GRADSKO VIJEÆE - Kaštela · GRADSKO VIJEÆE Na temelju èlanka 11.Zakona o otpadu (NN, broj 178/04, 153/05 i 60/08 ) i èlanka 28. Statuta Grada Kaštela (Slubeni glasnik Grada

GRADSKO VIJEÆE

Na temelju èlanka 11.Zakona o otpadu (NN, broj 178/04,153/05 i 60/08 ) i èlanka 28. Statuta Grada Kaštela (Slu�beniglasnik Grada Kaštela, broj 6/01, 2/02, 1/06 i 7/08), Gradskovijeæe Grada Kaštela je na 27. sjednici odr�anoj 31. o�ujka 2009.g. donijelo

PLANGOSPODARENJA OTPADOM

GRADA KAŠTELA

1. UVOD1. 1. Uvod

Gospodarenje otpadom problem je kojeg treba brzo i uèin-kovito rješavati. Kolièine otpada koje èovjeèanstvo svakodnevnoproizvodi davno su prešle granice prirodnog procesa obnavljanjaplanete Zemlje, a proizvedeni otpad sve je slo�enijeg sastava i imadu�i vijek prirodnog raspada. Postojeæa infrastruktura za zbri-njavanje otpada nije dovoljna, a veliki je problem i u provedbi veædonesenih propisa za gospodarenje otpadom.

Nesavjesno postupanje s otpadom od strane pojedinaca, ali iproizvoðaèa opasnog otpada dovodi do direktnih, najèešæe nega-tivnih uèinaka na sastavnice okoliša, zrak, vodu, tlo i klimu.Najveæi problem je moguæe zagaðenje podzemnih voda koji suglavni izvor pitke vode. Oneèišæen okoliš ima indirektan uèinakna ljudsko zdravlje i na �ivi svijet, zbog èega gospodarenjeotpadom postaje sve znaèajnija obaveza društva.

Republika Hrvatska �eli razvijati turizam i te�i postizanjustatusa vodeæe turistièke zemlje u regiji. Pristupanje Europskojuniji olakšati æe postizanje spomenutog statusa, ali se mora riješitiproblem gospodarenja otpadom kojeg je Europska unija postavilakao problem koji ima najviši prioritet.

Globalno rješenje problema gospodarenja otpadom poèinjena razini pojedinaca, prihvaæanjem odgovornosti prema okolišu ipromjenom odnosa prema otpadu. Ipak odgovornost za promjenunaèina gospodarenja otpadom poèiva na dr�avnim institucijama,od Sabora koji formira okvir djelovanja, pa sve do lokalnih vlastikoje provode sustav gospodarenja otpadom.

Usvajanjem nacionalnog Plana gospodarenja otpadom Hr-vatska je napravila prvi korak prema uspostavi cjelovitog i odr�i-vog sustava gospodarenja otpadom po uzoru na razvijene zemljeEuropske unije. Nacionalni plan odreðuje opæe ciljeve i prioritetedjelovanja, dok �upanije, gradovi i opæine svojim planovimagospodarenja otpadom prilagoðavaju opæe ciljeve svojim speci-fiènim problemima i definiraju naèine implementacije nacio-nalnog plana u svrhu unapreðivanja sustava.

Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj organizirano je premaslijedeæoj hijerarhijskoj ljestvici:

� Gospodarenje opasnim otpadom u nadle�nosti jeMinistarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja igraditeljstva;

� Proizvodni neopasni otpad u nadle�nosti je �upanija;

� Komunalni otpad u nadle�nosti je gradova i opæina.

Zbog svega navedenog nu�na je izrada Plana gospodarenjaotpadom Grada Kaštela prema hrvatskim zakonima i europskimpropisima, a sve u cilju kvalitetnijeg gospodarenja otpadom što æedovesti do unapreðenja kvalitete �ivota lokalnog stanovništva.

1. 2. Pojmovi vezani uz gospodarenje otpadom

� Ambala�ni otpad je ambala�a preostala nakon što seproizvod raspakira, a obuhvaæa sve proizvode u obliku

kutija, posuda, omota i druge oblike koji slu�edr�anju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite,

rukovanja, promid�be i prodaje;

� Biološki razgradiv otpad je otpad koji se mo�erazgraditi aerobnim ili anaerobnim putem (kao što suhrana, otpad iz vrtova, papir i karton);

� Centar za gospodarenje otpadom je sustav graðevina iureðaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada;

� Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr.namještaj, bijela tehnika, vozila, madraci, drveæe i sl.;

� Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka imjera usmjerenih na sprjeèavanje nastanka otpada,smanjivanje kolièine otpada i/ili njegovoga štetnogutjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza,oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi sotpadom, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti te skrbza odlagališta koja su zatvorena. Gospodarenje otpadommora se provoditi na naèin koji ne dovodi u opasnostljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili naèinakoji bi mogli štetiti okolišu.;

� Graðevine za skladištenje, obraðivanje ili odlaganjeotpada su objekti na odreðenoj lokaciji koji se sastojeod graðevinskog dijela i opreme što zajedno èinitehnièko – tehnološku cjelinu, a namijenjene suskladištenju, obraðivanju ili odlaganju pojedinih vrstaotpada uz odobrenje nadle�nih tijela;

� Graðevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i�upanijski centri za gospodarenje otpadom, odlagalištaopasnog, neopasnog i inertnog otpada i graðevinenamijenjene za spaljivanje otpada – spalionice;

� Inertni otpad je onaj otpad koje ne podlije�e znaèajnimfizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama.Inertni se otpad ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira fizièkiili kemijski, ne razgraðuje se biološkim putem, nitistvara tvari opasne za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu sbilo kojim spojem. Inertni otpad ima beznaèajan stupanjispuštanja zagaðujuæih i/ili ekotoksiènih tvari, te neugro�ava zrak, vode i podzemne vode.

� Izdvajanje je podjela otpada u grupe sliènih materijalakao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradiviotpad. Takoðer, to je sortiranje unutar iste grupe otpada(bijelo i tamno staklo, razlièite vrste plastike). Obavljase ruèno i strojno.

� Komunalni otpad jest otpad iz kuæanstava, te otpad izproizvodne i/ili uslu�ne djelatnosti ako je po svojstvimai sastavu slièan otpadu iz kuæanstava;

� Obraðivanje otpada su djelatnosti iskorištavanjavrijednih svojstava otpada radi korištenja u materijalne ienergetske svrhe, smanjivanja kolièine i volumenaotpada i djelomiènog ili potpunog uklanjanja njegovihopasnih svojstava;

� Obraðivaè otpada je pravna ili fizièka osoba kojaobraðuje otpad koristeæi najbolje dostupne tehnologije,prijavljuje vrste i kolièine otpada koje su reciklirali,zbrinuli (obradili ili odlo�ili) nadle�nom tijelu,gospodari pojedinim vrstama otpada na propisni naèinte naplaæuje zbrinjavanje prema kolièini otpada, za štopribavlja propisane dozvole za obavljanje djelatnosti;

� Odlaganje otpada je organizirana djelatnost trajnogpohranjivanja otpada u graðevine za tu namjenu -odlagališta;

� Odlagalište znaèi mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo(tj. u podzemlje). Odlagališta mogu biti: lokacije

GODINA 17 Kaštel-Suæurac, 3. travnja 2009. g. BROJ 03/2009

internih odlagališta (proizvoðaè otpada odla�e otpad izvlastite proizvodnje, na samom mjestu proizvodnje);lokacije trajnih odlagališta koja slu�e za trajnopohranjivanje otpada (tj. više od godine dana).

� Opasni otpad je svaki otpad koji sadr�i tvari koje imajuneko od sljedeæih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost,zapaljivost, nadra�ljivost, štetnost, infektivnost,kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksiènost,svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvootpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ilibiološkom razgradnjom.

� Otpad je svaka tvar ili predmet koje je posjednikodbacio ili namjerava odbaciti ili je obvezan odbaciti.Otpad je prema Strategiji gospodarenja otpadomRepublike Hrvatske razvrstan u 15 grupa.

� Pretovarna stanica (transfer stanica) je graðevina zaprivremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpadanamijenjenog transportu prema centru za gospodarenjeotpadom;

� Proizvoðaè otpada je pravna ili fizièka osoba èijomdjelatnošæu nastaje otpad i/ili èijom se djelatnošæuprethodne obrade, miješanja ili drugih postupakamijenja sastav ili svojstva otpada;

� Recikla�no dvorište jest graðevina namijenjenarazvrstavanju i privremenom skladištenju posebnihvrsta otpada;

� Recikliranje jest ponovna uporaba otpada uproizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetskesvrhe;

� Skupljaè otpada je pravna ili fizièka osoba koja skuplja,razvrstava i/ili miješa otpad, u svrhu prijevoza naobraðivanje ili odlaganje;

� Skupljanje otpada je skup organiziranih djelatnostiskupljanja, razvrstavanja i prijevoza otpada;

� Skladištenje otpada je organizirana djelatnostprivremenog pohranjivanja otpada u graðevine zaskladištenje otpada – skladišta;

� Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremenodjelovanje èovjeka koje mo�e narušiti ekološkustabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na druginaèin mo�e nepovoljno utjecati na okoliš;

� Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade iliodlaganja otpada u skladu s propisima;

� Zeleni (recikla�ni) otoci su skupine raznovrsnih posudau kojima se odvojeno skupljaju reciklirajuæi materijali(papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad).

1. 3. Pravni i zakonodavni okvir gospodarenjaotpadom

Plan gospodarenja otpadom za Grad Kaštela izraðen je pre-ma propisima iz Zakona o otpadu (NN178/04, 111/06), usklaðenje s Planom gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj �upa-niji (Slu�beni glasnik 1B/08), Planom gospodarenja otpadomRepublike Hrvatske (NN 85/07) i Strategijom gospodarenja otpa-dom (NN 130/05).

Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06) pravna je osnova zadonošenje Plana gospodarenja otpadom Grada Kaštela i on propi-suje slijedeæe:

� Plan gospodarenja otpadom donosi Gradsko vijeæe zarazdoblje od 8 godina, a njegovo izvršenje provjerava segodišnje;

� Provedbu Plana gospodarenja otpadom nadzire nadle�niured - Upravni odjel za komunalni sustav;

� Poglavarstvo Grada Kaštela du�no je jednom godišnje,a do 30. travnja tekuæe godine, za prethodnu godinu,podnositi gradskom vijeæu izvješæe o izvršenju Plana, apoglavito o provedbi utvrðenih obveza i uèinkovitostipoduzetih mjera;

� Upravni odjel za komunalni sustav usvojeno izvješæedostavlja Ministarstvu za zaštitu okoliša, prostornogplaniranja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša;

� Plan gospodarenja otpadom objavljuje se u Slu�benomglasniku Grada Kaštela;

� Izmjene i/ili dopune Plana gospodarenja otpadom moguse donijeti samo za èetverogodišnje razdoblje natemelju analize uèinkovitosti poduzetih mjera izizvješæa za to razdoblje, a iznimno i prije uz suglasnostMinistarstva.

Nadalje, Zakon o otpadu propisuje da plan gospodarenjaotpadom grada Kaštela mora sadr�avati:

1. Mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada;

2. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalniotpad;

3. Popis otpadom oneèišæenog okoliša i neureðenihodlagališta;

4. Redoslijed aktivnosti sanacije neureðenih odlagališta iotpadom oneèišæenog okoliša;

5. Izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Odgovornost jedinica lokalne samouprave uprovedbi planiranih aktivnosti

Strategija gospodarenja otpadom u RH definira odgovor-nost, uloge i aktivnosti u procesu unapreðivanja cjelovitog sus-tava gospodarenja otpadom pri èemu �upanije i jedinice lokalnesamouprave imaju sljedeæe obveze:

� �upanije su du�ne u suradnji s gradovima i opæinamadonijeti �upanijske planove gospodarenja otpadom,usklaðene s Planom gospodarenja otpadom RepublikeHrvatske

� Jedinice lokalne samouprave (opæine i gradovi)obavezne su:

� prostornim planovima utvrditi lokacije zagraðevine i postrojenja za gospodarenje otpadom;

� donijeti plan gospodarenja otpadom, usklaðen sdr�avnim i �upanijskim planom gospodarenjaotpadom, te poticati edukaciju i informiranostproizvodnih struktura i stanovništva

� organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje(komunalnog) otpada u skladu sa standardima iplanom gospodarenja otpadom opæine/grada;

� poticati sustavno educiranje i informirati lokalneorganizacije i stanovništva;

� omoguæiti odvojeno prikupljanje sekundarnihsirovina i biootpada, te organizirati prijevoz docentara za gospodarenje otpadom;

� dostavljati podatke u skladu s propisima;

� poticati kupovinu ekološki prihvatljivihproizvoda;

� sanirati divlja odlagališta (smetlišta) na svompodruèju

Ostali zakoni, pravilnici, uredbe, planovi istrategije koje se odnose na otpad:

� Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06) je temeljni zakonRepublike Hrvatske iz problematike gospodarenjaotpadom i njime je uèinjen znaèajan korak premausklaðivanju s pravnom steèevinom EU-a na podruèjugospodarenja otpadom. Ovim se zakonom ureðuje naèingospodarenja otpadom:

� naèela i ciljevi gospodarenja,

� planski dokumenti,

� nadle�nosti i odgovornosti u vezi sgospodarenjem,

� troškovi,

� informacijski sustav,

� uvjeti za graðevine u kojima se obavljapostupanje s otpadom,

Strana 2- Broj 3 SLU�BENI GLASNIK GRADA KAŠTELA 20. svibnja 2009. godine

� naèin obavljanja djelatnosti,

� prekogranièni promet otpadom,

� koncesije,

� nadzor nad gospodarenjem otpadom.

� Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske(NN 130/05) kojom se ureðuje gospodarenje razlièitimvrstama otpada na teritoriju Republike Hrvatske, odnjegova nastanka do konaènog odlaganja, s osnovnimciljem ostvarivanja i odr�avanja cjelovitog sustavagospodarenja otpadom koji æe biti ustrojen premasuvremenim europskim standardima i zahtjevima, a sasvrhom da se maksimalno izbjegne, odnosno smanjinastajanje otpada, kao i da se smanji na najmanjumoguæu mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudskozdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupnogospodarenje otpadom uskladi s naèelima odr�ivograzvoja. Strategija je utemeljena na opæim naèelimaEU-a u gospodarenju otpadom i predstavlja realan okvirza uspostavu odr�ivijega gospodarenja otpadom uHrvatskoj do 2025. Ciljevi i mjere za gospodarenjeotpadom u Hrvatskoj odreðeni su u skladu s praksomEU-a, vodeæi raèuna o specifiènostima Hrvatske. Ciljeviza prioritetne tokove, usklaðeni su s direktivama EU-a ipretpostavljenim vremenskim pomacima za Hrvatsku.Na temelju ove Strategije, Hrvatska je donijela Plangospodarenja otpadom RH kao provedbeni dokument zarazdoblje od osam godina.

� Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN85/07) osnovni je dokument o gospodarenju otpadom uRH za razdoblje 2007. – 2015. Okvir za pripremu ovogplana su Strategija gospodarenja otpadom RepublikeHrvatske (NN 130/05), postojeæi zakonski propisi ismjernice Europske Unije (EU). Temeljni zadatak Planau navedenom razdoblju je organiziranje provoðenjaglavnih ciljeva Strategije gospodarenja otpadom u RHpostavljene za razdoblje 2005. do 2025. na podruèjugospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Zadatak Plana:

� uspostava cjelovitog sustava gospodarenjaotpadom,

� sanacija i zatvaranje postojeæih odlagališta,

� sanacija „crnih toèaka“ tj. lokacija u okolišuvisoko optereæenih otpadom,

� razvoj i uspostava regionalnih i �upanijskihcentara za gospodarenje otpadom, s predobradomotpada prije konaènog zbrinjavanja ili odlaganja iuspostavom potpune informatizacije sustavagospodarenja otpadom.

Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. –2015., sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),sadr�i sljedeæe:

� vrste, kolièine i porijeklo otpada za koje trebaosigurati gospodarenje,

� uvjete gospodarenja posebnim kategorijamaotpada,

� razmještaj lokacija (mre�a) graðevina i ureðaja zaoporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovugradnju,

� opæe tehnièke zahtjeve za graðevine i ureðaje zagospodarenje otpadom,

� procjenu i moguæe izvore sredstava potrebnih zaprovoðenje ciljeva u gospodarenju otpadom.

� Plan gospodarenja otpadom Splitsko Dalmatinske�upanije (Slu�beni glasnik 1B/08) planski je dokumentgospodarenja otpadom u �upaniji, koji se donosi uskladu s Zakonom o otpadu (NN 111/06) za razdobljeod osam godina. Prema Zakonu o otpadu Plangospodarenja otpadom �upanije sadr�i:

� mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,

� mjere gospodarenja otpadom prema najboljojdostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva previsoketroškove,

� mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada,odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada,

� plan gradnje graðevina namijenjenih skladištenju,obradi ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanjacjelovite nacionalne mre�e graðevina zazbrinjavanje otpada,

� mjere sanacije otpadom oneèišæenog okoliša ineureðenih odlagališta,

� mjere nadzora i praæenja gospodarenja otpadom,

� izvore i visinu financijskih sredstava za provedbupojedinih mjera,

� rokove za izvršenje utvrðenih mjera.

� Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96, uz izmjene kojesu sadr�ane u èlanku 9. Uredbe o kategorijama, vrstamai klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listomopasnog otpada, NN 50/05), propisuje vrste otpada,ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, naèin postupanjas pojedinim vrstama otpada, naèin dostave podataka opostupanju s otpadom, te o ispitivanjukemijsko-fizikalnih svojstava neopasnog i opasnogotpada.

� Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN123/97 i 112/01) odreðuje uvjete tehnièko-tehnološkeopremljenosti prostora, opreme i graðevina zaskladištenje i obraðivanje otpada, odlagališta otpada,kategorije odlagališta otpada, tehnièke uvjete gradnje,naèin rada, zatvaranje odlagališta otpada, rok saniranjapostojeæih odlagališta otpada i struèna oprema zaobavljanje poslova postupanja s otpadom.

� Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom(NN 32/98) odreðuje uvjete o tehnièko-tehnološkojopremljenosti prostora, opreme ili graðevina zaskladištenje, obraðivanje ili odlaganje opasnog otpada,kao i potrebnu struènu spremu za obavljanje poslovapostupanja s opasnim otpadom.

� Pravilnikom o ambala�i i ambala�nom otpadu (NN97/05 i 115/05) se uvodi sustav prikupljanjaambala�nog otpada u trgovinama i recikla�nimdvorištima uz isplaæivanje naknade odreðene propisom.Prodavatelji ambala�nog otpada (trgovine) su du�nisakupljati, privremeno skladištiti i organizirati odvozsakupljenog otpada prema ovlaštenom recikla�eruukoliko je prodavateljev prostor veæi od 200 m2.Propisane su obaveze proizvoðaèima takvog otpada kojimoraju snositi troškove sakupljanja, zbrinjavanja ioporabe primarne ambala�e od proizvoda koji je staviona tr�ište.

� Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN40/06) propisuje vrste i iznose naknada koje plaæajuobveznici plaæanja naknada, naèin i rokoviobraèunavanja i plaæanja naknada, naèin skupljanjaotpadnih guma i visina naknada koje se plaæajuovlaštenim skupljaèima za skupljanje otpadnih guma,iznosi naknada koje se plaæaju oporabiteljima zaoporabu otpadnih guma te druga pitanja u svezigospodarenja s otpadnim gumama. Cilj ovog Pravilnikaje uspostavljanje sustava skupljanja otpadnih guma radioporabe u materijalne i energetske svrhe i zaštiteokoliša.

� Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06)propisuje naèin gospodarenja otpadnim uljima, odreðujeobveznike plaæanja naknada, vrste i iznose naknadakoje plaæaju obveznici plaæanja naknada za otpadnaulja, naèin i rokove obraèunavanja i plaæanja naknada,iznos naknada koje se plaæaju ovlaštenim osobama zaskupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u svezigospodarenja otpadnim uljima. Cilj ovog Pravilnika jeuspostavljanje sustava skupljanja otpadnih ulja radioporabe i/ili zbrinjavanja, zaštite okoliša i zdravljaljudi. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na

20. svibnja 2009. godine SLU�BENI GLASNIK GRADA KAŠTELA Strana 3- Broj 3

gospodarenje otpadnim uljima koja sadr�e PCB-e iPCT-e iznad 30 mg/kg, emulzijama i zauljenim tekuæimotpadom koji sadr�e u svom sastavu osim otpadnihemulzijskih ulja i ostalih otpadnih ulja i ostaleoneèišæujuæe tvari i vodu.

� Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama iakumulatorima (NN 133/06) propisuje naèinobilje�avanja baterija i akumulatora, naèin skupljanjaotpadnih baterija i akumulatora, obveze i odgovornostproizvoðaèa baterija i akumulatora, proizvoðaèa ureðajaèiji su sastavni dio baterije i akumulatori, vrste i iznosenaknada koje plaæaju obveznici plaæanja naknada, naèini rokove obraèunavanja i plaæanja naknada, iznosnaknada koje se plaæaju ovlaštenim osobama zaskupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija iakumulatora, te druga pitanja u svezi gospodarenjaotpadnim baterijama i akumulatorima u svrhupostizanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom. Cilj jeovog Pravilnika uspostavljanje sustava skupljanja,obrade i visoke razine recikliranja te kontroliraneoporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon obrade irecikliranja otpadnih baterija i akumulatora bez obzirana njihov oblik, volumen, masu i materijale od kojih suizraðeni.

� Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN136/06) propisuje naèin gospodarenja otpadnimvozilima, vrste naknada i iznos naknade koje plaæajuobveznici plaæanja naknada na otpadna vozila, naèin irokove obraèunavanja i plaæanja naknada i zabranastavljanja na tr�ište motornih vozila koja sadr�e opasnetvari. Cilj ovog Pravilnika je odreðivanje mjera zaštiteokoliša za uspostavu sustava skupljanja otpadnih vozilaradi ponovne uporabe, recikliranja i drugih oblikaoporabe otpadnih vozila, te njihovih dijelova kako bi sesmanjilo odlaganje otpada i poboljšala uèinkovitostzaštite okoliša svih gospodarskih subjekata kojisudjeluju u vijeku trajanja vozila, posebice subjekatakoji izravno sudjeluju u obradi otpadnih vozila.

� Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriènim ielektronièkim ureðajima i opremom (NN 74/07)propisuje obveze i odgovornost proizvoðaèa elektriène ielektronièke opreme i ureðaja, naèin obilje�avanja,naèin gospodarenja elektriènim i elektronièkimotpadom, vrste i iznose naknada koje plaæaju obveznici,plaæanje naknada, naèin i rokovi obraèunavanja iplaæanja naknada, iznos naknada koje se plaæajuovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i oporabuelektriènog i elektronièkog otpada te druga pitanja usvezi gospodarenja elektriènim i elektronièkim otpadomu svrhu postizanja ciljeva propisanih ovim pravilnikom.

� Pravilnik o gospodarenju graðevnim otpadom (NN38/08), propisuje naèin gospodarenja otpadom kojinastaje graðenjem. Graðevni otpad mora se odvojenoskupljati, a zatim oporabiti, tj. reciklirati ili zbrinjavatina druge ekološki prihvatljive naèine. Pravilnikom seobavezuje �upanije da u roku 6 mjeseci odrede lokacijeza gospodarenje graðevnim otpadom na svojempodruèju, a gradove i opæine da osiguraju preuzimanjegraðevnog otpada u recikla�nim dvorištima.

� Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN72/07), propisuje naèine i postupke gospodarenjamedicinskim otpadom koji nastaje prilikom pru�anjazaštite zdravlja ljudi i �ivotinja i iz srodnih istra�ivaèkihdjelatnosti. Farmaceutski otpad koji nastaje i ukuæanstvima su svi lijekovi i ljekovite tvari koji supostali neupotrebljivi zbog isteka roka valjanosti,prolijevanja, rasipanja, pripremljeni pa neupotrebljeniili se ne mogu koristiti zbog drugih razloga. Ljekarne sudu�ne preuzimati stare lijekove i slièan farmaceutskiotpad neovisno o podrijetlu.

� Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04,110/04, 178/04) odreðuje naèela, naèin obavljanja ifinanciranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanjaglede obavljanja komunalnih djelatnosti. Podkomunalnim gospodarstvom, u smislu ovog Zakona,

podrazumijeva se obavljanje komunalnihdjelatnosti, a naroèito pru�anje komunalnih usluga

od interesa za pravne i fizièke osobe, te financiranjegraðenja i odr�avanje objekata i ureðaja komunalneinfrastrukture kao cjelovitog sustava na podruèjujedinica lokalne samouprave, kao i �upanija kada je toodreðeno ovim zakonom.

� Zakon o prostornom ureðenju i gradnji (NN 76/07)povezuje upravna podruèja prostornog ureðenja igradnje u jedinstven sustav prostornog ureðenja igradnje, odreðuju se nadle�nosti tijela dr�avne vlasti itijela jedinica lokalne i podruène (regionalne)samouprave u upravnim i drugim postupcima, te sepojaèava uloga zaštite okoliša u podruèju planiranja igradnje.

� Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) je krovni zakonkoji objedinjuje sve sastavnice okoliša - vodu, zrak,otpad, prirodu, kemikalije i dr. Zakon o zaštiti okolišadefinira osnovne ciljeve i naèela zaštite okoliša i uvodisustav strateške procjene utjecaja na okoliš i odreðujeizradu i provedbu planova i programa zaštite okoliša nanacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Nadaljezakonom se definira funkcija Agencije za zaštituokoliša i Savjeta za odr�ivi razvitak.

� Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) odreðuje temeljneciljeve zaštite zraka, naèin praæenja i utvrðivanjakakvoæe zraka na dr�avnoj i lokalnoj razini,razvrstavanje podruèja na zone i aglomeracije sobzirom na kategoriju kakvoæe zraka, mjere zasprjeèavanje i smanjivanje oneèišæivanja zraka, naèinorganiziranja, provoðenja i nadzora zaštite i poboljšanjakakvoæe zraka, financiranje zaštite zraka kao i kazneneodredbe u sluèaju oneèišæenja zraka.

� Zakonom o fondu za zaštitu okoliša i energetskuuèinkovitost (NN 107/03) osniva se Fond za zaštituokoliša i energetsku uèinkovitost kao pravna osoba sjavnim ovlastima u vlasništvu Republike Hrvatske, kojiæe poticati ulaganja u podruèju: oèuvanja, odr�ivogkorištenja, zaštite i unapreðivanja stanja okoliša, teenergetske uèinkovitosti i korištenja obnovljivih izvoraenergije. Zakonom o fondu ureðuje se njegovoustrojstvo, naèin obraèunavanja i plaæanja naknada kaoizvori sredstava, te namjena i naèin korištenja sredstavaFonda.

1. 4. Podaci o Gradu Kaštela1. 4. 1. Opæi opis podruèja projekta

Na podruèju Kaštelanskog zaljeva izmeðu Splitskog polu-otoka i otoka Èiovo nalazi se Grad Kaštela kojeg èine sedam Kaš-telanskih naselja: Suæurac, Gomilica, Kambelovac, Lukšiæ, Stari,Novi i Štafiliæ. Kaštela su smještena u zapadnom dijeluSplitsko-Dalmatinske �upanije koja zauzima ukupno 14.045 km2

odnosno 4.572 km2 kopnene površine. Administrativno podruèjeGrada Kaštela prote�e se na površini od 57,67 km2 što èini 1,26 %kopnene površine �upanije. Grad Kaštela granièi na sjeveru saOpæinama Leæevica i Klis, na istoku sa Opæinom Solin, na jugu saOpæinom Split i na zapadu sa Opæinama Prgomet i Seget, teOpæinom Trogir na jugozapadu (Slika 1.).

Uz Jadransku magistralu D 8 i Dr. Franje Tuðmana (�C6137) u longitudinalnom smjeru, svih sedam Kaštela transver-zalno povezuju lokalne ceste i ulice, a Grad sa zagorskim dijelompovezuju ceste: Plano - Prgomet - Unešiæ i Kaštel Stari - Leæevica- Kljaci (Drniš). Golemo i dalekose�no prometno-gospodarskoznaèenje ima izgraðena auto cesta Zagreb - Split, èiji dio od oko30 km prolazi kaštelanskom zagorom, a na koju se Kaštela pove-zuju preko izlazno – ulaznih odvojaka od kojih su najbli�i oni uPrgometu i Vuèevici. Osim znaèajnih cestovnih pravaca, krozKaštela prolazi i dr�avna �eljeznièka pruga Zagreb – Knin –Perkoviæ – Solin - Split s putnièkim i industrijskim kolosjekom.�eljeznièke putnièke postaje smještene su u Kaštel Suæurcu,Kaštel Starom - Radun, Sadinama, Labinu i Primorskom Docu, aindustrijski kolosjeci u Kaštel Suæurcu. Znaèajnu gospodarsku iprometnu ulogu za grad Kaštela, ali i cijelu dalmatinsku regijuima zraèna luka Split - Kaštela smještena u Kaštel Štafiliæu. Napodruèju Kaštel Gomilice smještena je marina što Gradu Kašte-lima omoguæuje i dobru pomorsku povezanost.


1. 4. 2. Stanovništvo i kuæanstva

Prema slu�benom popisu stanovništva iz 1991. godine naprostoru Grada Kaštela �ivjelo je 29.103 stanovnika u 8.588kuæanstava. U Kaštel Suæurcu 5.825 stanovnika u 1.704 kuæan-stva, u Kaštel Gomilici 3.678 stanovnika u 1.040 kuæanstva, uKaštel Kambelovcu 4.054 stanovnika u 1.173 kuæanstva, u KaštelLukšiæu 4.193 stanovnika u 1.241 kuæanstva, u Kaštel Starom5.354 stanovnika u 1.556 kuæanstva, u Kaštel Novom 4.050stanovnika u 1.201 kuæanstva i u Kaštel Štafiliæu 2.014 sta-novnika u 673 kuæanstva.

Prema slu�benom popisu stanovništva iz 2001. godine naprostoru Grada Kaštela �ivjelo je 34.103 stanovnika u 10.102kuæanstava, pri èemu u Kaštel Suæurcu 6.236 stanovnika u 1.918kuæanstava, u Kaštel Gomilici 4.075 stanovnika u 1.219 kuæan-stava, u Kaštel Kambelovcu 4.505 stanovnika u 1.308 kuæan-stava, u Kaštel Lukšiæu 4.880 stanovnik u 1.409 kuæanstava, uKaštel Starom 6.448 stanovnika u 1.814 kuæanstava, u KaštelNovom 5.309 stanovnika u 1.560 kuæanstava i u Kaštel Štafiliæu2.650 stanovnika u 847 kuæanstava.

Slu�beni popisi stanovništva koji su provedeni 1991. i 2001.godine pokazuju poveæanje broja stanovništva, što je praæeno i sapoveæanjem broja kuæanstava.

Prema podacima Grada Kaštela 2007. godine na podruèjugrada je �ivjelo 43.343 stanovnika u 9.985 kuæanstava što upuæujena znaèajan porast stanovništva i na porast broja èlanova ukuæanstvu, od posljednjeg popisa stanovništva.

1. 4. 3. Gospodarstvo

Na podruèju Grada Kaštela registrirano je 348 poduzetnikakoji zapošljavaju 5.638 djelatnika i 797 obrtnika. Po djelatnostinajzastupljenije su trgovina na veliko i malo, preraðivaèka indus-trija, graðevinarstvo, te prijevoz. Industrijsko središte je u istoè-nom dijelu grada na podruèju Kaštel Suæurca s najznaèajnijimtvrtkama Dalmacija Cement d.d. i �eljezara- Split.

Poljoprivreda je razvijena u Kaštelanskom polju i na padi-nama Kozjaka gdje se uzgajaju razlièite kulture, tradicionalne zaovaj kraj. U novije vrijeme poveæan je uzgoj maslina, vinove lozei trešanja.

Kaštelanski zaljev je poznat po pješèanim i šljunèanim pla-�ama posebno na zapadnom dijelu Grada koji je turistièki ori-jentiran. Na ovom podruèju se nalazi najveæi broj smještajnihturistièkih kapaciteta.

2. POSTOJEÆE STANJE GOSPODARENJAOTPADOM NA PODRUÈJU GRADA KAŠTELA

Stanje gospodarenja otpadom na podruèju Grada Kaštelanije odgovarajuæe tj. ne provodi se u potpunosti prema propisima izakonima koji su donešeni iz podruèja gospodarenja otpadom.Brojne su posljedice neprimjerenog gospodarenja komunalnim iostalim vrstama otpada. Od nepovoljnog stanja u okolišu koji jeoneèišæen raznolikim vrstama otpada što utjeèe na smanjenjekvalitete �ivljenja, te rezultira negativnim uèinkom na zdravlje

stanovništva.

2. 1. Postupanje s otpadomna podruèju Grada Kaštela

Grad Kaštela u svom vlasništvu nema registriranokomunalno poduzeæe, veæ je sa komunalnim podu-zeæem Èistoæa d.o.o. Split sklopio ugovor koji vrijedido opoziva jedne od ugovornih strana, za skupljanje,odvoz i odlaganje komunalnog i glomaznog otpada naodlagalište Karepovac. Na podruèju grada nije organi-zirano ni selektivno skupljanje sekundarnih sirovina,nema recikla�nih dvorišta kao ni zelenih otoka.

Izuzetak je odvojeno skupljanje i odvoz papirakoje provodi Pan papir d.o.o. putem posebnih kon-tejnera postavljenih na javnim površinama po gradu.Kutije za papir postavljaju se iskljuèivo na zahtjevgraðana ili poduzeæa tj. nikada samoinicijativno. Ugradu Kaštela postavljeno je oko 300 kutija. Jednomtjedno obavlja se zamjena kutija po popisu prijavljenihpunih kutija. Prosjeèno se tjedno izmijeni 150 kutija, ate�ina pojedine kutije je prosjeèno 30 kg. Tjedno seprikupi oko 4500 kg staroga papira tj. oko 234.000 kggodišnje. Jednom godišnje Katolièka udruga Bl. IvanMerz iz Kaštela organizira prikupljanje staroga papirapri èemu prikupe oko 10.000 kg. Oko 10.000 kg


Slika 1. Smještaj Grada Kaštela

Slika 2. Prikaz postojeæeg stanja postupanja s otpadom

godišnje se prikupi i kartona. (Podaci su dobiveni od tvrtke Panpapir)

Upravni odjel za gospodarstvo i zaštitu okoliša sklopio jekoncesiju s ovim ovlaštenim obraðivaèem (Tablica 1.). Stupa-njem na snagu pravilnika o ambala�i i ambala�nom otpadu poèelose provoditi skupljanje ambala�e (staklo, PET i limenke) utrgovinama (Slika 2.).

2. 1. 1. Postupanje s komunalnim otpadom(20 03 01)

Na podruèju Grada Kaštela u 2007. godini u sustavu orga-niziranog skupljanja komunalnog otpada evidentirano je 74 %stanovnika. Za pretpostaviti je da je postotak ukljuèenosti veæi imo�e iznositi 80 % zbog stanovnika koji nisu u evidenciji, aodla�u otpad u postavljene kontejnere (Podatak dobiven od Èis-toæe d.o.o. Split).

Skupljanje komunalnog otpada iz kuæanstava, te otpad izproizvodnih i uslu�nih objekata na podruèju grada Kaštela orga-niziran je podjelom Grada na dva podruèja: lokalne ulice i cestadr. Franje Tuðmana po kojima su smješteni kontejneri od 1100 L,manji broj posuda od 80-120 L i kante za skupljanje otpada (Slika3, 4).

Broj, raspored i pozicije postavljenih kontejnera za pri-kupljanje miješanog komunalnog otpada prikazan je u tablicama2. i 2a.

Èistoæa d.o.o. Split svakodnevno osim nedjeljom odvoziotpad prikupljen putem kontejnera postavljenih uz cestu dr. Fra-nje Tuðmana, te kontejnera postavljenih na rivi du� cijelih Kaš-tela, dok se kontejneri postavljeni po lokalnim ulicama i uliciIvana Pavla II prazne tri puta tjedno (Slika 5.).

2. 1. 2. Postupanje s glomaznim otpadom(16 00 00)

Prikupljanje glomaznog otpada organizirano je tako da gra-ðani mogu odlagati glomazni otpad u kontejnere od 5 000 L kojisu postavljeni na javnim površinama ili ga mogu samostalnoodlo�iti bez naknade na gradsko odlagalište Rudine.

Ukupno je postavljeno 11 kontejnera za prikupljanje glo-maznog otpada, a otpad se odvozi prema unaprijed odreðenomrasporedu koji je dan u tablici 3.

Unatoè organiziranom sakupljanju i odvozu, na širem pod-ruèju grada nalaze se brojna nelegalna odlagališta glomaznogotpada.


Lokacije zvonastih kontejnera za papir Broj postavljanihkontejnera

Kaštel Suæurac 4

Kaštel Gomilica 3

Kaštel Kambelovac 1

Kaštel Lukšiæ 1

Kaštel Stari – Radun 2

Kaštel Stari 1

Kaštel Novi 1

Kaštel Štafiliæ 3

Kaštel Novi – Rudine 2

UKUPNO 18

Tablica 1. Lokacije i broj kontejnera za papir

Podruèje Broj kontejnera

Ulica dr. Franje Tuðmana 185

Obalne ulice uz rivu 71

Ulica Ivana Pavla II 28

Lokalne ulica 303

Ukupno: 587

* Izvor: Grad Kaštela, Upravni odjel za komunalni sustav

Tablica 2. Broj i raspored kontejnera postavljenih u gradu Kaštela *

Podruèje Broj kontejnera Pozicije

Kaštel Suæurac 123 68

Kaštel Gomilica 87 41

Kaštel Kambelovac 59 24

Kaštel Lukšiæ 79 31

Kaštel Stari 89 35

Kaštel Novi 69 25

Kaštel Štafiliæ 36 14

Radun – Kaštel Stari 23 8

Rudine – Kaštel Novi 22 9

Ukupno: 587 251


Tablica 2.a Broj i pozicije kontejnera postavljenih u gradu Kaštelau 2006. godini *

Slika 3. Postavljeni kontejneri za skupljanje otpada

Slika 4. Postavljene kante za skupljanje otpada

Slika 5. Skupljanje otpada - Èistoæa d.o.o. Split

2. 1. 3. Postupanje s biootpadom(02 00 00, 02 01 03, 20 02 00, 20 02 01)

Biootpad nastao odr�avanjem zelenih površina grada, teskupljena morska la�ina sa gradskih pla�a odla�e se na gradskoodlagalište Rudine odvojeno od glomaznog i graðevnog otpada.Graðani takoðer mogu bez naknade odlagati na odlagalištu Rudi-ne biootpad koji je nastao prilikom odr�avanja voænjaka, vino-grada i maslinika. Prikupljeni biootpad na odlagalištu se nekompostira zbog nedovoljnih prostornih kapaciteta i nepostojanjakompostane veæ se periodièno spaljuje. Odvojeno prikupljanjebiootpada iz kuæanstava (ostaci voæa i povræa) nije organizirano,veæ se organski otpad kao frakcija komunalnog otpada odla�e naodlagalište Karepovac.

2. 1. 4. Postupanje s graðevnim otpadom(17 00 00)

Graðevni otpad i njegovo zbrinjavanje najveæi su problemiGrada Kaštela, koji je omoguæio odvojeno odlaganje graðevnogotpada na odlagalištu Rudine.

Meðutim, uslijed urbanizacije i stalnog poveæanja brojastanovnika, te poveæanja turistièkih kapaciteta na podruèju gradaKaštela svakodnevno se proizvode znaèajne kolièine graðevnogotpada koji se od strane graðana i graðevinskih tvrtki nelegalno inesavjesno odla�e po divljim odlagalištima na širem gradskompodruèju.

2. 1. 5. Postupanje s opasnim otpadom(14 00 00, 16 06 00, 16 06 05, 20 01 18)

Prema Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06) opasni otpadmora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta

opasnog otpada za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnogotpada.

U opasni otpad iz domaæinstva spadaju: akumulatori, otpad-ne baterije, otpadna ulja, boje, lakovi, otapala, stari lijekovi, pes-ticidi i razne kemikalije.

Trenutno nije organizirano skupljanje opasnog otpada izkuæanstava, te se opasni otpad zajedno sa prikupljenim komu-nalnim otpadom odla�e na odlagalište Karepovac. Iznimka jezbrinjavanje starih lijekova, koje graðani mogu ostaviti u lje-karnama i domovima zdravlja. Zbrinjavanje infektivnog i farma-ceutskog otpada zdravstvenih ustanova privatne prakse riješenoje preko ugovorne tvrtke Ecooperativa d.o.o. iz Splita.

Otpadne baterije graðani mogu odlagati u odgovarajuæe oz-naèenim spremicima u trgovinama koje ih i prodaju.

2. 1. 6. Postupanje s industrijskim otpadom (02 0100, 03 00 00, 04 00 00)

Prema Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskojza razdoblje 2007.-2015. godine proizvodni otpad koji nastajekao rezultat industrijske proizvodnje u nadle�nosti je Splitskodalmatinske �upanije, te nije predmet ovog Plana gospodarenjaotpadom.

2. 2. Kolièine i sastav komunalnog otpada

Do 2007. godine nisu provoðena mjerenja kolièina skuplje-nog otpada na podruèju grada Kaštela, tako da mo�emo govoritisamo o procjenama kolièina otpada koje su izra�avane u m3.Krajem 2006. godine postavljena je vaga i uveden je sustav va-ganja skupljenog otpada na odlagalištu Karepovac, te se od 2007.godine pouzdano znaju kolièine skupljenog otpada i izra�avaju seu tonama. U tablici 4. dane su vrijednosti kolièina skupljenog ot-pada po frakcijama u periodu od 2001. do 2007. na podruèjuGrada Kaštela. Velike razlike u prikazanim vrijednostima izmeðuranijih godina i u 2007. godini su nastale zbog razlièitog naèinaodreðivanja kolièina.

S obzirom da je 2007. prva godina za koju se pouzdano znagodišnja kolièina prikupljenog otpada, ista je korištena za izraèundnevne kolièine komunalnog otpada po stanovniku. Navedenagodišnja kolièina prikupljenog otpada od 13.714,1 tona odgovaragodišnjoj proizvodnji od 318 kg po glavi stanovnika, odnosno oko0.87 kg otpada po stanovniku dnevno što je u skladu sa hrvatskimprosjekom (0.90 kg po stanovniku ).


Podruèje Pon Ut Sri Èet Pet Sub

K. Štafiliæ + +

K. Novi +

K. Stari + + + +

K. Lukšiæ + +

K. Kambelovac + +

K. Gomilica + +

K. Suæurac + +


Tablica 3.: Raspored pra�njenja kontejnera za glomazni otpad

Kljuèni broj Vrsta otpada 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.*

20 03 01Miješani

komunalni otpad - - - - 5.818,2 7.767,0 4.566,8

20 01 01 Papir i karton 3.207,9 3.357 3.499,3 3.675,2 3.424,5 4.571,6 2.688,0

20 01 39Plastika

1.679,7 1.757,7 1.832,2 1.924,4 2.376,2 3.172,1 1.865,1

20 01 08Organski otpad

iz kuhinja 2.430,6 2.543,5 2.651,3 2.784,6 1.642,4 2.192,5 1.289,1

20 02 01Biootpad iz

vrtova i parkova 1.528,2 1.599,4 1.667,1 1.750,9 908,5 1.212,9 713,1

20 01 11Tekstil

548,0 573,6 597,9 628,0 821,2 1.096,2 644,6

20 01 38Drvo

216,0 226 235,6 247,5 663,9 886,3 521,1

18 01 04Pelene

462,9 484,4 505 530,4 506,7 676,4 397,7

15 01 05Višeslojnaambala�a 408,6 427,5 445,7 468,1 436,8 583,1 342,9

20 01 02Staklo

559,8 586 610,8 641,5 384,4 513,1 301,7

20 01 40Metali

379,2 396,8 413,6 434,4 366,9 489,8 288,0

20 01 36Elektronska

oprema - - - - 122,3 163,3 96,0

UKUPNO: 14.695 15.378,1 16.029,9 16.836,1 17.471,9 23.324,4 13.714,1

*Kolièine otpada do 2007.godine su prikazane u m3, a za 2007 u tonama.

Tablica 4. Kolièine skupljenog otpada za Grad Kaštela za razdoblje od 2001. - 2007. godine (Podaci dobiveni od Èistoæe d.o.o. Split)

2. 3. Odlagalište otpada Karepovac

Trajno zbrinjavanje komunalnog i glomaznog otpada sapodruèja grada Kaštela kao i grada Splita, Solina i Omiša, teopæina Dugi Rat, Podstrana, Klisa i Dugopolja provodi se naodlagalištu otpada Karepovac, smještenog u istoènom dijelu Spli-ta. Odlagalište je u vlasništvu grada Splita, a njime rukovodi ko-munalno poduzeæe Èistoæa d.o.o. Split.

Odlagalište Karepovac poèelo se koristiti u prosincu 1964.godine kao privremeno gradsko odlagalište sa planiranim traja-njem 10 godina, ali nastavilo se koristiti i nakon isteka planiranogvremena i još uvijek je u uporabi zbog nepostojanja alternativnelokacije za odlagalište. Teren na kojem je zapoèeto odlaganje bilaje blaga depresija u smjeru sjever-jug sa blagim nagibom premaistoku, koja je danas zamijenjena uzvisinom otpada nastale ti-jekom više desetaka godina odlaganja otpada. Odlagalište setijekom godina proširilo te danas zauzima površinu od oko 160000 m2, a debljina sloja otpada je blizu 60 m. Otpad je odlagan bezposebnog rasporeda veæ onako kako je prikupljan i s procjenomkolièina odlaganog otpada. Toènu kolièinu otpada na odlagalištunemoguæe je odrediti, veæ postoji samo procjena da je odlo�eno 4000 000 m3 otpada. Danas je odlagalište djelomièno ograðeno,izgraðen je protupo�arni put oko cijelog odlagališta, postavljenesu rampe na ulazu i na izlazu, bazen za ispiranje kotaèa vozila naizlazu sa odlagališta, a krajem 2006. godine postavljena je vaga naulazu u odlagalište što je omoguæilo mjerenje kolièina otpada.

Trenutno se koristi slojeviti sustav odlaganja, odnosno pri-kupljeni otpad se odla�e na odreðenoj plohi, izravna se i sabijekompaktorom, zasipa se zemljom i tada se poèinje odlagati slje-deæi sloj otpada. Otvaranjem centra za gospodarenje otpadomplanira se zatvaranje odlagališta i njegova potpuna sanacija.

2. 4. Troškovi gospodarenja otpadom

Troškovi gospodarenja otpadom na podruèju grada Kaštelane obraèunavaju se korisnicima prema kolièine i svojstvu otpadauz primjenu naèela »oneèišæivaè plaæa« veæ prema slijedeæimkriterijima dogovorenim sa komunalnim poduzeæem Èistoæad.o.o. Split:

� vrsta prostora - stambeni ili poslovni prostor;

� djelatnost korisnika;

� koeficijent zagaðenja;

� zadu�na površina objekta korisnika usluge(jedinica mjere je m2).

Za stambeni prostor obraèunska osnovica je 0,27 kuna po m2,a za poslovni prostor obraèunska osnovica je 0,35 kuna po m2

(Tablica 5.).

Namjenski dio cijene skupljanja, odvoza i odlaganja komu-nalnog i glomaznog otpada za sanaciju odlagališta „Karepovac“ uSplitu, utvrðuje se u iznosu od 0,12 kuna po m2, za koji iznos seuveæava osnova cijena iz ovog cjenika.

Graðani plaæaju komunalnu naknadu za skupljanje, odvoz izbrinjavanje otpada komunalnom poduzeæu Èistoæa d.o.o. Split.

