GRA EVINAR 60 (2008) 5 429

JADRANSKI PROJEKT I URE AJ ZA PRO IŠ AVANJE OTPADNIH VODA CENTAR-ZADAR

Uvod

O Projektu zaštite od one iš enja u priobalnom podru ju (Costal Cities Pollution Control Project), popular-no nazvanom Jadranski projekt, u našoj smo rubrici Zaštita okoliša te-meljito pisali u više navrata, op e-nito i o pojedinim projektima (Gra-evinar 7./2004., 12./2004., 11./2005.,

7./2006.). No kako se bliži kraj I. fa-ze toga golemoga projekta, koji mno-gi zbog važnosti za ukupan razvitak Republike Hrvatske uspore uju s gradnjom autocesta ili plinofikaci-jom, odlu ili smo se ipak prikazati sve njegove dosadašnje domete, ali i jedno od najve ih pojedina nih ula-ganja – radove na zadarskom kana-lizacijskom sustavu s podmorskim ispustom, rekonstrukcijom i dograd-njom postoje ih kišnih preljeva i ure ajem za pro iš avanje otpadnih voda (UPOV) Centar-Zadar. Namjera je bila na jednome mjestu ujediniti sve ono što je dosad naprav-ljeno i što se priprema u daljnjoj pro-vedbi Jadranskog projekta, ali i po-sebno istaknuti injenicu da e Za-dar kao jedan od naših najve ih gra-dova (peti u Hrvatskoj i tre i u obal-nom pojasu) ve krajem godine do-biti jedan od najsuvremenijih ure a-ja za pro iš avanje otpadnih voda na našem dijelu Jadrana, s prvim i drugim stupnjem pro iš avanja. Što-više i dosadašnji su rezultati, ak i prije dovršetka ure aja za pro iš a-vanje, nakon izgradnje kanalizacij-ske mreže i uklanjanja brojnih izrav-nih ispusta u more, gotovo spekta-kularni. Nestali su svi neugodni mi-risi iz uvale Jazine, a kupa i su se po eli slobodno kupati i na Novoj gradskoj rivi, što je još donedavno bilo prakti ki nezamislivo.

Jadranski projekt – nastanak i provo enje

O Jadranskom projektu razgovarali smo s Fani Bojani , dipl. ing. gra ., direktoricom tvrtke Hrvatske vode Jadranski projekt (HVJP) d.o.o. ko-ju su za financiranje odvodnje i pro-iš avanje otpadnih voda osnovale

Hrvatske vode. Ing. Fani Bojaninedavno je imenovana na to mjesto, iako je od samih po etaka bila uk-lju ena u provedbu Jadranskog pro-jekta u sustavu Hrvatskih voda gdje je, tako er odnedavno, generalni direktor Jadranko Husari , dipl. ing.

Sadržaj i ciljevi projekta Me unarodna banka za obnovu i razvoj – IBRD (International Bank for Reconstruction and Develop-ment) ponudila je zajam Republici Hrvatskoj za financiranje i unapre-

ivanje sustava prikupljanja, trans-porta i pro iš avanja otpadnih voda duž jadranske obale i otoka. Pripre-me su zapo ele 2000. pa je usvojeno da e prednost imati racionalna i so-ciološko-gospodarski provediva teh-ni ka rješenja, posebno ako se mogu graditi u fazama. Uo ena je i potreba poboljšanja organizacijske i financijs-ke u inkovitosti komunalnih podu-ze a.U pripremi je analizirano 980 nase-lja u 7 županija, na podru ju koje prema popisu iz 2001. obuhva a1.133.892 stanovnika i gdje je na sustave javne odvodnje priklju eno otprilike 50 posto. Zaklju eno je da e odvodnja i pro iš avanje te i u

177 sustava, a za svaki su procijen-jeni troškovi izgradnje. Svi su po-tom rangirani u tri faze. Osnovni su kriteriji bili veli ina one iš enja,

Gradilišta

ADRIATIC PROJECT AND EFFLUENT PURIFICATION DEVICE FOR ZADAR CENTRE

The Adriatic Project is an abbreviated name used for the coastal sea pollution curbing project in the scope of which some fifty waste water purification systems will be installed in many towns along the coast and on islands. The first phase of this project, valued at € 280 million and co-financed through IBRD loans, is now nearing completion and preparations are already under way for the second phase. Some ten systems have been built, or are being built, within the first phase, and as many as 28 of them compete for financing to be raised for the second phase of the project. Works are almost done at the waste water purification system for the town of Zadar where, until recently, most waste waters have been discharged directly into the sea. In the meantime, many coastal sewers and pumping stations have been finished, and the waste water purification device for the Borik community has been put to use. An unpleasant smell is no longer felt on the coast, especially because waste waters are now partly purified before being discharged into the sea. A new undersea outfall has been built, and the purification centre with mechanical, chemical and biological purification capabilities, is now under construction. It is expected that the device will be put into trial operation in late 2008.

Gradilišta

430 GRA EVINAR 60 (2008) 5

osjetljivost prijamnika (recipijenta), turisti ki kapaciteti, izgra enost sus-tava, razra enost projektne dokumen-tacije, op a razvijenost (prednosti su imali nerazvijeni) te veli ina ulaga-nja s obzirom na broj stanovnika, po-sebno u I. fazi izgradnje.

Dobivene su tako tri grupe. U prvu je uvršteno 36 projekata, uklju uju ii one ija je izgradnja ve bila u tijeku. U drugoj je bilo 55 projekata, a preostali su bili u tre oj grupi ija se realizacija nije predvi ala u prvim godinama provedbe projekta. Iz pr-ve i druge skupine predloženo je 47 projekata, što je Vlada prihvatila 2002. godine. Potom su 2. srpnja 2004. Me una-rodna banka za obnovu i razvoj i Vlada Republike Hrvatske sklopile ugovor o zajmu, a istodobno je pot-pisan i ugovor izme u IBRD-a i Hr-vatskih voda o preuzimanju obveze provedbe projekta. Tada je i brigu o realizaciji preuzela posebno ustroje-na jedinica – HVJP. Planirana je provedba u tri faze (prva od 2004. do 2008.), a ukupni su procijenjeni troškovi 280 milijuna eura (nešto više od 2 milijarde kuna), od ega u prvoj fazi 80 milijuna eura.

