19GlasGrada - 460 - petak 10. 1. 2014.

SKUPŠTINA ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

Imenovani novi članovi - u imedržave, Grada i Konavala

Konačna brojka za 2013. je 1.522.629 put-nika na dubrovačkoj zračnoj luci, što jepovećanje prometa od 2,85% u odnosuna 2012. Plan poslovanja za tek započetu2014. temelji se na planu porasta putnikaod 1,7% u odnosu na ovogodišnji promet.U analizi poslovanja prošle, te procjeni zaovu godinu, uprava aerodroma polazi odpretpostavke kako će prihodi od prodajena domaćem tržištu ostati u okvirima 2013.,i to zbog ukidanja nekoliko linija od stranedomaćeg avioprijevoznika Croatia Airlines,ali i planiranog povećanja prihoda odstranih avioprijevoznika te prihoda od trgo-vine za 2%. Povećanje ukupnih rashoda za2014. planiran je u skladu s povećanjemprihoda od 2%. Menadžment zračne lukeprocjenjuje kako bi poslovanje tekuće go-dine moglo rezultirati povećanjem dobiti od2,22%, ukoliko ne bude kakvih neplaniranihokolnosti u osjetljivom zračnom prometu.Inače, 2013. je zabilježila povećanje međun-arodnih putnika za 4,38%, ali se u postse-zonskim mjesecima na prometu osjetilanova politika i uštede Croatia Airlines-a nalinijama prema Dubrovnika iz Zagreba inekih međunarodnih odredišta. Pa je touzelo danak u putničkom prometu koji je ulistopadu bio manji za oko 2%, u studen-om za oko 14%, a u prosincu za oko 12% uodnosu na prethodnu godinu.

Na Skupšt in i Zračne luke Dubrovnik,održanoj 17. prosinca, sudjelovali su svipredstavnici vlasnika, odnosno RepublikeHrvatske, Županije Dubrovačko-neretvan-ske, Općine Konavle i Grada Dubrovnikakojima je Uprava predstavila poslovne rezu-ltate 2013., te najavila razvojne planove zaiduću godinu. Između ostalog na Skupštini

ZAVRŠILA REKORDNA 2013,POČELA OČEKIVANA REKORDNA 2014.

"Šetnja" kroz brojkeUsprkos tim novim mjerama nacionalnogavioprijevoznika koje su dodatno pojačaleosjećaj izoliranosti hrvatskoga juga, Croat-ia Airlines je i u 2013. bio najčešće viđenprijevoznik na dubrovačkom aerodromu.No, odgovora na učestalo pitanje premamenadžmentu dubrovačke zračne luke ozimskim letovima prema Frankfurtu što je uzimskom redu letenja Croatia ukinula, zas-ad nekog čvrstog i konkretnog odgovoranema. Tek obećanje kako će se poduzetisve aktivnosti i istražiti interes avioprijevozni-ka u povezivanju Dubrovnika s tim znača-jnim europskim avio čvorištem.Statistički podaci 2013. ukazuju na dugo-prisutnu pojavu o iznimnoj sezonalnostidubrovačke zračne luke u kojoj su srpanj,kolovoz i rujan zabilježili preko 90%-tnupopunjenost zrakoplova prema du-brovačkom području. U svibnju je ona bila85%, u lipnju 88%. No, ne samo ti podaci,već još izraženije vršni dani po pojedinimmjesecima tijekom godine, ukazuju nanevjerojatan nesrazmjer putničkog prome-ta koji se odvija tijekom zime i ljeta u Čilipi-ma. U najprometnijem danu prosinca pre-thodne godine tako je na dubrovačkojzračnoj luci prihvaćeno 1.186 putnika, a ukolovozu je vršni dan bio s 14.147 putnikaza gotovo 12 puta "jači". Najprometniji danizabilježeni u Čilipima su, osim kolovoza,

