdje će se 10. kolovoza u isto vr-ijeme održati koncert klasične glazbe.Limena glazba Zaton i Dubrovački primors-ki svatovi, na ljetnoj pozornici u Zatonu, nas-tupili su u srijedu, 8. kolovoza.U sklopu Oraškog ljeta, ovaj tjedan najavl-jujemo KUD Sveti Juraj Osojnik i UdrugaDubrovački primorski svatovi, koji će nastu-pat 9. kolovoza, ispod platana u 21.30 tenastup plesnog studija Lazareti i step‘n‘jazz, u nedjelju, 12. kolovoza s početkom u21.30.Podsjećamo i na Večeri uz gitaru na Por-poreli koje Turistička zajednica grada Du-brovnika organizira i ove godine, tijekomsrpnja i kolovoza, svakog ponedjeljka od 21do 23 sata. U predivnom ambijentu Por-porele, uz šum mora i romantične zvuke gi-tare akademskog glazbenika, Pera Škobel-ja, svi Dubrovčani i njihovi gosti mogu uživatiu melodijama svjetski poznatih balada i ev-ergreena.

VELIKO ISTRAŽIVANJE

O stavovima i potrošnji turista u DubrovnikuO stavovima i potrošnji turista u DubrovnikuO stavovima i potrošnji turista u DubrovnikuO stavovima i potrošnji turista u DubrovnikuO stavovima i potrošnji turista u Dubrovniku

Piše:Marija Đanović

PRIČE

U zo časU zo časU zo časU zo časU zo časMjentovo se dana kad jeko mizerija svraćo u ma-nastijer na hrustavulardicu, glavicu kapule,pjat kupusa i bokun kru-ha. Za njega je to bio kon-vit. Iz dumanskog fumaravazda se dimilo. Hudosr-jećan imo je za har dum-nama.Tako je to duralo do dana dok nije arivovapor iz Jakina u Porat. Kompanjija mrnarapila je u tovijerni iz kutalaca najbolje vino.Marac im se pridruži, opije se i zavali vankau kunetu. Najsjutrije sretne kapetana naStradunu i ovaj ga ukrca u vapor. Na vapo-ru je činio svoje oficijo i obsluživo zapovije-di. Kad bi akostali u furesti porat odvrgo bise svih vragolija, oglušio od svih bludnihokazijoni. Onoro je rabotu koja mu sepružila. Bio je sikur da će skroveno u skrin-jici nakupit puno medzalina i dukata i takokupit polaču na Gorici. Improvisto u latin-skoj zemlji njeki se krudela ukrca u vapor ipokrade ga. Kompanja s vapora žalila ga,ali mu nije mogla pomoći.Ostane na vaporu još godište a ondar seiskrca u Porat. Kupi kućicu u Pilama uzmore i retira se. Oženi nekadašnjupristavnicu. Nasmiješi mu se dobra srjeća ižena mu rodi blizance Lazara i Antuna.Dobro brijeme dijelili sa svojom djecom, ču-vali hi ko džoju. Sljedećeg godišta povećase famelja. Izidora rodi žensko dijete lijepoko garofalag. Jedno predvečerje nestaneDora. Uzalud su je dozivali i tražili ko da jeu zemlju propala. Njeki starac reče da jesilom odvela opaka Jeđupka s Levanta.U plaču ostanu, nije hi mogo utješit ni višnjiozgar s nebesa. Život im postane pun tam-nosti, ne vidješe sunca ni njegove svjetlos-ti. Tugovali dan i noć, srce im skončavo gor-ki jad. Stara Marta svjetovala hi: „Razlogudaj te se, obrnite se blizancima, dajte imnauk i srčani svjet.“ Govorahu oni starici:„More li igdar na svijetu bit veća tuga negoizgubit milo dijete?“Drugo ništa starica ne reče već: „Bože neuskrati njihovu molbu i vrati im dijete.“

TZ OREBIĆ

Događanja u općiniDogađanja u općiniDogađanja u općiniDogađanja u općiniDogađanja u općiniOrebićOrebićOrebićOrebićOrebić9.8. 20:00 Okusi Pelješca - Orebić prome-nada10.8. 22:00 Koncert Željko Bebek - Ore-bić, lučica, ulazak besplatan10.8. 22:00 Fešta Sv. Lovra u Trsteniku -nastupaju Twin Rocks i Sabioncello Band11.8. 20:00 Fešta Sv. Lovra u Kućištu - nas-tupaju Matko & Brane, plesna skupina Ri-tam studio Pelješac - povlačenje konopa,skidanje pršuta, bogata lutrija12.8. Dječje igre Darko Kovačević u Trsteni-ku13.8. 20:00 Zvuci Dalmacije - Klapa Nava -crkva Nuncijata, Orebić.

Institut za turizam jedina je institucija u Hr-vatskoj i regiji s iskustvom provođenjaistraživanja obilježja turističke potražnje ipotrošnje, a istraživanje TOMAS Dubrovnik2018 slijedit će metodološki okviristraživanja uz neophodnu prilagodbu seg-mentima turističke potražnje čija se obilježjaistražuju.Osnovni cilj provođenja ovog istraživanjajest osiguravanje relevantne, reprezenta-tivne i pouzdane informacijske osnovice zarazvoj turizma grada Dubrovnika. Sobzirom na specifičnost turističke ponudegrada Dubrovnika, buduće planove razvo-ja i potrebu uspostavljanja sustava praćenjaodrživosti turističkih aktivnosti u gradu,istraživanje će obuhvatiti dva glavna seg-menta turističke potražnje : goste u komer-cijalnim smještajnim kapacitetima i jednod-nevne posjetitelje.Podaci u navedenom istraživanju prikupl-jaju se metodom osobnog intervjuiranja

turista u tridesetak dubrovačkih hotela,četrdeset objekata u privatnom smještajute od gostiju s brodskih kružnih putovanja,a osnovni instrument prikupljanja podata-ka je strukturirani upitnik na sedam jezika.Ukupno će se anketirati 1450 posjetitelja,od kojih 1000 u smještajnim objektima, a450 s brodova na kružnim putovanjima. Zaprikupljanje podataka, Institut za turizamangažirao je specijaliziranu agenciju IPSOSkoja na raspolaganju ima veliku mrežu an-ketara te će se anketiranje turista i posje-titelja s brodskih kružnih putovanja će seprovoditi od kolovoza do listopada 2018.godine, čime će se obuhvatiti glavna turis-tička sezona te postsezonsko razdoblje.Dobiveni rezultati istraživanja koristit će seza usmjeravanje i poboljšanje promotivnihaktivnosti, jačanje kvalitete ponude u odre-đenim segmentima, te osmišljavanju i pla-siranju novih marketinških aktivnosti.

Aida Hadžić

46 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

Piše:Đivo Bašić

JOŠ PONEŠTO O SV. LUKI, IVANU ZLATOUSTOM I SUDBINI(FRANJEVAČKOG) SAMOSTANA U DUBROVNIKU (1)

‘Takve biljke su ruke bogova’‘Takve biljke su ruke bogova’‘Takve biljke su ruke bogova’‘Takve biljke su ruke bogova’‘Takve biljke su ruke bogova’Iako je praksa darivanja anatomskih zavjetnih darovabogovima prekinuta krajem rimske Republike, nijepotpuno zamrla u cijelom rimskom svijetu

„Po Hipokratu (oko460.-370. pr. n. e.),medicina je umjet-nost (umijeće), a

‘medicinski kolos (div) rimskog doba’Galen (oko 129.-216? n. e.) tvrdio jeda je dobar doktor filozof.“ U Oropusui drugim specifičnim grčkim gradovi-ma „za vodu se smatralo da posjedujemedicinska svojstva, a koja je za pitidopuštena hodočasnicima. Po Pau-saniji (II. st.), kada bi se osoba izliječi-la od bolesti ili bi primila izgovorenoproročanstvo, bacila bi zlatne ili sre-brne novčiće u izvor (vrelo) kao zah-valu“. Ovo nas može podsjetiti naslične običaje i danas, kao i npr. namilodarsku lemozinu u crkvama. „Ukasnom VI. st. pr. n. e., kada je Askl-epije već bio znan kao bog medicine,ali prije dolaska Hipokrata (oko 460.-370. pr. n. e.), dva su grada-državicebila poznata po njihovim liječnicimai medicinskim ‘školama’. Jed-nostavno su to bile grupe mislilacasličnih intelektualnih uvjerenja koji suse zajedno okupljali za podučavati iraspravljati. Različite su grupe imalenjihove osobne, individualne dok-trine i teorije. Herodot (3.131-4) jerekao da su se najbolji doktori moglinaći u Krotonu u južnoj Italiji, gdje jebio poznat rani Asklepijev hram, adruga najbolja škola bila je ona uCireni (Kireni; 4.150-8) u današnjojLibiji. Grčka škola medicine u Knidukopnenog dijela Male Azije, koja jedoživjela procvat prije ustanovljenjaHipokratove škole na Kosu, poučav-ala je sličan koncept bolesti kao štosu ga imali i Egipćani. U ranom V. st.pr. n. e. Kos je, kao proslavljenomjesto Hipokratova rođenja, takođ-er posjedovao medicinsku školu.Hipokrat je ubrzo kritizirao iracional-no, izražavajući prijezir za ranijeprakse koje su bile bazirane na krivn-ji, predrasudama i utaživanju (potk-upljivanju) bogova. Ovo je najboljeprikazano u raspravi ‘O svetoj bolesti’gdje je autor odlučno odbacio‘vještičje (čarajuće) doktore, iscjelitel-je (vidare) vjere, blebetala i šarlatane(nadriliječnike)’.Anatomski zavjetni darovi (u oblikudijelova ljudskog tijela) prvotno su sepojavili u IV. st. pr. n. e. u Grčkoj, npr.u Korintu, gdje je također bio Askl-epijev hram. Raspon zavjetnih tamopronađenih predmeta, izrađenih odpečene zemlje (gline), uključivali susve dijelove ljudske anatomije (tije-la). U otprilike isto vrijeme ovo raz-viće zabilježeno je i u Italiji, gdje je