Ciljevi su programa u hrvatskom di-jelu Jadrana bili zaštiti i o uvati kak-vo u mora, stvoriti uvjete za siguran gospodarski razvoj uskla en sa zah-tjevima zaštite okoliša te zadržavati i poboljšati dostignuti stupanj zaštite okoliša.

Program je podijeljen u tri posebna dijela: - ulaganje u priobalnu infrastruk-

turu (procjena 61,65 milijuna eura)

- institucionalno ja anje i uprav-ljanje projektom (procjena 4,67 milijuna eura)

- ja anje nadzora kakvo e priobal-nih voda (procjena 7,68 milijuna eura).

Ulaganje u infrastrukturu uklju uje gradnju sustava za pro iš avanje i ispuštanje otpadnih voda uz pomozajmova i namjenskih subvencija, a za kanalizaciju i ostale dijelove sus-tava predvi eno je financiranje iz lokalnih izvora, zajmova, dodataka na projekte ili doprinosima i izrav-nim ulaganjem Hrvatskih voda i dr-žavne vlasti. Institucionalno ja anje i bolje upravljanje predvi a financi-ranje opreme, tehni ku pomo i raz-ne vrste izobrazbe radi kontrole one-iš enja voda, izradu projektne do-

kumentacije te ekoloških i socijalnih procjena za ulaganja. To ujedno zna ii potpuno osposobljavanje tvrtke HVJP za provo enje projekta, njiho-vo ocjenjivanje, pra enje i financij-sko upravljanje. Tako er predvi a i ja anje komunalnih poduze a za bo-lje upravljanje, operativnu u inkovi-tost i financijsku održivost, ali i mo-gu i ulazak privatnog kapitala.

Ja anje sustava nadzora predvi apoboljšanje laboratorija i u Ministar-

Udjeli u financiranju zajma za Jadranski projekt

Istraživanje odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda u naseljima na Jadranu

Gradilišta

GRA EVINAR 60 (2008) 5 431

stvu zaštite okoliša, prostornog ure-enje i graditeljstva i u Hrvatskim

vodama, radi ocjene utjecaja progra-ma i u inkovitosti izgra ene infras-trukture, ali i djelovanja lokalnih zajednica i industrije te odre ivanje ukupne koli ine štetnih tvari koje se ispuštaju u Jadransko more. To ujedno zna i i pouzdane podatke u podloga-ma onima koji donose odluke da us-mjerenim ulaganjima dostignu razi-nu pro iš avanja prilago enu europ-skim standardima.

Kako IBRD u projektima uvijek su-djeluje do najviše polovice ukupne svote, sasvim je razumljivo da drugu polovicu treba financirati iz doma-ih izvora. Stoga u financiranju su-

djeluje državni prora un sa 21,8 posto, Hrvatske vode iz naknade za zaštitu voda sa 8,7 posto i jedinice lokalne samouprave s komunalnim društvima s 19,5 posto. Svoj e dio komunalna društva osiguravati iz namjenskog pove anja cijene, koje prema odluci Vlade ne smije biti ve-e od 4 kune po prostornom metru

vode, a tako e se poslije prikupljati financijska sredstva i za otplatu zaj-ma. Ukupna e se vrijednost zajmo-va od 140 milijuna eura realizirati u razdoblju od približno 12 godina.

Realizacija I. faze

U I. fazi projekta potpisano je 11 ugovora za gradnju 10 sustava za odvodnju. U južnom se jadranskom podru ju gradi 6 sustava (Zadar, Biogradska rivijera, Omiš i Dugi Rat, Rogoznica, Makarska te Opu-zen), a 4 u sjevernom (Liburnijska rivijera, Novigrad, Pula i Rijeka). Tako je ugovorima pokriveno prib-ližno 90 posto financijskih sredstava I. faze.

Sustav je Biogradske rivijere pred-vi en za grad Biograd i op ine Sv. Filip i Jakov, Turanj, Drage i Pakoš-tane. Iz Jadranskog se projekta finan-ciraju ure aj prvog stupnja pro iš a-vanja za 27.000 ekvivalent stanov-nika (ES) vrijedan 13 milijuna kuna,

podmorski ispust (8 milijuna kuna), crpne stanice (CS) Kumenat, Jaz,Filip i Jakov, Turanj i Crvena luka,s tla no-gravitacijskim cjevovodima i dijelom sekundarne mreže (52 mi-lijuna kuna). Podmorski ispust Bio-grada dosad je izgra en u vrijednos-ti od gotovo 40 posto, ali ima prob-

lema s neriješenim imovinsko-prav-nim odnosima na estici koja grani is pomorskim dobrom. Gradi se i ure-aj za pro iš avanje Biograd-Ku-

menat te crpne stanice i cjevovodi. Bilo je ve ih problema s isho enjemgra evinskih dozvola, što je uglav-nom riješeno, s izuzetkom dijela pod-

sustava u Pakoštanima gdje je došlo do promjene projekta.

U Dugom Ratu postojao je dio kana-lizacijske mreže u središnjem dijelu op ine, a financira se gradnja 2 km cjevovoda i dvije crpne stanice. Na-bavu opreme za zajedni ki ure aj za

pro iš avanje sustava Omiš-Dugi Rat snosi op ina Dugi Rat jer je prijašnju izgradnju u cijelosti podmirio grad Omiš. I u Omišu je ka-nalizacijski sustav bio djelomi no izgra en, s dijelovima glavne i se-kundarne mreže te du-gim podmorskim ispus-tom, pa je gotovo tre i-na stanovništva priklju-ena na javnu odvod-

nju. Iz projekta se finan-cira dovršetak gra evin-skih radova i oprema za zajedni ki ure aj prvog

stupnja pro iš avanja za 32.000 ES (5,5 milijun kuna) te gradnja triju kolektora duga 4 km s crpnim stani-cama. Do travnja 2008. izvedeno je više od 20 posto predvi enih radova. Op ina Rogoznica ima djelomi noizgra en kanalizacijski sustav koji

Uš e Cetine u Omišu

Polaganje cijevi podmorskog ispusta u Biogradu

Gradilišta

432 GRA EVINAR 60 (2008) 5

prikuplja mali postotak otpadnih vo-da iz ku anstava i turisti kih kapaci-teta. Ure aj za pro iš avanje je izgra-en, a predvi eno je se dovrši kana-

lizacijska mreža i izgradi nekoliko crpnih stanica. Izra ena je projektna dokumentacija i potpisan ugovor za dva podsustava (u obalnom i oto -kom dijelu), vrijedan 15 milijuna kuna. Dosad je ostvareno 50 posto predvi enih radova, a o ekuje se da e u studenom 2008. I. faza sustava

biti puštena u rad.

