Gradovi na području posebne državne skrbi - hgk.hr · Gradovi na područjima posebne državne skrbi Republike Hrvatske . 1 Sadržaj: ... od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine

Gradovi na područjima posebne državne skrbi Republike Hrvatske

1

Sadržaj:

Benkovac ......................................................................................................... 2

Beli Manastir .................................................................................................... 3

Drniš ................................................................................................................ 4

Glina ................................................................................................................ 5

Gospić .............................................................................................................. 6

Grubišno Polje ................................................................................................. 7

Hrvatska Kostajnica ......................................................................................... 8

Ilok ................................................................................................................... 9

Knin ................................................................................................................ 10

Lipik ............................................................................................................... 11

Novska ........................................................................................................... 12

Obrovac ......................................................................................................... 13

Otočac ........................................................................................................... 14

Otok ............................................................................................................... 15

Pakrac ............................................................................................................ 16

Petrinja ........................................................................................................... 17

Slunj ............................................................................................................... 18

Skradin ........................................................................................................... 19

Vrlika .............................................................................................................. 20

Vukovar .......................................................................................................... 21

2

Benkovac je grad u sjevernoj Dalmaciji, smješten oko 30 km istočno od Zadra. Razvio se na prijelazu iz plodnog područja Ravnih Kotara u krševito područje Bukovice. Iako se nalazi na istočnom rubu ravnokotarske ravnice, kao jedino gradsko naselje smatra se središtem tog područja. Razvoj Benkovca odredio je njegov povoljan prometni položaj na mjestu gdje se križaju ceste koje vode iz Zadra prema Kninu te iz Like prema moru.

U sastavu grada nalazi se 41 naselje te obuhvaća površinu od 514,08 km2.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine evidentirano je 9.786 stanovnika, dok je prema posljednjem

popisu stanovništva iz 2011. godine evidentirano 11.026 stanovnika.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 73, od kojih je najpoznatiji LTH Metalni lijev d.o.o. za lijevanje metala.

Poseban doživljaj stvara benkovački sajam koji se već preko sto godina održava svakog 10-og u mjesecu, a koji će Vam ponuditi istinski doživljaj ljudi i običaja ovog kraja, autentične proizvode i hranu koja se još uvijek stvara ručno i na prirodan način.

Najuočljiviji kulturno-povijesni spomenik u Benkovcu je Kaštel Benković iz 15 st. Izgradnjom ove utvrde na brežuljku koji dominira čitavom benkovačkom ravnicom počinje i povijest samog grada. No, i davno prije dolaska Hrvata drevni su narodi gradili ovdje svoja naselja i podizali spomenike. Najpoznatije je takvo nalazište Asseria- ostaci liburnskog naselja u blizini Podgrađa.

Od poznatih osoba spominju se: Vladan Desnica (1905.-1967.), književnik, Predrag Vranicki (1922.-2002.), filozof.

Benkovac Asseria - ostaci liburnskog naselja

Benkovac

Županija: Zadarska

Broj stanovnika (2011.): 11.026

Površina: 514,08 km2

Prosječna gustoća naseljenosti: 21 st/km2

Naselja u sastavu grada: 41

Broj gospodarskih subjekata: 73

3

Beli Manastir najveće je i najznačajnije naselje te kulturno i gospodarsko središte Baranje.

Beli Manastir je smješten na jugozapadnim padinama Banske kose, 32 km sjeverno od grada Osijeka i 26 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (15 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 101 m. Razvio se na pleistocenskoj terasi rijeke Drave, na dodiru s Banskim brdom (Banskom kosom) i naplavnom ravni rijeke Karašice.

U sastavu grada nalaze se 4 naselja te obuhvaća površinu od 62,84 km2.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine evidentirano je 10.986

stanovnika, dok je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine evidentirano 10.068 stanovnika.

U srednjem vijeku ugarski palatin Moys de Daro dao je 1227. godine na svojemu imanju u mjestu Pél sagraditi samostan. Zbog toga je mjesto poslije nazvano Pél Monostor (tj. Pélov Samostan). Kad je južna Baranja pripala 1920. godine Kraljevstvu (od 28. 6. 1921. Ustavnoga naziva Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca) mjestu se spremala promjena naziva koja se dogodila 1923. godine. Od tada se mjesto naziva Beli Manastir. Beli Manastir postao je 1945. godine općinskim središtem u sastavu Hrvatske, kamo je i cijela Baranja etnički, kulturno, geopolitički i gospodarski pripadala.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 104, od kojih su najpoznatiji STARCO BELI MANASTIR, d.o.o., MANASTIR d.o.o., MANASTIR-TEKS d.o.o., PROGRES d.d.