3. PROCJENA KOLIÈINA OTPADA NA PODRUÈJUGRADA KAŠTELA

Procjena kolièina otpada za Grad Kaštela u periodu od 8godina, odnosno do 2016. godine temelji se na slijedeæim pret-postavkama:

1. Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnogotpada biti æe obuhvaæeno 100% stanovništva GradaKaštela;

2. Poveæanje stanovništva za 2% godišnje;

3. Godišnje poveæanje udjela primarne recikla�e za 4% do2009., 3% za razdoblje do 2015. i 2% za razdoblje do2016. Godine;

4. Poveæanje broja noæenja za 5% godišnje;

5. Poveæanje specifiène dnevne kolièine otpada stalnihstanovnika za 1,5% godišnje.

Polazna godina za izradu procjene kolièine otpadaproizvedene na podruèju grada Kaštela je 2007., a poèetni podacisu:

1. Broj stalnih stanovnika – prema podacima GradaKaštela na podruèju grada �ivi 43.343 stanovnika;

2. Broj turista iskazan brojem noæenja - U tablici 6. je danpregled izvještaja Turistièke zajednice Kaštela o ukupnombroju ostvarenih noæenja za posljednjih 5 godina napodruèju grada Kaštela. Prema podacima Turistièkezajedice Kaštela 2007. godine na podruèju grada Kaštelaostvareno je 138.313 noæenja. Te je godine na podruèjuKaštelanskog zaljeva došlo do ekološke katastrofe napoèetku turistièke sezone što je uzrokovalo ovako malibroj turistièkih noæenja s obzirom na 2005. i 2006. godinu.Za procjenu kolièina otpada proizvedenog od strane turistauzima se broj noæenja iz 2005. kada je ostvaren najveæibroj noæenja, odnosno 205.191 noæenja.;

3. Specifièna kolièina proizvedenog otpada za stalnestanovnike;

4. Specifièna kolièina proizvedenog otpada od straneturista.


Red.br. Grupa - kategorija poslovnog prostora

Koeficijentslo�enosti

zagaðenosti

Cijenapo m2

1.Ustanove i organizacije: socijalne zaštite, odgojne i prosvjetne (vrtiæi,ðaèki i studentski domovi, škole i fakulteti),kulturne ustanove (muzeji,galerije, kazališta, kino dvorane, videoteke), vjerske i humanitarne ustanove, športskeustanove i objekti

1 0,35

2. Zdravstvene ustanove (bolnice, domovi zdravlja, stacionari, ambulante,ljekarne), objekti i ustanove Grada,�upanije, Republike, proizvodna iuslu�na poduzeæa preko 10.000 m2 poslovnog prostora (otvoreni I zatvoreni) 1,5 0,525

3.Hoteli, pansioni, odmarališta, turistièki objekti sa sezonskim poslovanjem, kancelarijski prostori (uredi, biroi,predstavništva i sl.), proizvodna i uslu�na poduzeæa od 2.000 do 10.000 m2 poslovnog prostora(otvoreni i zatvoreni)

2,5 0,875

4. Zanatska i uslu�na poduzeæa i radnje (postolari, brijaèi, cvjeæarnice, fotografi, zlatari, filigrani, limari, autolimari,vulkanizeri, kemijske èistionice, butici i ostale zanatske i uslu�ne radnje, proizvodna i uslu�na poduzeæa) 4 1,40

5.Robne kuæe, prodajni centri, skladište i stovarišta (otvoreni i zatvoreni poslovni prostori), pekare, trgovinetekstilom, konfekcijom, trikota�om, obuæom, galanterijom, knji�are, papirnice i ostale trgovaèke radnjeiskljuèujuæi i trgovine iz grupe 6.

6 2,10

6. Samoposluge, diskonti, prodavaonice prehrambenih proizvoda, prodavaonice mješovite robe 8 2,80

7. Ugostiteljske radnje (kafiæi, picerije, gostionice i radnje za prodaju toplih i hladnih jela i piæa, radnje najavno-prometnim površinama (kiosci, fri�ideri). 10 3,50

Tablica 5. Kategorizacija prostora i koeficijenti zagaðenja

Godina Broj ostvarenihnoæenja

2002 180.059

2003 194.160

2004 184.469

2005 205.191

2006 192.475

2007 138.313

Tablica 6. Ukupni broju ostvarenih noæenjana podruèju grada Kaštela

Stalni stanovnik i turist ne proizvode istu prosjeènu dnevnukolièinu otpada niti otpad jednakog sastava. Prema podacimaprikupljenim od Èistoæe d.o.o. Split specifièna dnevna kolièinaotpada kojeg proizvodi stalni stanovnik iznosi 0,86 kg po danu, aspecifièna dnevna kolièina otpada kojeg proizvodi turist po ostva-renom noæenju iznosi 1,90 kg po danu (Podatak preuzet je iz Planagospodarenja otpadom Republike Hrvatske) (Tablica 7.).

Na temelju danih èinjenica i pretpostavka prognoza kolièinaotpada do 2016. god. dana je u tablici 8. Iz slike 6. vidljivo jeproporcionalno poveæanje kolièine proizvedenog otpada u od-nosu na poveæanje broja stanovnika i broja noæenja turista.

Za oèekivati je da æe se uspostavljanjem zelenih otoka iizgradnjom recikla�nih dvorišta uz pravovremenu edukaciju diostanovništva ukljuèiti u odvojeno skupljanje vrijednog otpada.Procjena je da æe se sa vremenom sve više ljudi ukljuèivati u

sustav, te da æe se sve više vrsta otpada prikupljati. Ipak, nerealnoje oèekivati da æe se sav otpad, koji se mo�e reciklirati, stvarno iprikupljati odvojeno. Procjena poveæanja udjela recikla�e temeljise na procjeni postotka recikla�e u Planu gospodarenja otpadomRepublike Hrvatske, ali to nije fiksna vrijednost. Ovisno ouspješnosti edukacije i spremnosti stanovništva na promjenu na-vika, te aktivno sudjelovanje u recikla�i, udio odvojeno skup-ljenog otpada mo�e biti i znatno veæi (Slika 7.).

Procjena kolièina otpada koji æe se tijekom iduæih 8 godinaodvojeno sakupljati te obraditi, zajedno sa procjenjenom koli-èinom komunalnog otpada koji æe se odlagati prikazana je utablici 9. te grafièki na slici 8.. Uspostavom sustava odvojenogskupljanja vrijednog otpada, odnosno primarne recikla�e, s vre-menom æe se poveæavati kolièine otpada koje se odvojeno sku-pljaju putem recikla�nih dvorišta i zelenih otoka. Odvojenimskupljanjem vrijednog otpada smanjit æe se njegov udio u komu-nalnom otpadu, odnosno to æe rezultirati smanjenjem kolièinaprikupljenog komunalnog otpada koji je potrebno zbrinuti naodlagalištu.


kolièina nastalogotpada, kg/dan

stalni stanovnik 0,87turist po jednomnoæenju 1,90

Tablica 7. Prosjeèna dnevna kolièina nastalog otpada što ga proizvodestalni stanovnik i turist po ostvarenom noæenju

Godina

Brojstanovn.

Kolièinaotpada

odstanovn

/ t

Brojturista

Kolièinaotpada

odturista

/t

Ukupnakolièinaotpada

/t

2008 44.210 15.959 215.451 237 16.196

2009 45.094 16.278 236.996 261 16.539

2010 45.996 16.604 260.695 287 16.891

2011 46.916 16.936 286.765 315 17.251

2012 47.854 17.275 315.441 347 17.622

2013 48.811 17.620 346.985 382 18.002

2014 49.787 17.973 381.684 420 18.393

2015 50.783 18.332 419.852 462 18.794

2016 51.799 18.699 461.837 508 19.207

Tablica 8. Prognoza kolièina proizvedenog otpada

Slika 6. Poveæanje kolièine proizvedenog otpada

Slika 7. Poveæanje postotka recikla�e

Godina

Ukupnakolièina

otpada / t

Postotakrecikla�e

Kolièinarecikliranogotpada / t

Kolièinaotpada za

odlaganje / t

2008 16.196 4 648 15.548

2009 16.539 8 1.323 15.216

2010 16.891 11 1.858 15.033

2011 17.251 14 2.415 14.836

2012 17.622 17 2.996 14.626

2013 18.002 20 3.600 14.401

2014 18.393 23 4.230 14.162

2015 18.794 26 4.886 13.907

2016 19.207 28 5.378 13.829

Tablica 9. Procjena kolièina otpada za period od 2008. – 2016.

Slika 8. Usporedba kolièina proizvedenog, odlo�enogi recikliranog otpada

4. PRIJEDLOG SUSTAVA GOSPODARENJAOTPADOM4. 1. Prikaz hijerarhijskog koncepta IVO

4. 2. Opis postupaka u hijerarhijskom konceptuIVO

Osnovni smisao koncepta IVO (Izbjegavanje, Vrednovanje -oporaba, Odlaganje), odnosno krajni cilj je smanjivanje kolièinaotpada koje æe se trajno odlo�iti, pri èemu æe odlagani otpad bitiinertan kako bi što manje ugro�avao okoliš, klimu i ljudskozdravlje (Plan gospodarenja otapdom Republike Hrvatske, NN85/07).

Ovaj koncept dijeli se na tri osnovne faze:

� izbjegavanje nastanka otpada, što rezultiramaksimalnim smanjivanjem kolièine i opasnihsvojstava neizbje�nog otpada na mjestu nastanka takoda u sljedeæe faze gospodarenja otpadom odlazi manjeukupnog, a osobito neškodljivog otpada.

� vrednovanje – oporaba neizbje�nog otpada ima zadaæuiskoristiti materijalna i energetska svojstva otpada zaproizvodnju sekundarnih sirovina i energije u granicamatehnièkih moguænosti te ekoloških i ekonomskihdobrobiti. Ova faza zapoèinje odvojenim skupljanjemkorisnih i opasnih komponenti otpada i njihovimprijevozom do mjesta iskorištavanja.

� odlaganje (zbrinjavanje) ostatnog otpada na ureðenakontrolirana odlagališta (sanirana postojeæa ili nova)kao najni�e rangiranoga u hijerarhiji otpada, popraæenosanacijom postojeæih neureðenih i divljih odlagališta.

4. 3. Regionalni centar za gospodarenje otpadom(sa�eti opis)

Infrastrukturnu osnovu sustava Republike Hrvatske èinit æe22 Centra za obradu otpada s ureðenim odlagalištima za komu-nalni i neopasni industrijski otpad. Izgradnja Centra provoditi æese postupno: prvo æe se urediti odlagalište, zatim æe se premapotrebi i moguænostima uvoditi tzv. prethodna obrada otpada(odvajanje sekundarnih sirovina i njihovo recikliranje, odvajanjegorivog dijela otpada), pa kompostiranje, termièka i druga obradate sakupljanje i skladištenje opasnog otpada. Lokacije centara bitæe rezultat meðu�upanijskog dogovora, a neki od njih uspostavitiæe se na mjestima postojeæih odlagališta. Sva ostala ureðena ineureðena odlagališta postupno æe se sanirati i zatvoriti. Napodobnoj lokaciji bit æe uspostavljen i Dr�avni centar za opasniotpad s ureðenim odlagalištem. U sklopu katastra emisija u okoliš

izgradit æe se posebni informacijski sustav o otpadu s bazamapodataka posredstvom kojih æe se pratiti sudbina otpada u svimfazama manipulacije, zatim propisi, rad postrojenja i opæenitooptereæenja za okoliš.

U centru za gospodarenje otpadom predviða se:

� prihvat sortiranog i nesortiranog otpada;

� obrada otpada (mehanièko biološka obrada,kompostana za biološku obradu);

� obrada glomaznog otpada;

� recikla�no dvorište;

� sabirno mjesto za opasni otpad;

� odlaganje ostatnog komunalnog i neopasnogotpada;

� obrada tekuæih i plinovitih ostataka naodgovarajuæim instalacijama;

� monitoring (praæenje stanja okoliša).

Najzahtjevniji dio centra, ujedno i prvi koji mora biti stavljenu funkciju je odlagalište komunalnog i neopasnog otpada. Odla-gališni prostor mora biti izgraðen u skladu sa zahtjevima zakon-ske regulative, te uz primjenu i poštivanje mjera zaštite okoliša.

Na lokaciji Kladnjica u opæini Leæevica biti æe smještenRegionalni centar za gospodarenje otpadom Splitsko-Dalmatin-ske �upanije.

5. CILJEVI I MJERE GOSPODARENJA OTPADOM5. 1. Ciljevi plana gospodarenja otpadom GradaKaštela

Prema Zakonu o otpadu ciljevi plana gospodarenja otpadomsu:

1. Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada, tesmanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice:

� razvojem èistih tehnologija koje koriste manjeprirodnih izvora;

� tehnièkim razvojem i promoviranjem proizvodakoji ne pridonose ili, u najmanjoj moguæoj mjeripridonose, poveæanju štetnog utjecaja otpada iopasnosti oneèišæenja;

� razvojem odgovarajuæih metoda zbrinjavanjaopasnih tvari sadr�anih u otpadu namijenjenomoporabi.

2. Oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom iliobnovom odnosno drugim postupkom koji omoguæavaizdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada uenergetske svrhe;

3. Zbrinjavanje otpada na propisan naèin;

4. Sanacija otpadom oneèišæenog okoliša.

Gospodarenje otpadom se temelji na uva�avanju opæeprihvaæenih naèela zaštite okoliša koji su ureðeni posebnimpropisima i koja pri tom poštivaju naèela meðunarodnog pravazaštite okoliša i uva�avaju znanstvene spoznaje. Pri tome se trebavoditi slijedeæim naèelima:

� oneèišæivaè plaæa;

� odgovornost proizvoðaèa;

� blizina graðevini za oporabu ili zbrinjavanjeotpada.

Provoðenjem mjera gospodarenja otpadom tj. uspostavomprimarne recikla�e ostvarit æe se cilj plana gospodarenja otpadomGrada Kaštela (slika 9.).

5. 2. Mjere gospodarenja otpadom

Uspješno provoðenje sustava gospodarenja otpadom posti�ese provoðenjem mjera gospodarenja otpadom koje mo�emo podi-jeliti na mjere izbjegavanja nastanka i smanjenja štetnosti otpada imjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada. Mjere izbje-gavanja nastanka i smanjivanja kolièina otpada prioritetne suaktivnosti u sustavu gospodarenja otpadom.


Usvajanjem Plana gospodarenja otpadom i provoðenjemzakonskih regulativa, poglavarstvo Grada Kaštela omoguæujefunkcioniranje sustava gospodarenja otpadom i provoðenje mje-ra.

Preduvjeti za cjelovitu implementaciju Plana su:

� Izgraditi potrebnu infrastrukturu i razvitak iste zapraktiènu provedbu cjelovitog sustava gospodarenjaotpadom poštujuæi IVO koncept;

� Za potrebnu infrastrukturu, graðevine i postrojenjapredvidjeti mjesta i osigurati njihovo unošenja uprostorne planove, urbanistièke planove i detaljneplanove ureðenja;

� Prigodom odreðivanja lokacija prednost dati postojeæimpodobnim lokacijama iz sustava gospodarenja otpadom;

� Prilikom izdavanja potrebnih dozvola za gradnjuinfrastrukture i objekata u funkciji cjelovitog sustavagospodarenja otpadom voditi raèuna o tome da su istiusklaðeni s novom zakonskom regulativom.

5. 2. 1. Gospodarsko – financijski instrumenti zapoticanje izbjegavanja nastanka i smanjivanjaštetnosti otpada

Gospodarski instrumenti za poticanje izbjegavanja nastankai smanjenja štetnosti otpada provode se kroz prostorne planove idozvole za graðenje, te zakonske i podzakonske odredbe rele-vantne za razvoj i zaštitu okoliša.

Financijski instrumenti mogu biti realizirani kroz izravnupomoæ koja obuhvaæa porezne olakšice, jamstva i donacije nov-èanih sredstava odnosno kroz politiku smanjenja doprinosa premaslu�bama i ustanovama u ovlasti Grada.

5. 2. 2. Mjere izbjegavanja nastanka i smanjenjaštetnosti otpada u industriji

Veliki proizvoðaè otpada je industrija koja je du�na pro-voditi mjere izbjegavanja nastanka i smanjenja štetnosti otpada.Mjere za smanjenje otpada u proizvodnji i potrošnji materijalnihdobara obuhvaæaju:

� Razvoj recikla�e;

� Razvoj „èiste“ proizvodnje podupiranjem provoðenjaprojekata i prakse èistije proizvodnje u industriji, tepru�ati potporu i stimulacije u izbjegavanju nastanka ismanjivanju otpada;

� Izbjegavati nastanak otpada u proizvodnji razvojemtehnologije koja ne stvara otpad;

� Proizvodnja proizvoda s manjim potencijalom otpada tj.izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranomkolièinom ambala�e i štetnosti otpada;

5. 2. 3. Mjere izbjegavanja nastankai smanjenja štetnosti otpadaiz javnih i uslu�nih djelatnosti

Otpad iz administracije u gradskim slu�bama, bankama,poslovnim uredima, školama, sveuèilištima, socijalnim i ostalim


Slika 9. Cilj gospodarenja otpadom Grada Kaštela

dr�avnim i �upanijskim slu�bama, iz ugostiteljstva, hotela, kan-tina i bolnica ubraja se u komunalni otpad iz javnih i uslu�nihdjelatnosti. Uvoðenje štedljivosti u potrošnji materijalnih dobarakao mjera provodi se na slijedeæi naèin:

� Koristiti uredske materijale u kolièini primjerenoj zaobavljanje poslova, te iste nakon uporabe odvojenoprikupljati i vraæati ovlaštenim obraðivaèima;

� Omoguæiti recikla�u posebice papira koji se pojavljuje unajveæim kolièinama, te koristiti namještaje i opremu sdu�im vijekom trajanja;

� Izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima, nekoristiti piæe u nepovratnim bocama i ne koristitijednokratni pribor za jelo. Takoðer izbjegavatikorištenje papirnatih maramica i ubrusa;

� Smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih proizvoda,osim u sluèaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni ihigijenski razlozi.

5. 2. 4. Mjere izbjegavanja nastanka i smanjenještetnosti komunalnog otpada u kuæanstvima

Mjere koje se mogu primijeniti u voðenju svakog kuæanstvau smislu izbjegavanja nastanka suvišnog otpada su:

� Izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambala�ukupovinom napitaka u povratnim staklenim bocama;

� Izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebukao što su papirnate èaše, tanjuri, pribor, salvete;

� Izbjegavati korištenje folija na naèin da se npr. zanamirnice koriste posude koje se mogu zatvoriti.Izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica;

� Izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane kojadonosi velike kolièine otpada. Umjesto toga kupovatisvje�e namirnice;

� Ukoliko moguænosti dopuštaju, organsku hranukompostirati u malim kompostnim jedinicama koje semogu smjestiti ili na balkonu ili okuænici;

� Stare stvari (npr. roba, ureðaji) ne bacati veæ prodati ilipokloniti. Isto tako pri kupnji istih voditi raèuna otrajnosti i njihovoj reciklabilnosti;

� Kupovati kvalitetne proizvode koji se mogu popraviti ikoji troše manje energije (struja, voda).

5. 2. 5. Mjere izbjegavanja nastankaproblematiènih tvari u industriji i kuæanstvu

Izbjegavanjem nastanka štetnih tvari u komunalnom otpadumo�e se utjecati na smanjenje tzv. problematiènih tvari koje sunajštetnije po okoliš. Potrebno je:

� Racionalno koristiti kemijska sredstva za èišæenje iodr�avanje;

� Odabirati i koristiti proizvode bez štetnih tvari;

� Izbjegavati korištenje kemijskih sredstava za kuænobilje;

� Koristiti aparate na struju ili aparate s baterijom koja seponovno puni;

� Ne kupovati suvišne doze lijekova;

� Ne koristiti prekomjerno sredstva za bojanje, lakove irazrjeðivaèe.

U gospodarskim djelatnostima treba koristiti proizvodnesirovine koje su „prijateljske za okoliš“ zbog izravnog doprinosasmanjenju problematiènih tvari u otpadu. Takoðer kroz tehnološ-ka rješenja mora se omoguæiti ponovna uporaba problematiènihtvari u proizvodnji, te na taj naèin omoguæiti njihov kru�ni tok.Smanjenje i izbjegavanje nastanka problematiènih tvari u potroš-nji mo�e se provoditi pravilnom upotrebom proizvoda i korište-njem ekološki kvalitetnijih proizvoda. Grad Kaštela kao jedinicalokalne samouprave mora omoguæiti odgovarajuæu infrastrukturuza odvojeno prikupljanje razlièitih i problematiènih tvari kojenastaju u kuæanstvima.

5. 2. 6. Mediji u funkciji izbjegavanja nastanka ismanjenja komunalnog otpada

Mjere izbjegavanja nastanka i smanjenja štetnosti otpada kaoi poticaji za odvojeno skupljanje njegovih iskoristivih kompo-nenti mo�e dati dobre rezultate u praksi samo ako se provodi javnapropaganda tj. javna edukacija stanovnika što je poznato iz Eu-ropske prakse. Stoga je potrebno voditi ciljanje promid�be èlan-cima u lokalnim novinama i emisijama na lokalnom radiju iteleviziji, te koristiti ostala sredstva javnog informiranja.

5. 3. Edukacija

Postojeæe stanje gospodarenja otpadom na podruèju GradaKaštela odgovara stanju koje je trenutno prisutno u veæem dijeluHrvatske. Veliki dio problema u gospodarenju otpadom proizlaziiz èinjenice da stanovništvo nije informirano niti svjesno svihnaèina postupanja s otpadom. Svijest graðana i njihove navikemnogo je te�e mijenjati i zato je potrebno ulo�iti dodatne napore upravovremenu i stalnu edukaciju stanovništva kako bi se osigu-ralo da graðani aktivno poènu primjenjivati naèela smanjenjaproizvodnje otpada u svakodnevnom �ivotu i koristiti infrastruk-turu za odvojeno odlaganje otpada.

Grad Kaštela mo�e organizirati i provoditi programe eduka-cije stanovništva, samostalno ili u suradnji sa ovlaštenim tvrtka-ma, nevladinim udrugama, putem javnih medija i kroz sustavodgoja i obrazovanja. Edukaciju stanovništva potrebno je pro-voditi sustavno, tijekom cijele godine uz ukljuèivanje medija kaošto su lokalne novine i lokalni radio koje bi objavljivale termineodr�avanja predavanja i radionica. Poticajno bi bilo i objavljiva-nje postignutih rezultata u novom sustavu gospodarenja otpadomu cilju ispravljanja negativne slike stanovništva kako odvojenosakupljeni otpad završava zajedno sa komunalnim na odlagališti-ma. U interesu raznovrsnih programa edukacije koji bi obuhvaæa-li što veæi dio populacije posebno se korisnom mo�e pokazatisuradnja sa nevladinim sektorom.

Edukaciju stanovništva potrebno je provesti na nekolikorazina:

1) Razvijanje svijesti o povezanosti ponašanja pojedinca ilizajednice i nastanka otpada, te utjecaja otpada na ljude iokoliš.

2) Informiranje o moguænostima i prednostimaizbjegavanja nastanka otpada i recikliranja nastalogotpada.

3) Informiranje o novim mjerama recikliranja otpada ugradu Kaštela.

Edukaciju bi trebalo provoditi usmjereno prema razlièitimciljnim skupinama: za djecu predškolske i školske dobi, za mlade(18 – 25 godina), odraslo stanovništvo, poduzetnike i obrtnike,turistièke djelatnike i gradsku administraciju.

5. 3. 1. Edukacija djece predškolskei školske dobi

Edukaciju djece potrebno je provoditi putem predavanja iradionica u vrtiæima i osnovnim školama. Uspješno educiranje imijenjanje navika ove populacije temelj je dugoroènog uspjehasvih predlo�enih mjera. Istra�ivanja pokazuju da upravo djeca imladi svojim znanjem i ponašanjem mogu uvelike utjecati i naponašanje odraslih što znaèi da se ulaganje u edukaciju oveskupine odra�ava na ponašanje veæine skupina u društvu.

