1. NAELA PARNINOG POSTUPKA? Naelo dispozicije je osnovno naelo u parninom postupku, a ono znai da su stranke gospodari parnice, tj. da stranke same odluuju o:a) pokretanju parninog postupka (tuilac bira vrijeme kada e podnijeti tubu i u tubi

odreuje tubeni zahtjev, o kome sud mora odluiti), a sud je vezan za obim i sadrinu tubenog zahtjeva i ne moe ii preko ni mimo tubenog zahtjeva, ali moe ispod- tako npr. tuilac je podnio tubu za povraaj 1000 KM, u tom sluaju sud ne moe dosuditi vie od 1000 KM, iako utvrdi da je dug vei (1500 KM), niti moe dosuditi neto drugo (stvar), ali zato moe dosuditi 900 KM,b) tuilac moe da povue tubu, ali od momenta uputanja tuenog u parnicu, trai se

njegova saglasnost,c) tuilac se moe odrei tubenog zahtjeva i sud tada donosi presudu na osnovu

odricanja,d) tueni moe da prizna tubeni zahtjev i sud tada donosi presudu na osnovu priznanja, e) stranke mogu zakljuiti sudsko poravnanje koje se moe postii tokom cijelog

postupka, ali se to poravnanje vri pred sudom prvog stepena. Naelo dispozicije se ogleda i u mogunosti ulaganja pravnih lijekova (alba, revizija i ponavljanje postupka). Ovo naelo potie iz materijalnog prava, jer je graansko pravo u najveem broju sluajeva regulisano dispozitivnim normama Naelo kontradiktornosti znai da treba sasluati i drugu stranu i dati joj mogunosti da se izjasni o tvrdnjama i navodima druge stranke (audiatur et altera pars- treba sasluati i drugu stranu). Dakle ovo naelo prua pravo na odbranu prije donoenja sudske odluke, ali u naem pravu postoje dva izuzetka od ovog naela: kod postupka izdavanja platnog naloga i u izvrnom postupku, kada donosi rjeenje o izvrenju. Kod presude zbog proputanja udovoljeno je naelu kontradiktornosti jer je tuenom pruena ansa da se brani i stavi prigovor na tubu, pa je njegov problem to je ostao pasivan. Ako je tueni pasivan (uti) smatra se da sve negira (princip negativne litis-kontestacije), dok se kod presude zbog proputanja, utanje tumai kao priznanje (princip pozitivne litis-kontestacije). Naelo slobodne ocjene dokaza znai da sud u parnici cijeni svaki dokaz posebno, kao i sve dokaze zajedno, kao i rezultate cjelokupnog raspravljanja. Sud dokazuje samo sporne injenice, a teret podnoenja dokaza lei na strankama. To znai da sud u parninom postupku nee nita uraditi po slubenoj dunosti, ve samo po inicijativi stranaka (pasivnost uvijek znai negativnu odluku za stranke). To je poznata maksima, da michi factum daba1

tibi ius (daj mi injenice, da u ti pravo). Treba napomenuti da kod nas ne postoji rang dokaznih sredstava, s tim da se uzima da je svjedok najslabije dokazno sredstvo, a javna isprava najjae. Vrlo je bitno da stranka preduzme radnje za pribavljanje injenica, premda i ne dobije potrebna dokumenta (npr. stranci je potreban podatak koliko ima druga stranka na raunu, ali misli kako joj banka nee dati te podatke, pa s toga i ne podnosi zahtjev sudu i gubi mogunost da doe do tih podataka, jer sud ne moe dijelovati na svoju ruku, bez zahtjeva same stranke. Ono to je ovdje ugroeno, jeste naelo materjalne istine, jer zahtjeva visok stepen poznavanja procesnih prava, pa stoga stranke ne mogu same voditi postupak, a predvieno je da mogu (bez zastupnika), to znai da stranke imaju tzv. postulacionu sposobnost. U nekim zemljama postoji nuni punomonik i stranke nemaju postulacionu sposobnost (izuzetak su naelnik i gradonaelnik koji nemaju postulacionu sposobnost i njih zastupa pravobranilatvo). Naelo zabrane zloupotrebe procesnih prava je prelo iz procesnog prava u materijalno pravo. Ono znai da stranka u procesu koristi svoje pravo protivno cilju, zbog kojeg su ta prava uspostavljena. Ovdje se pravo ne vrijea, ve samo zloupotrebljava. Tako na primjer, ako dunik duguje povjeriocu 1000 KM, povjerilac umjesto da podigne jednu tubu na 1000 KM, on moe da izvri zloupotrebu, tako to e podii 10 tubi po 100 KM. Zloupotreba se moe vriti i u pravnim radnjama, tako npr. tuilac moe rei tuenom da ne dolazi na roite, jer e tuilac povui tubu, pa kada se tueni ne pojavi, tuilac zatrai donoenje presude zbog izostanka. Najea zloupotreba se vri putem BENEFICIUM NOVORUM (iznoenje novih injenica i dokaza), npr. stranka ne iznosi sve dokaze i injenice u prvostepenom postupku, ve naknadno u albenom postupku, a sud mora uzeti u obzir i ove nove injenice, iako je izvrena zloupotreba procesnog prava, a jedina sankcija je to to e stranka morati platiti trokove postupka, bez obzira na ishod parnice (dakle ne trai se savjesnost stranke). Ovdje je zakon dozvolio zloupotrebu u cilju naela ekonominosti i materijalne istine, jer ta dva naela su jaa od naela zloupotrebe procesnog prava. Za razliku od iznoenja novih injenica i dokaza u albi gdje se ne trai savjesnost stranaka, kod vanrednog pravnog lijeka ponavljanja postupka, mogu se iznositi nove injenice i dokazi ali samo pod uslovom da je stranka bila savjesna (da ranije nije znala za te dokaze). Teite zatite od zloupotrebe procesnih prava jeste na prevenciji, tj. sud treba da pazi na to da do zloupotrebe ne doe. Vjerodostojne isprave su one isprave koje su izdate od strane nadlenog dravnog organa i koje uivaju odreeni stepen povjerenja u pravnom saobraaju (menice, ekovi) npr. raun koji izda optina o kupovini namjetaja nije javna isprava, dok indeks jeste.2

2. PARNICA I SPOR?

Parnica je skup radnji objedinjenih u jednu cijelinu, a spor je pojam materijalnog prava, gdje jedna strana negira postojanje prava drugoj strani. Parnicu uglavnom prati spor, ali moe biti i bez spora, npr. dunik ne negira dug, ali nema sredstava da plati.3. STVARNA I PROCESNA LEGITIMACIJA?

