1GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

2 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

„JEDNO DRUGO ISKLJUČUJE“

Tmasti oblaci nad crnim horizontomTmasti oblaci nad crnim horizontomTmasti oblaci nad crnim horizontomTmasti oblaci nad crnim horizontomTmasti oblaci nad crnim horizontomVeseli su dani pred nama, deboto k’o da je vrijeme odpokladaNe tako davno, uz Dan dubrovačkih branitelja, uz potporu Grada i unazočnosti njegovih čelnika, akademičar kUlišić učinio je teatar, par-don, učinio je u Teatru pompoznu akademiju zvučnoga imena i fal-soga sadržaja (Središnja proslava 150. obljetnice osnivanja hrvatskogdomobranstva). Napisah o tom osvrt, objavljen u Glasu Grada br. 717od 14. prosinca, a naši dragi „domobrani“, inače halabučni borci zanovopovijesnu istinu, naprasno zanijemiše. Hebi ga, otvorili su frizerajod povijesti pa dobili brijanje nasuho, zaboravili staru narodnu: kakošišaš, tako će te i obrijati...

InaUgura(n)cija naše bolje prošlostiMeđutim, toka nam se još mrcu pozabavi’ s tom temom, jerbo - kakoto već u nas ide - ta se sramna akademija održala uz naklonost i na-zočnost „svih relevantnih čimbenika društveno-političke scene (Grad,Županija, Biskupija... a može i obrnuto), zaduženih za inaUgura(n)cijunaše bolje prošlosti“. O toj sramoti se mudro šuti, ali p(r)okazaše jesami „domobrani“, zato im (se) treba vrati’ jer puno lipi’ stvari se čulo iviđelo na toj akademiji, nije sve moglo stanu’ u prošli osvrt, a od impor-tance je za spoznaju slavne prošlosti koju bi nam rado U-valili.Tako naši harni „domobrani“ šakom i kapom razdijeliše hrpu zahvalni-ca, a u ime nagr(a)đenih zahvalio je hrvatski domoljub neprijepornogaslikarskog talenta, „Imočanin sa Zagorskom adresom“, g. Kukavica,čija je slika lanjskoga slavodobitnika postumne Nagrade Grada („im-presivna slikovna povijest i stanje Grada iz listopada 1944.“) prigodnouresila predvorje kazališta. Eto, inače znani k’o povjesničari od zanata,za ovu prigodu „domobrani“ su se dodatno priučili - postali su i pov-jesničari umjetnosti od formata. Ali vratimo se kukavicama i njihovupokušaju polaganja jaja u tuđe gnijezdo... Dakle, bio je to neviđeniperformans, (na)govor s pjesmom ili obrnuto, akademija u malom zavid-noga makabrijsko-burlesknog ugođaja... Insoma, u slavljeničkom zano-su, Kukavica je rek’o da mu je kUlišić rek’o da je njemu Gradonačelnikrek’o da će ta njegova slika dobi’ svoje mjesto u Muzeju Domovin-skoga rata u tvrđavi Imperijal na Srđu. Ima bi’ da je stradali duhovnikkrižara iz Prvoga domovinskog rata bio više nego zaslužni braniteljDubrovnika u (drugom) Domovinskom ratu... E da, to bi napokon dalosasvim novu, toliko žuđenu dimenziju slavnoj U-druzi „domobrana“,koja bi sutijem valjda trebala diventa k’o udruga branitelja Domovin-skoga rata!? Ne reče se zaludu đe ima dima ima i vatre, jer čuli su to igrajski oci na svoje uši, ma ima bi’ da im tu ništa ne bje’ sporno, jerbose nijesu oglasili, ni tad ni poslije. ‘Ko zna, budemo li nešto bolje pov-iestne sreće, možda post festum tek obaznamo da su prigodno bilimrcu oglušili, uho moje gluho...

Ustašuljkovi „domobrani“ i „domoljubi“No dobro, ali sučijem bi ta nesuđena braniteljska udruga hoćela steć’tu poziciju? Današnje se njihovo djelovanje, kako kažu, „uglavnomsvodi na utvrđivanje istine o jugokomunističkim zločinima počinjenimtijekom i nakon Drugog svjetskog rata, a ogromne ljudske žrtve svenas obvezuju na neprekidno istraživanje novih i neoznačenih grobištatisuća domoljuba koji su utkali svoje živote u temelje neovisnosti i sa-mostalnost svoje države.“ Na stranu tlapnje „domobrana“ o komunis-tičkim zločinima kad se oni prethodni, njihovi ustaški, ima bi’ nijesu nidogodili, ma koja je to „svoja država“ u čije temelje su kUlišićeve tisućedomoljuba utkale svoje živote? Je li to Hrvatska? Ma ne, nije, ni podrazno, čak ni ona njegova, nekmoli ova naša današnja... Prema odlucisaveznika na Teheranskoj konferenciji 1943. Jugoslavija se imala ob-noviti “u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti“. Dunkve,nikakve nacifašističke tvorevine poput NDH nijesu mogle opstati, takoda su se ti ustašuljkovi „domobrani“ i „domoljubi“ nakon 1943. zapra-vo borili za obnovu Kraljevine Jugoslavije. Za razliku od zločinaca-partizana (većinom Hrvata, uključivo i brojne prebjegle, čestite domo-brane) koji su se borili protiv okupatora i domoljuba-kvislinga, (iz)borivšise i za preustroj kraljevine u federalnu državu, unutar toga i za obnovuhrvatske državnosti i stvaranje ustavno-pravne pretpostavke za njezi-no osamostaljenje i međunarodno priznanje, ostvareno tijekom

krvavoga raspada druge Jugoslavije.

Samo pametan čovjek može shvatiti da je učinio glupostAko se to zna, a zna se, ponešto je o tome senjano i u Ustavu Re-publike Hrvatske, ne bi škodilo mrcu manje zaborava u firmi Zna se,osobito u uredu Gradonačelnika. Insoma, ‘mjesto da obogati pro-gram proslave Dana branitelja „domobranskom“ U-akademijom, adobro znajući o čem’ se tu trata, Gradonačelnik nije treb’o ni primi’akademičara kUlišića, nego mu - onako po zaslugama - malo žešćezaprdi’ hrvatsku narodno-oslobodilačku nogu u njegovu kvislinškuustašku guzicu. Ali, hebi ga, s obzirom da znamo koja je ovo država,gradonačelnik divani s U-važenim akademičarom o prevođenju bran-itelja iz Domovinskoga rata ne bi li postali baštinici ustašuljkovih „na-jodličnijih hrvatskih sinova“ i njihovih velebnih (zlo)djela iz Drugegvere, tj. Maksovih mesara, Jasenovca i Gradiške Stare...Dunkve, riječ je o prozirnoj, k tome još i protuzakonitoj raboti, čimesu se i naše grajske vlasti otvoreno stavile u funkciju projekta-U-pokušaju gmižuće rehabilitacije NDH. On bi se u naske, onako podomaću, vjerojatno mog’o zvat’ „Respect the City - uvalimo U citi-zenima“.Međutim, pitanje (ne)slaganja s nacifašizmom nije stvar ni ideologijeni politike, nego je to pitanje etike i moralne odgovornosti, osobitokad je riječ o nositeljima javnih ovlasti. Samo pametan čovjek možeshvatiti da je učinio glupost, kako reče John F. Kennedy, hm, jedinošto glupost u našim dnevnopolitičkim prilikama još uvijek dođe bi’vrlina... I đe smo sad? Čudni su putevi Gospodnji, reklo bi se postarinsku... Za nevjerova’, nijesmo jedini koji imamo tu izreku. I našisusjedi Talijani, negdašnji mentori i saveznici „domobrana“ - onikojima je poglavnik skinuo gaće do šjanaka, pa su zato „domobra-ni“ ispali antifašisti, jerbo su, kažu, mrzili fašiste (i usput bezglavoslijedili bezglavnika) - dakle i Talijani kažu nešto slično, ali s dodat-kom, k’o da su im „domobrani“ bili inspiracija: Čudni su putevi Gos-podnji - izaberi jednoga i od*ebi!Insoma, dođe tako vrijeme i da se (pravi) put odabere... Učinila je toEuropa davno, nedavno i potvrdila, samo što u nas o tome važi onašutnja je zlato... Međutim, za divno čudo, makar za neupućene, pro-teklih dana „strojovođa“ Crkve u Hrvata naprasno je iskočio s des-noga kolosijeka, i to bez lijevoga žmigavca. Na desnomu tornju iz-vjesiše bijeli lincuo, a pred katedralom uzoriti kardinal Je Be naše„domoljube“ (Je Be - kardinalovi inicijali po domobranskom pra-vopisu, op.a.), što bi zlobnici rekli, naguzilo nam domoguze... Do-godilo se to uz Dan sjećanja na žrtve holokausta, a kako uzoriti reče,dan oslobođenja Auschwitza je „i simbol svih nacističkih i fašističkihlogora širom Europe, pri čemu mi trebamo dati posebnu pozornostonome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakvezadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, strat-išta nevinih ljudi”.

„Domoljubi“ veći katolici i od papeKonsternacija među „domoljubima“, sve odreda velikim vjernicima...Kardinal im i dodatno udrio u facu - „Kršćanstvo i bilo koji oblik mržnjeprema čovjeku i drugom narodu, jedno drugo isključuju.“ U prijevodu,d’o im je na znanje i ravnanje da ljubitelji NDH nijesu i ne mogu bit’kršćani.Crni oblaci nenadano se nadviše nad hrvatskim horizontom, tmas-tim od domoljubne vedrine... S obzirom da su „domoljubi“ veći ka-tolici i od pape, vjerojatno se ovih dana i njemu pomalo štuca... Hm,a što će naši političari lizioltaruše (što bi rek’o dum Marin), oni kojimaje ljubljenje popovskih skuta najveći dokaz domoljubne podobnos-ti? A što li će tek nemalobrojni vrli crkvenjaci, revni zagovornici cr-noga horizonta na hrvatskom nebu? Ako se grijeha budeš spomin-jao, Gospodine, tko će opstati?... Ma ne, ne treba nam vele pensa’,ni za pravovjerne „domoljube“, ni za poštene političare, a ponaj-manje za visokomoralne duhovnike. Svevišnji ionako odvazda imapametnijega posla, a demokracija croatica je bez granica; progno-za kaže da stupa na snagu crveni meteoalarm, pored očekivanegrmljavine velika je opasnos’ i od poplave licemjer(j)a, duplije’ gu-bičina po domaću, kako to već biva kad domoguzi marširaju.Veseli su dani pred nama, deboto k’o da je vrijeme od poklada.

Miše Galjuf

3GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

PU DUBROVAČKO-NERETVANSKA

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske up-rave dubrovačko-neretvanske zabilježeno jesedam prometnih nesreća u kojima je pet oso-ba lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetomzabilježene su četiri prometne nesreće.Provodeći mjere kontrole prometa policijskislužbenici su protiv počinitelja prometnihprekršaja poduzeli 443 represivne mjere odkojih izdvajamo mjere poduzete prema oso-bama, počiniteljima prekršaja koji su najčešćiuzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiriubojice u prometu“ te je tako 201 osoba sank-cionirana zbog prekoračenja dopuštene brzinekretanja, 34 mjere poduzete su prema oso-bama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 12osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnjeu alkoholiziranom stanju i 5 osoba koje su sank-cionirane zbog nepropisne uporabe mobitelatijekom vožnje.Od ostalih prekršaja izdvajamo 65 mjerapoduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja iparkiranja.Najveća koncentracija alkohola od 1,94 g/kgizmjerena je 41-godišnjem vozaču osobnogvozila dubrovačkih registracijskih oznaka kojije, tijekom kontrole prometa, zaustavljen uranim jutarnjim satima u subotu, 26. siječnja umjestu Čibača u Župi dubrovačkoj. Zbog počin-jenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prome-ta na cestama 41-godišnjak je, uz optužni pr-ijedlog, odveden na Prekršajni sud u Dubrovni-ku gdje je kažnjen novčanom kaznom itromjesečnom zabranom upravljanja motornimvozilom „B“ kategorije.Izdvajamo slučaj 25-godišnjeg državljanina RHčije je prebivalište u BiH, a koji je u popod-nevnim satima 27. siječnja u Čibači, pod utje-cajem alkohola od 1,06 g/kg, prije stjecanjaprava na upravljanje, teretnim vozilomprouzročio prometnu nesreću s materijalnomštetom. PU dubrovačko-neretvanska

CRNA KRONIKA

Tragedija u DubrovnikuTragedija u DubrovnikuTragedija u DubrovnikuTragedija u DubrovnikuTragedija u DubrovnikuUbojstvo dviju osoba i suicid potresli su u utorak,29.siječnja, Dubrovnik. Umirovljeni dubrovačkipomorac, 64-godišnji I.B., prije 7 sati je u stanuna Prijekome iz vatrenog oružja prvo ranio 74-godišnju punicu K.T., koja je uspjela pobjeći usobu i zaključavši se pozvati policiju, da bi po-tom pucao i na svog 77-godišnjeg punca M.T. iusmrtio ga. Ubio je potom i svoju 53-godišnjusuprugu L. B. u stubištu dok je bježala van doziva-jući pomoć. Ubojica je potom učinio samoubojst-vo, a njegovo je beživotno tijelo pronađeno pokrajsuprugina.Ravnatelj bolnice dr Marijo Bekić u izjavi za medijepotvrdio je je kako je 74-godišnja K.T. izvan živo-tne opasnosti. Zadobila je prostrijelnu ranu pot-koljenice. Glasnogovornica dubrovačke policijeDavorka Bečić je potvrdila pronalazak tri mrtve ijedne ozlijeđene osobe, te da je očevid završenu podne. Naglasila je i kako I.B. do sada nije ev-identiran kao počinitelj kaznenih djela, te dodalakako policija nije imala zaprimljenih prijava oobiteljskom nasilju.

ZANIMLJIVOSTI I IDEJE

Dubrovnik, rikše i odore dubrovačkogDubrovnik, rikše i odore dubrovačkogDubrovnik, rikše i odore dubrovačkogDubrovnik, rikše i odore dubrovačkogDubrovnik, rikše i odore dubrovačkogpismonoše i glasnikapismonoše i glasnikapismonoše i glasnikapismonoše i glasnikapismonoše i glasnikaNekako sam promišljao kako bi stariji lju-di mogli rabiti (moguće i u privatnomaranžmanu) praktični prijevoz do man-jih udaljenosti (npr. odlaska na nedjel-jnu misu i sl.) ako im je tijekom vremena„autotabanić“ (ili „autokoljenić“) postaobolna pustolovina. Rikša (jap.-kin. riki -„snaga“ + ša - „stići“; pedikeb) predstav-lja dvokolicu pokretanu samim vlasni-kom ili unajmljenim vozačem koja dan-as ima nožni ili motorni pogon („tricikl snadstrešnicom). Omiljeno prijevoznosredstvo u Aziji upravo je rikša. Europlj-anima modernog doba teže je shvatljivopostojanje rikši i čovjeka u službi vučneljudske snage (čisto nožne odnosno„ručne“ ili bicikl-pedalne, te elektromotor-no „automatske“). Rikša je svojevrsni taxijužne i jugoistočne Azije. Ogroman je brojrikši u npr. višemilijunskom Bangladešu itamo su uobičajeni način pomoći u svrhuobavljanja svakodnevnih obveza. Starijainačica rikše u Indiji košta oko 6.000 dola-ra što je nekim u tom smislu specijaliz-iranim obiteljima nepremostiva preprekauz dugogodišnju otplatu. Cijena vožnjeoko 20 km po rikši u Indiji iznosi oko 300rupija (oko 30 Kn).Emil Kirbiš i Filip Pribilović uveli su usiječnju 2017. godine obilazak rikšama(pedicab biciklima) središnjeg dijelaZagreba po uzoru na takve u Charlestonu(Južna Carolina), Beču, Budimpešti i Am-sterdamu. Osim što ovaj način utječe naekološku svijet doprinosi i razvojuodrživog prometa. Obilazak Zagreba (30min.) košta 150 Kn (za dvije osobe). Pos-toje i prikolice (rikše) za djecu i dr. (Izvori:https://www.wish.hr/riksa; https://www.zagreb.info; https://www.famtastic.hr).U Dubrovniku bi možda mogle prometo-vati rikše, moguće i u prigradskim pred-

jelima. Vozila bi mogle biti replike (vlaste-linskih) nosiljki iz vremena Dubrovačke Re-publike (uz eventualno dodane rote, zasvaki slučaj), a vozači rikši bili bi kostimi-rani. Međutim, ne na način kao što nekadu ljetnim mjesecima možemo po Stradunu(Placi) vidjeti stanovitu osobu koja ima kič-krunu, mač i neku čudnu odjeću koja sig-urno nije primjerena ovom Gradu, niti jepovijesno utemeljena, kao što je to npr.utemeljeno pravo inače poštenog čovje-ka koji na taj način zarađuje za život. Iakonekoga može podsjećati na arlekina, ipakbih preporučio odjeću dubrovačkog pis-monoše iz 1662. godine jer u tom smislupostoje čak i prikazi u boji. Problem mogupredstavljati ljetne vrućine, ali nema li svakikruh barem nekoliko kora.Poznati su crno-bijeli prikazi dubrovačkogtrgovca i pismonoše iz 1568. i 1688. god-ine. Međutim, postoji i prikaz u boji du-brovačkog herolda (glasnika) iz XVI. stol-jeća. Naime, na jednom mjestu prikazanesu službene odore četiriju osoba: gra-donačelnika Kölna, krvnika Kölna, du-brovačkog herolda (Ragusa herald) i prav-donoše (glasnika sudskih presuda; engl.justice herald). Znači, dubrovački glasnik(u širem značenju i poklisar, glasonoša)treći je po redu.

Đivo Bašić

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Obnovite grb u TrstenomeObnovite grb u TrstenomeObnovite grb u TrstenomeObnovite grb u TrstenomeObnovite grb u TrstenomeEvo kako se bliži Festa svetoga Vlaha, drage gos-pođe i gospari čestitam vam na isti način kakopiše na spomeniku u Arboretumu u Trstenom(pogledajte fotografiju). Odgovornima tek naznanje da bi bilo poželjno obnoviti kameni grbkoji je slomljen u četiri djela. Hvala.

Zdravko Trojanović Trojo

4 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

USUSRET FESTI

Festanjuli na prijemu kod GradonačelnikaFestanjuli na prijemu kod GradonačelnikaFestanjuli na prijemu kod GradonačelnikaFestanjuli na prijemu kod GradonačelnikaFestanjuli na prijemu kod GradonačelnikaDubrovački gradonačelnik MatoFranković primio je rektora Crkvesvetog Vlaha don Tomu Lučića i ovo-godišnje festanjule Ivicu Lončarića iPera Butijera. Gradonačelniku suuručili ovogodišnji Proglas, kojimpozivaju sve stanovnike Dubrovačkebiskupije na Festu 3. veljače. ‘’Barjakse vijori, a bijele golubice lete i diljemsvijeta pronose glas o Festi koja jeprije 10 godina (2009.) proglašenanematerijalnom kulturnom baštinomčovječanstva’’ - stoji također u ovo-godišnjem Proglasu, za 1047. Festusvetog Vlaha, koja ove godine trajesve do 10. veljače.Dubrovačkom gradonačelniku oveće se godine na proslavi blagdanazaštitnika Grada pridružiti i visoki uz-

vanici iz Vlade Republike Hrvatske teUreda predsjednice. Otvaranje Festeje na Kandeloru 2. veljače u 15.30 satiispred Parčeve crkve, svečanavečernja misa i koncert u Katedralipočinju u 17.30 sati. Središnje pontif-ikalno misno slavlje 3. veljače u 10 satiispred Katedrale predvodi hvarskibiskup mons. dr. Petar Palić, nakončega slijedi svečana procesija ulica-ma Grada. Pozdrav barjaka i barjakt-ara biskupima bit će ispred Katedraleu 15.30 sati.Festa završava u nedjelju, 10. veljačemisnim slavljem na Gorici sv. Vlaha u9 sati te spuštanjem barjaka sv. Vla-ha u podne ispred Parčeve crkve, na-kon kojeg slijedi zahvalna misa u nje-govoj crkvi.

ZA FESTU SV.VLAHA

Tradicionalna tombulaTradicionalna tombulaTradicionalna tombulaTradicionalna tombulaTradicionalna tombula

Turistička zajednica grada Dubrovnika iove godine povodom Feste sv.Vlaha,tradicionalno organizira svima omiljenuhumanitarnu tombulu, koja će se održatina Stradunu, 3.veljače s početkom u 16sati uz poznatog DJ-a Vjevericu. Proda-ja kartela vršit će se ispred Luže, sat vre-mena prije početka po cijeni od 10 kunaza jednu kartelu. Pozivamo sve da sepridruže i sudjeluju u humanitarnoj za-bavnoj igri koja svake godine okupljabrojne posjetitelje, gospođe i gospare,barjaktare, stanovnike okolice, festanju-

le i djecu, a prihod od prodaje kartela namijenjen je za humanitarnu akciju „Tko ranorani, ima šanse“ a sve u svrhu prikupljanja sredstava za kupnju neurofeedback apara-ta i opremanja senzorne sobe Poliklinike za mentalno zdravlje djece i projekta raneintervencije u Općoj bolnici Dubrovnik. Tombula na Stradunu u duhovitih je Dubrovča-na, sklonih ruganju,podrazumijevala i“zakidivanje”, gađanjeljutim narančama i ja-jima, stoga su sebrojevi izvlačili na tara-ci palače Sponza. Sva-ko izvlačenje brojapublika komentira,neki negoduju drugise raduju ,ali svi su do-bro raspoloženi i za-bavljaju se. Josip Ber-sa najbolje opisuje tajobičaj i ljude u knjizi“Dubrovačke slike iprilike 1800. - 1880.”:“Pred gotičko-rene-sansnim pročeljemkrasne starinske car-inare - palače Sponza- na terasi izložena je,da je cio grad vidi, ve-lika ploča s brojevimatombule. Pažnja senapinje; oči se upiru uploču, uši se ćule.Neka duboka glasinanavješćuje broj, i u istimah sve glave, kao daih je jedna velika rukasve ujedanput tisnulau potiljak, pognu se nateskeru”.Dođite na Stradun,učinite dobro djelo izabavite se!

5GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

6 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

DARKO KACIGA DUBROVČANIN, SUOČAVANJE: PROLEGOMENA ZA

DUBROVAČKU HRVATSKU, VLASTITA NAKLADA, DUBROVNIK, 2019.

Izuzetno povijesno i potresno djeloIzuzetno povijesno i potresno djeloIzuzetno povijesno i potresno djeloIzuzetno povijesno i potresno djeloIzuzetno povijesno i potresno djelo

poglavlje (121-140): „Bez par-dona prema njihovima“, sdijelovima: „1. Nino Raspudić“,„2. Ivica (Ivo) Lučić i ZoranTomić“, „3. Vice John Batare-lo“, „4. Tihomir Dujmović“, „5.Zdravko Tomac“, „6. Ivo Ba-nac“, „7. Slobodan P. Novak“.„8. Ante Nazor“, „9. Slaven Let-ica“ i „10. Ante Glibota“. Četvr-to poglavlje (141-173): „... i pre-ma našima“, gdje autor polem-izira s: „1. Ivan Grubišić“, „2.Miro Kučić“, „3. Ante Tomić“,„4. Jurica Pavičić“, „5. AnteTomić, Jurica Pavičić“, „6. Vik-tor Ivančić“, „7. Dragi Pilsel“, „8.Gradimir Gojer“, „9. GoranSarić“, „10. Dragan Markovina“,„11. Roko Markovina“ i „12.Feđa Šehović“. Peto poglavlje

(175-220): „... i prema‘Crkvi u Hrvata’“, sa sl-jedećim dijelovoma: „1.Polemika s don Zvon-imirom BadurinomDudićem“, „2. Polemika sPetrom Marija Radeljom“,„3. Papa Ivan Pavao II.“,„4. Biskup dubrovačkiMate Uzinić“, „5. KardinalAlojzije Stepinac“, „6. FraLuka Markešić“, „7. PapaFrano“, „8. Komisija HBK-a Iustitia et Pax“, „9. Msgr.Vlado Košić“, „10. Msgr.Želimir Puljić“, „11. Msgr.Franjo Komarica“, „12.Širokobriješki fratri“, „13.Jure Krišto“ i „14. DonPetar Mikić“. Šestopoglavlje (221-250): „... iprema Hrvatskoj“, sa sl-jedećim dijelovima: „1. Zasvaki centimetar svete hr-vatske zemlje“, „2. Politi-

ka“, „3. Političari“, „4. Stranke“i „5. Hrvatski jezik“. Sedmopoglavlje (251-276): „... i premaDubrovniku“, sa sljedećimdijelovima: „1. Ekonomija iekologija“, „2. Povijest i politi-ka“, uz napomenu da „3.Stranke i političari“, ima sl-jedeće segmente: „1. SDP“, „2.Tzv. DDS“, „3. DUSTRA“, „4.

Nezavisni“, „5. DubravkaŠuica“, „6. Andro Vlahušić“. i „7.Luka Korda“. Osmo poglavlje(277-295): „... i prema Bosni iHercegovini“, sa sljedećimdijelovima: „1. Voajerski izleti upolitiku vodećih intelektualaca“,„2. Hrvatstvo i katoličanstvo“,„3. Đe je Livno“, „4. Desanti na(Titov) Drvar“, „5. Bosanski Srbii hercegovački Hutsi“, „6. Dal-jnje utabavanje stranputica“, „7.Medijski zlostavljači dušebosanske“, „8. Polemika sgđom Sonjom Perunović nawww.točno.net“ i „9. Valjda je inaknadna pamet korisnija odcelofana šupljeg optimizma“.Deveto poglavlje (297-315): „...a za čovjeka“, sa sljedećimdijelovima: „1. Željko Šikić“, „2.Amir Bijelić“, „3. JelenaBodražić“, „4. Težaci s Bicav-ca“, „5. Katarina Prungl“, „6.Dubrovački smetlištari“, „7. GlasGrada“, „8. Apsolvent medicineu ‘Milijunašu’“, „9. Batinići,Kukuljice“, „10. Vjesnik“, „11.Rakan Rušaidat, Zijah Sokolov-ić“, „12. Arsen Dedić, RadeŠerbedžija, Paro Kvrgić“ i „13.Tomi Janežič“. Deseto (317-328): „... i za dubrovački govor“te jedanaesto poglavlje (331),koje nosi naslov: „Epilog“. Nasamom kraju se nalazi „Kazaloimena (333-352). Na reversukorica, u tekstu od dvadeset idevet kratkih redaka, na njego-vom samom kraju, dipl. iur. Dar-ko Kaciga piše: „Volim se igratiriječima, pa otuda strast zapisanjem i enigmatikom. Prid-jevak ‘Dubrovčanin’ rodio se viafacti iz polemika u Glasu Gra-da. Prisvajajući ga, ne želimporučiti ništa više ni manje odčinjenice da jesam građaninDubrovnika. Iako ne moguporeći da me obvezuje, debotoi opterećuje. Pa me sve manjegusta i sve sam bliže da ga zam-ijenim boljim. Evropljanin!“

Zdravko BazdanFoto: Željko Tutnjević / DMC

Upravo je iz tiska izašla knjigadipl. iur. Darka Kacige Du-brovčanina pod naslovomSuočavanje: prolegomena zadubrovačku Hrvatsku. Riječ je oautorovim tekstovima, koje jeobjavljivao u Glasu Grada, ali i udrugim tiskovinama, kao i na ele-ktroničkim portalima u razdobl-ju od 2002. do 2015. Knjiga, uformatu 24 x 27 cm, s 352 stran-ice, ima jedanaest poglavlja, uznapomenu kako je na naslovni-ci prikazan spomenik ustaškimžrtvama u dvorištu Pravoslavnecrkve u zažapskom selu Glušci.A na spomeniku od crnogmramora su uklesaneriječi: „Iz ovog sela 23.septembra 1944. odve-doše 90 srpskih duša izvjerski umoriše uustaškom logoru Jaseno-vac: [...].“Na spomeniku su uklesa-na i imena i prezimenasvih žrtava (str. 97). Pisacove knjige se u brand-tovskoj maniri klanja ovimžrtvama kame i malja. N.B. na istoj stranici, autorpiše o još jednomsrpskom stratištu, koji sedogodio u istočnoj Herce-govini u kotaru LjubinjeVelike župe Dubrava:„Tako su već 8. lipnja(srpski: juna) 1941., dak-le nepuna dva mjeseca odproglašenja NDH, u Ka-pavici Gornjoj, što u ta-mošnju jamu, što ‘kad je jamanapunjena’, na obližnjem gum-nu, dakako, bez ikakva suđenja(ustaše - Z. B.) pobacali, odnos-no postrijeljali 114 muškaraca udobi od 20 do 60 godina.“Knjigu autor počinje Proslovom,gdje stoji zapisano: „Prva je bilaPavelić-Stepinčeva kleroustaškakatastrofa bez ostatka. Drugi jeaktualni tuđmanovsko-norvalskineokleroustaški anakronizam sostacima. Na tim ostacima, kao iostacima ostataka SocijalističkeRepublike Hrvatske valja namtemeljiti treću, slobodarsku, seku-larnu i ekumensku Hrvatsku.Vjerujem da bi Dubrovnik i Du-brovački kraj, kao makar i samozemljopisni slijednik fenomenaDubrovačke Republike, mogaopredvoditi u tom povijesnomzaokretu prema modernoj europ-skoj demokra-ciji.Knjigu počinjem ‘obrazlože-njem’ odnosno genezom sva-

koga od tri ceterum censeo (čit.ceterum cenzeo = „uostalommislim“, „inače mislim“ - Z. B.)kojima godinama završavamsvoje članke u dubrovačkomtjedniku Glas Grada, ne-prispodobivoj oazi slobode u tis-kanom novinarstvu u Hrvatskoj,pa i puno šire. Kao da su i menipočeli dodijavati, pa uviđam daje vrijeme mijenjati ih...“ Prvopoglavlje (8-36): „Ceterum cen-seo“ , sastoji se od tri dijela. „A.Ministarstvo turizma treba ukinu-ti“, „B. Proširenje ceterum cen-seo na promjenu imena du-brovačkog mosta“ i „C. Doda-

vanje treće stavke u ceterumcenseo: ukinuti hrvatskodržavljanstvo svima koji ne pre-bivaju u Hrvatskoj (Polemika sI. Granićem, Glas Grada,2012.)“. Drugo poglavlje (37-120): „Mi i oni polemike“. gdjeautor polemizira: „1. S AntomGugom“, „2. SA Stijepom Mijo-vićem Kočanom“, „3. S VesnomKusin“, „4. S JosipomPečarićem“, „5. Sa ‘svima’ okogolfa na Srđu“, „6. S IvicomCumeljanom i Mladenom Jurk-ovićem“, „7. S Katicom Šarac“,„8. S Boškom Maslaćem“, „9.Polemika mi (M. Galjuf, D.Kaciga i dr.) i oni (I. Dabelić, A.Šoljić)“, „10. S Ivom Dabelićem“,„11. Isprepletene polemike sAntom Šoljićem“, „12. S ‘Aka-demijom dangubnijeh Ragusa“,„13. Satirički s Udrugom Hrvats-ki domobran“, „14. i s du-brovačkim HDZ-om“ i „15. i s du-brovačkim biolozima“. Treće

7GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

8 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

ZA PRIJEDLOG LOKALNOG PROGRAMA ZAMLADE GRADA DUBROVNIKA

U tijeku javno savjetovanjeU tijeku javno savjetovanjeU tijeku javno savjetovanjeU tijeku javno savjetovanjeU tijeku javno savjetovanjeGrad Dubrovnik, u suradnji s udrugom Centar zakarijere mladih Dubrovnik, izradio je Prijedloglokalnog programa za mlade Grada Dubrovnikaza razdoblje od 2019. do 2021. pod nazivom „Mla-di i Grad skupa“. Ovim programom Grad Du-brovnik će nastojati poboljšati kvalitetu životadruštvene skupine mladih, stvarajući socijalne,ekonomske, obrazovne, kulturne i druge preduv-jete za njihov kvalitetan razvoj. Tako se do 2021.godine planira poboljšati rad gradske uprave smladima, poglavito u suradnji sa Savjetom mladihGrada Dubrovnika, dok bi se radilo i na jačanjukapaciteta Centra za mlade i uređenju novih pros-tora, razvoju sustava za informiranje mladih, raz-

GRADSKO VIJEĆE GRADA DUBROVNIKA

Doneseni programi javnih potreba u sportu, tehničkoj kulturi, školstvu i uDoneseni programi javnih potreba u sportu, tehničkoj kulturi, školstvu i uDoneseni programi javnih potreba u sportu, tehničkoj kulturi, školstvu i uDoneseni programi javnih potreba u sportu, tehničkoj kulturi, školstvu i uDoneseni programi javnih potreba u sportu, tehničkoj kulturi, školstvu i upredškolskom odgoju te Mjere socijalnog programa za 2019.predškolskom odgoju te Mjere socijalnog programa za 2019.predškolskom odgoju te Mjere socijalnog programa za 2019.predškolskom odgoju te Mjere socijalnog programa za 2019.predškolskom odgoju te Mjere socijalnog programa za 2019.Na 19. sjednici, održanoj 23. siječnja 2019.,Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijeloje ovogodišnje programe javnih potreba uškolstvu i u predškolskom odgoju, Mjeresocijalnog programa Grada Dubrovnika za2019. te Program javnih potreba u sportu i utehničkoj kulturi.U području školstva proračunom GradaDubrovnika za 2019. godinu planirani suznačajni projekti, između ostalih izgradnjaosnovne škole Montovojerna, za što je u pro-računu osigurano 50 milijuna kuna. Sanirase krov školske športske dvorane OŠ La-pad, a planirani su i projekti energetske ob-nove zgrada OŠ Ivana Gundulića i OŠ Mari-na Držića. Za dovršetak izrade projektnedokumentacije dogradnje OŠ Mokošicaplaniran je u gradskom proračunu za 2019.godinu iznos od 800.000,00 kuna.U predškolskom odgoju težište aktivnosti utekućoj godini bit će na gradnji novih ob-jekata dječjih vrtića ili uključivanja u sustavpostojećih objekata, u suglasju s prostornimplanovima Grada Dubrovnika. Završetakdogradnje dječjeg vrtića Palčica, koji ukl-jučuje povećanje kapaciteta vrtića za 8 novihgrupa, očekuje se u prigodi Feste Sv. Vlaha2019. U proračunu Grada Dubrovnika zadovršetak investicije osigurano je pet miliju-na kuna.