dodatno uz darove za glavnabožanstva izlječenja, veliki broj ana-tomskih zavjeta bio posvećen man-jim bogovima i božicama koji su bd-jeli i čuvali sve vidove svakodnevnogživota. Anatomski zavjetni darovipoznati su i iz ostalih dijelova Rim-skog Carstva, uključujući grčka i rim-ska svetišta u Efezu, Kosu, Delosu,Cipru i Pergamu. Iako je praksa dari-vanja anatomskih zavjetnih darovabogovima prekinuta krajem rimskeRepublike, nije potpuno zamrla ucijelom rimskom svijetu. Štoviše,praksa darivanja nastavljena je diljemEurope, pa čak i danas zidovi (tali-janskih) crkvi imaju viseće minijaturneex-voto (zavjetne) predmete.“ Ovdjeje dobro podsjetiti na procesije kadase puku na vidjelo nude moći kršćan-skih svetaca također u oblicima izvan-jski zaodjevenim anatomskim dijelov-ima (tijela), kada cjelivanje ili dodirznači i ufanje u dobro zdravlje ili pakozdravljenje. „Na Bliskom Istoku, tak-ođer i u modernoj Siriji, u svetištimakao što je samostan Djevice (Seidna-ja) u bizantskom gradu Serjili, aktivnoizlječujuće i plodonosno svetišteizraslo je uokolo posvećene ikoneDjevice, koju je navodno naslikao sv.Luka.Rimski liječnik Skribonije Largo (Scri-bonius Largus, I. st. n. e.) posvetio jezubarstvu deset poglavlja njegovepoznate rasprave ‘Compositionesmedicamentorum’ (‘Pripravci lijeko-va’), ali kao i uvijek, glavnu pozornostusmjerio je na biljne medikamente(pripravke) u svezi kojih je jedanputdao čuvenu izjavu: ‘Takve biljke suruke bogova’. Rimski car Antonin Pioje 150. n. e. ograničio broj ‘odobrenih’doktora na najviše pet, sedam ilideset ovisno o veličini i statusu nji-hovih gradova. Iako medicinske kn-jige nisu bile lako nabavljive, Celzo-va De Medicina (‘De re medica’) bilaje dostupna za one koji su znali čitatii bili dovoljno imućni za kupiti knjige.Neki su učitelji medicine dopuštalizapisivanje i kruženje njihovih preda-vanja. Učenici su mogli pratiti liječni-ke na njihovim (kružnim) putovanji-ma, ponekad kao naučnici (početni-ci). (Audrey Cruse, Roman Medicine,Tempus Publishing, Stroud, 2006, str.9, 31, 36, 41, 113-116, 182, 196).Negdje u jesen 49. godine „na četver-omeđi Frigije, Mizije, Bitinije i Ga-lacije“ putnici pratitelji apostola „mislilisu da se drže istoka i pođu premaPesinu i Anciri u zemlju Tektosaga,Tolistobogijaca i Trokmeraca“. Po

nekima je sv. Pavao išao tim smjerom i „da ga je bolest(Gal 4, 13) ovdje zadržala. Sveti Luka, naprotiv, nemani jedne jedine riječi o tako važnoj novoj Crkvi u sjev-ernoj Galaciji, premda piše pravu misijsku povijest.Pavao je morao u Europu, a Luka, Homer nove ‘Odis-eje’, bio je već pripravan. Da Pavao i nije čitao u Tar-zu grčke pjesnike, koje usput navodi, Homera jemorao poznavati jer se on učio u svim školama. Pavaoje jednoga lijepog dana susreo antiohijskoga liječni-ka Luku, kojega je poznavao još iz Antiohije i kojegaje možda vlastitom rukom pokrstio. Luka je ranije bioprozelit [novoobraćenik]. Da je podrijetlom iz Antio-hije, tvrdi čak i Euzebije. Izvrsno poznaje more i po-morstvo. Iz toga možemo zaključiti samo da je ilirođen u nekoj luci ili je neobično mnogo putovaomorem. I to bi bilo razumljivo. Grčki su liječnici pro-putovali čitav [tada više-manje poznati] svijet. Zato jelako moguće da je Luka u tom trenutku obavljao prak-su u Troji i da je oboljeli Pavao tražio od njegaliječničku pomoć. Taj se blagoslovljeni susret razviou prijateljstvo s najdalekosežnijim posljedicama upovijesti Crkve. Dijelio je [Luka] s njime [Pavlom] čaki prvo i drugo sužanjstvo u Rimu. Pavao ga spominjetri puta u svojim poslanicama pisanim u sužanjstvu.Prvi put u Poslanici Kološanima (4, 14): ‘Pozdravljavas Luka, ljubljeni liječnik’. U tim riječima odzvanjajuduboka zahvalnost bolesnoga Pavla svome prijatel-ju za vjernu liječničku pomoć. Prema starom predgo-voru Lukina evanđelja, vjerojatno iz II. stoljeća,neoženjeni je Luka nakon Pavlove smrti stalnodjelovao u Ateni. Prema istom izvoru umro je u 84-ojgodini života u Beotiji, a pokopan je u Tebi. Jedan jestručnjak ispitivao Lukino evanđelje i Djela apostols-ka s obzirom na stručne liječničke izraze i ustanovioda je Luka morao poznavati grčku medicinsku liter-aturu. Na grčkim sveučilištima bio je studij medicineravnopravan studiju filozofije. Stoga je u ondašnjemdruštvu Luka vjerojatno imao položaj što ga imaliječnik našega vremena. Njegovi točni navodi o po-morstvu, plovidbi i slično daju naslutiti da je kaoliječnik uglavnom radio po lukama ili čak obavljaoslužbu brodskoga liječnika. Luka je kao obrazovaniGrk poznavao slavni Agamemnonov san kada mu jeZeus poslao Nestora da prevari kralja (Ilijada 2, 1-75). Ali je kao kršćanin ujedno znao da Bog ne možebiti uzrok opsjene“. (Josef Holzner, Pavao, Život i po-slanice, III. izdanje, Verbum, Split, 2012, str. 179, 181-185).Postoje očite indicije da evanđelisti Marko, Matej iIvan donose biografije. Oni odmah na početkudonose glavne protagoniste, a sv. Luka u evanđeljuto čini tek kasnije (Luka 1; tako osoba u antičko dobačitajući Lukine svitke ne bih odmah shvatila da seradi o Isusovoj biografiji), a dokumenti imaju točnuduljinu drevnog (antičkog) svitka. Mnogi znanstveni-ci smatraju da evanđelje ne bi bilo pripisano sv. Lukida on nije pravi autor tog teksta. On nije bio jedan od12 apostola i nije bio suvremeni očevidac Isusovaživota. Sv. Luka je samo povremeni suputnik sv. Pav-la na njegovim zadnjim putovanjima. U predgovoru(Luka, 1:3-4) zna da je imao prethodnike, te da je uredu učiniti nešto drukčije od tekstova koje nalazimou evanđelista Mateja i Marka, ili pak da je sv. Lukashvatio da je primjeren striktniji povijesni prikaz pratećipravila helenističke historiografije. Sv. Luka je ozbil-jno pokušao (za)pisati povijesnu tematiku koja jeslijedila oprezna, uglavnom kronološka nizanjadogađaja, te njegov rad prati konvencije u svezi ma-terijala nižući područje po područje. Luka je oprezanpovijesni pisac i ne uvodi Mariju Magdalenu u pričudo određenog zapisa u evanđelju (Luka, 8:1-3).

Nastavlja se

47GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGREJEDAN OD VRHUNACA 69. IGARA

Gromoglasne ovacije prepunog Dvora zaGromoglasne ovacije prepunog Dvora zaGromoglasne ovacije prepunog Dvora zaGromoglasne ovacije prepunog Dvora zaGromoglasne ovacije prepunog Dvora zaruskog pijanista virtuoza Daniila Trifonovaruskog pijanista virtuoza Daniila Trifonovaruskog pijanista virtuoza Daniila Trifonovaruskog pijanista virtuoza Daniila Trifonovaruskog pijanista virtuoza Daniila TrifonovaRecital Daniila Trifonova na 69. Igrama održao se podpokroviteljstvom Kraša, uz podršku Jadranskih luksuznih hotelakao i Veleposlanstva Ruske federacije u Hrvatskoj te Lukoila

Ovogodišnji dobitnik Nagrade Gram-my za najbolji klasični instrumentalnisolo album te laureat najuglednijih sv-jetskih pijanističkih nagrada, DaniilTrifonov nastupio je na Dubrovačkimljetnim igrama s programom pos-većenom Chopinu 6.kolovozanavečer u atriju Kneževa dvora. Bioje to koncert koji se već sada bezsumnje može opisati kao jedan odvrhunaca programa 69. Igara.Od svakog pianissima do fortissimaTrifonov je svojom nadahnutom iz-vedbom posve zaokupio pažnjubrojne festivalske publike. Dvor je biopopunjen do zadnjeg mjesta, a jošveliki broj zainteresiranih ispunio je igaleriju i svaku stepenicu. Mladi vir-tuoz interpretirao je program koji je usvom prvom dijelu bio pod oznakomhommagea koje karakterizira divljenjeprema „pjesniku klavira” - Chopinu.Trifonov je izveo Varijacije na Chopi-

novu temu F. Mompoua, Schuman-nov Chopin iz Carnevala, GriegovHommage ŕ Chopin iz Stimmungen,zatim Nokturno (Hommage a JohnField) S. Barbera, Un poco di ChopinP. I. Čajkovskog te Varijacije na Cho-pinovu temu Sergeja Rahmanjinova.U drugom dijelu recitala uslijedile suVarijacije u B-duru na temu La ci dar-em la mano (iz Mozartovog Don Gio-vannija) samog Chopina te jedno odpoznatijih i za klavirsku literaturu na-jrevolucionarnijih Chopinovih djelauopće: monumentalna Sonata u b-molu, poznata pod nazivom Pogreb-ni marš. Svojim vještim i posvećenimmuziciranjem Trifonov je zaslužionajsnažnije ovoljetne ovacije koje sudugo odjekivale prepunim Dvorom.Publika je mladog virtuoza izmamilaponovno za klavir te je u glazbenomdodatku izveo Chopinovu sonatu zaviolončelo u adaptaciji za klavir.