Stvarna legitimacija je pojam materijalnog prava i odgovara na pitanje ko je povjerilac, a ko dunik iz materjalno-pravnog odnosa. Ako nema legitimaciju sud odluuje meritorno i odbija tubeni zahtjev kao neosnovan. Procesna legitimacija je pojam procesnog prava i u sluaju njenog nedostatka, sud odbacuje tubu kao nedoputenu.4. STRANAKA I PARNINA SPOSOBNOST?

Stranaka sposobnost je sposobnost biti stranka u postupku i ona odgovara pravnoj sposobnosti koja se stie roenjem. Parnina sposobnost je pojam procesnog prava i odgovara poslovnoj sposobnosti, koja se stie sa navrenih 18 god.5. PROCESNE PRETPOSTAVKE?

Su uslovi koji moraju postojati da bi se mogao voditi parnini postupak, i bez ijeg postojanja to nije mogue. Ovaj naziv je dao njemaki pravnik Villow. Na zakon ne govori o procesnim pretpostavkama, ve o smetnjama u daljem voenju postupka. Procesne pretpostavke dijele se na opte i posebne. Opte moraju da budu ispunjene u svim postupcima, a posebne samo u pojedinim stadijumima parninog postupka. Tako npr. kod podizanja tube za smetanje posjeda, posebna procesna pretpostavka su rokovi u kojima se ta tuba mora podnijeti (subjektivni rok od 30 dana i objektivni rok od godinu dana). U parninom postupku, posebna procesna pretpostavka je rok za ulaganje albe (15 dana). Opte procesne pretpostavke tiu se suda, a to su:1. nadlenosti ( stvarna, mjesna i funkcionalna nadlenost),

2. stranaka (stranaka i parnina sposobnost), 3. predmeta spora (pozitivne i negativne pretpostavke). Pozitivne moraju postojati, a negativne ne smiju postojati. Pozitivno je postojanje pravnog interesa tuioca i da se ne radi o naturalnoj obligaciji. Negativne su res iudicata, tj. mora se provjeriti da nije u tom sporu ve pravosnano presueno i lis pendens, postojanje parnice, da

3

se izmeu istih stranaka u istom predmetu spora ne vode dvije parnice. Dve parnice su iste kada su dve stranke iste i kada su isti predmeti spora. Postojanje pravnog interesa (da bi se mogao voditi parnini postupak mora postojati pravni interes, a pravni interes se uvijek pretpostavlja, i ne treba se dokazivati). Samo u tri sluaja se pravni interes mora posebno dokazivati: a) kod ulaganja albe, a albu moe uloiti onaj na iju je tetu presueno, b) kod uea umeaa u tuoj parnici, tree lice mora dokazati da ima pravni interes da stupi u tuu parnicu, c) podnoenje deklarativne tube ili tube za utvrivanje se moe uiniti pre nego to je nastupila povreda prava, ali tuilac mora dokazati da je njegov poloaj nesiguran. Ovdje rok nije dospjeo, a dunik negira da neto duguje. 4. da je tuba uredna, Ne postoji rang procesnih pretpostavki, ali e sud ipak prioritetno voditi rauna o svojoj nadlenosti. Neke procesne pretpostavke se mogu ispraviti (parnina i stranaka sposobnost), a neke ne (nadlenost sudova). Na procesne pretpostavke sud pazi po slubenoj dunosti i u njihovom nedostatku sud odbacuje tubu kao nedoputenu (ovdje se primjenjuje ZPP, tj. procesno pravo). Suprotno je odbijanje tubenog zahtjeva kao neosnovanog, gdje sud vodi postupak i meritorno odluuje primjenjujui materjalno pravo).

6. NADLENOST SUDOVA?

Nadlenost suda dijeli se na apsolutnu i relativnu. Apsolutnom nadlenou se vri razgranienje nadlenosti izmeu sudova i drugih organa van sudskog sistema (ako je tuba podnesena sudu, a nadlean je organ uprave, sud e odbaciti tubu kao neosnovanu, ali ako je nadlean sud u Prnjavoru, a tuba je podnesena u Banja Luci, tuba e se proslijediti), a relativnom se vri razgranienje nadlenosti u okviru sudskog sistema. Postoje tri vrste relativne nadlenosti:a) Stvarna nadlenost je nadlenost suda u prvom stepenu i svi graanski sporovi se

rijeavaju u osnovnom sudu (parnini, vanparnini i ostavinski sporovi)- izuzetak su sporovi iz autorskog prava, koji su u nadlenosti okrunog suda.b) Funkcionalna nadlenost je nadlenost suda po pravnim lijekovima, gdje je u

funkciji naelo devolutivnosti (odluuje vii sud),

4

c) Mjesna nadlenost se dijeli na optu mjesnu nadlenost i posebne mjesne

nadlenosti. Opta mjesna nadlenost se odreuje prema prebivalitu tuenog. Prebivalite se odreuje prema dva elementa corpusu (fiziki ivjeti na nekom mjestu) i animusu (volja da se negdje stalno ivi). Od ovog pravila postoje dva izuzetka, gdje se nadlenost odreuje prema prebivalitu tuenog: kada je tuilac maloljetno lice i kada tuilac podnosi tubu za naknadu tete, koja je posljedica teke tjelesne povrede ili smrti lica. Posebna mjesna nadlenost moe biti iskljuiva (postoji samo u sporovima o nekretninama i nadlean je iskljuivo sud na ijoj teritoriji se nalaze nekretnine, forum rei sitae), izabrana ( gdje tuilac bira izmeu izmeu suda opte mjesne nadlenosti i onog koji je zakonom odreen, trai se vezna okolnost, npr. kod naknade tete tuba se moe podnijeti tamo gdje je teta priinjena ili u prebivalitu tuenog), pomona (gdje nadlenost odreuje vii sud, ako se nikako ne moe odrediti nadlenost suda).7. POJAM I VRSTE TUBI?