Gradnja kanalizacijskog sustava u Rogoznici

Kanalizacijski je sustav Makarske bio gotovo potpuno izgra en i obuh-va a 95 posto stanovništva, a prikup-ljene se vode ispuštaju u more dugim podmorskim ispustom. Krajem de-vedesetih godina završen je gra evin-ski dio radova za prvi stupanj pro-iš avanja (50.000 ES), a Jadranski

projekt financira nabavu opreme za pro iš avanje (5 milijuna kuna). Do kraja 2007. bila je ugra ena gotovo kompletna hidrotehni ka oprema, a po etkom 2008. izvedeni su svi za-

vršni radovi i nakon probnog pogo-na ure aj je pušten u rad.

U Opuzenu nije bilo nikakve kanali-zacijske mreže, a zajedni kim je ula-ganjima državnog prora una, Hrvat-skih voda i op ine financirana grad-nja 5 km kanalizacijske mreže s dvi-je crpne stanice. Iz Jadranskog se projekta financira ure aj (3,4 miliju-na kuna) i sekundarna mreža duga 2,4 km u starom dijelu grada. Ure ajje završen, ali nije pušten u probni rad zbog zastoja u drugim dijelovi-ma projekta. Nakon završetka plani-ranih investicija na sustav e biti priklju eno 2000 stanovnika, a na kraju e se s 18 km cjevovoda i 10 crpnih stanica koristiti 9000 ljudi.

Dio ure aja za pro iš avanje otpadnih voda u Opuzenu

Opatija je dijelom imala izgra enu ka-nalizaciju, ali je za kompletnu zaštitu Liburnijske rivijere i zale a bilo potrebno izgraditi 10 km cijev-nih kolektora za ot-padne vode Opatije, I i a, Lovrana i Med-veje te nadograditi glavnu i sekundarnu mreže s gradnjom i rekonstrukcijom 15 crpnih stanica.

Ukupno je zaklju eno 37 ugovora, vrijednih 120 milijuna kuna, a ve ije dio izgra en ili je u završnoj fazi. Ure aj za pro iš avanje otpadnih voda bit e smješten u podzemnoj galeriji koja e imati dovoljne dimen-zije za smještaj ure aja prvog i dru-gog stupnja pro iš avanja.U ovoj ese fazi ugraditi oprema za prvi stu-panj pro iš avanja, za što je upravo u izradi natje ajna dokumentacija odlu eno za izradu glavnog projekta i za izgradnju.

Novigrad u Istri ima izgra enu ka-nalizacijsku mrežu koja prikuplja gotovo 60 posto otpadnih voda, ali se u more ispuštaju kratkim podmors-kim ispustom bez ikakva pro iš a-vanja. Jadranski je projekt preuzeo financiranje sekundarne mreže u pod-ru jima Dajla i Sveti Benedikt te gradnju cjevovoda Strada Kontesa (5,9 km glavne i 2,8 km sekundarne mreže) vrijednog 6,1 milijun kuna. Potpisani su ugovori za ure aj s pr-vim i drugim stupnjem pro iš ava-nja (33.000 ES), CS Pinetu s kolek-torima i podmorskim ispustom.

Pula otprije ima razvijenu kanaliza-cijsku mrežu s ure ajem za prethod-no pro iš avanje na lokaciji Valka-na i podmorskim ispustom. Ipak sta-ri je dio grada ispuštao otpadne vode u gradsku luku, a nedostajali su i no-vi cjevovodi i crpne stanice. Potpi-sano je 7 izvo a kih ugovora za gradnju kolektora i crpnih stanica (41,3 milijuna kuna), a od toga je 5 projekata završeno. Obustavljeni su radovi na gradnji kolektora Pragran-de i sanitarnog kolektora u Flaciju-sovoj ulici zbog arheoloških radova. Nastavak e uslijediti nakon izrade dodatne projektne dokumentacije za zaštitu gra evne jame s posebnim uvjetima koji e omogu iti nastavak arheoloških istraživanja. Gradi se i CS Stoja, glavna crpna stanica u gradskom sustavu odvodnje (12,7 milijuna kuna). No i nakon završet-ka ostat e problem malog kapacite-ta postoje eg ure aja i potreba za novim transportnim cjevovodima. Oprema ure aja za pro iš avanje otpadnih voda u Makarskoj

Gradilišta

GRA EVINAR 60 (2008) 5 433

Naime sadašnji radovi ne e pokriti sve što je potrebno za potpunu zaš-titu pulskog zaljeva.

Rijeka ima razvijen sustav prikup-ljanja, pro iš avanja i ispuštanja ot-padnih voda koji zadovoljava potre-be središnjega dijela grada. Otpadne se vode prikupljaju na Delti i nakon prethodnog pro iš avanja podmors-kim ispustom ispuštaju u Kvarnerski zaljev. Jadranski projekt financira kanalizacijsku mrežu Grobinštine, u II. i III. zaštitnoj zoni gradskih izvo-ra pitke vode, gdje se otpadne vode ispuštaju u septi ke jame iako se ra-di o kraškom terenu. Dosad su ugo-vorena i izgra ena 3 dijela sustava (14,1 milijun kuna), raspisani natje-aji za gradnju spojnog kolektora

Orehovica-Rijeka (8,7 milijuna ku-na), a pripremaju se natje aji za spojni kolektor izme u hidrotehni kog tu-nela i Orehovice te za kanalizacijski sustav naselja Pašac. Sustav odvodnje grada Zadra bit eu nastavku posebno obra en. Uspješno se ostvaruju i programi motrenja (monitoringa) u nadležnos-ti Ministarstva zaštite okoliša, pros-tornog ure enja i graditeljstva za poboljšanje mreže laboratorija za pra enje stanja i ocjene utjecaja pro-vedbe programa na kakvo u priobal-nih voda. Ugovor vrijedan 29 mili-juna potpisan je u rujnu 2007., a tra-

je do travnja 2009. Vode i partner u konzorciju, Gra evinski fakultet u

Zagrebu, redovito predaje izvještaje, a o tom su problemu održane i dvije radionice – u Splitu i Rovinju. I mo-nitoring u nadležnosti Hrvatskih voda (vrijedan 3,6 milijuna kuna) obavlja se vrlo uspješno, a vode i je partner u konzorciju, Gra evinsko-arhitektonski fakultet u Splitu, dosad izradio osnovne pokazatelje za 11 gradova uklju enih u I. fazu projek-ta. Razmatra se i mogu nost poseb-

nog mjerenja iz aviona (Hyper Spec-tral Data Flight Metode), što bi po-moglo u otkrivanju to kastih zaga-

enja u obalnom moru.