Nakon usklađivanja pros-torno planske dokumen-tacije, pokrenut je postu-pak izrade projektne do-kumentacije za novi dječjivrtić u Solitudu, za što jeu gradskom proračunuza 2019. godinu osigura-no 900.000,00 kuna.Završetak uređenja iopremanja novogdječjeg vrtića Put namore očekuje se u prvomtromjesečju 2019. god-ine, za što je u proračunuGrada Dubrovnika osig-urano 1.080.000, 00kuna.Za dovršetak projektnedokumentacije za do-gradnju i nadogradnju Dječjeg vrtića Pčeli-ca u 2019. planirano je 420.000,00 kuna.Grad Dubrovnik kandidirao je dva projektaenergetske obnove vrtića, dječji vrtić Cicibani dječji vrtić Izviđač za koje su odobrena be-spovratna sredstva iz europskih fondova.Sukladno potpisanom ugovoru Gradu Du-brovniku je odobreno 14.080.986,10 kunabespovratnih sredstava za realizaciju projek-ta Grad ZA djecu - poboljšanje usluga i uv-

jeta za djecu u sustavu ranog ipredškolskog odgoja i obrazo-vanja na području Grada Du-brovnika. Mjere socijalnog pro-grama za ovu godinu podra-zumijevaju zadovoljavanjebrojnih potreba korisnikausmjerenih na suzbijanje soci-jalne isključenosti i osnaživanjesocijalno osjetljivih skupinagrađana - korisnici zajamčeneminimalne naknade, stare inemoćne osobe, osobe s inval-iditetom, beskućnici, djeca steškoćama u razvoju, samohra-ni roditelji, mladi. Mjere socijal-nog programa također obuh-vaćaju projekte i aktivnosti koji

unaprjeđuju zdravlje, zdravstvenu skrb ikvalitetu života građana Dubrovnika.Uvažavajući specifične potrebe osoba s in-validitetom i oslanjajući se na dosadašnjerezultate postignute u zadovoljenju potrebaosoba s invaliditetom, kao i suradnju s udru-gama koje okupljaju osobe s invaliditetom,Grad Dubrovnik kontinuirano provodi Strate-giju izjednačavanja mogućnosti za osobe sinvaliditetom Grada Dubrovnika za razdobl-je od 2015. do 2020. godine. U 2018. godinipovećao se mjesečni dodatak korisnicimaosobne invalidnine i sada iznosi 300 kn.Mjerama socijalnog programa za 2019. god-inu predviđeno je povećanje sredstava zaprogram Unaprjeđenje kvalitete života os-oba s invaliditetom, koja iznose 3.319.500,00kuna. Mjere Socijalnog programa ukupnoiznose 25 milijuna kuna. Programski ciljevidubrovačkog sporta u 2019. temelje se naunaprjeđenju razvoja s sustava, u čemuvrhunski i kvalitetni sport treba biti poticajanukupnom razvoju Dubrovnika, što znači datreba poduzeti sve da se ta razina sačuva iunaprijedi te da se sportskim djelovanjemnastave uspjesi dubrovačkih sportaša nadržavnim, europskim, svjetskim prvenstvi-ma i olimpijskim igrama.

voju Dubrovnika kao studentskoggrada te kvalitetnijoj stambenojpolitici. Osim toga u Programu setakođer ističe važnost poduzet-ništva, dodatnog neformalnogobrazovanja, zdravlja i volontiran-ja za mlade. Izradu Programa jesufinanciralo Ministarstvo za de-mografiju, obitelj, mlade i socijal-nu politiku. Pozivaju se svi zain-teresirani da pošalju prijedloge iprimjedbe na Prijedlog lokalnogprograma za mlade Grada Du-brovnika za razdoblje od 2019. do2021. do 22. veljače 2019. na email adresu: javno.savjetovanje@dubrovnik.hr, pod nazivom „Mla-di i Grad skupa“.

9GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

ZA UREĐENJE TRGA U SUĐURĐU

Gradu Dubrovniku odobreno polaGradu Dubrovniku odobreno polaGradu Dubrovniku odobreno polaGradu Dubrovniku odobreno polaGradu Dubrovniku odobreno polamilijuna kuna bespovratnih sredstavamilijuna kuna bespovratnih sredstavamilijuna kuna bespovratnih sredstavamilijuna kuna bespovratnih sredstavamilijuna kuna bespovratnih sredstava

PROGRAM ZA PROVEDBU URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO-KRAJOBRAZNOG NATJEČAJA PARK GRADAC SA ŠIRIMURBANIM KRAJOBRAZNIM POJASOM

Javni uvidJavni uvidJavni uvidJavni uvidJavni uvid

Grad Dubrovnik je putem nadležnog Upravnog odjela za ur-banizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša naručio izraduPrograma za provedbu državnog, javnog, otvorenog za real-izaciju u jednom stupnju i anonimnog natječaja krajobraznearhitekture za park Gradac.„Natječajem predloženi obuhvat (zona A i zona B) ima velikuambijentalnu vrijednost jer predstavlja značajnu ulogu u sliciGrada, poglavito s pučinske strane i s padina Srđa. S aspektakorisnika, iz perspektive pješaka, nije dovoljno prepoznat zbogdugogodišnje zapuštenosti i funkcionalne nepovezanosti.Očekivana rješenja stoga moraju imati osim ekološke,ugrađenu i sociološku i gradotvornu funkciju. Gledajući širiurbanistički kontekst Grada Dubrovnika, formiranjem urbanogkrajobraznog pojasa od prostora Vile „Čingrija“, preko poteza„ispod Boninova“, začelja kampusa Sveučilišta u Dubrovniku,parka Gradac do Grada, otvara se mogućnost ne samo alter-nativne poveznice s povijesnom jezgrom, već kvalitetnog pje-šačkog poteza s ostalim dijelovima Grada. Prema širem po-dručju Lapada, otvara se mogućnost da se preko Vile „Čingr-ija“, Ulice Pera Čingrije i Lichtensteinova puta, neposredne grad-ske četvrti povežu s najvažnijim krajobraznim gradskim pred-jelima; Goricom svetog Vlaha, krajobraznim padinama Medar-eva, Malom i Velikom Petkom sve do šetališta u Uvali Lapad.Mogućnost doživljaja grada iz vizure pješaka, kroz vegetaciju,predstavlja jednu od najvažnijih tekovina gradova 21.st. s vi-sokom razinom urbaniteta.“, navodi se u obrazloženju ciljanatječaja.Program je objavljen na mrežnim stranicama Grada radi prib-avljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. Javni uvid uProgram natječaja započeo je 25. siječnja i traje do 25. veljače2019. godine.Tijekom Javnog uvida javnost može dostaviti svoja mišljenja,prijedloge i primjedbe na adresu Upravnog odjela za urban-izam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša (Pred Dvorom 1,20000 Dubrovnik) ili elektronskom poštom na e-mail:urbanizam@dubrovnik.hr s naznakom predmeta: “Mišljenje naProgram za provedbu natječaja - park Gradac”.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

KARNEVO

Primopredaja ključaPrimopredaja ključaPrimopredaja ključaPrimopredaja ključaPrimopredaja ključaRanije nego ikada, svečanom primo-predajom vlasti u Lokalu One SuiteHotela, počela su maškaranadogađanja u Župi dubrovačkoj.Sukladno statutu maškaranih užanciopćinski načelnik Silvio Nardelli pre-dao je ključe, a s njima i vlast do ul-timijeh od poklada, predsjednici Žup-skog karnevala Luci Čučić.Preuzevši vlast predsjednica karnev-ala je u svom prvom obraćanju na-javila niz projekata koje planira real-izirati njezina vlada, koja je već nasamom početku pokazala da “misliozbiljno” i svojoj predsjednici “pod-valila” krivi govor. Nova vladaricaŽupe se zahvalila dosadašnjemNačelniku što je vlast prepustio

Za projekt „Uređenje trga u mjes-tu Suđurađ, Šipan“ Gradu Du-brovniku dodijeljena su be-spovratna sredstva Ministarstvaregionalnoga razvoja i fondovaEuropske unije u iznosu od500.000 kuna. Odluku o odabiruprojekata u okviru Programa raz-voja otoka u 2019. u ponedjeljak,21 siječnja donijela je ministricaregionalnoga razvoja i fondovaEU Gabrijela Žalac, a slijedi pot-pisivanje ugovora.Podsjetimo, prema projektnomzadatku Upravnog odjela zaizgradnju i upravljanje projektimaGrada Dubrovnika u sklopu pla-toa predviđa se popločani otvore-ni prostor za društvene i kulturnedogađaje za najmanje 50sjedećih u 100 stajaćih mjesta s

odgovarajućim mjestom za majupozornicu. Jedno od dva boćališ-ta će se prenamijeniti u više-namjenski prostor koji će ujutrofunkcionirati kao tržnica, odnosnootvoreni prodajni prostor, aposlijepodne i uvečer kao prostorza druženje. Projekt će obuhvatitirješenje urbane opreme, rasvjetete oborinske odvodnje.Javni poziv za dostavu prijedlogaprojekata u okviru Programa raz-voja otoka u 2019. Ministarstvu re-gionalnoga razvoja i fondova EUbio je otvoren u periodu od 29.studenog do 21. prosinca prošlegodine. Uprava za otoke, kaoprovedbena jedinica Ministarstva,zaprimila je 85 projektnih prijava,od kojih je za sufinanciranje odab-ran 51 projekt.

mirnim putem, te obećalada će ovo bit najbolja vla-da i da će svi mislit da živebolje. Obećala je i treću re-konstrukciju šetnice kojuće produžit do Plata, okocentra u Srebrenom ćeučinit kružni tok kako bi seljudi zabavili da ne čekajuna semaforu, i još punotoga o čemu više donosi-mo u videoprilogu ŽuTV-a.Uslijedila je zabava, odnos-no proslava povodom “us-toličenja nove vlasti” uz DJVjevericu.Ključ od Općine po staromobičaju, predsjednica Žup-skog karnevala Načelnikuvraća na čistu srijedu. A do tada nas očekuje dosta maškaranih događanja, zabava i druženja,ove su godine dugi pokladi Ultimi utorak je tek 5. ožujka. Foto: zupcica.hr

10 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

SAJAM CONVENTA U LJUBLJANI - NAGRADE NAJBOLJIM KONGRESNIM DESTINACIJAMA

Dubrovnik osvojio nagradu za najbolju kongresnuDubrovnik osvojio nagradu za najbolju kongresnuDubrovnik osvojio nagradu za najbolju kongresnuDubrovnik osvojio nagradu za najbolju kongresnuDubrovnik osvojio nagradu za najbolju kongresnudestinaciju u srednjoj i jugoistočnoj Europidestinaciju u srednjoj i jugoistočnoj Europidestinaciju u srednjoj i jugoistočnoj Europidestinaciju u srednjoj i jugoistočnoj Europidestinaciju u srednjoj i jugoistočnoj EuropiU Ljubljani, 23.i 24. siječnja, održao se speci-jalizirani sajam kongresne i incentiv ponudeConventa, za srednju i jugoistočnu Europuna kojem je nastupilo 150 izlagača i više od300 organizatora poslovnih putovanja, odčega 180 inozemnih organizatora, s europ-skog i američkog tržišta, a ostalo su organi-zatori poslovnih putovanja iz regije. Turistič-ka zajednica grada Dubrovnika već tradicio-nalno imala je svoj štand na sajmu Conven-ta, na kojem je ove godine prijavljen najvećibroj buyer-a do sada.U utorak, 22. siječnja, održana je svečanadodjela nagrada najboljim kongresnim des-tinacijama, prema istraživanju stručnog kon-gresnog magazina „Kongres“, jednim odvodećih kongresnih medija kongresne indus-trije, u Cankarjevu domu u Ljubljani. Kongres

magazine dodijelio je Dubrovniku nagradu„Meeting Star Award“ u kategoriji destinacijekoja može primiti do 1200 sudionika kongre-sa. Direktor marketinga i osnivač specijaliz-iranog sajma „Conventa“, Gorazd Čad uručioje ovo prestižnu nagradu direktorici Turističkezajednice, Romani Vlašić te istaknuo kako jeinteres za Dubrovnik svake godine sve veći.Dodijeljene su nagrade u četiri kategorije, aosim Dubrovnika, u ostale tri kategorije na-grade su dobili Beč, Zagreb i Nassfeld. Du-brovnik je i u ukupnom poretku dobiopriznanje za izvrsnost, među deset najboljihkongresnih destinacija.Istraživanje se provodi cijelu godinu po prin-cipu tajnog kupca, a tajni kupci su profesion-alci i odlični poznavatelji kongresne industr-ije. Tajni kupci su za ocjenjivanje destinacija

koristili razne kriterije, od prirodnih fak-tora, zatim prometne infrastrukture, tur-ističke infrastrukture te kongresne infras-trukture. Važna je bila i subjektivna ocje-na destinacije, kao i marketinška ocjenadestinacije. Važan faktor u ocjenjivanjuje index kvalitete života, te također i glo-balni index mira, koji sve više utječe nacjelokupnu ocjenu.Dubrovnik je još jednom dokazao da jeuspješna svjetska turistička destinacijarangiranjem među najboljima u kongres-noj industriji u Europi, te kao najbolja uregiji.

TZ GRADA DUBROVNIKA

Nastup u New YorkuNastup u New YorkuNastup u New YorkuNastup u New YorkuNastup u New YorkuTuristička zajednica grada Dubrovni-ka već tradicionalno u suradnji s TZ Du-brovačko-neretvanske županije nastu-pila je na štandu Hrvatske turističkezajednice na sajmu New York Times

Travel Show, koji se od 25. do 27. siječnja 2019.održao u New Yorku.Na sajmu su direktorica Turističke zajednice gra-da Dubrovnika, Romana Vlašić i Luka Benko izTurističke zajednice grada Zagreba održali zajed-ničku prezentaciju Dubrovnika i Zagreba. Direk-torica TZ grada Dubrovnika posebno je promovi-rala direktni let Philadelphia – Dubrovnik zrakoplo-

vne kompanije American Airlines kojikreće ove godine. Tom prilikom je izabra-na i sretna dobitnica (Maisha Goss-Johns) nagradnog izvlačenja boravka uZagrebu i Dubrovniku, sponzora CroatiaAirlines, Amadria Park Hotel Capital I Rix-os Libertas.Američko tržište je izuzetno važno za Du-

brovnik. Amerikanci su nadrugom mjestu top ljestvicezemalja odakle dolazi najvišeturista u Dubrovnik.Dubrovnik je u 2018. godiniposjetilo 137783 američkih gos-tiju, odnosno 24 % više nego2017. godine, a ostvarili su383801 noćenja, što je 20 %više nego prethodne godine.Dubrovnik je u 2018. godini pro-glašen najboljom kulturnomdestinacijom za 2019. godinu,od strane brojnih čitatelja i ko-risnika popularne američke tur-ističke platforme AFAR. Riječ jeo priznanju kojeg AFAR dodjel-juje u sklopu kategorije turis-tičkih destinacija, a upravo jeDubrovnik u izboru preko100.000 glasača ostvario na-jviše glasova brojnih američkihljubitelja putovanja.

11GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

TZ DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE

Holiday World Show - DublinHoliday World Show - DublinHoliday World Show - DublinHoliday World Show - DublinHoliday World Show - DublinU Dublinu se od 25. do 27. siječnja po 30. put održao sajam Holiday World Show.Turistička zajednica DNŽ ove je godine nastupila zajedno s TZ Grada Zagreba naštandu od 12,5m2. Sudjelovalo je oko 1000 izlagača iz 50 zemalja cijelog svijeta, abilo je 40000 posjetitelja. U 2018. godini našu županiju posjetilo je gotovo 31.230turista iz Irske, koji su ostvarili 146.860 noćenja, što je više za 6% u dolascima, odnosno4% u noćenjima u odnosu na godinu ranije.

New York TimesNew York TimesNew York TimesNew York TimesNew York TimesTravel ShowTravel ShowTravel ShowTravel ShowTravel ShowOd 25. 27. siječnja održao sesajam New York Times TravelShow u izložbenom prostoruJacob K. Javits u New Yorku.Turistička zajednica DNŽ većšesti put je nastupila na ovomnajvećem sjevernoameričkomturističkom sajmu. Ovogodiš-nji nastup je bio u sklopu štan-da Hrvatske turističke zajed-nice, veličine 36m2. Uz TZDNŽ, na sajmu NYTTS suizlagačka mjesta su imali TZ Grada Zagreba, TZ Zadarskežupanije i TZ Splitsko-dalmatinske županije. Prvi dan sajma je bio namijenjen isključivoprofesionalcima u turizmu kada se nudio veliki izbor seminara o najnovijim turističkimproizvodima, informacije o destinacijama i trendovima putovanja. Druga dva dana otvore-na su i za široku publiku i profesionalce. Na sajmu je sudjelovalo oko 560 izlagača, aposjetilo ga je oko 30000 profesionalaca u turizmu. Dubrovačko-neretvansku županijuje u 2018. godini posjetilo 168.600 turista iz SAD (25% više nego godinu ranije), sostvarenih 467.650 noćenja i porastom od 21% u odnosu na 2017.

U FINALU „BEST INTERNATIONAL FILMPROMOTING A REGION FITUR 2019 AWARD“

Novi promidžbeni filmNovi promidžbeni filmNovi promidžbeni filmNovi promidžbeni filmNovi promidžbeni filmTurističke zajednice DNŽTurističke zajednice DNŽTurističke zajednice DNŽTurističke zajednice DNŽTurističke zajednice DNŽ

Novi turistički film Turističke zajednice Du-brovačko-neretvanske županije „DubrovnikRiviera“ u produkciji Balduči Filma iz Zagreba,pod redateljskom palicom Herve Tirmarchea iproducentice Spomenke Saraga ušao je u fi-nale na prestižnom natjecanju za Najboljimeđunarodni film koji promovira regije. Ovonatjecanje se održava u sklopu turističkog sa-jma FITUR u Madridu. U jakoj konkurenciji od58 filmova iz 11 zemalja svijeta ulazak u finalemeđu 5 najbolji filmova festivala je veliki us-pjeh. Film možete pronaći na linku:vimeo.com/289054867

DOBRO JE ČINITI DOBRO

Mladež HDZ-a odazvala se akciji dobrovoljnogMladež HDZ-a odazvala se akciji dobrovoljnogMladež HDZ-a odazvala se akciji dobrovoljnogMladež HDZ-a odazvala se akciji dobrovoljnogMladež HDZ-a odazvala se akciji dobrovoljnogdarivanja krvidarivanja krvidarivanja krvidarivanja krvidarivanja krvi

HGK ANALIZA

Plaće po županijamaPlaće po županijamaPlaće po županijamaPlaće po županijamaPlaće po županijama(od 2008. do 2016.)(od 2008. do 2016.)(od 2008. do 2016.)(od 2008. do 2016.)(od 2008. do 2016.)Analiza stanja i kretanja bruto i neto plaća požupanijama, odnosno NUTS 3 statističkim regi-jama Hrvatske, pokazuje da razinu i dinamikukretanja plaća obilježavaju velike razlike međužupanijama te malen broj regionalnih jedinicas iznadprosječnom plaćom. Tako je u razdobl-ju od 2008. do 2016. samo Grad Zagrebbilježio veću bruto plaću od prosječne u Hr-vatskoj, dok su kod neto plaće veću odprosječne uz Grad Zagreb povremeno imalejoš Primorsko-goranska i Dubrovačko-neret-vanska županija. Pritom su plaće u 2016. uodnosu na 2008. godinu povećane u svim re-gionalnim jedinicama u rasponu od 3% (Lič-ko-senjska) do 13,5% (Brodsko-posavskažupanija) kod bruto plaće te u rasponu od5,8% do 15,4% kod neto plaće. Neto plaćunižu za 15 i više posto od prosjeka Hrvatske u2016. godini imale su Bjelovarsko-bilogorska,Krapinsko-zagorska, Virovitičko-podravska,Varaždinska i Međimurska županija. Plaće uHrvatskoj obilježava znatna razlika u njihovojvisini po regijama, što za sobom povlači i raz-like u životnom standardu stanovništva u poje-dinim područjima te u određenoj mjeri rezulti-ra pritiskom na dinamiziranje procesa unutarn-jih i vanjskih migracija. Izraženije ujednačavan-je razine plaća po regijama teško je očekivatibez promjena u strukturi gospodarstava regi-ja prema djelatnostima veće dodane vrijed-nosti te inovativnijoj i tehnološki naprednijojproizvodnji, za što je ipak potrebna snažnijainvesticijska aktivnost i dulji vremenski horizontza povećanje konkurentnosti gospodarstva.

Članovi Mladeži HDZ-a Du-brovnik 28. siječnja priključilisu se akciji dobrovoljnogdarivanja krvi u OB Du-brovnik.Predsjednik Mladeži MislavČagalj istaknuo je kako jezadovoljan odazivommladeži te kako je samaakcija pokrenuta u dogovo-ru s gradskom vijećnicomHDZ - a, doktoricom Katari-nom Doršner i Crvenimkrižem grada Dubrovnika.- „Kada me je doktorica Doršner nazvala irekla da je prošli tjedan nedostajalo dozakrvi u OB Dubrovnik, odmah sam se odaz-vao i pokrenuo mladež. Zadovoljan samodazivom mladeži te smatram kako smona ovaj način darovali dio sebe“, rekao jeČagalj.Doršner je istaknula kako nema plemen-itijeg čina od davanja sebe za drugogčovjeka te je naglasila važnost dobrovol-jnog darivanja krvi.- ’To je gesta koja pokazuje da naša mladežima smisao za najbitnije i najhitnije stvarikoje čine život. Nema plemenitijeg čina oddavanja sebe za život drugog čovjeka. Miliječnici smo svjedoci velike potrebe i zah-valnosti svakog bolesnika primatelja kadadobije taj spasonosni sastojak. Bez krvinema života a samo čovjek može dati krv

drugom čovjeku. Ne postoje nikakve drugezamjene za ljudsku krv i nije slučajno danarod veli da bi za nekoga dao i krvi. Eto tuvelikodušnost ima naša mladež. Sretni smošto ih imamo“, izjavila je Doršner.Čagalj ističe kako je potrebno probuditisvijest kod mladih ljudi koliko su važneovakve akcije te je pozvao i druge da sepriključe dobrovoljnom darivanju krvi.- „Ako su ljudi mogli dati svoje živote zanas i proliti litre krvi, najmanje što mimožemo učiniti je da se kao organizacijamladih odazovemo na ovakve akcije. Htiobih ovim putem pozvati mlade da se prikl-juče u budućnosti ovakvim akcijama te datako spase nečiji život“, istaknuo je Čagalj.Na akciju darivanja krvi odazvalo se 18 čl-anova Mladeži HDZ - a, od kojih je osamuspješno darovalo krv.

12 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

ŽUPAN NA SASTANKU POVJERENSTVA CIVEX EUROPSKOG ODBORA REGIJA

O demokraciji i temeljnim vrijednostimaO demokraciji i temeljnim vrijednostimaO demokraciji i temeljnim vrijednostimaO demokraciji i temeljnim vrijednostimaO demokraciji i temeljnim vrijednostimaŽupan Nikola Dobroslavić u Bruxellesunazočio je sastanku povjerenstva Europ-skog odbora regija za građanstvo, up-ravljanje, institucijske i vanjske posloveCIVEX. Na sastanku se vodila tematskarasprava o demokraciji i temeljnim vrijed-nostima te utjecaju tih izazova na region-alne i lokalne vlasti.U okviru ove rasprave župan Dobroslavićje održao izlaganje o prijedlogu Višego-dišnjeg financijskog okvira za razdoblje

nakon 2020. godine s osvrtom na prijedlog uredbe Europske komisije o zaštitiproračuna Unije u slučaju općih nedostataka, a vezano uz vladavinu prava udržavama članicama.Prema navedenom prijedlogu, nepoštivanje vladavine prava u pojedinimdržavama članicama sankcioniralo bi se stopiranjem isplate odobrenih finan-cijskih sredstava za projekte iz EU fondova.Pretpostavka ovog prijedloga je da se poštivanje temeljnih vrijednosti EU mora

NIKOLA DOBROSLAVIĆ GOSTOVAO U EMISIJI ”PULS” LIBERTAS TV-a

Županijske teme i projektiŽupanijske teme i projektiŽupanijske teme i projektiŽupanijske teme i projektiŽupanijske teme i projektiŽupan Nikola Dobroslavić gostovao je u emisiji Libertas TV-a ”Puls”voditeljice Katarine Milat Kralj, a ovom prilikom osvrnuo se na brojneteme i projekte od značaja za Županiju.Župan je istaknuo kako je zadovoljan intenzitetom radova na Pel-ješkom mostu te kako ima povjerenja da će kineski izvođač ChinaRoad and Bridge Corporation završiti most u ugovorenom roku.Istaknuo je kako Županija ima u visokom stupnju pripremljenosti iliveć prijavljeno na financiranje iz fondova EU osam projekata lukaod lokalnog i županijskog značaja vrijedne više od 400 milijunakuna, kao i ribarske luke u Vela Luci i Sustjepanu vrijedne 100milijuna kuna.

osigurati u svim politikama Unije, a to se odnosi i naproračun EU u kojem je poštivanje temeljnih vrijed-nosti bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanjei učinkovito financiranje sredstvima EU. Također,važno je i za europske građane te za gospodarstvo,koje se najbolje razvija tamo gdje su pravni i institu-cionalni okviri u potpunosti u skladu sa zajedničkimvrijednostima Europske unije.Župan Dobroslavić izrazio je stajalište Europskogodbora regija da bi to moglo biti problematično uslučaju sankcioniranja korisnika sredstava EU-a zapovrede, za koje oni možda nisu izravno odgovorni,misleći pritom na regionalne ili lokalne vlasti. Osvrn-uo se pritom i na stajalište Europskog parlamenta kakokrajnji korisnici proračuna Unije nikako ne smiju bitipogođeni time što njihova vlada ne poštuje temeljnaprava i vladavinu prava. Župan Dobroslavić na krajuizlaganja naglasio je da takve mjere ne smiju utjecatina obvezu tijela javne vlasti ili država članica da neisplate odobrena sredstva krajnjim korisnicima ili pri-mateljima.

DUBROVNIK

Kvalitetnije povezivanje Vela LukeKvalitetnije povezivanje Vela LukeKvalitetnije povezivanje Vela LukeKvalitetnije povezivanje Vela LukeKvalitetnije povezivanje Vela Lukei Lastova tijekom cijele godinei Lastova tijekom cijele godinei Lastova tijekom cijele godinei Lastova tijekom cijele godinei Lastova tijekom cijele godineNa sastanku su usuglašena četiri glavna zaključka: Nužno jeda Jadrolinija odmah ide u nabavku polovnog broda za linijuSplit - Vela Luka - Lastovo i nastavi radnje za gradnju novogbroda za istu linijuU Palači Ranjina 28.siječnja je održan sastanak na temu rješav-anje problematike prometne (ne)povezanosti otoka u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji, posebno brzobrodskih i trajektnih vezaza Vela Luku na Korčuli te Lastovo, a koji je inicirao saborski zas-tupnik Branko Bačić. Sastanku su nazočili župan Dobroslavić,zamjenik Cebalo, v.d. pročelnika UO za gospodarstvo i more IvoKlaić, saborski zastupnik Branko Bačić, pomoćnik ministra mora,prometa i infrastrukture Olega Butkovića, Anđelko Petrinić, ravnatel-jica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović,predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta sa suradnicima, gra-donačelnik Korčule i načelnici otočkih općina, ravnatelji Lučkihuprava, predsjednica Županijske gospodarske komore TerezinaOrlić, županijski vijećnik Ivo Žuvela te drugi sudionici vezani uz

temu sastanka. Župan je naglasioprobleme nedostatka odgovara-jućih brodova, pohvalio pred-stojeća ulaganja u lučku infrastruk-turu i zauzeo se za svakodnevnubrzobrodsku vezu Dubrovnik - Las-tovo. ”Dubrovačko-neretvanskažupanija pripremila je već osamprojekata luka za financiranje iz EUfondova, odnosno putem Ministar-stva mora, prometa i infrastrukturei to je veliki uspjeh. Što se tiče brod-skih veza, bolje su nego prije nojoš osjećamo manjkavosti u njima.Prioritet je povezati Lastovo sa žup-anijskim centrom Dubrovnikom. Toje projekt koji je odavno trebao bitirealiziran, ali pozitivno je što smonapokon nadomak tome”, rekao ježupan te dodao kako se treba učini-ti sve kako bi djeca s Lastova mog-la srednju školu pohađati u svojojžupaniji, a točnije na Korčuli te daje izgradnja učeničkog doma naKorčuli neophodna. Istaknuo jekako bi se na nadolazećoj sjedniciVlade u Dubrovniku trebala donije-ti odluka o sufinanciranju tog pro-jekta. Saborski zastupnik BrankoBačić rekao je da je inicirao ovajsastanak kako bi se ostvario dogo-vor Dubrovačko-neretvanske žup-

anije, Ministarstva mora, prometa iinfrastrukture i Jadrolinije za izraduprijedloga bolje povezanosti Ko-rčule i Lastova, te kako bi se našlorješenje za nabavku trajekta za lin-iju Split - Ubli. ”Moramo razmotritisve mogućnosti, a najrealnijomopcijom držim nabavku polovnogbroda većih kapaciteta i veće brzineod dosadašnjih brodova na toj lin-iji, barem dok se ne uspije sagradi-ti novi brod, po mogućnosti na hr-vatskim navozima”, naglasio jeBačić. Predsjednik uprave Jadro-linije obavijestio je da tvrtka namjer-ava nabaviti polovni brod, da ima-ju u vidu jednu mogućnost koju tre-ba još provjeriti, međutim da je htiočuti kako na to gledaju predstavni-ci otočana odnosno JLS. Gra-donačelnik i načelnici, kapo i ostalisudionici sastanka suglasili su seda je nabavka polovnog broda je-dina realna mogućnost u ovom tre-nutku, ali i da se zauzimaju za grad-nju novog broda za tu liniju. Tak-ođer su zahtijevali da se katama-ran Jelena za stalno ostavi na linijiSplit - Ubli. Ravnateljica Agencije zaobalni linijski pomorski promet Pau-la Vidović naglasila je kakoodržavanje linije za Lastovo na go-

13GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

ŠESTU GODINU ZA REDOM

Otvorena Festa sv. Vlaha u BruxellesuOtvorena Festa sv. Vlaha u BruxellesuOtvorena Festa sv. Vlaha u BruxellesuOtvorena Festa sv. Vlaha u BruxellesuOtvorena Festa sv. Vlaha u BruxellesuU Bruxellesu je u nedjelju, 27.siječnja, već tradicionalno, šestu godinuza redom, održana je svečana proslava otvaranja Feste svetog Vlahau Bruxellesu. Organizatori proslave su Predstavnički ured Dubrovač-ko–neretvanske županije u suradnji s Maticom Hrvatska Bruxelles.Po uzoru na jedinstvenu Festu sv. Vlaha u Gradu, ispred KatedraleSv. Mihaela i Gudule pročitan je proglas Feste na hrvatskom, fran-

cuskom i engleskom jeziku potpisan od strane ovogodišnjihfestanjulki Paule Letunić i Iris Ljubičić. Proglas je uz festan-julke pročitao doajen Katedrale o. Claude Castiaud te je po-tom pustio bijele golubice kao simbol slobode i mira. Prigodnedarove i golubice mira donijele su djevojčice obučene u kona-vosku narodnu nošnju.Kao i u Gradu Svetoga Vlaha, organizatori proslave prethod-no su izradili i uputili proglas Feste kojeg su potpisali ovogo-dišnje festanjulke.