Od znamenitosti među najpoznatijima je katolička crkva sv. Martina, pravoslavna crkva sv. Mihajla, spomenik borcima Crvene armije, vidikovac, groblje iz 17. stoljeća.

Crkva sv. Martina Beli Manastir

Beli Manastir

Županija: Osječko-baranjska



Prosječna gustoća naseljenosti: 160st/km2



4

Drniš se nalazi u središnjem dijelu Šibensko-kninske županije, u trokutu između južne padine planine Promine, rijeke Krke, i područja preko Moseća, Pokrovnika i Pakova sela do sutoka Krke i Čikole iznad Skradinskog buka.

U okviru drniškog kraja mogu se izdvojiti 3 prostorno zemljopisne jedinice:

Promina - Miljevci na zapadu omeđena kanjonima Krke i Čikole te planinom Prominom,

Petrovo Polje s pripadajućim padinama susjednih planina (Promine na zapadu, Svilaje na sjeveru i istoku te Moseća na jugu),

Vapnenačko - krški prostor drniške zagore južno od kanjona Čikole i planinskog grebena Moseća, do granica općine Unešić.

U sastavu grada nalazi se 27 naselja te obuhvaća površinu od 353,56 km2.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine evidentirano je 8.595 stanovnika, dok je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine evidentirano 7.498 stanovnika.

Drniš je nastao je kao utvrda za vrijeme prodora Turaka.

Grad obiluje povijesnim spomenicima kao što su Gradina i Meštrovićevo Vrelo života.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 92, od kojih su najpoznatiji GIRK KALUN d.d., DRNIŠPLAST d.d., TOF d.d. i dr. Proizvodnja pršuta u drniškom kraju stoljetna je tradicija.

Od poznatih osoba spominju se: Ivan Meštrović, „hrvatski Michelangelo" svjetski poznat i cijenjen umjetnik rodom iz Otavica kraj Drniša, Krsto Odak, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog, Jakov Gotovac, veliki hrvatski operni skladatelj i dirigent, autor opere Ero s onoga svijeta, vuče korijene iz sela Vinovo, udaljenog otprilike 25 km od grada Drniša.

Gradina Ivan Meštrović "Vrelo života”

Drniš

Županija: Šibensko-kninska






5

Glina pripada Sisačko-moslavačkoj županiji i smještena je na obalama rijeka Gline i Maje, a prostor grada Gline seže od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu obuhvaćajući zapadno Zrinsko predgorje, ravnicu rijeke Gline i južni dio srednje Pokupske ravnice.



Prema povijesnim izvorima, naselje Glina se prvi put spominje 01. lipnja 1284. godine, a nastalo je na sjecištu putova za Sisak, Karlovac, Pokupsko i Dvor.

Povijest današnjeg grada započinje u 18. stoljeću, gradnjom utvrde za obranu od Turaka, a sam grad se razvija kao obrtničko trgovačko i sajmišno mjesto.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 40, od kojih je najpoznatiji VIVERA d.o.o. proizvodnja dječje hrane.

Od znamenitosti među najpoznatijima je Spomenik Hrvatskim braniteljima Gline (na zapadnom izlazu iz grada) i Katolička crkva Svetog Ivana Nepomuka (u samom središtu grada Gline).

Od zanimljivosti najpoznatiji su prapovijesno naselje na gradini iz bakrenog doba iz razdoblja od 3,5 – 3000 g.p.K. te podatak da je 1759. godine u Glini utemeljena prva slobodnozidarska loža u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe „Ratno prijateljstvo“ (L’Amitié de la Guerre, Zur Keigsfreundschaft).

U bogatoj kulturnoj riznici Grada Gline, osim najpoznatijih imena poput Josipa Runjanina i Josipa Jelačića, te onih kao što su časnici i pjesnici Ivan Trnski i Petar Preradović, književnik Ante Kovačić, kipar Simeon Roksandić, karikaturist Pjer Križanić i skladatelj Natko Devčić. Iznimno važno mjesto zauzima i poznati hrvatski slikar Zlatko Šulentić (1893–1971).

Glina Glina

Glina

Županija: Sisačko-moslavačka






6

Gospić je grad u središnjem dijelu Like, smješten na ocjeditoj zaravni uz rijeku Novčicu. Područje grada predstavlja izrazito vrijedan ekološki prostor, koji u razvojnom kontekstu određenog područja danas ima izniman značaj.