Tuba je procesna radnja kojom tuilac trai zatitu za svoje povrijeeno ili ugroeno pravo. Tuilac dostavlja tubu sudu i tako pokree parnini postupak. Tuilac u tubi odreuje obim i sadrinu tubenog zahtjeva i sud je vazan za taj zahtjev. Sastav tube:-

u tubi se navodi oznaka suda, stranaka i predmet spora, injenino pravni osnov optube, dokazi za navedene injenice, tubeni zahtjev koji je najvaniji dio tube i o kome sud meritorno odluuje, usvajajui ga ili odbijajui ga i potpis tuioca. Tuba treba da sadri i vrijednost predmeta spora u sluaju da tubeni zahtjev ne glasi na novano potraivanje. To je znaajno jer se prema vrijednosti predmeta spora odreuje sastav vijea (da li sudi sudija pojedinac ili vijee, odreivanje sudskih taksi i mogunosti ulaganje revizije). Pravni osnov tube tuilac nije obavezan navoditi u tubi, a ako ga navede sud nije vezan njim. Sud u roku od 30 dana po prijemu tube, treba da dostavi tubu tuenom, ime nastaje parnica. Od tog momenta je mogue uee treeg lica. Da bi tree lice stupilo u tui postupak potrebno je postojanje pravnog interesa i postojanje parnice. Tueni u roku od 30 dana po prijemu tube treba da odgovori, a ako ne odgovori, onda sud donosi presudu zbog proputanja. Vrste tubi:

a. Deklarativne (tuba za utvrenje)

5

b. Kondemnatorne (tuba za osudu na inidbu) c. Konstitutivne (preobraajne) Onda kada sud primi tubu, smatra se da je pokrenut parnini postupak. Deklarativna je takva tuba kojom tuilac trai od suda postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost neke injenice. Ona moe biti pozitivna i negativna. Istinitost isprave odnosi se samo na utvrenje, da li je potpis na ispravi falsifikovan, a ne ulazi u sadrinu isprave. Deklerativna tuba se podnosi kada pravo jo nije povrijeeno ali se poloaj povjerioca ini nesigurnim, npr. lice je kupilo stan koji se treba izgraditi u roku od godinu dana, a prola je ta godina. Ona zapravo preventivno djeluje, da ne doe do povrede prava jer je ve deklerativnom tubom tj. presudom, utvreno da e doi do povrede tog prava. Povjerilac je dakle postigao odreene efekte jer je dobio deklerativnu presudu, i ako zgrada ne bude podignuta u roku, postupak e biti jednostavan jer e ii kondemnatornom tubom. Kondemnatorna tuba glasi na inidbu i podnosi se kada doe do povrede prava. Konstitutivna tuba znai da se neto konstituie tj. da dolazi do promjene u materijalnopravnom odnosu, kao npr. kod tube za razvod braka, kada presuda za razvod postane pravosnana brak se prinudno ne razvodi, jer se pravosnanou presude brak smatra razvedenim. Samo kondemnatorna presuda ima svojstvo izvrne presude.8. RAZLIKA IZMEU UMJEAA I GLAVNOG INTERVENIJENTA?

Umjea je tree lice koje stupa u tuu parnicu na strani jedne od stranaka, u cilju kontrolisanja te stranke, kako vodi postupak i pomaganja toj stranci, jer ako ona izgubi parnicu prema treem licu tj. umjeau, raa se regresno pravo (npr. radnik fakulteta priini tetu studentu, a student moe tuiti samo fakultet, u ovoj parnici radnik ima pravni interes da stupi u ovu parnicu, na strani fakulteta jer ako fakultet izgubi imae regresni zahtjev prema radniku). Za uee umeaa u parnicu potrebna su dva uslova: postojanje parnice i pravni interes umjeaa. Ako je umjeau bilo omogueno da uestvuje u parnici, onda presuda koja bude donesena ima dejstvo prema umjeau (intervencijsko dejstvo presude). Ovo dejstvo presude razlikuje se od obine pravosnanosti po tome to ima pravno dejstvo prema treem licu i to se ovo dejstvo odnosi i na obrazloenje presude. Ako je treem licu bilo omogueno da uestvuje u postupku u parnici, po kasnijem regresnom zahtjevu ne moe da stavlja prigovore ni injenine ni pravne prirode, jer je ve uestvovao u postupku. Za razliku od umjeaa, glavni intervenijent, ne stupa u tuu parnicu ve osniva novu (npr. izmeu lica A i B se vodi parnica za povraaj stvari, a lice C, kao glavni intervenijent,

6

podnosi tubu i protiv lica A i lica B i tako osniva novu parnicu. Tubu upravlja prema licu A, da je lice C vlasnik, a prema licu B da mu tu stvar preda). 9. RAZLIKA IZMEU INTERVENCIJSKOG DEJSTVA PRESUDE I PRAVOSNANOSTI? Pravosnanost se odnosi samo na dispozitiv presude i stranke, dok se intervencijsko dejstvo presude odnosi i na tree lice. to se tie pravosnanosti, ona je ira u odnosu na obinu pravosnanost, jer se odnosi pored dispozitiva i na obrazloenje presude.10. PRETHODNO PITANJE?

Je pitanje koje se javlja u parninom postupku i od ijeg rjeavanja zavisi odluka o glavnoj stvari. Sud ne moe da odluuje o predmetu spora dok prethodno ne odlui o prethodnom pitanju. Ovo pitanje otvara tueni, na taj nain to negira postojanje prava ili pravnog odnosa (ugovor). Tako npr. tuilac je pokrenuo parnini postupak u kojem trai da mu tueni vrati stvar iz ugovora o zakupu, jer je rok zakupa istekao. Tueni otvara prethodno pitanje negirajui da izmeu njega i tuioca postoji ugovor o zakupu. S toga, da bi sud odluio o povraaju stvari, on mora prethodno da utvrdi da li postoji ugovor o zakupu (pravni odnos). Prethodno pitanje je uvijek pravnog karaktera, a nikada injeninog. Odluku o prethodnom pitanju sud unosi u obrazloenje presude i zbog toga ta odluka nije obuhvaena pravosnanou presude. Kada tueni otvori prethodno pitanje, tuilac moe da ostane pasivan i u tom sluaju sud postupa na navedeni nain. Meutim, tuilac moe o otvorenom prethodnom pitanju da podigne incidentni (prejudicijalni) zahtjev za utvrenje. U tom sluaju o prethodnom pitanju sud e odluivati sa dejstvom pravosnanosti, jer odluuje o tubenom zahtjevu tuioca. U tom sluaju odluka o prethodnom pitanju ulazi u dispozitiv presude i obuhvaena je pravosnanou. Tueni umjesto obinog otvaranja prethodnog pitanja, moe da podigne prejudicijalnu protiv-tubu, pa i u ovom sluaju sud odluuje sa dejstvom pravosnanosti i odluku o prejudicijalnoj protiv-tubi unosi u meritum presude. Sve ove varijante odluivanja o prethodnom pitanju, izraz su naela dispozicije u parninom postupku. 11. ZASTUPNITVO? Zastupnik u parninom postupku preduzima parnine radnje za zastupanog, sa istim pravnim dejstvom kao da ih je zastupani sam preduzeo. Razlikujemo tri vrste zastupnitva:1. zakonsko zastupnitvo, kada roditelji zastupaju svoju maloljetnu djecu. Roditelji