Daniil Trifonovdobitnik je nagrade„Umjetnik godine”za 2016. godinukoju dodjeljuje ča-sopis Gramophone,a spektakularan us-pjeh u svijetu klasi-čne glazbe posti-gao je kao solist, vir-tuoz koncertnogrepertoara, komorniglazbenik i skla-datelj. Spajajući sa-vršenu tehniku s rijetko viđenom osjećajnošću i dubin-om izvedbe, Trifonov ne prestaje oduševljavati publikudiljem svijeta. Britanski The Times naziva ga „ned-vojbeno najčudesnijim pijanistom našeg vremena”.Među brojnim nagradama koje je ovaj mladi ruski pi-janist osvojio svakako se ističu i Treća nagrada naMeđunarodnom pijanističkom natjecanju FryderykChopin u Varšavi, Prva nagrada na Međunarodnomnatjecanju Arthur Rubinstein u Tel Avivu te Prva nagra-da i Grand Prix na Natjecanju Čajkovski u Moskvi. Ovogproljeća održao je seriju od sedam rasprodanih kon-cerata u newyorškom Carnegie Hallu, a trenutno nas-tupa na najuglednijim europskim festivalima. Na Du-brovačke ljetne igre dolazi iz Švicarske, s Verbier festi-vala, a nakon Dubrovnika ga očekuje nastup na salzbur-škom festivalu (Salzburger Festspiele).Recital Daniila Trifonova na 69. Igrama održao se podpokroviteljstvom Kraša, uz podršku Jadranskih luk-suznih hotela kao i Veleposlanstva Ruske federacije uHrvatskoj te Lukoila.

GLAZBENI PROGRAM 69. IGARA

Dubrovački simfonijski orkestar, TiborDubrovački simfonijski orkestar, TiborDubrovački simfonijski orkestar, TiborDubrovački simfonijski orkestar, TiborDubrovački simfonijski orkestar, TiborBogányi i Marin Maras nastupaju u DvoruBogányi i Marin Maras nastupaju u DvoruBogányi i Marin Maras nastupaju u DvoruBogányi i Marin Maras nastupaju u DvoruBogányi i Marin Maras nastupaju u DvoruGlazbeni program 69. Dubrovačkih ljetnih igara nastavit će se koncer-tom Dubrovačkog simfonijskog orkestra, pod ravnanjem mađarskog di-rigenta Tibora Bogányia te uz dubrovačkog violinista Marina Marasa uatriju Kneževa dvora u subotu, 11. kolovoza u 21.30. Program koncertadonosi Plesove iz Galante Zoltána Kodálya, Koncert za violinu i orkestarSamuela Barbera i Simfoniju br. 5 u d-molu tzv. Reformacijsku FelixaMendelssohna.

BALET HNK SPLIT U PARKU GRADAC

Kirovljeva baletna potraga za ljudskom biti - „Derviš i smrt“ na 69. IgramaKirovljeva baletna potraga za ljudskom biti - „Derviš i smrt“ na 69. IgramaKirovljeva baletna potraga za ljudskom biti - „Derviš i smrt“ na 69. IgramaKirovljeva baletna potraga za ljudskom biti - „Derviš i smrt“ na 69. IgramaKirovljeva baletna potraga za ljudskom biti - „Derviš i smrt“ na 69. IgramaBalet Hrvatskog narod-nog kazališta Split prviput u povijesti gostujena Dubrovačkim ljetnimigrama, a festivalskojpublici predstavlja sesvojim lanjskim us-pješnim naslovom„Derviš i smrt“ premaromanu Meše Selimov-ića u koreografiji IgoraKirova, u četvrtak ipetak, 9. i 10. kolovozas početkom u 21.30 uparku Gradac.Najistaknutiji makedon-ski plesač i koreograf sasvjetskom karijerom te

trenutni ravnatelj Baleta HNK Split Igor Kirov, jezikom plesa uspioje dočarati svijet metafizičkog, mističkog Selimovićeva „Derviša i

smrti“, čas svođenja računa sa životom i svijetom u kojem suštin-ska pitanja i odgovori uvijek ostaju nedohvatni. U tome mu jepomogla sjajna autorska ekipa: libretist Sašo Dimoski, skladateljGoran Bojčevski, kostimograf Aleksandar Noshpal, scenografSlaven Raos, oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić te oblikovateljzvuka Petar Ivanišević. U naslovnoj ulozi derviša Ahmeda Nurudi-na nacionalni je prvak Tomislav Petranović koji je kazao da seradi o najzahtjevnijoj ulozi koju je ikada plesao, a da je iskusnibaletan Petranović tom zadatku i više nego dorastao svjedočidodijeljena mu Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju baletnumušku ulogu u 2017. godini. O pripremi ove koreografije, Kirov jezapisao kako je Derviš simbol duše koja transcendira sve geograf-ske i religijske i uopće, sve vanjske odrednice, nametnute rođen-jem i bivanjem u određenom prostoru. „Svojom koreografijompokušavam zaroniti iza toga, u podsvjesno, u potragu za ljud-skom biti. (...) Moj je zadatak kao koreografa prikazati suočenje svlastitom dušom i pokušaj oslobođenja duše, što bi u konačnici,kad svi zastanemo i udahnemo, svakome trebalo biti cilj“ zakl-jučio je Igor Kirov. Balet splitskog HNK „Derviš i smrt“, praizvedenlani na Splitskom ljetu.

48 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE Tekstovi i fotografije: DLJI, Marko Ercegović

„POD BALKONIMA“ RANKA MARINKOVIĆA

Festivalski dramski ansambl započeo sFestivalski dramski ansambl započeo sFestivalski dramski ansambl započeo sFestivalski dramski ansambl započeo sFestivalski dramski ansambl započeo sprobama u parku sveučilišnog kampusaprobama u parku sveučilišnog kampusaprobama u parku sveučilišnog kampusaprobama u parku sveučilišnog kampusaprobama u parku sveučilišnog kampusa

NA PIRU S DRŽIĆEM I NALJEŠKOVIĆEM

Razigrano „Odbrojavanje“Razigrano „Odbrojavanje“Razigrano „Odbrojavanje“Razigrano „Odbrojavanje“Razigrano „Odbrojavanje“premijerno izvedeno na Minčetipremijerno izvedeno na Minčetipremijerno izvedeno na Minčetipremijerno izvedeno na Minčetipremijerno izvedeno na MinčetiPremijerna izvedba predstave „Odbrojavanje - na piru sDržićem i Nalješkovićem“, kao rezultat zajedničkog umjet-ničko-istraživačkog projekta Dubrovačkih ljetnih igara i Ak-ademije dramske umjetnosti u Zagrebu, izvedena je pr-vog dana kolovoza u 21 sat. Istu večer održana je i prvareprizna izvedba, u 23 sata. Predstava inspirirana pirnimobičajima nekad i danas u Dubrovniku protekla je u ve-seloj i živoj atmosferi, kako priliči svadbenom raspoloženju.Podijeljena je na tri dijela, u kojima su svoj autorski potpisostavila tri mlada redatelja.Režiju „Odbrojavanja“ potpisuju Lea Anastazija Fleger,Marina Pejnović i Hrvoje Korbar, dok je kostimografija iscenografija uradak Zdravke Ivandije Kirigin. Dramaturginjesu Nikolina Rafaj i Nina Bajsić, scenski pokret potpisujeEma Crnić, a produkciju studentica produkcije Romana

mlađe generacije Dario Harjaček, koji se 2011. godinefestivalskoj publici predstavio produkcijom Kate Kapural-ice. Upravo je njegova Kate, s maestralnom Jelenom Mi-holjević u naslovnoj ulozi razotkrila mitove Mediterana,ali i upozorila na ono što nas Marinković uči: bez obzirakoliko skrivali kulturne simbole, najniži će zajednički na-zivnik čovječanstva uvijek biti ljudski otpad.Ulaznice za pet izvedbi ovog naslova od 18. do 22. kolo-

voza dostupne su preko festival-skih mrežnih stranicawww.dubrovnik-festival.hr iliservisa www.ulaznice.hr. Uzkupnju ulaznica online Master-card® i Maestro® karticama ost-varuje se 10% popusta, a takvakupnja u iznosu od najmanje 500kn donosi voucher koji omo-gućuje 30% popusta na festival-ske suvenire. Ulaznice su dos-tupne i na blagajni u Festivalskojpalači (Od Sigurate 1), svakimdanom od 9 do 21.30 sati, gdjesvi stanovnici Dubrovačko-neret-vanske županije mogu ostvaritipopust od 30% za kupnju ulazni-ca. Upite vezane za kupnju ul-aznica i rezervacije zaprima Uredprodaje na e-mail adresu:sales@dubrovnik-festival.hr ili natelefonske brojeve 020/ 326 107te 095 323 2050.

Brajša. Predstavu iz-vode talentirani studen-ti Odsjeka glume Aka-demije dramske umjet-nosti u Zagrebu:Maruška Aras, BorisBarukčić, Lucija Duj-mović, Vini Jurčić, RokJuričić, Iva Kraljević,Filip Mayer i TinRožman. U predstavisudjeluju i Ana Cvi-tanović, Paula Japu-nčić, Matea Šišić, Jeli-ca Čučević, Rela Petric,Mislav Stanković, AidaMachiedo, MatildaPerković, Igor Jurinić,Vid Ćosić, Marko Ca-por te Matija Vojvodić.Prvi dio predstave izvo-di se na samom vrhuMinčete, drugi dio u un-utrašnjosti tvrđave i todijelom na stepenica-ma i dijelom u katako-mbama, dok se treći,završni dio, odvija naigralištu pod Minčetom. Mladi glumci suvereno su vladali scenom, punienergije i mladenačkog glumačkog poleta. Potvrdili su riječi intendanticeDore Ruždjak Podolski s konferencije za medije uoči premijere koja jekazala: „Ovo je dokaz da zaista nešto može ostati iza nas i da imamosvijetlu budućnost teatra, samo trebamo dati priliku mladim ljudima!” Poru-ka o apartmanizaciji Grada i stavljanja cijene na neprocjenjivo vrlo je jas-na i upečatljiva. Zvučne su Držićeve i Nalješkovićeve rečenice, koje poka-zuju svoju svevremenost, a zadržavaju zvonkost iz vremena u kojem sunastale. Radi se o vedroj, razigranoj i lepršavoj predstavi, ali uz važnu iaktualnu poruku.