5. 3. 2. Edukacija mladih

Edukaciju mladih potrebno je provoditi kroz predavanja,radionice i organiziranje aktivnosti koje bi potakle mlade naaktivno sudjelovanje u procesu ekološke zaštite podruèja gradaKaštela. Mladi se mogu kao aktivisti ili volonteri ukljuèiti usustav edukacije i time doprinjeti podizanju svijesti šire popula-cije te dodatno doprinjeti uspješnosti rješavanja problema otpada.

5. 3. 3. Edukacija odraslog stanovništva

Odraslo stanovništvo je najosjetljivija ciljna skupina, aliujedno i najva�nija. Problem koji se mo�e javiti prilikom edukaci-je ove skupine je neprihvaæanje novih postupaka koje je potrebnouvesti. Edukaciju ove populacije potrebno je prije svega provoditi


kroz javne medije (radio, TV, novine) te putem promid�benihmaterijala u kojima bi se graðanima pru�ile informacije o moguæ-nostima izbjegavanja nastanka i odvojenog odlaganja otpada.Radi veæeg publiciteta predla�e se i organiziranje promotivnihdogaðaja prilikom dovršenja sustava za prihvat i odlaganje otpadakojima bi se graðane upoznalo sa uspostavljenom infrastrukturomi njenim moguænostima. U sluèaju propisivanja i uspostave kaz-nenih mjera zbog nepoštivanja provoðenja planiranih postupakagospodarenja otpadom potrebno je o tim mjerama obavijestitistanovništvo.

5. 3. 4. Edukacija poduzetnika i obrtnika

Za poduzetnike i obrtnike koji u svojimdjelatnostima proizvode poveæane kolièineotpada potrebno je organizirati seminareputem kojih ih se informira o njihovimobavezama, te o naèinima korištenjainfrastrukture za odlaganje i naèinimaodvojenog skupljanja otpada i odlaganjaotpada. Ovakva edukacija bi omoguæilakreiranje profita na lokalnoj razini od procesarazdvajanja otpada što djeluje kao dodatnipoticaj primjeni procesa.

5. 3. 5. Suradnja s nevladinimsektorom na podruèju edukacije

Suradnja sa nevladinim sektoromobaveza je vlasti kako na dr�avnoj tako i nalokalnoj razini. Kako bi se koristili resursi iznanja nevladinih udruga sa podruèja gradaKaštela potrebno je u dijalogu sa njima razvitisustav lokalne potpore nevladinim udrugama.Takoðer potrebno je odrediti ciljeve koji se�ele ostvariti putem takvog programa potporekako bi ovakav sustav efikasno funkcionirao.

Sa ciljem osna�ivanja nevladinih udrugaza programe osvješæivanja i edukacijegraðana preporuèa se i suradnja u vidupotpore lokalne vlasti s nevladinim udrugamaza prijavljivanje za sredstva EU fondova.

Preporuka je da se pripremi promid�benimaterijal na engleskom jeziku o sustavuskupljanja otpada u Kaštelima kako bi seomoguæilo sudjelovanje turista u sustavuodvojenog skupljanja vrijednog otpada.

6. MJERE ODVOJENOGSAKUPLJANJA KOMUNALNOGOTPADA

Zakon o otpadu nala�e odvojenoskupljanje i skladištenje otpada èija sevrijedna svojstva (materijalna i energetska)mogu iskoristiti (Slika 10.). Razvrstavanjem iodvojenim skupljanjem otpada na mjestunastanka omoguæuje se njegova ponovnauporaba, recikliranje ili oporaba otpada uenergetske svrhe, uz smanjenje kolièinaostatnog otpada koji se mora zbrinuti na odlagalištu otpada.

Postoji više naèina organizacije sustava odvojenog skup-ljanja otpada:

� Izgradnja recikla�nih dvorišta (RD) i zelenihotoka opremljenih sa spremnicima i posudama zaodvojeno skupljanje razlièitih vrsta iskoristivihotpadnih tvari i opasnog otpada;

� Postavljanje posuda i spremnika za odvojenosakupljanje uz veæ postojeæe spremnike zasakupljanje komunalnog otpada.

Planom gospodarenja otpadom Splitsko dalmatinske �upa-nije predviðeno je da se Planom gospodarenja otpadom GradaKaštela na podruèju Grada odredi lokacija za recikla�no dvorištekao i naèine skupljanja, predobrade ili obrade pojedinih vrstaotpada, glede iskorištavanja vrijednih svojstava otpada, a koris-teæi opæe kriterije i uvjete za lokacije za skupljanje iskoristivihotpada:

� odabranim naèinom sakupljanja pojedinihkomponenti otpada

� osnovnim karakteristikama podruèja

� vrstama otpada koje se stvaraju na analiziranompodruèju

� tehnièkim uvjetima za provoðenje

� ekonomskim uvjetima realizacije projekta ifinanciranje njegovog provoðenja

� ostalim uvjetima koji utjeèu na efikasnostprovoðenja

6. 1. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada namjestu nastanka

Cilj odvojenog skupljanja otpada je omoguæiti gospodarenjetim otpadom. Odvojeno skupljanje nekih vrsta otpada reguliranoje podzakonskim propisima. Donošenje Pravilnika u nadle�nostije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditelj-stva.

Do sada su kroz Pravilnik regulirani slijedeæi naèini postu-panja s posebnim kategorijama otpada i to:

� Ambala�om i ambala�nim otpadom;

� Otpadnim gumama;

� Otpadnim elektrièkim i elektronièkim ureðajima iopremom;

� Otpadnim uljima;

� Otpadnim vozilima kojima je istekao vijek trajanja;

� Otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadr�eopasne tvari;


Slika 10. Mjere primarne recikla�e

� Infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova.

Odvojeno se mogu skupljati korisne tvari iz otpada (npr.papir, staklo, metali, biootpad) i štetne tvari (npr. baterije, aku-mulatori, stara ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi), a namjenjuju seponovnom korištenju ili organiziranom i sigurnom zbrinjavanju.

U svrhu smanjivanja papira koji se neselektivno odla�e ukontejnere za mješoviti otpad, predla�e se davanje dozvole ovlaš-tenim obraðivaèima (Unijapapir d.o.o ili Pan papirna industrija)za postavljanje spremnika za papir u svim javnim prostorimagrada u dr�avnim i gradskim uredima, zdravstvenim ustanovama,vrtiæima i školama.

Slièni spremnici se mogu postaviti i u poslovne prostorepoduzetnika na podruèju grada Kaštela.

U poslovnim i administrativnim prostorima nastaju i znaèaj-ne kolièine i opasnog otpada u obliku tonera, �arulja, halogenihcijevi, baterija koje je potrebno posebno skupljati i predati urecikla�no dvorište.

6. 2. Odvojeno sakupljanje otpada putemrecikla�nih dvorišta

Recikla�no dvorište je fiksno nadzirano mjesto za izdvojenoodlaganje manjeg ili veæeg broja raznih otpadnih tvari, kojenastaju u domaæinstvima. Planom gospodarenja otpadom Split-sko-dalmatinske �upanije na podruèju grada Kaštela predviða seizgradnja jednog recikla�nog dvorišta. Recikla�na dvorišta mora-ju imati dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja neopas-nim otpadom ureda dr�avne uprave u �upaniji i dozvolu za ob-avljanje djelatnosti gospodarenja opasnim otpadom MZOPUG-a.

U okviru recikla�nog dvorišta moguæe je izdvojeno odlagatikorisni i dio štetnih otpadnih materijala. Graðani mogu donositi uza to postavljene kontejnere ili posude odgovarajuæeg volumenaotpadne materijale, kao što su:

� Papir i karton (sve vrste),

� Stakleni ambala�ni otpad (razlièite boje),

� Prozorska ravna stakla i ostala stakla,

� Metalni ambala�ni otpad (razlièite limenke i Al-doze),

� Drvena ambala�a,

� Plastièni otpad (PE folija, PVC ambala�a, PETambala�a, polistirol itd.),

� Zeleni otpad i biootpad,

� Elektronièki otpad (video i audio tehnika, raèunala i sl.),

� Tekstil,

� Pluto,

� Metalni otpad (èelik, obojeni metali),

� Opasni otpad (baterije, akumulatori, otpadna ulja imaziva)

� Glomazni otpad

Iako se skupljanje svih navedenih vrsta otpada po zakonumo�e organizirati putem recikla�nih dvorišta, ovisno o lokalnimuvjetima, organizaciji i velièini pojedinog dvorišta, te vrstama ot-pada koje se stvaraju na podruèju, odredit æe se vrste otpada kojeæe se skupljati.

Za izgradnju recikla�nih dvorišta osigurava se lokacija dokoje graðani mogu dolaziti pješice ili automobilima na oko 1.500m2 tlocrtne površine. Na samoj lokaciji recikla�nog dvorišta ilineposredno uz lokaciju neophodno je osigurati dovoljno prostoraza parkiranje osobnih vozila, kao i prostor za pristup i manipu-laciju vozila za odvoz skupljenih otpadnih tvari.

Nadalje, recikla�no dvorište mora biti ograðeno i pod nadzo-rom, sa jasno istaknutim radnim vremenom i vrstama otpada kojase odvojeno skupljaju. Nadzor recikla�nog dvorišta, odnosnospreèavanje neovlaštenog ulaska i nepropisnog odlaganja otpad-nih tvari, mora provoditi kvalificirano i struèno osoblje, kojaistovremeno ima i obavezu asistiranja graðanima u izdvojenomodlaganju otpada.

Otpadne tvari u okviru recikla�nog dvorišta privremeno seodla�u u za to odgovarajuæe spremnike, pri èemu svaki spremnikmora neophodno imati istaknutu vidljivu i razumljivu oznaku ovrsti otpada. Takoðer je na ulazu u recikla�no dvorište potrebnopostaviti prikaz rasporeda spremnika s naznakom sadr�aja (Slika11.).

Recikla�no dvorište mo�e biti u vlasništvu grada Kaštela iligrad mo�e ovlastiti odreðene tvrtke da, u njihovo ime upravljaju

recikla�nim dvorištima i preuzimaju odvojeno skupljeni otpad izkuæanstva.

Prilikom izgradnje recikla�nog dvorišta treba provoditi mje-re zaštite okoliša prema zakonu o zaštiti okoliša i va�eæim pravil-nicima.

Prijedlog je izgradnja više recikla�nih dvorišta na slijedeæimmakrolokacijama: istoèni, središnji i zapadni dio grada zbogspecifiènog izdu�enog oblika grada, koji se prote�e u du�inu od17 km (Slika 1.).

Izbor toène makrolokacije i mikrolokacije u ovlasti je Grad-skog poglavarstva koji æe prema potrebi provesti izmjene pros-tornog plana i generalnog urbanistièkog plana grada Kaštela.

Godišnji troškovi rada dvorišta ovise o prihvaæenosti kon-cepta recikla�nog dvorišta i stupnju sudjelovanja stanovništva,odnosno kolièinama otpada koje æe graðani dovesti u recikla�nodvorište. Proporcionalno kolièini otpada što se doveze u dvorištesmanjivat æe se operativni troškovi dvorišta jer æe se prikupljenimaterijali prodavati ovlaštenim obraðivaèima.

6. 3. Odvojeno sakupljanje otpada putem„Zelenih otoka“

Zeleni otok ili recikla�ni otok naziv je za izdvojenu površinusa postavljenim spremnicima ili kontejnerima za skupljanje raz-lièitih komponenti otpada (Slika 12.). Planom gospodarenja ot-padom Splitsko-dalmatinske �upanije predviðeno je da gradovi usvojim planovima odrede lokacije za zelene otoke uz uvjete da jemaksimalna udaljenost od mjesta stanovanja do zelenog otokaoko 350 m, te da jednom otoku gravitira oko 750 stanovnika.

U skladu sa tim zahtjevima, na podruèju grada Kaštelapotrebno je postaviti 60 zelenih otoka kroz nekoliko faza. Tije-kom 2009. godine planira se uspostavljanje 30 zelenih otoka, atijekom 2010. godine ostalih 30 otoka kako bi se postigla potpunapokrivenost. U drugoj fazi, ovisno o prihvaæenosti i uèinkovitostipostavljenih zelenih otoka, planira se uspostavljanje dodatnihzelenih otoka, s ciljem da na jedan otok gravitira 500 stanovnika.

Predlo�eni raspored zelenih otoka na podruèju grada Kaštelapo mjesnim odborima dan je u tablici 10.

Planirano je zelenim otocima prikupljati one komponenteotpada, koje se proizvode svakodnevno u najveæim kolièinama.Prema navedenom, zeleni otoci sadr�avati æe spremnike za skup-ljanje papira i kartona, staklene, te plastiène ambala�e (koja nijeobuhvaæena povratnom naknadom) i metale :


Slika 11. Recikla�no dvorište

Polo�aj Broj zelenihotoka

Kaštel Suæurac 11Kaštel Gomilica 7Kaštel Kambelovac 7Kaštel Lukšiæ 8Kaštel Novi 8Kaštel Stari 12Kaštel Štafiliæ 7Ukupno 60

Tablica 10. Broj potrebnih zelenih otoka

1. ZELENI spremnik s natpisom STAKLO ,

2. PLAVI spremnik s natpisom PAPIR, TETRAPAK

3. �UTI spremnik s natpisom PLASTIÈNA AMBALA�A

4. SIVI spremnik s natpisom METAL

Organizacija zelenog otoka nije zakonski propisana, veæ æese raspored i velièina spremnika za pojedine zelene otoke prila-goditi raspolo�ivoj površini i procjenjenim kolièinama otpada natom podruèju.

Zelene otoke trebalo bi postavljati na javnim gradskim povr-šinama kako bi se smanjili troškovi i poveæala njihova pris-tupnost. Grad Kaštela veæ posjeduje 50 kontejnera za odvojenoskupljanje staklene ambala�e i 50 kontejnera za odvojeno skup-ljanje plastiène ambala�e koji æe se rasporediti gradom u okviruzelenih otoka, tako da nije potrebna kupnja novih kontejneratijekom prve faze. Iznimno se mo�e dogoditi da æe biti potrebninovi kontejneri ukoliko postojeæi neæe odgovarati pojedinim lo-kacijama. Grad ne posjeduje kontejnere za prikupljanje metala ipapira, te je potrebna kupnja navedenih kontejnera kako bi sekompletirali otoci planirani za postavljanje u 2009. i 2010. g.

Prijedlog je da se u zelene otoke uklope veæ postojeæi kon-tejneri za papir koje je postavila tvrtka Unija papir d.o.o. u ciljusmanjenja troškova i omoguæavanja što skorije uspostave zelenihotoka.

U sluèaju direktnog dogovora grada Kaštela sa ovlaštenimobraðivaèima pojedinih vrsta otpada moguæe je organizirati da sezeleni otoci planirani za drugu fazu uspostave bez financiranjagrada, veæ da koncesionari direktno postavljaju svoje kontejnere.

Odvoz otpada skupljenog putem zelenih otoka moguæe jeorganizirati putem nadogradnje postojeæe koncesije sa komunal-nim poduzeæem Èistoæa d.o.o. Split ili putem novih koncesija zasvaku pojedinu vrstu otpada sa ovlaštenim obraðivaèima.

Za skupljanje otpadnih baterija osigurat æe se odgovarajuæispremnici u trgovaèkim centrima, školama, a za stare lijekove uzdravstvenim ustanovama.

6. 4. Odvojeno sakupljanje i kompostiranjebiootpada

Biorazgradivi otpad je otpad koji se mo�e razgraditi aerob-nim i anearobnim putem, a dijeli se prema sastavu na otpad nastaou kuæanstvima, otpad iz vrtova i povrtnjaka, te otpad od odr-�avanja javnih zelenih površina.

Odvojenim skupljanjem i obradom bio otpada znaèajno sesmanjuju kolièine otpada na odlagalištima jer se bio otpad kom-postiranjem razgraðuje, odnosno smanjuje mu se volumen i dobi-veni kompost moguæe je, ovisno o postignutoj kvaliteti, koristitiza razne namjene.

U Kaštelima moguæe je provesti niz mjera s ciljem smanjenjaudjela bio otpada u komunalnom otpadu.

1. Propisati obavezu odvojenog odlaganja biootpada svimpravnim osobama èija je djelatnost poljoprivreda - uzgojvoæa, povræa, cvijeæa, maslinarstvo, vinogradarstvo, itd.

2. Usporedno uvesti naplatu naknada za izbjegavanje gorenavedenih obaveze.

3. Poticati graðane koji imaju vrtove i vinograde nasamostalno kompostiranje, ali i omoguæiti odlaganje biootpada iz vrtova graðana u recikla�nom dvorištu.

Skupljanje i odvoz bio otpada moguæe je organizirati kroznadogradnju koncesije sa komunalnim poduzeæem Èistoæa d.o.oSplit, ili kroz sklapanje nove koncesije sa ovlaštenim obraði-vaèem.

Daljnja obrada prikupljenog bio otpada, odnosno njegovokompostiranje, predviðeno je izgradnjom kompostane na pod-ruèju grada Kaštela putem koncesije sa ovlaštenim obraðivaèem.U kompostani je potrebno predvidjeti prostor za prihvat otpada,prostor predviðen za privremeno smještanje otpada i prostor zakompostiranje.

Poglavarstvo Grada Kaštela odredilo je lokaciju za izgradnjukompostane za biooptad na katastarskim èesticama 695 i 696 napodruèju Kne�ina. Površina lokacije iznosi 11.362 m2. Lokacijaje u vlasništvu Grada Kaštela koji i upravlja njime (Slika 12.1. i12.2.).


PLAVI SPREMNIKZA OTPADNI PAPIR

U koji se odla�u:Novine, èasopisi, prospekti, katalozi,pisma, pisaèi papir, bilje�nice, knjige,

telefonski imenici, kartoni (bez dodatnihtvari), vreæice i vreæe od papira.

Ne odla�e se:Višeslojna ambala�a od lijekova,

prehrambenih proizvoda i bezalkoholnihpiæa, tetrapak ambala�a, masni ili prljavi

papir, plastièna ambala�a.

Korištenjem otpadnog papira zaproizvodnju iste kolièine novog papira,zagaðivanje vode smanjeno je 15 puta,potrošnja vode smanjena je 5 puta, apotrošnja energije 2 puta. Svaka tonaotpadnog papira nadomjesti 3,5 m3

�UTI SPREMNIKZA PET AMBALA�U

prenamjena u spremnikza plastièni otpad

U koji se odla�u:

Plastièna ambala�a koja sene skuplja prema pravilniku o

ambala�nom otpadu

SIVI SPREMNIKZA METALNI OTPAD

U koji se odla�u:

Prazne metalne doze, prazne konzerveprehrambenih proizvoda, kraæe metalne

cijevi, alat, èeliène trake, metalnizatvaraèi i èepovi od boca i staklenki.

Ne odla�u se:

Doze i limenke od raznih vrsta sprejevakoji sadr�e zapaljive, opasne i zabranjene

tvari (lak za kosu, dezodoransi, boje uspreju i razni drugi sprejevi).

ZELENI SPREMNIKZA OTPADNO STAKLO

U koji se odla�u:Prazne staklenke i staklene boce svih

boja bez zatvaraèa i èepova.

Ne odla�u se:�arulje (obiène i fluorescentne),

porculansko ili keramièko posuðe,svjetiljke, armirano, kristalno i

automobilsko staklo, boèice od lijekova.

Prozorsko staklo, rasvjetne neonskecijevi, automobilsko staklo odla�e se u

CRVENI SPREMNIKZA OTPADNE BATERIJE

U koji se odla�u:

Obiène baterije, baterije koje sedopunjuju (Ni-Ca) baterije, dugmaste

baterije, baterije mobilnih telefona

Slika 12. Vrste i boja spremnika za razlièite vrste otpada


6. 5. Odvojeno sakupljanje glomaznog otpada

Iako je na podruèju grada Kaštela veæ organizirano skup-ljanje glomaznog otpada, na nekoliko mjesta na širem gradskompodruèju prisutna su divlja odlagališta te vrste otpada.

Unapreðenje postojeæeg sustava moguæe je kroz nekolikomjera:

1. Poveæanjem broj kontejnera postavljenih po gradu kakobi se poveæala površina pokrivenosti grada, odnosnopostotak stanovništva obuhvaæenog odvozom glomaznogotpada.

2. Organizirati uz redovan odvoz glomaznog otpada putemkontejnera i dodatni odvoz po naseljima grada 2 putagodišnje. U predlo�enom sistemu odvoza, naselja bi imalaodreðena dva datuma kada bi se na njihovom podruèjuskupljao glomazni otpad ostavljen na javnim površinama.

3. Otvaranjem planiranog recikla�nog dvorišta u okvirukojega æe graðani moæi samostalno odlagati glomazniotpad.

Navedene mjere nisu meðusobno iskljuèive, te je moguæenjihovo samostalno ili kombinirano provoðenje. Provoðenje na-vedenih mjera moguæe je ostvariti putem nadogradnje postojeæekoncesije sa komunalnim poduzeæem Èistoæa d.o.o. Split iliputem nove koncesije sa ovlaštenim poduzeæem.

Osim navedenih mjera prema planu gospodarenja otpadomSplitsko dalmatinske �upanije predviða se i realizacija Centra -objekta za prihvat, predobradu i privremeno skladištenje ovevrste otpada skupljenog od domaæinstava, institucija i uslu�nihdjelatnosti na podruèju grada Kaštela. Prva predobrada prikuplje-nog otpada u centru sastojala bi se od odvajanja otpadaprete�no metalnog sastava (bijela tehnika,autokaroserije i sl.) od otpada prete�no nemetalnogsastava. Sljedeæi korak predobrade bilo bi sortiranjenemetalnog otpada na upotrebljiv otpad koji bi sepredavao na daljnju obradu ovlaštenim obraðivaèima,opasni otpad koji bi se posebno skupljao za daljnjuobradu i ostatni inertni otpad koji bi se odlagao naodlagalište Karepovac ili na odlagališe Centra zagospodarenjem otpadom.

Potrebna neto lokacija je min. 0.5 ha, koja moraudovoljavati propisanim tehnièkim uvjetima:ureðena, asfaltirana površina sa atestiranomvodonepropusnom kanalizacijom, separatorom ulja imasti, pjeskolovima, kao i izgraðenom zaštitom odbuke u onoj mjeri koja je propisana Zakonom.

Grad Kaštela odreðuje pogodnu lokaciju zaizgradnju Centra putem prostornog plana i generalnogurbanistièkog plana grada.

Kao makrolokacija predviðena je lokacija uistoènom dijelu Kaštel Suæurca s obzirom na manjugustoæu naseljenosti, dobru prometnu povezanost, tekategorizaciju veæine zemljišta, a izbor mikrolokacijeostaje na gradskom poglavarstvu.

6. 6. Odvojeno sakupljanje graðevnogotpada

Prema Pravilniku o gospodarenju graðevnimotpadom grad Kaštela obavezan je osigurati prihvatsvog graðevnog otpada sa svog podruèja u okvirurecikla�nog dvorišta. Na podruèju grada u zadnjihnekoliko godina dogaða se ekspanzija stambeneizgradnje koja rezultira znaèajnim kolièinamagraðevnog otpada i materijala iz iskopa. Zbog toga sepredla�e izgradnja specijalnog recikla�nog dvorištaza prihvat, predobradu i privremeno skladištenje samograðevnog otpada.

Predla�e se davanje koncesije ovlaštenoj tvrtki zaizgradnju recikla�nog dvorišta, a prema uvjetimakoncesije u okviru recikla�nog dvorišta moguæe jeprovoditi primarno selektiranje graðevnog otpada iizdvajanje sekundarnih sirovina, poput plastike, drva imetala, u svrhu dobivanja èistih frakcija otpada zadaljnju obradu. Prema �upanijskom planu gospo-darenja otpadom prikupljeni graðevni otpad usitniti æe

se pomoæu mobilnog postrojenja za recikla�u graðevinskogotpada koji æe se po potrebi dovoziti na lokaciju. Recikliranjemgraðevnog otpada moguæe je gotovo 70% prikupljenih kolièinaponovno iskoristiti, kao agregat za izradu betona, morta, asfalta iliza ostale radove u cestogradnji, ovisno o tome je li rijeè obetonskim ili asfaltnom lomu.