Nakon otvaranja Feste obavljen je tradi-cionalni vjerski obred blagoslova grla „gr-ličanje“. Prethodno je pročitana Porukuštovateljima svetog Vlaha u domovini i in-ozemstvu dubrovačkog biskupa MateUzinića.Po završetku ceremonije otvaranja us-lijedila je tradicionalna večera od Kande-lore u novo otvorenom hrvatskomrestoranu u Bruxellesu. Na Večeri suprisustvovali brojni Dubrovčani i njihovigosti, a na jelovniku su se našli tradicio-nalni dubrovački specijaliteti.Na otvaranju ovogodišnje proslave Festeu Bruxellesu sudjelovao je i župan NikolaDobroslavić.Partneri ovogodišnje proslave Festesvetog Vlaha u Bruxellesu su predstavništ-vo Hrvatske gospodarske komore, pred-stavništvo HTZ-a i Veleposlanstvo Repub-like Hrvatske u Kraljevini Belgiji.

U SKLOPU FESTE U BRUXELLESU

Održano predavanje o Ruđeru BoškovićuOdržano predavanje o Ruđeru BoškovićuOdržano predavanje o Ruđeru BoškovićuOdržano predavanje o Ruđeru BoškovićuOdržano predavanje o Ruđeru Boškovićuživota i rada.Autor projekta koji jepripremljen u Diplo-matskoj akademiji, dr.sc. Stjepan Špoljarić,diplomat MVEP–a RH usvom je izlaganju međuostalim istaknuo:„Kada je riječ o brojnimi uvijek značajnim zani-manjima i djelatnostimavelikoga Ruđera, ondase njegovo diplomats-ko djelovanje običnonavodi na kraju niza nabrajanja i kaže se i diplomat.Knjiga upravo dokazuje da Boškovićeva diplomatskadjelatnost nije bila nipošto usputna, već ozbiljna patri-otska dužnost koju je svojski odrađivao“.

Predavanju dr. sc. Stjepana Špol-jarića na temu “Ruđer Bošković uslužbi diplomacije Dubrovačke Re-publike”, koje je održano u sklopuovogodišnje proslave Feste sv. Vla-ha u Bruxellesu, nazočio je i županNikola Dobroslavić.Organizatori predavanja su bili Pred-stavnički ured Dubrovačko-neretvan-ske županije u suradnji s OgrankomMatice hrvatske i VeleposlanstvomRepublike Hrvatske u Kraljevini Bel-giji, a uz predavanje u Veleposlanst-vu RH u Kraljevini Belgiji održa-no jei predstavljanje istoimene knjige.

Projekt publikacije “Ruđer Boškoviću službi diplomacije Dubrovačke Re-publike” nastao je 2011. godine pov-odom 300. obljetnice rođenja zna-menitoga svjetskog i hrvatskog znan-stvenika, Dubrovčanina i isusovcaRuđera Josipa Boškovića. Publikaci-jom su istražene te predstavljenekonkretne Boškovićeve zasluge u os-tvarivanju, zaštiti i promoviranju van-jskopolitičkih interesa DubrovačkeRepublike u kontekstu međunarod-nih odnosa druge polovice 18. stol-jeća, a posvećen je predstavljanjudiplomatskog aspekta Boškovićeva

dišnjoj razini košta oko 41 milijun kuna od sveukupnog troškaodržavanja svih linija koji iznosi oko 320 milijuna kuna. Na sas-tanku su usuglašena četiri glavna zaključka: Nužno je da Jadro-linija odmah ide u nabavku polovnog broda za liniju Split - VelaLuka - Lastovo i nastavi radnje za gradnju novog broda za istuliniju. Iskazana je puna potpora izgradnji osam luka od lokalnogi županijskog značaja na području Dubrovačko-neretvanske žup-anije. Utvrđena je nužnost da se katamaran Jelena koji jedini imapotrebne maritimne sposobnosti trajno odredi za liniju Split - VelaLuka - Lastovo. Nužno je, također, brzobrodsku liniju Dubrovnik-Lastovo za koju je Vlada već dala suglasnost žurno pretvoriti usvakodnevnu liniju zbog bolje povezanosti Lastova sa sjedištemŽupanije, ali i zbog mogućnosti da lastovski srednjoškolci poha-đaju srednju školu u Korčuli, što je želja roditelja na Lastovu.

U METKOVIĆU ODRŽAN

Besplatni seminar ”Porezna reforma”Besplatni seminar ”Porezna reforma”Besplatni seminar ”Porezna reforma”Besplatni seminar ”Porezna reforma”Besplatni seminar ”Porezna reforma”Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije održao jeu četvrtak, u prostorijama Učilišta Mijoč u Metkoviću, besplatni semi-nar pod nazivom ”Porezna reforma”. Na seminaru su predstavljenenovosti u oporezivanju koje se primjenjuju od 1. siječnja 2019. god-ine. Polaznici su se ovom prilikom upoznali s promjenama vezanim zaizmjene Zakona o PDV-u, izmjene Zakona o porezu na dobit, izmjeneZakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima te druge poreznepromjene i aktualnosti.Nakon ove radionice, sudionici bi trebali moći u vlastitoj organizacijiuskladiti poslovanje prema važećim poreznim propisima.

14 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

U DJEČJEM VRTIĆU KONAVLE

Započeo četvrti ciklus besplatnih radionica za roditelje „Rastimo zajedno“Započeo četvrti ciklus besplatnih radionica za roditelje „Rastimo zajedno“Započeo četvrti ciklus besplatnih radionica za roditelje „Rastimo zajedno“Započeo četvrti ciklus besplatnih radionica za roditelje „Rastimo zajedno“Započeo četvrti ciklus besplatnih radionica za roditelje „Rastimo zajedno“U srijedu, 23. siječnja, započeo je i četvrti po redu ciklus radionicaza roditelje najmlađe djece „Rastimo zajedno“ u Dječjem vrtićuKonavle. Nakon uspješna tri ciklusa (svaki se ciklus sastoji od 11radionica), pokazala se potreba za nastavkom istih te su se i u

trenutni ciklus uključili roditelji željni novih znanja, razmjene iskustvai ugodnoga druženja! Raduje nas i sve veći broj očeva uključenihu ove radionice! Voditeljice radionica jesu odgojiteljica savjetnicaJelena Kulišić te stručna suradnica psihologinja Tena Erceg.

NAČELNIK LASIĆ OBIŠAO GRADILIŠTE NOVOG ULAZA U CAVTAT

Svi radovi gotovi do sredine ožujkaSvi radovi gotovi do sredine ožujkaSvi radovi gotovi do sredine ožujkaSvi radovi gotovi do sredine ožujkaSvi radovi gotovi do sredine ožujka

Načelnik općine Konavle Božo Lasić sa zamjenikom IvomRadonićem i suradnicima obišao je 24.siječnja gradilište no-vog ulaza u Cavtat s jadranske magistrale. Ispred izvođačaradova tvrtke Koteks d.d. Osijek, glavna inženjerka gradilištaBarbara Stankić kao i glavni nadzorni inženjer Miljenko Lekoispred tvrtke Geoproming Metković, izvijestili su načelnikaLasića kako su radovi ušli u završnu fazu. U tijeku je postav-ljanje zaštitne ograde, asfaltiranje jednog dijela dionice, azatim slijedi postavljanje javne rasvjete i uređenje nogostupauz kolnik. Prema najavama cjelokupni radovi bi trebali završi-ti do sredine ožujka 2019. godine. Inače, ovom investicijomHrvatskih cesta u visini oko 20 milijuna kuna omogućit će sebolja protočnost vozila na tom predjelu, posebno tijekomglavne turističke sezone.

CAVTAT

Festanjul Pero Butijer uručio načelnikuFestanjul Pero Butijer uručio načelnikuFestanjul Pero Butijer uručio načelnikuFestanjul Pero Butijer uručio načelnikuFestanjul Pero Butijer uručio načelnikuLasiću Proglas Feste sv. VlahaLasiću Proglas Feste sv. VlahaLasiću Proglas Feste sv. VlahaLasiću Proglas Feste sv. VlahaLasiću Proglas Feste sv. Vlaha

Načelnik općine Konavle Božo Lasić i pročelnik Upravnog odjela zaopće poslove i društvene djelatnosti Mario Curić, primili su ovogodišn-jeg festanjula Feste sv. Vlaha Pera Butijera zajedno sa suprugom Kat-icom. Tom prilikom festanjul Pero Butijer načelniku Lasiću uručio jeProglas i crkveni program Feste sv. Vlaha i izvjestio ga o samimpripremama za “dan ki dohodi nami jednom na godište”. Načelnik jejoš jednom čestitao Peru Butijeru na izboru za festanjula ovogodišnjeFeste sv. Vlaha te izrazio ponos što je već drugu godinu za redom zafestanjula izabran jedan Konavljanin, posebice u ovoj godini kada seobilježava deset godina od proglašenja Feste sv. Vlaha nematerijaln-om kulturnom baštinom čovječanstva.

MUZEJI I GALERIJE KONAVALA

Noć muzejaNoć muzejaNoć muzejaNoć muzejaNoć muzejaMuzeji i galerije Konavala i ovegodine dio su nacionalne manifest-acije programa Noći muzeja kojise održava u petak 1.2. u svim hr-vatskim muzejima. U našim jedini-cama program će se održavati pre-ma vremeniku koji smo uskladili nanačin da će zainteresirani moćipopratiti u svakoj jedinici ponešto.Za naše vjerne posjetiteljepripremili smo iznenađenja, tra-timjenat i nagradnu igru. Počin-jemo u ranijim satima sa programi-ma za djecu a završavamo sa pro-gramom u Zavičajnom muzejuKonavala Ususret Festi i podjelomnagrada te tratimjentom u Čilipima.Ostatak programa:

KUĆA BUKOVAC18:00 - Kviz za djecu vrtićke i škol-ske dobi kroz koji će na zabavannačin djeca pokazati znanje o KućiBukovac, Vlahu Bukovcu i njego-vom djelu. Najbolji će biti nagrađe-ni. Voditelj: Petra Kralj Fox19:00 - Održat će se stručno vod-

stvo po aktualnoj izložbi “VlahoBukovac i dekorativne kompo-zicije: Strop kazališta u Dubrovni-ku”. Uz izložena djela i projekcijufotografija detalja stropa du-brovačkog kazališta, uvest ćemoposjetitelje u manje poznate de-talje Bukovčeve kompozicije snaglaskom na identifikaciju portre-tiranih Bukovčevih suvremenika.Voditelj: Lucija Vuković

ODJEL ZA ARHEOLOGIJUI SPOMENIČKU BAŠTINU

19:00 - Intervencija u izložbi “Tra-siranje komunikacija”, radionica zadjecu. Na radionici će se naučitikako je željeznica građena, kudaje prolazila, kako su izgledale post-aje. Izrađivati će se vlastiti nacrti,lokomotive i vlakovi te će se njimanadopuniti postojeća izložba.Voditelji: Helena Puhara, SanjaPujo20:00 - Digitalna budućnost Odje-la za arheologiju Muzeja i galerijaKonavala, predavanje. Predstavitiće se do sada realizirani programidigitalizacije, oni koji su u tijeku

kao i budućnost digitalnogpostava Odjela za arheologi-ju. Voditelj: Jelena Beželj

ZAVIČAJNI MUZEJKONAVALA

20:00 - Izrada holograma, ra-dionica za djecu. Djeca će uzpomoć pametnih telefonaizrađivati holograme iz fo-tografija koje napravu u stal-nom postavu Zavičajnogmuzeja.Ovakav način prezentiranjagrađe već je aktualan umnogim muzejima svijeta.Djeca će na radionici biti up-oznata s nastankom hologra-ma i imati će priliku „biti sdruge strane“ proizvodnjemuzejskog sadržaja.Voditelj: Maris Stanović20:30 - Tematsko vodstvokroz izložbu “Konavoskoplacarenje”. Voditelj: AnitaArbulić21:00 - 23:00 - Ususret Festisv. Vlaha 2019. uz tri obljet-nice (600 godina dubrovačke

vlasti u Konavlima, 40. godiš-njica Dubrovnika pod zaštit-om UNESCO-a te 10. obljet-nica UNESCO-ve zaštiteFeste sv. Vlaha) biti će prika-zane video projekcije ar-hivskih snimaka Feste sv. Vla-ha. Projekcijama starijeg vid-eo materijala želimo podsjetitiKonavljane na jedinu našuFestu koju već stoljećima našipretci slave u Gradu. Uzstručno vodstvo moći će sepratiti promjene običaja kojiprate samu svetkovinu.Voditelj: Antonia RuskovićRadonićOsim prigodnog programapripremili smo za Vas tra-timjente, iznenađenja i na-gradnu igru. Ukoliko uspijeteobići sve naše programe tekao dokazni materijal digi-talnog doba napravite selfijeu našim jedinicama s voditel-jima programa, u Čilipima vasčekaju nagrade!Veselimo Vam se!!Ekipa Muzeja i galerija Konavala

15GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

O POTPORAMA ULAGANJU I RAZVOJU ULAGANJU U POKRETANJENEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U RURALNIM PODRUČJIMA

Održane radioniceOdržane radioniceOdržane radioniceOdržane radioniceOdržane radioniceInformativna prezentacija za tip operacija 6.2.1. “Potpora ulaganjuu pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima”te 6.4.1. „Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područji-ma“, iz Programa ruralnog razvoja, održana je 29.siječnja u zgradi

Općine Konavle. Cilj prezentacije je bio pravovremena pripremapotencijalnih prijavitelja za spomenute mjere, u trenutku kadnatječaji budu raspisani tijekom ove godine. Ovakav pristup većse pokazao učinkovitim, s obzirom da su dvama poduzetnicimas područja Općine Konavle već odobrena znatna sredstva poslijeprethodne prezentacije i pripreme. Prezentaciju su održali u prof.dr.sc. Damir Kovačić iz Agrarnog savjetovanja i resorni pročelniku Općini Konavle Perica Pušić.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KONAVLE

Usvojen paušalni porez na dohodak zaUsvojen paušalni porez na dohodak zaUsvojen paušalni porez na dohodak zaUsvojen paušalni porez na dohodak zaUsvojen paušalni porez na dohodak zaiznajmljivače i kampove u Konavlimaiznajmljivače i kampove u Konavlimaiznajmljivače i kampove u Konavlimaiznajmljivače i kampove u Konavlimaiznajmljivače i kampove u KonavlimaNa 12. sjednici Općinskogvijeća, održanoj 29.siječnja, us-vojena je Odluka o visini pauš-alnog poreza na dohodak pokrevetu odnosno po smješta-jnoj jedinici u kampu. Riječ je ousklađivanju s nacionalnomlegislativom, a odlukom Općin-skog vijeća visina paušalnogiznosa po krevetu sada iznosiza naselja razvrstana u razredA (Cavtat) 500,00 kuna, za na-selja razvrstana u razred B(Molunat) 350,00 kuna, za na-selja razvrstana u razred C(Zvekovica, Čilipi) 300,00 kunate za naselja razvrstana urazred D (sva ostala mjesta)200,00 kuna. Visina paušalnogiznosa poreza po smještajnojjedinici u kampu iznosi zaCavtat 350,00 kuna, za Molu-nat 300,00 kuna, za Zvekovicui Čilipe 250,00 kuna te za svaostala mjesta 150,00 kuna.Načelnik Lasić obrazložio jeovu točku rekavši kako su tiiznosi na razini Trstenog.”Mislim da smo našli poštenorješenje, respektiramo ljude kojisu uložili u svoje smještajne je-dinice. Nije to neka zarada zaOpćinu, ali sve će se uložiti uturizam”, rekao je načelnik.Na sjednici je donesena i odlu-ka o kupnji zemljišta na Grudiza potrebu eventualnog proši-renja groblja.Vijećnička pitanjaLjubica Brailo pitala je može liOpćina u suradnji s ljekarnomna Grudi ukloniti barijere i olak-šati pristup osobama kojehodaju s pomagalom, a tražilaje i pojašnjenje oko izmjenaProstornog plana Općine.Načelnik Lasić rekao je kako ćevidjeti što se da napraviti veza-no za problematiku ljekarne, ašto se tiče izmjene prostornihplanova istaknuo je kako svimogu dati zahtjev na izmjenu.”Mi imamo praksu da prikupl-jamo tijekom vremena te

zahtjeve i kad ih se skupi dovol-jno idemo u izmjene. Svatkomože dati zahtjev, bez obziraje li u tijeku izmjena ili ne”, re-kao je načelnik.Luko Šubašić pitao je što je sulazom u Cavtat te hoće li onbiti spojen na buduću brzu ces-tu od Zračne luke do Dubrovni-ka. Pitao je što se može naprav-iti oko smeća kod skretanja zaZračnu luku, kao i oko uz-dignuća na tom predjelu kojeje, po njemu najvjerojatnijeuzrokovano miniranjem.Načelnik je odgovorio kakoprojekt brze ceste još nijenapravljen te stoga ne znahoće li ulaz biti u sklopu brzeceste.”Naše komunalno redarstvo jeveć reagiralo na to smeće, a toizdignuće ceste najvjerojatnijejest zbog miniranja i ja sam većrazgovarao s nadležnima na tutemu”, rekao je načelnik.Srđan Meštrović pitao je jesu lipodnesene sve mjere protivpalmine pipe te hoće li biti ure-đenja pistupnih staza za ku-pališta oko rata.”Svako tretiranje palmi nasdođe oko 20 tisuća kuna, a mismo među prvima to napravili.Žao mi je zbog vizuala Cavta-ta, palme su 30-ih godinaprošlog stoljeća donesene izHerceg Novog i postale su dioCavtata. Nažalost njima nemaspasa i moramo pod hitno naćišto staviti umjesto njih. Tomoramo napraviti već u idućimmjesecima. Česmina je moždanajbolje rješenje”, rekao jenačelnik, dok je pročelnik zakomunalne poslove MiljenkoMikulić dodao kako postojinekoliko rješenja i za spasitipostojeće palme.Što se tiče pristupnih putova,načelnik je odgovorio kako ćeto biti riješeno.Lucija Miljanić pitala je što je skoncesijom za radio stanicu

koju je Općina svojedobnoimala kao i što je s opremomkoja je za to bila namijenjena.Predložila je i osnivanje jedne”Internet stranice koja bi obuh-vaćala sve informacije iz Konav-ala”.Pročelnik Mario Curić istaknuoje kako se na općinskim strani-cama na dnevnoj bazi ažurirajupodaci, a što se tiče koncesijeza radio frekvenciju iz upita, istanije aktivirana u roku, a ne-dostajalo je političke i finan-cijske podrške. Također,istaknuo je Curić, oprema jenažalost tijekom poratnih god-ina nestala.Vlaho Mujo pitao je može li seograditi predio mosta na cestiuz Vučji kraj gdje su sada post-avljeni konopi. Zanimalo ga je ikoji su projekti prijavljeni i zakoje se mogu očekivati sredst-va iz EU.

Načelnik Lasić rekao je kako jerekonstrukcija tog predjela uskorom planu, a pročelnik zaposlove EU Perica Pušić rekaoje kako je u posljednjih dvamjeseca Općini odobreno petprojekta.”To je plaža u Tihoj, reciklažnodvorište, vrtić na Grudi, projekt”Podignimo ljestvicu visoko”, teprojekt produljenog boravka uvrtićima. Ukupno nam je odo-breno 24 milijuna kuna. Imamojoš dva projekta, vatrogasnidom na Grudi i kanalizacija naMećajcu. Ako bi nam i ti pro-jekti prošli imali bi prolaznostod 99 posto”, rekao je Pušić.Minuta šutnjeInače, sjednica je počela minu-tom šutnje za Konavljanina Iv-icu Zvrka i njegovo dvoje kole-ga koji su poginuli u tragičnojnesreći u HE Dubrovnik u Platu.

16 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

DUBROVAČKI MUZEJI PRIPREMILI ZANIMLJIV PROGRAM

Proširena stvarnost u Noći muzejaProširena stvarnost u Noći muzejaProširena stvarnost u Noći muzejaProširena stvarnost u Noći muzejaProširena stvarnost u Noći muzejaTema ovogodišnje noći muze-ja su inovacije i digitalnabudućnost, stoga Dubrovačkimuzeji 1. veljače u 18 sati ot-varaju 13. Noć muzeja prezent-acijom 3D animacije potresa uDubrovniku 1667. i arhitekton-skog razvoja Kneževa Dvora.Predstavljač je Ervin Šilić iz tvrt-ke Novena, a cijelu noć moći ćese pogledati primjena nove te-hnike u digitalizaciji muzejskegrađe: stereoskopska fotografi-ja, 3D sken i 3D print, snimanjevidea iz zraka te proširena stvar-nost (AR) na predmetima upostavu.Slijedi cijelovečernja video ani-macija u Pomorskom muzejuPulena s pramca pelješkog je-drenjaka Abraham, iz drugepolovine 19. Stoljeća, u Et-nografskom muzeju održat ćese predstavljanje multimedijalneprezentacije zgrade žitniceRupe (3D rekonstrukcija zgradei njena uporaba i mobilna ap-likacija za virtualnu šetnju), pred-stavljača Ivice Kipre, a u Kul-turno-povijesnom muzeju „du-brovački“ fortepijano bit će

predstavljen kroz multimedijal-nu prezentaciju, a popratit će gakoncert Ivane Jelače u suradnjis Hrvatsko-austrijskimdruštvom.U isto vrijeme, u 18 sati u žitnici„Rupe“ Aleksandra Piteša i Iv-ica Kipre predstavit će eduka-tivnu publikaciju i istoimeni CD-a Zlatno libro – Bajke, predaje ilegende iz dubrovačkog kraja,uz glazbu i efekte Paole DražićZekić sudjeluju Nika Lasić glu-mica Kazališta Marina Držića idramska skupina Osnovneškole Cavtat s mentoricom Je-lenom Sukuricom.“U Kneževu dvoru, Pomorskomi Etnografskom muzeju krozvečer održavat će se stručnavodstva kroz stalne postave, au tvrđavi Revelin vodstvo će bitikroz dvije arheološke izložbe.Također, u Etnografskommuzeju kustos Domagoj Perkićprovest će posjetitelje kroz svo-ju arheološku izložbu Gradine,gomile i špilje u 22 sata.Bogat program uključuje i zan-imljiva predavanja, tvrđava Rev-elin ugostit će Andreja Sabljića

lin: Arheološka istraživanja/ Pros-torni razvoj / Ljevaonica20:15 - 21 Predavanje Tetovaže- priče na koži, predavač An-drej Sabljić22 - 22:30 Vodstvo kroz izložbe:Ranosrednjovjekovna sklupturau Dubrovniku i okolici te Reve-lin: Arheološka istraživanja/ Pros-torni razvoj / Ljevaonica

ETNOGRAFSKI MUZEJžitnica Rupe

18 - 1 Gradine, gomile i špilje,zapadno dubrovačko područje,izložba18 - 18:45 Predstavljanje eduka-tivne publikacije i istoimenogCD-a Zlatno libro – Bajke, pre-daje i legende iz dubrovačkogkraja, predstavljači AleksandraPiteša i Ivica Kipre19 - 19:30 Vodstvo kroz stalnipostav Etnografskog muzeja20 - 20:30 Predstavljanje multi-medijalne prezentracije zgradežitnice Rupe (3D rekonstrukcijazgrade i njena uporaba i mobil-na aplikacija za virtualnu šetn-ju), predstavljač Ivica Kipre21:15 - 22 Predavanje Du-brovački Betlemi, predavačicaBranka Hajdić22 - 22:30 Vodstvo kroz izložbuGradine, gomile i špilje, zapad-no dubrovačko područje,Domagoj Perkić

POMORSKI MUZEJtvrđava sv. Ivana

18 - 1:00 Video animacija – Pu-lena s pramca pelješkog jedren-jaka Abraham, druga polovina19. stoljeća18:30 - 19 Vodstvo kroz stalnipostav Pomorskog muzeja19:15 - 20 Predavanje Pelješ-ko pomorsko društvo, predavačĐivo Bašić20:30 - 21 Vodstvo kroz stalnipostav Pomorskog muzeja

koji će govoriti otetovažama i kako su onejedna priča na koži. Kus-tosica Branka Hajdić u žit-nici „Rupe“ održat će pre-davanje Dubrovački Be-tlemi, a kustos Đivo Bašiću tvrđavi Sv. Ivana uvestće nas u svijet pomorskeprošlosti kroz priču o Pel-ješkom pomorskomdruštvu.Ovogodišnja Noć muze-ja bit će zaključena pri-godnim domjenkom inastupom klape Kaše, teće se izvući dobitnik većtradicionalne nagradneigre u sklopu ove mani-festacije.U muzejskoj prodavaoni-ci u Kneževu dvoru, kao i naprodajnim mjestima u ostalimprostorima Dubrovačkih muze-ja, bit će osiguran prigodni po-pust na suvenire i publikacijeDubrovačkih muzeja.

PROGRAM NOĆI MUZEJA1. veljače 2019.;od 18 do 1 sat;

ulazak besplatan

KULTURNO-POVIJESNIMUZEJ

Knežev dvor18 - 1 Komode kroz stoljeća,namještaj iz zbirke Kulturno-pov-ijesnog muzeja u Dubrovniku,izložba18 - 19 Vodstvo kroz stalni post-av Kulturno-povijesnog muzeja18 - 1 Prezentacija 3D animaci-ja potresa u Dubrovniku 1667. iarhitektonskog razvoja KneževaDvora; prezentacija primjenenove tehnike u digitalizacijimuzejske građe: stereoskops-ka fotografija, 3D sken i 3D print,snimanje videa iz zraka te proš-irena stvarnost (AR) na pred-metima u postavu. (predstavl-jač: Ervin Šilić, tvrtka Novena,studio digitalnih medija)19:30 - 20:30 Koncert na fortepi-janu uz multimedijalnu prezent-aciju “dubrovačkog” fortepijana,izvođačica Ivana Jelača (usuradnji s Hrvatsko-austrijskimdruštvom)21:00 - 22:00 Vodstvo krozstalni postav Kulturno-povijes-nog muzeja23:00 - 01:00 Koncert klapeKaše, domjenak i izvlačenjedobitnika nagradne igre

ARHEOLOŠKI MUZEJtvrđava Revelin

18:30 - 19 Vodstvo kroz izložbe:Ranosrednjovjekovna sklupturau Dubrovniku i okolici te Reve-

17GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

DOM MARINA DRŽIĆA

Izložba „Razgovori ljuveni“Izložba „Razgovori ljuveni“Izložba „Razgovori ljuveni“Izložba „Razgovori ljuveni“Izložba „Razgovori ljuveni“Nikoline ŠimunovićNikoline ŠimunovićNikoline ŠimunovićNikoline ŠimunovićNikoline ŠimunovićSamostalna izložba „Razgovori ljuveni“ slikariceNikoline Šimunović otvorit će se u Domu MarinaDržića u Noći muzeja (petak 1. veljače) u 19 sati.Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti An-ita Ruso.Dubrovačka umjetnica Nikolina Šimunović, kojaživi i stvara u Zagrebu, obgrlila je nekoliko arhetip-skih neoplatonskih, petrarkističkih i pastoralnihDržićevih ljuvenih razgovora. Umjetnica seokuražila ući u Držićev svijet od amora i tako jenastala serija od četiri poveća platna (80 x 400cm i 200 x 80 cm) i isto toliko skulptura. Pre-poznatljivi rukopis Nikoline Šimunović sastavljenod različitih kombiniranih tehnika specifičnih pokolažiranju i prošivanju platna koncem zaokružioje nekoliko ljubavnih Držićevihtrenutaka u jednu skladnucjelinu.Iz predgovora izložbi: „Pjesni lju-vene objavljene prvi put 1551.kao sastavni dio izdanja PjesniMarina Držića ujedno stavljene smnozim druzim lijepim stvarmi uobljetničkoj 2017. godini u nak-ladi Doma Marina Držića ug-ledale su prvi put svjetlo danakao „Ljubavne pjesme“ u prepje-vu na standardni jezik akademi-ka Luka Paljetka. Upravo je no-voobjavljeni kanconijer iz 2017.ukazao umjetnici na jedan zan-imljiv element iz Držićeva životakoji se odnosi na njegove vlas-tite emocije i potragu za ljubavl-ju. „Fjorin poljubac“ originalan jeprikaz Držića u zagrljaju ne-dosanjane Fjore MartinoveŠumičić, kćeri Ivana Mažibradićai Nikolete Fiffa. Bilo bi nemoguće

govoriti o ljubavnim dijaloz-ima, a ne spomenuti slavnuLauru, kurtizanu iz DundaMaroja koja u Nikolininoj in-terpretaciji stoji stameno igotovo nezainteresirano nasvom balkonu. Nikolina volieksperimentirati s tehnika-ma što je jasno iz njezineopsesije kolažom koji jenepredvidiv i otvarabezbrojne mogućnosti.Kolažiranje je njezin osnov-ni postupak na koji se onda„lijepe“ i našivaju različitidrugi likovni postupci.U mjesecu veljači, mjesecuslavlja ljubavi u kojem seova izložba stavlja pred očiposjetitelja Doma Marina Držića, preostaje nam samo kroz nježne i razigrane lik-

ovne prikaze Nikoline Šimunović prisjetiti se onoga na štonas i Držić upozorava stihovima koje donosimo u Paljetko-vom prepjevu:

„O vi što ove pjesme ljubavne slušate,Požalite, joj, mene, a sebe čuvajte

Od ljubavi što vlast joj, pod suncem koje sja,Svaku vlast satire - tome sam svjedok ja

Što nekad podcjenjivah mlad ljubavne te strijeleKad previše se uzdah, jao, u svoje snage...“

Nikolina Šimunović rođena je 9. rujna 1978. godine u Du-brovniku. Maturirala je 1997. u Umjetničkoj školi LukeSorkočevića u Dubrovniku. 2003. diplomirala je na Akadem-iji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Zlatka Kesera,smjer slikarstvo. Od 2004. članica je HDLU-a. Osim slikarst-va, aktivno stvara u nizu ostalih likovnih područja, tehnika imedija i to na području ilustracija, interijera i likovnog obliko-vanja raznih predmeta (skulpture, namještaja, rasvjetnih tije-la i sl.). Pokrenula je umjetnički atelijer Niana koji se bavi ure-đenjem prostora, dizajniranjem i redizajnom namještaja i os-talih predmeta za dom s akademskom slikaricom Anom Bar-bić Katičić. Pedagoškim radom bavi se od 2005. godine kaoprofesorica likovne kulture u OŠ grofa Janka Draškovića uZagrebu. Od 2006. godine radi kao stručna suradnica u Cen-tru za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje Sirius.

PROGRAM DOMA MARINA DRŽIĆA U NOĆI MUZEJA1. veljače, od 17 do 1 sat17:00 - 18:30 Likovna radionica za djecu „Grb obitel-ji Držić“18:30 - 21.00 Ansambl Plazarius - koncert renesan-sne glazbe19:00 Otvorenje izložbe umjetnice Nikoline Šimu-nović “Razgovori ljuveni“19:30 - 21:30 Kušajte delicije iz Držićevog doba21:00 Stručno vodstvo kroz stalni postav Doma Ma-rina DržićaTijekom manifestacije Noć muzeja 2019. godine DomMarina Držića bit će otvoren za posjetitelje do jedansat poslije noći te je svim posjetiteljima ulazak be-splatan. U Noći muzeja 2019. na sve artikle iz suve-nirnice Doma Marina Držića odobravamo popust od30 %. Veselimo se Vašem dolasku!