Začetke naselja današnjeg grada otkrivamo u ispravi iz 1263. g., u kojoj kralj ugovara zamjenu posjeda s ličkim

županom Petrom Tolimirovićem, a u kojoj se između ostalih, spominje i naselje Kaseg, a kasnije Kasezi, na lijevoj obali rijeke Like, pored potoka Novčice.

U starogradskoj jezgri Gospića nalazi se kip djevojke nazvane "Marta", rad kipara Frangeša Mihanovića. Od ostalih starih zdanja tu se nalazi zgrada muzeja "Like" s najcjelovitijom zbirkom dinarske tradicijske kulture u Hrvatskoj, katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije izgrađena 1783.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 147. Ovo područje je tradicionalno stočarski kraj, a poljoprivredna gospodarstva imaju karakteristiku mješovitog tipa /stočarstvo i ratarstvo/.

Nadomak Gospića, na samo 4 km udaljenosti nalazi se selo Veliki Žitnik, rodno mjesto velikog Hrvatskog povjesničara "Oca Domovine" dr. Ante Starčevića. U podvelebitskom selu Smiljan, udaljenom 6 km od Gospića, smještena je memorijalna kuća i spomen muzej svjetski poznatog učenjaka i istraživača iz područja elektrotehnike Nikole Tesle.

Frangeš Mihanović "Marta" Memorijalni centar "Nikola Tesla"

Gospić

Županija: Ličko-senjska






7

Grubišno Polje smješteno je na jugozapadnim obroncima Bilogore. Južnu granicu područja grada čini gornji tok rijeke Ilove dok sjeveroistočnu čine bilogorski prijevoji.



Grubišno Polje se prvi put spominje 1457. kao posjed grofova Iločkih, a uz to je vezana i jedna od legendi o nastanku imenu mjesta. Jedan od gospodara,

onaj koji je među silnim posjedima dobio zadaću upravljati baš ovim mjestom, navodno, zvao se Grubiša. U istom dokumentu spominje se i nedaleko mjesto Korbova (današnji Grbavac) kao posjed Vida od Grbavca što dokazuje da je u grubišnopoljskom kraju, u to vrijeme, domaće plemstvo, ne samo prisutno, nego i snažno.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 62, od kojih je najpoznatija ZDENKA - mliječni proizvodi d.o.o.

Grubišno Polje ima dugogodišnju kulturnu tradiciju. U njemu su se od 1960-ih do kraja 1990-ih održavali Susreti recitala i recitatora Hrvatske, manifestacija od visokog republičkog značaja, gdje se izgrađivala i njegovala hrvatska književna riječ.

Kuća Vila “Moj mir” ubrojena je u najvažnije kulturno povijesne znamenitosti na području grada Grubišno Polje.

Od poznatih osoba spominju se: Zvonimir Majdak, pisac, Đorđe Bosanac, glumac, Darko Kralj, paraolimpijac.

Crkva sv. Josipa Izletište Bara

Grubišno Polje

Županija: Bjelovarsko-bilogorska






8

Hrvatska Kostajnica nalazi se na jugoistočnom rubu središnje Hrvatske, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom, smještena u dolini Une, podno istočnih pristranaka Zrinske gore i njezinog pobrđa, što je okružuje sa zapada i sjevera. Razvila se na mjestu najkraćeg i najpovoljnijeg puta koji vodi od Siska i Petrinje do doline rijeke Une.



Hrvatska Kostajnica se prvi puta spominje 1240. godine, a tragovi o postojanju naselja sežu do rimskog doba. Ime Kostajnice nastalo je od riječi kostanj - kesten, kojim obiluju okolne šume.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 26, od kojih je najpoznatiji POUNJE d.d. tvornica trikotaže.

Turističke mogućnosti kraja pruža rijeka Una i obližnja park šuma „Djed“, omiljeno izletište s restoranom i vidikovcem. U veljači je poznati kostajnički Fašnik, a u lipnju povodom blagdana Sv. Antuna Padovanskoga, zaštititnika grada, održavaju se brojne kulturno-sportske manifestacije.

Svakako je najpoznatija kostajnička manifestacija Kestenijada, višednevna listopadska svečanost berbe kestena i kušanja narodnih specijaliteta.

Od poznatih osoba spominju se: Josip Marić, kapelan, župnik i kanonik, Svetozar Borojević, austro-ugarski vojskovođa i dr.

Hrvatska Kostajnica Stari Grad

Hrvatska Kostajnica

Županija: Sisačko-moslovačka






9

Ilok, najistočnije naselje Republike Hrvatske, mjesto spoja istoka i zapada, skladno se izdiže iznad Dunava, okruženo obroncima Fruške gore i prekrasnim vinogradima. Gradić je to duge povijesti, baštinik zanimljivih kulturnih suprotnosti utkanih u njegovu srednjovjekovnu jezgru, jednu od najvećih i urbanistički važnijih urbano-fortifikacijskih kompleksa sjeverne Hrvatske i Podunavlja. Ali oduvijek i nadasve Ilok je dunavsko kraljevstvo vina.