Specijalno recikla�no dvorište za prihvat, predobradu i pri-vremeno skladištenje graðevnog otpada zauzimao bi minimalnupovršinu 4000 m2, ukljuèujuæi prostor predviðen za smještanje irad mobilnog stroja za drobljenje. Lokaciju je potrebno smjestitina znaèajnoj udaljenosti od granica naselja zbog razine buke kojarezultira radom stroja za drobljenje graðevnog materijala kao ioèekivanog intenzivnog prometa kamionima za dovoz otpada iodvoz recikliranog materijala. Osim razine buke izoliranost cen-tra po�eljna je i zbog znatnih kolièina prašine.

Navedeno postrojenje mora biti iznimno dobro prometnopovezano kako bi graðevinskim tvrtkama bilo isplativije dovestigraðevinski otpad u recikla�no dvorište nego ga nelegalno odlo-�iti u prirodu. Kazne za nelegalno odlaganje potrebno je poveæatikako bi tvrtkama prijevoz graðevnog otpada do centra bilo naj-isplativije riješenje odlaganja navedenog otpada.

Poglavarstvo Grada odredilo je lokaciju za izgradnju reci-kla�nog dvorišta na podruèju Dolca na katastarskim èesticama1337 i 1317. Lokacija je u vlasništvu Republike Hrvatske, anjome upravljaju Hrvatske šume. Površina lokacije iznosi174.365 m2 (Slika 12.3., 12.4. i 12.5.). Predlo�ena lokacija ispu-njava uvjete:

� podruèje nije naseljeno,

� podruèjem prolazi dr�avna ceste i �eljeznièka pruga,

� postoji dovoljno slobodnog prostora za smještaj centra.

3. travnja 2009. godine SLU�BENI GLASNIK GRADA KAŠTELA Strana 17 - Broj 3

Slika 12.3. Katastarski prikaz lokacije recikla�no dvorišta za graðevni otpad

7. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZORODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD

Na podruèju Grada Kaštela ne postoji slu�benoodlagalište I kategorije, veæ se otpad odvozi naodlagalište Karepovac koje se nalazi na podruèju GradaSplita.

8. POPIS OTPADOM ONEÈIŠÆENOGOKOLIŠA I NEUREÐENIH ODLAGALIŠTA

Komunalno redarstvo kontrolira pojavljivanjedivljih deponija na podruèju Grada Kaštela. Iz proraèunaGrada izdvajaju se sredstva za sanaciju divljih deponija uvisini cca 200.000,00 kuna.

U tablici 11. dan je pregled otpadom oneèišæenogokoliša odnosno divljih odlagališta na podruèju GradaKaštela. Veæinom se radi o lokacijama uz prometnicegdje se odla�e graðevinski i glomazni otpad nastaouslijed ubrzane gradnje na podruèju grada. Grad Kaštelasvake godine izdvaja sredstva iz proraèuna za sanacijudivljih deponija, provodi akcije èišæenja i zatrpavanjapojedinih lokacija, ali na�alost, na istima se nakon nekogvremena opet pojavi uglavnom graðevinski otpad unatoèznacima zabrane odlaganja. Potrebno je provestiedukaci ju graðana o štetnim posl jedicamanekontroliranog odlaganja smeæa, ali i o represivnimmjerama protiv osoba koje na taj naèin zagaðuju okoliš.Meðutim, oèito je da æe se problem riješiti tekuspostavom sustava prikupljanja graðevinskog otpadana unaprijed odreðenom mjestu.

8. 1. Odlagalište Rudine

Odlagalište Rudine nelegalno je odlagalište jednimdijelom na gradskom, a dijelom na privatnom posjedu.Lokacija se u prošlosti koristila kao pozajmištegraðevinskog materijala za izgradnju cesta. Od 1960 g.zaostali iskop dimenzija 100x50m, dubine cca 10 m sekoristi kao divlje odlagalište. Grad je preuzeo brigu oodlagalištu prije desetak godina, te je lokacija ograðena�ièanom ogradom, postavljena je rampa i uveden jednevni nadzor. Na odlagalištu se zasebno odla�eglomazni, graðevinski i zeleni otpad, pri èemu sepovremeno pali zeleni otpad kako bi se osiguralo višeradnog prostora. Danas je depresija potpuno zatrpanaotpadom. Kolièina odlo�enog otpada se ne mo�e toènoodrediti, a procjenjeno je da je odlo�eno oko 80 000 m3otpada. Odlagalište nema potrebnu dokumentaciju iakoje pod gradskom upravom i nema osnovnu potrebnuinfrastrukturu i nalazi se u naselju, te ga je potrebno upotpunosti sanirati (Slika 13).

Strana 18 - Broj 3 SLU�BENI GLASNIK GRADA KAŠTELA 3. travnja 2009. godine

Slika 12.4. Lokacija za izgradnju recikla�nog dvorišta za graðevni otpad

Slika 12.4. Lokacija za izgradnju recikla�nog dvorišta za graðevni otpad

Broj Lokacija Površina/m2Kolièina

otpada/m3 Vlasnik Oznaka

1 Rudine, Put �abiæ 5000 70.000 Privatni vlasnik i RH XVI

2 Plano, magistrala150 100 RH

XX60 90 Jpp

3 Put Sv. Marte 75 55 Privatni vlasnik XIX4 Kaštel Štafiliæ, magistrala 500 800 Privatni vlasnik XVIII

5 Kaštel Štafiliæ, Put Stipe Pense 400 600 Grad Kaštelai privatni vlasnik XXI

6 Kaštel Novi, Put Opora 10 000 45 000 Privatni vlasnik XVII7 Kaštel Novi, magistrala 600 700 Privatni vlasnik XV

8 Kaštel Stari, Put Malaèke istok 45 50 Grad Kaštela,RH i privatni vlasnik XI

9 Kaštel Stari, Put Malaèke zapad 100 130 RH XII10 Kaštel Lukšiæ, Gospa od Draèina 800 4.000 Grad Kaštela X

11 Kaštel Lukšiæ,Put Vlaèina 50 70 RH IX

12 Kaštel Lukšiæ, magistrala 45 55 Privatni vlasnik XIV13 Kaštel Kambelovac, Put Kruševika 30 35 Grad Kaštela VI14 Kaštel Kambelovac, Gospa na Krugu 900 1.350 Privatni vlasnik VIII15 Kaštel Kambelovac, Gospa na Krugu 2020 8.100 Privatni vlasnik VII16 Kaštel Suæurac, Dragoèe 900 >200 Grad Kaštela V

17 Kaštel Suæurac, �uvanèe900 500 Privatni vlasnik XIII500 250 privatno XIII

18 Kaštel Suæurac, Gospin Put 680 110 �upa Sv. Juraj IV

19 Kaštel Suæurac, Gospa na hladi1200 3.000 Grad Kaštela I100 100 Privatni vlasnik II

20 Kaštel Suæurac,Iskop Dalmacija Cementa 100 120 Dalmacija Cement III

Tablica 11. Popis divljih odlagališta otpada

Na�alost kako ne postoji stalni nadzor, na odlagalište senelegalno odla�e otpad bez poštivanja selektivnog odlaganja. Unjegovoj neposrednoj blizini nalazi se i neograðeno odlagalištegraðevinskog otpada nad kojem komunalni djelatnici provodenadzor (Slika 14.).

8. 2. Odlagalište uz cestu Plano – Prgomet

Uz ju�nu stranu ceste Plano - Prgomet nalaze se dva divljaodlagališta udaljena svega 150 m. Na lokaciju se zadnje 3 godinenelegalno navozi graðevinski otpad, kamen i zemlja. Odlagalištazauzimaju površinu od 150 m2 i 60 m2, a procjenjena kolièinaotpada je 100 i 90 m3. Odlagališta nisu ograðena niti su podnadzorom i ne postoji natpis o zabrani odlaganja otpada (Slika15.).

8. 3. Odlagalište Put Sv. Marte

U Kaštel Štafiliæu, uz Put Sv. Marte, nalazi se malo divljeodlagalište u kanalu za zaštitu od oborinskih voda. Odlagalište jeu neposrednoj blizini plastenika na zemljištu u vlasništvu GradaKaštela. U kanal se odla�e kontinuirano veæ niz godinagraðevinski i zeleni otpad, te zemlja. Toènu površinu odlagališta ikol iè inu odlo�enog otpada ni je moguæe dat i zbognepristupaènosti terena, ali procjena je površine oko 75 m2 akolièina otpada oko 55 m3. Grad Kaštela je veæ proveo nekolikoakcija èišæenja kanala, ali na�alost odlaganje otpada jenastavljeno, te je potrebna sanacija (Slika 16).

8. 4. Odlagalište Kaštel Štafiliæ

Odlagalište u Kaštel Štafiliæu, neposredno uz magistralu usamom naselju, divlje je odlagalište graðevinskog otpada, zemljei kamena. Odlagalište se nalazi na neiskorištenom zemljištupovršine 500 m2, a na njega se otpad odla�e tijekom zadnjihgodinu dana. Odlagalište nije ograðeno i ne postoji rampa i neprovodi se nadzor. Nemoguæe je odrediti toèan podatak o kolièiniotpada, a pretpostavlja se da ima oko 800 m3 otpada. Odlagalištenema potrebne dozvole ni infrastrukturu te je potrebna njegovasanacija (Slika 17.).

8. 5. Odlagalište u naselju Kaštel Štafiliæ

Odlagalište u Kaštel Štafiliæu nalazi se u samom naselju,divlje je odlagalište graðevinskog i glomaznog otpada, zemlje ikamena. Odlagalište se nalazi na neiskorištenom zemljištupovršine 400 m2 nad kojim se vodi spor oko vlasništva, a na njegase otpad odla�e veæ nekoliko godina. Odlagalište je ograðeno, aline postoji rampa i ne provodi se nadzor. Nemoguæe je odredititoèan podatak o kolièini otpada, a pretpostavlja se da ima oko 600m3 otpada. Odlagalište nema potrebne dozvole ni infrastrukturu,te je potrebna njegova hitna sanacija s obzirom da se nalazi unutarnaselja (Slika 18.).


Slika 13. Odlagališe Rudine

Slika 14. Odlagalište graðevinskog materijala uz Rudine

Slika 15. Odlagalište Plano - Prgomet

Slika 16. Odlagalište kod puta Sv. Marte

Slika 17. Odlagalište u Kaštel Štafiliæu

Slika 18. Odlagalište XXI u Kaštel Štafiliæu

8. 6. Odlagalište Put Opora

U kanjonu uz cestu put Opora nalazi se iskop graðevinskogmaterijala, a u nastavku su dva nelegalna odlagališta zemlje ikamena, na koje odla�e graðevinarski poduzetnik iz Grada Kašte-la. Odlagališta ukupno zauzimaju površinu od otprilike 10.000m2, a kolièine odlo�enog materijala je procjenjena na oko 45.000m3 (Slika 19. I 20.)

8. 7. Odlagalište u Kaštel Novom

Nalazi se neposredno uz magistralu u samom naselju, divljeje odlagalište graðevinskog, glomaznog i zelenog otpada, tezemlje i kamena. Odlagalište se nalazi na neiskorištenomzemljištu površine 600 m2, a na njega se otpad odla�e zadnje dvijegodine. Nad odlagalištem se ne provodi nadzor, te je nemoguæeodrediti toèan podatak o kolièini otpada, a pretpostavlja se da imaoko 700 m3 otpada. Grad Kaštela je postavio rampu kako bi sesprijeèilo daljnje odlaganje otpada, ali na�alost rezultat je da seotpad i dalje dovozi, ali se sada ostavlja oko rampe (Slika 21.).

8. 8. Odlagalište u Kaštel Starome

Odlagalište u Kaštel Starom, uz po�arni put prema istoku naPutu Malaèke, divlje je odlagalište graðevinskog i zelenog otpa-da, te zemlje iz iskopa. Na odlagalište se otpad odla�e tijekomposljednjih 7 godine, bez nadzora i bez dozvole. Ne postojipotrebna dokumentacija niti infrastuktura za lokalitet te je potreb-na potpuna sanacija odlagališta. Kako se radi o nasumiènomodlaganju uz cestu procjenjena ukupna površina odlagališta je 60m2, a kolièina otpada se procjenjuje na otprilike 50 m3 (Slika 22.)

8. 9. Odlagalište u Kaštel Starome

Još jedno odlagalište nalazi se na putu za Malaèku, uzpo�arni put, ali prema zapadu. Odlagalište se prote�e uz putdu�inom preko 20 m, te zauzima površinu oko 100 m2. Naodlagalištu se tijekom posljednje 3 godine odla�e graðevinskiotpad i zemlja iz iskopa, pri èemu se zemlja odla�e odvojeno.Kolièinu otpada nije moguæe toèno odrediti te se procjenjuje na150 m3. S obzirom da se radi o po�arnom putu potrebna je hitnasanacija odlagališta, s time da se prisutna zemlja mo�e iskoristitina lokalitetu za zatrpavanje.

8. 10. Odlagalište u Kaštel Lukšiæu

Odlagalište u Kaštel Lukšiæu, u neposrednoj blizini crkveGospe od Draèina, divlje je odlagalište na koje se navozigraðevinski, glomazni i zeleni otpad, gume, automobili i zemlja.Odlagalište je na padini i zauzima površinu 800 m2 uz visinskipad od 5 m, a na njega se otpad odla�e veæ 14 godina. Nadodlagalištem se ne provodi nadzor te je nemoguæe odrediti toèanpodatak o kolièini otpada, a pretpostavlja se da ima oko 4000 m3otpada. Grad Kaštela je postavio rampu kako bi se sprijeèilodaljnje odlaganje otpada, ali na�alost rezultat je da se otpad i daljedovozi, ali se sada ostavlja oko rampe (Slika 24.).


Slika 19. Odlagalište Put opora

Slika 20. Odlagalište Put opora

Slika 21. Odlagalište XV u Kaštel Novom

Slika 22. Odlagalište XI u Kaštel Starome

Slika 23. Odlagalište XII u Kaštel Starome


U Kaštel Lukšiæu, istoèno od Crkve Gospa od Draèine, uzmakadamski put prisutno je malo divlje odlagalište u koritupotoka. U potok se kontinuirano tijekom 3 godine odla�e graðe-vinski i zeleni otpad, te zemlja. Ukupna površina otpadom zatr-panog zemljišta je 50 m2, a kolièina otpada se procjenjuje na 70m3. S obzirom da se radi o koritu potoka, potrebna je potpunasanacija trenutnog odlagališta (Slika 25.).


Odlagalište u Kaštel Lukšiæu nalazi se u samom naselju, naneureðenom parkiralištu automehanièarske radionice na jadran-skoj magistrali. Tijekom 2007. godine na odlagalište se bezdozvole i bez nadzora dovozio i još uvijek dovozi graðevinskiotpad i zemlja. Odlagalište zauzima površinu od 45 m2, a kolièinaprisutnog smeæa je procjenjena na 50 m3 (Slika 26.).

8. 13. Odlagalište u Kaštel Kambelovcu

U Kaštel Kambelovcu, ju�no od groblja Gospe na krugu,nalazi se divlje odlagalište u koritu potoka. Odlagalište je udalje-no svega 500 m od prvih kuæa, na zemljištu u vlasništvu Hrvatskihvode. Nad odlagalištem nema nadzora, te stanovništvo odla�egraðevinski, glomazni i zeleni otpad kontinuirano veæ 3 godine.

Toènu površinu odlagališta i kolièinu odlo�enog otpada nijemoguæe dati zbog nepristupaènosti terena, ali procjena je površinena 30 m2, a kolièina otpada na 35 m3 (Slika 27.).


Odlagalište u Kaštel Kambelovcu, neposredno uz grobljeGospe na krugu, divlje je odlagalište graðevinskog, glomaznog izelenog otpada, te zemlje iz iskopa. Na odlagalište se otpad odla�ekontinuirano veæ 5 godina, bez nadzora i bez dozvole. Ne postojipotrebna dokumentacija niti infrastuktura za lokalitet te jepotrebna potpuna sanacija odlagališta. Površina odlagališta je 900m2, a kolièina otpada se procjenjuje na otprilike 1350 m3 (Slika28.)


Odlagalište u Kaštela Kambelovcu, istoèno od groblja Gospena krugu, udaljeno 1000 m od naselja divlje je odlagalište zemlje igraðevinskog materijala. Odlagalište se nalazi na privatnom vlas-ništvu i postoji rampa što ukazuje na prisutnost organiziranogdovo�enja otpada. Unatoè organiziranom dovo�enju otpada, od-lagalište ne posjeduje potrebne dokumentacije kao ni potrebnuinfrastrukturu te ga je potrebno sanirati. Otpad se odla�e nalokaciji veæ 10 godina te je trenutna površina odlagališta 2.030m2, a procjenjena kolièina otpada je 8.100 m3 (Slika 29.).


Slika 24. Odlagalište X u Kaštel Lukšiæu

Slika 25. Odlagalište IX u Kaštel Lukšiæu

Slika 26. Odlagalište XIV u Kaštel Lukšiæu

Slika 27. Odlagalište VI u Kaštel Kambelovcu

Slika 28. Odlagalište VIII u Kaštel Kambelovcu

Slika 29. Odlagalište VII u Kaštel Kambelovcu

8. 16. Odlagalište u Kaštelu Suæurcu

Odlagalište u Kaštel Suæurcu, Put Strabe�nika udaljeno odnaselja 1000 m, divlje je odlagalište na koje stanovništvo dovoziglomazni, graðevinski i zeleni otpad, te gume i zemlju tijekomzadnjih 5 godina. Odlagalište se prote�e sa obje strane cestedu�inom 60 m, s time da je s jedne strane padina, te se površinaprocjenjuje na 900 m2. Ne provodi se nadzor nad odlagalištem, tese kolièina smeæa ne mo�e toèno odrediti, veæ samo nagaðati.Procjena je da se na odlagalištu trenutno nalazi cca 200 m3 otpada.Odlagalište nema ni potrebnu dokumentaciju, niti osnovnu infra-strukturu te ga je potrebno u potpunosti sanirati. U neposrednojblizi se nalazi i odlagalište starih automobila na privatnom pos-jedu koje je veæ u postupku sanacije od strane vlasnika (Slika 30.).

8. 17. Odlagalište �uvanèe

Na odlagalištu �uvanèe u Kaštel Suæurcu nalaze se 2 lokacijekoje su udaljene 50 m i 100 m od naselja, izmeðu jadranskemagistrale i �eljeznièke pruge. Tijekom zadnjih 3 godine naodlagališta se bez dozvole i bez nadzora dovozi graðevinski otpadi zemlja. Obje lokacije su na privatnom vlasništvu, a nad jednimse vodi imovinski spor. Odlagališta zauzimaju površinu od 900 m2

i 500 m2, a kolièina prisutnog otpada je procjenjena na 500 i 250m3 (Slika 31.).

8. 18. Odlagalište u Kaštel Suæurcu

Odlagalište u Kaštel Suæurcu pokraj Jadranovog igrališta,nalazi se u borovoj šumici usred naselja. Površina koju odlagalištezauzima se procjenjuje na 80 m2, a kolièine otpada mogu se samoprocjeniti na oko 110 m3. Stanovništvo dovozi graðevinski iglomazni otpad veæ desetak godina, ali trenutno je odlagalištedjelomièno obraslo vegetacijom što ukazuje da se otpad ne odla�eu istoj mjeri kao ranije, te da bi nakon sanacije lokacija mogla iostati sanirana i bez otpada (Slika 32.).

8. 19. Odlagalište u Kaštel Suæurcu

Odlagalište u Kaštel Suæurcu kraj groblja Gospe od hladiudaljeno od naselja 500 m, divlje je odlagalište na koje se navozigraðevinski i glomazni otpad, gume i zemlja. Odlagalište je napadini i zauzima površinu 1200 m2 uz visinski pad od 4 m, a nanjega se otpad odla�e veæ 10 godina. Nad odlagalištem se neprovodi nadzor te je nemoguæe odrediti toèan podatak o kolièiniotpada, a pretpostavlja se da ga ima oko 3.000 m3. Trenutno jeotpad zatrpan zemljom i obrastao vegetacijom, ali potrebno je upotpunosti sanirati lokalitet jer ne posjeduje potrebnu doku-mentaciju niti infrastrukturu.

8. 20. Divlje odlagalište Gospa na Hladi

Uz makadamski put prema iskopu Dalmacija Cementa nanekoliko lokacija odla�e se graðevinski i zeleni otpad, te zemlja.Površina svih lokacija je oko 1 300 m2 , a procjenjena kolièinaotpada je 3 100 m3. Potrebna je potpuna sanacija terena, jer jeotpad nelegalno odlagan na nasumièno odabrane lokacije (Slika34.).


Slika 30. Odlagalište V u Kaštel Suæurcu

Slika 31. Odlagalište �uvanèe

Slika 32. Odlagalište IV u Kaštel Suæurcu

Slika 33. Odlagalište I u Kaštel Suæurcu

Slika 34. Odlagalište Gospa na Hladi

8. 21. Divlje odlagališteiskop Dalmacija Cementa III

Odlagalište na iskopu Dalmacija Cementa udaljeno od na-selja 1100 m, divlje je odlagalište graðevinskog i glomaznogotpada, te zemlje. Površina odlagališta je oko 80 m2, a na njega seodla�e otpad od 2005. godine. Zemljište je pod koncesijomDalmacije Cementa za iskop laporca. Odlagalištem je bez nad-zora, a poèetkom 2008. je zaprijeèen ulaz na odlagalište kako bi seonemoguæilo daljnje navo�enje otpada. S obzirom da se nalazi nastijeni iznad trenutno aktivnog podruèja iskopa, potrebna je hitnasanacija lokaliteta kako ne bi došlo do rasipanja otpada (Slika35.).

8. 22. CRNA TOÈKA Jugovinil - Kaštela

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i gradi-teljstva identificiralo je podruèje bivše tvornice Jugovinil kaojednu od devet crnih toèaka Hrvatske. »Crne toèke« su lokacije uokolišu visoko optereæene otpadom nakon dugotrajnog nepri-mjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom ikoje svojim postojanjem predstavljaju realnu opasnost za okoliš iza ljudsko zdravlje.

Na podruèju bivše tvornice Jugovinil, uz samu obalu u graduKaštela, nalaze se deseci tisuæa tona pepela i šljake – ostataka radatoplinske energane. Energana je kao gorivo koristila ugljen snatprosjeènim sadr�ajem urana i radija – prirodnih radionuklidakoje normalno nalazimo u ugljenu. Pepeo i šljaka, preostali nakonizgaranja ugljena u toplinskoj energani negdašnjega Jugovinila uKaštel Suæurcu imaju povišenu ili znatno povišenu koncentracijui urana i radija kao i drugih radionuklida iz uranova lanca raspada(TENORM). Proizvedeni pepeo i šljaka proglašeni su 1973. rud-nom jalovinom uranija, te je izvan tadašnjeg tvornièkog kruga, nanjegovom samom rubu, u neposrednoj blizini današnje marine‘Kaštela’ izgraðena deponija uz sve tadašnje dozvole i sug-lasnosti. Deponija je ureðena tako da sustavom in�enjerskihbarijera prijeèi ispiranje, procjeðivanje i migraciju odlo�enogmaterijala, a podruèje je ograðeno �ièanom ogradom, i zabranjenje svaki zahvat na pokrovnom sloju koji bi narušio njegovustrukturu.

Nakon izgradnje zaštitnoga priobalnoga nasipa ispred tvor-nièkog kompleksa Jugovinila, za zatrpavanje prostora korišteni suotpadni materijali meðu kojima i šljaka i pepeo iz energana.Šljaka i pepeo iz toplinske energane korišteni su i za nasipavanjazbog pomicanje obalne crte i izravnavanje terena te su odlaganiizravno i u more, posebno u priobalnom podruèju KaštelGomilica.

Nakon sanacije provedene 1973. g. nastavljeno je s koriš-tenjem ugljena s povišenom koncentracijom radionuklida u ener-gani Jugovinila, a veæi dio lokacije prekriven je s ostacimaizgaranja, odnosno materijalom sa povišenom prirodnom radio-aktivnošæu.

9. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJENEUREÐENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOMONEÈIŠÆENOG OKOLIŠA

Sukladno odredbama Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06),Grad Kaštela je na svom podruèju du�no osigurati uklanjanje izbrinjavanje otpada koji je nepoznata osoba odlo�ila izvan odla-gališta otpada.

Postupkom sanacije neureðenih odlagališta rukovodi Uprav-ni odjel za komunalni sustav Grada Kaštela.

A�uriranje evidencije lokacija nelegalnih odlagališta obavljakomunalno redarstvo Grada Kaštela. Na osnovu evidentiranogstanja i procjene vrste oneèišæenja odnosno vrste odlo�enog ot-pada odreðuju se prioriteti i redoslijed sanacije. U sluèaju da seradi o vrsti otpada koja se ne mo�e identificirati Komunalnoredarstvo o tome obavještava inspekciju zaštite okoliša.

U svrhu sankcioniranja osoba koje su odlo�ile otpad namjestima koja za to nisu namijenjena Komunalno redarstvo pu-tem globe ka�njava fizièku osobu kaznom od 150,00 kuna, apravnu osobu kaznom od 300,00 kuna na licu mjesta. Novèanakazna za fizièke osobe iznosi od 200,00 do 500,00 kuna, a zapravne od 500,00 do 2.000,00 kuna.

S obzirom da se neureðena odlagališta ne saniraju redovitopostoji realna opasnost trajnog zagaðenja okoliša. Takoðer su itakve deponije smještene na podruèju grada i nisu obrasle vege-tacijom tako da i imaju negativan vizualno-estetski uèinak uprostoru.

Komunalni redar treba nastaviti s praksom stalnog nadzi-ranja i provoðenja postupaka saniranja uoèenih oneèišæenja oko-liša u narednom periodu.

Treba nastaviti provoditi mjere za spreèavanje nastanka div-ljih odlagališta redovitim odvozom krupnog otpada, prihvatomkrupnog otpada na odlagalištu kako bi prestale potrebe za odbaci-vanjem otpada u prirodu.

9. 1. Sanacija crne toèke

Sanacija lokacija oneèišæenih opasnim otpadom prema Za-konu o otpadu, nije u nadle�nosti gradova, veæ je u nadle�nostiMinistarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva.

Agencija za posebni otpad (APO) razmotrila je i vrednovalamoguæe strategije sanacije, te odabrala ekološki i ekonomskinajprihvatljiviju strategiju sanacije. Sanacijom se predviða do-datno osiguranje veæ postojeæe deponije otpada, separacija pepela

i šljake na lokaciji NORM(koncentracija aktivnosti226 Ra 2.600 Bq/kg i više)i sanacija pepela i šljake srazinom koncentracije226 Ra ispod 2.600 Bq/kg.Materijal s razinom aktiv-nosti iznad definiranegranice odlo�iti æe se uposebno izgraðenu depo-niju na samoj lokaciji, apepeo i šljaka ispod defi-nirane granice radioaktiv-nosti iskoristiti æe se zanadopunjavanje iskopa idodatnu zašt i tu novedeponije. U svrhu zaštiteokoliša planirana je iz-gradnja dijafragme premamoru i sustav drena�e(Slika 36. i 37.).


Slika 35. Odlagalište III

Slika 36. Prikaz sanirane lokacije – sanirano postojeæe odlagalište (B) i planirano odlagalište (A)

10. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZAPROVEDBU SANACIJE

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN br. 110/07) sredstva zafinanciranje zaštite okoliša osiguravaju se dr�avnim proraèunom,proraèunima jedinica lokalne samouprave i uprave, kreditima,sredstvima meðunarodne pomoæi, ulaganjima stranih ulagaèa,doprinosima i naknadama i iz drugih izvora utvrðenih posebnimzakonom. Propisano je da æe se ova sredstva koristiti za oèuvanje,

zaštitu i unapreðenje stanja okoliša uskladu sa Strategijom zaštite okoliša iProgramima zaštite okoliša.

Planom gospodarenja otpada Splitskodalmatinske �upanije odreðeno je da se svaodlagališta na podruèju �upanije trebajuhitno sanirati do kraja 2008. godine.Ukupna površina koja je vidno oneèišæenaotpadom iznosi oko 70 ha. Popis lokacijaotpadom oneèišæenog tla i neureðenihodlagališta predstavlja osnovnu podlogu zaizradu Plana sanaci je otpadomoneèišæenog tla i neureðenih odlagališta.Ukupno potrebna sredstva za sanacijuodlagališta i oneèišæenog tla na podruèju�upanije procjenjuju se sa 550.000.000kuna, a na podruèju Grada Kaštela oko2.000.000 kuna. Stvarni iznos potrebnihulaganja utvrditi æe se pri izradi tehnièkedokumentacije sanacije svake pojedinelokacije u planu sanacije, a Fond za zaštituokol iša i energetsku uèinkovi tostsufinancira 50 % plana i sanacije ovih

odlagališta, dok 50 % financira Grad.

Sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi potrebno jeraspisati natjeèaj za odabir izvoðaèa sanacije koji po nalogukomunalnog redarstva provodi sanaciju u potrebnom opsegu.Prema odredbama Zakona o otpadu troškovi gospodarenja otpa-dom sadr�e i procijenjene troškove uklanjanja otpada koji jenepoznata osoba odlo�ila izvan odlagališta otpada.

Grad Kaštela ima pravo povrata troškova sanacije neure-ðenih odlagališta od naknadno utvrðene osobe koja je protu-


Slika 37. Presjek odlagališta nakon sanacije

Tablica 12. Akcijski plan Planiranje gospodarenja otpadom

Aktivnost Cilj Datum

Djelovanjeod strane

Usvajanje odluka vezanih za makro-lokacije recikla�nih dvorišta Odluka o recikla�nimdvorištima 2009. Grad

Usvajanje odluka vezanih za mikro-lokacije recikla�nih dvorišta i procedura za izdavanjedozvola

Odreðivanje pogodnih lo-kacija. Pribavljanje dozvola. 2009. Grad

Usvajanje odluka vezano za moguænost sklapanja ugovora sa privatnim sektorom vezano zaupravljanje recikla�nim dvorištima i sustavom transporta otpada 2009. Grad

Usvajanje izmjena i dopuna Gradskog prostornog plana kako bi se odredile lokacijerecikla�nih dvorišta i toèki skupljanja posebnih vrsta otpada

Donošenje gradskogprostornog plana. 2009. Grad

Usvajanje odluka vezanih za makrolokacije zelenih otoka Odluka o zelenim otocima 2009. Grad

Usvajanje odluka vezanih za mikrolokacije zelenih otoka i procedura izdavanja potrebnihdozvola

Odreðivanje pogodnihlokacija. Pribavljanje

dozvola.2009. Grad

Usvajanje odluka vezano za moguænost sklapanja ugovora sa privatnim sektorom vezano zasustav transporta otpada 2009. Grad

Usvajanje odluke vezanih za makro-lokaciju kompostane Odluka o kompostani 2009. Grad

Usvajanje odluke vezanih za mikro-lokaciju kompostane i procedura za izdavanje dozvolaOdreðivanje pogodnihlokacija. Pribavljanje

dozvola.2009. Grad

ntblUsvajanje odluke vezane za moguænost sklapanja ugovora sa privatnim sektoromvezano za upravljanje kompostanom i sustavom transporta otpada 2009. Grad

Usvajanje izmjena i dopuna Gradskog prostornog plana kako bi se odredila lokacijakompostane

Donošenje gradskogprostornog plana. 2009. Grad

Usvajanje odluke vezanih za makro-lokaciju Centra za prihvat, predobrada i skladištenjegraðevnog otpada

Odluka o Centru za prihvat,predobrada i skladištenje

graðevnog otpada2009. Grad

Usvajanje odluke vezanih za mikro-lokaciju Centra za prihvat, predobrada i skladištenjegraðevnog otpada i procedura za izdavanje dozvola


dozvola.2009. Grad

Usvajanje odluke vezane za moguænost sklapanja ugovora sa privatnim sektorom vezano zaupravljanje Centrom i sustavom transporta otpada 2009. Grad

Usvajanje izmjena i dopuna gradskog prostornog plana kako bi se odredila lokacija Centra Donošenje gradskogprostornog plana. 2009. Grad

Usvajanje odluka vezanih za makro-lokaciju Centra za prihvat, predobradu i skladištenjeglomaznog otpada

Odluka o Centru za prihvat,predobradu i skladištenje

glomaznog otpada2009. Grad

Usvajanje odluke vezanih za mikro-lokaciju Centra za prihvat, predobrada i skladištenjeglomaznog otpada i procedura za izdavanje dozvola


dozvola.2009. Grad

Usvajanje odluke vezane za moguænost sklapanja ugovora sa privatnim sektorom vezano zaupravljanje Centrom i sustavom transporta otpada 2009. Grad

Usvajanje izmjena i dopuna gradskog prostornog plana kako bi se odredila lokacija Centra Donošenje gradskogprostornog plana. 2009. Grad

Revizija Gradskog plana gospodarenja otpadom kako bi se unijeli podaci o konaènomrasporedu recikla�nih dvorišta, zelenih otoka, kompostane, Centra za graðevni i Centra za

glomazni otpad

Donošenje Gradskog planagospodarenja otpadom. 2009. Grad

Stalno a�uriranje gradskog planova gospodarenja otpadom A�uriranje svakih 6 mjeseci2010.

idalje

Grad

pravno odlo�ila otpad. U smislu navedenog, komunalno redarstvoæe u sluèajevima kada prikupi dokaze o osobama koje su protu-pravno odlo�ile otpad, pokrenuti odgovarajuæe upravne i popotrebi sudske postupke za povrat sredstava utrošenih na sanacijupodruèja na kojima je protupravno odlo�en otpad.

11. SA�ETAK PLANAGOSPODARENJA OTPADOMGRADA KAŠTELA

Plan gospodarenja otpadom za Grad Kaštela, pripremljen jena osnovi ukupnih ciljeva i mjera predlo�enih Planom gospo-darenja otpadom Republike Hrvatske i Planom gospodarenjaotpadom Splitsko – dalmatinske �upanije. Plan gospodarenjaotpadom pripremljen je u obliku niza akcijskih programa sakvalitativnim ciljevima i rokovima izvršenja, a mo�e se sa�etiunutar sljedeæih pet odrednica:

1. Planiranje gospodarenja otpadom;2. Propisi i njihove provedba;

3. Financiranje, naknade i ekonomski poticaji;4. Smanjivanje kolièina otpada, skupljanje, recikliranje ioporaba;5. Obrada, iskorištavanje i odlaganje otpada.

11. 1. Planiranje gospodarenja otpadom

Plan gospodarenja otpadom za Grad Kaštela èine aktivnostivezane za planiranje gospodarenja otpadom na razini gradskih imeðuopæinske vlasti. Svaka je aktivnost definirana ciljevima(tamo gdje je to primjenjivo), datumom provedbe i odgovornominstitucijom. (Tablica 12)

11. 2. Zakonski propisi i njihova provedba

Aktivnosti vezane za zakonske propise i njihovu provedbu narazini gradske administracije, a koje èine dio plana gospodarenjaotpadom grada Kaštela, navedene su u nastavku. Svaka jeaktivnost definirana ciljevima (tamo gdje je to primjenjivo),datumom provedbe i odgovornom institucijom. (Tablica 13)

11. 3. Financiranje, naknade i ekonomski poticaji

Aktivnosti vezane za financiranje, naknade i ekonomskepoticaje na razini gradske/opæinske administracije, te meðu-opæinske suradnje u sklopu Regionalnog centra za gospodarenjeotpadom, a koje èine dio plana gospodarenja otpadom GradaKaštela, navedene su u nastavku. Svaka je aktivnost definiranaciljevima (tamo gdje je to primjenjivo), datumom provedbe iodgovornom institucijom. (Tablica 14.)


Tablica 13: Akcijski plan; Zakonski propisi i njihova provedba

Aktivnost Cilj Datum Djelovanjeod strane

Usvajanje mjera gospodarenja otpadom koje omoguæuju uèinkovitijegospodarenje otpadom, ukljuèivanje koncepta Centra i jaèanjeprocedura za provedbu propisa

Novi/ revidirani propisi 2009. Grad

Sankcioniranje neplaæanja usluga gospodarenja otpadom, koristeæisva raspolo�iva pravna sredstva

Poveæana svijest o va�nosti plaæanja ipoveæanje uèinkovitosti plaæanja donajmanje 90%

2009.-nadalje Grad

Praæenje i sankcioniranje ilegalnog odlaganja, usporedo sapoveæanjem iznosa naknada i sankcioniranje neplaæanja

Smanjenje ilegalnog odlaganja, tepostupna potpuna eliminacija ilegalnogodlaganja na podruèju grada

2009.-nadalje. Grad

Tablica 14: Akcijski plan; Financiranje, naknade i ekonomski poticaji


Odreðivanje iznosa naknada za kuæanstva, industriju i trgovine Usvajanje naknada u skladu s naèelomoneèišæivaè-plaæa 2009. Grad

Uvoðenje viših iznosa naknada za kuæanstva, industriju i trgovine Postupno poveæanje tijekom razdoblja od4 godine 2009. - 2012. Grad

Tablica 15. Akcijski plan; Smanjivanje kolièina otpada, sakupljanje, recikliranje i oporaba


Raspisivanje natjeèaja i sklapanje koncesijskih ugovora zasakupljanje i obradu posebnih vrsta otpada (ambala�ni otpad,graðevni otpad, glomazni otpad, otpadne gume, otpadna vozila, itd.)

Koncesijski ugovori

U skladu sazakonskim

propisima ilinajkasnije dosredine 2009.

�upanija/grad

Educiranje šire javnosti o naèinima gospodarenja otpadom koji suprihvatljivi za okoliš (kako bi se postigla šira podrška i odaziv naprograme smanjivanja, sakupljanja, recikliranja i oporabe otpada)

Godišnje kampanje Stalno od2009.

Grad,nevladine

udruge

Informacijski programi obuke za zaposlenike u industriji i turizmu, oprednostima naèina gospodarenja otpadom koji su prihvatljivi zaokoliš (s ciljem razvijanja šire podrške programima smanjivanja,sakupljanja, recikliranja i oporabe otpada)

Godišnji programi Stalno od2009.

Grad,nevladine

udruge

Poticanje kompostiranja u kuæanstvima. Smanjenje kolièina otpada na odlagalištu 2010. Grad

Uvoðenje sustava izdvojenog sakupljanja graðevnog otpada. Smanjenje kolièina otpada na odlagalištu,oporaba otpada 2010. Grad,

koncesionar

Unaprijeðenje sustava izdvojenog sakupljanja glomaznog otpada. Smanjenje kolièina otpada na odlagalištu,oporaba opada 2010. Grad,

koncesionar

Uvoðenje sustava izdvojenog sakupljanja biorazgradivog otpada. Smanjenje kolièina otpada na odlagalištu,proizvodnja komposta 2010. Grad,

koncesionar

Prilagoðavanje pokrivenosti sakupljanja i uèestalosti sakupljanja kakobi se postigla optimalna uèinkovitost sakupljanja otpada.

Poboljšanje razine usluga u svim lokalnimzajednicama 2009.-2010. Grad

Prilagoðavanje pokrivenosti postojeæeg sustava recikliranja idopunskog sustava povratne naknade za ambala�u

Poboljšanje i koordinacija sustavasakupljanja u svim veæim zajednicama 2009.-2010. Grad

11. 4. Smanjivanje kolièina otpada, sakupljanje,recikliranje i oporaba

Aktivnosti vezane za smanjivanje kolièina otpada, skup-ljanje, recikliranje i oporabu na razini gradske vlasti, a koje èinedio plana gospodarenja otpadom Grada Kaštela, navedene su unastavku. Svaka je aktivnost definirana ciljevima (tamo gdje je toprimjenjivo), datumom provedbe i odgovornom institucijom.(Tablica 15.)

11. 5. Obrada, iskorištavanje i odlaganje otpada

Aktivnosti vezane za obradu, iskorištavanje i odlaganje otpa-da na razini gradske vlasti, a koje èine dio plana gospodarenjaotpadom Grada Kaštela, navedene su u nastavku. Svaka jeaktivnost definirana ciljevima (tamo gdje je to primjenjivo),datumom provedbe i odgovornom institucijom. (Tablica 16.)

Klasa:021-05/09-01/02Ur.broj:2134/01-01-02-09-13K.Suæurac, 31.o�ujka 2009.g.

Predsjednik Gradskog vijeæa:prof. dr. sc. Mihovil Bioèiæ, v. r.

Na temelju èlanka 110. Zakona o proraèunu (“Narodnenovine” br. 87/08) i èlanka 28. Statuta Grada Kaštela ("Slu�beniglasnik grada Kaštela" broj 6/01, 2/02 i 1/06), Gradsko vijeæegrada Kaštela na 27. sjednici, odr�anoj 31. o�ujka 2009. godine,donosi

GODIŠNJI OBRAÈUNPRORAÈUNA GRADA KAŠTELA

za 2008. godinu

I. OPÆI DIO

Èlanak 1.

Proraèun grada Kaštela za 2008. godinu (u daljnjem tekstuProraèun) sadr�i:

A. RAÈUNA PRIHODA I RASHODAProraèun za 2008.

PRIHODIPRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

112.717.164,007.606.480,00

RASHODIRASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU

80.481.052,0037.813.192,00

RAZLIKA - VIŠAK 2.029.400,00

B. RASPOLO�IVIH SREDSTAVA IZ PRETHODNIHGODINA (VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA)

RASPOLO�IVA SREDSTVA IZ PRETHODNIHGODINA

14.067.190,00

C. RAÈUN ZADU�IVANJA/FINANCIRANJA

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE IZADU�IVANJA 0,00

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATEZAJMOVA 0,00

NETO ZADU�IVANJE/FINANCIRANJE 0,00

VIŠAK/MANJAK +RASPOLO�IVA SREDSTVA IZPRETHODNIH GODINA + NETOZADU�IVANJE/FINANCIRANJE

16.098.590,00


Tablica 16. Akcijski plan; Obrada, iskorištavanje i odlaganje otpada


Definiranje vremenskog okvira za sanaciju svih postojeæih odlagališta Sanacija okoliša 2009. Grad

Priprema i usvajanje plana sanacije odlagališta Ispunjavanje zakonskih obavezaprethodno sanaciji nelegalnih odlagališta 2009. Grad

Provedba projekata saniranja odlagališta Saniranje svih nelegalnih odlagališta 2011. Grad

Usvajanje strateških odluka vezano za lokalni program iskorištavanjaotpada (veæinom biootpada) u skladu sa sustavom izdvojenogsakupljanja

Uvoðenje lokalnog programa zaiskorištavanje biootpada 2010. Grad



















Èlanak 3.

Višak prihoda koristit æe se za rashode Proraèuna u 2009.godini.

Èlanak 4.

Bilanca stanja Proraèuna grada kao i Bilješke uz Izvještajoprihodima i rashodima, primicima i izdacima sastavni su dioGodišnjeg obraèuna Proraèuna za 2008. godinu.

Klasa: 021-05/09-01/02Ur.broj: 2134/01-01-02-09-6

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEÆA:prof. dr. sc. Mihovil Bioèiæ, v.r.




2.GK/SALONACOOP d.d. u steèajuTrgovaèki sud u Splitu, XVI St 37/97

Naš broj: 902/GKprijavljeno potra�ivanje od 143.692,90 knProtiv Salonacoopa d.d. je otvoren steèajni postupak 1997.g.


REPUBLIKA HRVATSKA�UPANIJA SPLITSKO-DALMATINSKAGRAD KAŠTELA

PRORAÈUNSKI KORISNIK

RAZINA 22RKDP 30363Matièni broj: 00552640Šifarska oznaka: 3124018110�iro raèun: 2390001-1818100004

OPIS IZNOSStanje aktivnih jamstava 1. 1. 2008. godine

Protestirana jamstva u tekuæoj godini

Iznos naplaæen u tekuæoj godini po protestiranim jamstvima

Izdana jamstva u tekuæoj godini

Jamstva istekla u tekuæoj godini

Stanje aktivnih jamstava 31. 12. 2008. godine

BILJEŠKEza razdoblje od 1. sijeènja do 31. prosinca 2008. godine

Bilješke uz Bilancu:1.

Steèajni du�nik nije platio zakupninu za poslovne prostore uvlasništvu GK-a za period 1994, 1995, i dva mjeseca 1996.g.Ukupno prijavljeno potra�ivanju GK u steèajnom postupku iznosi143.692,90 kn

ANTE BAŠIÆ c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-62/02Naš broj: 905/GKradi: isplateTu�itelj je 1998. g. podnio tu�bu protiv GK kojom tra�i isplatuiznosa od 25.641,00 EUR-a na ime navodno ulo�enih sredstavaprilikom adaptacije „SUNÈANE KULE“ ( kule „FORTICE“).Raspravljanje je zakljuèeno 08.svibnja 2007.g. i oèekujemo prvo-stupanjsku presudu.

DINKO NIKOLIÆ c/a GK i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-114/99Naš broj: 908/GKradi: isplateTu�itelj je pokrenuo postupak 1989.g. tvrdeæi da mu je GK nanioštetu na nekretninama oznaèenim kao èest. zem. 1005/1, /2, /3, /4,/5, /6 K.O. Kaštel Novi, prilikom izgradnje puta. Glavni tu�benizahtjev glasi na isplatu iznosa od 899.944,00 kuna sa zakonskomzateznom kamatom koja na iznos od 367.336,00 kn teèe poèevšiod 31.03.1989.g. pa do isplate, a na iznos od 532.608,00 kn odzakljuèenja raspravljanja pa do isplate.

Pored glavnog tu�itelj je istakao i podredni tu�beni zahtjevkoji glasi na povrat zemljišta u stanje kakvo je bilo prije izgradnjeceste. Nakon što je zakljuèio raspravljanje, sud je preotvorioglavnu raspravu i pozvao tu�itelja da u tu�benom zahtjevu toènooznaèi do kojeg datuma teku zatra�ene zakonske zatezne kamate.Slijedeæe roèište je zakazano za dan 14. sijeènja 2009.g.

TOMISLAV SVILAN/GKOpæinski sud u Splitu, IIP-1560/86Naš broj: 1002/GKRadi naknade štetePravomoænom presudom Opæinskog suda u Splitu br IIP 1560/86od 25.10.2004.g. odbijen je tu�beni zahtjev tu�itelja za naknaduštete a tu�itelj je obvezan platiti GK parnièni trošak u iznosu od9.185,05 kn.

MIRKO ŠERIÆ/GKOpæinski sud u Splitu, IP 1813/94Naš broj: 1007/GKRadi: isplateTu�itelj je 1994.g. pokrenuo postupak protiv GK, tra�eæi isplatuplaæe za period od 17.08.1991.g. do 05.04.1993.g. sa zakonskomzateznom kamatom koja teèe od dospijeæa svakog pojedinogiznosa pa do isplate. Opæinski sud u Splitu je dana 06. listopada2008.g. donio rješenje kojim se smatra da je tu�be povuèena. Odsuda smo zatra�ili donošenje rješenja kojim æe odluèiti o našemzahtjevu za naknadu parniènog troška, pa èekamo odluku.

BRANKO PAVELIN c/a GK i dr.Opæinski sud u Splitu, IIP 1047/81Naš broj: 1017/GKRadi: odluka o ponavljanju postupkaTu�enik Mladen Pavelin je 1996.g. podnio prijedlog za ponav-ljanje pravomoæno okonèanog postupka voðenog pod brojemIIP-1047/81 radi razvrgnuæa suvlasnièke zajednice. Nakon pro-vedenog dokaznog postupka, oèekujemo pisani otpravak rješenjapovodom prijedloga tu�enika Mladena Pavelin.

VELJKO MARINOVIÆ/GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-338/99Naš broj: 1027/GKRadi: donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o prodaji stanana kojem postoji stanarsko pravoU postupku pokrenutom 1994.g. došlo je do prekida postupka, jerje tu�itelj tijekom postupka preminuo.