PRIRODOSLOVNI MUZEJ DUBROVNIK

Izložba Izložba Izložba Izložba Izložba Žohari - svijet koji ostajeŽohari - svijet koji ostajeŽohari - svijet koji ostajeŽohari - svijet koji ostajeŽohari - svijet koji ostajeU Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik 31. siječnja u 19 satiotvorit će se izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja podnazivom Žohari - svijet koji ostaje. Autori izložbe su dr. sc.Iva Mihoci, Petar Crnčan, dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković i

Mirna Klaić. Izložba na zanimljiv, atraktivan i multimedijski recentan načinprikazuje osnovne značajke biologije i evolucije žohara, a cijela je ek-spozicija obogaćena insektarijem u kojem je životni ciklus žohara zornoprikazan sa živim jedinkama madagaskarskog siktajućeg žohara i argentin-skog žohara. Poseban dio izložbe prikazuje život žohara u antropogenimstaništima poput stare slavonske kuće. Uz sve biološke osobitosti kojeobjašnjavaju opstanak ove uspješne životinjske skupine progovara se i o

metodama suzbijanja nekolicine vrsta koje predstavljaju si-nantropske štetnike.Ova izložba je ujedno i okosnica programa Noći muzeja kojiuključuje stručna vodstva za djecu i odrasle, kviz znanja,edukativno-kreativne radionice te koktel zabavu uz DJ-a.Program Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik u Noći muzeja.1. veljače18:00 Vodstvo po izložbi Žohari - svijet koji ostaje za općupubliku18:00 Kreativna radionica Žohari izbliza18:20 Utrka žohara i druženje sa žoharom Mirkom19:00 Kviz znanja20:00 Vodstvo po izložbi Žohari - svijet koji ostaje za općupubliku21:00 Utrka žohara i druženje sa žoharom Mirkom21:30 Koktel zabava uz DJ-a23:00 Utrka žohara i druženje sa žoharom Mirkom18:00 - 1:00 Vodstva po aktualnim izložbama PMD-a: Tijelomoga tijela, Domi sum, Pod pritiskom i Ljepota detalja, trans-formacija i struktura - Kokolitoforidi Jadrana. A.K.

18 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

PROGRAM OD 31.1. - 6.2.

31. siječnja / 1.veljačeKino Sloboda

17.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 3:SKRIVENI SVIJET - animirana avantu-ra sinkronizirana na hrvatski jezik.Režija: Dean DeBlois / Ul: Mitja Smil-janić, Mia Krajcar, Frano Mašković, Kris-tijan Potočki, Ozren Grabarić. GoranGrgić18.45 OSCAR 2019: CRNI ČLANKKKLANA - biografska drama, komedi-ja. Režija: Spike Lee / Ul: Adam Driver,John David Washington, Alec Baldwin.Nominiran u 6 kategorija među kojimaza: najbolji film, najbolji redatelj, najbol-ja sporedna muška uloga i adaptiraniscenarij21.00 OSCAR 2019: ČOVJEK IZ SJENE- biografija, drama. Režija: Adam McK-ay / Ul: Christian Bale, Amy Adams,Steve Carell. Nominiran u 8 kategorijameđu kojima za: najbolji film, AdamMcKay za režiju, Amy Adams zasporednu glumicu i Sam Rockwell zasporednog glumca.

Dvorana Visia18.30 OSCAR 2019: HLADNI RAT - ro-mantična drama, glazbeni. Režija: Paw-el Pawlikowski / Ul: Joanna Kulig, To-masz Kot, Agata Kulesza, Borys Szyc.Nominiran u 3 kategorije među kojimaza : najbolji strani film, Pawel Pawl-ikowski za režiju20.00 OSCAR 2019: MILJENICA -biografska drama, komedija. Režija:Yorgos Lanthimos / Ul: Olivia Colman,Emma Stone, Rachel Weisz. Nomini-ran u 10 kategorija među kojima za: na-jbolji film, najbolji redatelj, glavna glu-mica Olivia Colman, sporedne glumiceRachel Weisz i Emma Stone i originalniscenarij

2.veljačeKino Sloboda

18.00 OSCAR 2019: ZVIJEZDA JEROĐENA - glazbena drama. Režija:Bradley Cooper / Ul: Lady Gaga, Brad-ley Cooper, Sam Elliott. Nominiran u 8kategorija među kojima za: najbolji film,najbolji glavni glumac, najbolja glavnaglumica, adaptirani scenarij.20.30 OSCAR 2019: ČOVJEK IZ SJENE- biografija, drama.

Dvorana Visia19.00 Metropolitan Opera HD Live / Bi-zet: CARMEN

3.veljačeKino Sloboda

17.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 3:SKRIVENI SVIJET - animirana avantu-ra sinkronizirana na hrvatski jezik18.45 OSCAR 2019: CRNI ČLAN KKKLA-NA - biografska drama, komedija

21.00 OSCAR 2019: ČOVJEK IZ SJENE- biografija, drama

Dvorana Visia17.00 OSCAR 2019 : ZVIJEZDA JEROĐENA - glazbena drama19.15 OSCAR 2019 : HLADNI RAT -romantična drama, glazbeni20.45 OSCAR 2019 : MILJENICA -biografska drama, komedija

4.veljačeKino Sloboda

17.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 3 :SKRIVENI SVIJET - animirana avantu-ra sinkronizirana na hrvatski jezik18.45 OSCAR 2019: CRNI ČLANKKKLANA - biografska drama, komedi-ja21.00 OSCAR 2019: ČOVJEK IZ SJENE- biografija, drama

Dvorana Visia18.30 OSCAR 2019 : MILJENICA -biografska drama, komedija20.30 ZA ONA DOBRA STARA VREME-NA - komedija, drama. Režija: EduardGalić / Ul: Karlo Mrkša, Marko Petrić,Zijad Gračić, Ksenija Pajić

5. veljačeKino Sloboda

17.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 3 :SKRIVENI SVIJET – animirana avantu-ra sinkronizirana na hrvatski jezik18.45 OSCAR 2019 : CRNI ČLANKKKLANA - biografska drama, komedi-ja21.00 OSCAR 2019 : ČOVJEK IZSJENE - biografija, drama

Dvorana Visia18.30 OSCAR 2019 : MILJENICA -biografska drama, komedija20.30 ZA ONA DOBRA STARA VREME-NA - komedija, drama

6.veljačeKino Sloboda

17.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 3:SKRIVENI SVIJET - animirana avantu-ra sinkronizirana na hrvatski jezik18.45 OSCAR 2019: CRNI ČLANKKKLANA - biografska drama, komedi-ja21.00 OSCAR 2019: ČOVJEK IZ SJENE- biografija, drama

Dvorana Visia17.00 OSCAR 2019: ZVIJEZDA JEROĐENA - glazbena drama19.15 OSCAR 2019: HLADNI RAT - ro-mantična drama, glazbeni20.45 OSCAR 2019: MILJENICA -biografska drama, komedija

U KINU SLOBODA I VISIA

OscarovciOscarovciOscarovciOscarovciOscarovciUsusret dodjeli 91. po redunagrade Oscar, KinematografiDubrovnik će u sljedećih četr-naest dana prikazati devet fil-mova koji su dobili najvišenominacija Američke filmskeakademije znanosti i umjetnos-ti. U prvom tjednu, od 31.siječnja do 6. veljače, na pro-gramu će se naći biografskadrama „Miljenica“, film nomini-ran u deset kategorija i to onih„najvažnijih“ - najbolji film, na-jbolji redatelj, glavna glumica,sporedne glumice, originalniscenarij... Drugi film po brojunominacija, njih osam, dobilaje također biografska drama„Čovjek iz sjene“ o bivšem pot-predsjedniku SAD-a, DickuCheneyju kojeg je režirao Os-carovac Adam McKay. Natječese u kategorijama najboljeg fil-ma, režije, spored-nih glumaca.... Sistim brojem nomi-nacija u utrku ulazii glazbena drama„Zvijezda je rođe-na“ s Lady Gagomi Bradleyem Coop-erom, koji su takođ-er nominirani u kat-egorijama najboljihglumaca. Na listinominiranih našaose i posljednji filmredatelja SpikeaLeeja “Crni članKKKlana”, s temomrasizma i politikekoji je takođerpriskrbio 6 nomi-nacija u vodećimk a t e g o r i j a m aizmeđu ostalih zanajbolji film, najbol-jeg redatelja.... Zanajbolji strani filmnominirana je poljs-

ka romantična glazbena drama„Hladni rat“, koja je također ovajtjedan na programu Kine-matografa Dubrovnik.U drugom tjednu, od 7. do 13.veljače, na programu će se naćijoš četiri filmska naslova nomin-irana za Oscara i to “BohemianRhapsody“, epska priča o leg-endarnom bandu Queen ipjevačkoj legendi Freddieju Mer-curyju, nominiran u pet kategor-ija, a za isti broj kipića natječe sei „Zelena knjiga: Vodič za život“u kojem glavne uloge igraju Ma-hershala Ali i Viggo Mortensen.Priča o omiljenoj dadilji „Pov-ratak Mary Poppins“ i animiranifilm „Spiderman“ također su senašli u utrci za najprestižniju film-sku nagradu koja će se dodijelitina svečanosti 24. veljače u Dol-by Theatreu u Hollywoodu. De-taljne informacije o rasporeduprojekcija možete pronaći nastranici www.kinematografi.org.

19GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

Olivera Drutter o strahu, anksioznosti i paniciOlivera Drutter o strahu, anksioznosti i paniciOlivera Drutter o strahu, anksioznosti i paniciOlivera Drutter o strahu, anksioznosti i paniciOlivera Drutter o strahu, anksioznosti i panici

DUBROVAČKE KNJIŽNICE DUBROVNIK

Večer posvećena Dubrovčaninu Rajmundu KunićuVečer posvećena Dubrovčaninu Rajmundu KunićuVečer posvećena Dubrovčaninu Rajmundu KunićuVečer posvećena Dubrovčaninu Rajmundu KunićuVečer posvećena Dubrovčaninu Rajmundu KunićuU organizaciji Dubrovačkih knjižnica održalose predavanje Irene Bratičević o RajmunduKuniću, povodom 300-te obljetnice pjesniko-va rođenja u petak, 25.siječnja, u Znanstvenojknjižnici. Kunić, jedan od najvažnijih pjesnikai prevoditelja cjelokupnog hrvatskog latinite-ta, stvarao je u brojnim pjesničkim vrstamapišući elegije, epigrame, dulje pjesme u hek-sametru, poslanice, parafraze, govore i druge.U djetinjstvu je otišao u Rim kako bi postaoisusovac te je preko pisama održavao vezusa svojim rodnim krajem i njegovim učenimljudima poput Ivana Marije Matijaševića i Luke

i Miha Sorkočevića. Također, održavao je kon-takt i s Dubrovčanima u Rimu poput RuđeraBoškovića, Benedikta i Krista Staya, Bernar-da Džamanjića i Marka Faustina Galjufa. Opuskoji je ostavio iza sebe plod je učenosti i kul-ture osamnaestog stoljeća i okruženja ukojem je pjesnik živio. Bio je i omiljen gostsalonskih krugova u kojima se kretala intele-ktualna i kulturna krema onodobnoga rimskogdruštva. Sam je ostavio vrlo malo tragova osebi, no svjedočanstva njegovih suvremeni-ka - učenika, prijatelja, književnih kritičara imecena prikazana su u ovom predavanju.

Integrativna terapeutkinja Olivera Drutterodržala je predavanje o strahu, paničnimnapadima i anksioznosti u petak, 25.siječnja, u Čitaonici Narodne knjižniceGrad.

U predavanju se dotakla povijesti stra-ha od čovjekova rođenja do straha odsmrti, usporedila je strahove pećinskogčovjeka i modernog čovjeka, naglasivšikako je strah prirodan impuls koji ima

Znanstvena knjižnica Dubrovnik pos-vetila mu je izložbu svoje najvrednijegrađe vezane uz njegov život i rad.Knjižnica je u posjedu i nekolikoKunićevih autografa u kojima je sti-hove zapisivao katkad vrlo uredno, akatkad impulzivno i u brzini. Izloženisu i prijepisi Kunićevih djela i onih nje-mu posvećenih, a koji svjedoče koli-ko je dubrovačka i rimska kulturnasredina cijenila jednog od najvećih la-tinističkih pjesnika. Izložba ostajeotvorena do 22. veljače 2019.Irena Bratičević docentica je naOdsjeku za klasičnu filologiju Filozof-skoga fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu. U znanstvenom radu osobitoproučava dubrovačke književnike kojisu pisali na latinskom jeziku. Autoricaje monografije Via virtutis / Put vrline:Epigramatski opus Rajmunda Kunića,čiji je prvi dio prikaz Kunićeva života istvaralaštva, a drugi izdanje više odtri i po tisuće njegovih epigrama.

Foto: Vedran Levi

svoje pozitivne i negativne strane, koji nas tjerada se borimo ili bježimo.Kao sastavni dio života, strah pomaže upreživljavanju i omogućuje da čovjek osjeti ljud-skost jer time usvaja spoznaju, odvažnost,hrabrost, samopouzdanje i ljubav. Međutim, kadstrah preuzme kontrolu nad čovjekovim život-om, koči ga u samoostvarenju i izvršenju želja,jer baš su želje ono što stoji s druge strane stra-ha.Drutter je objasnila i što sve spada pod iracio-nalne strahove koji su u današnjem svijetu i sdanašnjim načinom života sve češći, a to sutjeskoba, kao posljedica unutarnjeg konflikta ukojem čovjek ne zna što sa sobom. Zatim paral-izirani strah od nove situacije, javnog nastupa islično, kada strah postaje veći od nas samih.Panični napadi koji znaju biti brzi, neugodni inepredvidivi i razne fobije gdje postoji jasan ok-idač za njihovo nastajanje.Važno je, ističe Drutter, okrenuti se sebi, postav-ljati pitanja i tražiti rješenja, jer u konačnici sviljudi teže tome da budu sretni i zadovoljni, a neda život provode u strahu.Olivera Drutter završila je Menadžment u turizmu,a 2010. upisuje školu CIR (Centar za integrativnirazvoj) u Splitu gdje je završila šest godineedukacije. CIR postoji u Zagrebu već 15 godi-na, u Splitu 13, a želja joj je da se škola otvori i uDubrovniku. Foto: Vedran Levi

LAZARETI

Pripovijedanje bajkiPripovijedanje bajkiPripovijedanje bajkiPripovijedanje bajkiPripovijedanje bajkiPripovjedačica narodnih bajki Jasna Held , u pros-toru Lazareta je 26.siječnja održala scensko pripov-ijedanje bajki naslova „Kominača“ za djecu u dobiod 5 do 11 godina (kao i njihovim roditeljima).

20 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

U RANJINI ODRŽAN SASTANAK S IZASLANSTVOMVUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

O boljoj gospodarskoj suradnjiO boljoj gospodarskoj suradnjiO boljoj gospodarskoj suradnjiO boljoj gospodarskoj suradnjiO boljoj gospodarskoj suradnjiPlave i Zelene HrvatskePlave i Zelene HrvatskePlave i Zelene HrvatskePlave i Zelene HrvatskePlave i Zelene HrvatskeNa sastanku je zaključeno kako postoji prostorza suradnju u plasiranju proizvoda izVukovarsko-srijemske županije u turistički sektoru Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a u tomsmjeru će se organizirati jedna prezentacija tihproizvoda na tradicionalnom susretu vinara sugostiteljima i hotelijerimaRadni sastanak na temu uspostave snažnije gospodarskesuradnje između Plave i Zelene Hrvatske, održan je29.siječnja u palači Ranjina. Nazočili su predstavnici Du-brovačko-neretvanske županije predvođenim županomNikolom Dobroslavićem te izaslanstvo Vukovarsko-srijem-ske županije na čelu sa županom Božom Galićem.Sastanku su nazočili i zamjenici župana dubrovačko-neret-vanskog Joško Cebalo i Žaklina Marević, Terezina Orlić,predsjednica HGK - ŽK Dubrovnik, Melanija Milić, ravnatel-jica Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvan-ske županije DUNEA, Vladimir Bakić, direktor Turističkezajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Stanko Lju-bić, predsjednik Strukovne grupe putničkih agencija, Žel-jko Miletić, predsjednik Strukovne grupe hotelijera HGK –ŽK Dubrovnik te predstavnici brojnih hotelijera s područjaDubrovačko-neretvanske županije. Ispred izaslanstva Vuk-ovarsko-srijemske županije uz župana Galića bili su i Mar-ija Budimir, pročelnica UO za turizam i kulturu, Sandra Pin-juh iz Ureda Župana, Helena Valentić, viša savjetnica zaregionalni razvoj, Ilija Cota ravnatelj Razvojne agencije VSŽte Zdenko Podolar, direktor Agroklastera.Na sastanku je zaključeno kako postoji prostor za suradn-ju u plasiranju proizvoda iz Vukovarsko-srijemske županijeu turistički sektor u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a utom smjeru će se organizirati jedna prezentacija tih proiz-voda na tradicionalnom susretu vinara s ugostiteljima ihotelijerima. Također, organizirat će se i odlazak predstavni-ka naših turističkih agencija u Slavoniju kako bi se istražilimogući načini suradnje, a zajednički će se tražiti subven-cioniranje avionske linike prema Osijeku.Župan Dobroslavić rekao je kako suradnja Plave i ZeleneHrvatske postoji dugo vremena na nekoliko razina, no na-pomenuo je kako uvijek ima mjesta za napredak na kojemtreba konstantno raditi.“Ostvarivanje te suradnje nije jednostavno niti stvar dobrevolje, na tome treba ustrajno raditi. Mi svake godine poklan-jamo Vukovarsko-srijemskoj županiji jedan tegljač man-darina, a oni su nama ove godine poklonili tegljač jabuka.To je naravno sve simbolika, ali pokazuje kakve odnose

imamo”, rekao je župan Dobro-slavić. Župan je predložio da se natradicionalnom susretu vinara Du-brovačko-neretvanske županije sugostiteljima i hotelijerima početkomveljače predstave i proizvodi zastu-pljeni u Agroklasteru.Vukovarsko-srijemski župan BožoGalić rekao je je glavni cilj sastankadoznati što i kako je potrebno ho-telijerima na jugu Hrvatske.“Mi želimo spasiti naše OPG-ove.Osnovali smo Agroklaster, a to je fir-ma u vlasništvu Županije i nekolikoopćina. Krenuli smo s aktivnostima,ovo nam je prva godina i idemo udobrom pravcu. U 10 godina smoizgubili 3000 domaćinstava. Funk-cionira ih sada 6000. Mi kao Žup-anija radimo infrastrukturu, a ovdježelimo znati što otvorenije i štoiskrenije kako možemo surađivati”,rekao je Galić.Predsjednica Županijske gospodar-ske komore Dubrovnik Terezina Or-lić istaknula je kako su svi hotelijeriiskazali interes za suradnjom kao ispremnost za rješavanje eventualnihpoteškoća.Direktor Turističke zajednice Du-brovačko-neretvanske županijeVladimir Bakić naglasio je kako jeodlična suradnja između Turističkihzajednica, poglavito u vidu manifest-acija i događanja.Marija Budimir, pročelnica UO za tur-izam i kulturu VSŽ istaknula je kakobih htjela da slavonske manifestacijei znamenitosti uđu u organiziraneposjete kod turističkih agencija Du-brivačko-neretvanske županije.Direktor Agroklastera Zdenko Pod-olar kao najveći problem istaknuo jeiseljavanje mladih ljudi. Napomen-uo je kako se u Slavoniji proizvode i“klasični” proizvodi, ali i oni koji nisutoliko poznati poput domaće špa-roge.“Uspostavili smo kontakte s hotelijer-ima iz Istre, osnovali smo šest pod-klastera koje povezujemo s potro-šačima, odnosno hotelijerima. Kodnas već funkcionira klaster vina imeda i slijedom toga došli smo donekih 140 prehrambenih artikala

koje vam možemo ponuditi u dovol-jnoj količini”, rekao je Podolar tedodao kako se mijenja svijest ljudi opotrošnji domaćih proizvoda.“Prestižno je danas imati domaćiproizvod”, rekao je.Predsjednik Strukovne grupe ho-telijera pri Županijskoj komori Du-brovnik Željko Miletić rekao je kakosu stvoreni preduvjeti za suradnju svelikim hotelskim kućama.“Vjerujem da će kolege napraviti sveda se hotelske kuće povežu s OPG-ovima i da radimo skupa. Imate pal-etu proizvoda za kojima postojipotražnja, vjerujem da je svaki ho-telijer na tragu toga”, rekao je Miletić.Predsjednik Uprave Hotela MaestralJulijo Srgota istaknuo je kako je im-perativ distribucija i ujednačenostproizvoda.“Mi smo distribucijski u nezgodnojsituaciji, ali ako se napravi posao snekom od većih hotelskih kuća, svismo mi ovdje za takvu suradnju.Moramo vidjeti konkretne proizvode.Ne mora biti najjeftinije, ali neka budenaš i ekološki proizvod. To je vankaizrazito u trendu”, rekao je Srgota.Podolar je odgovorio kako je riječ oprojektu na duge staze te kako želebiti spremni za vremena kada seotvore novi koridori poput koridora“VC”.Predsjednik Strukovne udruge put-ničkih agencija Stanko Ljubić iznioje svoje pozitivno iskustvo organiza-cijom ture koja je uključivala i bora-vak u Slavoniji.“Mi smo za međunarodnu udrugupolicije imali 14-dnevnu turu od čegaje 4 dana bilo u Slavoniji. Oni su bilioduševljeni, ali moram reći da jeproblem bio što nema dovoljnosmještajnih kapaciteta za redovno or-ganiziranje takvih tura”, rekao je Lju-bić napomenuvši kako vjeruje da ćesve više putničkih agencija uključi-vati Slavoniju u svoje ture.Izaslanstvo Vukovarsko-srijemskežupanije uoči sastanka u Ranjini sas-talo se i s gradonačelnikom Du-brovnika Matom Frankovićem, a uposlijepodnevnim satima obišli suMuzej Domovinskog rata na Srđu.

37GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

GOSTUJUĆA IZLOŽBA UZ PREDAVANJE

Crkvena baština MarjanaCrkvena baština MarjanaCrkvena baština MarjanaCrkvena baština MarjanaCrkvena baština MarjanaOtvorenje izložbe „Crkvena baština Marjana“ održalo se u srijedu,30. siječnja, u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik (Cvijete Zuzorić 4/III kat). Ovom izložbom željelo se skrenuti pažnja na ljepotu, razno-likost i vrijednost crkvene baštine Marjana koja seže od starokršćan-skog doba do 20. stoljeća.Iznimno su zanimljivi i arheološki, povijesno-umjetnički i kulturološ-ki sačuvani tragovi o jednoj od najstarijih benediktinskih opatija čijise arhitektonski kompleks sastojao od crkve, klaustra i zgrada zastanovanje, opatija sv. Stjepana prvomučenika (S. Stephanus dePinis ili sub Pinis). Zanimljiva je povijest splitskog groblja na Susti-panu. Utvrđen je kontinuitet ukapanja od kasne antike do najnovijegdoba. Splićani su se ukapali na Sustipanskom groblju u doba kugesve od XIV. stoljeća do 1784. Do 1826. groblje se spominje kaopokapalište prosjaka, stranaca i siromaha, a novo groblje koje seizgradilo prema projektu najpoznatijeg splitskog arhitekta Vicka An-drića naziva se katoličko (Cimitero catolico di S. Stefano). Groblje jeimalo izuzetnu vrijednost zbog niza nadgrobnih skulptura obitel-jskih kamenih grobnica, radovi vrsnih umjetnika(Ivan Renić, ŠimunCarrara, Ivan Meštrović i dr.) i zbog uglednih osoba iz javnog, poli-tičkog, kulturnog i umjetničkog života Splita Izložba je rezultat surad-nje Dubrovački knjižnica s Muzejom hrvatskih arheoloških spomeni-ka u Splitu, Muzejom grada Splita, Arheološkim muzejom u Splitu iJavnom ustanovom za upravljanje Park-šumom Marjan. Uz IvanaViđena, izložbu su predstavili i autori izložbe Ante Jurčević i GoranBorčić. Izložba ostaje otvorena do 20. veljače 2019.

MALA BRAĆA

GarofalinijevaGarofalinijevaGarofalinijevaGarofalinijevaGarofalinijevaGospa od kruniceGospa od kruniceGospa od kruniceGospa od kruniceGospa od kruniceSamostan Male braće posjedujesliku, ulje na platnu dimenzija 65x 83 cm, koja predočava BlaženuDjevicu Mariju s djetetom Isusomu krilu. Mali Isus zajedno s Majkomu rukama drži krunicu s devetdesetica. Glavni motiv slikeodredio je njen naziv, pa se onazove „Gospa od krunice“. Sliku jena Odsjeku za likovnu kulturuUmjetničke akademije Sveučiliš-ta u Splitu još 2005. obnovila Iva-na Nina Unković. Na poleđini jerestauratorica tada otkrila dio sačuvanog potpisa umjetnika s neko-liko pojedinačnih slova. Od potpisa je tu ostao vidljiv dio riječi saslogovima „alini“, kao i dodatak na kraju potpisa „pini“ (pinxit). Udiplomskom radu restauratorice stoji da je riječ o nepoznatomautoru. Ipak, na osnovu tu navedenih podataka može se s ve-likom vjerojatnošću tvrditi da je riječ o originalu s potpisom bolon-jskog umjetnika Garofalini Giacinto (Bologna 1666. – Bologna1723.) Tu sliku, zabilježeno je u Gazetta, Firenza 1769., kupio jeMarko Grgić (+1794.), za vrijeme putovanja za Izmir u Turskoj. Tupiše: „Checcio la Madonna del Rosario ec. Cap. Marco GarghichRaguseo destinato per Smirne“.Da je riječ o istoj slici koju je tada nabavio Marko Grgić, tadašnjikonzul Dubrovačke Republike u Izmiru, govori i činjenica da jenjegov „dundo“ fra Inocent Grgić (1691. - 1776.) u to vrijeme upoodmaklim godinama živio u samostanu Male braće. Očito jeMarko u Firenzi kupljenu sliku donio u Dubrovnik i darovao je fraInocentu. Slika danas krasi samostansku blagovaonicu.

Fra Stipe Nosić

USUSRET SV: VLAHU

Zbornik radova “Obnova crkve sv.Zbornik radova “Obnova crkve sv.Zbornik radova “Obnova crkve sv.Zbornik radova “Obnova crkve sv.Zbornik radova “Obnova crkve sv.Vlaha u Dubrovniku”Vlaha u Dubrovniku”Vlaha u Dubrovniku”Vlaha u Dubrovniku”Vlaha u Dubrovniku”U pripravi za proslavu Feste sv.Vlaha 2019. godine Vijeće za kul-turu i znanost Dubrovačke bisk-upije organizira kulturni program“Ususret sv. Vlahu” koji će seodržavati u dvorani Ivana PavlaII. u Dubrovniku s početkom u19:30.U sklopu posljednje ovogodišn-je tribine “Ususret sv. Vlahu” učetvrtak, 31. siječnja u dvoraniIvana Pavla II. u Dubrovniku u19.30 sati predstavit će sezbornik radova “Obnova crkvesv. Vlaha u Dubrovniku” koji jerezultat znanstvenoga skupa oobnovi te crkve koji je u travnju2016. godine održan na Hr-vatskome katoličkom sveučiliš-tu u Zagrebu.Zbornik donosi nove i zanimljiveradove 11 autora različitih stru-ka koji su obradili sve aspekteobnove crkve sv. Vlaha koja je uetapama trajala ustvari sve odDomovinskoga rata pa doponovnoga blagoslova crkve2016. godine. Kroz teme iz ar-heologije, preko statike, sanacijeratne štete, konzervatorskogapristupa, restauratorskih tema ibrige oko umjetnina zbornik ćeostati trajno svjedočanstvo trudanapora svih ustanova i pojedina-ca koji su kroz razdoblje od sko-ro četvrt stoljeća svojim stručnimradom doprinijeli očuvanju crkvesv. Vlaha za budućnost. Crkva

sv. Vlaha je ne samo jedan odsimbola Dubrovnika, već i jedanod najvažnijih spomenikabarokne arhitekture u Hrvatskoj.Urednici su ove vrijedne pub-likacije akademik Emilio Marin sHrvatskog katoličkog sveučilišta,dr. sc. Katarina Horvat-Levaj s In-stituta za povijest umjetnosti i dr.sc. Ivanka Jemo iz Zavoda za ob-novu Dubrovnika, a sunakladni-ci su Dubrovačka biskupija, Hr-vatsko katoličko sveučilište i iz-davačka kuća ArTresor iz Zagre-ba koja je odgovorna i za njezi-no grafičko oblikovanje.* * *Prvo događanje održano je učetvrtak, 17. siječnja. Dr. donStanko Lasić održao je preda-vanje na temu: „Papa Pavao VI.i Hrvati“.Drugo događanje održano je učetvrtak, 24. siječnja. U dvoraniIvana Pavla II. prikazan je doku-mentarni film autora Tonka Jo-vića “Crkva sv. Vlaha, Du-brovnik”.Treće događanje održano je upetak, 25. siječnja u dvorani Iva-na Pavla II., a riječ je bila ostručno-znanstvenom skupuudruge Kršćanski društvenikrugovi pod nazivom: „Državaupitna stvarnost“. Predavači subili: doc. dr. sc. Marijo Bara, mr.sc. Božidar Petrač, Branko Tin-odi, dipl. iur..

38 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

NABAVITE ULAZNICE ZAKONCERT U REVELINU

Silente seSilente seSilente seSilente seSilente sevraća domavraća domavraća domavraća domavraća domaNajpopularniji domaćibend, Silente, nakondugo vremena, u punomsastavu će zasvirati usvom Dubrovniku. Velikikoncert s brojnimiznenađenjima zakazan je za 9. veljače u klubu Revelin. Veliki interes vladaza koncertom grupe Silente u Dubrovniku. Bend koji je svojim pjesmamastekao veliku popularnost, pojavit će se pred svojom publikom i izvesti nekeod najpoznatijih pjesama s prethodnih albuma. Iskoristite priliku, zabavite sei dobro provedite. Ulaznice su u prodaji na svim pretprodajnim mjestima, asve informacije dostupne su na broju 098 533 531.

PRVI NATJEČAJ ZA NAJLJEPŠULJUBAVNU PJESMU

’’Amor u knjižnici’’’’Amor u knjižnici’’’’Amor u knjižnici’’’’Amor u knjižnici’’’’Amor u knjižnici’’Dubrovačke knjižnice Dubrovniksu povodom Valentinova raspisale1. Natječaj za izbor najljepšeljubavne pjesme pod nazivom„Amor u knjižnici“ u dvije kategor-ije:- Za učenike osnovnih škola odpetoga do osmoga razreda- Za učenike srednjih škola.Uz suradnju s nastavnicima i pro-fesorima hrvatskoga jezika du-brovačkih osnovnih i srednjih školaprosudbeno povjerenstvo će odzaprimljenih radova izabrati tri na-

jljepše ljubavne pjesme u obje kategor-ije. Cilj ovoga natjecanja poticanje je ipromoviranje literarnog stvaralaštvamladih te stvaranje prigoda u kojima semogu upoznati s osobama sličnih in-teresa i s njima podijeliti svoja iskustva.Rok do kojega dubrovačke škole mogudostaviti radove je 4. veljače 2019. nae-mail adresu:informacijska.sluzba@dkd.hrNa završnoj svečanosti, uz glazbena in-termezza mladih glazbenika, čitat će senajbolja ostvarenja, a pobjednike natje-canja očekuju atraktivne nagrade.Prosudbeno povjerenstvo za čitanje iocjenjivanje pjesama čine akademikLuko Paljetak, Tajana Martić, profesori-ca hrvatskoga jezika i Renata Zlatković,

dipl. knjižničarka iknjiževnica. Pro-gram se odvija uzfinancijsku potpo-ru Grada Du-brovnika. Poziva-mo Vas na „Amoru knjižnici“ na Val-entinovo, 14. vel-jače, u 18 sati uČitaonicu Nar-odne knjižniceGrad!