mogu preduzimati sve parnine radnje, koje se tiu redovnog poslovanja, a kada su u pitanju vanredni pravni poslovi kao npr. raspolaganje djeijom imovinom, tada zakonski zastupnik mora da ima posebna ovlatenja organa starateljstva.7

2. ugovorno zastupnitvo (zastupnitvo po punomoi), kod ove vrste zastupnitva

zastupa se poslovno sposobno lice, a razlikuju se dve vrste punomoi: parnina (za voenje parnice) i posebna punomo (za pojedine parnine radnje).3. zastupanje pravnih lica (statutarno zastupanje), ovdje se radi o zastupanju preduzea

od strane direktora. Svoja ovlatenja direktor izvlai iz statuta preduzea. esto se deava da direktor svoja ovlatenja putem punomoi prenosi na nekog radnika koji je najee pravnik. Direktor, takoe moe preduzimati parnine radnje, osim onih dispozitivnih, za koje mu je potrebna saglasnost Upravnog odbora. Za fizika lica punomonik moe biti brani, odnosno vanbrani drug, stranke ili srodnik stranke po krvi ili tazbini. Za pravna lica to moe biti svako poslovno sposobno lice. to se tie obima ovlatenja, mogli bismo navesti 4 vrste punomonika u sluaju da su dobili parninu pomo:a. obini punomonik ima poslovnu sposobnost. Moe preduzimati sve parnine radnje,

osim onih koje su dispozitivne, a to znai one radnje kojima se okonava parnini postupak (sklapanje sudskog poravnanja, povlaenje tube, odricanje od tubenog zahtjeva, priznanje tubenog zahtjeva..), ali ne moe biti punomonik u parnicama koje prelaze 5000 KM;b. punomonik koji je zavrio pravni fakultet ima potpuno indentina ovlatenja kao i

obini punomonik;c. punomonik koji je zavrio pravni fakultet i poloio pravosudni ispit, a razlikuje se od

obinog punomonika samo po tome to moe da zastupa u parnicama preko 5000 KM;d. advokat kao punomonik moe da preduzima sve parnine radnje, pa i one

dispozitivne (zato to se profesionalno bavi zastupanjem). Ostali punomonici za dispozitivne radnje moraju traiti posebnu parninu punomo. Zbog nedostataka u zastupanju se moe uloiti vanredni pravni lijek, ponavljanje postupka i to po isteku objektivnog roka od 5 godina. 12. RAZLIKA IZMEU POVLAENJA TUBE I ODRICANJA OD TUBENOG ZAHTJEVA? Kod povlaenja tube, tuilac moe da povue tubu, ali mu je za to potreban pristanak tuenog, od momenta kada se tueni upustio u parnicu. Pristanak tuenog se trai kako ne bi dolo do ikaniranja tuenog. U odnosu na tuenog ako se tuilac povlaenjem tube istovremeno odrie tubenog zahtjeva, nije potreban pristanak tuenog, s obzirom da zakon odreuje da tuilac koji se odrekao tubenog zahtjeva ne moe u istoj stvari8

podnijeti tubu. Tuilac moe da se i odrekne tubenog zahtjeva i tada se donosi presuda na osnovu odricanja. 13. PREINAENJE TUBE? Postoje dvije vrste preinaenja tube: objektivno (koje se tiu tubenog zahtjeva) i subjektivno (koje se tiu tuenog)

Postoje tri vrste objektivnog preinaenja: 1) preinaenje promjenom istovjetnosti tubenog zahtjeva (to znai da tuilac sa jedne pravne posledice prelazi na drugu, npr. tuilac je tubom traio ispunjenje ugovora, ali onda preinauje tubu i zahtjeva raskid ugovora);2) poveanjem postojeeg tubenog zahtjeva (npr. tuilac zbog inflacije poveava

novani tubeni zahtjev- obaveza zakonskog izdravanja); 3) kada se ve postojeem tubenom zahtjevu doda novi tubeni zahtjev (npr. tuilac je tuio za potraivanje iz ugovora o zakupu stana ali je zaboravio da trai za zakup garae, pa je preinaio tubu i dodao novi tubeni zahtjev);4) Smanjenje tubenog zahtjeva nije preinaenje, kao ni promjena injeninog i pravnog

osnova tube, jer se preinaenje tie samo promjene tubenog zahtjeva. Preinaenje je mogue sve do zakljuenje glavne rasprave, a od momenta uputanja tuenog u predmet, za objektivno preinaenje je potreban njegov pristanak; 5) Subjektivno preinaenje se tie tuenog, a najee se radi o situaciji kada je tuilac tuio pogreno lice, pa preinauje tubu prema treem licu (pasivna stvarna legitimacija). U praksi rijetko dolazi do ovog preinaenja, jer da bi do njega dolo potreban je pristanak sva tri lica: tuioca, tuenog i treeg lica, koje treba da stupi umjesto tuenog. 14. PREDMET DOKAZIVANJA I DOKAZNA SREDSTVA? U parnici se dokazuju samo sporne injenice, a to su one koje stranke jedna drugoj negiraju. Ne dokazuju se:-

optepoznate injenice, npr. da je Moskva glavni grad Rusije, priznate injenice, a stranka moe priznati samo one injenice koje idu drugoj strani u prilog, pravne norme, pretpostavljene injenice (npr. da je mu otac djeteta)

-

9

-

privatno znanje sudije nije predmet dokazivanja, ukoliko potie iz vrenja sudske funkcije.