Valja re i i da su izra ene studije o institucionalnom ja anju HVJP-a i komunalnih poduze a koje se sada razmatraju u Hrvatskim vodama.

Najve i je problem u dosadašnjem provo enju projekta, a to je i poseb-no istaknula ing. Fani Bojani , isho-

enje gra evinskih dozvola koje su vezane uz pravo služnosti i postupke izvlaštenja zemljišnih estica u vlas-ništvu Republike Hrvatske. To je po-sebno uo ljivo na podru ju grada Biograda i Novigrada, zbog ega se 12 mjeseci kasni s gradnjom ure aja za pro iš avanje i podmorskog ispusta.

Pripreme za II. fazu projekta

Trenuta no se obavljaju pripreme za II. fazu Jadranskog projekta koja etrajati od 2008. do 2012. godine. Tu je znatno pripomogla darovnica ni-zozemske vlade od 2 milijuna eura koja je 2006. dodijeljena Jadrans-kom projektu. Tako je financirano 25 studija utjecaja na okoliš, 25 so-cijalnih studija i 20 tehni kih anali-

Pogled iz zraka na luku u Puli

Pogled na poluotok i središnji dio Zadra

Gradilišta

434 GRA EVINAR 60 (2008) 5

za izvodivosti sustava odvodnje, ali i druga projektna dokumentacija za projekte druge tranše zajma. Darov-nica je poslužila i za financiranje izrade studije ja anja komunalnih poduze a i HVJP-a te strateške pro-cjene utjecaja projekta na kakvo uhrvatskih priobalnih voda. U I. fazi projekta vrijednost je ugo-vorenih radova i usluga iznosila 435 milijuna kuna ili približno 74 posto od raspoloživih 580 milijuna kuna odnosno 80 milijuna eura. Do kraja listopada 2007. u izgradnju infrastruk-turnih gra evina bilo je uloženo pri-bližno 227 milijuna kuna ili 56 pos-to ugovorenih sredstava, a u progra-mu vanjskog motrenja (monitoringa) Ministarstva zaštite okoliša, prostor-nog ure enja i graditeljstva 10 mili-juna kuna. Time je Jadranski projekt stekao uvjete za potpisivanje II. faze zajma od IBRD-a u iznosu od 60 mi-lijuna eura, što zna i da je ukupna vrijednost II. faze 120 milijuna eura, rekla nam je na kraju Fani Bojani ,direktorica HVJP d.o.o.Od nje smo još saznali da je za II. fazu Jadranskog projekta predloženo 38 sustava odnosno potprojekata za pro iš avanje otpadnih voda, od e-

ga 18 u južnom i 20 u sjevernom Jadranu u ukupnoj vrijednosti od 169,04 milijuna eura ili približno 1,234 milijarde kuna. Kada se tome pribroje eventualne svote koje se moraju odvojiti za monitoring i za institucionalno ja anje komunalnih društava i HVJP-a, ispada da je to dvostruko više od predvi enih finan-cijskih sredstava za realizaciju druge faze. Stoga je sasvim razumljivo, ia-ko to direktorica nije izrijekom pot-vrdila, da e neki od potprojekata otpasti, biti umanjeni ili uklju eni u III. fazu.

Na južnom su Jadranu predloženi: Zadar, Zaton-Rijeka dubrova ka-Elafiti, Vodice, Malostonski zaljev (Duboka-Klek-Ston), Orebi , Vela Luka, Hvar, Bol, Supetar, Metkovi ,Mljet, Kor ula, Gradac, Primošten, Sukošan-Bibinje, Župa dubrova ka, Nin-Privlaka, Betina-Murter i Piro-vac-Tisno. Ukupna je vrijednost 71,99 milijuna eura, odnosno 524,7 milijuna kuna. Od njih su prema iz-nosima najve i sustavi Vodica (10,98 milijuna eura) i Zatona-Rijeke dub-rova ke-Elafita (9,6 milijuna). Sli-jede Centar-Zadar (5,49 milijuna), Metkovi (5,35 milijuna) i Sukošan-

Bibinje (4,2 milijuna). Svi su ostali prema procjenama manji od 4 mili-juna eura, odnosno 30 milijuna kuna.

Sa sjevernog su Jadrana predloženi: Opatija, Rijeka-Grobnik, Rovinj, Rabac, Pore , Cres, Malinska-Njivi-ce, Krk, Omišalj, Medulin, Mali Lo-šinj, Rab, Pula-centar, Pula-sjever, Brijuni, Crikvenica, Novi Vinodol-ski i op ina Vinodolska. Ukupna je vrijednost tih projekata 97,55 mili-juna eura odnosno 711 milijuna ku-na, a najskuplji su sustavi Rijeka-Grobnik (14,61 milijun eura) i Pore(13,72 milijuna). Slijede Rab (9,6 milijuna), Mali Lošinj (7,96 miliju-na), Pula-sjever (5,56 milijuna), Pu-la-centar (5,49 milijuna), Rovinj (5,42 milijuna), Malinska-Njivice (4,25 milijuna), Opatija 4,12 miliju-na i Novi Vinodolski 4,12 milijuna. Svi su ostali ispod 4 milijuna eura.