27.srpanj s 13.563 putnika,14. rujan s13.113 putnika, 29. lipanj s 12.554 putnikai 25. svibanj s 10.214 putnika. Brojke "ot-krivaju" i kako u srcu sezone djelatnici u jed-nom danu "opsluže" preko 75 zrakoplova(kolovoz), dok ih je u prosincu zabilježenoosam , a u siječnju 10-tak.U pogledu prema 2014. nema za upravuzračne luke Dubrovnik pesimizma niti za-brinutosti, obzirom na interes koji vlada zaDubrovnikom u sezoni. Stoga se u 2014, iočekuje porast putničkog prometa od 1,7%,što je, kako se naglašava uvijek, posve re-alno i ne može niti biti više, zbog og-raničenih turističkih kapaciteta na jugu Hr-vatske. Plan se oslanja prvenstveno nastrane avioprijevoznike, dok se domaćipromet tretira na razini prošlogodišnjeg. A,u odnosu na plan za 2013. godinu ostvarenje manji promet putnika za 1,15 posto,ponajprije zbog ukidanja pojedinih linijaCroatia Airlinesa, ali i manjeg broja letovaiz Rusije, Ukrajine i Turske, uzrokovanihdugom procedurom oko izdavanja viza zaturiste iz tih zemalja nakon što je Hrvatskaušla u EU.< /span>No, kad je u pitanju financijsko poslovanje,onda je plan za 2013. bio i premašen za1,68%, pa je dobit Zračne luke nakonoporezivanja iznosila 25,4 milijuna kuna.Dobro poslovanje reflektiralo se i kroz ula-ganja, pa, kada su u pitanju investicije, u2013. je u Zračnu luku Dubrovnik uloženoje 43 milijuna kuna, a za 2014. su najavlje-na ulaganja nešto veća od 36 milijuna kuna.

su jednoglasnim odlukama članova opozvanidosadašnji članovi Nadzornog odbora ispredRepublike Hrvatske i Grada Dubrovnika, atakođer jednoglasno, imenovani su novi čl-anovi Nadzornog odbora i to: Romana Palčićispred Republike Hrvatske, dr. Vilma Koso-vić ispred Grada Dubrovnika i Mato Pušićispred Općine Konavle.

dr. Vilma Kosović

20 GlasGrada - 460 - petak 10. 1. 2014.

Korištenje elektroničkihuređaja u zrakoplovima

SIGURNOST PRIJE SVEGA

Europska agencija za sigurnost zračnogprometa (EASA) je sredinom prosincaažurirala smjernice o uporabi prijenosnihelektroničkih uređaja u zrakoplovima, ukl-jučujući pametne telefone, tablete i e-či-tače. Potvrdila je da ti uređaji kada supodešeni za rad u zrakoplovu (način radabez odašiljanja signala) mogu biti uključe-ni bez opasnosti za sigurnost tijekom cijel-og putovanja, što podrazumijeva i taksir-anje, polijetanje i slijetanje.

Siim Kallas, povjerenik EU-a za promet ipotpredsjednik Europske komisije,zatražio je od EASA-e da ubrza pregledsigurnosti uporabe elektroničkih uređajau zrakoplovima u načinu rada uz odašil-janje signala te da objavi nove smjernicepočetkom 2014.„Svi želimo ostati povezani dok putujemo,ali ovdje je ključna sigurnost. Zatražio sampregled sigurnosti koji se temelji na jasn-om načelu: ako nešto nije sigurno, nesmije se dopustiti, ali ako je sigurno, možese upotrebljavati poštujući pravila. Danas

poduzimamo prvi korak za širenje sigurneuporabe elektroničkih uređaja u zrakoplo-vima tijekom taksiranja, polijetanja i slijet-anja. Kao sljedeći korak, razmotrit ćemonačine povezivanja na mrežu tijekom leta.Pregled će potrajati i mora ga se potkr-ijepiti dokazima. Očekujemo da ćemo sl-jedeće godine izdati nove smjernice EU-a o uporabi odašiljačkih uređaja u zrako-plovima zračnih prijevoznika EU-a.”