SURADNJA ORSATA FRANKOVIĆA I ANE OPALIĆ

Novi vizualni identitet zaNovi vizualni identitet zaNovi vizualni identitet zaNovi vizualni identitet zaNovi vizualni identitet zaobljetničko festivalsko izdanjeobljetničko festivalsko izdanjeobljetničko festivalsko izdanjeobljetničko festivalsko izdanjeobljetničko festivalsko izdanje

U UTORAK, 5.VELJAČE

PredstavljanjePredstavljanjePredstavljanjePredstavljanjePredstavljanjerukopisne zbirkerukopisne zbirkerukopisne zbirkerukopisne zbirkerukopisne zbirke‘’Kolende’’ Mata‘’Kolende’’ Mata‘’Kolende’’ Mata‘’Kolende’’ Mata‘’Kolende’’ MataZamagneZamagneZamagneZamagneZamagneDubrovačke knjižnice predstavit će 5.veljače u 18 sati u Čitaonici Narodneknjižnice Grad svoje najnovije izdanje -rukopisnu zbirku iz svoga fundusa - Ko-lende Mata Zamagne uz povijesnu i jez-ičnu studiju Jelene Obradović Mojaš iIvane Lovrić Jović. Knjigu će, uz au-torice, predstaviti urednica izdanja Ves-na Čučić, recenzenti Marijana Horvat iStjepan Ćosić i ravnateljica Dubrovačkihknjižnica Jelena Bogdanović.Vizualni identitet sedam-

desetih Dubrovačkih ljetnihigara koje će se održati od10. srpnja do 25. kolovozana gotovo dvadeset scen-skih i ambijentalnih lokaci-ja grada Dubrovnika pot-pisuju Orsat Franković iAna Opalić. Umjetnicima jepolazišna točka u koncep-tualizaciji rješenja pitanjejavnog prostora kao scen-skog, što je bio tematskiokvir kako ga je postaviloumjetničko vodstvo Igara.Kao skup otvorenih mjes-ta u tkivu Grada, javni pros-tor izaziva napetosti i sukobe oprečnih ideja i interesa.Bipolarne je prirode, ujedno stvaran i utvaran, javan i ne-dostupan, monumentalan i provincijalan, svačiji, nečiji,ničiji… U funkciji scene ili života, prostor je zajedničkiresurs kojem upisujemo kolektivna značenja. Rješenjevizualnog identiteta i plakata otvara pitanje tih značenja.- Vratili smo se kao promatrači na neka od mitskih scen-skih mjesta Igara. Znajući da se na njih vraćamo svakiput drugačiji, proizveli smo nove fotografije tih mjestasvjedočeći o vremenu u kojem živimo i okolnostima kojenas određuju. Izmjenom vizure i minimalnim svjetlosnimintervencijama poznati, naizgled ispražnjeni prostori oslo-bađaju se tereta prijašnjih značenja i otvaraju novim mo-gućnostima u njihovu čitanju, prerastajući iz prostora us-pomena u mjesta nove potencijalnosti. U želji da se od-maknemo od uobičajenog ili očekivanog pri odabiru ti-pografije i u prijelomu, posegnuli smo za netradiciona-lnim rješenjima. Okretanje logotipa naglavce, pored ispi-sivanja obljetnice, u konačnici sugerira i naš odgovor napitanje treba li ona biti komemorativna svečanost ili prili-ka za novi početak zapisali su autori Orsat Franković iAna Opalić.Orsat Franković grafički je dizajner s dvadesetpetogo-dišnjim iskustvom rada na razvoju kreativnih koncepatakombiniranjem oblikovnih metodologija i interdisciplinar-nog pristupa radu. Autor je niza zapaženih rješenja uoblikovanju vizualnih komunikacija, a veliki dio profesion-alnog angažmana posvetio je polju kulture i suradnji scivilnim sektorom. Osnivač je i kreativni voditelj studijaLaboratorium te kasnije studija Flomaster i dobitnik jebrojnih relevantnih međunarodnih nagrada i priznanjapoput ICOGRADA Excellence Award, AICA, ZGRAFGrand Prix, European Design Award, Red Dot te nizadrugih. S Dubrovačkim ljetnim igrama surađivao je u višenavrata kao autor rješenja vizualnog identiteta i festival-skih plakata.Ana Opalić se bavi fotografijom, videom i dokumentarnimfilmom. Samostalno izlaže od 1991. godine. Predstavlja-la je Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu zajedno s Bori-som Cvjetanovićem 2003. godine. Redateljica je i sni-mateljica dvaju dokumentarnih filmova: Još jednom (AnaOpalić i Noah Pintarić, 2014.) i Lijek (2018.), a objavila jei dvije knjige fotografija: Brsalje (2017.) i Dom (2018). Kaosnimateljica i fotografkinja surađuje s udrugama civilnogdruštva na različitim projektima čiji je osnovni cilj promi-canje kulture te zaštita i promicanja ljudskih prava. Os-nivačica je web portala Suvremena hrvatska fotografija(www.croatian-photography.com).Program 70. Dubrovačkih ljetnih igara bit će objavljen naKandeloru, 2. veljače. Karla Labaš

39GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Kupujmo hrvatskoSve je lažno, jer ministar nema ni takav sat ni tupaste crevlje. Negošpicerice! A nema dokaza, niti da je prisutna dama kurva, niti dapostoji razmjena dobara. Sve mu je namješteno, jer uspjeh se unas, ne oprašta

Čuli smo puno teorija o mogućoj kriv-ici za epidemiju nepotizma u Hr-vatskoj, ali nova dijagnoza predsjed-nice države, koja je, sve do jučer, kriv-ila komunističku Jugoslaviju, unijela jenovo svijetlo u tamu nepotizma. Onaje ustvrdila, da smo tome, svi mi pomalo krivi, ali glavni krivac je nasljeđe,još od - austrougarskog susta-va.Tako je dilema o krivnji sadašnjevlasti, za sva zla nepotizma - otk-lonjena. HDZ nije kriv. Kriva jezapravo Austrougarska! DoljeFranjo... Josip, uzviknuli su pred-sjedničini obožavatelji, predlažućitrenutno povlačenje veleposlan-ika iz Beča u Zagreb i slanje pros-vjedne note njihovu državnomvrhu. Neki su išli korak dalje, pasu okrivili Franja Josipa i zato, štoje izgubio rat, pa su Hrvati, k’o gu-bitnička strana, pripali Srbiji. Danije bilo tako, još bi mi bili Aus-trougarska. A Austrija ne bi bilastoljeće ispred nas. I ne bi brinuliza obećanja o Švicarskoj.Ma vidi ti; uspjeli smo zaboravit’ iriješit’ se austrougarskog nasl-jeđa. Od željeznica i prometnica,luka, bolnica, preko katastarskihknjiga, administracije i industrije,do kulture, školstva i plovidbe pojadranskim svjetionicima. Alivražjega sjemena tvrdokornognepotizma, koje u svojoj postoj-bini Austrougarskoj više ne uspije-va, mi se nismo uspjeli riješit’.Kažu, svako sjeme bolje uspijevatamo, đe ima više gnoja u zemlji.

Ovisnici o senzacijama, jedva sudočekali objavu pikanterija o našemministru poljoprivrede, u jednom odvodećih hrvatskih tjednika. Navodno jeministar uslikan u bordelu, s bludni-com u skutu, drogom u nosu, satomna ruci i tupastim crevljama na noga-ma.

Zahvaljujući softveru naših sig-urnosnih službi, koji nema ni jed-na država na svijetu, utvrđeno je, dasu i dama i apartman u Srbiji, a ne uHrvatskoj. A vrhunski modni agentii fashion influenceri naše obavješta-jne agencije, uz to su izvijestili jav-nost, da je sve lažno, jer ministarnema ni takav sat ni tupaste crevlje.Nego špicerice! A nema dokaza, nitida je prisutna dama kurva, niti dapostoji razmjena dobara. Sve mu jenamješteno, jer uspjeh se u nas, neoprašta.Njegovi pristaše sjećaju se, rođen-danskog poklona, koji je (tad još us-pješni župan), dobio od svojihsuradnica. Bila je to kartonskaverzija njega, u Supermen-ovuodijelu. Zato su ponosni na svogapotentnog Ministra, koji uz bračnazadovoljstva, stigne još usrećit’ i

druge. A s obzirom na priču, dau vladi rade 16 sati, to je i razum-ljivo. Jer kako bi oni ovo sve stigliza samo 8 sati radnog vremena?Njegovi protivnici pak se sjeća-ju, kako je ministar (dok je još biožupan), pod pseudonimomRoks, ispod vijesti o uspjesima,na portalima sam sebi pis’o: ‘’Bra-vo Župane, svaka čast’’. Pravo siosvježenje u ovoj učmaloj žup-aniji. A onda je zbog klevetanjapolitičkog protivnika, pra-vomoćno osuđen. Tako ispada, da na slici baš i nijeministar, nego njegov alter ego, na društvenimmrežama znan k’o - Roks. Neki čak tvrde, je da injegov Roks, ima svoj alter ego - šmeker. Zato s

njim nikad nije dosadno, i zato ima 6 voza-ča - kurira. Tuđe žene zove isključivo - koka.A, što se ‘koke’ tiče, barem pola bi muoprostili, ako je šmrk’o domaći, slavonskikokain, a ne uvozni, kolumbijski. Kupuj-mo hrvatsko, preporuka je Ministarstva pol-joprivrede. Pa što ne bi bilo i - šmrčimoslavonsko!Drugostupanjski sud, ‘U ime naroda’ jepotvrdio osuđujuću presudu prvostupan-jskog, teško bolesnom građaninu Huani-tu. Kriv je, jer je uhićen in flagranti s mo-tikom u rukama i jedanaest stručakakanabisa u đardinu, kojima je kažu, htioublažit’ bolest. Dobio je dvije godine zatvo-ra! Doživotni zatvor, zavapila je MamaHuanita i uplakana molila za milost našupredsjednicu. A samo dan nakon pra-vomoćne presude, brzo i neočekivano,stiže njezino obećanje za pomilovanje.Pomilovat’ će ga, ali prvo moraju molit’ zamilost. Inače – ništa! Mama Huanita sret-na, a cinici, u cijeloj drami vide tek još jedanpokušaj promocije predsjednice za noveizbore.Čudi ih što nije intervenirala i u slučaju sinaumirovljenog generala, koji je uhićen s četirikila marihuane, 27 grama kokaina, digi-talnu vagu i aparat za prešanje. Niti je tražiomilost, niti je svršio u zatvoru.Nakon što su Izraelski dužnosnici priznalikrivicu za propast posla s avionima, zagre-bački nadbiskup i kardinal, na Dan sjećan-

ja na žrtve holokausta, pred svim Hrvatima, Kato-licima i Židovima, priznao je krivicu Europe, što ješest milijuna Židova stradalo diljem kontinenta, ukl-jučujući i nemile događaje u našoj sredini. Židovskazajednica je bila jako zadovoljna, a dio domaće jav-nosti nesretan, pitajući se, što je trebalo našoj Crkvi,da sebi navuče desničare na leđa. Po njima se eto,Kardinal odrek’o Ustaša - javno. Znači li to, da Jase-novac ipak nije bio - radni logor?Lokalni mediji su izvijestili prošle setemane, kako jeu jutarnjim satima, na informativnom totemu na Pi-lama, osvanuo - neumjesan crtež.Upućeni tvrde, da se radilo o neslanoj šali. Sasvim jeizvjesno, da je nepoznat ne’ko, umjetničkim daromprikraćen, ali hakerski obdaren, uspio provalit‘ u in-formativni totem, bez da je razbio staklo. Pa je pokren-uo program MS Paint i navodno nacrt’o muški -spolni organ. Onu stvar! Ne zna se, u koga je poru-ka bila uperena.Obližnji spomenik braniteljima grada, nije hakiran.Zaštićen je protuprovalnom kič- pancirkom, a nau-dit’ mu može samo - bager.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 0913210244, 0911170577www.dubrovnik-marketing.com.www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJTRAJE predbilježba prodaje stanova uPrijevoru s pogledom na Rijeku Du-brovačku i ACI marinu,veličine stanova61m2,72,78m2, depozit samo 10.000kn. Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartmanu izgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni,useljenje 1.2019. Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

Ilijina Glavica kod gradske garaze odceste 60 skalina, stan 55m2 s vrtom50,posebni ulaz,povoljno Agencija DMP,091 3210 244, 091 1170 577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom, Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stanai garažom,pogled na more, okućnica,snižena cijena, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2 ,mogućnost izgradnje 3objekta Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

Rožat luksuzna novogradnja, A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkingau garaži,lift, nema poreza na promet,Agencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Župa,Brašina,prodaju se 2 stana 115m2visoko potkrovlje i prizemlje 61m2 saokućnicom, vrtovi, 4 parking mjesta,lokacija izuzetno dobra za turističkoiznajmljivanja,cijena povoljna AgencijaDMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000eura

TRAŽITE NEKRETNINU - Obratite senajboljima u Gradu

DVOSOBNI STAN NA NUNCIJATI -moderan i useljiv stan s pogledom namore i parkingom, 64.66m2, dvije sobe,dvije kupaonice, kuhinja i dnevni boravak- 214.500 eura - 091 612 8097

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU - 74m2 stambenog prostora i43m2 vrta, s pogledom na more - 119.000eura - 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI, ZVEKOV-ICA - dvosobni stanovi u novoj stambenojzgradi u neposrednoj blizini Cavtata, park-ing uključen u cijenu, završetak objektalipanj 2019., 75,18m2 - 151.000 eura - 091612 8097

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA- Predstavljamo novu stambeno-poslovnuzgradu u neposrednoj blizini ulice IvaVojnovića, u Lapadu. Uredite životni pros-tor po vlastitim željama. Radovi započetiu ožujku 2018., rok završetka objekta jes-en 2019., 50,23m2 - 199.000 eura - 091612 8097

TROSOBNI STAN U NOVOGRADNJI,ZAVRELJE - roh-bau 106m2, tri sobe i trikupaonice, kuhinja s dnevnim boravkomi terasa s pogledom na more - 220.000eura - 091 612 8097

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM - 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata - 235.000 eura - 091 612 8097

OBITELJSKI STAN U GRUŽU - 73m2,dvije sobe, kupaonica, wc, kuhinja i dnev-ni boravak, lođa. Nedaleko od ulice An-drije Hebranga - 200.000 eura - 091 6128097

STANOVI U NOVOGRADNJI U SOLI-TUDU - zgrada u novogradnji na mirnojpoziciji, 8 stambenih jedinica, osiguranparking u garaži, predbilježbe u tijeku,55m2 - 192.000 eura - 091 612 8097

OBITELJSKI STAN - Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade - 229.000 eura - 091612 8097

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU - 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metara odmora. Idealna za odmor ili turističko izna-jmljivanje - 190.000 eura - 091 612 8097

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU -87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije kup-aonice, prostrana terasa - 320.000 eura -091 612 8097

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA - 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana - 650.000 eura - 091 612 8097

PRODAJETE NEKRETNINU - Prepus-tite profesionalcima da rade za VasTRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJUMOKOŠICE - Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA- poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA - Uređene iliza adaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM - Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizemlje,sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA - 50m2, niži katovi ili blizina glavneceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA - Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE PRVI RED DO MORA - 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodroma satvremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more.

Skromniji jednokrevetni smješ-taj do sezone tražim. 091 9374727.

Tražim garsonijeru ili manji stan,područje Lapad, blizina bolnice.098 958 1993.

Prodajem građevinsko zemljišteu Gružu. 095 807 3265

Prodajem dva zemljišta naotoku Koločepu. 095 807 3265

VOZILAKupujem stare Buba Volk-swagen kombije i dijelove zaiste. Može i olupine. 097 6707137

Peugeot 307, g. 2002.g., 1.4 l,55 kw, benzin, 292400 km, reg.do 10./’19., 15000 kuna. 098921 7034.

POSAOTražimo bračni par srednjih go-dina za rad na imanju na du-brovačkom području na duževrijeme. Smještaj osiguran. Zasve ozbiljne ponude molimonazvati 091 338 0805

Popravci na odjeći, 25 kuna!413 795.

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

LAPAD DOC centar hitno prodaje seposlovni prostor 40m2, 2 ulaza,povoljnoAgencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu sve informacije u uredu agen-cije. Agencija DMP, 091 3210 244, 0911170 577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici,struja voda,moguć dugoročninajam, Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Viši stručni savjetnik za poljo-privredu DNŽ uređuje đardine.Dajem stručne savjete (rezidbaagruma, maslina, ukrasnog bil-ja, zelene ograde, poslovi hor-tikulture, gnojidbe, zaštite, sad-nje) i drugo. Dipl. inž. agronom-ije. 098 958 1993.

Dajem instrukcije iz matematike.Adresa u blizini OŠ MarinaDržića. 095 199 4405.

Vršimo tapeciranje unutrašnjostikrova automobila. 098 957 6052

Električar sa velikim iskustvomnudi svoje usluge za “sitne”popravke u vašoj kući ili stanu.091 506 1526

Radim bravariju kvalitetno, do-bro i brzo, na teren dolazim popozivu. Ograde, tende, rukoh-vate, kapije, vrata, popravak vra-ta, brave, ljepljene lepenke dos-ta toga još na broj 092 269 8477.

Kamenoklesar - izrada grobni-ca, spomenika, vaze, klupice,ograde, kolone, pila. 091 7285208.

Adaptacija vašeg stambenog iliposlovnog prostora kvalitetno ipovoljno. 099 642 8623.

Izrađujemo i montiramožaluzine, trakaste zavjese, rolo iduo rolo zavjese, rolo komarni-ke, panel zavjese. Zatvaramo

ULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

balkone roletama. Vršimougradnju i servis roleta. 091 1472794.

Tražim učiteljicu ili učitelja zapodučavanje matematike - os-novna škola. 098 196 1182 ili091 131 7306.

Njegovateljica traži posao 24sata. 091 919 7993.

Ozbiljna žena, traži bilo koji kuć-ni posao ili čuvanje djece ili star-ijih osoba. 099 517 4023.

RAZNOProdajem termo peć 3,5kilova-ta Župa dubrovačka, u dobromstanju. 092 269 8477.

Kupujem starinske kamenepodne ploče. 097 670 7137.

Prodaje se nova, neraspakirana,vibrirajuća masažna fotelja sosloncem za noge, daljinskimupravljačem i garancijom. Cije-na po dogovoru. 091 9265 325.

Vrlo povoljno prodajemo kupekanalice nove, neupotrebljene,manja količina. 098 495 428

Prodajem kupe kanalice i med-iteranke po tri kune. 091 2496674.

Prodajem suha drva. 091 5977520.

TERRA STUDIO d.o.o.Vukovarska 16, 091 532 9385

Na zahtjev stranke Hrvatske vode pozivaju se vlasnicii posjednici katastarskih čestica 2/1, 10/1, 6/1 i 6/2koje graniče sa kat.čest. 1159, sve u K.O. Mokošicana predočenje elaborata koje će se održati 5. veljače2019.g. u 09:00h, u prostorijama ureda (Vukovarska16, IV. kat). Kontakt broj: 091 532 9385

42 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JE POVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM - PRIČA 9.

Piše: Silvio Market

Noćivanje Perasta u Okuklji - more, zvijezde i harmonika (2)Noćivanje Perasta u Okuklji - more, zvijezde i harmonika (2)Noćivanje Perasta u Okuklji - more, zvijezde i harmonika (2)Noćivanje Perasta u Okuklji - more, zvijezde i harmonika (2)Noćivanje Perasta u Okuklji - more, zvijezde i harmonika (2)Nikada više iza toga nisam sreo Bridži, nikada više „Perast“ nije noćio u Okuklji inikada više nisam imao 20 godina

Svi smo se putnici od feste uspe-li na kuvjertu i uzivali u toplom ljet-nom popodnevu i bunaci što je„Perast“ sjeko svojom provom.Naš bijeli brod ploveći ovakvimplavetnilom mirnoće je stvaro okosebe blage morske brazde kojesu polako nestajale kako bi seodmicale od broda.Meni „vrag“ nije do mira, pa samsišo niza skale i uputio se premasalonu, da vidim kako je to kadnema putnika u salonu, a brodvozi.Anko je bio na brodu kao članposade, Grgo i Milo kapetani, pasam bez osvrtanja ušo u gornjisalon, iako su nam rekli da ne ul-azimo u salone, jer su ihočistili za jutarnju redovi-tu liniju iz Polača kojakreće u 4.00.Ušo sam kroz desna vra-ta gornjeg salona i prvošto sam vidio je biozatvoren šank sa nekim„harmonika“ plastičnimzastorom i rešetkom žel-jeznom, koja je bila zakl-jučana sa katancem nasredini. Muk u gornjemsalonu, nigdje nikog, aliveliki prozori sa strane suublažavali taj osjećajsamoće i pustoće.Niz skaline i eto me udonjem salonu. Provirio samglavom kada sam sišo na dnoskalina prema lijevoj strani-premaprovi, pa na desnu stranu i opetnigdje nikoga. Nevjerojatan os-jećaj putovanja bez putnika.Svjetla izgašena na plafonu i tiši-na bez ljudskog glasa. Kroz ok-rugle prozore na oplati-funještrine, ulazila je svjetlost, ana tren bi i direktna sunčeva zra-ka prošla dijelom salona, kao širo-ki reflektorski trag.Par koraka prema tipičnom brod-skom satu sa rimskim brojevimakoji je bio nasuprot skalina, nazidu, okret u mjestu i samo samsjeo na tapiciranu klupu, točno posredini. Raširio sam ruke ponaslonu tih sjedalica i nisammogo vjerovat da je ovo moguće.Salon mi se učinio tako malim bezigdje ikog. Sluš’o sam ujednačeni zvuk dva„Perastova“ motora koji su u rit-mu brujali i nosili nas prema festi,amoja radost odlaska na festu sepretočila u neku sjetu koja meobuzela dok sam gledo u

prazninu prostora koji je svaki putkad sam bio na „Perastu“ bioispunjen ljudima, žamorom, smi-janjem, nekad i galamom, ali jebilo života.Ovako, kao da putujem nekimukletim brodom, sam, bez cilja...Lijevo od mene, na par metara,između naslona i sjedećeg dijelagarniture, bio je nekakav papirzavučen u utor. Valjda ga mor-nar koji je čistio salon nije vidio.Uzeo sam ga i rastvorio. Rukompisana narudžba za spenzu ugradu. Svašta je bilo na tom pa-piru: paprika, jabuka, banana,prasaka, mesa junećeg, mlijekapunomasnog, tableta i još dosta

toga. Ostale su mi u pamćenjuposebno dvije stvari: gaćicemuške-bijele i pasabrodo man-ji.Žena je ovo pisala, lijepim rukop-isom, a tko je kupovo ne znam,ali većina ove narudžbe je bilauzeta. Znam to, jer je puno stavkibilo probušeno, kao znak da sekupilo, no gaćice muške-bijele ipasabrodo su bili neprobušeni.Očito ih nije bilo, a ako je mužkupovo ovo, možda je i bolje daje papir namjerno ostavio nabrodu. Možda mu se gospođaneće sjetit što je sve napisala. Vra-tio sam papir na isto mjesto, jošjednom udahnuo samoću salo-na i vratio se na kuvjertu.Polako je „Perast“ usporavo, jerulazili smo u valu, u Okuklje.Na desnu bandu kuvjerte sam seprebacio i imo što i vidjet. Tolikopuno ljudi je već bilo na rivi, takopuno jedrilica, jahti,baraka...Nisam mogo vjerovat.Svi koji su bili na rivi su radosnoklicali „Perastu“, mahali rukamai radovali se kao da dolazi brod

pun zlatnih jaja. Grgo/Milo je opetpotego sirenu i nije je pušto. Oglu-šili smo od jačine zvuka i od ehoefekta koji se javljo, jer se zvukodbio od okolnih brda i vraćo semješajući se sa zvukom koji je idalje izlazio iz sirene.Cime su bačene s „Perasta“, aza cimama po 5 ljudi trči i stavljaih na bitve. Koje je to bilo odušev-ljenje! Brod je vezan za sekundu,jer je bila i potpuna bunaca.Sve cime koje su bile zategnutepri samom kostavanju, već priizlasku iz „Perasta“ su bilepoložene po rivi, bez napetosti,kao da je vezan u kadinu Priizlasku putnika s broda, „Perast“

je izgasio motore i vjerojatno se isam začudio što mu to rade u luciu kojoj nikada nije osto duže odpar minuta. Mozda nekad, kad bise iskrcavo građevinski materijalbi to trajalo kvarat od ure, ali ova-ko, nikad. Zapravo, nikad prije inikada više nakon toga.Po iskrcaju me zamolio kapetanGrgo Čumbelić da pođem s njimjer me imaju nešto pitat don Mil-jenko i organizacijski tim proslave.A meni na pameti baš u tom mo-mentu ona gužva kroz BabinoPolje i kamenovanje. Anko je ostona brodu i maho mi s prove, a jase mislim: „Zašto smo činili piz-darije prije dva mjeseca?“ Takuća u kojoj je bio organizacijskitim je negdje po sred vale bila. Mismo brzo došli idući betoniranimputićem uz samu obalu, pa parskalina uzbrdo i velika taracapuna ljudi. Don Miljenko još umantiji, jer se upravo vratio izcrkvice gdje je bila misa, harmon-iku svira Robo koji se iz petnih žilatrudi sve nadglasat, pa sa njegacuri znoj, a ja čekam „blagosov“.

Kad me vidio, don Miljenko serukovo sa mnom, potapšo me poramenu i zamolio me da pomog-nem čovjeku kojem sam zaborav-io ime svirat na rivi to veče. Tajčovjek je sviro klavijature, a ja samtrebo pomoć svirajući bubnjevekoji su već bili montirani narivi,ispod bora. Meni laknulo idrage volje sam to prihvatio. Biobih ja prihvatio i plivat u tom mo-mentu, a ne svirat!Tako je pred noć počela velikafesta s tako puno ljudi, pjesme,veselja, plesa, pršuta, sira, kolača,piva, sokova...Ovaj čovjek koji jesviro klavijature je bio profesion-alac, tako da sam mu ja samopopunjo ritmom bubnja njegoveritam sheme. Gust je zapravo bilobiti dio toga.Vrijeme je teklo u tolikoj razdraga-nosti da smo se svi smijali uz

pjesmu koja se orilacijelom valom. U nekadoba večeri i ja sam htiomalo odmorit, a taman mije i došlo bilo malo zaple-sat, jer se Anko stalno vr-tio sa razno raznimplesnim partnericamaispred mene i pozivo naples. Neka cura dugeplave kose, velikih očiju ipreplanula od sunca imora mi je bila zapela zaoko i htio sam s njommalo zaplesat. Pero Jan-čić-Špiro je zapleso biopar puta s njom, ali ja sena to nisam obaziro. Mis-

lio sam da je strankinja, jer mi jebila potpuno nepoznata u licu, atoliko me puno podsjećala nafrancusku glumicu Brigitte Bar-dot, da sam je tako i oslovijo kadsam je zamolio za ples:“Bridži,jesi li za ples?“Uz osmjeh njen i pristanak naples, Špiro je me pogledo ko dasam mu uzeo večeru ispred nosa,a ona je progovorila ekavicom,predstavila se i rekla da je iz Ze-muna. Tu je sa tečom (tetkom),daima rodbine u Okuklju i da tuljetuje. Ja sam imao tada 20 god-ina, a ona je bila mlađa od mene2-3 godine. Nakon toga je višenisam pušto, a Špiro se tako na-jedio na mene da je prije ponoćaupalio motor u barci i na sve glasegalamio zovući sestru Dragu iAnkicu, jer on ide doma i gotovo.Ovaj čovjek koji je sviro i daljeklavijature je vidio o čemu se radii samo mi je mahnuo i nasmijose. Oslobodio me bubnja u tren.Teča-tetka njena koja je samo pargodina bila starija od mene, stal-no je izvirivala glavom iznad

Okuklje i „Perast“

43GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

Priredio: Nikša Violić

mase ljudi tražeći gdje je Bridži(kako sam je ja zvao) i kontro-lirala njene putove po rivi i okorive. To je ono kao kad mungosvodi famelju preko asfaltiranogputa kroz selo, pa zastane, po-digne se na zadnje noge i kon-trolira je li sve čisto da prođuostali iz mungos familje. Tako iona, dok meni nije dokokotalo,pa sam Anku dao zadatak dazapleše s tetkom i oslobodi medetektivke tetke. Anko i ja nismotrebali razgovarat o tome, jer takose dobro znamo da smo se ab-ocima-znakovima dogovorili zatren.To je Anko odradio bez proble-ma, a mi smo se ukrcali na pusti„Perast“, pošli put krme i uspelise skalinima na kuvjertu, a ondai pošli na lijevu, mirnu stranu bro-da. Stranu koja je gledala pre-ma vali, prema crkvici. Sjeli smona pod od tikovine, naslonili sena oplatu ciminjere kraj barke zaspašavanje i uživali.Pogled sa kuvjerte na mirnu valuOkuklja: na more koje se nijeuopće micalo, na malu kamenuhrid na sred vale, na kojoj je lan-terna crvenim svjetlom žmigajućibacala odsjaj po moru...sve je tou našim očima i mislima pričalobajku.Crkva u po brda je bila omotana

KONAVOSKA BAŠTINA

Ladanjsko gospodarskoLadanjsko gospodarskoLadanjsko gospodarskoLadanjsko gospodarskoLadanjsko gospodarskozdanje Kaboge u zaseokuzdanje Kaboge u zaseokuzdanje Kaboge u zaseokuzdanje Kaboge u zaseokuzdanje Kaboge u zaseokuKolićiKolićiKolićiKolićiKolićiS Jadranske magistrale skreće cesta koja prekoČilipa vodi za Popoviće, Radovčiće i dalje, premaPrevlaci. Na početku te ceste, s desne strane uzaseoku Kolići, nalazi se obnovljeno ladanjskogospodarsko zdanje koje je početkom 19.st. bilovlasništvo obitelji Kaboga.Ladanjski kompleks se gradi u drugoj polovini 18. i početkom 19.st. kada je i sagrađen najveći dio ovog ladanjskog kompleksa. Sas-tojao se od stambene zgrade, ognjišta, vinskog podruma, mlinice,obiteljske kapele Sv. Antuna.Ladanje je bilo ograđeno visokim, kamenim zidom. Bernardu Vla-ha Kabogi je Crnogorska vojska ratne, 1806.g. opljačkala i znatnooštetila ladanjsku kuću i stranj, a poljsku kuću u Čilipima su bilispalili. Šteta na ovom ladanju bila je procijenjena na 8. 315 dukata.Oronuli ovaj ladanjski kompleks u ruševnom stanju, osamdesetihgodina prošlog stoljeća, kupila je popularna estradna zvijezda, Tere-za Kesovija, rođena Konavoka, i temeljito je obnovila ovo staroladanje. Nakon obnove izgled ovog objekta bio je znatno devasti-ran.U Domovinskom ratu ovaj ladanjski kompleks ponovo crnogorskirezervisti su opljačkali i spalili. Poslije završetka rata, u obnovi Konav-ala, ladanje je nanovo temeljito obnovljeno. Od izvornog izgleda prvotnog ladanjskog kompleksa, sačuvan jedio gospodarske zgrade, dijelovi nekadašnjeg ogradnog zida nasjevernoj i zapadnoj strani ladanja. Sačuvana je obiteljska kapelau kojoj se do završetka Domovinskog rata nalazila oltarna slika sv.Antuna (prema nekim izvorima, navodno, prenesena iz obiteljskekapele Stayeva ljetnikovca u Batahovini). Sada je navodno, vlasnikovog ladanjskog kompleksa biznismen Darko Pervan (vlasnik ho-tela Kazbek, na Lapadskoj obali).

sa svjetlećim žaruljama u boji hr-vatske zastave i nebo iznad njepuno zvijezda. S pjesmom upozadini „Perasta“ i uz Bridži krajsebe, imao smo potpunu, ideal-nu romantiku.Bridži je šaputala par puta riječipjesme „Ti si mi u krvi“ od Zdrav-ka Čolića, a ja sam pjevušio melo-diju prateći njene riječi. Tih par uraidealne romantike je prošlo za časi kad je „Perast“ upalio motore,valjalo se pozdravit.Pozdrav na rivi je toliko dugo tra-jo da mi je kapetan Grgo reko:„Silvio, ili uđite u brod ili ostanitejer ja van moran hodit ća!“Uskočio sam u brod jer ponat seveć bio digo i otrčo sam na vrhprove.Provena cima je već bila poteg-nuta na brod i dok je „Perast“ po-lako klizio i odvajo se od rive, jasam gledo u ljude koji su namotpozdravljali i u Bridži koja je nasamom kantunu rive ispreplećućiprste i ruke pisala znakovnuporuku. Ovaj put u prvom licu jed-nine. Četiri nezaboravne riječi izpjesme.Nikada više iza toga nisam sreoBridži, nikada više „Perast“ nijenoćio u Okuklji i nikada više nisamimao 20 godina.Ostalo je samo ovo sjećanje iostala je pjesma...