Ure aj za pro iš avanjeCentar-Zadar

Zate eno stanje Zadarska se kanalizacija po ela gra-diti još u anti kom razdoblju. Ta je kanalizacija u srednjem vijeku dije-lom urušena ili napuštena, a nova se

Izravni ispusti u more do 1994. na zadarskom podru ju

Gradilišta

GRA EVINAR 60 (2008) 5 435

po ela graditi za austrijske uprave, nakon izgradnje vodovoda. U II. svjet-skom ratu u velikim je razaranjima ošte ena i gradska kanalizacija. Ubrzo je obnovljena, a osnovna je zna ajka ve ine kanalizacijskih odvoda bila u

tome što su gra eni prema pojedina -nim rješenjima i bez ikakvog susta-va. Poslije je sustav u gradu koji je neprestano rastao ponešto poboljšan, pa su izgra eni glavni kolektori u Zagreba koj ulici i Ulici Ante Star-

evi a i odvodni tunel s podmorskim ispustom u predjelu Kolovare. Ipak 1989. na 11 mjernih postaja za uzi-manje uzoraka, ak 6 kvalitetom ni-je zadovoljavalo uvjete za kupanje, a i školjke su bile nejestive. Sve do

Shema sadašnjeg stanja kanalizacijskog sustava Zadra

Shema planiranog kompletnog kanalizacijskog sustava Zadra

Gradilišta

436 GRA EVINAR 60 (2008) 5

1994. bilo je 110 izravnih ispusta u more, a u uvali Jazine bila je odumr-la sva flora i fauna te se širio neizdr-živ smrad.

No od 1995. do danas Zadar je ost-vario velik napredak u razvoju sus-tava odvodnje. Izgra eno je deset novih crpnih stanica (u Zadru ih sus-tavno nazivaju postajama), ve ina obalnih kolektora, a razvijena je i sekundarna mreža te izgra en UPOV Borik (za 32.000 ES) za sjeveroza-padni dio grada najprije s prethod-nim, a poslije i s prvim stupnjem pro-iš avanja. Rezultati su bili odmah

uo ljivi pa je unutrašnji gradski za-ljev prvi put imao dobru kakvo umorske vode. Posebno je od gra ana dobro primljena izgradnja crpnih stanica i kolektora oko poluotoka ime su prekinuti svi izravni ispusti

u more, pa zadarski posjetitelji mo-gu u miru i bez dodatnih mirisa uži-vati u sada ve slavnim morskim orguljama.

Jadranski je projekt preuzeo gradnju podmorskog ispusta (duljina 2003 m) i ure aja za pro iš avanje s prvim i drugim stupnjem pro iš avanja za 100.000 ES u I. fazi. Podmorski je ispust (vrijedan 25 milijuna kuna) izgra en 2007., a ugovor za gradnju ure aja i projektiranje potpisan je u travnju 2007. prema ve prije prih-va enoj ponudi (71 milijuna kuna) i sa skra enim vremenom od 20 mje-seci za projektiranje i gra enje te 4 mjeseca za probni rad. U me uvre-menu je došlo do dodatka ugovoru (vrijednog 26 milijuna kuna) radi stavljanja u funkciju izgra enoga podmorskog ispusta, pa su rekons-truirani i opremljeni postoje i kišni preljevi na raskrižju ulica te izgra-

en retencijski bazen na zelenoj po-vršini ispred autobusnog kolodvora. Ujedno je usmjerena prikupljena otpadna voda na CS Arbanasi II,koja je opremljena opremom za pret-hodno pro iš avanje i iz nje se sada otpadne vode, do završetka ure aja za pro iš avanje, odvode u podmor-ski ispust. Dosadašnji je podmorski

ispust Kolovare pretvoren u kišni preljev. Zbog velike duljine i dubine podmorskog ispusta s difuzorom (46 m), u Zadru su ve sada uo ljive ve-like promjene u kakvo i priobalnih voda. A situacija e biti znatno bolja kada proradi dosada najsuvremeniji jadranski ure aj s mehani kim i bio-loškim pro iš avanjem.

Projekt ure aja Centar

Osnovne smo podatke o ure aju za pro iš avanje otpadnih voda Centaru Zadru dobili od Dragutina Mihel-i a, dipl. ing. gra ., direktora tvrtke

Hidroprojekt-ing d.o.o koja ga je pro-jektirala i glavnog projektanta Nino-slava Rexa, dipl. ing. gra . Ure aj je projektiran za drugi stupanj pro iš-avanja i za 100.000 ES, ali je odmah

rezerviran prostor za njegovo proši-renje u II. fazi na 200.000 ES. Rijeje o jednostupanjskom (konvencio-nalnom) ure aju s aktivnim muljem uz odvojenu stabilizaciju mulja. Ure-aj se gradi u isto nom dijelu grada,

u predjelu Ri ine, u ulici Franka Li-sice, nasuprot gradskome groblju. Doznali smo to od ing. Ninoslava Rexa kojega smo posjetili u njegovu

Tlocrt ure aja za pro iš avanje otpadnih voda Centar u Zadru s nazna enim dijelovima sustava u II. fazi

1. ulazno okno, 2. „gruba“ rešetka, 3. pužne crpke, 4. „fina“ rešetka, 5. pjeskolov-mastolof, 6. primarni taložnik, 7. bioaeracijski spremnici, 8. sekundarni taložnik, 9. mjerni kanal, 10. dozažni spremnik, 11. stanica za recurkilaciju mulja, 12. primarni zgušnja mulja, 13. sekundarni zgušnja mulja, 14. dehidracija mulja, 15. plato za dehidrirani mulj, 16. upravna zgrada, 17. agregat i trafostanica, 18. kompresorska stanica

Gradilišta

GRA EVINAR 60 (2008) 5 437

uredu u Rijeci. Saznali smo da pre-ma propisima za prvi stupanj pro iš-avanja predvi ena je primjena fizi-

kalnih i kemijskih postupaka iš e-nja otpadnih voda i uklanjanje naj-manje 50 posto suspendirane tvari, a vrijednost BPK5 (biokemijske pot-rošnje kisika) treba smanjiti barem za 20 posto u odnosu prema vrijed-nosti ulazne otpadne vode. Drugi je stupanj pro iš avanja primjena bio-loških i eventualnih drugih postupa-ka iš enja kojima se otpadnim vo-dama smanjuje koncentracija suspen-dirane tvari i BPK5 influenta 70 do 90 posto, a koncentracija KPK (ke-mijske potrošnje kisika) najmanje 75 posto.