ANTE PARÈINA i dr. c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-281/04Naš broj: 1028/GKRadi: priznanja prava vlasništva i uknji�beTu�bom iz 1988.g. tu�itelji su zatra�ili donošenje presude kojomæe se utvrditi da su vlasnici 1/2 dijela nekretnine oznaèene kaoèest. zem. 1329/2 Kaštel Štafiliæ, na kojem je kao vlasnik upisanGrad Kaštela.Sud je 2006.g. donio rješenje kojim se odreðuje prekid postupkado okonèanja postupka pokrenutog prijedlogom za povrat imovi-ne temeljem Zakona o povratu imovine oduzete za vrijeme jugo-slavenske komunistièke vladavine.

IVO VRDOLJAK c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-30/03Naš broj: 1031/GKRadi: naknade štetePravomoænim rješenjem Opæinskog suda u Kaštel Lukšiæu utvr-ðeno je da je tu�ba u ovoj pravnoj stvari povuèena. Po našemzahtjevu za naknadu parniènog troška sud je donio rješenje kojimje obvezao tu�itelja isplatiti tu�eniku iznos od 3.397,70 kn.

VINKO CAREVIÆ c/a GK i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-61/99Naš broj: 1072/GKRadi: utvrðenja prava vlasništvaTu�itelj je na raspravi odr�anoj 2006.g povukao tu�bu u odnosuna tu�enika Grad Kaštela, a mi smo zatra�ili naknadu parniènogtroška, pa oèekujemo odluku suda o tom ovom zahtjevu.

MATE BARAÈ c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-171/99Naš broj: 1077/GKRadi: ispunjenja ugovoraTu�bom iz 1991.g. tu�itelj je zatra�io od GK izgradnju kolona ipostavljanje �ièane mre�e na kamenom ogradnom zidu na nekret-nini tu�itelja koja se nalazi u Kaštel Novom. U lipnju 2001.g. jepreminuo tu�itelj pa je sud donio rješenje kojim se postupakprekida dok naslijednici ne preuzmu parnicu.

ANTE ROKOV c/a GK i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-125/99Naš broj: 1878/GKRadi utvrðenja prava vlasništvaTu�itelj je pokrenuo postupak radi utvrðenja prava vlasništva nanekretnini oznaèenoj kao èest. zem. 37, K.O. Kaštel Gomilica, ana kojoj je Grad Kaštela u upisan kao suvlasnik. Tijekom postup-ka 4 tu�enika su preminula pa je postupak rješenjem suda pre-kinut.

ANTON REMETIN c/a GKOpæinski sud Kaštel Lukšiæ, P-126/00Naš broj: 1497/GKRadi: donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o prodaji stanaPostupak je pokrenut 2000.g. Tu�itelj tra�i donošenje presudekoja æe zamijeniti ugovor o prodaji stana na kojem postoji sta-narsko pravo, i to stana koji predstavlja dio èest. zgr 335 K.O.Kaštel Novi. Tijekom postupka, tu�itelj je preminuo, pa je suddonio rješenje kojim se postupak prekida.

GRAD KAŠTELA c/a JANKO PRU�E i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-250/06Naš broj: 1564/GKRadi: zabrane uznemiravanjaGK je 1999.g. pokrenuo postupak protiv Janka Pru�e i dr. zahti-jevajuæi od tu�enika da napuste nekretninu oznaèenu kao èest.zem. 1949/2 K.O. Kaštel Stari i to onaj dio nekretnine koji sutu�itelji prikljuèili svojoj okuænici. Prvostupanjski sud je doniopresudu kojom je usvojio tu�beni zahtjev GK. Protiv navedenepresude tu�eni su izjavili �albu, pa èekamo odluku �upanijskogsuda u Splitu.

MIJO BRITVIÆ c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu P-851/99Naš broj: 2118/GKRadi naknade štetePrvostupanjskim rješenjem utvrðeno je da se tu�ba u ovoj pravnojstvari smatra povuèenom a tu�itelj je obvezan na naknadu iznosaod 5.612,00 kn GK na ime troškova postupka.

MIJO BRITVIÆ c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-348/02Naš broj: 2118/GKRadi naknade štetePrvostupanjskom presudom odbijen je tu�beni zahtjev za nak-nadu štete, kao i zahtjev kojim tu�itelj tra�i od Grada Kaštelauklanjanje autobusnog stajališta u Kaštel Kambelovcu, kao ipovrat ove nekretnine u prijašnje stanje. Protiv navedene presudetu�itelj je izjavio �albu.

MIJO BRITVIÆ c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-449/99Naš broj: 2334/GKRadi smetanja posjeda i naknade šteteProvostupanjski sud je donio rješenje prema kojem se smatra da jetu�ba u ovoj pravnoj stvari povuèena, pa je od suda zatra�enodonošenje odluke o troškovima parniènog postupka.


GK c/a TUP OSTROG d.o.o.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-452/00Naš broj: 1579/GKRadi: iseljenja i predajeGrad Kaštela je 2000.g. pokrenuo postupak protiv TUP Ostrog,radi ispra�njenja nekretnine oznaèene kao èest. zem. 1851 K.O.Kaštel Lukšiæ, koja u naravi predstavlja poslovni prostor izgraðenna tom zemljištu, te ga predatu tu�itelju na raspolaganje. Postupakje u tijeku pred prvostupanjskim sudom.

KA�IMIR BAŠIÆ c/a GK i dr.Opæinski sud u Splitu, IP-1449/04Naš broj:1656/GKradi: naknade šteteTu�itelj tu�bom iz 1994.g. potra�uje od svih tu�enika da solidarnoisplate iznos od 230.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kama-tom od 26.07.1993.g. na ime naknade štete nastale u prometnojnezgodi koja se dogodila na prijelazu preko �eljeznièkog kolo-sjeka, tvrdeæi da nije bio propisno obilje�en. Postupak predprvostupanjskim sudom je u tijeku.

TASJA �ITKO c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-426/99Naš broj: 1667/GKradi: predaje nekretnine i isplatePostupak je pokrenut 1995.g. Tu�iteljica predaju zemljišta oz-naèenog kao èest.zem. 154/1 K.O. Kaštel Gomilica. Ureðenimtu�benim zahtjevom tu�iteljica potra�uje i iznos od 250.000,00kuna za naknadu štete radi oduzimanja i umanjenja vrijednostizemljišta. U tijeku je prvostupanjski postupak.

JOSIP ŠTENGL i dr. c/a GK i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-425/05Naš broj: 1797/GKRadi utvrðenja prava vlasništvaTu�itelji su pokrenuli postupak protiv GK i RH, radi utvrðenjaprava vlasništva na nekretninama upisanim u Z.U. 3123, Z.U.3326, Z.U. 470 sve K.O. Kaštel Novi. Prvostupanjski sud je doniopresudu kojom je odbio u cijelosti tu�beni zahtjev tu�itelja. Protivprvostupanjske presude tu�itelji su izjavili �albu pa se èekaodluka višeg suda.

GRAD KAŠTELA c/a IVANA GALIÆ i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-54/99Naš broj: 1815/GKRadi: nepaèanjaGrad Kaštela je pokrenuo postupak radi nepaèanja i predaje uposjed nekretnine oznaèene kao èest. zem. 276/28 K.O. KaštelŠtafiliæ. Tijekom postupka preminula je tu�ena Andrijana Galiæpa je sud donio rješenje o prekidu postupka dok se ne utvrde njeninaslijednici.

LJUBA ŠIMIÆ i dr. c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-424/00Naš broj: 2017/GKRadi predaje stanaTu�itelji su tu�bom iz 2000.g. zatra�ili predaju u posjed i nakorištenje stana na podruèju Grada Kaštela na neodreðeno vri-jeme. Postupak je u tijeku pred prvostupanjskim sudom a tu�iteljisu pozvani na ureðenje tu�benog zahtjeva.

GK c/a KASJA JOVÈIÆOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-71/01Naš broj: 1957/GKRadi utvrðenja prava vlasništvaPrvostupanjski sud je donio presudu na temelju priznanja kojomje tu�ena obvezana Gradu Kaštela izdati tabularnu izjavu za upisprava vlasništva na nekretnini oznaèenoj kao èest. zem. 156/1,156/2, 156/3, 156/5, 156/7, 156/8, sve K.O. Kaštel Gomilica za2/4 idealnog dijela.Tu�ena nije izjavila �albu, pa je presuda postala pravomoæna.

ROKO ÈAVALA i dr. c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu- P-508/04Naš broj: 2018/GKRadi utvrðenja prava vlasništvaTu�itelji su 2000.g. pokrenuli postupak radi utvrðenja pravavlasništva na nekretninama oznaèenim kao èest. zem. 1234/4 ièest. zem. 1234/5 K.O. Kaštel Štafiliæ, na kojim nekretninama jekao suvlasnik upisan Grad Kaštela. Provstupanjski sud je doniopresudu kojom je usvojio zahtjev tu�itelja. Protiv prvostupanjskepresude izjavili smo �albu, koja je rješenjem �upanijskog suda uSplitu uva�ena a predmet vraæen sudu na ponovni postupak.

JOŠKO ÈOGELJA i dr. c/a GK i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu-P-12/01Naš broj: 2030/GKRadi izdavanja tabularne ispraveTu�itelji su, u odnosu na Grad Kaštela, povukli tu�bu. Zatra�ilismo odluku suda o naknadi parniènog troška pa oèekujemo tuodluku .

FABJAN RABADAN i dr. c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-1134/05Naš broj: 2051/GKRadi utvrðenja prava vlasništvaTu�itelji su 2001.g. pokrenuli postupak protiv Grada Kaštela radiutvrðenja prava vlasništva na nekretnini oznaèenoj kao èest. zem.299/2 K.O. Kaštel Lukšiæ. �upanijski sud je, po našoj �albi,ukinuo prvostupanjsku presudu kojom je usvojen tu�beni zahtjevi predmet je vratio sudu na ponovni postupak, koji traje.

ANÐELKA KOLIÆ i dr. c/a GK i dr.Opæinski sud u Splitu, II P-2202/88Naš broj: 2105/GKRadi: naknade šteteTu�ba je podnesena 1980.g. Tu�itelji tvrde da su vlasnici nekret-nine u K.O. Kaštel Starom, na kojoj su tu�enici, pri izgradnji cestena relaciji Kaštel Stari – Radošiæ, poèinili štetu. Nakon pro-vedenih vještaèenja tu�itelji su uredili tu�beni zahtjev pa po-tra�uju od svih tu�enika solidarno isplatu iznosa od 62.273,95kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 17.03.2004.g. Prvo-stupanjskom presudom sud je usvojio tu�beni zahtjev tu�itelja uodnosu na �upanijsku upravu za ceste i Grad Kaštela i obvezao ihda solidarno isplate iznos od 62.273,95 kn sa zakonskom za-teznom kamatom koja teèe od presuðenja (11.04.2007.g.) pa dokonaène isplate. Na navedenu presudu izjavili smo �albu i èe-kamo odluku višeg suda.

GK c/a JAKOV IVKOVIÆOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-269/07Naš broj: 2112/GKRadi nepaèanjaGK je 2001.g. pokrenuo postupak protiv Jakova Ivkoviæ tra�eæiod tu�enika da sruši zid izgraðen na èest. zem. 1678/1 K.O. KaštelŠtafiliæ i da se ubuduæe kani ovakvog ili sliènog paèanja u ovunekretninu.Prvostupanjskom presudom sud je usvojio zahtjev Grada Kaštela.�upanijski sud je nakon izjavljene �albe od strane tu�enika, doniorješenje kojim ukida prvostupanjsku presudu i predmet vraæa naponovni postupak.

VESELKA NINÈEVIÆ i JOŠKO STIPÈIÆ c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-461/01Naš broj: 2115/GKradi: dovoðenja nekretnine u prvobitno stanjePostupak je pokrenut 2001.g. Tu�itelji u tu�bi navode da susuvlasnici nekretnina polo�enih u K.O. Kaštel Štafiliæu, a koja unaravi predstavlja put. Tu�enik da neosnovano �eli privatni putpretvoriti u javni bez odobrenja tu�itelja i bez ikakve naknade.Radi navedenog tra�e uspostavu prijašnjeg stanja, a ukoliko sudovo ne prihvati, naknadu štete u iznosu od 90.000,00 EUR-a,svakom tu�itelju. Obzirom da su se u odnosu na tu�itelja pod 2,veæ dva puta ispunile predpostavke za mirovanje postupka, sud jeu odnosu na ovog tu�itelja donio rješenje kojim se smatra da jetu�ba povuèena. U odnosu na zahtjev tu�itelja pod 1. postupak je utijeku.

ROBERT MATIJACA c/a GK i dr.Opæinski sud U Kaštel Lukšiæu, P-75/02Naš broj: 2132/GKRadi izdavanja tabularna ispraveTu�itelj je pokrenuo ovaj postupak protiv GK i RH radi izdavanjatabularne isprave za upis prava vlasništva na nekretnini oznaèenojkao èest. zem. 1416 K.O. Kaštel Lukšiæ. Sud je zakljuèio ras-pravljanje u lipnju 2008.g.pa èekamo presudu.

GK c/a JAKOV MATASOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu P-562/07Naš broj: 2144/GKRadi nepaèanjaGK je pokrenuo postupak 2002.g. tra�eæi od tu�enika da uklonipostavljeno kamenje i daske na dijelu nekretnine oznaèene kaoèest. zem. 1727 K.O. Kaštel Kambelovac kao i da ukloni šestmaslina i jedan bajam sa ove nekretnine. Prvostupanjski sud je ucijelosti prihvatio tu�beni zahtjev GK. �upanijskom sud je pre-sudom potvrdio prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem setu�eniku nala�e da ukloni kamenje i daske sa predmetne


nekretnine, dok je u odnosu na drugi dio tu�benog zahtjev pred-met vraæen sudu prvog stupnja na ponovno odluèivanje. Postupakje u tijeku.

GK c/a ANTE RAJÈIÆOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu P-387/02Naš broj: 2147/GKRadi uspostave u prijašnje stanjeGK je 2002.g. pokrenuo postupak protiv Ante Rajèiæ radi uspos-tave priješnjeg stanja na neketninama oznaèenim kao èest. zem.11/1, 9/1 i 1956/1 K.O. Kaštel Stari jer je na ovim nekretninamaizveo radove bez potrebne dokumentacije, i to natkrivanje vodo-toka Fule�ina na naèin da je djelomièno izmjestio vodotok poto-ka, èime je zaobišao postojeæu èesmu iz 19. st. Tijekom postupkaje na nekretnini oznaèenoj kao èest. zem. 1956/1 došlo je dopromjene vlasništva, pa je u zemljišnim knjigama upisana RH,zbog èega je tu�enik istakao prigovor nedostatka aktivne legi-timacije. Postupak pred prvostupanjskim sudom je u tijeku.

ANTE RAJÈIÆ c/a GK i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-1120/05Naš broj: 2147/GKRadi izdavanja tabularne ispraveTu�itelj tra�i od GK izdavanja tabularne isprave za upis pravavlasništva tu�itelja na nekretninama oznaèenim kao èest. zgr.325, èest. zem. 9/1, 9/2, 11/1 i 1172 sve K.O. Kaštel Stari.Postupak je je u tijeku.

IVAN BIUK c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-276/02Naš broj: 2167/GKRadi utvrðenja prava vlasništva i ispravka uknji�beTu�bom iz 2002.g. tu�itelj tra�i donošenje presude kojom æe seutvrditi da je on vlasnik nekretnine oznaèene kao èest. zem.1948/4 K.O. Kaštel Stari, a na kojoj nekretnini je u zemljišnimknjigama kao suvlasnik upisan GK. Postupak pred prvostupanj-skim sudom je u tijeku.

GK c/a IVAN BILIŠKOV i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-349/02Naš broj: 2170/GKRadi utvrðenja prava vlasništva i ispravka uknji�beGK je 2002.g. pokrenuo postupak protiv Ivana Biliškov i dr. radiutvrðenja prava vlasništva Grada Kaštela na nekretninama oz-naèenim kao èest. zem. 607/11, 606/11, 606/7, 606/12, 606/3,606/4, 606/8, 607/1, 606/10, 607/9, sve K.O. Kaštel Lukšiæ.Postupak pred prvostupanjski sudom je u tijeku.

HSLS c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-319/02Naš broj: 2175/GKradi: isplateParnica je pokrenuta 2002.g. Tu�itelj tra�i isplatu 159.000,00kuna jer da ta obveza GK-a proizlazi iz Odluke o sudjelovanju ufinanciranju rada politièkih organizacija. Tu�benim zahtjevom iz2005.g. tu�itelj je smanjio tu�beni zahtjev pa potra�uje iznos odcca 103.000,00 kuna. Prvostupanjskom presudom djelomièno jeusvojen tu�beni zahtjev a tu�enik obvezan isplatiti iznos od21.542,89 kn, te, na ime parniènog troška, iznos od 17.309,50 kn.Protiv navedene presude stranke su ulo�ile �albu, koja je uva�enai ukinuta prvostupanjska presuda u dijelu u kojem je tu�iteljuodbijen tu�beni zahtjev a predmet u tom dijelu vraæen na ponovnipostupak.

ANKA BAŠIÆ c/a GK i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu P-82/02Naš broj: 2194/GKRadi utvrðenja prava vlasništvaTu�iteljica je pokrenula 2002.g. postupak radi donošenja presudekojom æe se utvrditi da vlasnicom nekretnine oznaèene kao èest.zem. 1669/4 K.O. Kaštel Lukšiæ, a na kojoj nekretnini je uzemljišnim knjigama kao suvlasnik upisan Grad Kaštela. Po-stupak pred prvostupanjskim sudom je u tijeku.

JURE KLARIÆ i dr. c/a GK i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-23/03Naš broj: 2200/GKRadi izdavanja tabularne ispraveTu�itelji su 2003.g. pokrenuli postupak protiv GK radi izdavanjatabularne isprave za upis prava vlasništva na nekretnini oznaèenojkao èest. zem. 1329/2 i 1329/4 K.O. Kaštel Štafiliæ. Prvostupanj-ski sud je donio rješenje kojim se smatra da je tu�ba povuèena, atu�itelje je obvezao na naknadu parniènog troška GK u iznosu od

2.635,20 kn. Protiv rješenja kojim je odluèeno o troškovimapostupka, tu�itelji su izjavili �albu.

LUCA KUZMANIÆ i dr. c/a GK i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-294/03Naš broj: 2252/GKRadi izdavanja tabularne ispravePred prvostupanjskim sudom u tijeku je postupak koji su tu�iteljipokrenuli protiv Grada Kaštela i RH radi izdavanja tabularneisprave za upis prava vlasništva na nekretnini oznaèenoj kao èest.zem. 552 K.O. Kaštel Novi

MARINKO DUIŠIN c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P- 437/03Naš broj: 2263/GKRadi izdavanja tabularne ispravePred prvostupanjskim sudom u tijeku je postupak koji su tu�iteljipokrenuli protiv Grada Kaštela radi izdavanja tabularne ispravena nekretninama oznaèenimj kao èest. zem. 720/1 i 720/2 K.O.Kaštel Štafiliæ.

IVAN NEMÈEK c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-464/03Naš broj: 2264/GKRadi izdavanja tabularne ispraveRješenjem Opæinskog suda u Kaštel Lukšiæu utvrðeno je da jetu�ba u ovom predmetu povuèena a tu�itelj obvezan naknaditi GKparnièni trošak u iznosu od 3.538,00 kn

ANTE LAŠTRE c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-862/05Naš broj: 2361/GKradi: naknade šteteU tu�bi podnesenoj 2004.g. tu�itelj navodi da je, upravljajuæiteretnim automobilom do�ivio prometnu nezgodu do koje jeprema njegovim navodima došlo uslijed propadanja kolnika.Tu�enik da je bio u obvezi odr�avati ovu cestu pa je odgovoran zaštetu koju trpi zbog povreda koje je u nezgodi zadobio. Potra�ujeiznos od 16.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 21.lipnja 2004.g. pa do isplate. Prvostupanjskom presudom sud jeodbio tu�beni zahtjev u cijelosti.Tu�itelj nije izjavio �albu protiv prvostupanjske presude, pa jepredmet pravomoæno okonèan.

JOŠKO ŠILOVIÆ i dr. c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-502/04Naš broj: 2378/GKRadi izdavanja tabularne isprave.Tu�itelji su 2004.g. pokrenuli postupak radi izdavanja tabularneisprave za upis prava vlasništva na nekretnini oznaèenoj kao èest.zem. 1168/1 K.O. Kaštel Novi. Postupak pred prvostupanjskimsudom je u tijeku.

VEDRANA BILOKAPIÆ c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-858/05Naš broj: 2404/GKradi: naknade šteteTu�bom iz 2005.g. tu�iteljica tra�i naknadu štete u iznosu od29.000,00 kuna koja da je nastala zbog prometne nezgode koja sedogodila na raskri�ju u Kaštel Kambelovcu. Za navedenu nez-godu da je odgovoran GK buduæi je isti bio du�an reguliratipromet na tom raskri�ju postavljanjem prometnog znaka. Postu-pak pred prvostupanjskim sudom je u tijeku.

GK c/a TONKA BRÈIÆ i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-715/05Naš broj: 2411/GKRadi izdavanja tabularne isprave

GK je 2005.g. pokrenuo postupak radi izdavanja tabularneisprave podobne za upis prava vlasništva na nekretninama ozna-èenim kao èest. zem. 286, 290/2, 291/2 K.O. Kaštel Lukšiæ na imeGrada Kaštela. Postupak pred prvostupanjskim sudom je u tijeku.

MARTA DRAGUN i dr. c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-8/05Naš broj: 2530/GKRadi utvrðenja prava vlasništvaTu�itelji su (nakon što nisu uspjeli „urediti meðu“ u izvan-parniènom postupku) pokrenuli postupak radi utvrðenja pravavlasništva na dijelu nekretnine oznaèene kao èest. zem. 481/6K.O. Kaštel Novi. Postupak je u tijeku pred prvostupanjskimsudom.

CESTAR d.o.o. c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, Ovrv-1180/05Naš broj: 2431/GK


radi: isplateOvrhovoditelj Cestar d.o.o. je 2005.g. pokrenuo ovršni postupakna temelju vjerodostojne isprave tra�eæi isplatu iznosa od cca75.000,00 kuna na ime zateznih kamata. Protiv donesenog rješe-nja o ovrsi izjavili smo prigovor, pa je postupak nastavljen kaoparnièni , koji je u tijeku .

SILVIJE ANTUNOVIÆ c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-678705Naš broj: 2435/GKRadi smetanja posjedaTu�itelj je 2005.g. pokrenuo postupak protiv GK jer ga je GradKaštela navodno zasmetao tu�itelja u posljednjem mirnom pos-jedu na nekretnini oznaèenoj kao èest. zem. 1285/8 K.O. KaštelŠtafiliæ, na naèin da je izgradio zid, betonski stup i te da je nasuodio nekretnine. Raspravljanje je zakljuèeno, pa oèekujemo dono-šenje prvostupanjske presude.

ANÐA MALEŠ c/a GKOpæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-33/07Naš broj: 2555/GKRadi utvrðenja prava vlasništva i nepaèanjaTu�iteljica je pokrenula postupak radi utvrðenja prava vlasnišvana dijelu nekretnine oznaèene kao èest. zem. 190 K.O. KaštelGomilica. Postupak je u tijeku pred prvostupanjskim sudom.

IVANKA BOTUŠIÆ c/a GK i dr.Opæinski sud u Kaštel Lukšiæu, P-319/08Naš broj: 2600/GKRadi utvrðenja prava vlasništvaPred prvostupanjskim sudom u tijeku je postupak koji su tu�iteljipokrenuli protiv Grada Kaštela i RH a radi utvrðenja pravavlsništva i izdavanja tabularne isprave za upis prava vlasništva nanekretnini oznaèenoj kao èest. zem. 504/2 K.O. Kaštel Lukšiæ.Postupak je u tijeku.

U predmetu Grad Kaštela-Mateljan Ivan – parnièni postupakpred Opæinskim sudom u Kaštel Lukšiæu pod br. P-226/04 (sudacIrena Klisoviæ) tu�itelj Mateljan Ivan i dr. tra�e naknadu štete uiznosu od 90.000,00 Kn od Grada Kaštela i H�-a zbog smrti bliskeosobe koja je stradala na �eljeznièkom prijalazu.

