Graa insekataInsekti 3 para noguPauci 4 para nogu

Delovi tela insekataGlava ili CAPUT pipci(antene), oi, usni aparat

Grudi ili THORAX 3 para nogu, 2 para krila

Trbuh ili ABDOMEN polni organi,

Insekti spadaju u kolo ARTHROPODA ili lankonociBilateralno simetrino teloTelo im se sastoji od kolutia (segmenata), koji nisu meusobno jednakiSpoljasnji skelet (kutikula) veinom od hitinaParno smetene lankovite noge (3 para nogu hexapoda) nalaze se na thoraxu

Sa gornje strane grudi, na 2. i 3. segmentu nalaze se krila kod krilatih insekata (Pterygota)

Sa donje strane nalaze se noge( 3 para )

Larva

OBLIK I VELIINA INSEKATASpadaju u mezofaunu (od 1 mm20 cm)Oblik: okrugao, izduen, bono spljoten i dr.

Fitomimeza insekti oponaaju dijelove biljnih organaMimikrija insekti oponaaju druge insekte ili predmete u cilju obrane od neprijatelja

Kod nas jelenak, do 7,5 cm

Najvei leptir Saturnia pyri (nono paune)

Delovi glaveTeme ili VETREXelo ili FRONSeoni titi ili CLYPEUSGornja usna ili LABRUMGornja vilica ili MANDIBULAEDonja usna ili LABRUMDonja vilica ili maxillaeGLAVA KOD INSEKATA

Na glavi se nalazi:

Jedan par pipaka Antene

Proste oci Ocelae

Slozene oci- Facetae

Najui deo glave naziva se teme ili vertex a poprenim avom je podeljen od ela ili frons.

Ispod ela nalazi se eoni titi ili clypeus na koji se vee gornja usna ili labium sa gornjim eljustima ili mandibulama.

Sa strane je lice ili genae sa sljeponicama ili temporae.Iza temena je zatiljak ili occiput i vrat ili collum.

Oblik glave: okrugao,jajast, izduen

Poloaj glave:

Prognantan usni aparat je okrenut prema napred u odnosu na celo(veina kornjaa)

Ortognantan usni aparat je okrenut nadole a celo napred (skakavci)

Hipognantan usni aparat je sa donje strane tela, uvuen prema telu (stjenice)

KUNA MUVALEPTIRKOMARACKORNJA

PIPCI KOD INSEKATA

Delovi pipakaOsnovni clanak -skapus prvi lanak do glave. On je obino najvei i najjai lanak. Nalazi se u antenalnoj dubini gdje je povezan jednom polugom ili antenifer-om sa miiem kod insekata

Drzaca ili pedicellus

Bica ili flagelum moe imati 1-60 lanaka

Na glavi, u blizini oiju, nalazi se jedan par pipaka

Sastavljeni su od veeg ili manjeg broja lanaka

lanci mogu biti jednakog oblika (homomerni lanci) ili razliitog oblika (heteromerni lanci)

PIPCI PO IZGLEDUCekinjasti lanci jednako se po cijeloj duini suzavajuKoncasti prstenovi su jednaki Testerasti- na vrhu su lanci izduzeni trouglastoVretenasti sueni na vrhu i doleGlavicasti na vrhu obrazuje glavicuLepezasti prosireni kao lepeza

PELAKOMARAC

Na pipcima: culo uksa, mirisa, kod nekih i culo sluhaPomou pipaka insekti :Oseaju toplotu, Vibraciju vazduha,Koordiniraju telom, Orijentisu se u prostoru, Pronalaze hranu, Mesta za odlaganje jajacaMujaci pronalaze enke na velike udaljenosti

Insekti se hrane tvrdom i tecnom hranom specifian usni aparatOsnovni usni aparat za grickanje, a iz njega su se razvili ostali usni aparati:za bodenje i sisanjeza lizanjeza upijanje

USNI APARAT KOD INSEKATA

Usni aparat za grickanje:Gornje usna ili labrum

2. Gornja eljust ili mandibula

3. Donje eljusti ili maxille

4. Donja usna ili labium

Gryllotalpa spp.