Od svih tvari uklonjenih iz otpadne vode u procesu pro iš avanja obuj-mom su najve e razli ite vrste mulja (primarni, sekundarni i tercijarni), a koli ina suhe tvari variraju od 1 do 6 posto. Stoga obrada mulja i njego-vo odlaganje predstavlja najsloženiji proces u pro iš avanju otpadnih vo-da, jer se radi o velikim koli inama. Ujedno nekontrolirano ispuštanje mulja može zagaditi okoliš mogu im mikropolutantima (primjerice teš-kim metalima), a u mulju mogu biti i nestabilizirane organske tvari koje zbog raspadanja postaju agresivne i stvaraju neugodne mirise. Stoga je za ure aj za pro iš avanje otpadnih voda Centar u Zadru važna injenica što e ve u prvoj fazi imati

liniju za obradu i dehidraciju mulja i pružiti mogu nost da se linije obra-de mulja rabe i za pro iš avanje po-sebno dovedenog mulja ili mulja s drugih ure aja. To e se zaista i do-ga ati jer e se na ure aju pro iš a-vati sadržaji septi kih jama i mulj s UPOV-a Borik.Dijelovi su ure aja za I. fazu ulazno okno koje se nalazi ispred kanala s "grubim" rešetkama i cjevovod (DN 1200 mm) koji se na njega priklju ujesa zapadnog dijela grada. Priklju akzapadnoga gravitiraju eg dijela izvodi se od "prekidnog" okna CS Arbana-si II i budu ega tla nog cjevovoda

CS Gaženica I od ulaznog okna za pro iš avanje. Prolaz ispod potoka Ri ina izvest e se kao sifonski zbog visinskih razlika, a na taj e se cjevo-vod priklju iti otpadne vode s pre-ljevne gra evine i retencije tzv. "vi-soke zone". U ulazno e se okno pri-klju iti vode razdjelne kanalizacije isto noga gravitiraju eg dijela grada. Slijedi sabirni centar za prihvat sa-držaja septi kih jama koji ima uko-

pani sabirni armiranobetonski kanal (dug 16,6 m i širok izme u 1,4 i 2,7 m), smješten uz gra evinu grubih rešet-ki. U nastavku je ulazna gra evina koja se sastoji od grubih rešetki, crpne stanice za doziranje na automatska sita i automatskih finih sita. Zgrada ima tri dijela koja nisu me usobno odijeljena, ali su funkcionalno razli-ite gra evine i bit e posebno ven-

tilirane. Gra evina automatske gru-

Budu i izgled glavne ulazne gra evine

Budu i izgled spremnika i taložnika

Gradilišta

438 GRA EVINAR 60 (2008) 5

be rešetke, koja e se ventilirati pre-ko ure aja za biofiltraciju, ima pra-vokutni tlocrt (18,8 x 12 m) s lu nom krovnom konstrukcijom. Gra evina s automatskom finom rešetkom ima tako er pravokutni tlocrt (11,7 x 7,5 m) i tako er se provjetrava preko ure aja za biofiltraciju, a zajedni ki biološki filtar za obje je prostorije predvi en u obližnjem zelenom po-jasu. Gra evina s kompresorima i elektrotehni kim razdjelnicama ta-ko er je pravokutnog tlocrta (11,7 x 7,5 m), a prostor e se posebno ven-tilirati jer je zbog sprje avanja buke predvi eno usisavanje zraka i rad preko ure aja za prigušivanje.

Sljede e su gra evine aerirani pjes-kolovi-mastolovi, a u prvoj su fazi predvi ena dva usporedna sa zajed-ni kim mostom zgrta a izdvojenog pijeska na dnu i površinskog zgrta amasno a. Dva su planirana zbog eventualnih intervencija da bi jedan mogao biti stalno u funkciji. To su ina e ukopane armiranobetonske konstrukcije koje su predvi ene kao spremnici i koje su duge 32 m. Sprem-nici su pregra eni polupropusnom uzdužnom pregradom koja je kom-binacija armiranobetonskih stupova i plasti nih lamela. Zrak e se dovo-diti iz ulazne gra evine. Slijede potom prethodni taložnici, tako er dva u I. fazi, sa zajedni kim pokretnim mostom za zgrtanje ista-loženog mulja i površinskog pluta-ju eg sadržaja. Taložnici su pravo-kutni (35 x 8 m) i isto tako ukopani armiranobetonski spremnici. Na ulaz-nom e dijelu biti ugra eni žljebovi za uklanjanje plivaju eg ulja i pjene, a u završnim produljenim blokovi-ma bit e sklopovi za evakuaciju is-taloženog mulja koji e se transpor-tirati do zgušnja a mulja. Nakon prethodnih taložnika slijede bioaeracijski spremnici do kojih ot-padna voda dolazi gravitacijski i u kojima e se prozra ivati otpadna voda. U I. fazi izgradnje ure aja iz-vode se tri spremnika sa zajedni -kim dovodom i pridnenim razvodom

zraka. Blok od tri usporedna sprem-nika tako er je pravokutnog tlocrta (duljina 50, širina 3 x 7 m), a izvodi se tako er zbog nesmetanog rada u slu aju eventualnih intervencija. Na izlaznom je dijelu predvi ena izved-ba preljeva, a kanali e biti natkriveni poliesterskim rešetkastim gazištima.

U nastavku otpadna voda dolazi do naknadnih taložnika gdje se bistri prije ispuštanja u recipijent. U I. se fazi tako er izvode tri naknadna ta-ložnika sa zajedni kim pokretnim mostom za zgrtanje istaloženog mu-lja na dnu. Duljina je triju blokova naknadnih taložnika 58 m, a širina 6 m. U svim se naknadnim taložnici-ma mulj evakuira u stanicu za pov-rat (recirkulaciju) aktivnog mulja ili kao višak u zgušnja e.