Nove smjerniceNedavno objavljene ažurirane sigurnosnesmjernice odnose se na uporabu prijenos-nih elektroničkih uređaja u načinu radabez odašiljanja signala, poznatiju kao „zra-koplovni način rada”. Time se po prvi putomogućuje uporaba prijenosnih elektron-ičkih uređaja podešenih za rad u zrako-plovu tijekom svih faza putovanja, od ul-aska u zrakoplov do izlaska iz njega. Dosada su tijekom taksiranja, polijetanja islijetanja svi osobni elektronički uređajimorali biti potpuno isključeni.

Sljedeći koraci – Bluetooth,bežični internet, mobilni telefoniSiim Kallas, povjerenik EU-a za promet,zatražio je od Europske agencije za sig-urnost zračnog prometa (EASA) da ubrzapregled mogućnosti sigurne uporabeodašiljačkih elektroničkih uređaja u zra-koplovima te da tijekom sljedećih mjese-ci objavi nove smjernice. Općenito, zra-koplovne kompanije trenutačno ne do-puštaju uporabu telefona ili bežičnog in-terneta od trenutka kada se vrata zrako-plova zatvore pa sve do njegova dolaskau zračnu luku i ponovnog otvaranja vrata.Povezivanje na internet trenutačno je mo-

guće samo u posebno opremljenim zra-koplovima u kojima je omogućeno pov-ezivanje s mrežom (dopušteno je na visi-ni leta). Pritom se putnici ne povezuju nazemaljsku mrežu nego na certificirani sig-urni sustav u zrakoplovu. Trenutačno jemali broj zrakoplova opremljen tom teh-nologijom, ali očekuje se da će se tijekomsljedećih godina njihov broj povećati. Ko-misija je nedavno za zrakoplove opreml-jene za pružanje takve vrste usluga donije-la odluke o telekomunikacijama kako bise omogućila primjena 3G i 4G mreža iosiguralo bolje povezivanje odašiljačkihelektroničkih uređaja.

Kakve promjene možete očekivatiprilikom sljedećeg leta?Zrakoplovne kompanije sada bi trebaleažurirati svoja pravila rada. Očekuje se daće mnoge kompanije to učiniti tijekom sl-jedećih tjedana, ali u svakom slučaju put-nici uvijek moraju slijediti sigurnosne up-ute posade i smjet će upotrebljavati elek-troničke uređaje samo ako im posada todopusti. Posada zrakoplova će tijekomdavanja sigurnosnih uputa i dalje zahtije-vati pozornost putnika od kojih možezatražiti da spreme teške predmete prijepolijetanja i slijetanja.

(Agencija za civilno zrakoplovstvo RH)

21GlasGrada - 460 - petak 10. 1. 2014.