U tom predmetu od strane ovog ureda- dan je pisani odgovor na tu�bu- pristup na dva sudska roèišta- napravljeno vještaèenje po sudskom vještaku- postupak u tijeku

U predmetu Branko Matas – radi isplate iznosa od240.000,00 Kn s naslova adaptacije prostora u k.o. K. Stari, UlicaIvan Danila br. 3. koji je vraæen u vlasništvo prijašnjim vlasnicimasukladno Zakonu o povratu – vodi se parnica pred Opæinskimsudom u Kaštel Lukšiæu pod br. P-153/03 (sudac I. Klisoviæ):

- dat je pisani odgovor na tu�bu- pristup na 3 roèišta- donesena presuda kojom se odbija tu�beni zahtjevtu�itelja,- tu�itelj izjavio �albu na presudu predmet na �upanijskomsudu u Splitu

U predmetu Hrvatski fond za privatizaciju – radi isplateiznosa od 234.684,00 Eura s naslova isplate kupoprodajne cijenepo Ugovorima iz 1998. god. za nekretnine u tijeku je parniènipostupak pred Opæinskim sudom u Splitu br. I P-2578/03 (mjesnonenadle�an), odnosno Opæinskim sudom u K. Lukšiæu te je:

- pristup na jedno roèište- saèinjen je prijedlog Vansudske nagodbe- upuæen je prijedlog Vansudske nagodbe HFP-u zaDubravka Liseca- donesena presuda kojom se usvaja tu�beni zahtjevtu�itelja,- tu�itelj izjavio �albu na presudu predmet na �upanijskomsudu u Splitu- ukinuta presuda i predmet vraæen na ponovnoraspravljanje- zakazana rasprava za 12.03.2009.god.

U predmetu naplate komunalne naknade od obveznika K.Rivijera d.d.:

- pribavljeno financijsko vještvo – izraèun zakonskihzateznih kamata po ovlaštenom sudskom vještaku JeriBrkanu- zastupanje pred FINA-om- pribavljani posjedovni listovi za sve upise u katastru naime K. Rivijere s prerisima kat. planova (višekratno)- pribavljani z-k izvatci (višekratno i nakon pojedinihpromjena)- pred Opæinskim sudom u K. Lukšiæu podneseni prijedloziradi osiguranja ove naplate i to donošenjem rješenja oosiguranju prisilnim zasnivanjem zalo�nog prava nanekretninama,- po pozivu i nalogu povlaèeni prijedlozi za osiguranje upogledu pojedinih èestica,- pribavljeno i plaæeno financijsko vještaèenje- pribavljeno i plaæeno graðevinsko vještaèenje - procjena- sastav više nacrta Sporazuma tijekom pregovora- sastav Sporazuma klasa: 430-01/05-01/’01 od 22. rujna2005. god.- sastav Izjave za plac projekt- sastav Sporazuma o prijenosu vlasništva nekretnina radinamirenja potra�ivanja komunalne naknade- sastav Izjave o kompenzaciji u visini duga Grada Kaštela- sastav Izjave o financijskom obraèunu i meðusobnomknjigovodstvenom zatvaranju dugovanja, odnosnopotra�ivanja.

U predmetu naplate komunalne naknade od obveznika K.Staklenici:

- pribavljeno financijsko vještvo – izraèun zakonskihzateznih kamata – po ovlaštenom sudskom vještaku JeriBrkanu- pribavljena registracija ovog društva s Trgovaèkog suda uSplitu- zastupanje pred FINA-om- pribavljeno rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju spopisom nekrenina koje su procijenje u temeljni kapitalovog društva prilikom njegove pretvorbe- pribavljani posjedovni listovi i prerisi kat. plana- pribavljani z-k izvatci (višekratno i nakon pojedinihpromjena)- pred Opæinskim sudom u K. Lukšiæu podneseni prijedloziradi osiguranja ove naplate i to donošenjem rješenja oosiguranju prisilnim zasnivanjem zalo�nog prava nanekretninama,- po pozivu i nalogu povlaèeni prijedlozi za osiguranje upogledu pojedinih èestica,- pred Opæinskim sudom u K. Lukšiæu podneseni prijedloziradi ovrhe prodajom nekretnina K. Staklenika- po pozivu i nalogu povlaèeni prijedlozi za ovrhu upogledu pojedinih èestica- sastav više nacrta Sporazuma tijekom pregovora- sastavljeno cca 95 % Sporazuma ovjerenog od stranejavnog bilje�nika pod br. Ov-5926/03 od 28.10. 2003. god.- po�ureno rješavanje uknji�be na ime Grada Kaštela idobiven vlasnièki list s upisom na Grad Kaštela gledeè.zem. 695 za cijelo i 696 za 3756/4269 idealna dijela objeèestice k.o. K. Štafiliæ- podnesen prijedlog i po�urena uknji�ba na ime GradaKaštela i dobiven vlasnièki list s upisom na ime GradaKaštela glede è.zem. 1169 za 1000/58022 idealna dijela- pribavljeni posjedovni list, preris i z-k izvatci za PutRo�iæa i put Sv. Mira- sastavljen Ugovor o zakupu Grad Kaštela – K. Stakleniciu pogledu è.zem. 423/1 k.o. K. Novi.

U predmetu naplate komunalne naknade od obveznikaAdriachem uèinjeno je slijedeæe:

- izvidi te potvrde pravomoænosti i ovršnosti rješenja okomunalnoj naknadi,- pribavljeno i plaæeno vještvo financijskog vještaka JereBrkana


- sastav odgovora na �albu Adriachema protiv rješenja oovrsi Grada Kaštela- sastav tu�be Upravnom sudu Republike Hrvatske predkojim se taj upravni spor vodi pod br. Us-6249/2005-2,- izvidi imovine du�nika,- pribava posjedovnih listova i prerisa kat. plana, i plaæanjeupravnih pristojbi u tu svrhu,- pribava z-k izvadaka, i plaæanje sudskih pristojbi u tusvrhu,- sastav prijedloga od dana 09.05. 2002. god., zaosiguranje novèane tra�bine prisilnim zasnivanjemzalo�nog prava na nekretninama oznaèenim kao è.zem.7643, 7666, 7667, 7723, 1315/1, 7722, 7721 te 7720 svek.o. K. Suæurac, koji je predmet pred Opæinskim sudom uKaštel Lukšiæu zaprimljen pod br. Ovr.-105/02,- sastav podneska sudu kojim je Grad Kaštela povukaosvoj prijedlog za osiguranje glede nekretnina oznaèenihkao è.zem. 7643 te 7721 obje k.o. K. Suæurac pa jepovodom tog povlaèenja Opæinski sud u Kaštel Lukšiæudonio rješenja br. Ovr 105/02 od 30. o�ujka 2004. god. te09. srpnja 2004. god.- sastav prijedloga predanog Opæinskom sudu u KaštelLukšiæu dana 10.01. 2003. god. za ovrhu radi naplatenovèane tra�bine i to prodajom nekretnina oznaèenih kaoè.zem. 7643, 7666, 7667, 7723, 1315/1, 7722, 7721 te7720 sve k.o. K. Suæurac,- sastav podneska sudu kojim je Grad Kaštela dana 26.03.2004. god. povukao prijedlog za sudsku ovrhu gledeè.zem. 7643 k.o. K. Suæurac (u postupku br. Ovr.5/03),- sastav podneska kojim je Grad Kaštela dana 08.07. 2004.god. povukao prijedlog za sudsku ovrhu glede è.zem. 7721k.o. K. Suæurac (u postupku br. Ovr.5/03, novi brojOvr-192/04),- sastav podneska kojeg je dana 11.09. 2003. god. GradKaštela podnio Opæinskom sudu u Kaštel Lukšiæu i kojimpovlaèi prijedlog za zabilje�bu istoga prijedloga uzemljišnoj knjizi koji je zaprimljen pod br. Zp-121/02, sveto glede nekretnina oznaèenih kao è.zem. 7667 i 7666 k.o.K. Suæurac,- sastav prijedloga od dana 04.08. 2004. god. koji jepodnesen Opæinskom sudu u Kaštel Lukšiæu i štopredstavlja prijedlog za ovrhu radi naplate novèanetra�bine i to prodajom nekretnine oznaèene kao è.zem.7721 k.o. K. Suæurac,- sastav podneska od 17.09. 2004. god. o povlaèenjuprijedlog za ovrhu,- prisustvo na otvaranju ponuda za prodaju nekretnineoznaèene kao è.zem. 7666 k.o. K. Suæurac dana 07.11.2005. god., a povodom oglasa Adriachema d.d. u dnevnomlistu Slobodna Dalmacija ,- sastav prijedloga od dana 07.11. 2005. god. kojim jeGrad Kaštela pred Opæinskim sudom u Kaštel Lukšiæupokrenuo sudski postupak ovrhe radi naplate novèanetra�bine i to prodajom nekretnine oznaèene kao è.zem.7666 k.o. K. Suæurac,- pribava rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju oprocjeni nekretnina u temeljni kapital ovog društva,- pribavljeno i plaæeno financijsko vještvo vještakaFilipoviæa,- anga�iran ovlašteni sudski vještak za graditeljstvo NinoÈerina poradi procjene nekretnina u k.o. K. Suæurac i K.Gomilica,- za �eljeznièku prugu pribavljeno posjedovno stanje, cijelipreris kat. plana te z-k stanje- za športski kompleks u k.o. K. Gomilica izvršenauknji�ba prava vlasništva na ime Grada Kaštela (Zakon ošportu i Zakon o vlasništvu)- zatra�en podatak o eventualnom povratu nekretnina uk.o. K. Gomilica,- pribavljeni preris, izdvadak i z-k izvadak za tzv. masliniksjeverno od zgrade (7719)Adriachema- izvrše preklop ortho foto te preris kat. plana u pogledu

objekata oko športskog kompleksa i maslinika,- obraðene èestice 220/2, 263/1 i dr. (preris, kat.izvadak,z-k, orthofoto, tr�. Procjena i dr.)

U predmetu naplate komunalne naknade od obveznika�eljezara Split uèinjeno je slijedeæe:

- pribavljeno i plaæeno financijsko vještvo – izraèunkamata po ovlaštenom sudskom vještaku Jeri Brkanu- sastav prijedloga za osiguranje novèane tra�bineprisilnim zasnivanjem zalo�nog prava na nekretniniprotivnika osiguranja koji se kod Opæinskog suda u KaštelLukšiæu vodi pod br. Ovr-189/03- podnesci kojima se povlaèilo navedeni prijedloga zaosiguranje u pogledu pojedinih nekretnina- zastupanje Grada Kaštela kod FINA-e;- pribava z-k izvadaka,- pribava posjedovnih listova i prerisa kat. planova,- kopirani spisi hipoteka i fiducija kao tereta predmetnihnekretnina,- sastav Sporazuma od 02. veljaèe 2004. god.- pripremljeni Aneksi sporazuma,- dano pisano mišljenje o stanju predmeta- pripremljen Zahtjev Grada i �eljezare prema Hrvatskomfondu za privatizaciju- obraðena lokacija «barake» preko puta Petrokamena –M1:200, preris, kat. Izvadak, z-k, orthofoto.

U predmetu naplate komunalnog doprinosa od obveznikaDelkredere d.o.o. uèinjeno je slijedeæe:

- izraèun kamata od strane ovlaštenog sudskog vještaka zafinancije Jere Brkana je pribavljeno i plaæeno- pribavljeni prerisi kat. plana i izvatci s katastra- pribavljeni z-k izvatci- sastavljen je Ugovor koji je potpisan izmeðu GradaKaštela i Delkredere d.o.o.- sastavljano je niz Aneksa (nepotpisanih)- pribavljeno i plaæeno financijsko vještvo HB Econom- davanje pisanih oèitovanja- zastupanje kod FINA-e- pribava financijskog vještva FIMAR- sastav nacrta dopunskog rješenja o ovrsi.

U predmetima naplate Naknade za promjenu namjenepoljoprivrednog zemljišta- za 2004. godinu ovom uredu dostavljeno je 77 Rješenja koja suispuštena od strane Slu�be za gospodarstvo, za koje je provedenpostupak ovrhe (protiv 1 stranke je obustavljen postupak, 3 sustranke temeljem ispuštenih Rješenja osloboðene plaæanjanaknade, dok je za 1 stranku poništeno Rješenje).

U predmetima naplate Naknade za promjenu namjenepoljoprivrednog zemljišta- za 2005. godinu ovom uredu dostavljeno je 68 Rješenja koja suispuštena od strane Slu�be za gospodarstvo, za koje je provedenpostupak ovrhe (3 su stranke temeljem ispuštenih Rješenjaosloboðene plaæanja naknade, dok je za 2 stranke poništenoRješenje).

U ovim predmetima potrebno izvršiti provjere kodfinancijske slu�be Grada Kaštela o izvršenim uplatama.

U predmetu naplate komunlane naknade prema obvezniku«NANDA» d.o.o., uèinjeno je slijedeæe:- ovršni postupak u tijeku

U predmetu naplate komunlane naknade prema obvezniku«KASTOL» d.o.o., uèinjeno je slijedeæe:- ovršni postupak u tijeku

U predmetu naplate komunlane naknade prema obvezniku«BUBIÆ-COMMERCE» d.o.o., uèinjeno je slijedeæe:- ovršni postupak u tijeku

U predmetu naplate komunlane naknade prema obvezniku«RAMAJNA COMPANI» d.o.o., uèinjeno je slijedeæe:- ovršni postupak u tijeku

U predmetu naplate komunlane naknade prema obvezniku«MERIDIES» d.o.o., uèinjeno je slijedeæe:- ovršni postupak u tijeku


U predmetu tu�itelja Ceciæ Dese protiv tu�enika Damir Pera iGrada Kaštela, tra�i se isplata iznosa od 34.026,00 kn sa kama-tama od 11.07.2006.god., pa do isplate,- podnesen odgovor na tu�bu- postupak je u tijeku.

U predmetu tu�itelja Grgin Marko protiv tu�enika GradaKaštela, tra�i se isplata iznosa od 54.000,00 kn ,- postupak je u tijeku.

U predmetu tu�itelja Matko Braliæ protiv tu�enika GradKaštela, tra�i se naknade štete u iznosu od 44.000,00 kn- podnesen je odgovor na tu�bu- postupak u tijeku

U predmetu tu�itelja Lovre Škopljanac protiv tu�enika GradKaštela, tra�i se naknade štete u iznosu od 108.250,00 kn- podnesen je odgovor na tu�bu- postupak u tijeku

U predmetu tu�itelja Delkredere protiv tu�enika GradKaštela, tra�i se isplate iznosa od 4.506.839,02 kn- podnesen je odgovor na tu�bu- postupak u tijeku kod

U predmetu tu�itelja Grad Kaštela protiv tu�enika LukaRunjiæ, tra�i se isplate iznos od 80.000,00 kn- podnesen je odgovor na tu�bu- donesena je presuda kojom se usvaja tu�beni zahtjev tu�itelja ucjelosti

U predmetu ovrhovoditelja grad Kaštela protiv ovršenikaEpoha d.o.o. radi naplate dospjelih obveza plaæanja komunalnenaknade, pokrenut je ovršni postupak

U predmetu ovrhovoditelja grad Kaštela protiv ovršenikaOprema d.o.o. radi naplate dospjelih obveza plaæanja komunalnenaknade, pokrenut je ovršni postupak

U predmetu ovrhovoditelja grad Kaštela protiv ovršenikaMatela d.o.o. radi naplate dospjelih obveza plaæanja komunalnenaknade, pokrenut je ovršni postupak

U predmetu ovrhovoditelja grad Kaštela protiv ovršenikaBiliškov d.o.o. radi naplate dospjelih obveza plaæanja komunalnenaknade, pokrenut je ovršni postupak

U predmetu ovrhovoditelja grad Kaštela protiv ovršenikaDik promet d.o.o. radi naplate dospjelih obveza plaæanjakomunalne naknade, pokrenut je ovršni postupak


3. Tablica danih zajmova i primljenih otplata

Naziv pravne osobe Stanje zajma1.1.

Primljeneotplate

glavnice

Dani zajmoviu tekuæoj

godini

Stanje zajma31.12.

Revalorizacija/teèaj. razlike

u tekuæojgodini

Datumizdavanja

i dospijeæazajma

1 2 3 4 5 6 7

A1. Tuzemnikratkoroènizajmovi

UKUPNO POD A1

A2. Tuzemnidugoroèni zajmovi

UKUPNO POD A2

B1. Inozemni kratkoroèni zajmovi

UKUPNO POD B1

B2. Inozemni dugoroèni zajmovi

UKUPNO POD B2

Tablica primljenih zajmova i otplata

Naziv pravne osobe Stanje zajma1.1.

Primljeneotplate

glavnice

Dani zajmoviu tekuæoj

godini

Stanje zajma31.12.

Revalorizacija/teèaj. razlike

u tekuæojgodini

Datumizdavanja

i dospijeæazajma

1 2 3 4 5 6 7

A1. Tuzemnikratkoroènizajmovi

UKUPNO POD A1

A2. Tuzemnidugoroèni zajmovi

UKUPNO POD A2

B1. Inozemni kratkoroèni zajmovi

UKUPNO POD B1

B2. Inozemni dugoroèni zajmovi

UKUPNO POD B2

Bilješke uz PR-RAS

4. AOP 003 - Porez i prirez na dohodak ostvareni su 23,8 %više od plana.

5. AOP 092 - Ostali nespomenuti prihodi nisu ostvareni uplaniranom iznosu, jer nisu realizirani programi gradnje groblja izuplata graðana.

6. AOP 230 - Prihodi od prodaje neproizvedene imovine nisurealizirani jer nije realizirana planirana prodaja gradskog zem-ljišta.

7. AOP 301 - Ostali graðevinski objekti ostvareni su manjeod plana jer izgradnja nije realizirana planiranom dinamikom.

Bilješke uz obrazac BILANCA

8. AOP 003 - Poveæanje vrijednosti neproizvedene dugotraj-ne imovine ostvareno je kupnjom dijela zemljišta za prometnice.

9. AOP 008 - Graðevinski objekti - poveæanje obujma vrijed-nosti nastalo je uslijed uknji�be objekata dj. vrtiæa Maginja i dj.vrtiæa �i�ula u knjige osnovnih sredstava Grada, te kupnje dijelakaštela Æipiko u K. Starome

10. AOP 051 - Graðevinski objekti u pripremi - poveæanjevrijednosti nastalo je uslijed izgradnje športske dvorane i rive uK.Suæurcu, kanalizacije, vodoopskrbe i nerazvrstanih cesta.

11. AOP 063 - Na �iro raèunu u poslovnoj banci nalazi seiznos od 17.217.391,00 kn, namijenjenih za program gradnješportske dvorane u Kaštel Suæurcu, te ostalih kapitalnih projekataGrada (kanalizacija i vodoopskrba).

12. AOP 107 - Dionice i udjeli u glavnici trgovaèkih društavau javnom sektoru u iznosu od 78.743.740,00 kn èine udjeli uvlasništvu Zraène luke, Vodovoda i Prometa.

13. AOP 118 - Potra�ivanja za administrativne pristojbe iprihode po posebnim propisima u iznosu od 71.986.980,00 knsastoje se najveæim dijelom od potra�ivanja za komunalnu nakna-du poslovnih prostora (43.355.303,00 kn) i potra�ivanja za komu-nalne naknade stanovništva (14.021.846,00 kn) te komunalnogdoprinosa u iznosu od 12.945.214,00 kn. U strukturi potra�ivanjaza komunalnu naknadu poslovnih prostora nalaze se dugoviAdriachema, �eljezare (sklopljen je Sporazum o prijeboju potra-�ivanja, ali nisu još riješeni imovinsko-pravni odnosi) i Stak-lenika.

14. AOP 121 - Potra�ivanja od prodaje nefinancijske imo-vine u iznosu od 3.684.949,00 kn su potra�ivanja za otkupestanova.

15. AOP 132 - Obveze za naknade graðanima i kuæanstvimau iznosu od 21.528,00 kn odnose se na financijsku pomoæsocijalno ugro�enim obiteljima.

Kaštel Suæurac, 28. veljaèe 2009. godineOsoba za kontaktiranje: Sanja ViculinTelefon: 021/226-005 (S. Viculin)

Zakonski predstavnik:Ivan Udovièiæ, dipl. ing.

Na temelju èlanka 110. Zakona o proraèunu (“Narodnenovine” br. 87/08) i èlanka 28. Statuta Grada Kaštela ("Slu�beniglasnik grada Kaštela" broj 6/01, 2/02 i 1/06), Gradsko vijeæegrada Kaštela na 27. sjednici, odr�anoj 31. o�ujka 2009. godine,donosi

KONSOLIDIRANI GODIŠNJI OBRAÈUNPRORAÈUNA GRADA KAŠTELA

za 2008. godinu

I. OPÆI DIO

Èlanak 1.

Konsolidirani proraèun grada Kaštela za 2008. godinu (udaljnjem tekstu Konsolidirani proraèun) sadr�i:

A. RAÈUNA PRIHODA I RASHODAKonsolidirani proraèun za 2008.


Tablica primljenih robnih kredita i financijskih najmova

Naziv pravne osobe Opis vrste kreditai aran�mana Stanje 1.1. Stanje 31. 12.

1 2 3 4A1. Primljeni robni krediti

UKUPNO POD A1A2. Financijski najmovi

UKUPNO POD A2

Tablica dospjelih kamata na zajmove

Naziv pravne osobe Stanje 1.1. Kamate dospjeleu tekuæoj godini

Kamate plaæeneu tekuæoj godini

Stanje 31. 12.(2+3+4)

1 2 3 4 5A. Kamate po primljenim zajmovimaA1. po tuzemnim zajmovimaA2. po inozemnim zajmovimaUKUPNO POD A

B. Kamate po danim zajmovimaB1. po tuzemnim zajmovimaB2. po inozemnim zajmovimaUKUPNO POD B

PRIHODIPRIHODI OD PRODAJENEFINANCIJSKE IMOVINE

116.813.973,007.606.480,00

RASHODIRASHODI ZA NEFINANCIJSKUIMOVINU

84.106.770,0038.527.254,00

RAZLIKA - MANJAK 1.786.429,00

B. RASPOLO�IVIH SREDSTAVAIZ PRETHODNIH GODINA(VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA)

RASPOLO�IVA SREDSTVA IZPRETHODNIH GODINA

14.494.536,00

C. RAÈUN ZADU�IVANJA/FINANCIRANJA

PRIMICI OD FINANCIJSKEIMOVINE I ZADU�IVANJA 0,00

IZDACI ZA FINANCIJSKUIMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 0,00

NETOZADU�IVANJE/FINANCIRANJE 0,00

VIŠAK/MANJAK +RASPOLO�IVASREDSTVA IZPRETHODNIH GODINA + NETOZADU�IVANJE/FINANCIRANJE

16.280.965,00






















Èlanak 3.

Višak prihoda koristit æe se za rashode Proraèuna u 2009.godini.

K. Suæurac, 31. o�ujka 2009. g.Klasa: 021-05/09-01/02Ur.broj: 2134/01-01-02-09-7

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEÆA:prof. dr. sc. Mihovil Bioèiæ





SADR�AJ

Gradsko vijeæe

1. Plan gospodarenja otpadom Grada Kaštela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

2. Godišnji obraèun Proraèuna Grada Kaštela 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

3. Konsolidirani godišnji obraèun Proraèuna Grada Kaštela 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

IZDAVAÈ: Grad Kaštela - Glavni i odgovorni urednik: Anka Dubravèiæ, dipl. pravnik, vd. predstojnika Ureda Gradonaèelnikagrada Kaštela, Ureðuje Struèna slu�ba grada Kaštela, Kaštel-Suæurac, Braæe Radiæ 1, Tel: 021/224-675, Fax: 021/224-201

Izlazi po potrebi - �iro-raèun 2330003-1818100004 - Tisak: “Adria Screen” - K.Stari, tel: 230-579

Documents

GRADSKO VIJEÆE - Kaštela · GRADSKO VIJEÆE Na temelju èlanka 11.Zakona o otpadu (NN, broj 178/04, 153/05 i 60/08 ) i èlanka 28. Statuta Grada Kaštela (Slubeni glasnik Grada