Gornja usna labrumU obliku ploiceesto natkriva usni otvor kod insekataNadovezana je na eoni titi ili klipeusLabrum

Gornje vilice-mandibulaParne suU obliku trouglastih ploicaS unutarnje strane nazubljeni incisivima ili zubiimaPokreu se samo horizontalnoZa otkidanje hrane, odbranu od neprijatelja, gradnju sklonita i dr.

Donje eljusti maxilleParne suCep ili cardo spojsa glavomStablo ili stipes iza cepa2 grizece plocice lacinie -grizaljke (spoljasnji i unutrasnji)- eljusni pipci Maxil. Palp 6 ili manje lanaka

Donja usna ili labiumNeparna jeNa sebi nosi:Pipke donje usne (Palpus labialis)Jezik (Gossae)Pajezik (Paraglossa)

Usni aparat za bodenje i sisanjeModificirani tip prethodno opisanogDonja usna produzena, na njoj 4 reda bodljikavih ekinja koje formiraju 2 kanala. Kroz jedan insekt sie sokove, a kroz drugi vraa deo svoje pljuvake u biljku ili domaina.

KomaracKuna muhaLeptir

este su razlike u tipu usnog aparata kod iste vrste ali u razliitim stadijima razvia

Npr. Kod leptira gusenica ima usni aparat za grizenje, a leptiri za sisanje

Kod nepotpunog preobrazaja (gde nema stadija lutke) najee isti usnia parat

Grudi se nalaze odmah iza glave i graene su od 3 segmentaPROTORAXMEZATORAXMETATORAXGRUDI I ORGANI (NOGE I KRILA)

Notum ili tergum lena stranaPleurae bona stranaSternum trbuna, unutranja stranaPresek jednog lanka grudi

Grudi nose na sebi 3 para nogu

Kod krilatih insekata(Pterygota), sa gornje strane, na 2. i 3. lanku nalaze se krila

Insekti imaju 2 tipa nogu:Prave ili prsne noge

Lane ili trbune noge

Prave noge graene su od: kuka, podkuka, prstenka, bedra, goljenjace, stopala i zastopala

Noge bogomoljke

Bedro ili femur najrazvijeniji dio noge

Goljenica ili tibia tanji i dui dio noge; na sebi esto ima posebne prihvataljke

Stopalo ili tarzus sastoji se od 1-5 segmenata; na zadnjem lanku nalaze se kandice koje slue za prihvaanje na povrinu

NOGA KOD INSEKATA

Pelinje noge

Noge za hodanje i tranje

Noge kopaice (rovac)

Noge za skakanje

Lane ili trbune nogeJednostavnije graeMekane suImaju oblik kupe i na kraju imaju jedan red venia, dlaica ili kukica kojima se kreuImaju ih najee larve; one imaju i prave i lane2-5 gusenice leptira6-8 osice

VRSTE KRILALEPTIROSATRIPSPARAZITSKA MUICAVRETENCE

Krila imaju insekti iz grupe PterygotaProduetak kutikuleSastoje se od 2 spojene kutikuleUzdune i poprene ile raspored ila bitan kod determinacije

Krila mogu biti prozirna, bezbojna i pokrivena raznim ljuicama

Tipovi krilaOba para krila mogu biti mekana, iste veliine ili zadnja krila zakrljala

Prednja krila vrsta i hitinizirana. To su ELYTRE, a drugi par je mekan i u stanju mirovanja, uvek sakupljen ispod prednjih krila. Ako su prednja krila poluhitinizirana, onda su to SEMIELYTRE.

Kod veine insekata prednja krila slue za ravnoteu a zadnja za let (nije sluaj kod leptira)Nekada su zadnja krila vea od prednjihkornjaleptirmreokrilac

Oblik krilaOvalni i izdueniKod izduenih su na krilima duge rese

Kod leptira ljuske

ista krila - osice

Kod veine vrsta, veliina krila se razlikuje kod mujaka i enkeMujak enka

enka i mujak kukuruznog moljca

Sastavljen je od 11 segmenataPotpuni broj segmenata se nalazi u embrionalnom stadiju