Dakle dokazuju se samo sporne injenice i to putem dokaznih sredstava: svjedok, vjetak, uviaj, isprave, a moe biti i sasluanje stranaka. 15. KUMULACIJA TUBENIH ZAHTJEVA? Postoje dvije vrste kumulacije (spajanja) tubenih zahtjeva:-

istodobna kumulacija (kumulativno spajanje) tubenih zahtjeva postoji kada tuilac trai da svi tubeni zahtjevi budu usvojeni. Ova kumulacija najee potie iz jednog ivotnog dogaaja, npr. saobraajna nesrea gdje oteeni trai naknadu za pretrpljene bolove i strah, smanjenu optu ivotnu i radnu sposobnost, izgubljenu zaradu, trokove lijeenja itd. Dakle, o svim ovim tubenim zahtjevima sud odluuje, jer su oni spojeni kumulativno (postoji i istodobna kumulacija koja potie iz razliitih ivotnih dogaaja, npr. plaanje cijene iz dva razliita kupoprodajna ugovora.),

-

eventualna kumulacija (eventualno spajanje) tubenih zahtjeva, gdje tuilac vezuje dva ili vie zahtjeva tako da sud usvoji drugi (eventualni, pomoni), odnosno dalji tubeni zahtjev ako se prvi, glavni, pokae kao neosnovan. Redoslijed zahtjeva mora biti u tubi odreen tako da Sud tano zna o emu e odluivati tj. prvo e odluivati o prvom tubenom zahtjevu, a ako se on pokae neosnovanim odluivae o drugom tubenom zahtjevu, npr. tuilac trai povraaj stvari jednim tubenim zahtjevom, a za sluaj da je stvar unitena, trai drugim tubenim zahtjevom, naknadu tete.

Ovi zahtjevi moraju biti zasnovani na istom dogaaju ili nizu dogaaja koji ine cjelinu, a sud mora biti stvarno i mjesno nadlean za svaki zahtjev i mora se raditi o istoj vrsti postupka. Ukoliko usvoji prvi zahtjev, sud u presudi, konstatuje da parnica u pogledu eventualnog zahtjeva prestaje da tee, pravosnanou presude, a ako je prvi zahtjev neosnovan, sud istom presudom odluuje i o drugom (pomonom). 16. PRAVNI LIJEKOVI U PARNINOM POSTUPKU? Pravni lijek je parnina radnja kojom stranka predlae da sud ukine ili preinai odluku izreenu na njenu tetu. Pravne lijekove dijelimo na: redovne i vanredne

Redovni pravni lijek je alba i ulae se protiv nepravosnanih sudskih odluka, a vanredni protiv pravosnanih (revizija, ponavljanje postupka i zahtjev za zatitu zakonitosti). Pravosnanost moe biti u formalnom i materijalnom smislu. U formalnom znai da se vie

10

ne moe ulagati alba kao redovan pravni lijek, a u materijalnom, da se izmeu izmeu istih strana u istom predmetu spora vie ne moe voditi parnica. alba se ulae u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude, a u albi moraju biti navedeni razlozi albe: povrede parninog postupka, nepravilno i nepotpuno utvreno injenino stanje (nepravilno postoji kada je sud uzeo da je neka injenica istinita, a ona to nije, a nepotpuno kada sud ne utvrdi sve pravno relevantne injenice i nastaje zbog nasavesnog voenja postupka) i-

povreda materijalnog prava (sud je pogreno primjenio materijalno pravo, a do toga dolazi zbog pogrenog tumaenja pravne norme), i na pogrenu primjenu sud pazi po slubenoj dunosti.

Odgovor na albu iznosi 8 dana, a u albi moramo navesti u kojem dijelu se pobija presuda (u albi moemo iznositi nove injenice, ali samo ako je stranka bila savjesna tj. nije znala za ove injenice ranije). Karakteristike albe: ona je prekluzivna jer se ulae u roku od 30 dana, suspenzivna jer odlae izvrenje i devolutivna jer povodom nje odluuje vii sud (okruni).

Revizija je vanredni pravni lijek, koji se ulae protiv pravosnanih sudskih odluka i to samo onih koji su doneseni u drugom stepenu, a to znai da je prethodno morala biti uloena alba (to je princip nepreskakanja pravnih lijekova). Revizija se moe podnijeti, ako vrijednost spora ne prelazi 10 000 KM u graanskim i 15 000 KM u privrednim sporovima. Privredni spor se odreuje po dva kriterijuma: privredni spor je onaj spor gdje su stranke privredni subjekti (preduzea), personalni kriterijum npr. spor izmeu dve banke ili firme, kauzalni kriterijum (ovdje se predmet spora odreuje prema prirodi spora), ovdje spadaju svi pomorski sporovi, ali ne i sporovi sa putnicima i unutranjim vodama i jezerima. Meutim, revizija se moe uloiti bez obzira na ove uslove, ako Vrhovni sud RS, ocijeni da bi to moglo imati znaaja za dalju pravnu praksu. Karakteristike revizije su: prekluzivnost (ulae se u roku od 30 dana), nesuspenzivnost i devolutivnost. U Srbiji postoji alba kao redovan pravni lijek, ali i alba koja se moe smatrati revizijom.

11

Prijedlog za ponavljanje postupka je takoe vanredni pravni lijek i ulae se u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom roku od 5 godina. Razlozi za ponavljanje postupka su:-

povrede parninog postupka, a posebno povrede koje se tiu parnine i stranake sposobnosti, povreda naela kontradiktornosti i nedostaci u zastupanju stranaka (najtee povrede),

-

benefitium novorum, iznoenje novih injenica i dokaza (uslov je savjesnost stranke), ako bilo ko od uesnika uini krivino djelo, s tim da mora postojati pravosnana sudska odluka npr. falsifikovana isprava.

17. POVRAAJ U PREANJE STANJE? Ukoliko stranka propusti, iz opravdanih razloga, da preduzme neku radnju (npr. da ispravi ili dopuni tubu u odreenom roku), moe traiti od suda da joj omogui preduzimanje te radnje putem povraaja u preanje stanje. Uslovi za povraaj u preanje stanje su: -

da je nastupila prekluzija, razlog proputanja mora biti opravdan (nepredvidiv ili neotklonjiv dogaaj), da je podnesen u roku od 15 dana (subjektivni rok), i 3 mjeseca (objektivni rok).