Nakon više od mjesec dana probi uZagrebu, Festivalski dramski an-sambl u Dubrovniku, u parkusveučilišnog kampusa, nastavlja sprobama za treći premijerni drams-ki naslov 69. Igara - Pod balkonimaRanka Marinkovića u režiji DarijaHarjačeka te u dramatizaciji i drama-turgiji Vedrane Klepice. Premijernaizvedba je 18. kolovoza.Festivalski dramski ansambl čineNikša Butijer, Marko Makovičić,Doris Šarić Kukuljica, Helena Buljan,Maro Martinović, Dado Ćosić, Du-šan Gojić, Ugo Korani, Livio Baduri-na, Nataša Kopeč, Linda Begonja,Jelena Miholjević, Ema Pralas teJosip Brakus, Marin Klišmanić i IvanPašalić. Scenografkinja predstave jeVesna Režić, kostimografkinja DorisKristić, glazbu potpisuje NenadSinkauz, a dizajn svjetla Elvis Butk-ović dok je jezična savjetnica an-samblu Irma Kovačević.Ranko Marinković za Dubrovnik jebio intimno i obiteljski vezan, a nje-

gov utjecaj na hrvatsko kazalište,preko dramskih komada te niza go-dina poučavanja nazagrebačkoj Akademijidramske umjetnosti,neizmjeran je. Na du-brovačkom festivalu tekje jedna produkcijaMarinkovićevih djelazaživjela - Glorija u režijiGeorgija Para, a ovapredstava na određenije način ispravak togprevida. Nužni zajednič-ki nazivnik Marink-ovićevih pripovijetki izzbirke Pod balkonimajest Mediteran i njegovegorko-slatke kombi-nacije, ironija koja pre-rasta u cinizam i izdvoje-ni pojedinac smaknutpolitičkim burama i pr-irodnim jugom.Predstavu režira istak-nuti kazališni redatelj

49GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

RAZGOVOR UMJETNIKA

Dario Harjaček predstavio romanDario Harjaček predstavio romanDario Harjaček predstavio romanDario Harjaček predstavio romanDario Harjaček predstavio romanprvijenac koji otvara mnoštvo pitanjaprvijenac koji otvara mnoštvo pitanjaprvijenac koji otvara mnoštvo pitanjaprvijenac koji otvara mnoštvo pitanjaprvijenac koji otvara mnoštvo pitanjaPrema riječima autora, glavna tema „Sanjice Lacković“je uskogrudnost koja proizlazi iz provincijskog stanja umaKazališni redatelj Dario Harjaček koji na 69. Dubrovačkim ljetnimigrama potpisuje režiju druge dramske premijere, „Pod balkonima“Ranka Marinkovića, predstavio je festivalskoj publici svoj prvi ro-man „Sanjica Lacković“ objavljen u izdanju nakladnika OceanMore,5. kolovoza navečer u opuštenoj atmosferi Dubrovnik Beer Facto-rya. Na predstavljanju su sudjelovali intendantica Igara Dora RuždjakPodolski te Saša Božić, pomoćnik za dramski program, koji su uležernom razgovoru uz predstavljanje romana podijelili svoja iskust-va, kao i mišljenje o koleraciji režiranja i pisanja, umjetnosti, odrast-anju i mnoštvu drugih tema. Jelena Miholjević, dramska umjetnica,ujedno i Hajračekova supruga, pročitala je ulomak iz romana.Dora Ruždjak Podolski je istaknula kako joj je izuzetna čast što jeDario Harjaček uz režiranje predstave „Pod balkonima“ Dubrovačkimljetnim igrama omogućio i razgovor o ovom romanu te da se zbogtoga osjeća privilegirano. Upitala je Hajračeka niz pitanja, putemkojih su okupljeni mogli saznati više o autoru, ali i djelu. „Vrlo rano sam znao da želim bitipisac. Život se malo poigrao, imaosam blokadu do 30-te godine živo-ta, bez obzira što sam cijelo vrijemegajio želju za pisanjem, nisam niš-ta mogao napisati. Kroz adaptacijetekstova ušao sam u rutinu pisan-ja, što me dovelo do stvaranja ova-ko kompleksne knjige. Pisanje irežiju doživljavam kao dva dijelaistog posla“, rekao je Hajraček tes okupljenima podijelio da je „San-jicu“ počeo pisati prošle godine,završio je u svega četiri mjeseca,a objavljena je u svibnju ove god-ine. Objasnio je i da pisanjedoživljava kao osamljenički posao,dok je teatar nešto posve suprot-no. No, i za režiju i za pisanje po-trebna je zrelost, a čovjek treba bitiuporan i hrabar. „Rodi se esenci-jalna ideja koja se razvija kroz jez-ik“, istaknuo je Hajraček, dodavšida je takav slučaj i s njegovim na-jnovijim projektom u Dubrovniku,gdje je ideju razvio s kolegicom Ve-dranom Klepicom.

Prema riječima autora, glavna tema „Sanjice Lacković“ jeuskogrudnost koja proizlazi iz provincijskog stanja uma. Priča jeto o troje ljudi različitog klasnog porijekla, a zajedničko im je štosu u velikoj potrazi za slobodom, kao i u najtežoj borbi - u borbisa samima sobom. Lik po kojem je knjiga dobila ime je profe-sorica koja svojim učenicima daje sposobnost kritičkog razmiš-ljanja, a upravo važnost toga je Hajraček naglasio, rekavši kakoje i sam imao takvu profesoricu. „Svi u životu imamo SanjicuLacković, čime god se bavila“, zaključila je Dora Ruždjak Podol-ski. Na samom kraju predstavljanja, autor je istaknuo kako bivolio da knjiga otvori neka pitanja te da je za knjigu najgore toda ne doživi nikakvu recepciju. „Često se događa da stvari zam-ru prije nego što zažive’’, rekao je Hajraček i pozvao sve dapročitaju knjigu. Prvi put se Harjaček festivalskoj publici pred-stavio 2011. godine Stullijevom „Katom Kapuralicom“. Upravoje Harjačekova Kate, s maestralnom Jelenom Miholjević unaslovnoj ulozi razotkrila mitove Mediterana, ali i upozorila naono što nas Marinković uči: bez obzira koliko skrivali kulturnesimbole, najniži će zajednički nazivnik čovječanstva uvijek bitiljudski otpad. Mediteranom je inspirirana i predstava „Pod balkon-ima“ Ranka Marinkovića u režiji Darija Harjačeka te dramatizacijiVedrane Klepice koja će premijerno na 69. Igrama igrati u parkusveučilišnog kampusa 18., 19., 20., 21. i 22. kolovoza.

NA TARACI REVELINA

Izveden „Title“ Clémenta LayesaIzveden „Title“ Clémenta LayesaIzveden „Title“ Clémenta LayesaIzveden „Title“ Clémenta LayesaIzveden „Title“ Clémenta LayesaUgledni berlinski umjetnik Clement Layes, koji je za svoj rad nagrađen nagradomPrix Jardin d’Europe kao najbolji europski mladi koreograf 2011., izveo je svojuhvaljenu predstavu „Title“ u utorak u 21.30 na taraci tvrđave Revelin. Ovo gosto-vanje realizirano je odmah po umjetnikovom uspješnom nastupu na Venecijan-skom biennaleu, a uz potporu hrvatskog Goethe-Instituta.U ovoj interdisciplinarnoj predstavi, koreograf i izvođač Clément Layes, priču jepostavio na scenu tako da radnja nije prikazana jezično, već nju, nakon vrlo malogovora koji je repetitivan, preuzimaju stvari. Postavljene na pozornici, stvari imajusvoj momentum i publici prikazuju da sve ima svoj trenutak i način funkcioniranja,uz pratnju bubnja, bez govora. Ova zanimljiva predstava istražuje složenu među-sobnu povezanost između stvari i značenja koje gradimo oko njih, te uspostavlja„rat i mir“ između stvari i misli, a pritom se ne ustručava razotkriti publici bukumisli kao i spektakularnu tišinu objekata.Clement Layes živi i radi u Berlinu kao redatelj, koreograf i izvođač od 2008.Ondje je osnovao kompaniju Public in Private s hrvatskom koreografkinjom Jas-nom L. Vinovrški. Njegova djela, smještena na sjecištu performing arta, koreografije,likovne umjetnosti i filozofije, kao polazište zauzimaju opažanja iz svakodnevnogživota i (ne)običnih predmeta.

50 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

JEDINSTVENI GLAZBENI PROJEKT NA 69. IGRAMA

„Arabeske“ na Onofrijevoj fontani,„Arabeske“ na Onofrijevoj fontani,„Arabeske“ na Onofrijevoj fontani,„Arabeske“ na Onofrijevoj fontani,„Arabeske“ na Onofrijevoj fontani,„Terminator“ na Orsuli„Terminator“ na Orsuli„Terminator“ na Orsuli„Terminator“ na Orsuli„Terminator“ na OrsuliJedinstveni glazbeni projekt nazvan „Inside Out“ u sklopu 69.Dubrovačkih ljetnih igara održan je 4. kolovoza navečer, nadvije lokacije, predstavljajući dubrovačkoj publici posebnuglazbenu suradnju I.N.K. Experiment Dua s Miodragom Glad-ovićem i Réso-nanceom u prvom dijelu večeri unutar gradskihzidina, kraj Velike Onofrijeve fontane te uz kvartet Chui u parkuOrsula, gdje su i udaraljkaši Ivana Kuljerić Bilić i NikolaKrbanyevitch izveli dvije zajedničke skladbe, posebno priprem-ljene za ovaj festivalski program, koji je organiziran uz potporuFrancuskog instituta.Privukavši veliku pozornost unutar dubrovačke povijesnejezgre, atraktivni program „Inside Out“ počeo je kraj Velike On-ofrijeve fontane interaktivnom izvedbom dinamičnog ikreativnog udaraljkaškog dueta I.N.K. Experiment Dua, koji činevrsni udaraljkaši Ivana Kuljerić Bilić i Nikola Krbanyevitch i ro-botskog udaraljkaškog ansambla Chimčres Orchestra. Robots-ki orkestar izum je francuskih autora okupljenih u kolektivuReso-nance Numérique pod vodstvom Jeromea Abela, uz ob-likovanje zvuka i softversku manipulaciju inženjera elektroakus-

tike i umjetnika Mi-odraga Gladovića.Ovi roboti, prvi suput korišteni kao dioeksponata u sklopuobilježavanja Eu-ropskih dana baš-tine u Longueil-An-nelu u Francuskoj2011. godine.Drugi dio večeriodržao se u parkuOrsula, koncertommladog kvartetaChui, koji spojem suvremene klupske plesne glazbe i jazza, elektron-ike te beskompromisnim rock’n’roll pristupom, već uživa kultni sta-tus, a nastupa u sastavu: Toni Starešinić – klavijature i elektronika,Vojkan Jocić – sax & elektronika, Ivan Levačić – bubnjevi i KonradLovrenčić- bass. Igre su potaknule posebnu glazbenu suradnju izmeđuChuievaca i I.N.K. Experiment Dua koji su pripremili i dvije zajedničkeskladbe. Druga zajednička točka - skladba iz filma „Terminator“ uposebnom „chuievskom“ aranžmanu oduševila je festivalsku pub-liku u parku Orsula, a umjetnici su najavili i snimanje ove zanimljiveskladbe.