8. i 9. segment polni organi(na 9 segmentu je kod muzjaka akod zenki na 8 ili iza 8 ili na 9 segmentu)Iza 9. segmenta postgenitalniOd 1. -8. segmenta progenitalni segmentiTRBUH ILI ABDOMEN

Abdomen nosi u sebi vei deo probavnih i polnih organaSegmenti abdomena su relativno malo srasli, najee su vezani meusegmentnim koicamaAbdomen na sebi esto nosi dodatke koji se zovu stili ili cerci privesci abdomena ili genitalni privesci

Cerci

Dolaze kod Tysanura, Orthoptera, Ephemerida, itd. dugaki lankoviti osetni privesci, na jedanaestom ili desetom segmentu (vodeni cvet)Ili predstavljaju jaka, nelankovita, meusobno gibljiva kleta

3 tipa abdomena(po poloaju)Sedei abdomen 1. segment abdomena je iste veliine kao i poslednji segment toraxaVisei abdomen izmeu abdomena i toraxa nalazi se jedna drka kojom je abdomen povezan sa toraxsom(pele, ose)Stapiast abdomen 1. segment je produzen u jednu dugu tdrsku kojom je vezan za grudi (ose najeznice)

Sedei trbuhVisei trbuhDrskast trbuh

Kod nekih insekata, s donje strane na abdomenu su posebni organi npr. odskona vilica ili furka (pomou koje skau)

Kod nekih -enke nose na abdomenu legalicu ili ovipositor kojim polau jajaca u biljne delove ili ispod koe

Kod nekih enki leglica je pretvorena u alac

Koni skelet kod insekta moe biti vie ili manje hitiniziran, deblji ili tanji, zavisi o kojoj se vrsti radi

Povrina konog skeleta moe biti ravna tj. glatka, ali je najee izbrazdana, ima izrataje, kvrge, rogove i dr.

Na sebi nosi dlake i lezde; te dlake su povezane sa lezdama koje polaze iz epidermisa ili sa lezdama iz unutranjosti telaKONI POKROV

Bazalna membrana deli koni pokrivac od unutranje upljine kod insekata, vrlo fina, izluuje intercelularnu supstancu

Epiderma sloj epitelnih stanica, odeljenih jedna od druge izluuju hitin (u poetku gust tecan, a kasnije stvrdnuti sekret) hitinogeni sloj

Kutikula se sastoji od 3 dela:EndokutikulaEgzokutikulaEpikutikula

Najdeblji sloj je endokutikula graena je od lamela izmeu kojih se nalaze hitinski snopii

Egzokutikula drugi sloj, najvri dio kutikule s najvie hitina. Naziva se jo i pigmentni sloj jer se u njoj nalaze pigmentne boje

Epikutikula najtnji sloj, debljine 0,2-0,8 . titi organizam od njepovoljnih vanjskih uvijeta

Koni pokrivac koordinira telom insekta jer je povezan miiima

Dlake koje su na povrini zovu se sete. Mogu biti mekane ili grube, due ili krae, uske, okrugle ovalne

Osim dlaka na povrini se nalaze i ljuice koje mogu imati posebnu funkciju, npr. pokrivanje legla jajaaca.

Aparat za proizvodnju zvuka organ za davanje zvukaSastoji se od jedne ploce za cvranje i jednog brida. Uz njega se nalazi rezonator za pojaanje zvuka. Imaju ga npr. skakavci na nogama ili cvrci na krilimaPOSEBNI ORGANI NA KOI INSEKATA I BOJE INSEKATA

Neki insekti imaju zvuni organ

On je jedan uplji organ, najcece na abdomenu u ijoj upljini se nalaze membrane koje vibriraju tj. proizvode zvuk

Insekti imaju dve vrste boja:

PIGMENTNE BOJE to su hemijska jedinjenja, npr. melanin, antocijan. Nalaze se u kutikuli. To su obino crna smea i zelena, ree crvena. Nakon uginua jedino insekti (crni) zadravaju boju dok drugi izblede

STRUKTURNE BOJE proizvode se pod uticajem strukture kutikule. Obino su sjajne, metalne boje, bronzana, zlatna, zelenomodra. Kada uginu, gube taj sjaj

Insekti imaju jednostanine i viestanine kone lijezde

Jednostanine polaze iz epidermalnog sloja a viestanine iz unutranojsti tijela

Prema funkciji mogu biti votane i aromatine lijezde

VOTANE LEZDE - Izluuju vosak, zatiuju telo voskom, ili slue za gradju saa

AROMATINE LEZDE lue primamljiv miris za privlacenje (suprotan pol). U njih spadaju i sekreti koji odbijaju neprijatelja imaju neugodan miris (smrdljivi).