Najpoznatiji vlasnik Iloka bio je Nikola Iločki (1410. - 1477.), moćni hrvatsko-ugarski velikaš i pretendent na kraljevsku krunu, ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvoda od Transilvanije te kralj Bosne. Za njegove vladavine Ilok je proživljavao svoje „zlatno doba“, a gradska je jezgra utvrđena zidinama koje su velikim dijelom očuvane i danas.

Povijest Iloka moguće je doživjeti u dvorcu Odescalchi u kojem je smješten i Muzej grada Iloka u kojem se čuva bogata arheološka, povijesna i etnografska građa te zbirka umjetnina.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 49, od kojih su najpoznatiji „ILOČKI PODRUMI“ d.d. Vinogradarstvo i vinarstvo jedna su od glavnih gospodarskih grana ovog kraja. Najveći proizvođači vina su „Iločki podrumi“ d.d. u čijem su vlasništvu atraktivni stari podrumi ispod dvorca Odescalchi.

Od znamenitosti najpoznatije su Iločke zidine (iz 13. st.-Stari grad), Crkva sv. Ivana Kapistrana, Iločki podrum (iz 15. st.) i dr.

Od poznatih osoba spominju se: Josip Angelo Ritig, književnik i prevoditelj, Julije Benešić, književnik, prevoditelj i jezikoslovac.

Dvorac Odescalchi Iločki podrumi

Ilok

Županija: Vukovarsko-srijemska






10

Knin je smješten na jugoistočnim padinama brda Spas koje dominiraju kninskom zavalom, obrubljenim riječnim tokovima Krke, Radljevca, Orašnice i Butižnice. Izvanredan geografski položaj, prirodna spojnica prirodnog mediteranskog pojasa s kontinentalnim dijelom i Panonskom nizinom, pretvorio je grad od davnina u značajno vojno uporište i upravno sjedište.



U povijesti, Knin prvi spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet 950. godine u svome djelu «De administrando imperio» (Upravljanje carstvom) kao centar župe Tnena. Grad Knin u srednjem vijeku već od 9. stoljeća sjedište je hrvatskog kneza, od 11. stoljeća hrvatskog kralja, a od 12. stoljeća hrvatskog bana. Kao izrazito dominantna strateška lokacija i snažno vojno uporište postaje ujedno upravnim sjedištem mlade hrvatske kneževine i kraljevstva.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 49, od kojih su najpoznatiji PROIZVODNO TRGOVAČKI CENTAR KRKA KNIN d.o.o., SIROVINA BENZ TRANSPORT d.o.o., "DIV" d.o.o., Pogon u Kninu.

Od znamenitosti među najpoznatijima je kninska tvrđava, stara tvrđava na brdu Spas iznad grada vuče korijene još iz rimskog doba, slap Krčić ispod kojeg izvire rijeka Krka ujedno i početak NP Krka, te najviši planiniski vrh RH Dinara.

Od poznatih osoba spominju se: Kralj Dmitar Zvonimir, Kralj Petar Svačić, Hrvoje Požar – akademik, Lujo Marun, franjevac i arheolog - osnivač prvog arheološkog muzeja u Hrvatskoj 1893. godine

Kninska tvrđava Slap Krčić

Knin







11

Lipik se nalazi u zapadnom dijelu Slavonije, a poznat po Lipičkim toplicama i konjima lipicancima. Administrativno pripada Požeško-slavonskoj županiji. Samo naselje Lipik smješteno je u dolini rijeke Pakre te je okruženo sa sjevera obroncima Papuka, a s juga i istoka obroncima Psunja.



Arheološki nalazi potvrđuju postojanje rimskih termi. Obitelj Janković zaslužna je za renesansu Lipika kao lječilišnog i turističkog mjesta.

Potkraj 19. stoljeća oko lječilišnih zgrada oblikovan je neobarokni perivoj. Ova povjesna jezgra je srce Lipika kojeg su oko termomineralnih voda stoljećima stvarali pripadnici dvora Beča i Pešte. Lipički je kraj također poznat po uzgoju lijepih i cijenjenih konja lipicanaca u obližnjem Izidorovcu, gdje je Izidor Janković početkom XIX. stoljeća pokrenuo njihov uzgoj. U okolici postoje mogućnosti lova i ribolova.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 31, od kojih su najpoznatiji LIPIK GLAS d.o.o., STRAGA TRANS d. o. o., GAMAUF d.o.o., RIBNJAČARSTVO POLJANA d. d.

