2
Grčka umjetnost Rimska umjetnost Pojmovi Abakus (lat. abacus, ploča) – gornji dio kapitela, kvadratna plo ča koja podupire gredu Agora (grč. agora, skupština) – trg, tržno mjesto, sastajalište u središtu gr čkog grada gdje se odvijao javni, društveno politi čki i trgovački život. Akropola (grč. akros, gornji;  polis, grad) – utvrđeno središte gr čkih ranih gradova na povišenu mjestu; kraljevsko boravište i hram boga zaštitnika. Akroterij (grč. akroterion, izbočeni dio) – ukras na gornjem rubu gra đevine ili na uglovima zabata Akvedukt (lat. aquaeductus, vodovod) – rimski vodovod na visokoj konstrukciji arkada s blagim padom od izvora do grada; često u više razina Amfiteatar (grč. amphi, naokolo, theaomai , gledam) – rimska javna gra đevina elipsasta tlocrta namjenjena praćenju gladijatorskih borbi, ponekad i prikaza bitaka u vodi. Sastoji se od gledalište (tribina) i borilišta (arene) Amfiprostilos (grč. amphiprostylos , dvostruki red stupova) – tip gr čkog hrama s dvostrukim redom stupova na kraćim stranama. Amfora (grč. amforeus) – grčka keramička posuda trbušasta oblika s ručkama, služila je za čuvanje žitarica, ulja i vina. Ante (lat. antae) – produžeci uzdužnih zidova na gr čkom gramu čime nastaje vanjski okvir predvorja. Arhitrav (grč. archi; trabes, greda) – horizintalna greda koja počiva na stupovima ili zidu. Baza (grč. basis, tlo) – izbočeno podnožje stupa ili stuba, prijelaz sa stupa na tlo Bazilika (grč. bazileus, vladar)– uzdužna gra đevina podijeljena redovima stupova ili stubova u više brodova. Buleuterion (gr č. vijećnica) – prostor sličan grčkom kazalište, no natkriven Cardo (lat. stožer, crta međašica) – ulica pravilnog rimskoga grada u smjeru sjever-jug Castrum (lat. castra, castrum) – rimsko vojno boravište, logor, tabor, utvrda Cela (lat. cella, komora, grč. naos) – pravokutna zatvorena prostorija namjenjena kipu božanstva u antičkim hramovima Decumanus (lat. decimanus, desetina) – u rimskom vojnom logoru ili gradu ulica u smjeru istok- zapad. Dipteros (grč. dis, dvaput; pteron, krilo) – tip grčkog hrama s dostrukim redom stupova na svim stranama Domus – tip rimske kuće namjenjen jedoj obitelji. Sastoji se od reprezentativnog i gospodarskog dijela. Reprezentativni dio organiziran je oko dva otvorena prostora: manji atrij i ve ći peristil. Oko dvorišta grupirane su manje prostorije razli čitih namjena. Dorski stil – dorski red, najstariji i najjednostavniji stil gr čke arhitekture nazvan po ranom gr čkom plemenu Doranima. Dorski stup – nema bazu, postavljen je nastilobatu hrama. Trup je kaneliran i lagano zadebljan na struku. Kapitel dorskog stupa sastoji se od donjeg ehinusa (jastuka) i gornjeg abakusa (plo če) na kojem počiva arhitrav. Ehinus (lat. echinus ) zaobljeni dio kapitela pod abakusom. Eksedra (lat. exedra, zbornica) – u anti čkoj arhitekturi kružni ili pravokutni dio prostora sa sjedalima; u srednjem vijeku sinonim za apsidu. Enkaustika (gr č. enkalein) – slikarska tehnika vezanja pigmenta rastopljenim voskom na podlogu Entazis (gr č. napinjanje) – zadebljanje sredine stupša kako bi se izbjegla opti čka varka da je stup uleknut (prividno sužavanje) Forum (lat.) – trg, tržište u rimskom gradu, središte svekolikoga života; naj čće na presjeku glavnih ulica Friz (njem. Fries.) – dio gređa između arhitrava i završnog vijenca; u širem smislu horizontalna reljefna ili oslikana traka. Helenizam – razdoblje anti čke umjetnosti od 4. do 1. st. pr. K. Ili od Aleksandra makedonskog do cara Augusta, u kojem grčka umjetnost poprima univerzalni zna čaj.

Grcka i Rim-pojmovi

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Grcka i Rim-pojmovi

8/10/2019 Grcka i Rim-pojmovi

http://slidepdf.com/reader/full/grcka-i-rim-pojmovi 1/2

Grčka umjetnost

Rimska umjetnost

Pojmovi

Abakus (lat. abacus, ploča) – gornji dio kapitela, kvadratna ploča koja podupire gredu

Agora (grč. agora, skupština) – trg, tržno mjesto, sastajalište u središtu grčkog grada gdje se

odvijao javni, društveno politički i trgovački život.