Za primamljivanje insekata slue atraktanti (feromoni)

Repelenti sintetski proizvedeni, odbijaju insekte

esto su lezde sa otrovnim sekretima povezane sa dlaicama koje vrlo lako otpadaju i mogu naneti odreene probleme. Te dlake se zovu TOXOPHORAE

lezde u usnom aparatuPredive lezde lue svilene niti

lezde slinovnice labijalna, maxilarna, mandibularna omekavaju hranu, a kod insekata koji siu krv, sekreti ovih lezda spreavaju zgruavanje krvilezde za presvlacenje imaju ih larve. Zovu se i Versonove lezde. Odlepljuju staru kou

Muskulatura je u vidu odjeljenih miia iji su krajevi privreni za unutrani deo hitinskog skeleta

Insekti imaju 1500 2000 miia

Najvie miia u grudima, nogama i krilima

Uglavnom su poprenoprugasti miii imaju brze kontrakcije

Insekti se hrane biljnom i ivotinjskom hranomPrema nainu ishrane mogu biti: PANTOFAGI koriste biljnu i ivotinjsku hranu, npr. rovacZOOFAGI mesoderiFITOFAGI biljojediPolifagi razne biljne vrsteOligofagi hrane se biljnim vrstama iz jedne porodice (npr. Repina pipa se hrani biljkama iz porodice Chenopodiaceae)Monofagi hrane se samo jenom biljnom vrstom (npr. vinovom lozom)

Probavni sastav deli se na:

Prednje crevo ili STOMODEUM.

Poinje usnim aparatom, nastavlja se drelom ili pharingsom, zatim jednjakom ili oezofagus, gua ingluvies, I vani eludac ili proventrikulus. Na prelazu prednjeg u srednje crevo, nalaze se slepe kesice ili cece izluuju fermente

Tu se nalazi i jedan miini prsten VALVULA CARDIACA spreava vraanje hrane iz srednjeg u prednje crevo

2. Srednje crevo ili MEZENTERON

Neralanjena je mekana je cev, naborana. to je vea naboranost, to je vea usisna mo hranjivih elemenata.

Na prelazu srednjeg u zadnje crevo nalazi se jedna epitelna bora VALVULA PILORYCA spreava vraanje hrane iz zadnje u srednje crevo

Na prijelazu iz zadnje u srednje crevo nalaze se tzv. Malphigijeve cevi imaju ulogu bubregaMoe ih biti 2-200Putem njih se tetne stvari iz organizma prenose u zadnje crevo

3. Zadnjenje crevo ili PROCTDEUM

Hitinizirno je kao i prednje crevo.

Podjeljeno je u 3 dela:1. prednje ili ilemus2. srednje ili colon3. zadnje ili rectum

Probavni sastav kod insekata je ili krai od duine tela ili nekoliko puta dui

Kratak imaju prodrljivci koji prave jako puno teteBiljojedi imaju duzi probavni sustav

Insekti imaju otvoreni krvni sastav krv slobodno tece po celom telu40 % telesne teine otpada na krv (3/4 je voda u krvi)Sa lene strane nalazi se krvni sud koje je graen iz 2 dela:srceaorta

Krvni sud je jedna cev koja je sa donje strane zatvorena, a s gornje otvorena

Srce je graeno od komorica (moe ih biti 1-10)Komorice su meusobno povezane zaliscima koji se otvaraju samo prema napredNa bonim stranama komorica nalaze se otvori ili OSTIJE koji takoer prema unutra imaju zaliske

Tijelo insekta podijeljeno je u 3 dijela i to sa 2 dijafragme

Dijaftagme se nalaze u abdomenalnoj upljini jedna dorzalna i jedna ventralna dijafragma