44 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

FELJTON 263

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (25)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (25)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (25)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (25)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (25)Nastavljamo objavljivatitekst o turističkim orga-nizacijama između dva sv-jetska rata1.1. Rad društvenih or-ganizacija za unapre-đenje turizmaSavez za unapređenje tur-

izma u Dubrovniku utvrdio je 25. VI 1933.svoja nova pravila, koja je 17. I1934. odobrila Kraljevska banskauprava Zetske banovine u Cetinju.Svrha je Saveza bila ista, kao i onakoja je 1923. navedena u »Pravili-ma Saveza društava i institucija zaunapređenje prometa stranaca uDubrovniku«. Djelovanje Saveza zaunapređenje turizma u Dubrovni-ku odvijalo se na području du-brovačke Trgovačko-industrijske izanatske komore.Pored skupštine, upravnog odbo-ra, nadzornog odbora i obraničkogsuda, ta su nova pravila Saveza zaunapređenje turizma predvidjelapostojanje i izvršnog odbora. Izvrš-ni odbor su sačinjavali predsjed-nik Saveza i 4 člana upravnogodbora. U upravnom odboru bili supredstavnici vlasti i dr. Postojale sutri vrste članova Saveza: »redoviti,

zvanični i počasni«.Redoviti članovi su bili: Zetska banovina,Općina dubrovačka, općine s područja du-brovačke Trgovačko-industrijske i zanatskekomore »koje Savezu ustupe 20% svojih pri-hoda taksa na strance«, dubrovačka Tr-govačko-industrijska i zanatska komora, du-brovačko Udru-ženje trgovaca, zanatlija iugostitelja »ako doprinos njihov Savezu izno-

si najmanje 5000 din godiš-nje«, potom »slobodnaudruženja privrednika akodoprinos njihov Savezuiznosi barem 2000 din go-dišnje«, sportska društvaako doprinose Savezumakar 300 din godišnje, pri-vatna (saobraćajna i ugos-titeljska) poduzeća kojadoprinose Savezu od 300do 3000 din godišnje, te pri-vatna lica s doprinosom odnajmanje 120 dinara.Zvanični članovi bili su: banZetske banovine (ili njegovzamjenik), predsjednikOpćine dubrovačke, pred-sjednik dubrovačke Tr-govačko-industrijske izanatske komore i predsjed-nik dubrovačkog Udruženjaugostitelja. Savez je,nedugo zatim, proglasiosvojim počasnim članovimasvoje bivše predsjednike i toodvjetnika dr Melka Čingri-

ju i prof. dr Milorada Medinija. (M. Čingrijaje bio predsjednik tog Saveza od njegovaosnutka 1923. pa do 1930, a M. Medini - od1931. do 1933). Od 1934. predsjednik Save-za za unapređivanje turizma u Dubrovnikuje odvjetnik) dr. Matija Vidoević.Savez je uspješno surađivao i s organimavlasti i sa predstavnicima raznih grana privre-de, zainteresiranih za unapređivanje turiz-

ma. Kad je Odsjek za turizamMinistarstva trgovine 20. XII1934 - zatražio od dubrovačkeopćinske uprave podatke ostanju i uvjetima razvoja turizmau Dubrovniku, ta je uprava pov-jerila odgovor Savezu za un-apređenje turizma. Iznoseći po-trebe Dubrovnika kao turis-tičkog središta, Savez je u svomodgovoru od 8. I 1935. naveo:da bi trebalo »pristupiti što hit-nijem asfaltiranju ili barsprameksiranju državne cesteDubrovnik - Kotor«; da banskauprava napokon »svrši automo-bilski put do Stona« koji je bio»u gradnji« već »cijeli niz godi-na«, a do čijeg je završetka tre-balo izgraditi »još samo nekoli-ko kilometara«; da se dovrši»nova automobilska cesta Gruž- Ploče (Wilsonov put)«,

započeta sedam godina ranije, kako bi sebarem »od robnog prometa« rasteretila ces-ta »Gruž - Pile (Put XIII novembra)«; da seizvede »izgradnja puta ispod Babin kukana Lapadu« (paralelno s Bulevarom prijes-tolonasljednika Petra) i to »sve do mora pre-ma Daksi (Šetalište Petra Živkovića)«; da sepoduzme »gradnja novog kolnog puta uzmore iz Dubrovnika do Kupara saproduženjem do Cavtata«; da bi obalu zakupanje »trebalo oduzeti privatnicima«; dabi trebalo »uspostaviti stalni avionski putničkipromet i podignuti aerodrom u blizini Du-brovnika«; da bi trebalo »pristupiti izgradnjiveze uskotračne pruge Bileća - Foča -Ustiprača« koja je »opća potreba cijelog za-padnog dijela Zetske banovine«; da je nužno»uvesti automatsku telefonsku centralu ibolje telefonske veze sa našim i vanjskimcentrima«; da se omogući »da se u Du-brovniku otvori igračnica (kockarnica)«; dase u Dubrovniku ustanovi radio-stanica; dase što prije započne »gradnjom širokog au-tomobilskog druma Ljubljana - Sušak, teSušak - Ulcinj uz more, a pored toga i jed-noga druma Beograd - Dubrovnik kao cen-tralne državne veze«.Sve turističke i druge organizacije imale su u svom

planu rada „pošumljavanje“, posebno brda Srđa

Ovako je ne nekad izgledao park ispod tvrđave Lovrijenac. Pošumljenje 1933. g. zahvaljujući Turističkom savezu i DUB-u a uoči Međunarod-

nog kongresa PEN-a koji se te godine održao u našem Gradu

45GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI IZ TURIZMA - UREĐUJE LUKŠA LUCIANOVIĆ

WelcomeWelcomeWelcomeWelcomeWelcomeTuristička zajednicagrada Dubrovnikatiskala je novi Wel-come posvećenogproslavi sv. Vlaha.Promocija magazi-na održala se 31.siječnja u Bisk-upskoj palači.

Na području grada Dubrovnika boravilo je:

RAZDOBLJE DOLASCI NOĆENJA

Od 1.1. - 26.1.2018. 10.614 31.224

Od 1.1. - 26.1.2019. 13.210 32.206

INDEX 124 103

2919. - Hrvatska, BiH, Koreja, SAD, Njemačka, Japan,Švedska, Belgija, Austrija, Albanija......Izvor: TZ GD

46 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

Izvatke odabrao:Đivo Bašić

IZBOR CITATA IZ KNJIGA LJEVIČARA JULIUSA BARANOVSKOG(1904.-1999.) I DESNIČARA MIRKA VIDOVIĆA (1940.-2016.) (10)

Drugovi ne znaju što Udba u potaji radiDrugovi ne znaju što Udba u potaji radiDrugovi ne znaju što Udba u potaji radiDrugovi ne znaju što Udba u potaji radiDrugovi ne znaju što Udba u potaji radiOkrenu se i ode u svoju sobu bez riječi. Od tada namviše nije mnogo govorio o ‘najčovječnijem društvu nazemlji’

Vjerovao sam da nije mo-guće da će nas diplomacijazemlje kojoj pripadamo pre-pustiti potpunoj propasti u

tom nečovječno prakticiranom procesu de-strukcije i to otvoreno. A ukoliko nas prepuste,onda je bolje da me nestane da budem u cijelos-ti svog postojanja jedan drastičan teret na savjestionih koji se spore oko ljudske sreće, radeći i jed-ni i drugi na povećanju nesreće. […] Poslije od-gode suđenja, premješten sam u drugu, većusobu.U toj sobi zatekao sam devet ljudi u civilu od kojihsu četvorica bili pod istragom zbog pronevjeredržavnog novca, a dvojica među ovima bili sučak direktori u tim poduzećima, koje je tih danaKardelj krstio SOUR-ima i OOUR-ima. Ostali subili ubojice, a tek jedan džepar, makedonskiTurčin. […] I njihove priče su mene iznenadile uistom intenzitetu. Ti hokus-pokusari državnognovca provodili su bijele noći u iluzijama ne daće ih sud zaobići, nego da će uskoro doći doopćeg kaosa u zemlji gdje će doći do radikalnihpromjena, a novi gospodari će da bi dobili pov-jerenje naroda sve oprostiti svima koji su biliprogonjeni, posebno njima, jer su oni, tamanećikase svojih poduzeća, pridonijeli rušenju diktat-ure.A kad bi se zaboravili, onda su s nostalgijomspominjali svoje zasluge za isto to društvo kojem

su željeli propast, bilo u ratu, bilo u miru, kad suišli u lov s vođama koji se održaše na površini inakon svih lomova. Bakarića su nazivali umiljato:jokšir. […] ‘Trebate doći u Firenzu - završio sam -vidjeti trg pred Palazzom Vecchiom: one brojneskulpture koje prikazuju odsječene glave i nogenad prerezanim vratovima.Pobjednik gleda s čuđenjem glavu pobijeđenog,bojeći se i mrtva protivnika. Zašto se on boji mrtveglave? Zato jer i nakon nje u svijesti pobjednikostaje neponištena vrijednost protivnikove misli.Firenza je istjerala Dantea, progonila Michelange-la, Gallileja i druge. Ali mi danas znamo da Firen-za - to je duša progonjenih! […] Posljednji Nobe-lovac u to vrijeme, Heinrich Böll bio je časnik Wer-machta i to odlikovan na Istočnom bojištu, pa muje ipak dodijeljena Nobelova nagrada za njegovknjiževni rad. […] Mađaroni su bili uvjereniji dasu korisniji za Hrvatsku od pravaša. S komunisti-ma je isti problem. […] Prozrijeti njihovo biće injihove namjere znači ujedno i razoružati jednobezakonje.“ (Mirko Vidović, Sakrivena stranaMjeseca, Zapisi u Titovim tamnicama, I. knjiga, Na-kladnik Ognjište, Zagreb, 2010, str. 22-23, 70, 73,75, 78, 88, 135, 137, 168-169, 174-175, 177, 180-183, 186, 189, 191-194, 210, 219, 224, 232, 241,252, 264-265, 276-277, 286, 304-305, 307, 310-313, 315, 333, 342, 346, 348, 366).„Dok smo stajali pod jednim lukom na hodniku,ugledasmo kako nam prilazi onaj nesretni starac,

Vjekoslav Pilko iz Desinića, što mu je Jovo pomutio šama-rom oko. Plače. Ne uspijeva da nam objasni svoju nevolju.Pa da nam stvari budu jasnije skine s mukom bluzu i košulju,pa nam okrenu leđa: sva išarana pendrecima što su mu ihmalo prije podijelili panduri i to kolektivno. Nisu ga moglipodnijeti zbog njegova kajkavskog seljačkog govora - to ihje bolo u srce. Sve neke krvave masnice. I to jer je legao nakrevet prije zvona; Srnec gleda tog starca od 75 godina po-mućena pogleda. Okrenu se i ode u svoju sobu bez riječi.Od tada nam više nije mnogo govorio o ‘najčovječnijem društ-vu na zemlji’. Niti o drugovima koji ne znaju što Udba u potajiradi. ‘Imali smo jednog Juru što je gazio Drinu vodu. I jošjednog Juru što se borio za slobodu. Oba Jure u Gradiškužure…’. […] Takvu sudbinu internacije doživio je i prvobo-rac Branko Veljković, pukovnik milicije i pravnik.On je Ustavnom sudu Jugoslavije podnio prijavu protiv pred-sjednika Tita radi kršenja Ustavnih odredbi. Kao rezultat nje-gove prijave, Veljković je uhićen i interniran u ludnicu u Beo-gradu gdje je proveo preko tri godine. […]Ima u Staroj Gradiški i druga strana medalje: jedan manjiodjel tzv. ‘slobodnjaka’. Osuđenici u zidinama govore o tomvanjskom odjelu kao o pravom ‘đačkom domu’ u kojem vla-da prilično liberalna atmosfera, bolje se odijevaju i bolje jedu.Nema ni zidova, ni žice, ni stražarnica, ni pendreka. U nji-hovim pričama izgledalo nam je da je to neki futuristički zatvor.Tako smo mislili sve dok nismo sreli jednog robijaša koji jebio osuđen za prometni prekršaj.Bio je iz okolice Nove Gradiške, poznavao je ljude iz uprave.Raspoređen je na rad u vilu što je bila izgrađena podalje odlogora, u vinogradima koji su bili poslije rata oduzeti seljaci-ma, pa predani na upravu logoru.Ta vila, prema tom osuđeniku koji je u njoj proveo oko god-inu dana, sastajalište je raznih osoba iz Udbe, Pravosuđa ipovjerljivih ljudi iz Zagreba. U tu vilu stižu izletnici obično zaweekend, subotom i nedjeljom. U miru i zaklonu tih vinogra-da uz rub slavonskih hrastovih šuma, najčešće dođu muškar-ci u društvu sumnjivih žena. Uprava im pripremi pečeneodojke, biranu hranu i piće. Nastavlja se

47GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA PUTNIKOVIĆ

Pjenušac Pjenušac Pjenušac Pjenušac Pjenušac Pelješka perlicaPelješka perlicaPelješka perlicaPelješka perlicaPelješka perlicaKako su najavili na početku prošlogodišnje ber-be grožđa koja je i po kakvoći i po količini plo-da bila jedna od najboljih u poljoprivrednoj za-druzi Putniković pripremili su za svoje poslovnepartnere, prijatelje i sve ljubitelje dobre kapljiceiznenađenje u svojoj bogatoj paleti vina.Uskoro će naime ta zadruga poznata po proiz-vodnji vrhunskih plavaca i svog prvog vrhun-skog vina Sveta Ana punjenog u boce proiz-vedenog od sorte maraština predstaviti i svojprvi pjenušac pod nazivom Pelješka perlica. Bitće to spoj maraštine, grožđa ručno obranoga ukolovozu prošle godine, savršen spoj znanja,tehnologije i tradicije i nešto posve drukčije uposlovanju poljoprivredne zadruge Putniković.Pelješka perlica, pjenušac berbe 2018. proiz-veden tradicionalnom metodom i u ograničenojseriji od nekoliko stotina boca ljubitelji pje-nušavih vina moći će kupiti samo u Domu vi-narske tradicije u Putnikoviću, a prve bocerezervirane su za čašćenje vjernih prijatelja ipartnera i istinskih ljubitelja vina - najavljuju izpoljoprivredne zadruge Putniković koja uprosjeku godišnje napuni milijun boca vina.

U DUHU TRADICIJE

Sveti Vlaho na PelješcuSveti Vlaho na PelješcuSveti Vlaho na PelješcuSveti Vlaho na PelješcuSveti Vlaho na PelješcuU Stonu je sve spremno za proslavu blagdanaSvetoga Vlaha, zaštitnika Stona i Stonske župekoji se od 1993. godine obilježava i kao DanOpćine Ston. U duhu tradicije koja traje već 686.godinu festa će biti otvorena na Svijećnicu u 16sati pred župnom crkvom Svetoga Vlaha poobredima i ceremonijalu sličnima onima u Du-brovniku. Čitat će se pohvala Svetome Vlahu,čestitke i brzojavi pristigli za festu od Stonjana iprijatelja Stona iz zemlje i svijeta, izvijati barjaci,a bit će puštene i golubice.Nakon otvaranja feste, obreda i grličanjanačelnik Općine Ston Vedran Antunica s opći-narima priredit će u Kneževu dvoru tradiciona-lni blagdanski domjenak za Stonjane i goste. Uprigodnom programu sudjelovat će Stonskaglazba i članovi kulturno umjetničkog društvaPonikovska poskočica, polaznici dječjeg vrtića

i Osnovne škole u Stonu. Vjerske obre-de s procesijom na Svijećnicu i na samblagdan Svetoga Vlaha u zajedništvusa stonskim župnikom i dekanom Ston-skog dekanata don Miljenkom Ba-baićem predvodit će i propovijedatimonsinjor Mile Bogović gospićki bisk-up u miru.Osim u Stonu na Pelješcu Svetoga Vla-ha svečanije slave u Janjini gdje mu je1878. godine podignuta župna crkva.Janjinari ga štuju kao svoga zaštitnika,a od 1997. godine blagdan SvetogaVlaha obilježava se i kao Dan janjinskeopćine. Svečanosti počinju na blagdanu 10 sati okupljanjem i pozdravom bar-jaka pred župnom crkvom, slijedi misai procesija ulicama Janjine u kojoj senosi kip Svetoga Vlaha, a misno slavljei procesiju uz janjinskog župnika donMata Puljića predvodit će karmelićaninbrat Dražen Marija Vargašević. Vjerskiobredi završavaju grličanjem i pjevan-jem pjesme posvećene Svetome Vlahu.Uobičajeno nakon vjerskih obreda bitće održana svečana sjednica Općin-skog vijeća Općine Janjina nakon kojeće u mjesnom domu načelnik VlatkoMratović prirediti domjenak za Janjinarei goste.Osim u Stonu i Janjini tradicija štovan-ja Svetoga Vlaha zapadnije na Pelješ-cu seže u doba kada je poluotok ušaou sastav Dubrovačke Republike. Umnogim crkvama i kapelama posveće-ni su mu oltari, slike i kipovi. U župiUznesenja Marijina u Kuni slave ga kaosvoga suzaštitnika, a u župnoj crkvimatici nalazi se jedan od njegovih najl-jepših kipova. Svetoga Vlaha slave i uTrpnju, Donjoj Vrućici i posebno u Ko-šarnom dolu u Donjoj bandi gdje mu jeu 18. stoljeću obitelj Tomašević po-dignula manju zavjetnu kapelu. Najza-padniji oltar na kopnenom dijelu neka-dašnje Dubrovačke Republike pos-većen Svetome Vlahu nalazi se u žup-noj crkvi Svetoga Mihovila u Vignju.

OREBIĆ

Tribina o pravimaTribina o pravimaTribina o pravimaTribina o pravimaTribina o pravimahrvatskih braniteljahrvatskih braniteljahrvatskih braniteljahrvatskih braniteljahrvatskih braniteljaNakon održane dobro posjećene tribine opravima hrvatskih branitelja i njihovih obiteljikoja proizlaze iz novog Zakona o hrvatskimbraniteljima održanoj u Orebiću njeni inici-jatori, sudionici Domovinskog rata iz ore-bićke općine pokrenuli su akciju za osniv-anje braniteljske udruge u koju bi uz bran-itelje iz Općine Orebić bili uključeni i svisudionici Domovinskog rata s Pelješca. Tostoga što postoji velika potreba među bran-iteljskom populacijom sada već u poznijimgodinama za svim informacijama u pitanji-ma psihosocijalne i zdravstvene pomoći,pogotovo što na Pelješcu nema nijedne is-postave Ministarstva hrvatskih branitelja.Sada se za pomoć mogu obratiti u po-dručnim jedinicama u Dubrovniku i Metk-oviću.

Noć muzejaNoć muzejaNoć muzejaNoć muzejaNoć muzejaPomorski muzej u Orebiću koji od 1. pros-inca prošle godine djeluje kao samostalnaustanova u ovogodišnje obilježavanje man-ifestacije Noć muzeja uključit će se pred-stavljanjem prvog izdanja knjige s pano-ramskom kartom jadranske obale od Istredo Budve austrijskog umjetnika iz BečaGiuseppea Riegera iz 1850. godine. Knji-ga sadrži 41 litografiju s crtežima jadran-ske obale kako je izgledala polovicom 19.stoljeća, a panoramski prikaz u originaludug je 12 metara. Služila je i za navigaciju.Za potrebe Pomorskog muzeja od privat-nog vlasnika otkupila je Općina Orebić, au Noći muzeja bit će predstavljena u digi-talnom izdanju uvećana na mapi dugoj 20metara. Predstavljanje će se održati od 18do 20 sati, a u prigodnom programu sud-jelovat će klape Nava i Geta, dok će delicijepelješkog kraja pripremati članice pel-ješkog ogranka Lige protiv raka Korčula -Pelješac - Lastovo - Mljet.

Priredio: Joško Jelavić

DUBRAVKA ŠUICA NA PREDSTAVLJANJU MANIFESTA ZA BORBU PROTIV RAKA

Pobijediti rak - Moguća misija.Pobijediti rak - Moguća misija.Pobijediti rak - Moguća misija.Pobijediti rak - Moguća misija.Pobijediti rak - Moguća misija. Za djelotvornu kontrolu karcinoma u Europi Za djelotvornu kontrolu karcinoma u Europi Za djelotvornu kontrolu karcinoma u Europi Za djelotvornu kontrolu karcinoma u Europi Za djelotvornu kontrolu karcinoma u EuropiVoditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europ-skom parlamentu, članica Odbora za okoliš, javnozdravlje i sigurnost hrane te članica neformalne sk-upine zastupnika u Europskom parlamentu „MEPsAgainst Cancer“ Dubravka Šuica sudjelovala je29.siječnja na medijskom predstavljanju Manifes-ta „MEPs Against Cancer“ grupe za europskeizbore 2019. godine pod nazivom „Pobijediti rak:Moguća misija. Za djelotvornu kontrolu karcinomau Europi“. U navedenom manifestu članovi grupeobvezali su se na nastavak zajedničkih aktivnostiposlije izbora za Europski parlament u svibnju teda će ostati predani u namjeri jačanja svijesti jav-nosti za borbu protiv raka kako bi omogućili ispun-javanje svih ciljeva iz manifesta.U sljedećem sazivu Europskog parlamenta, članovi„MEPs Against Cancer“ grupe nastavit će borbuprotiv raka na nacionalnoj i europskoj razini foku-sirajući se na tri ključna područja: sprječavanje po-javnosti raka pomoću programa ranog otkrivanja,

zdravstvenih odluka kako bi pacijent bio u ravno-pravnom položaju sa zdravstvenim radnicima. Timpovodom zastupnica Šuica izjavila je: „Bez podrškesvih razina vlasti, od lokalne do europske, nećemobiti u mogućnosti uspješno se suprotstaviti ovojbolesti. Svatko mora doprinijeti zajedničkoj borbiprotiv raka jer rak ne bira svoje žrtve po nacional-noj, političkoj, religijskoj ili bilo kakvoj drugoj os-novi.“S više od 3,7 milijuna novooboljelih od karcinomai 1,9 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, Europazauzima svjetski udio od 23,4% novooboljelih i20,3% umrlih od raka, što je vrlo zabrinjavajućipodatak s obzirom da Europa čini svega 9% sv-jetskog stanovništva. Rak će ostati jedan od na-jvećih izazova s kojim će se europski građani sus-resti u budućnosti. Stoga je od iznimne važnostipojačati primjenu programa prevencije karcinomana nacionalnoj i europskoj razini kako bi se zajamči-lo zdravlje svih europskih građana.

razvoj i jednak pristup visoko kvalitetnim programi-ma liječenja te pojačanu ulogu pacijenta u proce-su liječenja. Međunarodna agencija za istraživanjekarcinoma (IARC) procjenjuje da se pola svih sm-rtnih slučajeva u Europi moglo spriječiti samo dase primijenilo postojeće znanje o prevenciji raka.Zahvaljujući razvoju medicine i kvalitetnijim pro-gramima liječenja, mnogi slučajevi karcinomamogu se u današnje vrijeme rano otkriti, što znat-no povećava šanse za primjereno liječenje i ozdrav-ljenje. Stoga je razvoj novih i kvalitetnijihzdravstvenih usluga i lijekova prijeko potreban. As obzirom na sve veći broj preživjelih, potrebno imje osigurati bolju skrb i uvjete života kako bi se uzšto manje problema reintegrirali u svoju zajednicu.Na predstavljanju manifesta zastupnica Šuica nag-lasila je potrebu za većom brigom o uvjetima živo-ta pacijenta i preživjelih, poput unaprjeđenja psi-hološke i palijativne skrbi u procesu liječenja, ali ivažnosti jačanja položaja pacijenta pri donošenju

48 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT KOŠARKA (M), PRVA LIGA, 13. KOLO

Važna pobjeda DubrovnikaVažna pobjeda DubrovnikaVažna pobjeda DubrovnikaVažna pobjeda DubrovnikaVažna pobjeda DubrovnikaKošarkaši Dubrovnika ostvarili su oba zacrtana cil-ja. Najvažnije je bilo doći do pobjede u derbiju 13.kola Prve lige protiv Agrodalma 83:70 (24:21, 15:14,19:14, 25:21), a nakon toga i nadoknaditi -6 iz pr-vog ogleda u Zagreba (92:98). Važnost susretaučinila je svoje, u nervoznom dvoboju domaćininisu pokazali sve što mogu i znaju, potvrda toga jei šut za tri poena 2-26, no to će se sve vrlo brzozaboraviti obzirom na pobjedu.Ključnim se pokazala završnica treće i početakčetvrte četvrtine, Gospari su serijom 12-0 poveli61:49 u 32. minuti i više nije bilo povratka za gosteiz Zagreba koji su bolje otvorili utakmicu (15:10 u7. minuti) no u drugom poluvremenu nisu mogliiskoristiti slab šuterski dan domaćina. Dubrovačkikošarkaši su postigli čak 58 koševa u reketu, zarazliku od samo 22 gostiju.KK Dubrovnik je nakon 13 odigranih utakmica na

trećem mjestu s osam pobjeda i petporaza, a s istim učinkom se mogupohvaliti i košarkaši Agrodalma izZagreba. Dubrovčani u idućem kolugostuju u Zagrebu protiv KK Dubra-va.KK Dubrovnik: Petrović 2, Stasjuk,Soko 2, Došen 13, Dubelj 10, Mus-tapić 10, F. Vujičić 8, Vodopija 20,Lučić, Jure Boban 4, Raguž 2, Jo-sip Boban 12. Trener: Željko Vreća.KK Agrodalm: Božek, Mohač, Juri-nec 1, Matić 22, Ribarić 7, Ceraj 8,Žužul 13, Markočić 12, Radoš, Kuz-manović 7. Trener: Joško Garma.Željko Vreća, trener KK Dubrovnik -Ne sjećam se kada smo zadnji putbili ovako loši s vanjskih pozicija. Šut2-26 za tri poena dovoljno govorikako protiv Agrodalma nitko nijeimao pravi osjećaj izvana. Zato smoovaj put morali do pobjede na druginačin, tranzicijom i igrom pod ko-ševima. Čestitke mladićima jer nijebilo lako vratiti se nakon poraza uZadru od Sonika. Svi jedva čekamogostovanje u Zagrebu protiv Du-brave jer naš prvi međusobni ogledu Dubrovniku je i dalje jedini domaćiporaz KK Dubrovnik ove sezone.Pokušat ćemo im uzvratiti, uvijek jelijepo igrati derbije i važne utakmice,a idući vikend je upravo takav ogled.Joško Garma, trener KK Agrodalm- Čestitke domaćinima, bili su bolji.Jednostavno su nas izdominirali podoba koša. Nismo znali odgovoritikada je trebalo, a u drugom polu-vremenu se osjetila i naša manja ro-tacija. Previše smo koševa primili ureketu za doći do pobjede u Du-brovniku.

KK Dubrovnik

KLUB AMERIČKOG NOGOMETA DUBROVNIK SHARKS:

Postani dio našeg timaPostani dio našeg timaPostani dio našeg timaPostani dio našeg timaPostani dio našeg timaPočetak nove godine idealno je vrijeme za krenutis novim aktivnostima, pa tako i klub američkognogometa Dubrvnik Sharks upisuje nove članove.Izradili su i video u kojem na youtube-u možete izprve ruke vidjeti kako izgledaju njihovi treninzi. Inici-jalni trening za nove članove će se održati 1. vel-jače u 17:00 sati na terenu s umjetnom travom uGospinom polju, gdje Sharksi inače treniraju. Svešto trebaš ponijeti je lagana sportska odjeća i teni-ske (kopačke ako imaš), te dobru volju.

PRVA HRVATSKA LIGA KOŠARKAŠICA

Pula - Ragusa 97:93Pula - Ragusa 97:93Pula - Ragusa 97:93Pula - Ragusa 97:93Pula - Ragusa 97:93Košarkašice Raguse su u 14. kolu u Puli izgubileod Pule 97:93, te su sada na učinku sedam pobje-da/sedam poraza.Ragusa: Stojanović 8, K.Zarač 11, Kalajžić 28,Haklička, Pocrnjić 20, Kristić, Pavlović 2, Janković24, Tomović, Škurla. Trenerica: Cvetana Matić.Ostali rezultati 14.kola: Podravac Gigant - Šibenik46:75, Brod na Savi - Split 45:71, Medvešćak -Mursa 94:51, Trešnjevka - Plamen Požega 98:52,Zagreb - Zadar 56:51,Poredak: Medvešćak i Split po 27 (13-1), Pula 25(11-3), Zadar 24 (10-4), Trešnjevka 23 (9-5), Zagreb22 (8-6), Ragusa 21 (7-7), Šibenik 20 (6-8), Podra-vac 17 (3-11), Brod na Savi 16 (2-12), Mursa i Pla-men Požega po 15 (1-13).Ragusa u idućem kolu, u četvrtak, 7. veljače, uGospinom polju s početkom u 18 sati, dočekujeZagreb.

VATERPOLO - PRVA B HRVATSKA LIGA

Pobjeda Bellevuea,Pobjeda Bellevuea,Pobjeda Bellevuea,Pobjeda Bellevuea,Pobjeda Bellevuea,poraz KPK-aporaz KPK-aporaz KPK-aporaz KPK-aporaz KPK-aBellevue Crodux je 2. kolu u Sisku pobije-dio Sisciu 9:6. Za pobjedničku ekipu pogot-ke su postigli: Nikša Marković, Josef Hrošik,Leo Bogdanović i Bruno Vranješ po dva, teToni Paskojević jednoga. U sastavu kojivodi Marko Iveković još su bili: Pavo Lje-popio, Tiho Vranješ, Đivo Bobić, ZvonimirPerić, Miho Lončarić, Ivan Špetić, Toni Sam-brailo, Antun Knez i Maro Gigović.KPK je izgubio u Rijeci od Opatije 1981 sa12:11.KPK: Davor Skokandić, Ante Radovanović,Vinko Radovanović, Toni Mozara (2), Fra-no Filippi, Marin Šegedin, Lovor Lozica (2),Leo Cukrov (3), Petar Tedeschi (1), BerisPeručić (2), Franko Fabris (1), Tin Fabris,Andrija Botica, Antonio Gavranić. Trener:Emil Nikolić. Još su igrali Delfin - JadranKostrena 6:5, slobodan je bio Osijek. VodiBellevue Crodux sa 6 bodova, KPK, Siscia,Delfin i Opatija 1981 imaju po 3, JadranKostrena i Osijek bez bodova. U 3. kolu, kojeje na rasporedu 8.veljače, Bellevue Croduxje domaćin Delfinu a KPK Siscii.

TRIGLAV - REGIONALNA A 1 LIGA

Mladost - Jug CO 9:9Mladost - Jug CO 9:9Mladost - Jug CO 9:9Mladost - Jug CO 9:9Mladost - Jug CO 9:9U najzanimljivijem susretu 11.kola Mladosti Jug CO su u Zagrebu odigrali 9:9 (0:2,3:2, 4:3, 2:2), pa je i dalje ostalo na tabliciosam bodova razlike u korist vodećihZagrepčana.Jug CO: Popadić (12 obrana), Macan, Fa-tović, Lončar (1), Joković (1), Garcia (1),Lozina (1), Merkulov (2), Kržić, Žuvela, Be-nić (1), Papanastasiou (2), Vukojević,Čiulina.Trener: Vjeko Kobešćak.Ostali rezultati 11.kola: Partizan - Šabac 6:7,Mornar - POŠK 13:8, Jadran ST - Primorac19:8, Jadran HN - Crvena Zvezda 10:7.Poredak: Mladost 31, Jadran HN 27, JadranSt 25, Jug CO 23, Mornar 16, Šabac 12,Crvena Zvezda 11, Primorac 7, Partizan 5,POŠK 3. U 12.kolu igraju: Jug - Jadran HN,Šabac - Mladost, Crvena Zvezda - JadranST, POŠK - Partizan, Primorac - Mornar BS.

PRVA HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Square - Jesenje 6:5Square - Jesenje 6:5Square - Jesenje 6:5Square - Jesenje 6:5Square - Jesenje 6:5Square je u 13.kolu pobijedio Jesenje 6:5, te je i dalje uvrhu prvenstvene ljestvice. Square: Zoran Primić, AlenTuruk, Leonardo Dos Santos Pele (2), Maroje Bandur,Stjepan Rezo, Marko Kuraja (2), Damjan Šulić (1), Anto-nio Konsuo, Matej Perić, Josip Nebergoj, Blago Gašpar(1), Maro Đuraš. Trener: Antun Bačić. Ostali rezultati13,kola: Vrgorac - Crnica 5:2, Split - AFC Universitas 1:1,Futsal Dinamo - Novo vrijeme Apfel 2:4, Osijek Kelme -Alumnus 4:4, Uspinjača Gimka - Brod 035 5:0. Poredak:1.Novo vrijeme Apfel 34 boda, 2. Square 26, 3. Vrgorac 24,, 4. Uspinjača Gimka 23 bodova, 5. Futsal Dinamo 22, 6.Crnica 18, 7. AFC Universitas 17, 8. Split 17, 9. Alumnus11, 10. Brod 035 9, 11. Jesenje 7, 12. Osijek Kelme 5. U14. kolu Square je 8.veljače gost Alumnusa.

Želiš li trenirati s vrhunskim profe-sionalcima i trenerom s 25 godinaiskustva u američkom nogometu?Želiš li biti dio nove priče i dio najbržerastućeg sporta u svijetu? Ako je tvojodgovor na bilo koje od ovih pitan-ja “Da!”, onda su Sharksi pravomjesto za tebe.Sve što trebaš napraviti je javiti se uinbox stranice ili na našu e-mailadresu:info@dubrovniksharks.hr ilina broj mobitela: 091 520 9786 , 099222 3232. Ukoliko imaš dodatnihpitanja, ne boj se pitati, mi imamosve odgovore - poručuju Sharksi.Budi dio nove priče, postani dioekipe, postani Gospar!

Dovoljno je zapitati se - želiš li sebaviti nečim novim i zanimljivim?Želiš li upoznati nove ljude i putovatina utakmice?

GRAND PRIX U TEL AVIVU

Ivana Šutalo petaIvana Šutalo petaIvana Šutalo petaIvana Šutalo petaIvana Šutalo petaProteklog vikenda u IzraelskomTel Avivu održan je prvi judoGrand prix u novoj sezoni gdje jenastupila i hrvatska judo reprezen-tacija sa 7 natjecatelja. Najus-pješnija je bila Ivana Šutalo kojaje uspjela doći do polufinala i bor-bi za medalju ali je na kraju pora-

zom od Brazilke Nunes ostala na 5. mjes-tu. Vrijedi spomenuti da je u četvrtfinaln-om dvoboju pobijedila BjeloruskinjuMarynu Slutskayu koja je prvakinja Eu-rope iz 2017. Ivana Šutalo je s ovim us-pjehom osvojila nove kvalifikacijskebodove za Olimpijske igre. Najboljusportašicu Grada Dubrovnika već za dvatjedna očekuju nova iskušenja nanajprestižnijem judo natjecanju Grand sl-amu u Parizu.

49GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

HEP SUPERLIGA

Libertas Marinkolor - Zagreb 4:1Libertas Marinkolor - Zagreb 4:1Libertas Marinkolor - Zagreb 4:1Libertas Marinkolor - Zagreb 4:1Libertas Marinkolor - Zagreb 4:1U najzanimljivijem susretu 11. kola u prošlu subotu popodne,u Gospinom polju, u B dvorani, Libertas Marinkolor je na-kon 3 sata i 15 minuta pobijedio GSTK Zagreb sa 4:1. ZaPiture su igrali: Miho Simović, Neven Juzbašić i TomislavJapec.Simović - Maglić 1:0 (4:11; 12:10; 11:8; 11:3)Juzbašić - Borovnjak 1 :1 (12:14; 11:8; 12:10; 8:11; 6:11)Japec - Fučec 2:1 (9:11; 15:17; 13:11; 11:7; 11:8)Simović /Japec - Maglić / Fučec 3:1 (8:11; 11:4; 11:4; 10:12;13:11)Simović - Borovnjak 4:1 (11:6; 11:3; 11:8).Ovom važnom pobjedom Pituri su zadržali drugu pozicijuna prvenstvenoj ljestvici. U 12. kolu koje će se odigrati usubotu, 2. veljače, igrači Libertas Marinkolora igraju u Pet-rinji protiv Mladosti koja se nalazi na posljednjem mjestu natablici. D.Gleđ

41.PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISU

Tijesna pobjeda MarinkoloraTijesna pobjeda MarinkoloraTijesna pobjeda MarinkoloraTijesna pobjeda MarinkoloraTijesna pobjeda MarinkoloraRezultati 8.kola Prve lige: Soul caffe - Aragosa travel 5:2,Orlando - Samo lagano 6:1, OŠ Cavtat Konavljanin - Du-brovnik 5:2, Dr. Čolić - Šampinjoni ZLD 7:0, Marinkolor -Srđ 4:3. Vodi Marinkolor s osvojenih maksimalnih 16 bodo-va, OŠ Cavtat Konavljanin ima 15, Dr Čolić 14 i td.Najbolji pojedinci nakon 8. kola su Marko Venier (Marinkolor),Filip Mikulić (Dr Čolić) i Vlaho Car (OŠ Cavtat Konavljanin).Najbolji parovi nakon 8. kola su Vlaho Car / Vedran Đurđ-ević (OŠ Cavtat Konavljanin), Filip Mikulić / Dario Petković(Dr Čolić) i Marijo Obrovac / Maro Šimunović (Dubrovnik).

Lapad kolor ne popuštaLapad kolor ne popuštaLapad kolor ne popuštaLapad kolor ne popuštaLapad kolor ne popuštaRezultati 8.kola Druge lige: Luka Sorkočević - OŠ GrudaPopovići 4:3, Libertas klinci - Jub 6:1, Lapad kolor - OŠ Gru-da Ljuta 5:2, Shaolin express - OŠ Gruda Gruda 7:0.Vodi Lapad kolor sa 16 bodova, na drugom mjestu je LukaSorkočević s 15, treći je Shaolin express sa 14 i td.Najbolji pojedinci nakon 8. kola su Bruno Soldo (Lapadkolor), Juraj Hrćan (Luka Sorkočević) i Slobodan Ljepava(Shaolin express).Najbolji parovi nakon 8. kola su Andrej Hrćan / Juraj Hrćan(Luka Sorkočević), Nora Bećir / Sandra Đurišić (OŠ GrudaPopovići) i Teo Kasač / Bruno Soldo (Lapad kolor).

Josip Sudarević

ATLETIKA - DVORANSKO PRVENSTVO HRVATSKE

Ani Plećaš nedostajala stotinka za finaleAni Plećaš nedostajala stotinka za finaleAni Plećaš nedostajala stotinka za finaleAni Plećaš nedostajala stotinka za finaleAni Plećaš nedostajala stotinka za finaleStotinka sekunde nedostajala jeAni Plećaš, atletičarki Dubrovnika,rođenoj 2001.godine, za nastup ufinalu utrke na 60 metara naDvoranskom prvenstvu Hrvatskeza juniore i juniorke, koje se održalou Zagrebu. Plećaš je bila najboljau svojoj petoj kvalifikacijskoj sku-pini s vremenom 8 sekundi i 12 sto-tinki, što je bilo ukupno osmo vr-ijeme.U finalu je nastupilo šest najboljih,a pobijedila je Matea Čerina iz Ben-kovca, rođena 2004., s vremenom7.69. Inače, u kvalifikacijama utrkena 60 metara nastupile su još tričlanice Atletskog kluba Dubrovnik:29. mjesto zauzela je Josipa Hab-jan (rođena 2003., vrijeme 8.62),31. mjesto Martina Rakiđija Velagić(2003./8.65), a 50. je bila LeaAnđušić (2003./9.06).U bacanju kugle nastupila je Anđ-ela Gabriela Curić, rođena 2004.godine, te s hicem od 8 metara i41 centimetar, zauzela na kraju 11.

mjesto. Prva je bila Ana Brkljača izsplitskog ASK-a (rođena 2002.), srezultatom: 13 metara i 10 centime-tara.U Zagrebu je nastupila i štafeta Du-brovnika 4 X 400 metara u sastavuLea Anđušić, Josipa Habjan, AnaPlečaš i Martina Rakiđija Velagić,te s vremenom 4:36.43 na kraju biladeseta. S novim hrvatskim rekor-dom - 3:55.46 - prvo mjesto osvoji-la je štafeta splitskog ASK-a.Na prvenstvu su nastupili natje-catelji i natjecateljice iz 19 klubo-va.Najviše uspjeha ostvarili su članovizagrebačkog Agrama, koji su os-vojili šest zlatnih, četiri srebrne ičetiri brončane medalje.Titulom državnog prvaka okitilo seukupno 12 klubova: Agram, ASK(Split), Slavonija žito (Osijek), Mo-slavina (Kutina), Sveti Ante (Knin),Krk, Križevci, Zagreb, Karlovac, Di-namo Zrinjevac (Zagreb), Fortius(Zadar), Benkovac i AŠK (Zadar).

BADMINTON

Dva zlata i dva srebra iz ČakovcaDva zlata i dva srebra iz ČakovcaDva zlata i dva srebra iz ČakovcaDva zlata i dva srebra iz ČakovcaDva zlata i dva srebra iz ČakovcaPrvo kolo Hrvatskog kupa održanoje prošlog vikenda u Čakovcu zamlađe kadete (13), kadete (15) imlađe juniore (17). BK Dubrovniknastupio je sa 8 igrača, a zabilježilisu 4 finala. U konkurenciji do 13godina najuspješniji je bio PatrikKaramatić koji je ušao u 2 finala. Upojedinačnoj konkurenciji je os-vojio srebro, a u muškim parovimazlato sa klupskim suigračemPatrikom Konjuhom, koji je u poje-dinačnoj konkurenciji osvojioodlično 4. mjesto. Davor Makivić iNiko Šumić osvojili su 4. mjesto umuškim parovima, dok su pojedi-

načno Davor 6., a Niko 8.U ženskoj konkurenciji Lučia Gal-jer i Petra Šilje su izborile finale žen-skih parova u kojem su poražene,te su se okitile srebrom. Pojedi-načno je Lučia osvojila 4., Petra 8.,a Romea Milković 11. mjesto, te uparu 6. mjesto.U konkurenciji do 15 godina Mar-ko Janičić je osvojio zlato u mušk-im parovima sa svojim suigračemRokom Pipunićem iz Zagreba, dokje u pojedinačnoj konkurencijizauzeo 4. mjesto.Slijedeći nastup BK Dubrovnik ima2 i 3.02. na PH za seniore. RG

ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGA

Na vrhu Cavtat, DubaNa vrhu Cavtat, DubaNa vrhu Cavtat, DubaNa vrhu Cavtat, DubaNa vrhu Cavtat, DubaKonavoska i OmblaKonavoska i OmblaKonavoska i OmblaKonavoska i OmblaKonavoska i OmblaRezultati 10. kola: Pridvorje - Plat 2:0(Nikša Dragić u 15. i 18. minuta), Jadran- Zmaj 1:7 (Nikša Šmanjak u 4. minuti /Marko Đurković u 1. i 23., Marko Radin u8. i 30., Domagoj Metković u 9., PeroMacan u 14. i Ante Arbanasin u 17. minu-ti), Gladius - Sokol 5:3 (Maroje Brbora u9., Borna Tikvica u 10. i 16., Mario Bartu-lović u 19. i Joško Vuličević u 30. minuti/Ivo Đović u 5 i Nikola Bazdan u 7.minuti),Square II. - Mećajac 2:3 (Maroje Banduru 11. i Matej Perić u 14. / Mateo Kulaš u3., Marko Mioć u 20. i Ivan Obuljen u 24.minuti), Ponta - Ombla 2:6 (Ivan Hrstić u13. i Neven Dadić u 23. iz 10 m/ BrunoŠijaković u 4., Orsat Kljajić u 5., Luka

Papac u 7., Pero Ševo u 17. i 30., te AndroDrašković u 26. minuti), Duba Konavoska -Veleučilište 6:1 (Vlaho Begi u 4., Marko Dadiću 5., Maro Kalauz u 6., Matej Nađ u 15. i 28.,Hrvoje Bogdanović u 23. / Kristijan Grkeš u20. minuti), Lumbarda - Cavtat 3:3 (Mario Sto-jan u 19., David Jurić u 21. i 22. / PetarVuličević u 14., Denis Hasanović u 16. i IvanAerlić u 25. minuti), Riva Slano - Dunave igrase u petak, 1. veljače (Dvorana OŠ Gruda u20 sati).POREDAK: 1. Cavtat 25 bodova/10 utakmi-ca, 2. Duba Konavoska 24 boda/9 utakmi-ca, 3. Ombla 24 boda/10 utakmica, 4.Dunave 18 bodova/9 utakmica, 5. Čilipi 17bodova/9 utakmica, 6. Lumbarda 14 bodo-va/9 utakmica, 7. Gladius 14 bodova/10 utak-mica, 8. Veleučilište 14 bodova/10 utakmi-ca, 9. Plat 13 bodova/9 utakmica, 10. Prid-vorje 13 bodova/10 utakmica, 11. Zmaj 12bodova/9 utakmica, 12. Riva Slano 10 bodo-

va/8 utakmica, 13. Sokol 9 bodova/9 utak-mica, 14. Square II 7 bodova/9 utakmica, 15.Jadran 6 bodova/10 utakmica, 16. Ponta 4boda/9 utakmica, 17. Mećajac 3 boda/9 utak-mica.Raspored 11. kola, petak, 8. veljače, Gruda,18.30 sati: Veleučilište - Riva Slano, 19.30sati: Ombla - Duba Konavoska, 20.30 sati:Cavtat - Ponta, subota, 9. veljače, Gruda, 17sati: Sokol - Square II, 18 sati: Mećajac - Lum-barda, 19 sati: Zmaj - Gladius, 20 sati: Plat -Jadran, 21 sat: Čilipi - Pridvorje.Lista strijelaca:14 pogodaka - Leo Pušić (Plat)12 pogodaka - Vlaho Grbešić (Cavtat)10 pogodaka - Mateo Miladin (Dunave), Jas-min Salihović (Plat), Antun Šmanjak (Prid-vorje), Pero Ševo (Ombla)9 pogodaka - Matej Nađ (Duba Konavoska),Borna Tikvica (Gladius) itd.

50 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

PLIVANJE - ZIMSKO REGIONALNO PRVENSTVOREGIJE 1 ZA KADETE I MLAĐE KADETE

Jugaši osvojili 39 medaljaJugaši osvojili 39 medaljaJugaši osvojili 39 medaljaJugaši osvojili 39 medaljaJugaši osvojili 39 medaljaU Dubrovniku se u subotu i nedjelju, 26. i 27.1.,održalo Zimsko Regionalno prvenstvo regije 1za kadete i mlađe kadete na kojem je nastupilo300 -tinjak natjecatelja iz 11 dalmatinskih klubo-va. Plivački klub Jug na domaćem je plivalištupredstavljalo 47 članova. Jugaši su osvojili uku-pno čak 39 medalja, od kojih 15 zlatnih, 15 sre-brenih i 9 brončanih. Prvaci Regije 1 postali su:muške kadetske štafete, muške mlađe kadetskeštafete, te ženske mlađe kadetske štefete, a upojedinačnoj kategoriji mlađi kadeti: Mara Mor-etti, Maro Šušić Marko Vuletić i Marin Zeko. Med-alje su u kadetskom uzrastu osvajali: Juraj Barčoti Vlaho Nenadić, a u mlađe kadetskom uzrastu:Marko Vuletić, Marin Zeko i Maroje Lukić. U ka-detskoj konkurenciji najuspješniji predstavnici upojedinačnoj konkurenciji bili su Juraj Barčot, tegodinu dana mlađi Vlaho Nenadić. Pojedinačnemedalje osvojili su u sljedećim disciplinama:Juraj Barčot: 100 prsno - srebro, 400 mješovito- srebro, 200 prsno - bronca, 200 mješovito, 100slobodno, 200 slobodno - 4.mjesto.Vlaho Nenadić: 100 leđno - srebro, 200 leđno -srebro, 400slobodno - bronca, 800 slobodno -bronca, 200 slobodno - bronca, 100 slobodno -5. mjesto.Plasmane među 8 najboljih u kadetskoj kate-goriji ostvarili su i: Roko Zvone: 400 slobod-no,100 delfin - 4. mjesto, 200 mješovito, 200delfin, 800 slobodno - 5. mjesto, 200 slobodno -7.mjesto.Marta Lukšić: 200 delfin- 7. mjesto, 200 prsno -8. mjesto.Zita Tolj: 800 slobodno - 7. mjesto.Toni Šarić: 800 slobodno - 8. mjesto.Ivan Zeko: 400 mješovito - 8. mjesto.Titulom prvaka i viceprvaka regije okitila se muš-ka kadetska štafeta:Muške kadetske štafete:4x100 mješovito- zlato (Vlaho Nenadić, JurajBarčot, Roko Zvone, MarkoTevšić), 4x100 slo-bodno- srebro (isti sastav).U kadetskoj konkurenciji još su nastupili: Andri-ja Cetinić, Borna Jelčić, Matej Marković, NikolaPasković, Petra Rudinović, Lukša Tešanović.U mlađe kadetskom uzrastu najuspješnija pred-stavnica bila je Mara Moretti koja je osvojila čak4 zlatne i 2 srebrene medalje, te Maro Šušić kojije osvojio 3 zlata, dva srebra i broncu.Evo i svih plasmana osvajača medalja:

Mara Moretti: 100 prsno- srebro,200 mješovito - zlato, 100 slobod-no - zlato, 200 prsno - srebro, 50slobodno - zlato, 100 delfin- zla-to.Maro Šušić: 400 slobodno- sre-bro, 200 leđno- zlato, 100 slobod-no- bronca, 50 leđno- zlato, 100leđno- zlato, 400 mješovito - sre-bro.Marko Vuletić: 100 prsno- bron-ca, 200 mješovito- zlato, 200 slo-bodno- srebro, 50 prsno - srebro.Marin Zeko: 200 leđno- srebro,200 prsno- bronca, 100 mješovi-to - zlato, 400 mješovito- zlato.Maroje Lukić: 50 delfin - bronca,100 mješovito - srebro, 50 slo-bodno - bronca.Titulom prvaka Regije okitile suse ženske i muške mlađe ka-detske štafete:Ženske mlađe kadetske štafete:4x50 slobodno- zlato(Lara Šurk-ović, Paula Damić, Mara Moretti,Žana Šmit), 4x100 slobodno-zla-to (isti sastav), 4x50 mješovito-srebro (isti sastav).Muške mlađe kadetske štafete:4x50 slobodno - zlato (MaroŠušić, Marin Zeko, Marko Lukić,Marko Vuletić), 4x100 slobodno-zlato(isti sastav), 4x50 mješovito-srebro(isti sastav)U mlađe kadetskoj konkurencijijoš su nastupili:Nika Ogresta Vilić, Maris Maleš,Katarina Meštović, Antea Vojnić,Maja Perak, Karmen Tapalović,Pero Milutinović, Damjan Di leo,Tomislav Bolfek, Đivo Brčić, ĐivoBaletin, Lovro Brač, Bruno Toš-ović, Lovro Stanković, MatijaLuetić, Ivan Radonić, Ivan Kris-tović, Marko Obradović, LukaGvozden, Leon Kekez, LukaGverović, Frano Pavlić, IvanFranić, Vito Piantanida, Bartol Šil-jeg. Jugaše su na ovom natje-canju vodili: Matiana Staničić- tr-enerica kadeta, Ivan Bilić- trenermlađih kadeta, i Gordana Ratk-ović- trenerica mlađih kadeta.

PK Jug

BOĆANJE - I.HBL

Poraz Metkovića u RijeciPoraz Metkovića u RijeciPoraz Metkovića u RijeciPoraz Metkovića u RijeciPoraz Metkovića u RijeciBoćari Metkovića poraženi su u Rijeci od Vargo-na. Ovim porazom Metković je pao na 8. mjestona tablici što je ispod očekivanja kluba u ovogo-dišnjem prvenstvu. Želja je bila gornji vrh tablice,ali je trenutna realnost da klub treba voditi raču-na da osigura opstanak u prvoligaškom društvu.U sljedećem kolu na gostovanje u Metković dolazivodeća Pula. Rezultati 8. kola: Pula - Lovran 24:2,Gorčina - Biston Brela 7:19, Pazin - Istra Poreč10:16, Zrinjevac - Sokol Orbico 13:13, Vargon -Metković 19:7. Poredak: 1. Pula(+1) 22 boda, 2.Istra Poreč 19, 3. Zrinjevac 19, 4. Biston Brela15, 5. Sokol Orbico 11, 6. Pazin 11, 7. Vargon10, 8. Metković 9, 9. Gorčina(+1) 3, 10. Lovran 0bodova. 9. kolo igra se 2.2. u 15 sati: Metković -Pula, Sokol Orbico - Vargon, Istra Poreč - Zrinje-vac, Biston Brela - Pazin, Lovran - Gorčina.

II. HBL - JUG

Pobjede Komolca i HajdukaPobjede Komolca i HajdukaPobjede Komolca i HajdukaPobjede Komolca i HajdukaPobjede Komolca i HajdukaPrije utakmica ovog 8. kola u zaostaloj utakmiciiz prethodnog boćari Hidroelektrane ostvarili supobjedu protiv Zlatan Otoka. U ovom kolu Ko-molac je u derbiju protiv Hidroelektrane za nijan-su bio bolji i upisao 3 vrlo važna boda. Hajduk jepobjedom protiv Otoka zadržao Priključak od 1boda za vodećim Primoštenom. Župa Dubrovač-ka pretrpjela je uvjerljiv poraz na gostovanju kodZlatan Otoka. Rezultat zaostale utakmice 7. kola:Hidroelektrana - Zlatan Otok 14:8. Rezultati 8.kola: Umčani - Primošten 8:14, Zlatan Otok - ŽupaDubrovačka 18:4, Komolac - Hidroelektrana 13:9,Hajduk - Otok 13:9, Naklice - Vir 15:7. Poredak:1. Primošten 19 bodova, 2. Hajduk 18, 3. ZlatanOtok 15, 4. Vir 12, 5. Župa Dubrovačka 12, 6.Naklice 12, 7. Hidroelektrana 10, 8. Komolac 9,9. Otok 7, 10. Umčani 4 boda. 9. kolo igra se2.2.u 15 sati: Vir - Umčani, Otok - Naklice, Hidro-elektrana - Hajduk, Župa Dubrovačka - Komolac(3.2.), Primošten - Zlatan Otok.

Luko Hendić

TENIS

Povratak Ane KonjuhPovratak Ane KonjuhPovratak Ane KonjuhPovratak Ane KonjuhPovratak Ane KonjuhNakon više od pola godine ne igranja zbog prob-lema s laktom, Ana Konjuh je nastupila na WTAturniru u St. Peterburgu. Izgubila je u kvalifikaci-jama od Anne Kalinskaye (Rusija), 146. Igračicesa svjetske rang liste, i to sa 2:0 (6:4, 7:5).

51GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Društvo „Lumbardijera“ sv. VlahaDruštvo „Lumbardijera“ sv. VlahaDruštvo „Lumbardijera“ sv. VlahaDruštvo „Lumbardijera“ sv. VlahaDruštvo „Lumbardijera“ sv. VlahaTijekom mjesecasvibnja ove godinenavršit će se jednaznačajna obljetnicakoja je povezana sasvečanošću sv. Vla-ha. Radi se o osniv-anju Društva Lum-bardijera sv. Vlaha

prije 90 godina, odnosno 1929. god-ine. Upozoravam čitatelje da BratstvoLumbardijera i Društvo Lumbardijerasv. Vlaha nisu jedno te isto. Prvi su os-novani početkom XV. stoljeća i radi seo topnicima u vojnoj službi du-brovačke Republike. Dobili su nazivprema jednoj starinskoj vrsti topova(„lumbarda“) određenog kalibra kojisu se nalazili na zidinama i tvrđava-ma. Sasvim je vjerojatno da su i oniispaljivali topovske hitce sa zidina itvrđava prilikom svečanosti sv. Vlaha.U svečanoj procesiji u današnje vr-ijeme sudjeluju osim visokih crkvenihvelikodostojanstvenika, predstavniciostalog klera, festanjuli, nositelji bar-jaka u pratnji naroda iz pojedinih župa,razne glazbe i nezaobilazni lum-bardijeri kako su se prvobitno nazivalidugi niz godina nakon osnivanja.(nisam siguran, ali mislim da je udrugoj polovici 70-ih godina XX. stol-jeća naziv promijenjen u „trombunjeri“.Možda 1972. godine prilikomobilježavanja tisućugodišnjice Festesv. Vlaha.) Nema sumnje da su i prijeosnivanja spomenutog Društva, odab-rana grupa građana, što se može zak-ljučiti iz novinskog izvješća kojeg citi-ram, bili su u koloni procesije te imalizadatak da u određeno vrijeme i naodređenim mjestima, pucnjevima izkratkih „pušaka“ s cijevima na blagižlijeb, uveličaju Festu sv. Vlaha. Lokal-na tiskovina izvješćuje dubrovačku jav-nost o osnivanju društva Lumbardijera.„Narodna svijest“ od 29.5.1929. god;broj 22.Ovih dana osnovano je u našem gradudruštvo „Lumbardijera sv. Vlaha“.Svrha ovoga društva je da pristupasvim svečanostima grada osobitosvečanosti sv. Vlaha i to svojim nastu-pom i tradicijonalnim lumbardanjem.Da je došlo do osnivanja ovoga društ-va najveća zasluga ide g. PeruOrtolani(u), koji se za to zauzeo sanajvećom ljubavlju. Bilo je već i potre-bito da se ovo društvo organizira, jerpo pravilima istoga svatko neće moći

baratati sa oružjem, već samo oni, kojisu vješti tome i koji su disciplinovani.(u tisku, narednih godina, odnosno urazdoblju između dva svjetska rata,naišao sam na nekoliko slučajeva ozl-jeđivanja članova lumbardijera zbogneopreznog rukovanja oružjem, alibilo je toga i ranijih godina. – nap.D.R.). Da društvo uspije bit će potre-bita i jedna manja (novčana) pripomoćsa strane gragjanstva u formi male go-dišnje članarine (pretpostavljam akosu članovi društva „Lumbardijera sv.Vlaha“ - op. D.R.). Uprava društva sas-tavljena je ovako: Predsjednik:Grbić Vicko, tajnik: ing. Zec prof. Pero,blagajnik: Tuškan Stanko, oružar:Papa Silvo. - Odbornici: Bijele Ivo,Turnić Jovo i Wreg Karlo. - Časnici:Zapovjednik: Ortolani Pero, zamjenik:Zglav Vlaho. - Kapetan I. odjela„Grad“: Zglav Vlaho, zamjenik: Ban-ović Ivo. - Kapetan II. odjela „sv. Andr-ija“: Vojvodić Pero, zamjenik: TonkovićTonko. - Kapetan III. odjela „Gruž“:Detoni Nunci, zamjenik: Vlahušić An-dro.Citiram jedno novinsko izvješće o nes-reći zbog neopreznog rukovanja spunjenjem topa od strane građana kojitome nisu dorasli.

„Prava Crvena Hrvatska“ od 8.2.1908.godine, broj 155. - NESREĆAPošto zbog odlaska vojništva ove go-dine nije imao ko da puca sa Minčetena dan sv. Vlaha, te da se ne pomet-ne starinski običaj ponudiše se neko-licina gragjana. Na dan sv. Vlahaujutro ispališe dva hitca, i očistivši topusuše barut, kad na jednom sve planeu vis. Trojici koji su stajala kod topa,jednom hitac (eksplozija) ponese dvaprsta, a ostaloj dvojici nagrdi lice, alinema nikakve pogibelji po oči. Boguhvala, ta je na taj način prošlo da nijebilo gore nesreće. Eto i ovo je jednaod posljedica odlaska vojske (iz Du-brovnika)!U sljedećem novinskom napisuopisuje se izgled trombuna i tko ih jeizradio.

„Narodna Svijest“ od 23.7.1930. god,broj 29. - NOVI TROMBUNI DRUŠT-VA LUMBARDIJERA SVETOG VLAHAImali smo prilike vidjeti izloženo neko-liko novih trombuna u izlogu trgovineodijela P. Ortolani(a), koje je, za svoječlanove, naručilo društvo Lum-

bardijera sv. Vlaha; vrlo su lijepo i masivno izragjeni,sa cijevima i ukrasnim dijelovima od lijevane bronze,a kundakom od lijepe orahovine. Nešto ispod vrhacijevi nalazi se, u ovalu, amblem sv. Vlaha, koji je vrlolijepo, u basreliefu izragjen, a sa strane, razdijeljeno19-29., naime godina kad su trombuni izragjeni. Pro-pitali smo se i drago nam je znati, da su ovi trombuniizragjeni po prvi put u našoj državi, a izradila ih jetvornica oružja i lovačkih pribora „Artemis“, vlasnikJosip Knebl u Vinkovcima, kojoj se mora priznati struč-na sprema, a kako smo izviješćeni, i vrlo umjerenacijena. Imali smo prilike čuti i od mnogih naših lova-ca, koji su ovom našem mladom poduzeću povjerilirazne popravke, bruniranja (prevući metalne predmetenpr, cijev puške tamnim slojem da se izbjegnenepoželjan odsjaj – nap. D.R.) i renoviranja svojihpušaka, da su iznad svakog očekivanja i u svakompogledu ostali potpuno zadovoljni. Ova nas pojavaveseli tim više, što sa zadovoljstvom možemo ustano-viti, da se i kod nas ova industrija počela vrlo lijeporazvijati, pak po onom što smo sa kompetentnog mjes-ta čuli rado i mi, sa naše strane, preporučamo lovci-ma i lovačkim društvima tvornicu „Artemis“ u Vink-ovcima.Danas su dubrovački trombunjeri jednako odjeveni iu tome im pomaže DPDS.

„Dubrava“ od 15.2.1941. god; broj 114. - NAŠI LUM-BARDIJERINa festi sv. Vlaha najslikovitiji i najinteresantniji diopovorke sačinjavaju naši lumbardijeri. Oni su orga-nizirani u „Društvo lumbardijera sv. Vlaha“, ali njihovaje uloga u cijeloj festi vrlo značajna. Iz starih lumbar-da ili trombuna oni pucaju i cijeloj festi davaju svečani veseo izgled. Bez njih bi svaka festa sv. Vlaha bilamrtva. Naši lumbardijeri misle dobaviti i jednaka odijelaza sve; u tom ih treba cijelo građanstvo pomoći, jer bitek tada naši lumbardijeri lijepo izgledali. Predsjednikim je gosp. Vicko Grbić, ali osnivač društva je njihovzapovjednik gosp. Pero Ortolani.Nerijetko sam u lokalnim tiskovinama koje su izlazileu Dubrovniku između dva svjetska rata, nailazio nazanimljiva izvješća u svezi postupanja državne i/ilivojne vlasti ili novih prigodnih sadržaja u svezi obnav-ljanja tradicija oko programa svečanosti sv. Vlaha. Izsvega što sam pročitao na tu temu, neću pogriješitiako kažem da je bilo više „sluha“ od strane državne ivojne vlasti u staroj Jugoslaviji. Navodim konkretneprimjere.

„Narodna Svijest“ od 24.1.1929. god; broj 4. - VOJ-NA MUZIKA I SVEČANOST SV. VLAHADoznajemo da je ministar vojske g. general Hadžićnaredio(!) da vojna muzika besplatno učestvuje usvečanosti sv. Vlaha. Ova vijest nailazi na najljepšiprijem kod svih Dubrovčana.

„Narodna Svijest“ od 30.1.1931. god, broj 4. - PO-PUST NA ŽELJEZNICI ZA SVEČANOST SV. VLAHA.Ministarstvo saobraćaja odobrilo je popust od 50%za sve izletnike, koji dolaze u Dubrovnik na svečanostsv. Vlaha.Sličnih primjera bilo je još u razdoblju između dva

svjetska rata.

P.S. Pretpostavljam da se radi o slučajnoj greški (ane o neznanju), koja je otisnuta na plakatu, ali ipakupozoravam da se ne ponovi. Naime, ispod datu-ma 3. veljače kod označenog vremena 7,30 sati, uprodužetku piše sljedeći tekst: „Ispraćaj trombon-jera, glazbe i barjaktara“. Ispravno je „trombunjera“,a ne kako je pogrešno otisnuto na plakatu.

Priredio:

Damir Račić

52 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

75. obljetnica konferencije kulturnih radnika75. obljetnica konferencije kulturnih radnika75. obljetnica konferencije kulturnih radnika75. obljetnica konferencije kulturnih radnika75. obljetnica konferencije kulturnih radnikaKonferencija kulturnih radnika Dalmacije je bila prva takve vrste napodručju cijele Jugoslavije i snažno je odjeknula širom bivše zemlje

Na portalu SABA RH pored ostalih či-tamo i prilog Krešimira Sršena pos-većen 75. obljetnici kulturnih radnikaDalmacije. Dok su se još širom Europeobrušavale neprijateljske ofenzive,radile plinske komore i krematoriji, anoževi i maljevi u konc-logoru Jaseno-vac, u vihoru narodnooslobodilačkeborbe u Dalmaciji, u Hvaru, gradubogate kulturne baštine, trećeg najstar-ijeg europskog kazališta i izuzetno vr-ijednih umjetnina u franjevačkom sa-mostanu, 18. i 19. prosinca 1943.,održana je Prva konferencija kulturnihradnika (književnika, kompozitora, lik-ovnih umjetnika, arhitekata i publicis-ta) Dalmacije, koji su se nalazili na oslo-bođenom teritoriju.Konferencija je održana u zgradi staro-drevnog hvarskog kazališta, a otvorioje, i predsjedavao joj, kompozitor Jo-sip Hatze. Uz goste, konferenciji jeprisustvovalo 42 kulturna radnika (15književnika, 10 slikara, 4 kipara, 4 ko-mpozitora i dr.) među kojima su bili ikompozitor Ivo Tijardović, kipar MarinStude, književnici Jure Kaštelan i MarinFraničević, slikar Joko Knežević te pov-

jesničar umjetnosti Cvito Fisković.Nakon zanimljive i žive diskusije, izab-ran je Odbor kulturnih radnika za Dal-maciju te je usvojen Proglas u kojem,između ostalog, piše:“Čvrsto uvjereni da je NOP, u kojem suse okupili svi svjesni rodoljubi hr-vatskog, i srpskog, i ostalih narodaJugoslavije, izravno pošao u oslo-bođenje od fašističkog jarma i praznihpouzdanja, u našu herojsku Narod-nooslobodilačku vojsku i njezinog ko-mandanta druga Tita, odlučili smo da inadalje sav naš umjetnički rad i svenaše napore još čvršće povežemo sanarodom da bi i mi doprinijeli što većiudio u ovoj teškoj i krvavoj narodnojborbi... Odlučno osuđujemo one um-jetnike i javne radnike koji su u ovojteškoj i krvavoj borbi napustili narod iropski se stavili u službu mračnog fa-šizma... Pozivljemo sve one umjetnikekoji se sada nalaze na neoslobođen-om teritoriju i koji uviđaju i osjećajuispravnost narodnooslobodilačkeborbe, a osuđuju izdajnike svoga nar-oda, da najodlučnije ustraju u svom sta-vu i da nam se što prije pridružuju”.

Konferencija kulturnih radnika Dalmacije je bila prvatakve vrste na području cijele Jugoslavije i snažnoje odjeknula širom bivše zemlje.Učesnici konferencije, među ostalim, odlučili su izfranjevačkog samostana skloniti na sigurna područ-ja umjetnine velike vrijednosti kako ne bi bile opl-jačkane od Nijemaca i kvislinga. Nakon konačnogoslobođenja otoka Hvara, sve pohranjene umjet-nine vraćene su u Samostan, a čuvena Rosselijevaslika “Posljednja večera” vraćena je na isti zid u sa-mostanskoj blagavaonici.Nešto kasnije, takvu vrstu konferencije održali su iIstrijani, a u Topuskom je u lipnju 1944. održan Kon-gres kulturnih radnika Hrvatske kojem je kao gostprisustvovao i britanski major Owen Reed,pozdravivši učesnike riječima: “Kako je sjajna vašapozornica! Mislim da nema ni jedne vojske u svi-jetu koja bi pridavala toliku važnost kulturi i vi imatepravo, jer pobjeda nije pobjeda, ako umjetnost i lje-pota ostaju pobijeđene... Sve što sam vidio izvanred-no je po iskrenosti i žilavosti. Volio bih da mogu sveto ponijeti širom svijeta...“

Druženje s poezijom i gitaromDruženje s poezijom i gitaromDruženje s poezijom i gitaromDruženje s poezijom i gitaromDruženje s poezijom i gitaromUdruga antifašista Dubrovnik organizira u svomprostoru u utorak, 5. veljače, s početkom u 17 sati,druženje s poezijom i gitarom. Pjesnik Mato Jerinićkazivat će ponešto iz svog plodnog opusa poezije,aforizama i epigrama, a poeti će svojom gitarompripomoći konavoski trubadur Toto Rilović. I ovodruženje će po običaju završiti zabavnom igrom.Pridružite nam se

PUTOSITNICE UTORKOM

Marokanski visovi ili Afrika u snijeguMarokanski visovi ili Afrika u snijeguMarokanski visovi ili Afrika u snijeguMarokanski visovi ili Afrika u snijeguMarokanski visovi ili Afrika u snijeguKoprivnički putopisac Matej Perkov održao je predavanje o prvojhrvatskoj ekspediciji “Od mora do vrha - Maroko 2015” 29. siječn-ja u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Odlučio se za Maroko, jerkako kaže, nije daleko, nije skupo, to je moderna i sigurna zemlja

sa zanimljivim gradovima i pov-iješću, potpuno drugačija kultu-ra i planinski vrhovi na kojimaHrvati nisu bili. Cilj ekspedicijebio je uspeti se na najviši vrhsjeverne Afrike Toubkal(4167m) startajući od obale At-lantskog oceana. U sklopu ek-spedicije, koja je trajala mjesecdana, u društvu vjernog suput-nika plišanog meda Ivice, uspelisu se na nekoliko izazovnih vi-sokih vrhova u masivu central-

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Vraćaju se Vraćaju se Vraćaju se Vraćaju se Vraćaju se Glumice II. kategorijeGlumice II. kategorijeGlumice II. kategorijeGlumice II. kategorijeGlumice II. kategorije“Glumice II. kategorije” - jedan od najizvođenijih naslova KMD-a u protekloj godini vraća se na malu Scenu Bursa 1. i 2.veljače s početkom od 20 sati. Riječ je od publike i kritikenadasve hvaljenom komadu u režiji Srđane Šimunović pre-ma tekstu I. Vojnovića, D. Mojaša i S. Šimunović. U predstaviigraju Izmira Brautović, Nika Lasić i sama autorica / redatelji-ca Šimunović. Autorski projekt “Glumice II. kategorije’’, pisanje ženskom rukom za žene, i posvećen je svim glumicamasvijeta, svim ženama koje u ovim teškim vremenima uspijevajupronaći sreću na daskama koje život znače. Tema ove pred-stave je “što se događa na dan premijere u garderobi“, uprostoru potpune privatnosti. Gledateljima omogućavamo ot-varanje svijeta koji je uvijek skriven iza baršunaste zavjese...Taj skriveni svijet koji u sebi sadrži borbu s tremom, životne

probleme izvođača koji utječu nasamu izvedbu. Kreativni processtvaranja te individualnu moć svakeglumice da se nosi sa svojim “de-monima”. Unutar samog tekstanalazimo fragmente tekstova ve-likih dramatičara, za koje su ove triumjetnice/glumice/autorice poseb-no vezane (Vojnović i Mojaš). Ovajautorski projekt je i “spa tretman’’.Glumice u ovom projektu gen-eracijski su domino efekt prirodnihnasljednica i prethodnica u svakompogledu odnosno kako bi Vojnovićto sročio “čuvarice - mučenice”.Rezervacije ulaznica na blagajna@kmd.hr ili direktna online kupovina na www.ulaznice.hr

nog gorja Atlas. Iskoristili su pri-liku za posjetiti marokanska ur-bana središta Marakesh, ro-mantičnu Casablancu i prijes-tolnicu Rabat. U predavanju seosvrnuo na svaki dio dugačkogputa kojeg je prešao prije negose pred njim ‘’ukazala’’ planina.Od brojnih susreta s domaćimstanovništvom koje ga je svudaljubazno primilo, od hrane kojuje jeo, najviše kajgana s raznimprilozima, preko ‘’tajnih’’ agena-ta koji su ga pratili u stopu sum-njajući u njegove namjere, pasve do bijelih vrhova obasjanihsuncem i snježnih mećava uposlijepodnevnim satima. Nag-lasio je kako je Maroko zemlja

kontradikcija, s jedne strane suskromne nastambe u selima, as druge moderni gradovi s ve-likim džamijama, niskopodnimtramvajima. Zemlja u kojoj su sestarosjedioci Berberi izmješali sArapima. Predavanje o jedin-stvenoj ekspediciji bilo je po-praćeno brojnim fotografijamakoje su publici dočarale svaki dioputa, marokansku hranu, ljudes kojima se susreo, pogled s na-jvišeg vrha afričke planine kojarazdvaja Mediteran i Saharu.Perkov, čiji je nastup organiziranu sklopu serijala „Putositniceutorkom“ dubrovačkih knjižnica,za kraj je predstavio svoju novuknjigu „Želim dotaknuti nebo“.

53GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

- prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. - specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - ponedjeljak, 4. 2.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - četvrtak, 7. 2.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - srijeda i četvrtak, 20. i 21. 2.- doc.dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog - subota, 2. 3.dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog - petak, 15. 3.

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiPrimaju se narudžbe za ambulante:- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječjeortopedije- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKAMARIN MED

Započnite liječenje u Poliklinici Marin MedFIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU

I UNAPRJEĐENJE ZDRAVLJAPoboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita,od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o vašim problemima i tegobama.U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjujemo program prilagođensvakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne re-habilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalnekralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame,lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo.Trudimo se našim pacijentima osigurati kompletnu i kvalitetnu fizikalnu terapiju u preven-ciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a krozindividualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.Razni programi uobličeni u pakete uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoter-apiju te kineziterapiju - ovisno o tegobama pacijenta.Za pacijente koji koriste programe fizikalne terapije formirana jetzv. Fizikalna iskaznica čija je godišnja članarina 2.500 kuna, auključuje besplatan pregled liječnika ortopedije, 10 tretmana fiz-ikalne terapije te značajne popuste na usluge Poliklinike Marin Med.

BOLE VAS LEĐA? PREGLEDAJTESE I RIJEŠITE SE BOLOVA!

Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Per-ović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znan-jem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježniceobavlja preglede u Poliklinici Marin Med. Jedinstven-im kirurškim postupcima moguće je riješiti bolna stan-ja kralježnice! Temeljiti pregled i kvalitetna konzult-acija sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo udijagnosticiranju problema, odnosno odgovarajuća

preporuka na koji se način riješ-iti boli u leđima. O svemu tomeovisi i uspješnost zahvata i mo-gućnost izlječenja. Nazoviteodmah jer dr. Perović pregledeobavlja u ponedjeljak, 4. veljače!

54 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

Piše:Antun Švago

DUSAB - DUBROVAČKA UDRUGA SKRBNIKA, BOLESNIKA I PRIJATELJA ALZHEIMEROVE BOLESTI I OSTALIH DEMENCIJA“Možda ponekad zaborave tko smo mi, ali mi nikad ne smijemo zaboraviti njih”Udruga DUSAB Dubrovnik već skoro 4 godine radi na tome da se oboljelima od svih oblika demencijepruži što bolja i kvalitetnija skrb.DUSAB Klub - svaki radni utorak:10:30 - 13:30, Ulica Sv. Mihajla 1, tel: 095 590 3096, E-mail: udruga-dusab@ gmail.com. Cilj Kluba je okupljati skrbnike i “prijatelje” Alzheimerove bolesti i ostalih demen-cija, za druženje, potporu i obrazovanje kroz razgovor i uzajamnu podjelu iskustava; mjesečna preda-vanja o bolesti i najboljoj njezi; kao i radionice za fizičku i mentalnu opuštenost.SAVJETOVALIŠTE 0-24 - tel: 095 590 3096, savjetovanje o Alzheimerovoj bolestii ostalim demencijama i za utvrđivanje početne dijagnoze. www.dusab.hr

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Izlet u Makarsku, Vepric i ImotskiIzlet u Makarsku, Vepric i ImotskiIzlet u Makarsku, Vepric i ImotskiIzlet u Makarsku, Vepric i ImotskiIzlet u Makarsku, Vepric i ImotskiSindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Dubrovnik organiz-ira u subotu 23. veljače jednodnevni izlet s posjetom Makarskoj(posjet sa stručnim vodičem - obilazak povijesno kulturnih zna-menitosti), Vepricu (Gospino svetište) i Imotskom (posjet Modromi Crvenom jezeru i kuli Hasanaginice). Na putu od Makarske pre-ma Imotskom prolazimo kroz tunel Biokovo prema Zagvozdu.Povratak autocestom preko Ploča. Polazak s Pila u 7:00 sati.Pozivamo sve umirovljenike naše članove i sve one koji to želepostati da nam se pridruže.Prijaviti se možete u prostorijama naše Podružnice na adresi Josi-pa Kosora 30, Dubrovnik ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 -11 sati ili na 332 857 i 358 615.

Boravak u lječilištu „Biokovka“ uBoravak u lječilištu „Biokovka“ uBoravak u lječilištu „Biokovka“ uBoravak u lječilištu „Biokovka“ uBoravak u lječilištu „Biokovka“ uMakarskojMakarskojMakarskojMakarskojMakarskojSindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Dubrovnik organiziraza svoje članove i sve one koji su zainteresirani boravak u lječilištu„Biokovka“ u Makarskoj u vremenu od 12. - 22. veljače. Cijena dese-todnevnog boravka iznosi za puni pansion 2.250,00 kn, a za polu-pansion 1.800,00 kn ili po danu za puni pansion 225,00 kn, a za

polupansion 180,00 kn. Aranžman uključujesmještaj u dvokrevetnoj sobi, lječnički pregled,paket terapija (3-5) što ovisi o procjeni liječni-ka. Doplata za jednokrevetni smještaj 70,00 knpo danu. Prijevoz do Makarske i natrag orga-nizira Podružnica sindikata umirovljenika Du-brovnik i posebno se plaća.OBAVEZNA UPUTNICA SVOG LIJEČNIKA. Molimosve zainteresirane da nam se odmah jave na 332 857 i 358 615kako bismo na vrijeme mogli rezervirati smještaj ili nas posjetiteponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 9 11sati na adresiJosipa Kosora 30, Dubrovnik.

Desetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaSindikat umirovljenika Dubrovačko-neretvanske županije organiziradesetodnevni boravak u Daruvarskim Toplicama. Period boravkaje od 10. ožujka - 20. ožujka. Cijena boravka u dvokrevetnoj sobiza umirovljenike sa popustom je 243 kn dnevno. Polazak sa Grudeje 10. ožujka u 6:30. Molimo zainteresirane da se jave što prije, jervlada veliki interes. Prilikom prijave potrebno je uplatiti akontacijuod 500 kn. Prijave i informacije na 098 345 236 od 18-20 sati

Predsjednik sindikata DNŽ Ante Mandić

MATO MALI I PERO NJIOV

Negda je i On išo svijetom, a danaske,žali Bože, svijet ide pro Njega

Ijako je po onoj staroj, misli Pero, jutro pametnije od večeri, u naske je svak pametniji povečeru. Nikomu ne trebaš ništa uveče dokaziva, a svakomu moraš sve osve ujitro nacrta

I dok se štošta tega u naske, i refuzo i upakirano, i na veliko i namalo, promijenilo i mijenja, kaže Mato, naše čejade i daje misli da jenezamjenjivo. I u kući, i izvan kuće. I na poslu, i izvan posla. I uposteji, i izvan posteje...Pa jope, nešto se brže, a nešto na jedvite jade, s noge na nogu,mijenja. Prije je, na primjer, kaže Pero, našemu domaćinu bilonajvažnije da mu se rodi muško. Kadarke se dzeru progledalo, oćurije omekšalo brijeme, to je malo prepravjeno, ali je miso jope ostalaista: neka je zdravo! Danaske je u glavi: samo neka je moje!Ijako je po onoj staroj, misli on, jutro pametnije od večeri, u naske jesvak pametniji po večeru. Nikomu ne trebaš ništa uveče dokaziva, asvakomu moraš sve osve ujitro nacrta.Ko ona u ona ne tako davna bremena, kaže Pero, što je neoticepriznala mužu da je s jednijem bila, ali samo jednom.Neko, misli Jane, more i jezikom nešto sakri, ali oči će ga izda. Anekomu su zaludu i jezik i oči. Mogu bi i nešto najčišće, ali i na-jšporkije. Sve je do čejadeta.Misli o dobru, govorila je pokonja Januka, pa te dobro neće mimoić.A misliš li o zlu, dobru se ne nadaj.Đe se god obrneš, s kijem god popiješ kafu, kaže Sele, puna su namusta istine, ma je malo ko umije podnije. I odnije.Govorijo je pokonji Jozo kako su njegove mane samo njegove mane.Neke je uspijo popravi, što oće rije sakrijo, dok su neke popravilenjega.Za bi pametan danaske, kaže Jane, ne zna je li čejadetu boje birariječi ili bira nekoga s kime ne treba bira riječi. Jadno je ako te jezapasalo pa nemaš ni đe ni komu naprijed, a nemaš ni đe ni komu

nase. Zato nije lako s nama bi pamet-an, ali je zato sigurnije bi glup.Danaske, ako si nasmijan, govori će za tobom da si poludijo. I da tisvi nijesu doma. A prije ako se nijesi umijo nasmija, nijesi bijo zaništa.Govorijo je pokonji dum Mato kako čejade u drugomu treba gledaiščeprja sebe, a ne se začeprja.Kadarke bi čejade umjelo čejadetu pruži ruku, ko što umije potputinogu, ondarke bi se moglo i nada da će Oni Gore svrnu. Negda je iOn išo svijetom, a danaske, žali Bože, svijet ide pro Njega.Riječ s korijenjem je vazdarke bila lijepa, a ona brez korijenja je bilako i sve drugo: brez boje, okusa i mirisa. A lijepu je imo svak: i težaku baštini, i radnik u tvornici, i kondukter u pruzi...Jednom je tako jedan kondukter u pruzi pito Janu kad se ukrcalaPod obalom:- A đe ćeš ti Ljepoto?- Oooo... moj Ivo, nije mi niko potonjije tries godišta to reko - iznenadilase.- A moja Jane, svačije oči ne vidu isto - on će jom.Tako je u naske odvazda. Svačije oči ne vidu isto. Ako si u onojdržavi, kaže Pero, nekomu vjerovo - vjerovo si našemu čejadetu.Danaske te taj isti u ovoj naćero da ne vjeruješ nikomu.Prije te taj isti držo ko kap vode na dlanu, a danaske te drži u šaci. Aod svije zatvora na svijetu, najgori je stra o temu što neko misli o tebi.Pokonji je Jozo vazdarke śetovo Mata, dodijo mu je, ali je sve toradijo za njegovo dobro. Nije mu zaboravijo rije ni onu:- Kadarke žena muči, ne prekidaj je!

55GlasGrada - 724 - petak 1. 2. 2019.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Fotograf: Željko Tutnjević Grafičkai tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

GEOPLAN d.o.o.,Solinska 6, 020 413 371Na zahtjev Vukotić Slobodana izrađen je geodetski elaborat zapotrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu diobaili spajanje katastarskih čestica, određivanja vlasništva zemljištasukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu išumama prema granicama građevinskog područja određenomvažećim ili ranije važećim prostornim planom, evidentiranje ilipromjena podataka o načinu uporabe katastarskih čestica nak.č. 38/2 u k.o. PUTNIKOVIĆ (Mbr: 307076).Pozivaju se vlasnicii nositelji drugih stvarnih prava na predmetnoj katastarskojčestici zemlje 38/2 k.o. PUTNIKOVIĆ na predočenje elaboratakoje će se obaviti u uredu tvrtke Geoplan d.o.o., Solinska 6,dana 4. veljače 2019. godine u 12 sati.

UČIMO HRVATSKI

Posthumno?Posthumno?Posthumno?Posthumno?Posthumno?U jednom starom GG, na tri ra-zličita mjesta, u tri različita član-ka, neovisno od drugoga, dak-le pukim slučajem, naišao samna riječ posthumno, riječ kojase u standardnom jeziku nečuje prečesto, ali povremenosvakako da. Sjetio sam se dasam se i sam njome služio svedo jedne radijske emisije Go-vorimo hrvatski u kojoj jeprof.dr. Vladimir Vratović izriči-to izjavio da je to pogrešno.Potražio sam vlastiti transkript ievo što je o tome rekao uvaženiprofesor i latinist:“U svakodnevnoj uporabi, beziznimke se susrećemo s izra-zom posthumno. Posthumnopriznanje, posthumna nagradaitd. Riječ je latinskog podrijet-la, ali u ovakvom obliku neznači ono na što se misli. Neznači zapravo ništa. Ispravno jereći postumno, a to iz razlogašto time želimo izraziti da sepriznanje, nagrada i sl. dajenekome poslije njegove smrti.U latinskom jeziku riječ humusznači isto što u hrvatskom zem-lja, a prilog postumus znači istošto u hrvatskom posmrtan.Posthumno priznanje bi seodnosilo na nešto što je u vezisa zemljom, a ne na nešto štodolazi poslije nečije smrti.”Ako ozbiljno promislimo, objaš-njenje prof.Vratovića djelujelogično i prihvatljivo. Da su se idrugi lingvisti (ne nužno istručnjaci za latinski jezik) bavili

tim izrazom, potvrđuju i lek-torice Hrvatskog radija, koje usvojoj knjizi riječ posthumanupućuju strelicom na ispravanizraz postuman, posmrtan ikažu da se cit.” riječ posthumannekoć pogrešno povezivala slatinskom riječju humus ‘zeml-ja’ pa odatle ono nepotrebnoslovo (i glas naravno) > h>.”.Prof. Opačić u svojoj knjiziHrvatski za normalne ljude pris-tupa temi na njoj svojstvennačin pa piše ovako: “Posthu-man? Ne nego postuman. Uovom slučaju u latinski se jezikumiješala pučka etimologija,koja je ono što ne razumije nas-tojala svesti na prvo slično štojoj se čini da razumije. Naime,u latinskom jeziku postumusznači doslovno dijete rođenonakon očeve smrti, posmrče,pa i hrvatski pridjev izveden izlatinskoga, postuman, koji tak-ođer znači: koji se događa na-kon nečije smrti, posmrtan, tre-ba ostati u obliku postuman. Toni s humusom ni s humanostiNEMA NIKAKVE VEZE”.Isto tako, nema baš nikakvesumnje da ćemo u medijimaprije ili poslije čuti i vidjeti da jeneki pokojnik za svoje zaslugeza života, posthumno odlikovanitd. A mi? Jedino što ćemo moćiučiniti, jest da ćemo u sebi moćireći da to nije ispravno nego daje dotični odlikovan postumno,a ako tom prigodom ne bu-demo sami, onda ćemo to moćiizjaviti glasno, a hoće li nampovjerovati da je tako ispravno,e to ne znam K.T.

U SJEĆANJE

dr.sc.Jerko Brešković (1927.-2019.)dr.sc.Jerko Brešković (1927.-2019.)dr.sc.Jerko Brešković (1927.-2019.)dr.sc.Jerko Brešković (1927.-2019.)dr.sc.Jerko Brešković (1927.-2019.)U 92. godini napustio nas je istinski gospar,istraživač, znanstvenik i sveučilišni profesor dr. sc.Jerko Brešković (1927.-2019.). Bio je i vrijednisuradnik Glasa Grada. U politici je obnašao vi-soke društvene funkcije. Sredinom osamdesetihgodina bio je predsjednik Općine Dubrovnik, aobnašao je i dužnost predsjednika Skupštinedvadeset dalmatinskih općina u Splitu te sabor-skog zastupnika. Tijekom svog radnog vijeka če-tiri godine bio je na čelu trgovačke organizacijeSrđ. Tu funkciju obavlja do prelaska na Fakultetza turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku gdje je predavao višepredmeta. U razdoblju od 1985. do 1986. gospar Jerko Breškovićje bio predsjednik Lige protiv raka Dubrovnik. Djelovao je i kaodugogodišnji predsjednik Društva prijatelja prirode DUB. Iza sebeje ostavio brojne radove na teme s područja ekonomije i turizma.

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na dragog rođaka, Davora Pozniaka,umjesto cvijeća, 400 kuna prilaže obitelj, Đanka Zupčića. U spomen na dragogrođaka, Davora Pozniaka, umjesto cvijeća, 400 kuna prilažu obitelji Kelez, Es-posito i La Spiza. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati nadva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9:00 - 14:00.

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ- U spomen na pok. Anku Bjeloš 200, kunaobitelj Mata Markovića. Marija Miloslavić donacija u iznosu od 100 kuna. Tonći iVlasta Brunsko u spomen na pok. Nikšu Čižeka uplaćuju 300 kuna umjesto cvijeća.Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima. IBANHR9823400091110343594 kod PBZ d.d. dostava teksta uplate na 091 4753 581ili putem maila downdnz@gmail.

UDRUGA ZAJEDNO DO ZDRAVLJA - Umjesto cvijeća dragom rođaku MatkuMaškariću, 300 kn prilažu Mira i Maro Majstorović; Umjesto vijenca za pok. AnuDružić, 500 kn prilažu djelatnici STP Atlas Dubrovnik. www.zajedno-do-zdravlja.hr

UDRUGA SLATKI ŽIVOT - U spomen na dobrog gospara Draga Radaića, umjestocvijeća, Mare, Slave i Rozeta prilažu 300 kn. Iskreno zahvaljujemo na pomoćikoja pomaže našu ustrajnu borbu za normalnim životom djece. IBAN udrugeHR8824840081102653928, a dostava teksta na 098 732 800.

PODRUŽNICA UMIROVLJENIKA MONTOVJERNA

Posljednji pozdrav našem članu iPosljednji pozdrav našem članu iPosljednji pozdrav našem članu iPosljednji pozdrav našem članu iPosljednji pozdrav našem članu iosnivaču Podružnice dr. Jerku Breškovićuosnivaču Podružnice dr. Jerku Breškovićuosnivaču Podružnice dr. Jerku Breškovićuosnivaču Podružnice dr. Jerku Breškovićuosnivaču Podružnice dr. Jerku BreškovićuIzgubili smo vrijednog člana i osnivača naše Podružnice, velikog ihumanog čovjeka. Zahvaljujemo se na svemu što ste učinili zanašu Podružnicu. Vječno ćete živjeti u našim srcima i mislima.Počivao u miru Božjem.Udruga Matice umirovljenika Dubrovnik - Podružnica Montovjerna

SMILJA GLAVAN, 1945.MARIJA MRSE, 1925.ĐURO KULUŠIĆ, 1938.DARKO STANKIĆ, 1950.CERZIJA ZEKIĆ, 1943.MILORAD ANĐUŠIĆ, 1950.PERO JANJIĆ, 1937.MATO PINČEVIĆ, 1931.NIKOLA MIŠKOVIĆ, 1946.

MARIJA JURETIĆ, 1922.MARIN GRBIĆ, 1934.STANKA SENJO, 1958.MARE MUSLADIN, 1936.LUCE DRAGIČEVIĆ, 1929.KLARE VIOLIĆ, 1933.PAVE PULIĆ, 1942.LILA GLORIA ĆORAK, 1941.MARA PJEVIĆ, 1934.

NIKOLA ČIŽEK, 1952.JOSKO BAUTOVIĆ, 1950.ĐIVE SAŠILO, 1932.KRISTO SAMBRAILO, 1936.NEĐELJKA STJEPOVIĆ, 1940.IVO BURMAS, 1940.BOSILJKA MILINOVIĆ, 1920.AIŠA DILBEROVIĆ, 1930.IVICA MACAN, 1969.

56 GlasGrada - 724 - petak 1.2. 2019.

misao

tjedna GustavoGustavoGustavoGustavoGustavo

AdolfoAdolfoAdolfoAdolfoAdolfoBecquerBecquerBecquerBecquerBecquer

Duša koja govori očima, može ljubiti pogledom

OSNOVNA ŠKOLA MOKOŠICA

Predupis u prvi razred za školsku godinu 2019. / 2020.Predupis u prvi razred Osnovne škole Mokošica za školsku godinu 2019./ 2020. obavljat će se do 8.veljače 2019.g. u Uredu državneuprave Dubrovačko-neretvanske županije i u prostorijama škole. Roditelji trebaju donijeti presliku osobne iskaznice djeteta i obaroditelja, odnosno odgovarajuću potvrdu o prebivalištu ili prijavljenom boravištu.

HRVATSKO-AUSTRIJSKO DRUŠTVO DUBROVNIK

Koncert Ivane JelačeHrvatsko-austrijsko društ-vo Dubrovnik u suradnji sDubrovačkim muzejimaorganizira Koncert pijanis-tice i fortepijanistice IvaneJelače na fortepijanubečkog graditelja AntonaWaltera iz Kneževa dvora.Uz glazbenu izvedbu Iva-na Jelača pripremila je imultimedijalnu prezentaci-ju aplikacije fortepijana tesvih dosadašnjih projeka-ta vezanih uz ovaj raritetnipovijesni instrument iz1790. godine, čime se želipokazati kako muzeji mogu postati atraktivni i uzbudl-jivi prostori inovacije u kojima kustosi, muzeolozi, pov-jesničari umjetnosti, inovatori i umjetnici pronalazenove načine kako izložiti muzejske predmete i per-sonalizirati iskustvo posjetitelja. Koncert će se održatiu sklopu Noći muzeja 2019, u petak 1. veljače, s počet-kom 19:30, u Glazbenoj dvorani Kneževa dvora. Ul-azak je slobodan. BMV

POZIV NA TRADICIONALNU HUMANITARNU MANIFESTACIJU

Dan ljute naranče zaFestu sv. Vlaha 2019.

Dio prikupljenih sredstava biti će up-laćen za liječenje malenog Lukasa sPelješca. Lukas ima 3 godine i 9mjeseci, ne može sjediti, govoriti i nehoda, te mora ići na lasersku operaci-ju tetiva na nogama, operaciju na ruka-ma, te operaciju očijuUdruga DEŠA - Dubrovnik i ovu, većdevetu godinu zaredom, organizirahumanitarnu manifestaciju „Dan ljutenaranče“, koja će se održati u subotu2. veljače ispred Sponze od 10 - 16sati. Želja nam je našim „slasnim“doprinosom uveličati Festu svetogVlaha, te prikupljenim novčanim sred-stvima pomoći našim sugrađanima.Ove godine prihod od prodaje slasti-ca namijenjen je za pomoć potrebitim

stanovnicima Du-brovnika te za liječenjetrogodišnjeg dječakaLukasa Hasana. Usuradnji sa facebookgrupom Pomoć za Du-brovčane koja je dosad odradila pregršthumanitarnih akcija ipomogla brojnim siro-mašnim stanovnicimanašega grada, dijelom prikupljenihsredstava osigurati će se osnovne živo-tne potrepštine za siromašne obitelji iznašeg grada, a dio prikupljenih sred-stava biti će uplaćen za liječenje male-nog Lukasa s Pelješca. Lukas ima 3godine i 9 mjeseci, ne može sjediti, go-

voriti i ne hoda, te mora ići na lasersku operaciju teti-va na nogama, operaciju na rukama, te operacijuočiju. Cilj nam je da dio od prihoda prodaje slasticauplatimo za troškove operacije i rehabilitacije koji supred Lukasom i njegovom obitelji. Brojni restorani,slastičarne te renomirane hotelske kuće rado su seodazvali našem pozivu, te će od džema ljute narančepripravili raznovrsne slastice koje ćemo prodavati usubotu 2.2. ispred Sponze od 10 do 16 h. Pozivamosve naše sugrađane da nam se pridruže te kupnjomtorte pomognu našim potrebitim sugrađanima te mal-om Lukasu. U slučaju lošeg vremena humanitarnaakcija održat će se u Luži. DEŠA - Dubrovnik

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Sjednica ovoga petka u Dubrovniku

OD 31. SIJEČNJA DO 3. VELJAČE

Predsjednik Vlade u posjetu županijiPredsjednik Vlade Andrej Plenković boravit će u posjetu Dubrovačko-neret-vanskoj županiji, od 31. siječnja do 3. veljače. U četvrtak će posjetiti Ploče,Metković, Opuzen i gradilište Pelješkog mosta u Komarni. U petak će se uDubrovniku održati 141. sjednica Vlade, ukupno 9. sjednica Vlade izvan Zagrebau ovom mandatu. Predsjednik Vlade sudjelovat će i na otvorenju konferencije„Sinergija materijalne i nematerijalne baštine“ te će posjetiti Župu Dubrovačkui Konavle, a sastat će se i s predstavnicima Zračne luke Dubrovnik. U subotuće predsjednik Vlade sudjelovati na svečanoj sjednici Gradskog vijeća GradaDubrovnika te svečanom otvorenju Feste sv. Vlaha, u povodu Dana GradaDubrovnika, a susrest će se i s msgr. Matom Uzinićem te sudjelovati na večeriod Kandelore. Između ostaloga, posjetit će i Državni arhiv, sudjelovati naotvorenju dječjeg vrtića Palčića, a obići će i gradilište Osnovne škole Mon-tovjerna i Studentskog doma u Dubrovniku. U nedjelju će sudjelovati na svetojmisi u Katedrali Velike Gospe te procesiji ulicama Dubrovnika.

Sjednica Vlade održat će se u petak,1. veljače, u 10,00 sati, u Dubrovniku,u Kneževom dvoru (Pred dvorom 3).Nakon završetka sjednice predviđenoje potpisivanje niza ugovora, odluka isporazuma važnih za Grad Dubrovniki Dubrovačko-neretvansku županiju.Dnevni red:1. Izvješće o dosad učinjenom i obudućim projektima u Gradu Du-brovniku i Dubrovačko-neretvanskojžupaniji

2. Projekti vezani uz Grad Dubrovnik iDubrovačko-neretvansku županiju (41akt)3. Prijedlog odluke o davanju suglas-nosti Ministarstvu hrvatskih braniteljaza sklapanje ugovora o kupoprodaji iugovora o kapitalnoj pomoći s GradomDubrovnikom4. Prijedlog odluke o davanju suglas-nosti na Prijedlog programa obnovespomeničke cjeline Dubrovnika za2019. godinu.