18. ODLUKE DRUGOSTEPENOG SUDA POVODOM ALBE? Najznaajnija novina ZPP, jeste, da se drugostepeni sud pretvara u prvostepeni. Odluke drugostepenog suda su:-

da potvrdi prvostepenu odluku (presudom), da preinai odluku prvostepenog suda (zbog pogrene primjene materijalnog prava i nepravilno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja)- presudom i da ukine prvostepenu odluku i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suenje, s tim da drugostepeni sud to moe uiniti samo u etiri sluaja: a. ako je protivno zakonu donesena presuda na osnovu priznanja i odricanja od tubenog zahtjeva, b. ako je odluka donesena bez glavne rasprave, c. ako je povrijeeno naelo kontradiktornosti i d. ako je u donoenju prvostepene odluke uestvovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet.

-

19. NEPOSTOJEA PRESUDA? Je ona presuda koju je donio nenadlean organ, odnosno ona koju nije donio sud, ve npr. organ uprave.12

20. VRSTE PRESUDA? Prema vrstama tubi presude se dijele na:a. kondemnatorne, b. deklerativne i

c. konstitutivne Samo je kondemnatorna presuda izvrna (njenim izricanjem je dato nareenje sudu, da se na traenje tuioca izvri inidba iz pravosnane presude, prinudno! Presuda zbog proputanja- ako tueni po prijemu tube u roku od 30 dana ne odgovori na tubu, sud donosi presudu zbog proputanja, ako su ispunjeni sledei uslovi:-

tuilac je morao prilikom podnoenje tube navesti na samom kraju tube, da sud, ako su ispunjeni zakonom propisani uslovi donese presudu zbog proputanja, ova presuda se moe donijeti samo u sporovima gdje stranke mogu disponirati tubenim zahtjevom (ne moe se donositi u branim sporovima), tubeni zahtjev mora da proizilazi iz injenica koje su navedene u tubi i dokazi moraju odgovarati tim injenicama. Ova presuda se ne moe pobijati niti jednim pravnim lijekom, ve se samo moe primjeniti sredstvo povraaja u preanje stanje, koje se ulae u roku od 8 dana (subjektivni) i objektivnom od 30 dana.

-

-

U Hrvatskoj se ova presuda naziva ogluna (jer se tueni ogluio o tubu). Kod ove presude je usvojen princip afirmativne litis kontestacije (u pravu vrijedi obrnuto pravilo). Nepostojea presuda- je presuda koju je donio nenadleni organ (upravni), umjesto suda. Djelimina presuda- postoji kada sud nije odluio o svim zahtjevima o kojima je trebao odluiti ili ako je postojao jedan tubeni zahtjev, a sud je odluio o samo jednom njegovom dijelu (ne postoji kod nas, kao ni meupresuda). Dopunska presuda, sud je donosi u sluaju kada prvostepeni sud nije u potpunosti rijeio tubeni zahtjev ili od vie postavljenih zahtjeva nije rijeio postojei. Presuda na osnovu priznanja i odricanja- presuda na osnovu priznanja postoji kada tueni prizna tubeni zahtjev, a presuda na osnovu odricanja kada se tuilac odrekne tubenog zahtjeva. Obe ove presude se mogu pobijati albom iz dva razloga: povrede parninog postupka i zbog mana volje. 21. POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA? Sve je isto kao i u parnici, s tim to ovaj postupak mora biti hitan i rok je produen na 30 dana.

13

22. POSTUPAK ZA SMETANJE POSJEDA?

Svaki posjednik uiva pravnu zatitu bez obzira da li ima pravo na posjed ili ne, tako npr. i vlasnik i lopov uivaju zatitu, a jedino zatitu ne uiva posjed koji je pribavljen: silom, prijetnjom i prevarom. U postupku za smetanje posjeda utvruju se samo injenice, a ne i pravo. Utvruju se dvije vrste injenica:-

injenica poslednjeg mirnog posjeda (kod koga je ta stvar bila) i injenica nastalog smetanja.

Prava nikada ne mogu biti predmet raspravljanja i odluivanja u posesionoj parnici (izuzetak je prigovor tuenog, da se paralelno sa posesornim postupkom vodi i vlasniki postupak, i da je on dobio presudu u svoju korist. Sud donosi odluku u obliku rjeenja, u kojoj izrie dvije naredbe:-

povraaj u preanje stanje i zabranu daljeg smetanja.

alba protiv rjeenja se ulae u roku od 8 dana, a ako bi stranka propustila rokove ili izgubila posesornu parnicu, uvijek joj ostaje mogunost podnoenja vlasnike tube (gdje rokovi ne zastarjevaju). Dakle, posesiona tuba ne iskljuuje vlasniku tubu. 23. POSTUPAK PRED ARBITRAOM? Je regulisan zakonom o parninom postupku ZPP. U na pravni sistem arbitraa je uvedena 1963 godine. Arbitraa je pojam francuskog i talijanskog porijekla, a naziv izabrani sud je germanskog. U svijetu uglavnom sude arbitraom, u odnosu na sudove koji su spori. Arbitraa se moe dogovoriti: 1. posebnim ugovorom o arbitrai, za sporove koji su ve nastali, i ovdje stranke sve odreuju:a. arbitre i njihov broj (najee neparan broj ali moe biti i inoksna arbitraa, od

jednog arbitra), b. stranke odreuju materijalno pravo po kome e se suditi, i procesno pravo, c. mogunost pobijanja odluke arbitrae pred viim sudom (stranke se mogu dogovoriti da se odluka arbitrae ne moe pobijati), Treba napomenuti, da na svijetu ne postoji ni jedna odluka koja se ne moe pobijati pred viim sudom (na zakon o radu kae, ako je ugovorena arbitraa o radnom sporu ta se odluka nikako ne moe pobijati). Arbitraa se ugovara samostalnim ugovorom o arbitrai za ve nastale sporove i ugovara se arbitranom klauzulom, u materijalno-pravnom ugovoru, npr. ugovor o kupoprodaji- knjiga, gdje na kraju tog ugovora stoji, da je u sluaju buduih sporova iz ugovora nadlena arbitraa u Beogradu. Za sporove koji su ve nastali,14