Prvi dio je PERIKARDIJALNI DIOU njemu je smjeten krvni sud srce sa aortom

Drugi dio je PERIVISCELARNI DIO Tu je smjeten probavni sustav

Trei dio je PERINEURALNI DIO Tu je smjeten nervni sustav

Dijafragme se valovito gibaju i to: dorzalna od stranjeg dijela prema naprijed, a ventralna od prednjeg dijela ka stranjem dijelu abdomena

Ovim gibanjima potiskuje se krv prema komoricama gdje dolazi do stezanja i irenja komorica i potiskivanja krvi iz komorice u komoricu

Kroz ostije ili bone otvore ulazi ista krv koja se utiskuje u aortu, a iz aorte slobodno izlazi napolje prvo oplahuje dijelove u glavi, zatim ide u prsite, posebno u lokomotorne organe, pa tek onda u abdomen

Krv se sastoji od krvne plazme ili HEMOLIMFE i krvnih stanica ili HEMOCITA

U krvi kod insekata ne postoje eritrociti (krv ne prenosi kisik)

Poznati su fagociti u krvi oni brane insekte od razliitih bolesti

U krvi se nalaze rezne soli i imaju 50 100 puta vie aminokiselina nego kimenjaci

U blizini komorica nalaze se stanice koje se zovu perikardijalne stanice proiavaju krv koja zatim ulazi kroz ostije

Neistoe u krvi se veu za masna tijela ili kroz Malphigijeve cijevi odvode kroz stranje crijevo

Po boji krv moe biti razliite boje

Kod veine insekata nema fibrina (ne dolazi do koagulacije krvi)Kada insekti miruju, srce gotovo da i ne radi, a kada su u pokretu, srce se poveava

Insekti diu:

Pomou cijeloga konog skeletaPomou krga vodeni insekti (krge su na isturenim dijelovima tijela)Disanje pomou traheja

DINI SUSTAV KOD INSEKATA

Traheje su cijevi, iznutra obloene spiralom koja je hitiniziranaStalno su otvorene Razgranate su po cijelom tijeluNajire su na povrini i to su udaljenije to su tanje i zavravaju tankim cjevicama ili TRAHEOLAMA

Traheje na povrini zavravaju dinicom ili STIGMOMInsekti najee imaju 1-10 pari dinica, a najee 2 para na prsitu i 8 pari na abdomenu

HOLOPNEUSTINI insekti imaju isti broj pari dinica koliko imaju i segmenata

HEMIPNEUSTINI insekti imaju manji broj pari dinica nego segmenta

HIPOPNEUSTINI insekti imaju vei broj pari dinica nego segmenata

Dinica na povrini ima bezbroj zapornica koje su obrasle dlaicama koje imaju funkciju proiavanja zrakaIza zapornice dolazi predvorje ili atrium koje je takoer obraslo dlaicama za daljnje proienje zrakaIz atrijuma isti zrak ulazi u trahejuZapornice kod nekih vrsta imaju mo zatvaranja u doticaju s plinovitim sredstvima

Kod nekih insekata letaa (leptiri) u trahejama, na pojedinim mjestima se nalaze zrane kesice koje nisu hitinizirane. Prije leta se napune zrakom, a kada se kisik iz njih potroi, one splasnuKod nekih parazita dogaa se da uvuku svoje dinice u dinice domainaJelenak u 1 min. udahne 20-25 puta; to je temperatura vea, disanje je poveanoPoveremeni prestanak disanja

Insekti diu na 2 naina:

AKTIVNO DISANJE pomou abdomena; irenjem abdomena zrak ulazi u traheje a skupljanjem abdomena istiskuje se zrak iz traheja

PASIVNO DISANJE putem difuzije; sistem otvorenih cijevi gdje zrak nesmetano ulazi u traheje a CO2 izlazi

Insekti imaju ganglijski nervni sustavGangliji grupa nervnih stanica

NERVNI SUSTAV KOD INSEKATA

Nervne stanice mogu biti razliitog oblika (krukolike,zvjezdaste) i imaju na sebi odreene izratajeGlavni izrataj akson ili neuritBoni izratali kolateraliPosebni sitni izrataji - dendriti