OTVORENA IZLOŽBA „UŽASI ZAVIČAJA“

DLJI I ARL ujedinili dubrovačke umjetnikeDLJI I ARL ujedinili dubrovačke umjetnikeDLJI I ARL ujedinili dubrovačke umjetnikeDLJI I ARL ujedinili dubrovačke umjetnikeDLJI I ARL ujedinili dubrovačke umjetnikeIzložba Užasi zavičaja prilika je da se kroz vizualne umjetnostiprogovori o napuštenoj sadašnjosti. Prilika da se, bez ikakvihočekivanja da će do promjena doći, autoironično postavi pozicijagrađanina/umjetnika u kontekstu nove-stare slike GradaIzložba Užasi zavičaja Dubrovačkihljetnih igara i Art radionice Lazareti,koja na nekoliko gradskih lokacijapredstavlja radove trideset tri suvre-mena dubrovačka umjetnika, otvore-na je 7. kolovoza navečer u palačiSponza. Kustosice izložbe su Srdja-na Cvijetić, Helena Puhara i LucijaVuković, okupljene u Kustosku rad-nu organizaciju Groma. Zanimljivuideju iza neobičnog naziva izložbe,koja je ime dobila po radu vizualnogumjetnika Luka Piplice, festivalskoj supublici predstavili pomoćnik inten-dantice Igara Saša Božić i kustosicaLucija Vuković, a izložbu je u ime Gra-da Dubrovnika otvorila zamjenica gra-donačelnika Jelka Tepšić.Dubrovačka suvremena likovna sce-na heterogena je umjetnička grupa smožda zajedničkom distrakcijomizmeđu autoreferencijalnosti i suprot-stavljanja samodopadnosti nep-osrednog im okruženja. Referirajućise na blisku okolinu, koja je mnogi-

ma i zavičajni krajolik, a nekimaprisvojeni pejzaž sadašnjeg izbo-ra, u radovima ovih umjetnika išči-tavamo složene odnose i forme, odtradicionalnih do revolucionarnih.Izložba tematizira pojam pejzaža /zavičaja u suvremenim umjet-ničkim likovnim praksama kroz per-sonalizirani odnos umjetnika premaneizbježnom ‘sudaru’ pojavnostiokruženja izuzetne ljepote s promje-nama i devijacijama koje se iza togprividnog sklada kriju.Slika Grada stigmatizirana je ikonaopterećena s jedne strane slavnomprošlošću, a s druge strane nerazum-ijevanjem te prošlosti kao i potrebasuvremenosti.Toj ishlapljeloj ‘slici’ onemogućeno jebiti suvremenom. Anestetička ulogaljepote krajolika dvosjekli je mač.‘Užasi’ skriveni iza lijepog prizora timsu veći. Izložba Užasi zavičaja prilikaje da se kroz vizualne umjetnostiprogovori o napuštenoj sadašnjosti.

Ivona Vlašić Luko Piplica

Marijana Pende

Prilika da se, bez ikakvih očekivanja da će do promje-na doći, autoironično postavi pozicija građanina/um-jetnika u kontekstu nove-stare slike Grada. Užasi zavičajamala su enciklopedija problema jednog grada odnos-no slike Grada.Dubrovački umjetnici koji se predstavljaju ovomizložbom su Anamarija Bezek, Mara Bratoš, Pasko Bu-rđelez, Boris Cvjetanović, Mario Cvjetković, Viktor Dal-don, Ivo Dimnić, Marko Ercegović, Marija Grazio, Gru-pa ABS, Tina Gverović, heART, Katarina Ivanišin Kar-dum, Stanko Ivanković, Ivana Jelavić, Stjepo Kaleb,Sven Klobučar, Igor Knezović, Miranda Kuzmanić, Ber-ta Miloš, Maro Mitrović, Ana Opalić, Ivana Pegan Baće,Marijana Pende, Izvor Pende, Luko Piplica, Dario Kulišić,Ana Požar Piplica, Ivana Selmani, Nives Sertić, SlavenTolj, Ivona Vlašić i Borko Vukosav.Osim u Sponzi, gdje se izložba može razgledati svakimdanom od 18 do 22 sata, radovi se izloženi na ulazu uKino Sloboda, Luža (18 - 22 sata), u prostoru ispod

skala od Dominikanaca (14 - 20 sati),na balustradi Kina Slavica te u atel-jeu Izvora Pende u ulici Braće Andr-ijića 7 (uz najavu na 091 323 2044).Na dan otvaranja izložbe, rad Mari-jane Pende, intervencija u prostoruLIBERTAS bila je postavljena na Or-landovom stupu.Izložba predstavlja fuziju programaza razvoj publike Dubrovačkih ljet-nih igara Ključevi od grada i progra-ma umjetničkih intervencija u javnim

pros-t o r i -m aArt ra-dion-i c eLaza-r e t iGradje mr-t a v .Ž iv ioGrad!,aotvoren-om ostaje do zatvaranja Igara, 25. kolovoza.

£IB•RTA$

51GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

Priredio: Nikša Violić

ŽUPSKA BAŠTINA

Ljetnikovac BizzaroLjetnikovac BizzaroLjetnikovac BizzaroLjetnikovac BizzaroLjetnikovac BizzaroBondić na GoriciBondić na GoriciBondić na GoriciBondić na GoriciBondić na GoriciNa brežuljku Gorica iznad Kuparskogpolja, nalazi se ljetnikovac Bizzaro-Bondić iz 15. st. Do ove zgrade dola-zilo se uz drvored čempresa i hrasto-va. Fasada je obojena jarko crvenombojom tako da je ljetniko-vac uočljiv iz veće daljine.Pročelje je sa zapadnestrane, a uz istočnustranu naknadno jedograđeno stambeno kri-lo. Drveni prozori suobojeni zelenom bojom.U prizemlju unutarnjeprostorije imaju četverovrata kamenih baroknihokvira. Sačuvan je rene-sansni kameni zidni umiv-aonik većih dimenzija. Nakat se ulazi preko terasesa sjeverne strane. Ispodterase je gustijerna sa ka-menom krunom. Ispredzgrade je vrt, a uz ljetnik-ovac se nalazi crkvicaGospe od ružarija iz 16.st. Ladanjski kompleks jeokružen ogradnim zidom koji je s južne strane visok ido 7 metara. Ljetnikovac je kasnije u vlasništvu vlastel-ina Bondića koji je bio porijeklom iz Župe. Vlasnik ovogpredjela 1873.g. bio je Orsat Bondić, a 1877.g. naslije-dio je njegov sin Marin koji potom čitav posjed s ljetnik-ovcem prodaje Andru Grbiću iz Župe koji je bio povrat-nik iz Paname.

U Kabogi zablistale polaznice majstorske radionice Krešimira ŠpiceraU Kabogi zablistale polaznice majstorske radionice Krešimira ŠpiceraU Kabogi zablistale polaznice majstorske radionice Krešimira ŠpiceraU Kabogi zablistale polaznice majstorske radionice Krešimira ŠpiceraU Kabogi zablistale polaznice majstorske radionice Krešimira Špicera

U SURADNJI SA ZAKLADOM CABOGA STIFTUNG

„Karneval životinja“ nasmijao i rasplesao„Karneval životinja“ nasmijao i rasplesao„Karneval životinja“ nasmijao i rasplesao„Karneval životinja“ nasmijao i rasplesao„Karneval životinja“ nasmijao i rasplesaonajmlađu publikunajmlađu publikunajmlađu publikunajmlađu publikunajmlađu publiku

Završen ciklus majstorskih radionica na 69. IgramaZavršen ciklus majstorskih radionica na 69. IgramaZavršen ciklus majstorskih radionica na 69. IgramaZavršen ciklus majstorskih radionica na 69. IgramaZavršen ciklus majstorskih radionica na 69. Igrama

Besplatan koncert za djecu „Karnevalživotinja“ u prepunom atriju Kneževadvora, kamo je prebačen iz Sponzezbog velikog interesa publike, održaose 3. kolovoza navečer, na radostbrojne male i velike festivalske pub-like. Uz dubrovačke glazbenike kojisu izveli ovo popularno djelo kojelako nalazi put do srca djece diljemsvijeta, u ulozi pripovjedačice - Kekepapagalice, našla se dramska um-jetnica Srđana Šimunović koja je si-noćnji zanimljivi program najavila kao„melem za uši, kulturni događajuzbuđujuće neponovljivosti“.Skladatelj ovoga djela Camille Saint-Saëns rođen je prije gotovo 200 go-dina u Parizu i jedan je od umjetnikakoji su bili poznati kao „čudo od dje-teta“. Kao odrastao i cijenjen skla-datelj, dok je s prijateljima boravio naodmoru, odlučio se znalački našalitiu zoološkoj fantaziji „Karneval život-inja“. Svaki od 14 stavaka skladbeposvećen je jednoj životinji ili skupiniživotinja i gotovo svi dijelovi kriju ci-tate ili glazbene osvrte na druga poz-nata glazbena djela. Tako gudački in-strumenti najavljuju ulazak lava i nje-gov kraljevski marš zvukom fanfara.Slijede kokoši i pijetlovi koji sudošetali i odšetali uz kokodakanje ikomešanje pred klavirske bravurekoje daju na znanje da su nastupili

magarci. Dubrovačku dječicu poseb-no je oduševilo veliko finale, nakonkojeg su sve životinje koje su bile uDvoru, iščeznule u dubrovačku noć,iza stupova Kneževa dvora odakle sui došle.Dubrovački glazbenici koji su u Dvo-ru izveli ovo djelo su pijanisti MarijaGrazio i Alberto Frka, violinistice ĐanaKahriman i Iva Vukić, violistica LidijaMartinović, čelistica Mihaela Čuljak,kontrabasist Denis Ajduković, klari-netist Stijepo Medo, flautistica ĐiveFranetović Kušelj te Karmen Pervitićna ksilofonu.I 4.kolovoza je na festivalskom rep-ertoaru, uz nastup Folklornog ansam-bla Linđo na taraci Revelina, održanzanimljiv i kreativan besplatni pro-gram, nazvan „Inside Out“. Ovaj jed-instveni glazbeni projekt u sklopu 69.Dubrovačkih ljetnih igara, a uz pot-poru Francuskog instituta, održao sevečeras na dvije lokacije – prvo od21.30 unutar gradskih zidina, kraj Ve-like Onofrijeve fontane, gdje je robots-ki Chimčres Orchestra imao nastup,uz oblikovanje zvuka i softverskumanipulaciju inženjera elektroakus-tike Miodraga Gladovića, a zatim, od23 sata u parku Orsula gdje je kon-cert održao mladi kvartet Chui iudaraljkaši Ivana Kuljerić Bilić te Ni-kola Krbanyevitch.