Nakon obrade pro iš ena je otpadna voda usmjerena u okno završnog

uzorkiva a i mjera a protoka. To je ukopani armiranobetonski kanal svi-jetle širine 160 cm, a mjera se pro-toka ugra uje za vršni protok od 1632 l/s ili 5875 m3/h. Na lokaciji ure aja predvi ena je i gradnja do-zažnog ure aja podmorskog ispusta – samostoje a podzemna gra evina koja ima osnovni spremnik (20 x 10 m), dio za umirenje toka i prijelaz

na cjevovod ispusta DN 1200 mm. Ispuštanje se vode obavlja automat-ski, uz mogu nost prelijevanja ako do e do zastoja u radu ventila. Ostale se gra evine na ure aju ug-lavnom odnose na sadržaje za obra-du mulja. To su: crpna stanica za recirkulaciju i evakuaciju viška mu-lja, za zgušnja e mulja, za dehidra-ciju mulja, za puhala zraka (kompre-sore) i za razdjelnike crpne stanice mulja. Predvi ene su i samostoje aupravna zgrada (468,79 m2 bruto razvijene površine) i zgrada agregat-ske i transformatorske stanice te nad-strešnica za parkiranje. Kako se UPOV Centar izvodi u na-seljenom podru ju mnogo se pozor-nosti poklanja vanjskom izgledu zgrada koje je projektirao zadarski D & Z (projektant: Josip Grškovi ,dipl. ing. arh.), a cijeli e prostor biti i prikladno hortikulturno ure en. Za

eventualnu drugu fazu i gradnju ure-aja za 200.000 ES, što s obzirom

na broj stanovnika Zadra i velik broj turista nije nemogu e, ostavljene su istovjetne površine za pjeskolove-mastolove, primarne i naknadne ta-ložnike te bioreakcijske spremnike. Ing. Ninoslav Rex više se od 30 go-dina bavi projektiranjem sustava za pro iš avanje otpadnih voda i trans-

Ra unalna simulacija budu eg ure aja Centar

Gradilišta

GRA EVINAR 60 (2008) 5 439

portnih sustava, pa je izravno ili pos-redno uklju en u projekte gotovo svih naših ure aja za pro iš avanje jer ako nije projektant vrlo esto u pripremu natje ajne dokumentacije i

u pripremu dokumentacije za dobi-vanje lokacijske dozvole, a vrlo es-to sudjeluje i u vrednovanju proje-kata. U ovom je slu aju trebao ure-

aj projektirati strani konzorcij koji je posao izrade glavnog projekta i gradnje ure aja dobio na me una-rodnom nadmetanju, ali su se na kraju odlu ili da projekt izradi Hid-roprojekt-ing i ak je uklju en u kon-zorcij za izvo enje. Ina e u projek-tiranje ove složene gra evine uklju-eni su mnogi projektanti, najviše je

dakako gra evinara, ali ima i stroja-ra i elektrotehni ara te geodeta i ar-hitekata. Zapravo se posao glavnog projektanta ve im dijelom i odnosi na koordinaciju rada brojnih surad-nika.

Ing. Rex drži da je najve i problem za naše ure aje injenica što svug-dje postoji mješovita kanalizacija, pa su zbog toga velike koli ine ot-padnih voda za koje se trebaju gra-diti veliki ure aji. Osim toga velike koli ine kišnice razvodnjavaju otpad-ne vode te time utje u na kvalitetu i u inkovitost biološkog pro iš avanja.

Za zadarski nam je ure aj rekao da je trenuta no najve i na našem dije-lu Jadrana koji ima prvi i drugi stu-panj pro iš avanja jer ure aji koji

su ve i, poput splitskoga, rije koga i šibenskog, imaju samo prvi ili odgo-varaju i (mehani ki) stupanj. U ovom je slu aju bilo nužno uvesti i drugi stupanj pro iš avanja jer se radi o

relativno uskom kanalu i velikom ure aju te zakonskim propisima koji su taj kanal svrstali u osjetljivo pod-ru je. UPOV Borik planiran je i gra-

en zbog velikih turisti kih kapaci-teta i u vrijeme kada se držalo da ese Zadar razvijati samo na svojoj za-padnoj strani. Tada su planirana dva potpuno neovisna ure aja za pro iš-avanje otpadnih voda.

Posjet gradilištu Posjet gradilištu UPOV Centar u Zadru zapo eli smo u zadarskoj Od-vodnji d.o.o. i razgovorom s direk-torom Grgom Peronjom, dipl. ing. gra ., koji je neskriveno ponosan na injenicu što grad uspješno rješava

jedan od svojih najve ih problema. Spremno nam je ponudio sve raspo-ložive i tekstualne i vizualne materi-jale, ali i omogu io kontakte sa svim sudionicima u gra enju. Odvodnjaje investitor koji upravlja ili e up-ravljati cjelokupnim kanalizacijskim sustavom, ure ajem za pro iš ava-nje i podmorskim ispustom. Tvrtka je u gradskom vlasništvu, a kao rijetko koje komunalno društvo bavi se is-klju ivo odvodnjom otpadnih voda što drži velikom prednoš u. Djelat-nost su im održavanje sustava odvod-nje, pražnjenje septi kih jama (triput

na godinu bez naknade), izgradnja kanalizacijskih priklju aka, pro iš-avanje otpadnih voda i usluge od ep-

ljenja i ispiranja internih kanalizacija te pražnjenja septi kih jama izvan gradskog podru ja. U Odvodnji je zaposleno pedesetak radnika, a posjeduju bogat i kvalite-tan vozni park. Sada gospodare sa 136.771 m kanalizacije, 10 crpnih postaja, 1 ure ajem za pro iš avanje (vrlo skoro i drugim), 3 podmorska ispusta i 2 kanalizacijska sustava. Od kanalizacijskog sustava do 1990. bilo je izgra eno 86.126 m, od 1996. do 2000. 18.293 m, a od 2000. do 2007 još 35.352 m. Ure aj za pro iš avanje Centar gra-di njema ki konzorcij Passavant-Züblin koji je posao dobio na me u-narodnom nadmetanju izme u 9 po-nu a a. Ed. Züblin AG iz Stuttgarta jedna je od najve ih njema kih gra-

evinskih tvrtki koja djeluje punih 50 godina i koja je svoje projekte gradila u više od 50 zemalja širom svijeta, a u posljednje vrijeme osobi-to mnogo u Kini. Odnedavno je u sastavu velike multinacionalne gra-

evinske tvrtke Strabag, a na zadar-skom je ure aju zadužena za gra e-vinske radove. Passavant-RoedigerGmbH vrlo je poznata njema katvrtka koja se bavi pro iš avanja otpadnih voda i preradom otpadnog mulja, a svoje poslovanje temelji na tradiciji, iskustvu i primjeni najnovi-jih tehni kih dostignu a. U projekti-ma zaštita okoliša nude inženjering, tehnologiju, kompletnu opremu, teh-ni ke usluge za ure aje za pro iš a-vanje vode širom svijeta, neovisno radi li se o gradskim i industrijskim sustavima, a isto takve usluge daju i za preradu otpadnog mulja, njegovo dozrijevanje i prera ivanje u plin. Primjenjuje raznovrsne tehnologije obrade i pro iš avanja vode te upo-rabu pro iš ene vode tehnološke svrhe u industrijskim pogonima, a izra uje projekte i pruža punu stru -nu podršku za preradu termalnog mulja. Passavant-Roediger djeluje u sastavu Bilfinger Berger Umwelttech-