primjenjuje se klauzula u posebnom ugovoru o arbitrai. Kao to sam naveo odluka arbitrae se moe pobijati pred redovnim sudom, i to u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom roku od 1 godine. Na kraju treba napomenuti da postoje i meunarodne arbitrae, a to su one ije je sjedite u inostranstvu ili su stranke inostrana fizika ili pravna lica (zbog toga je sporna priroda arbitrae za Brko). 24. KARAKTERISTIKE I VRSTE VANPARNINOG POSTUPKA? 1) Oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti, 2) Zadravanje u zdravstvenoj organizaciji, 3) Proglaenje nestalog lica umrlim, 4) Dokazivanje smrti, 5) Dozvola za zakljuenje braka, 6) Produenje i prestanak roditeljskog prava, 7) Oduzimanje i vraanje roditeljskog prava, 8) Raspravljanje zaostavtine, 9) Odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost, 10) Upravljanje i koritenje zajednikim stvarima, 11) Deoba stvari i imovine u suvlasnitvu, 12) Ureenje mea, 13) Sastavljanje i ovjeravanje sadrine isprava, 14) uvanje isprava, 15) Sudski depozit, 16) Ponitenje (amortizacija) isprava. Razlike izmeu parninog i vanparninog postupka su:a. po broju stranaka parnica je dvostranaka, iako u njoj moe uestvovati i vie lica ali

se opet tretira kao dvostranaka, dok kod vanparninog postupka moe da se pojavi jedna, dvije ili vie stranki (npr. jednu stranku imamo kod proglaenja nestalog lica za umrlo, dvije kod ureenja mea, a vie u ostavinskom postupku),b. parnini postupak se pokree po naelu dispozicije, a vanparnini i po naelu

dispozicije i oficijelnosti (ostavinski postupak se pokree po naelu oficijelnosti, a postupak za ureenje mea po naelu dispozicije),c. u parninom postupku sud je vezan za tubeni zahtjev i ne moe ii preko, dok u

vanparninom nije vezan za tubeni zahtjev,d. u parninom postupku sud je vezan za oznaenje tuenog od strane tuioca, dok u

vanparnici nije,15

e. stranke se u parnici zovu tuilac i tueni, a u vanparnici predlaga i protupredlaga, f. povlaenje tube u parnici se moe izvriti do zakljuenja glavne rasprave, a u

vanparnici do donoenja sudske odluke,g. odluka suda u parnici zove se presuda, a u vanparnici rjeenje, h. pravni lijek u parnici je alba, u roku od 30 dana, a u vanparnici je takoe alba, ali u

roku od 8 dana,i. sve postupke u prvom stepenu sudi sudija pojedinac (u parninom i vanparninom), j. u parninom postupku lica koja uestvuju zovu se stranke, a u vanparninom,

uesnici,k. u vanparninom postupku alba ima iste karakteristike kao i u parninom postupku, a

to su: prekluzivnost (podnosi se u odreenom roku), suspenzivnost (odlae izvrenje), devolutivnost (o albi odluuje vii sud).

Sve ove karakteristike ima i alba u vanparninom postupku, ali izuzetno moe imati i sve obrnute karakteristike: nesuspenzivnost, neprekluzivnost i remistrativnost, pod uslovom da se time ne vrijeaju prava treih lica, predvienih u presudi. 25. OSTAVINSKI POSTUPAK? Ostavinski postupak se pokree ex officio, dostavljanjem smrtovnice sudu. Nesporna pravna pitanja rijeava ostavinski sud, a kada se pojavi spor o injenicama, onda se stranke upuuju u parnini postupak. Ovo pravilo vai i za sve druge vanparnine postupke. U ostavinskom postupku primjenjuje se materijalno pravo (zakon o nasleivanju-statika nasljednog prava), dok je ostavinski postupak dinamika nasljednog prava. Zaostavtina je pravni pojam koji obuhvata prava i obaveze, a ekomomska masa je pojam ekonomije, i odnosi se na aktivu i pasivu. Sve dok sud ne donese odluku rjeenjem, postoji tzv. leea ostavina, i to je jedini primjer zajednike imovine, koji ima iste karakteristike kao i zajednika imovina branih drugova. Ostavinski postupak se ne vodi u tri sluaja: 1. kada ostavilac nije imao nikakve imovine, 2. kada je imovina toliko male vrijednosti da se ne mogu pokriti trokovi postupka i3. kada je ostavilac imao samo pokretne stvari, a niko od nasljednika ne trai da se vodi

ostavinski postupak. (ovo to sljedi ne mora uiti, samo proitaj).Poslije zavrenog ostavinskog postupka, lica koja su nezadovoljna odlukom ostavinskog suda mogu pokrenuti parnini postupak, tubom koja se zove hereditas petitio, kojom tvrde da njima pripadaju odreeni dijelovi zaostavtine16

i u tubi, takoe, trae da im se predaju ti dijelovi. U ostavinskom postupku se odreuje sastav zaostavtine, ko su zakonski ili testamentalni nasljednici, odreivanje koliko je ko od nasljednika dobio, vri se uraunavanje poklona, kao i smanjenje legata i poklona zbog povrede nunog dijela. Nasljednika izjava o prihvatanju naslea nije potrebna, dok izjava o odricanju, jeste. Nasljednici svoja prava mogu ostvariti u subjektivnom roku od godinu dana i objektivnom od deset godina, prema savjesnom draocu ili dvadeset prema nesavjesnom. Nuni nasljednici svoja prava mogu ostvariti u roku od tri godine. 26. POSTUPAK ZA UREENJE MEA? On se vodi u sluaju kada su meaki znaci potpuno uniteni ili oteeni, tako da se ne zna gdje je granica izmeu dvije nekretnine. Ureenje mea se vri na osnovu tri principa: 1. na osnovu jaeg prava (jae pravo ima onaj koji je nekretninu stekao teretnim pravnim poslom), 2. na osnovu poslednjeg mirnog posjeda i 3. po principu pravinosti. Ovo se sve rjeava u vanparninom postupku, ako vrijednost nekretnina ne prelazi 3000 KM, ali poto najee prelazi stranke se upuuju na parnini postupak. 27. POSTUPAK EKSPROPRIJACIJE? Oznaava odreivanje naknade za eksproprisanu vrijednost. Ovdje se radi o prelazu iz privatne u dravnu svojinu, po odluci nadlenog organa u optem drutvenom interesu (podizanje kola, bolnica, izgradnja puteva). Postupak eksproprijacije vode optinski organi uprave, pa ako se stranke ne mogu dogovoriti, one se upuuju na vanparnini postupak. Vlasniku vlada odreuje pravinu naknadu za eksproprisanu vrijednost. Eksproprijacija moe biti: potpuna (kada se potpuno eksproprie nepokretna vrijednost) i nepotpuna ili djelimina (eksproprijacija koja se tie zakupa nekretnina, zemljita ili kua i konstituisanje slubenosti). U vanparninom postupku sud odluuje za eksproprisanu vrijednost. Nacionalizacija 1946 god., je oduzimala imovinu (niko nije mogao imati 2 vea ili 3 manja stana). 28. PONITENJE (AMORTIZACIJA ISPRAVE)? Proglaavanje izgubljenih isprava nevaeim, vri se u posebnom postupku vanparninog suda. Izgubljena isprava se oglaava izgubljenom (kako bi se sprijeila zloupotreba). Odluka suda (rjeenje) mjenja tu ispravu, sve do izdavanja nove isprave od strane nadlenog organa. Ovaj postupak je dugaak i moraju se potivati propisani rokovi.