Akropola (grč. akros, gornji; polis, grad) – utvrđeno središte grčkih ranih gradova na povišenu

mjestu; kraljevsko boravište i hram boga zaštitnika.

Akroterij (grč. akroterion, izbočeni dio) – ukras na gornjem rubu građevine ili na uglovima zabata

Akvedukt (lat. aquaeductus, vodovod) – rimski vodovod na visokoj konstrukciji arkada s blagim

padom od izvora do grada; često u više razina

Amfiteatar (grč. amphi, naokolo, theaomai, gledam) – rimska javna građevina elipsasta tlocrta

namjenjena praćenju gladijatorskih borbi, ponekad i prikaza bitaka u vodi. Sastoji se od gledalište

(tribina) i borilišta (arene)

Amfiprostilos (grč. amphiprostylos, dvostruki red stupova) – tip grčkog hrama s dvostrukim redom

stupova na kraćim stranama.

Amfora (grč. amforeus) – gr

čka kerami

čka posuda trbušasta oblika s ru

čkama, služila je za

čuvanježitarica, ulja i vina.

Ante (lat. antae) – produžeci uzdužnih zidova na grčkom gramu čime nastaje vanjski okvir

predvorja.

Arhitrav (grč. archi; trabes, greda) – horizintalna greda koja počiva na stupovima ili zidu.

Baza (grč. basis, tlo) – izbočeno podnožje stupa ili stuba, prijelaz sa stupa na tlo

Bazilika (grč. bazileus, vladar)– uzdužna građevina podijeljena redovima stupova ili stubova u više

brodova.

Buleuterion (grč. vijećnica) – prostor sličan grčkom kazalište, no natkriven

Cardo (lat. stožer, crta međašica) – ulica pravilnog rimskoga grada u smjeru sjever-jug

Castrum (lat. castra, castrum) – rimsko vojno boravište, logor, tabor, utvrda

Cela (lat. cella, komora, grč. naos) – pravokutna zatvorena prostorija namjenjena kipu božanstva uantičkim hramovima

Decumanus (lat. decimanus, desetina) – u rimskom vojnom logoru ili gradu ulica u smjeru istok-

zapad.

Dipteros (grč. dis, dvaput; pteron, krilo) – tip grčkog hrama s dostrukim redom stupova na svim

stranama

Domus – tip rimske kuće namjenjen jedoj obitelji. Sastoji se od reprezentativnog i gospodarskog

dijela. Reprezentativni dio organiziran je oko dva otvorena prostora: manji atrij i veći peristil. Oko

dvorišta grupirane su manje prostorije različitih namjena.

Dorski stil – dorski red, najstariji i najjednostavniji stil grčke arhitekture nazvan po ranom grčkom

plemenu Doranima.

Dorski stup – nema bazu, postavljen je nastilobatu hrama. Trup je kaneliran i lagano zadebljan nastruku. Kapitel dorskog stupa sastoji se od donjeg ehinusa (jastuka) i gornjeg abakusa (plo če) na

kojem počiva arhitrav.

Ehinus (lat. echinus) zaobljeni dio kapitela pod abakusom.

Eksedra (lat. exedra, zbornica) – u antičkoj arhitekturi kružni ili pravokutni dio prostora sa

sjedalima; u srednjem vijeku sinonim za apsidu.

Enkaustika (grč. enkalein) – slikarska tehnika vezanja pigmenta rastopljenim voskom na podlogu

Entazis (grč. napinjanje) – zadebljanje sredine stupša kako bi se izbjegla optička varka da je stup

uleknut (prividno sužavanje)

Forum (lat.) – trg, tržište u rimskom gradu, središte svekolikoga života; najčešće na presjeku

glavnih ulica

Friz (njem. Fries.) – dio gređa između arhitrava i završnog vijenca; u širem smislu horizontalnareljefna ili oslikana traka.

Helenizam – razdoblje antičke umjetnosti od 4. do 1. st. pr. K. Ili od Aleksandra makedonskog do

cara Augusta, u kojem grčka umjetnost poprima univerzalni značaj.

Page 2: Grcka i Rim-pojmovi

8/10/2019 Grcka i Rim-pojmovi

http://slidepdf.com/reader/full/grcka-i-rim-pojmovi 2/2

Idealizam (grč. eidos, lik, oblik) – uljepšavanje, oblikovanje prema općenitom uzoru savršenstva

Inkrustacija (lat. incrustatio, umetanje) – umetanje raznobojna materijala, najčešće mramora,

poludragog kamena ili sedefa u kamenu površinu.