Nervni sustav je podijeljen u centralni nervni sustav i periferni nervni sustav

Centralni n.s. dijeli se na naddrijelni ganglij ili mozak i poddrijelni ganglj ili trbuna modina

Mozak ine 3 para ganglija:PROTOCEREBRUM pokree oi DEUTOCEREBRUM pokree ticalaTRITOCEREBRUM pokree gornju usnu

Prva tri para trbune modine (gangliji thoraxa) pokreu ostale dijelove usnog ustrojaU prsne i zadane parove ganglija idu nervi za osjet i za pokret

Periferni nervni sustav proizlazi iz centralnog i upravlja organima disanja, probave, spolnim organima i dr.

Nervni sustav povezan je s osjetilima:

Osjetilo dodira najstarije; kod njega su osjetne stanice po cijelom tijeluOsjetilo mirisa - na ticalima (osjete miris u velikim razrijeenjima)Osjetilo okusa nalazi se na pipalima u usnom ustrojuOsjetilo sluha razvijeno je kod insekata koji i proizvode zvuk. Sluni organi graeni su od jedne ili vieklinastih stanica ili skolopidija, a one se nalaze na glavi, prsitu, zadku, krilima

Tipovi slunih organaKORDOTONARNI sluni organ

JOHNSTONOV sluni organ

TIMPANALNI sluni organ

KORDOTONARNI sluni organSklopidije su nategnute izmeu 2 mjesta na tijelu

Nalaze se na krilima, prsitu, nogamaSkup pd 80 kordotorarnih receptora na nozi

JOHNSTONOV sluni organSmjeten je na drugom segmentu ticalaSklopidije su s unutranje strane ticala ili lanka a u sreditu je upljinaDiptere, komarci, muhe

TIMPANALNI sluni organ

Graen je kao bubnjiOsjetljiv je na zvune valoveNalazi se najee na pleurama zadka ili goljenicama prednjih nogu (zrikavci)

Oi mogu biti:

Proste oi ili ocele ili eone oiBone ili lateralne oiSloene, mreaste ili facetirane

CULO VIDA

Proste oiNalaze se na eluMoe ih biti od 1-3 komadaImaju ih liinkePreko njih samo osjete intenzitet svjetla

Lateralne ili bone oiLee sa strane na glaviSloenije su od prostih i svako oko ima od 1-7 stemata ili oicaBone oi koje imaju vei broj oica ine jedan prijelaz ozmeu prostih i sloenijih oijuTakove oi imaju gusjenice leptira

Sloene ili facetirane oiImaju ih imagaSvako oko sastavljeno je od facetaTo su zasebne oice, facete ili omatide Svaka je graena od ronjae, mrenjae, kristalnog tijela i rhabdomena (nervni tapi u sredini facete)Faceta moe biti nekoliko tisuaLeptir 17000 faceta, kuna muha 4000

Oko pele

Insekti su uglavonom razluenog spola ili HERMAFRODITI ILI DVOSPOLCI

enski spolni organMuki spolni organ

Muki spolni organSastoji se od jednog ili dva sjemenika ili testisa, od 2 sjemenovoda, jednog sjemenog kanala te mukog organa za kopulacijuSjemenici graeni od mnogobrojnih sjemenih cijevi ili folikula u kojima se izluuju spermatozoidiDodatne lijezde izluuju sekrete u sjemenovod, oblaui tako spermatozoide i potpomaui njihovo kretanje kroz sprovodne kanale

enski spolni organSastoji se od 2 jajnika ili ovarija, 2 jajovoda ili oviduktusa i od rodnice ili vagineTu je jo i oplodna kesa (lat. burza copulatrix), sjemena kesa (receptaculum seminis) i dodatne lijezde

Jajnici se sastoje od jajanih cijevi ili ovariola kojih moe biti 2-2000Dodatne lijezde izluuju posebnu sluzavu masu kojom lijepe jajacaSpolni kakakter kod nekih kukaca pomou izglada insekta odmah se prepoznaje da li se radi o mujaku ili enki

*****************************************************************************************************************************************************************