17

29. NAELA IZVRNOG PROCESNOG PRAVA? Naelo dispozicije i oficijelnosti- u pravilu izvrni postupak se pokree po naelu dispozicije i to podnoenjem prijedloga za izvrenje, Osnovnom sudu. Izuzetno se izvrni postupak moe pokrenuti i po naelu oficijelnosti i to samo u sluaju kada se radi o novanim potraivanjima, koja potiu iz krivinog, upravnog i parninog postupka. Naelo sudskog upravljanja postupkom- postupak se pokree po naelu dispozicije, ali daljim tokom postupka upravlja sud. Sud je obavezan da strogo potuje zakon, tj. princip formalnog legaliteta, jer se u izvrnom postupku direktno zadire u imovinu dunika. Naelo ekonominosti- ovaj postupak je hitan, a to se najbolje vidi po tome to sud donosi rjeenje o izvrenju, bez naela kontradiktornosti, tj. nije pruio ansu duniku, da se brani (ovo naelo postoji u sluaju kada vie povjerilaca ima vie potraivanja prema jednom duniku, na istim predmetima i istim sredsvima za izvrenje. Tada se sve sjedinjuje u jedan postupak. Naelo socijalnosti- po novom zakonu pootreni su kriterijumi koji se odnose na naelo socijalnosti (nema zatite dunika), pa se tako npr. na svim novanim potraivanjima moe sprovesti izvrenje, i to pootrenje po visini, osim zakonske obaveze izdravanja i obaveze prema dravi. 30. IZVRNE ISPRAVE? Je isprava na osnovu koje se moe pokrenuti izvrni postupak, jer ova presuda glasi na davanje i injenje. Notarska isprava je takoe izvrna, kao to je i sudsko poravnanje koje glasi na davanje. Odluke suda su: rjeenja (kada sud odluuje) i zakljuci (kada upravlja postupkom). 31. PRAVNI LIJEKOVI U IZVRNOM POSTUPKU? Redovni: 1. prigovor (dunika i treeg lica), 2. alba (sporedni pravni lijek), 3. povraaj u preanje stanje. Izvrno procesno pravo nema vanrednih pravnih lijekova. Prigovor dunika je prekluzivan (podnosi se u roku od 8 dana), remonstrativan (odluuje isti sud koji je donio rjeenje i nesuspenzivan (ne zaustavlja izvrenje tj. sud sprovodi sve radnje). Odgovor na prigovor se podnosi u roku od 3 dana. Razlozi za prigovor su:1. da izvrna isprava nema svojstvo izvrne isprave (samo kondemnatorna sudska odluka

na davanje i injenje, notarska isprava i sudska odluka poravnanja imaju svojstvo izvrne isprave),18

2. ako je kondemnatorna odluka, na osnovu koje je pokrenut izvrni postupak, ukinuta ili preinaena po vanrednom pravnom lijeku, 3. ako je u meuvremenu dolo do ispunjenja obaveze (od strane izvrenika) ili ako je povjerilac oprostio dug ili ako na bilo koji nain prestane obaveza (prebijanjekompenzacija), 4. ako je izvrenje predloeno na predmetima koji su apsolutno ili relativno izuzeti od izvrenja. Prigovor 3 lica je sve do kraja izvrnog postupka u kojem on istie, da on na popisanim stvarima dunika ima neko stvarno ili obligaciono pravo. alba se jedino ulae ako je stranka nezadovoljna trokovima postupka. Nadlenost suda za sprovoenje izvrenja, spada u nadlenost osnovnog suda (sudija pojedinac) koji moe ovlastiti strunog saradnika, a mjesna nadlenost znai da je nadlean sud gdje se nalaze nekretnine, a ako je pokretna stvar prema prebivalitu tuenog.32. SREDSTVA IZVRENJA U IZVRNOM POSTUPKU?

Na pokretnim stvarima: PREDMET IZVRENJA 1. Pokretna stvar: klavir, friider SREDSTVA IZVRENJA I. II.III.

Faza- popis, koji ima graansko (povjerilac stie zalono pravo) i krivino dejstvo (dunik ne moe otuiti stvar) Faza- procjena Faza- prodaja :1. prvo roite, do 1/2- rok 30 dana

2. drugo roite, do 1/3- rok 30 dana3. tree roite (prodaja bez ogranienja)

Na nepokretnim stvarima: PREDMET IZVRENJA2. Zemljoradnik (uzima mu se kua i ostavlja 5000 km2) i ostalo- sve podlijee

SREDSTVA IZVRENJA I. II.III.

Faza- (upis u zemljine knjige) Faza- procjena Faza- prodaja (isto kao kod pokretnih stvari)

19

Na novcu: PREDMET IZVRENJA 3. Plata i penzija do 1000 KM (do 1/2), 1500 KM (1000, do 1/2, a 500, do 2/3) Ova novana potraivanja podlijeu izvrenju, osim u dva sluaja: zakonska obaveza izdravanja (apsolutno izuzee) i obaveze prema dravi

SREDSTVA IZVRENJA 1. Povjerilac (potrailac izvrenja) Sud u tom sluaju preduzima dvije radnje: zapljenu i prenos radi naplate i umjesto naplate (cesija) 2. Dunik (izvrenik) 3. Dunikov dunik (dunik izvrenika) Sud blokira odnos izvrenika i njegovog dunika, i prenosi potraivanje na povjerioca (sada na strani povjerioca stoje dva dunika). U sluaju prenosa radi naplate, povjerilac zadrava pravo namirenja sve dok se stvarno ne namiri, dok kod cesije (prenosa potraivanja) povjerilac se smatra stvarno namirenim, iako se nije stvarno namirio (nikada ne pristaj na cesiju).

20