Od znamenitosti među najpoznatijima su zgrada Kursalona, najveća i najreprezentativnija građevina u Lipiku. Izgrađena je 1893. godine na južnoj strani perivoja, po projektu Gustava Ratha iz Budimpešte u stilu visoke renesanse. Povijesni perivoj u Lipiku vrtni je spomenik kulture.

Konji lipicanci Park u Lipiku

Lipik

Županija: Požeško-slavonska






12

Novska je smještena na području zapadne Slavonije, unutar Sisačko-moslavačke županije. Prirodna je veza obronaka slavonskog gorja i posavske ravnice, a najviši vrh jest Zmajevac. Za razvoj grada Novske i njegovog urbanog ustrojstva posebnu ulogu imao je geoprometni položaj koji je bio i ostao prvorazredni potencijal njegova razvoja.



Počeci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U popisu župa zagrebačke nadbiskupije 1334. godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina što se povezuje s imenom "Bjelavina", najstarijim nazivom Novske.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 96, od kojih su najpoznatiji MMM-VUKELIĆ d.o.o., TROKUT d.d. tvrtka za drvnu industriju, NOVOKOM d.o.o.

Blizina Parka prirode Lonjsko polje, bogata lovišta i razvijeni lovni turizam, izletište Novljansko jezero, stvaraju dobre uvjete za razvoj turizma.

Od znamenitosti među najpoznatijima je fontana "Ogrc" - Novljanski ogrc, izumrla vrsta Viviparus, kao paludinska naslaga, nazvana prema svom nalazištu Novska, okamina je puža koji je živio u vodama Panonskog mora na ovom području i danas je jedan od simbola grada Novske, Tu je i barokna župna crkva sv. Luke evanđeliste sagrađena 1755.g.

Od poznatih osoba spominju se: Luka Ilić Oriovčanin; osim svećeničkog poziva bavio se i povješću, etnografijom, arheologijom i numizmatikom. U njegova najznačajnija djela ubrajaju se knjige "Baron Franjo Trenk i slavonski panduri".

Novljanski ogrc Novljansko jezero Crkva sv. Luke

Novska







13

Obrovac se nalazi na rijeci Zrmanji, 12 km od njenog ušća u more. Razvio se na raskrižju puteva za Zadar, Šibenik i Knin, podno velebitskih prijelaza Malog Alana i Prezida koji vode iz Like u Dalmaciju.

Obrovački kraj pripada krškom prostoru Bukovice, pa je zbog nedostatka većih poljoprivrednih površina bio orijentiran uglavnom na stočarstvo. Jedini izuzetak je Žegarsko polje, koje se nalazi istočno od samog gradića.




Prvi sigurni podaci o životu ljudi na ovom prostoru potječu iz željeznog doba (od 9. st. do dolaska Rimljana, u 1. st.pr. Kr.), kada nastaje niz gradinskih naselja od kojih su neka izuzetno značajna te nastavljaju život i u rimsko vrijeme.

Današnje naselje Obrovac razvilo se kao suburbium srednjovjekovne utvrde na brežuljku, a u ispravama se spominje 1337. g. kao Obrouec (Hobrouec, Hobrouac).

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 47, od kojih su najpoznatiji Elan Motorni Brodovi d.o.o., HERES OBROVAC d.o.o.

Obrovački kraj krasi rijeka Zrmanja. Svojom ljepotom ona je prava poslastica ljubiteljima prirode. Rijeka Zrmanja izvire u mjestu Zrmanja vrelo u Lici, podno planine Poštak. Svojim tokom od 69 kilometara usijeca se u tvrdi i surovi podnovelebitski krš.

Od znamenitosti među najpoznatijima je: Zavičajni muzej Obrovac koji je osnovan 1975. godine, Manastir Krupa, Ostaci rimskog naselja Clambetae (Cvijina Gradina), Utvrda hrvatskih plemića Kurjakovića u Obrovcu.

Stari grad Rijeka Zrmanja

Obrovac

Obrovac

Županija: Zadarska






14

Otočac se nalazi u Ličko-senjskoj županiji. Latinski naziv za Otočac je Bivium. Po svom prostornom položaju u granicama Ličko-senjske županije grad Otočac zauzima dio središnjeg prostora Županije, pri čemu svojim zapadnim rubom graniči s gradom Senjom, sjevernim rubom sa općinom Brinje, istočnim rubom sa općinom Vrhovine i svojim malim dijelom Karlovačkom županijom.