PET 10.1.11:40-12:45

14:40-15:45

21:10-22:05

SUB 11.1.11:40-15:45

21:10-22:05

NED 12.1.11:40-12:45

14:20-15:25

21:10-22:05

PON 13.1.11:40-12:45

14:40-15:45

21:10-22:05

UTO 14.1.11:40-12:45

14:40-15:45

21:10-22:05

SRI 15.1.11:40-12:45

14:40-15:45

21:10-22:05

ČET 16.1.11:40-12:45

14:20-15:25

21:10-22:05

PET 17.1.11:40-12:45

14:40-15:45

21:10-22:05

SUB 18.1.11:40-15:45

21:10-22:05

NED 19.1.11:40-12:45

14:20-15:25

21:10-22:05

PON 20.1.11:40-12:45

14:40-15:45

21:10-22:05

UTO 21.1.11:40-12:45

14:40-15:45

21:10-22:05

SRI 22.1.11:40-12:45

14:40-15:45

21:10-22:05

ČET 23.1.11:40-12:45

14:20-15:25

21:10-22:05

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

CROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINES

PET 10.1.6:40-7:35

13:20-14:25

16:15-17:20

SUB 11.1.6:40-7:35

16:15-17:20

NED 12.1.6:40-7:35

13:20-14:25

20:00-21:05

PON 13.1.6:40-7:35

16:15-17:20

UTO 14.1.6:40-7:35

13:20-14:25

16:15-17:20

SRI 15.1.6:40-7:35

13:20-14:25

16:15-17:20

ČET 16.1.6:40-7:35

13:20-14:25

20:00-21:05

PET 17.1.6:40-7:35

13:20-14:25

16:15-17:20

SUB 18.1.6:40-7:35

16:15-17:20

NED 19.1.6:40-7:35

13:20-14:25

20:00-21:05

PON 20.1.6:40-7:35

16:15-17:20

UTO 21.1.6:40-7:35

13:20-14:25

16:15-17:20

SRI 22.1.6:40-7:35

13:20-14:25

16:15-17:20

ČET 23.1.6:40-7:35

13:20-14:25

20:00-21:05

Informacije o ostalim polascima iodlascima možete dobiti na telefon

773 377,773 100

ili na

www.airport-dubrovnik.hr

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

ACI Europe

ACI Europe, asocijacija koja uključuje 181 zračnu luku koje ostvaruju oko 88% put-ničkog prometa u europskom zračnom prostoru, objavila je izvješće koje ukazuje naporast prometa u studenom za 3,5%, u odnosu na isti mjesec 2012. Zračne luke uzemljama članicama Europske unije bilježe povećanje za 2,2%, dok je u zemljamakoje nisu dio Europske unije to povećanje čak 8,4%. Većina ovih zračnih luka poka-zuje dinamičan rast prometa, dok su u članicama EU, rezultati mješoviti. Zračne lukeu Irskoj, Malti i Portugalu bilježe značajan porast prometa, dobar bilježe tržišta Špan-jolske, Velike Britanije i zemalja Beneluxa. Razočaravajući je, pak, trend u zračnomprometu Francuske, Njemačke, Italije i Austrije, kao i Grčke i Cipra.Broj operacija zrakoplova u Europi je porastao za 0,4%, dok je promet robama doživioizvrstan porast od čak 5,4%.

Porast zračnogprometa u Europi

Nakon što je jesenas preuzeo Jat ipreoblikovao ga u Air Serbiju, ek-spanzivni je prijevoznik Etihad (IATAEY, ICAO ETD) iz Abu Dhabija od17. studenoga udjelom u vlasništ-vu od 33,3 posto "kupio" i švicar-skog prijevoznika Darwin Airline(IATA F7, ICAO DWT) iz Lugana uŠvicarskoj. Odsad će Darwin letjetipod Etihadovom livrejom kao EtihadRegional (operated by Darwin Air-line).S udjelom u Air Berlinu i utjecajemna razvoj zajedničke mreže nes-razmjernim udjelu u vlasništvu,počinju se polako nazirati obrisi stanovi-tog europskog blitzkriega. Jedna od prvihnajavljenih novosti je nova linija (dakako)između Beograda i Ženeve od 1. svibnjasljedeće godine, ali od 30. ožujka izravniletovi dvaput tjedno između Zagreba iRima (Fiumicino - IATA FCO, ICAO LIRF)!Etihad Regional letjet će nedjeljom iponedjeljkom. Polazak iz Zagreba je u10.20 sa slijetanjem u podne, a povratakiz Rima je u 8.20 sa slijetanjem na Plesu u9.50.Darwin Airline operira s deset turbopro-

OSVAJANJE REGIJE

Etihad dolazi u Zagreb

peleraca Saab 2000. Nesvakidašnji avionza 50-58 putnika proizveden je do 1999.godine ukupno 63 primjerka, od kojih ihje operativno 57. Tom je dobrom avionupresudilo uvođenje regionalnih mlažnjakasličnog kapaciteta kakvi su Bombardieroviiz razreda CRJ i Embraerovi ERJ koji suponudili bolji putnički komfor uz praktičnoistu cijenu. Zanmljivo je da su tim avioni-ma incijalno bili oduševljeni Švicarci međukojima je doista veliki kupac bio Crossaiu većinskom vlasništvu Swissaira, koji ihje bio kupio čak 34. (aerosvijet.com)