Vokalna majstorska radionica tenora Krešimira Špicera održalase od 26. srpnja do 1. kolovoza u Umjetničkoj školi LukeSorkočevića, a zaključena je 1,kolovoza završnim koncertom upunoj dvorani ljetnikovca Bunić Kaboga, uz koncertni programkoji su polaznice odabrale iz repertoara radionice, a izvele su gauz pratnju Franja Bilića na čembalu.Četiri polaznice majstorske radionice, mlade sopranistice PatriciaŽudetić, Valentina Elizabeta Šilje, Ana Marija Paladin i MagdalenaBačanek, osim jedinstvene prilike za usavršavanje i nastup naDubrovačkim ljetnim igrama, dobile su i potvrde o sudjelovanjuna majstorskoj radionici.

U skladu sa svojom misijom koja naglasak stavlja na edukacijskeprograme za mlade umjetnike, Dubrovačke ljetne igre ovog ljetaodržavaju tri majstorske radionice namijenjene mladim glazbenici-ma iz hrvatske i međunarodne zajednice, a nakon violinista Stefa-na Milenkovića i tenora Krešimira Špicera radionicu u Dubrovnikuodržava i slavna pijanistica Maria Joăo Pires uz pijanista pokretaPartitura Miloša Popovića te Giuseppea Ravěja, osnivača metodeRespiro e Movimento® .Majstorske radionice na 69. Igrama ostvaruju se u suradnji sa zak-ladom Caboga Stiftung koja je donator programa te s Umjetničkomškolom Luka Sorkočević gdje se održavaju satovi.

Miloš Popović, koji su oduševljenupubliku nagradili i glazbenim dodat-kom, odsviravši Romansu u a-moluSergeja Rahmanjinova skupa s po-laznicom Jianom Peng koja je zakl-jučila službeni dio sinoćnjeg progra-ma. Uz pijanisticu Mariju Joao Pires,sedmodnevne radionice su na 69.Igrama održali i violinist Stefan Milen-ković te tenor Krešimir Špicer, a zah-valjujući donaciji zaklade CabogaStiftung te u suradnji s Umjetničkomškolom Luke Sorkočevića. Du-brovačke ljetne igre majstorske ra-dionice provode u skladu sa svojommisijom koja naglasak stavlja naedukacijske programe za mladeumjetnike.

Posljednja od ukupno tri međunarodne ma-jstorske radionice namijenjene mladimglazbenicima koje su se ovog ljeta održalena Dubrovačkim ljetnim igrama, vođene odstrane vrhunskih glazbenika svjetske reput-acije, predstavljena je 7. kolovoza navečerfestivalskoj publici u Kneževu dvoru gdje jeodržan završni koncert pijanističke radion-ice Marije Joao Pires.Ova radionica dio je projekta pod nazivomPartitura, a voditelji su, uz slavnu portugal-sku pijanisticu, bili i Miloš Popović, pijanistpokreta Partitura te Giuseppe Ravi, osnivačRespiro e Movimento®. Naglasak radionicau okviru projekta Partitura je na prijenosuznanja no u skladu s društvenim i kulturnim

ciljevima projekta, što nije samo podjela te-hnike i znanja već i izoštravanje glazbeneosjetljivosti te stvaranje osobnog odnosa sglazbom. Radionica je okupila mlade na-darene glazbenike; 6 aktivnih polaznika, 2pasivna te 3 slušača u dobi od 17 do 32 go-dine, koji su u Dubrovnik stigli iz Poljske,SAD-a, Tajvana i Hrvatske. „Bila sam namnogo majstorskih radionica, ali ovo je prviput da sam u ovako prijateljski nastrojenomi toplom okruženju. Svi smo jako bliski,surađujemo i otkrivamo nove stvari zajed-no“, kazala je polaznica radionice JianaPeng. Uz polaznike koji su izveli izbor iz rep-ertoara radionice, na koncertu u Dvoru nas-tupili su i njihovi mentori Maria Joao Pires i

52 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

UPRAVO OBJAVLJENO:

Priča s kraja svijeta / Lorko i RokoPriča s kraja svijeta / Lorko i RokoPriča s kraja svijeta / Lorko i RokoPriča s kraja svijeta / Lorko i RokoPriča s kraja svijeta / Lorko i Roko„Roman poznatoga pjesnika“,prozaista, kritičara, filmskog re-datelja... Stijepa Mijovića Koča-na, problematizira legendu oLorcima, mrtvima koji plaše žive.Citat iz knjige Maje Bošković -Stulli koja je prije dvadeset god-ina istraživala i objavila knjigu ostvarnosti priča koje su nastaleu Konavlima (...)Vrlo živo kreće se priča puna di-jaloga, unutarnjih proživljavanja,slikovitih reakcija, kao da likovitrodimenzionalno oživljavaju ipostaju iznimno plastično spec-ificirani.- Ti si prikaza! - rekao je Roko.Nijesi stvaran. - Zar moj prikaz tebinije stvaran?!Vidiš li me? - vidim, ali nemaš tije-lo! Ne mogu te dotaknuti. Stalnomi izmičeš! A kažeš da nijesi duh.Sad me stvarno plašiš! - Roko,slušaj me! Tijelo, duh - zar je tosve što postoji? To ga je jakoiznenadilo. - Što postoji osimduha i tijela? (...) Voda, zemlja,zrak, vatra - u ljudskoj nevolji ipraznovjerici - dakle još i onopeto - gibanje, kretanje svegatoga, to je znala već prastaramudrost. To se uči u školi, ali bezčega je tijelo kao životinjsko, aduh podivlja i postaje zao budućida tako ostaje bez životnoga pu-tokaza? Tako zao duh u ljudimasluži ljudskoj halapljivosti i željiza moći, nasilju, nepoštivanjustarijih, ratovima ... a, Roko? Štosmo u svemu tomu zaboravili?Ono najvažnije! - Dušu? - Bravo,Roko! Pametan si ti! Lakši bi tibio život da nisi pametan. Alipametan si i duševan si, bit će titeško u životu, a ja ti pokušavamolakšati. I zato ti se pokazujem! -Ti si, znači, duša? Čija duša? Niči-ja? Svoja.Novi roman Stijepa MijovićaKočana na intrigantan način,uvjerljivo i dojmljivo iz in situ per-spektive dječaka živo i nadahnu-to pripovijeda o odrastanju, sek-sualnosti, ratu, umiranju (...) Kn-jigu svakako preporučujemo začitanje širokoj i raznovrsnoj či-tateljskoj publici.(Iz recenzije Vesne Muhoberac.)(...) „Roman je posebno vrijedans etičkoga književno prosud-benog motrišta jer se Rokovamama ne osvećuje za četničkizločin, nego sirotu Milu, kćernjezine prijateljice pravoslavkeLjube, prihvaća kao svoju lučećidobrotu od zla, prema kršćan-skim moralnim zasadama. Jed-nako je moralan i stav Rokova

tate, da pomogne Ljubi koja jeostala samohrana majka s pete-ro male djece te da joj dade ju-nicu, da djeca imaju mlijeka, bezobzira što ne pripadaju istoj vjerii što će ga suseljani stoga os-uđivati“!(...)Suvremeni je čitatelj, ako gauopće ima, često okrenut banal-nostima svakidanjice, a ne nekojstoriji iz daleka vremena i s krajasvijeta. No, možda je upravo utome čar i ljepota ove jedinstvenepripovijesti. Posebno je zaniml-jiv njezin svršetak, kada se Mila iRoko susreću u Herceg Novomkao već odrasli ljudi ...„Ovu knjigu treba ne samo tiskatii obznaniti nego i pročitati. Učinitće nas boljim i snošljivijim oso-bama, uz obilje zanimljivih i sovoga svijeta davno nestalih, aovdje oživjelih likova i prizora“ (Izrecenzije Mirjane Smažil Pejak-ović.)Kratki odlomci iz romana:Onda se nije moglo kupiti mlije-ka. U dućanima ga nije bilo - svedo Grada. A nije bilo ni dućana,a nekmoli samoposluge, kaodanas; u Moluntu se subotommoglo u Bećirovu magazinu na-baviti soli, oriza, konopa,ponekada i platna za plahte islično, ili čak i brašna, tko nijeviše imao svojega žita da gasamelje, kad ne bi dobro rodi-lo… Ali, brašna sada nema, ni-kakva pa ni golokudnoga; zali-he se moraju dati Jugoslaven-skoj narodnoj armiji, sve tamoide. Seljaci još “daju” i otkup zato: predstavnici “nove vlasti” imoduzimaju krumpir, ulje, vino…a daju im potvrdu da su oni todali “za narod”!Ni kruha se nigdje nije moglokupiti, samo u Gradu; svatko jekruh pekao sam, pod pekom, nasvome ognjištu! Sada brašnaima samo kukuruznoga, neuvijek! I Rokova mati je mijesilatijesto i pekla kruh uz otvorenioganj.Iako su imali i špaher, jedini oniu cijelome selu, ali kruh je boljiispod peke! Nije bilo ni radija, nitelevizije, ni računala, ni automo-bila, osim rijetko koji u Gradu, nielektričnoga svjetla, ni igračaka.Ponekad bi koja krpena lutka izGrada negdje zalutala, većislužena; djeca su sama izrađiv-ala sebi igračke! Djevojčicekrpene lutke, a dječaci - loptekrpenjače! (...)- Mama, zašto ja nemam brata ilisestre?

Ona je zaustavila kotačrukom, pogledala ga i re-kla:- Eto, nije Bog d’o daimaš! Sve je u božjimrukama!- Jesam li ja nešto Boguskrivio?- Nijesi ti, oko moje, alimorebi da jesam ja iline’ko moj!- A što si to ti Bogu skrivi-la?- Ne znam, Bog zna!- Nijesi ti, mati, ništa Boguskrivila, nego su te prem-latili četnici. Nji’ trojica. Uratu! Kad si nosila ‘ranupokojnome đedu! Mogasu brata Jaka ubili i prijenego se rodio. A tebe sutoliko prebili da ne morešviše imat’ đece!Mati je posve ostavilaposao, obje ruke podiglaod singerice, otvorila ustai ostala nekoliko trenutaka tako, kao zaleđena slika. Zatim je ustala,sjela na drvenu klupu do Roka i zagrlila ga.- A ‘ko je tebi, oko moje, to rek’o? Kako ti to znaš? Znam da ćaćanije, ne bi on o temu govorio s tobom, ne bi još, a drugi malo i’ko izna za to. Jedan doktor, jedino on!A onda se dosjetila:- Da nijesi jope’ vidio Lorka? Ujme Oca…Mati se prekrižila i dodala:- Bože, pomozi nam! ‘Oćeraj zle sile od nas!- Lorko je duša moga nerođenoga brata! Nikakva zla sila!Roko je zatim ispričao majci događaj na Bekovim dolovima, a onase opet križala:- Ne znam zašto neki dan, kad si spominj’o Lorka nijesmo išli u dumIka. Sad moramo!