Grad Otočac središte je cijele pokrajine Gacke i sjedište Gacke. Jedno je od

najstarijih naselja s hrvatskim življem. Prvi se put spominje na Baščanskoj ploči

(1100.g.). U to je vrijeme benediktinski samostan sv. Nikole u Otočcu bio povezan sa

samostanom sv. Lucije u Baškoj na otoku Krku. No, povjesničari smatraju da je

Otočac mnogo stariji, te da je vjerojatno i knez Borna početkom 9. stoljeća imao

jedno od svojih sjedišta u Otočcu.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 113, od kojih je najpoznatija LIČKA TVORNICA VAPNA d.o.o.

Najstariji lokalitet na području Gacke iz razdoblja pretpovijesti nalazi se u Pećini u Lešću. Ovaj kraj je zasigurno znamenit po rijeci Gacki, koja je naširoko poznata po bistroći i pastrvi. Na izvoru Gacke u Sincu nalaze se mlinice koje i danas dočaravaju dio nekadašnjeg života u ovome kraju. Na drugu stranu, prema Velebitu, nalaze se sela Švica s lijepim jezerom i Kuterevo u kojem se nalazi Velebitsko utočište za medvjediće Kuterevo. Od poznatih osoba spominju se: Egon Matijević - hrvatsko-američki kemičar, Martin Davorin Krmpotić, hrv. svećenik, preporoditelj, misionar, esejist, službovao je kao kapelan u Otočcu, Josip Barković, hrvatski književnik i dr.

Utočište medvjeda Kuterevo Mlinice Majerovo vrilo

Otočac

Županija: Ličko-senjska






15

Otok je smješten u istočnoj Slavoniji. Jedan od značajnih čimbenika u općem razvoju grada Otoka je geografski i prometni položaj u odnosu na 20 km udaljene gradove Vinkovce, Vukovar i Županju.



Otok se spominje već u 13. st. kao Ottok (u kasnijim dokumentima: Ocak, Athak, Otock), a spominje se i između 1333. i

1335. kada je papin legat pohodio ovo selo tri puta i u toj župi dobio je osrednju svotu.

Zahvaljujući turističkim potencijalima, prirodnoj i kulturnoj baštini, Otok je jedno od rijetkih mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji koje je 1994. godine proglašeno turističkim mjestom. Spačvanski šumski bazen, bogatstvo flore i faune, šumski vodotok Virovi, lovni turizam, suvara te ostali popratni dijelovi koji obogaćuju turizam na ovim prostorima sadržaji su koji su Otok u vrlo kratkom roku svrstali u turističko mjesto.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 22, od kojih su najpoznatiji FURNIR OTOK d.o.o., LAMEL d.o.o. i dr.

Od znamenitosti najpoznatije su Park prirode "Virovi" koji su proglašeni zaštićenim krajolikom vukovarsko-srijemske županije, te Lože koje su specijalni rezervat šumske vegetacije. Rezervat je pod zaštitom od 1975. godine, a predstavlja staru slavonsku hrastovu šumu.

Od poznatih osoba spominju se: Josip Lovretić (1865-1948), svećenik i hrvatski etnograf rodom iz Otoka, ostavio je u naslijeđe etnografsku monografiju «Otok», zapise o narodnom životu i običajima ovog kraja, osobito Otoka, iz 19. stoljeća, Petar Matoš (1890.- 1967.) izumitelj, književnik, matematičar i slikar, Josip Kosor (1879.-1961.), hrvatski dramatičar, novelist i romanopisac i dr.

Park prirode "Virovi" Otok

Otok







16

Pakrac pripada dijelu prostora Istočne Hrvatske, odnosno dijelu prirodno-geografske cjeline zapadne Slavonije. U okviru prirodne cijeline zapadne Slavonije, grad Pakrac smješten je na dijelu aluvijalne ravni Pakre i prostranih ravnjaka.



Arheološki nalazi potvrđuju naseljenost ovog kraja u prapovijesno i rimsko doba.

PAKRAC se spominje u dokumentima iz 1226., 1229., 1235., 1237. godine kao Petritz, Pukur, Puchruch, Pekercz, Pecriz. Kupovan, darovan, osvajan, bio je vlasništvu Viteških redova Templara i Ivanovaca, bio je u vlasništvu Ivana Talovca (priora Vranskog), grofova Celjskih, obitelji Pekri, Nikole Zrinskog.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 64, od kojih je najpoznatiji D.E.M. d. o. o.