Funkcionalna shema ure aja za pro iš avanje otpadnih voda Borik

Gradilišta

440 GRA EVINAR 60 (2008) 5

nik grupe, a na zadarskom je ure aju zadužen za isporuku opreme. Posao je ugovoren po principu "kljuu ruke" za 9,585 milijuna eura ili nešto više od 70 milijuna kuna. Gra-

evinske radove uime konzorcija obavljaju doma e tvrtke Vodoinsta-lacija d.o.o. iz Zadra i Gortan Zadard.o.o. Hidropojekt-ing je naknadno uklju en u projektiranje, ali je prije toga izradio idejno rješenje. Natje-ajni je postupak neplanirano produ-

ljen za 10 mjeseci zbog nauskla enih stajališta povjerenstva za provedbu nat-je ajnog postupka i stru njaka Svjet-ske banke oko prijedloga za dodjelu ugovora. Ing. Peronja nam je rekao da na gra-dilištu nema nikakvih problema. Ra-dovi su zapo eli u travnju 2007. a trebaju biti završeni u prosincu 2008. kada zapo inje i etveromjese ni probni rad. Ujedno nam je omogu-io kratke susrete s Manfredom Bei-

tingerom, dipl. ing., voditeljem gra-dilišta iz Passavant Roedigera, glav-nim inženjerom gradilišta Markom Radošem, dipl. ing. gra . iz Straba-ga d.o.o. i glavnim nadzornim inže-njerom Sr anom Laši em, dipl. ing. gra . iz IGH – PC Split. Svi su oni vrlo zadovoljni dosad izvedenim radovima koji teku nešto brže nego što je to bilo planirano. Ing. Radoš je od po etka na gradilištu i drži da radovi teku predvi enom dinamikom te da nema nikakvih posebnih prob-lema, a svi se problemi rješavaju na vrlo dobro pripremljenim koordina-cijama svih sudionika. Na kraju smo s Mladenom Dobrovi-em, koji je informati ar i voditelj

UPOV Borik, obišli gotovo sve dije-love kanalizacijskog sustava Zadra. Dakako da smo posjetili i UPOV Borik, koji ima prethodni i prvi stu-panj pro iš avanja (fizikalno-kemij-ski), s flotacijom, koagulacijom, do-ziranjem polieletrolita i dehidracijom mulja te s ure ajem za pro iš ava-njem zraka. O tom smo ure aju vedetaljno pisali (Gra evinar 7./2006.), a sada samo navodimo da trenuta -no radi s kapacitetom od 15.000 ES

i da se vrlo dobro uklopio u gusto naseljen predjel.

S gosp. Dobrovi em obišli smo go-tovo sve crpne stanice izgra ene u gradu, a mnoge ne bismo ni uo ili da nismo imali stru nog voditelja. Bili smo i na klju noj CS Arbanasi II preko koje se nakon prethodnog pro iš avanja otpadne vode novim podmorskim ispustom odvode u mo-re (što e biti slu aj do završetka UPOV Centar), a negdašnji ispust Kolovare služi i služit e kao kišni preljev. Na kraju smo bili i na gradi-lištu UPOV Centar i uvjerili se da radovi sasvim dobro napreduju. Što-više bili smo na gradilištu tijekom izuzetno dobro posje ene konferen-cije za tisak. Zadarske je novinare najviše zanimalo ho e li se s ure aja širiti neugodni miris što su sudionici konferencije, a posebno ing. Grgo Peronja i Vesna Grizelj Šimi , dipl. ing. gra ., zamjenica direktora HVJP d.o.o., odlu no opovrgnuli. Iz reakcija ali velikog odaziva mogli smo zaklju iti kako su i drugi Zad-rani vrlo zadovoljni i ponosni sa svim što je dosad u injeno i što ejoš biti napravljeno u pro iš avanjuotpadnih voda.

Zaklju ak

Na kraju ovoga iscrpnog prikaza jednoga izuzetnog projekta kao što je Projekt zaštite od one iš enja u

priobalnom podru ju, popularno nazvan Jadranskim projektom, u ko-

ji je uklju en i prikaz najskupljega i najuspješnijega podsustava, valja re i da se ini kako se o cijelom projektu vrlo malo govori, svakako nedovoljno prema velikim gospo-darskim i razvojnim poticajima što ih za sobom donosi.

Što je tome razlog teško je re i, mož-da i tema, kako bi to rekao ing. Rex, i nije sama po sebi odviše privla na. Tek treba dodati da smo ovim pro-jektom na dobrom putu da potpuno sa uvamo isto u našega mora, aksmo u prigodi da svojim unucima to more ostavimo iš im nego što smo ga dobili. Naš je dio Jadranskog mo-ra ionako bio ist zahvaljuju i stru-jama koje teku uz našu obalu i one-iš enja odnose na talijansku stranu.

Tu isto u posjeduje i zbog toga što se radi o relativno dubokom moru s obzirom na njegovu širinu i duboku usje enost u kopno, a možda to tre-ba dijelom zahvaliti i našoj indus-trijskoj nerazvijenosti. Ipak povrh svega moru treba i pomo i da bi du-go sa uvalo bistrinu, isto u i plavet-nilo. Jadranski je projekt pravi takav poticaj.

Branko Nadilo

fotografije i crteži: arhiva investitora i B. Nadilo

CS Arbanasi II