Insula (lat. otok) – stambeni blok; rimska stambena višekatnica s dvorištem, u prizemlju su bile

radionice i trgovine, a stanovi na katu.

Jonski stil – stil grčke arhitekture nastao na obali male Azije pod utjecajem istok. Stup je tridjelni,

ima profiliranu bazu, trup od 24 kanelire i kapitel s volutama, ehinusom i abakusom.

Kanelira (franc. cannelure) – vertikalni žljeb ili brazda polukružna presjeka, prvi puta u grčkoj

arhitekturi ma dorskom stupu.

Kanon (grč.) – pravilo, propis kojim se određuju proporcije u nekoj cjelini kako bi se postigao sklad.

Kapitel (lat. capitum, glava) – gornji završetak stupa ili stuba koji prenosi teret na trup.

Karijatida – statua ženskoga lika koja služi kao podupirač umjesto stupa.

Katakombe (grč. kata, ispod; kymbe, udubljenje) – podzemna groblja u rimskom carstvu korištena

od 1. st.

Korintski stil – korintski red, stil grčke arhitekture; raščlanjena varijanta jonskog reda s vitkijim

trupom i brojnim kanelirama, bogati kapitel ima oblik kaleža ili košare s dva niza akantova lista i s

volutama.

Krepidoma – podnožje antičkoga hrama; sastoji se od stilobata i stereobata.

Mauzolej –monumentalna grobnicaMeandar (grč. naziv po vijugavom toku rijeke u maloj Aziji) – ornament neprekinuta pravokutnog

toka koji se jednoliko ritmički uvrće i izvrće.

Metopa (grč. metopon, prednja strana) – kvadratna ploča s reljefom, dio dorskoga friza

Mozaik (grč. mosaike) – slikarska tehnika kojom se raznobojne kockice različitog materijala

(kamena, stakla, keramike, dragog kamena, zlatnih listića9 umeću u vezivno sredstvo na podu, zidu

ili svodu.

Naos – isto što i cela, prostor svetišta u hramu

Naturalizam (lat. natura, priroda) – prikazivanje onoga vidljivog, vjerno do detalja.

Odeon (grč. ode, pjesme) – u antici, građevina namjenjena održavanju glazbenih priredbi.

Opistodom (grč.) – prostorija u stražnjem dijelu grčkog hrama

Oratorij – mala građevina namjenjena molitvi; u kasnoj antici prostor za molitvu unutar rimskekuće.

Orkestra (grč. orkhestra) – prostor kružnog ili polukružnog tlocrta u grčkom kazalište, namjenjen

glumcima ili koru.

Peristil (grč. peri, naokolo; pteron, krilo) - prostor okružen stupovima, unutarnje dvorište grčkih i

rimskih kuća ili javni trg.

Pronaos – predvorje ispred naosa

Prostilus -

Protirion (grč. vanjska vrata kuće) – zasvođeni krov nad ulazom

Skena (grč. pozornica) – dio grčkog kazališta, niska dugačka građevina smještena uz orkestar nasuprot

gledalištu, služila je kao garderoba, a njezina fasada (paraskenij) kao pozadina dramske radnje.

Slavoluk – trijumfalni luk, svečani prolaz u rimskome gradu koji se podiže u čast podjede, masivnizid probjen jednim ili s tri luka, nad kojim je vijenac i atika s natpisom i reljefima.

Stereobat –(grč. stereos, čvrst; betos, potporanj) – grubi temelj antičkih hramova; donji dio

krepidome.

Stoa (grč. trijem, hodnik) – natkriveni hodnik u antičkoj arhitekturi, otvoren s jedne strane, služio je

za šetnju građana, za pravosuđe i razgovore filozofa.

Stilobat – uzdignuto postolje antičkih hramova, gornji dio krepidome

Terme (grč. thermos, toplo) – rimska kupališta sličnog rasporeda prostorija: s toplom vodom, s

hladnom vodom, za masažu, s toplim zrakom, na paru, vestibul, za razgovor.

Timpan (grč. tympanon) – trokutno zabatno polje

Triglif (grč. trygliphos, trorez) – kvadratna ploča sa tri verikalan ureza

Trijem – otvoreni ali natkriveni prostorVijenac – horizontalno izbočenje na zidu s dekorativnom ulogom.

Vila (lat) – tip kuće namjenjene za odmor (villa ructica, villa suburbana)

Zabat –trokutni završetak uže strane zgrade koji zatvara prostor tavana, polje zabata je timpan