Od znamenitosti među najpoznatijima je špilja Trbušnjak, (prema dosadašnjim mjerenjima duga je više od 200 metara, s velikim staništem šišmiša, geološki, hidrološki i biloški vrlo zanimljiva, nalazi se u širem prostoru Grahovljana), te stara vijećnica, najstariji objekt u gradu iz 1771.

Prva kovnica novca u Hrvatskoj - godine 1256. Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVNIA, naš banovac, je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani kuna u trku, a na naličju patrijarhalni (dvostruki) križ s dvije okrunjene glave. Za vjerovati je da je upravo pakračka kuna dala ime današnjem hrvatskom novcu.

Od poznatih osoba spominju se: Ivan Šreter, liječnik, Sven Lasta, hrvatski glumac.

Prva kovanica u Hrvatskoj Gotička crkva u Tornju Spahijski podrum

Pakrac

Županija: Požeško-slavonska






17

Petrinja se nalazi 13 km jugozapadno od

Siska, na nadmorskoj visini od 106 m.

Okružena je općinama Lekenik, Donji

Kukuruzari i Dvor te gradovima Sisak i

Glina. Sastavni je dio Sisačko-

moslavačke županije. Smještena je na

području donjeg Pokuplja, gotovo u

središtu poviješću bremenite Banovine.



Današnju jezgru grada u arhitektonskom

smislu oblikuju brojne barokne i klasicističke građevine koje na svoj način svjedoče o

osebujnoj i bogatoj povijesti o kojoj prvi pisani izvori sežu do 1201. godine.

Najpoznatiji gospodrski subjekt je GAVRILOVIĆ d.o.o. - prva hrvatska tvornica salame, sušena mesa i masti, koja tradicionalnom kvalitetom svojih proizvoda osvaja i svjetsko tržište.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 156.

Od znamenitosti tu su stara gradska jezgra, spomenici poginulim hrvatskim braniteljima, spomenik hrvatskom političaru Stjepanu Radiću, starohrvatsko "Templarsko" županijsko središte Gora koje se nalazi u blizini grada.

Od poznatih osoba spominju se: Janko Grahor (1827.-1906.), graditelj, Krsto Hegedušić (1901.-1975.), slikar, Branko Horvat (1928.-2003.), ekonomist i političar, Oton Kučera (1856.-1931.), astronom i predsjednik Matice hrvatske, Ivan Kožarić, kipar.

Park i crkva sv. Lovre Spomenik Stjepanu Radiću

Petrinja







18

Slunj se nalazi u sastavu Karlovačke županije. Reljef je izrazitih kraških karakteristika, a na području grada se nalaze tri veće rijeke: Slunjčica, Korana i Mrežnica koje imaju karakteristike kraških rijeka.

Predstavlja urbano središte jugoistočnog dijela županije te mu stoga usko gravitiraju područja susjednih općina Cetingrada i Rakovice. Po veličini je na drugom mjestu u županiji, a zauzima 10% njene površine.




Ukupan broj gospodarskih subjekata je 55 koji se bave pretežito uslužnom djelatnošću, a najviše ih je iz područja ugostiteljstva i trgovine, od kojih je najpoznatiji KORDUN d.d.

Kroz povijest, zbog svog geografskog položaja, Slunj je predstavljao važno vojno-obrambeno središte.

Posebna znamenitost Slunja je vodeničarsko naselje Rastoke koje je zbog svoje prirodne, etnografske i arhitektonske vrijednosti, prema Zakonu o zaštiti prirode, stavljeno pod posebnu zaštitu.

Od znamenitosti među najpoznatijima su Spomenik hrvatskim braniteljima, Stari grad Slovin i Napoleonov magazin.

Od poznatih osoba spominju se: Milan Neralić, prvi hrvatski sportaš koji je nastupio na Olimpijskim igrama i osvojio medalju iz mačevanja (Pariz 1900, za Austriju).

Rastoke – Slunjčica Stari grad

Slunj

Županija: Karlovačka






19

Skradin je smješten na rijeci Krki 18 km sjeverno od Šibenika. Administrativno pripada Šibensko-kninskoj županiji. Skradin je mediteranski grad s uskim popločenim ulicama, prolazima, voltama i skalinama.

Cijela je gradska jezgra zaštićeni spomenik kulture. U njoj se nalaze kuće koje uglavnom potječu iz 18. i 19. stoljeća i ožbukane su na način tipičan za Veneciju i područje njezina utjecaja.

U sastavu grada nalazi se 21 naselje te obuhvaća površinu od 186,88 km2.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine evidentirano je 3.986 stanovnika, dok je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine

evidentirano 3.825 stanovnika.