Gdje se roman PRIČA S KRAJA SVIJETA/ LORKO I ROKO može nabaviti?

Ovaj se kratki roman može nabaviti u knjižarama ALGEBRAna Stradunu u Dubrovniku. U Konavlima knjigu možete na-baviti u suvenirnici restauranta Monković u Ljutoj, ili kodgospara Pera Šilježara, šefa personala u KONAVOSKIMDVORIMA, privatno i prijateljski. Knjiga se može nabaviti i uogranku Matice hrvatske na Grudi, a vrlo je vjerojatno da ćeje biti i u PEMO samoposlugama.

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

U sklopu izrade geodetskog projekta za građevinustambene namjene na k.č. 592, 591/2, k.o. Trsteno,na zahtjev stranke gosp. Daria Trojanovića, pozivajuse vlasnici i posjednici susjednih katastarskih česticana utvrđivanje granica koje će se održati 27. kolovoza2018. godine u 9:00 na predmetnim katastarskimčesticama. Predočenje geodetskog elaborata biti ćedana 29. kolovoza 2018. u 10:00 sati u prostorijamaureda. Kontakt broj: 098 1885 368.

53GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - četvrtak, 30. kolovoza.- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - petak, 20. kolovoza.-dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - srijeda i četvrtak, 25. i 26. kolovoza.-prim. dr. sc. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - subota i nedjelja, 1. i 2. rujna.Primaju se narudžbe za ambulante:

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije

Pratite nas na našojFacebook i Instagramstranici! POLIKLINIKA

MARIN MED

(P)OSTANITE (P)OKRETLJIVIuz profesionalnu pomoć na Odjelu fizikalne terapije i rehabilitacije

Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalneterapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnostiindividualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemu i te-gobama. U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i reha-bilitacije primjenjujemo program prilagođen svakom pacijentuponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani suza postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzi-tis, program za bolne sindrome vratne, torakalne i lumbalnekralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame,

lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo.Trudimo se našim pacijentima osigurati kompletnu i kvalitetnu fiz-ikalnu terapiju u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog susta-va, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne pro-grame liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzoromstručnog tima. Razni programi uobličeni u pakete uključuju i ele-ktroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju,ovisno o tegobama pacijenta. Nazovite nas i pitajte! Zakažite svojtermin! I osjetite promjene na bolje!

54 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

Piše:Antun Švago

Ured ovl. inž. geodezije ŽELJKO KOSOVIĆAndrije Hebranga 33

U sklopu izrade Geodetskog elaborata za evidentiranje ili promjenupodataka o zgradama, izrađenog na zahtjev Alle Vanhove, za stambenuzgradu na čest. zgrade 41 i čest. zemlje 1034, 1060 K.O. Putniković, atemeljem Uporabne dozvole za građevine izgrađene do 15. veljače 1968.godine (KLASA: UP/I-361-05/17-30/384, URBROJ: 2117/1-23/5-6-18-7) izdate od strane Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjelaza prostorno uređenje i gradnju, Ispostava Ploče, 10.05.2018. god.,pravomoćnog dana 03.07. 2018. god., poziva nositelje prava napredmetnim česticama i na susjednim česticama zemlje 1031, 1032,1035, 1038, 1041, 1043/1, 1043/2, 3430 i čestici zgrade 40, na utvrđenjemeđa 22. kolovoza 2018. u 10:30 sati na licu mjesta. Predočenje elaborataće se izvršiti 27. kolovoza 2018. u 10.00 sati u prostorijama ureda naadresi Dubrovnik, Andrije Hebranga 33.

Ured ovl. inž. geodezije ŽELJKO KOSOVIĆAndrije Hebranga 33

U sklopu izrade parcelacijskog elaborata za provedbu dokumenta ili akataprostornog uređenja, izrađenog na zahtjev Cvijete Mioč, na k.č. 540/17,532/1 k.o. Dubrovnik (nova izmjera), odnosno č.zem na č.zgr 2893, č.zem1066/5, 1035/1 k.o. Gruž (stara izmjera), a temeljem Rješenja o utvrđivanjugrađevne čestice KLASA: UP/I-350-05/18-05/5; UR.BROJ: 2117/01-15/13-18-5), izdatog od strane Grada Dubrovnika, Upravnog odjela zaizdavanje i provedbu dokmenata prostornog uređenja i gradnje, Dubrovnik07.02.2018., poziva nositelje prava na predmetnim česticama i nasusjednim kat. česticama 541, 540/16, 540/181, 540/46 k.o. Dubrovnik(nova izmjera), odnosno na česticama zemlje 1066/1, 1066/4, 1066/61066/13, , č. Zgr. 3085, 3086 k.o. Gruž (stara izmjera), na predočenjeelaborata 20. kolovoza 2018. u 10.00 sati u prostorijama ureda na adresiDubrovnik, Andrije Hebranga 33.

MATO MALI I PERO NJIOV

Ne vidimo daje od nosaOd svega drugoga u drugomu i drugovačijemu, žali Bože, ne vidimo čejade. Svedrugo gledamo u drugomu, a ne pada nam na pamet da u temu drugomu idrugovačijemu, pa da je i ne znam ko, isto neđe čuči čoek. Ako to ne čuči neđe i unama, čuči đe nas nije.

Kadarke u naske krijano čejade vidi nogu našu čejad kakona sve gledaju, i kako se ponašaju, za čim trču, ne more,a ne śetit se one stare:- Ako mišu jednom puštiš da se ponaša ko lav, više ganigda nej moj uvjeri da je miš.A u naske je danaske, misli Pero, toliko „lavova“ da miše-va više nema ni za lijeka.- Iza svake visosti, stoji neka niskos - znala je rije pokonjaJanuka.Jedi se Pero što u potonjemu Matu i Peru nije senjana iona treća od Mašanova Gandija, ijako su je kazali. A onaglasi:Nakon što je Gandi profesuru odgovorijo da bi prije uzovreću novca vengo vreću mudrosti, pa nakon što mu jeprofesur reko da bi on - da je na njegovu mjestu - prijeuzo vreću mudrosti, pa kad mu je Gandi na to tiho odgo-vorijo: - Svak uzima ono što nema, profesur je uzo kon-trolni i na njemu ispiso velikijem slovima - Idiot, pa ga ba-cijo na Gandijevu klupu, i sijo za svoj stol u učionici.Naš se dobri Mahatma tada digo, uzo taj kontrolni, odnijoga pred profesura, lagano mu ga spustijo na stol, i rekomu:- Profesure, potpisali ste mi kontrolni, ali mi niste daliocjenu.Što je daje bilo nijesu rekli. A i boje da nijesu. Na koncu,ne treba gubi brijeme i troši riječi na one i ono što se neda popravi. Najviše što moreš učinje za take i tako što je -ne učinje ništa! Pušti i - gotovo.Sele kaže, Isukrst je na križu bijo razapet i trpijo je, za svučejad, svih vremena, zbog našije grijeha, poradi nas i na-šega spasenja, ali danaske, žali Bože, kadarke čejade svevidi što vidi, čuje što čuje i pročita što pročita, Bože miprosti, trebalo bi nas razapet radi Čistoće njegove žrtve.Nijesmo, reko bi pokonji Jozo, zaslužili ni drugu ni trećušansu, jerbo stalno ponavjamo istu grešku:- Ne vidimo daje od nosa!Od svega drugoga u drugomu i drugovačijemu, žali Bože,ne vidimo čejade. Sve drugo gledamo u drugomu, a nepada nam na pamet da u temu drugomu i drugovačijemu,pa da je i ne znam ko, isto neđe čuči čoek. Ako to ne čučineđe i u nama, čuči đe nas nije.- Treba bi čoek, a ostalo koliko se uzda - vazdarke je go-vorila pokonja Januka.Lijepo je govorijo i pokonji Jozo:- Ajmo za promjenu bi judi.

Sve je u naske s nama vakijem,žali Bože, nekako zaludu. I rije, izapjeva, i pročita… Nema čejade više ni voje ni snage nesamo ovo što jes prijiti tako kako jes, ni slegnu ramenima,i pušti neka ide kako ide, a nekmoli još promisli da se unaske s nama vakijem nešto još da i popravi. Izliječi.Pokonji dum Mato Bogišić je zato zno svaku pravu rije upravo brijeme. I na pravom mjestu. Tako je neđe pred ovirat u jednoj propovijedi spomenuo onu svetoga Ambrozija:- Ne moreš izliječi sebe ako ranjavaš druge.Naši su stari, kaže Mato, neka i je bilo malo pismenije, vazdarkegledali pretrča druge u razmišjanju, a ne u nečemu drugomu.Zato i jesu svi osvi bili obrnuti zemji i dikeli, a ne nečemu drugo.Znali su, dodava Mato, da je čejade nako kako radi i misli,a ne nako kako govori. Ili koliko ima.Kadarke bi među kime došlo do riječi, pokonji Jozo je,koji je i mirijo čejad i dijelijo kuće, zno rije, da ima i tvoja injegova istina, ali da ima i ona treća - paćenica. Zno jepokonjik da su oni koji ne umiju u miru razgovara i dogo-vori se, ko dvije oštrice iste śekire. Đe mira nema, vragkolo vodi. Zato se i ona treća – prava istina, zvala paćeni-com.Zato se na ovijem vjetrometinama, radi našije i njiovije is-tina, vječno patilo. I patit će se. Na žalos!Pametno čejade, priča Jane, nigda ne zabija nos đe munije mjesto, dok ga ono drugo gleda zabi đe goj stigne.Ako treba i u tuđu guzicu.U naske se razumno čejade, žali Bože, ne more otres teda u naske svak sve zna i da se svak u sve razumije. Ajdei nekako što sve znaju i što se u sve osve razumiju, da sejoš ne činu i viši i važniji vengo jesu.Govorijo je pokonji Jozo da se čejadetu boje ubi, vengood suśeda učinje neprijateje. Ko god je od suśeda činijoneprijateje, nije dobro paso. Ni on ni niko njegov.U naske, žali Bože, nigda nije bilo važno ono što jes, nitiće s nama vakijem igda bi važno ono što jes. U naske je,žali Bože, važno i bij će važno samo ono što mi mislimoda je važno, a ne ono što je važno.Vazdarke će nama vakijem bi važno je li neko ovo ili ono,a ne je li čoek. Čoek je danaske, više vengo je igda prijebijo, zadnja rupa na svirali.Pulitike i savezništva se mijenjaju, a interesi su vječni.Danas ću, sutra ću, ma nikako se nakani. Bi prvo svegačejade. Nije danaske s nama vakijem, Pero to vazdarkegovori, lako bi ni svoj, a nekmoli čoek.

55GlasGrada - 699 - petak 10. 8. 2018.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Knjiga se ne promovira nego predstavljaKnjiga se ne promovira nego predstavljaKnjiga se ne promovira nego predstavljaKnjiga se ne promovira nego predstavljaKnjiga se ne promovira nego predstavljaI da ne duljimo, o čemu je riječ? Ukratko, knjiga se ne možepromovirati nego samo predstaviti budućim čitateljima. To jemnogo puta ponovljeno u vrijednoj svakodnevnoj (3 puta dnevno)radijskoj emisiji Govorimo hrvatski u kojoj se najčešće koristesavjeti stručnjaka iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagre-bu. To isto misli i B.Klaić u svom Rječniku stranih riječi, dok uknjizi Lektorska bilježnica u izdanju Hrvatskog radija 2011. jed-nostavno je rečeno da umjesto izraza promocija knjige trebaobvezno upotrijebiti izraz predstavljanje knjige, isto kao što iumjesto prezentacija treba reći predstavljanje, prikazivanje čega.I konačno, citirat ću tekst Dr.sci. Marije Znike, iz Instituta za hr-vatski jezik i jezikoslovlje, objavljen u knjizi Govorimo hrvatski uizdanju Biblioteke Hrvatskog radija 1997. godine.” PROMOCIJAI PREDSTAVLJANJE: Često se govori o promociji knjige, a to jezapravo predstavljanje knjige čitateljima, upoznavanje čitatelja sknjigom i autorom, upoznavanje čitatelja sa sadržajem knjige injezinim vrijednostima. Riječ promocija ima više značenja.1. podjeljivanje komu akademske časti,2. promaknuće koga u više zvanje, imenovanje na viši položaj, 3.vrsta poteza u šahu.Promocija knjige ne slaže se ni s jednim od tih značenja. Stoga,kada se govori o knjizi, treba reći da se koga poziva na predstav-ljanje knjige. Riječ promocija ostavimo za upotrebu ondje gdjeje riječ o promaknućima u profesore, magistre, doktore znanostiili za postavljenje na viši položaj. Ostaje, naravno, i promocijakao nazivak za određenu vrstu poteza u šahu”. K.T.P.S. U nastavku rubrike Učimo hrvatski ponovit ćemo niz kolum-ni držeći se one stare: “Ponavljanje je majka mudrosti”.

U SJEĆANJE

Vesna Mijović(1939.- 2018.)

Napustila nas je profesorica Vesna Mijović.Onako kako je godinama odgajala i učilabrojne generacije dubrovačkih učenika, spuno ljubavi i brige, tako je pisala i u GlasuGrada o umirovljenicima i njihovim brigama, bolje reći nebriziodgovornih za stariju populaciju. Draga Vesna, uvijek ćemose rado sjećati Tvojih korisnih i pamtljivih riječi. HVALA TI!

Uredništvo Glasa Grada

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na dobru prijateljicu VesnuMijović, 300 kuna prilaže Francisca Marlais s obitelji. Umjesto vijencaza prijatelja Iva Martinović,300 kn prilaže Julija Mandić. Umjesto cvijećaza pok. Srećka Jovičić, 200 kn prilaže obitelj Mira Tomašević. Jadranlaguna donacija 100 kn. Maja Sršen donacija 100 kn. Djeca i roditeljizahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036. Tekstza objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od9 - 14, mob: 095 3689 227

STANE DRAGOVIĆ, 1930.MIRALEM ČOKLJAT, 1931.VERICA NOVAK, 1933.PERO RAKIGJIJA, 1934.NIKO SMIŠLJAN, 1934.

VESNA MIJOVIĆ, 1939.JOSIP LUKŠIĆ, 1945.NIKŠA BENDER, 1957.IVO KATANIĆ, 1958.IVO MARTINOVIĆ, 1967.

HRVATSKI CARITAS

Pomoć grčkim stradalnicima u požarimaPomoć grčkim stradalnicima u požarimaPomoć grčkim stradalnicima u požarimaPomoć grčkim stradalnicima u požarimaPomoć grčkim stradalnicima u požarimaHrvatski Caritas poziva hrvatske građane i tvrtke koji mogu i želeputem Caritasove mreže solidarno poduprijeti napore u skrbi zastradale obitelji u Grčkoj da svoje novčane priloge uplate na:HR0523400091100080340; poziv na broj 257; svrha uplate GRČ-KA. U akciju se može uključiti telefonskim pozivom na donacijskitelefon Hrvatskog Caritasa: 060 9010 (cijena po pozivu 6,25 kn,PDV uključen). Požari u Grčkoj su dosad odnijeli najmanje 80 ljud-skih života. Materijalna šteta je ogromna a potpuni razmjeri štetezbrajat će se mjesecima. „Prateći dramatične vijesti i potresenislikama stradanja koje posljednjih dana stižu iz Grčke, izražavamduboku sućut stradalima te iskrenu molitvenu blizinu i zajedništ-vo“, ovim je povodom poručio ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mons.Fabijan Svalina. Tajništvo Hrvatskog Caritasa

56 GlasGrada - 699 - petak 10.8. 2018.

misao

tjedna

SunTzu

Kada se olako zaboravi što je dobro,a što je zlo, zlo se lako pokrene

KAZALIŠNO VIJEĆE KAZALIŠTA MARINA DRŽIĆA

Nisu prihvaćeni ni MiaBegović ni Paolo TišljarićNatječaj za imeno-vanje ravnatelja/iceKazališta MarinaDržića objavljen jeu Slobodnoj Dal-maciji i Narodnimnovinama 13. lipn-ja 2018. Rok zapodnošenje prijavaod 15 dana istekaoje 28. lipnja 2018. Uzakonskom roku za natječaj su poslali prijave: Mia Be-gović i Paolo Tišljarić. Dana, 5. srpnja na sjednici Kaza-lišnog vijeća Kazališta Marina Držića članovi Kazališnogvijeća su nakon uvida u sadržaj priloženih prijava ustvrdilida je oboje kandidata priložilo potrebnu dokumentaci-ju. Na sjednici održanoj 6. kolovoza, nakon razmatranjaprijava, Kazališno vijeće Kazališta Marina Držića jedno-glasno je donijelo odluku te Gradskom vijeću Grada Du-brovnika poslalo prijedlog da se za ravnatelja / icu Ka-zališta Marina Držića ne predloži nijednog od prijavljenihkandidata.

UZ GLAZBU ERIKA SATIJA I VOKAL INES TRIČKOVIĆ

Magična večerna Lokrumu

“Uistinu je sreća, danas u 2018., kad je sve ubrzano isve nas bombardira zvukovima i sadržajima, imati pril-iku pjevati na ovu predivnu glazbu Erik Satija, mirnu ieteričnu, jednostavno divnu” - riječi su to Ines Tričkovićkojim se obratila prepunom gledalištu na Lokrumu. Inesje, uz Gorana Končara, Zvjezdana Ružića i Ljerku KončarGamulin, 7.kolovoza navečer, izvela gotovo dvosatni pro-gram pod nazivom Homage to Erik Satie. Bila je ovodivna večer na kojoj su se mogle čuti Satijeve skladbeGnossiene 1-6, Caresse te Ogives. Već treću godinu za-redom, JU Rezervat Lokrum organizira koncert naše jazzpjevačice Ines Tričković, koja je do sada izvela tri pot-puno stilski različita programa. Publika ju je ispratiladugim pljeskom, a mi se vidimo dogodine na Lokrumu.

Anđela Matić, foto: Vedran Levi

DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIHBRANITELJA

Župan Dobroslavić i gradonačelnikFranković u Kninu

Župan Nikola Dobroslavić sazamjenicima Žaklinom Marević iJoškom Cebalom te gradonačelnikDubrovnika Mato Franković sud-jelovali su u Kninu na proslavi Danapobjede i domovinske zahvalnosti iDana hrvatskih branitelja te 23. obl-jetnici VRO Oluja.Polaganjem vijenca i paljenjemsvijeće na spomeniku hrvatskepobjede„OLUJA 95“ predstavnicidržavnog vrha i Stjepan Cumbaj,otac Jadranka Cumbaja poginulogu VRO Oluja, odali su počast pog-inulim braniteljima, a program je po-tom nastavljen obraćanjem pred-sjednika Vlade RH Andreja Plenk-

ovića, predsjednika Hrvatskog sabo-ra Gordana Jandrokovića i predsjed-nice RH Kolinde Grabar-Kitarović.Na kninskoj Tvrđavi je u 9.43 satisvečano podignuta hrvatska zastavauz ispaljivanje 23 plotuna iz topničkogoružja, nakon čega su djeca poginu-lih branitelja u VRO Oluja pročitalaimena poginulih u ovoj akciji.Program na Tvrđavi je završenzračnim mimohodom Hrvatskog rat-nog zrakoplovstva, a Misu za Domov-inu su u kninskoj crkvi Gospe VelikogHrvatskog Krsnog Zavjeta predvodilivojni ordinarij u RH mons. JureBogdan i šibenski biskup mons.Tomislav Rogić.

FOTO

Ljepoticau Gradu

Adriana Hughes, model kupaćih ko-stima, jedri posljednjih nekoliko danapo dubrovačkom akvatoriju. 26-go-dišnjakinja, rođena na Baliju odušev-ljava svoje pratitelje na društvenimmrežama zanosnom figurom. Propu-tovala je cijeli svijet, a fotografije sasvojih putovanja rado dijeli saobožavateljima. Pa je tako na reddošao i Dubrovnik. Adriana je prove-la dan u Gradu, prošetala zidinama,a zatim nastavila s jedrenjem.

Dubrovniknet team