Skradin svoju povijest piše još od doba Liburna i Rimljana, kada se na tom području razvila Skradona, važno prometno i trgovačko središte.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 49, od kojih su najpoznatiji KRKA BELVEDERE d.o.o., ROMAN OBITELJ - Centar za rehabilitaciju.

Skradin je privlačna turistička destinacija čiju ljepotu krune tri najatraktivnija izletišta, slapovi Skradinskog buka, Roški slap sa drevnim mlinicama i vodenicama, te franjevački otočić Visovac sa zavjetnim svetištem Gospe Visovačke, bogatom knjižnicom i kulturno - umjetničkom riznicom.

Ono što Skradin svakako čini prepoznatljivim jesu crkva Porođenja Blažene Djevice Marije i njen obližnji zvonik, kao i tornjevi crkve sv. Spiridona. Blizu grada nalazi se i arheološki lokalitet Bribirska glavica, u narodu znan kao „hrvatska Troja“, zbog izvrsnog spoja prirode i drevnih građevina.

Od poznatih osoba spominju se: Rustem-paša Opuković, fra Lujo Marun, arheolog, Josip Mrkica, hrvatski narodni preporoditelj.

Visovac Slapovi Skradinskog buka

Skradin







20

Vrlika je smještena na najsjevernijem dijelu Splitsko-dalmatinske županije, nalazi na samom rubu Vrličkog polja, 66 km od Splita. U samom gradu izvire jedan od pritoka rijeke Cetine - Česma. Ima ugodnu mikroklimu zbog samog položaja. Po ovom gradu se zove i okolni kraj, Vrlička krajina, koja je dijelom Cetinske krajine.



Grad Vrlika, prvi put se spominje u pisanim izvorima 1069. godine, kao sjedište Cetinske općine, starohrvatske općine koja je obuhvaćala gradove: Glavaš, Prozor, Sinj, Trilj, Stolac, Gradac, Nutjak, Tugare i Poljičku župu.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 14.

Glavni gospodarski potencijali koncentrirani su uz područje Peručkog jezera i gornjeg toka rijeke Cetine.

Od znamenitosti najpoznatije su Česma, kultno mjesto nastanka opere "Ero sa onoga svijeta" i Prozor (utvrda).

Od poznatih osoba spominju se: Milan Begović - hrvatski književnik, fra Filip Grabovac (1697.-1749.) - hrvatski svećenik franjevac, prof. Ante Kuduz - akademski slikar, prof Petar Barišić - akademski kipar.

Vrlika Česma

Vrlika

Županija: Splitsko-dalmatinska






21

Vukovar je grad i najveća hrvatska riječna luka na Dunavu, u hrvatskom dijelu Srijema. On je i upravno, prosvjetno, gospodarsko i kulturno središte županije.

Nalazi se na razmeđi povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav. Istočni - stariji dio grada na desnoj je obali Vuke, na obroncima Vukovarskog ravnjaka i visokoj dunavskoj obali. Zapadni dio grada - Novi Vukovar s Borovim naseljem u nizini je lijeve obale Vuke.




Vukovar je stari barokni grad, poznat po strašnim razaranjima u Domovinskom ratu. Među mnoštvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teško stradalih građevina, ističu se dvorac Eltz iz XVIII st., barokne zgrade u središtu grada, franjevački samostan, župna crkva sv. Filipa i Jakova, pravoslavna crkva sv. Nikolaja i dr. Izvan grada na obali Dunava prema Iloku nalazi se Vučedol, bogato arheološko nalazište. Obredna posudica Vučedolska golubica smatra se svojevrsnim simbolom grada.

Ukupan broj gospodarskih subjekata je 325, od kojih su najpoznatiji VUPIK d.d., ADRIATICA DUNAV d.o.o., AUTOWILL d.o.o. i dr.

Od poznatih osoba spominju se: Pavao Pavličić, pisac i povjesničar književnosti, Siniša Glavašević, književnik i novinar, Nikola Andrić, književni povjesničar, prevoditelj, filolog, dramaturg i kazališni djelatnik.

Vukovar Vodotoranj Vučedolska golubica

Vukovar




Prosječna gustoća naseljenosti: 276 st/km

2



22

Izvori:

Hrvatska gospodarska komora

Državni zavod za statistiku

Službene stranice gradova

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Ured predsjednika

Ured HGK za područja posebne državne skrbi

Ulica kralja Zvonimira 36

22 300 Knin

Tel. +385 (0)22 664 540

Fax. +385 (0)22 664 550

e-mail: [email protected]

mailto:[email protected]

Documents

Gradovi na području posebne državne skrbi - hgk.hr · Gradovi na područjima posebne državne skrbi Republike Hrvatske . 1 Sadržaj: ... od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine