URBOS

773/19.

Naziv plana: IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GROHOTE – ROGAČ (III)

PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

Nositelj izrade: OPĆINA ŠOLTA

Izrađivač: URBOS doo SplitBiro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša

Split, travanj 2020. godine

773/19.

Naziv plana: IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GROHOTE – ROGAČ (III)

PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

Nositelj Izrade: OPĆINA ŠOLTA

Jedinstveni upravni odjel

Pročelnica: mr.sc. Nataša Nazor Jovović, dipl.iur.

Izrađivač: URBOS doo SplitBiro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša

direktorica: Gordana Radman, dipl.ing.arh.

STRUČNI RADNI TIM

Gordana Radman, dipl.ing.arh., odgovorni voditelj

Maja Madiraca, dipl.oec. dr.sc.Zoran Radman, znanstveni suradnik Larisa Bačić, dipl.ing.građ. Ivana Bubić, spec.univ.oec. Mislav Madiraca, stud.oec.

Split, travanj 2020. godine

SADRŽAJ

i Izvod iz upisa u sudski registar poduzeća URBOS doo Split ii Suglasnost Ministarstva prostornog uređenja za upis u sudski registar poduzeća URBOS doo Split iii Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista Hrvatske komore arhitekata

za odgovornu osobu u poduzeću URBOS doo Split (Gordana Radman, dipl.ing.arh.) iv Imenovanje odgovornog voditelja

A TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina 1:2000 2. Komunalna infrastrukturna mreža:2.1 Prometna mreža 1:2000 2.2 Elektroenergetska mreža 1:2000 2.3 Komunikacijska 1:2000 2.4 Vodovodna mreža 1:2000 2.5 Kanalizacijska mreža 1:2000 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:2000 4.1 Način i uvjeti gradnje – oblici korštenja 1:2000 4.2 Način i uvjeti gradnje – način gradnje 1:2000

C OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA

Split, srpanj 2019. godine

Temeljem članka 82. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj - 153/13, 65/17, 114/1 i 39/19) tvrtka URBOS doo Split donosi

RJEŠENJE O IMENOVANJU ODGOVORNOG VODITELJA

kojim se za izradu

Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote – Rogač (III)

imenuje ovlaštena arhitektica urbanistica:

GORDANA RADMAN, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja: A-U 158

Tehnički direktor:

Maja Madiraca, dipl.oec.

URBOS

BIRO ZA PROSTORNO PLANIRANJE URBANIZAM I ZAŠTITU OKOLIŠA, d.o.o Karamanova 11, SPLIT, HRVATSKA, Tel: 021/399-870, fax: 021/399-875

E-mail: zoran.radman@urbos.hr,Žiro račun br. 2360000–1101333735, MB:3911314, OIB:01409263192

A TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0

IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GROHOTE - ROGAČ (III)

ODREDBE ZA PROVOĐENJE radno pročišćeni tekst crveno dodaje se plavo prekriženo briše se

Članak 4. (1) Provedba Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote – Rogač (u daljnjem tekstu:Urbanistički plan) temeljit će se na ovim odredbama, kojima se definira korištenje i namjenapovršina, način i uvjeti gradnje. Svi uvjeti kojima se regulira uređivanje prostora u granicamaUrbanističkog pPlana, predstavlja cjelinu za tumačenje planskih postavki, uvjete za izgradnju ipoduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, i druge elemente od važnosti.

(2) Pojedini pojmovi u smislu ovih Odredbi imaju slijedeće značenje:Interpolacija nove građevine se smatra gradnja na građevnoj čestici koja je smještena uz javnoprometnu površinu između dvije postojeće građevine;Gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice unutar koje se mora smjestitiizgrađena površina zemljišta pod građevinama (ortogonalne projekcije svih nadzemnih dijelovagrađevina), a određena je općim i posebnim lokacijskim uvjetima u pogledu najmanjihudaljenosti građevina od granica građevne čestice. U gradivi dio građevne čestice ne mora sesmjestiti: izgradnja koja predstavlja uređenje građevne čestice, kao što su nenatkrivene terase,cisterne i sl., svi niži u svakom svojem dijelu od 1,0 m iznad konačno zaravnanog i uređenogterena, te uređene prometne površine i drugi slični zahvati omogućeni ovim odredbama;Građevni pravac je zamišljeni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj česticina način da se na njega naslanjaju najmanje dvije najistaknutije točke pročelja građevine, aodređen je u odnosu na regulacijski pravac;Interpolacija je u smislu Urbanističkog plana gradnja građevine na neizgrađenoj građevnojčestici unutar izgrađenog dijela naselja pri čemu su okolnim postojećim građevinama određeniregulacijski i građevinski pravci i ne podrazumijeva nužno interpolaciju građevine između dvijesusjedne građevine;Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja;Konačno zaravnan i uređen teren na građevnoj čestici može se oblikovati na način da odstupanajviše 1,00 m u visinu u odnosu na prirodni teren prije gradnje;Kosi teren je teren nagiba većeg od 15%;Osnovna građevina je zgrada namjene koja je jedina ili pretežita unutar površine određenenamjene. Pretežitost namjene osnovne građevine određuje se natpolovičnim udjelom određenenamjene u njezinoj ukupnoj građevinskoj bruto površini;Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumenau konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosnosuterena;Pomoćna građevina je građevina koju je moguće smjestiti na istoj građevnoj čestici s osnovnomgrađevinom, a namijenjena je smještaju njezinih dopunskih sadržaja koji služe njezinoj redovnojuporabi. Pomoćne građevine su: garaže za osobna vozila, drvarnice, spremišta, nadstrešnice ivrtne sjenice, bazeni za vlastite potrebe, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni inadzemni spremnici goriva za grijanje, ljetne kuhinje i sl. Ukoliko se pomoćna građevinasmještava na način da se jednim svojim dijelom prislanja uz osnovnu građevinu, smatra sesastavnim dijelom osnovne građevine;Posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje pojedinedjelatnosti iz konteksta odredbi;

1

Postojeća građevina je postojeća građevina određena Zakonom ili posebnim zakonom iz područja građenja; Postojeći građevinski pravac je pravac prema regulacijskom pravcu koji je definiran postojećim susjednim građevinama u odnosu na predmetnu građevnu česticu; Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), Regulacijski pravac je pravac povučen granicom koja razgraničuje površinu postojećeg uličnog koridora/trase (prometne površine) u izgrađenim dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog uličnog koridora (prometne površine) u neizgrađenim dijelovima naselja od površina građevnih čestica. Građevna čestica može imati više regulacijskih pravaca. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena; Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m; Zakon je važeći zakonski propis iz područja prostornog uređenja. 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH

NAMJENA

Članak 5. Ovim se P Urbanističkim planom utvrđuju osnovni uvjeti korištenja i namjene javnih i drugih površina, prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža te smjernice za oblikovanje,korištenje i uređenje prostora, sukladno Prostornom planu uređenja Oopćine Šolta ("Službeni glasnik Općine Šolta” broj. 6/06, 5/10, 9/10, 2/12, 9/15, 26/15, 23/16 i 9/18) - u daljnjem tekstu: Prostorni plan. 1.1. RAZGRANIČENJE POVRŠINA

Članak 6. (1) Unutar Urbanističkog pPlana razgraničenje površina je izvedeno tako da je planirani dio površina za razvoj i uređenje određen na temelju kartografskog prikaza namjena površina prema postavkama Prostornog plana uređenja Općine Šolta. (2) Planirana namjena određena je bojom i planskim znakom, te se unutar pojedine namjene provodi nova gradnja, rekonstrukcija ili održavanje postojećih građevina. Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, za pojedini zahvat u prostoru odredit će se lokacijskim uvjetima pod uvjetom da kod razgraničenja prostora granice ne smiju ići na štetu javnog prostora. 1.2. GRANICE OBUHVATA URBANISTIČKOG PLANA

Članak 7. (1) Granice obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote-Rogač: - na sjeveru: morska površina - na istoku: zaštitna šuma - na jugu: vrijedno obradivo tlo - na zapadu: ostala obradiva tla

2

(2) Područje obuhvata Urbanističkog pPlana iznosi cca. 130,12 126,52 ha. Graniceobuhvata Plana prikazane su u grafičkom dijelu Urbanističkog pPlana, na svim kartografskimprikazima u mj. 1:2000.

(3) Granica obuhvata Urbanističkog plana je preoblikovana u skladu s granicomgrađevinskog područja naselja Grohote i naselja Rogač određene u Prostornom planu uređenjaopćine Šolta. Na taj način obuhvat Urbanističkog plana je proširena za 3,6 ha i to Grohote za0,74 ha a Rogač za 2,86.ha.

(4) Urbanistički plan je obuhvatio dio područja u uvali Bočac (od državne ceste do mora) tena zapadnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana (uz izgrađenu ambulantu i dječji vrtić) temanje korekcije na južnom dijelu u skladu s Prostornom planom uređenja općine Šolta.

1.3. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA Članak 8.

(1) Osnovna namjena površina definirana je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje inamjena površina u mjerilu 1:2000, na način kako slijedi:MJEŠOVITA NAMJENA:- Pretežito stambena – M1STAMBENA NAMJENA - SJAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA:- Upravna – D1- Zdravstvena – D2- Predškolska – D3- Školska – D4- CRKVA Vjerska – D7- Vatrogasni dom – D8GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA – K- Pretežito uslužna – K1- Pretežito trgovačka – K2GOSPODARSKA NAMJENA - PROIZVODNA – I- PRETEŽITO INDUSTRIJSKA – I1ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE - ZJAVNE ZELENE POVRŠINE – Z1SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA- Kupalište – R3LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ŽUPANIJSKOG ZNAČAJALUKA POSEBNE NAMJENE- SPORTSKA LUKA – LS

(2) Ukoliko se čestica zemljišta, od koje će se formirati građevna čestica, nalazi unutar višerazličitih prostornih cjelina primjenjuju se stroži prostorno planski pokazatelji gradnje. Ukoliko jeučešće zemljišta prostorne cjeline sa strožim prostorno planskim pokazateljima manje od 10%površine buduće građevne čestice mogu se primijeniti prostorno planski pokazatelji gradnjedruge prostorne cjeline (npr. površina građevne čestice, koeficijent izgrađenosti i iskoristivostigrađevne čestice, visina građevine, učešće zelene vodopropusne površine na građevnojčestici).

(3) Na području obuhvata Urbanističkog plana dopuštene građevine se mogu graditi samokao slobodnostojeće ili dvojne građevine.

(4) Nije dopušteno postavljenje kamp kućica i kontejnera, osim kao privremenih za potrebegradilišta dok traje gradnja.

3

1.3.1. MJEŠOVITA NAMJENA (M1)

Članak 9. Na površinama mješovite – pretežito stambene namjene (M1) prevladavaju stambene građevine, te sadržaji koji prate stanovanje (poslovni, ugostiteljsko-turistički, javni i društveni, sportsko rekreacijski) a koji ne ometaju stanovanje na način da stvaraju buku i prašinu, zagađuju zrak i tlo iznad dopuštenih vrijednosti ili zahtijevaju teški transport. Također se mogu uređivati prometne površine, zelene površine i komunalna infrastruktura. Prateći sadržaji se mogu graditi kao dio stambene građevine, kao zasebna građevina na istoj parceli te kao građevina na zasebnoj parceli. Na površinama mješovite namjene dopuštena je gradnja individualnih stambenih i stambeno-poslovnih građevina, pomoćnih i gospodarskih građevina te prometne, komunalne i druge infrastrukture. 1.3.2. STAMBENA NAMJENA (S)

Članak 10. Na površinama stambene namjene (S) postojeće i planirane građevine su stambene namjene. Također se mogu uređivati prometne površine, zelene površine i komunalna infrastruktura. Na površinama stambene namjene dopuštena je gradnja individualnih stambenih građevina. 1.3.3. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D1, D3, D4, D7, D8)

Članak 11. Urbanističkim pPlanoma se određuje nova gradnja i rekonstrukcija javnih i društvenih sadržaja unutar Plana. Javna i društvena namjena je: upravna – D1, predškolska – D3, školska – D4, crkva vjerska – D7, vatrogasni dom – D8 koje proizlaze iz postojećeg stanja. 1.3.4. GOSPODARSKA NAMJENA (K1, K2, I1)

Članak 12. U sklopu predmetnog Urbanističkog plana su predviđene izričite zone gospodarske namjene: poslovna namjena - pretežito uslužna (K1), pretežito trgovačka (K2) proizvodna namjena - pretežito industrijska (I1). 1.3.5. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)

Članak 13. Zaštitne zelene površine (Z) su pretežno neizgrađeni prostor oblikovan radi potrebe zaštite okoliša (zaštita potoka, zaštita od buke, zaštita zraka i dr.). Zaštitne zelene površine uređuju se pretežito kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim autohtonim zelenilom. Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina. U sklopu zaštitnih zelenih površina (Z) može se graditi i uređivati komunalna infrastruktura, pješački putovi, staze, odmorišta. Dopušta se uređenje otvorenog parkirališta uz maksimalno očuvanje postojećih stabala i to najviše na 30% zaštitne zelene površine. 1.3.6. JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z1)

Članak 14. Na javnim zelenim površinama moguće je postavljanje parkovne opreme (klupe i drugo), rekreacijskih sadržaja (dječja igrališta, odmorišta i sl.) i uređenje šetnica na temelju projekta hortikulture. graditi dječja igrališta, staze, odmorišta i parkove. Dozvoljava se gradnja i manjih prizemnih javnih građevina, paviljona, sanitarnih čvorova, fontana i spomen obilježja tako da njihova ukupna površina ne prelazi 10% ukupne javne zelene površine. Parkovi Javne zelene površine s pripadajućim sadržajima građevinama i opremom trebaju se oblikovati u okviru cjelovitog uređenja javne zelene površine. 1.3.7. SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA - KUPALIŠTE (R3)

Članak 15.

4

Kupališta (uređene plaže) obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne svima s morske i kopnene strane, a čine ih šljunčana plaža ili kamena obala. Na kupalištima se mogu uređivati platoi, pristupni putovi, sunčališta, prilazi moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, obalna šetnica (lungo mare), te opremati plažnom opremom (tuševi, rekviziti i dr.). te postavljati pomoćne građevine za potrebe kupališta.

1.3.8. POMORSKI PROMET Članak 16.

Unutar granica predmetnog Urbanističkog Pplana nalazi se luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, te sportska lučica(LS).

1.3.9. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Članak 17.

Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su smještanju prometnih površina (trase i koridori primarne i sekundarne mreže prometnica) te ostalih infrastrukturnih građevina (vodovod, odvodnja, elektroenergetski objekti, telekomunikacije), a koje nisu prikazane kao površine na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ već kao simboli na odgovarajućim kartografskim prikazima Urbanističkog plana.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. UVJETI ZA GRADNJU GRAĐEVINA UNUTAR ZONE POSLOVNE NAMJENE (K1, K2) Članak 18.

(1) Unutar poslovne namjene K1, K2 planirani su zanatski sadržaji, servisi i usluge,trgovine, tržnica, ugostiteljsko turistički i komunalni sadržaji, garaže i slični sadržaji.

(2) PROSTORNA CJELINA 1, 5, 6 - Unutar cjeline omogućava se gradnja novih građevina,zamjena i rekonstrukcija postojećih građevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke, skladišta ikomunalno servisne građevine) prema uvjetima:- minimalna površina građevne čestice je 600 m²- maksimalni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,4- maksimalni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,2- maksimalna katnost građevine je Po+P+1- visina građevine je 10,0 m- minimalna udaljenost građevine od granica susjednih čestica iznosi 3,0 m- minimalna udaljenost građevine od granica javno-prometnih površina iznosi 5,0 m- minimalni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu iznosi 5,5 m- minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na građevnoj čestici prema točki

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže ovog Urbanističkog pPlana- minimalno 30% površine građevne čestice se treba urediti kao zelena površina- omogućava se gradnja zaštitnog i javnog zelenila, pješačkih površina i trgova unutar

prostorne cjeline

Članak 19. (1) PROSTORNA CJELINA 2, 3, 4 - Unutar cjeline omogućava se gradnja novih građevina,zamjena i rekonstrukcija postojećih građevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke, skladišta ikomunalno servisne građevine) prema uvjetima:- minimalna površina građevne čestice je 600 m²- maksimalni koeficijent izgrađenosti(Kig) iznosi 0,4- maksimalni koeficijent iskorištenosti(Kis) iznosi 1,2- maksimalna katnost građevine je Po+P+1- visina građevine je 10,0 m- minimalna udaljenost građevine od granica susjednih čestica iznosi 3,0 m- minimalna udaljenost građevine od granica javno-prometnih površina iznosi 5,0 m

5

- minimalni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu iznosi 5,5 m- minimalni broj parkirnih mjesta (nadzemnih ili podzemnih) na građevnoj čestici prema točki

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže ovog Urbanističkog pPlana, kod nadzemnog parkiralištapropisuje se sadnja 1 visokog stabla na 4 PM

- minimalno 30% površine građevne čestice se treba urediti kao zelena površina- omogućava se gradnja zaštitnog i javnog zelenila, pješačkih površina, trgova i otvorene

tržnice unutar prostorne cjeline

(2) Iznimno se na kat.čest.zem. 5520 k.o. Grohote, na mjestu Studenca u južnoj zoninaselja Grohote dozvoljava izgradnja dvije nadstrešnice u funkciji tržnice na granici parcele, tese dozvoljava veći koeficijent izgrađenosti građevine obzirom da se ne radi o čvrstom(zatvorenom) objektu. Rekonstrukcija studenca predviđena je na način da se zadrže postojećigabariti, da se rekonstruiraju obodni kameni zidovi, te da se zadrži podzemna akumulacija icentralna pozicija krune bunara.

Članak 20. PROSTORNA CJELINA 7 - Unutar cjeline omogućava se rekonstrukcija postojeće građevine poslovne namjene (radionica za gradnju i servis brodova) prema uvjetima: - omogućava se postavljanje opreme za istezanje brodova- uređenje obale za privez brodova- rekonstrukcija postojeće građevine u skladu s tehnologijom rada- povećanje tlocrtne površine maksimalno 20% od sadašnje površine postojeće građevine- visina postojeće građevine ne može se povećavati.

Članak 20a. (1) Za građevinsku građevnu česticu poslovne namjene K1, broj 14 unutar zone BANJE- uvala Banje, određuju se slijedeći uvjeti gradnje i uređenja:- za postojeću građevinu se određuje poslovna namjena (trgovački, uslužni ili manji

ugostiteljski sadržaj), koja može biti u funkciji pružanja usluga korisnicima plaže uneposrednom okruženju;

- oblik i površina građevne građevinske čestice određeni su grafičkim dijelom UrbanističkogpPlana, u skladu s odredbama PPUO-a, a parcelaciju je moguće provesti temeljemUrbanističkog plana UPU-a, ili akta kojim se odobrava rekonstrukcija građevine. Površinapostojeće građevne građevinske čestice iznosi cca: 212 m²;

- omogućava se rekonstrukcija postojeće građevine bez povećanja tlocrtnog i visinskoggabarita;

- kolni i pješački pristup građevini se ostvaruje s postojeće kontaktne prometne površine;- za potrebe sadržaja na čestici mora biti riješen smještaj vozila prema uvjetima iz točke 5.1.

Urbanističkog pPlana.

(2) Za preostali dio zone u obuhvatu pod točkom 1 se primjenjuju odredbe Urbanističkogplana osnovnog UPU-a Grohote-Rogač, a parcelacija će se provoditi temeljem odgovarajućegodobrenja za građenje sukladno Zakonu lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima građenja.

(3) Omogućava se rekonstrukcija ili zamjena postojeće zgrade (tzv. „Doktorova kuća“) uRogaču na k.č. 1626/1, planirane poslovne namjene - pretežito trgovačke (K2). Na građevnojčestici omogućava se dogradnja zgrade do 200 m2 te gradnja skladišta površine do 80 m2.Planirana zona poslovne namjene – pretežito trgovačka (K2) ucrtana je na kartografskomprikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:2000.

2.2. UVJETI ZA GRADNJU GRAĐEVINA UNUTAR ZONE PROIZVODNE NAMJENE (I1) Članak 21.

(1) PROSTORNA CJELINA 8 - Poslovna zona „Oblik“ (K1, K2) planira se na području bivšeproizvodne zone (prerade plastičnih masa), približne površine 0,47 ha. Unutar poslovne zone

6

mogu se graditi pretežno uslužni i trgovački sadržaji, te ugostiteljski sadržaji.

(2) Za gradnju i uređenje ove poslovne zone (prostorna cjelina 8) primjenjuju slijedećihuvjeti:- najmanja površina građevne čestice za gradnju novih poslovnih građevina iznosi 500 m2;- maksimalni koeficijent izgrađenosti zone kig iznosi 0,4;- maksimalni koeficijent iskorištenosti zone kis iznosi 1,2;- najveća visina građevina iznosi P+2, odnosno najviše 10,0 m;- najmanje 20% površine zone mora biti hortikulturno uređeno, što ne uključuje

otvoreno parkiralište ako se obrađuje s visokim drvećem (na svaka 4 PM jedno stablo) ilitravnom rešetkom;

- zona treba imati priključak na javnu ulicu koja ima minimalnu širinu 5,0 m;- parkiranje vozila se rješava na građevnoj čestici ili na javnom parkiralištu/garaži

unutar planirane zone prema normativima iz točke 5.1 ovih Odredbi za provođenje.Unutar cjeline omogućava se rekonstrukcija postojećih građevina proizvodne namjene(pretežno industrijske) prema uvjetima: - ne dozvoljava se gradnja novih građevina- rekonstrukcija postojećih građevina u skladu s tehnologijom rada(potrebama proizvodnje)- kod rekonstrukcije i preoblikovanja povećanje tlocrtne površine maksimalno 5% od sadašnje

površine postojeće građevine- visina postojeće građevine ne može se povećavati

2.3. UVJETI ZA GRADNJU GOSPODARSKIH GRAĐEVINA UNUTAR ZONE MJEŠOVITE NAMJENE (M1)

Članak 22. U zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1), omogućava se uređenje prostora i gradnja građevina pretežito poslovne namjene (uslužne, manje trgovačke, komunalno servisne) te ugostiteljsko turističke namjene. dozvoljava se gradnja novih građevina, zamjena i rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene (manje poslovne i javne i društvene (starački dom, vrtić…) prema uvjetima: Određuju se prostorni pokazatelji za gradnju novih, zamjenu i rekonstrukciju postojećih gospodarskih, poslovnih i ugostiteljskih građevina (restorani, zabavni sadržaji i sl. građevine): - minimalna površina građevne čestice je 800 m²- maksimalni koeficijent izgrađenosti(Kig) iznosi 0,4- maksimalni koeficijent iskorištenosti(Kis) iznosi 1,2- maksimalna katnost građevine je P+2- visina građevine je 9,0 m- minimalna udaljenost građevine od granica susjednih čestica je H/2 gdje je H = visina

građevine mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine uneizgrađenom dijelu naselja i najmanje 3,0 metra u izgrađenom dijelu naselja ali ne manjeod 3,0 m

- minimalna udaljenost građevine od granica javno-prometnih površina iznosi 5,0 m- minimalni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu iznosi 5,5 m- minimalni broj parkirnih mjesta (nadzemnih ili podzemnih) na građevnoj čestici prema točki

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže ovog Plana Urbanističkog plana- minimalno 40% površine građevne čestice se treba urediti kao zelena površina- građevina mora udovoljavati ekološkim i sanitarnim normativima, te ne utjecati i ne

narušavati uvjete života i stanovanja- obavljanjem gospodarske djelatnosti ne smije se prouzročiti buka veća od 60 dB

Članak 23. (1) U zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1), dozvoljava se gradnja novihgrađevina ugostiteljsko-turističke namjene (hotel do 80 kreveta) prema uvjetima:

7

- minimalna površina građevne čestice je 800 m²- maksimalni koeficijent izgrađenosti(Kig) iznosi 0,45- maksimalni koeficijent iskorištenosti(Kis) iznosi 1,2- maksimalna katnost građevine je P+2- visina građevine je 13,0 m- minimalna udaljenost građevine od granica susjednih čestica je H/2 ali ne manje od 3,0 m- minimalna udaljenost građevine od granica javno-prometnih površina iznosi 5,0 m- minimalni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu iznosi 5,5 m- minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na građevnoj čestici prema točki

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže ovog Plana Urbanističkog plana- minimalno 40% površine građevne čestice se treba urediti kao zelena površina- građevina mora udovoljavati ekološkim i sanitarnim normativima, te ne utjecati i ne

narušavati uvjete života i stanovanja- obavljanjem gospodarske djelatnosti ne smije se prouzročiti buka veća od 60 dB

(2) Postojeće građevine iz stavka 1. ovog članka većih pokazatelja izgrađenosti (kig kis i H- visina građevina) od onih dopuštenih iz stavka 1. ovog članka moguće je rekonstruirati uzatečenim gabaritima.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 24. (1) U zonama društvene namjene, dozvoljava se gradnja novih građevina, zamjena irekonstrukcija postojećih građevina društvene namjene (obrazovanje - predškolska i školskaustanova, zdravstvo, socijalne ustanove, kultura, vjerske građevine i ostale građevine javnoginteresa) prema prostornim cjelinama prikazanim u grafičkom dijelu Urbanističkog plana,kartografski prikaz broj 4.2 „Način i uvjeti gradnje - Uvjeti gradnje“ u mjerilu 1:2000.

(2) PROSTORNA CJELINA 9 - Unutar cjeline, dozvoljava se gradnja nove građevine(sportska dvorana škole), rekonstrukcija postojeće građevine društvene namjene (obrazovanje– osnovna škola D4) prema uvjetima:

POSTOJEĆA OSNOVNA ŠKOLA- zadovoljava potrebe cijelog otoka Šolte, i zadovoljava sve postavljene standarde, u kojoj je

nastava organizirana u jednoj smjeni, nema potrebe za dodatnim školskim sadržajima- dozvoljava se rekonstrukcija građevine u postojećim gabaritima

SPORTSKA DVORANA- omogućava se gradnja sportske dvorane u sklopu parcele postojeće škole- najveća tlocrtna površina građevine sportske dvorane je 800 m²- najveća visina građevine je 15,0 m- minimalna udaljenost građevine od granica susjednih čestica je 3,0 m- minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na građevnoj čestici prema točki

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže ovog Plana Urbanističkog plana

(3) PROSTORNA CJELINA 10 - Unutar cjeline, dozvoljava se rekonstrukcija postojećegrađevine društvene namjene(vjerska građevina – D7) župne crkve sv. Stjepana u Grohotama,koja zadovoljava potrebe naselja. Uz crkvu se nalazi i župni dom koji se može rekonstruirati upostojećim gabaritima.

(4) PROSTORNA CJELINA 11Unutar cjeline, dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine društvene namjene (vjerskagrađevina – D7) crkve sv. Tereze u Rogaču, koja zadovoljava potrebe naselja.

(5) PROSTORNA CJELINA 12 - Unutar obuhvata Urbanističkog plana predmetnog Plana,nalaze se postojeće građevine vrtića, policije, općine i vijećnice koje se prema Prostornom

8

planu PPUO Šolta nalaze unutar izričite gospodarske namjene (K1 i K2), a koje su pod konzervatorskom zaštitom i zadovoljavaju trenutne potrebe otoka te se zadržavaju na postojećim lokacijama i prenamjenjuju u javnu i društvenu namjenu (D1 i D3). - UPRAVNA – D1Unutar Urbanističkog plana predmetnog Plana nalaze se prostori Općine Šolta unutar kaštelaSlavić i prostori vijećnice, koji zadovoljavaju potrebe otoka Šolte. Dozvoljava se rekonstrukcijagrađevine u postojećim gabaritima.- PREDŠKOLSKA USTANOVA (DJEČJI VRTIĆI I JASLICE) - D3Unutar obuhvata Urbanističkog plana predmetnog Plana nalaze se prostori predškolskeustanove (D3). Potrebe otoka Šolte, tom ovom građevinom su trenutno nisu zadovoljene, pa jerealizirana nova lokacija dječjeg vrtića i ambulante (D2, D3) na zapadnom dijelu obuhvataUrbanističkog plana. Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina u skladu s važećimstandardima. građevine u postojećim gabaritima.

(6) PROSTORNA CJELINA 13 - Unutar Urbanističkog plana predmetnog Plana nalaze seprostori vatrogasnog doma (D8). Potrebe otoka Šolte, ovom građevinom su trenutnozadovoljene. Dozvoljava se rekonstrukcija građevine u postojećim gabaritima.

Članak 24a. (1) Za gradnju nove javne i društvene građevine, koja se gradi unutar neizgrađenog dijelagrađevinskog područja naselja - mješovita namjena, primjenjuju se slijedeći uvjeti:

- minimalna veličina građevne čestice iznosi 600 m2, a moguća je i manja građevna česticaukoliko zadovoljava propisani standard;

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis)iznosi 3,0;

- građevna čestica mora imati pristup na javno prometnu površinu;- udaljenost građevina iz stavka 1. ove točke od građevina na susjednim građevnim

česticama ne može biti manja od polovine visine više građevine (H/2);- visina građevina može iznositi najmanje najviše E= P+2 , odnosno najviše H=10 m;- na građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje vozila sukladno

normativima iz točke 5.1 „Uvjeti gradnje prometne mreže“ Urbanističkog plana.

(2) Građevine javnih i društvenih djelatnosti koje se interpoliraju unutar izgrađenog dijelanaselja mogu imati i manju građevnu česticu ali ne manje od 100 m2, maksimalni koeficijentizgrađenosti (kig) iznosi 0,8 a maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 3,0.

(3) Za gradnju nove javne i društvene građevine, koja se gradi unutar izgrađenog dijelagrađevinskog područja naselja - mješovita namjena, udaljenost od susjedne međe možeiznositi najmanje 1 m, uz poštivanje ostalih uvjeta iz stavka 1 ovog članka.

(4) Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi ili uređivati u dijelu građevina drugenamjene (stambene, poslovne i slične građevine).

Članak 24b. (1) Omogućava se gradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja unutar obuhvata Urbanističkogplana.

(2) Dječje igralište (otvoreno igralište, igralište za pustolovne igre i građenje, vodene igre isl.) unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na građevnim česticamagrađevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju, grade se unutar građevinskih područja, na način:

- veličina dječjeg igrališta treba biti usklađena očekivanom broju korisnika premaorijentacijskim normativima 0,5 m2 igrališta na gravitirajući broj stanovnika, s poželjnimradijusom gravitacije cca. 200 m;

- najmanje 30% površine dječjeg igrališta mora biti uređena zelena vodopropusna

9

površina; - udaljenost igrališta od regulacijskog pravca kolne prometnice mora bi minimalno 5 m; - igralište prema prometnici treba biti ograđeno odgovarajućom ogradom.

(3) Sportska igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju, grade se unutar građevinskih područja, na način:

- veličina igrališta treba biti odgovarati potrebe igre malog nogometa, rukometa i sl.; - potrebno je osigurati prometnu sigurnost pristupa i igre; - udaljenost igrališta od regulacijskog pravca kolne prometnice mora bi minimalno 5 m; - igralište prema prometnici treba biti ograđeno ogradom.

(4) Boćališta se grade na javnim i drugim površinama i moraju biti postavljeno tako da prema kolnoj prometnici treba biti ograđeno. Visina ograde mora štititi odvijanje kolnog i pješačkog prometa. 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 25. (1) Stanovanje se predviđa u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) i stambene namjene (S), a koje su određene na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina. (2) Na kartografskom prikazu broj 4.1. Način i uvjeti gradnje - oblici korištenja, određene su zone s različitim uvjetima za izgradnju novih građevina, ili zamjenu i rekonstrukciju postojećih građevina, i to kako slijedi: - zaštićena ruralna cjelina naselja - povijesna jezgra naselja (I) - uže izgrađeno područje naselja - kontaktna zona povijesne jezgre naselja (II) - ostalo izgrađeno građevinsko područje naselja - neizgrađeno građevinsko područje naselja (3) Na kartografskom prikazu broj 4.2. Način i uvjeti gradnje - način gradnje, stambene građevine se prema načinu gradnje dijele na: - samostojeće - dvojne - skupne - mješovite – samostojeća, dvojna ili skupna 4.1. OPĆI UVJETI GRAĐENJA

Članak 26. (1) Priključak građevne čestice na infrastrukturu (elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, telekomunikacije) određuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih javnih poduzeća, a mora sadržavati: osiguran pristup s prometne površine, propisani broj parkirališnih (garažnih) mjesta, osiguran priključak na infrastrukturnu mrežu. Građevine koje nemaju direktan pristup na prometnu površinu mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima pristupa pod kojim je odobrena gradnja tih građevina. (2) Najveća bruto tlocrtna površina stambene i stambeno poslovne zgrade iznosi 160 m2. (3) Ukoliko uz čestice zemljišta odgovarajuće površine za novu gradnju koja je propisana ovim Odredbama za provođenje, nije izvedena javno prometna površina odgovarajuće širine ista se može formirati od dijela zemljišta za koju se traži utvrđivanje građevne čestice i to najviše do 20% površine čestice zemljišta.

10

4.2. GRADNJA, ZAMJENA I REKONSTRUKCIJA STAMBENIH GRAĐEVINA UNUTAR

ZAŠTIĆENE RURALNE CJELINE NASELJA – POVIJESNE JEZGRE NASELJA (I) Članak 27.

Dozvoljava se gradnja, zamjena i rekonstrukcija stambenih građevina unutar zaštićene ruralne cjeline naselja – povijesne jezgre naselja (I), prema uvjetima: (1) Zona potpune zaštite povijesne strukture naselja (A) obuhvaća središnji, pretežito izgrađeni dio naselja Grohote i naselja Rogač. (2) U zonama iz stavka 1. ovog članka U ovoj zoni dopušta se rekonstrukcija postojećih građevina i njihovo prilagođavanje suvremenim potrebama, zamjena i eventualna interpolacija novih građevina, te izgradnja novih pomoćnih građevina, a sve uz posebne uvjete nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara. (3) Rekonstrukcija postojećih građevina i njihovo prilagođavanje suvremenim potrebama dozvoljava se uz manje fizičke intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. (4) Prizemlja i druge dijelove građevina je moguće uređivati za poslovni prostor (trgovine, servisi i usluge, ugostiteljsko turistički sadržaji, uredi i sl.) (5) Prilikom rekonstrukcija postojećih građevina unutar zaštićene ruralne cjeline obalnog naselja koje čine pročelje jezgre prema obali i u kontaktu su sa javno prometnom površinom prema obali ne smije se mijenjati gabarit građevine radi zaštite slike naselja. 01 (6) Mjere zaštite ruralne kulturno povijesne cjeline naselja propisane su u članku 49. ovih Odredbi za provođenje. (7) Granice zona potpune zaštite povijesnih struktura „A“ naselja Grohote i naselja Rogač identične su granicama zone I. 4.3. GRADNJA, ZAMJENA I REKONSTRUKCIJA STAMBENIH GRAĐEVINA UNUTAR

UŽEG IZGRAĐENOG PODRUČJA NASELJA (II) KOJE PREDSTAVLJA KONTAKTNU ZONU POVIJESNE JEZGRE NASELJA

Članak 28.

(1) Zona zaštite povijesne strukture naselja (B) obuhvaća kontaktnu zonu povijesne jezgre naselja. Mjere djelomične zaštite povijesnih struktura naselja Grohote i naselja Rogač propisane su u članku 50. ovih Odredbi za provođenje. (2) Dozvoljava se gradnja, zamjena i rekonstrukcija stambenih građevina unutar užeg izgrađenog područja naselja (II) koje predstavlja kontaktnu zonu povijesne jezgre naselja, prema uvjetima: - minimalna površina građevne čestice za slobodnostojeće građevine je 300 m² - minimalna površina građevne čestice za dvojne građevine je 200 m² - maksimalni koeficijent izgrađenosti(Kig) za slobodnostojeće građevine iznosi 0,6 - maksimalni koeficijent izgrađenosti(Kig) za dvojne građevine iznosi 0,7 - maksimalni koeficijent iskorištenosti(Kis) iznosi 1,0 - maksimalni broj etaža P+1 sa maksimalnom visinom V=7 m u naselju Rogač a u naselju

Grohote P+2 s maksimalnom visinom do 9 m, sve građevine mogu imati podrum i suteren u okviru zadane visine;

- maksimalna katnost građevine je Po+P+2+Potk - visina građevine je 9,0 m - minimalna udaljenost građevine od granica susjednih čestica iznosi 2,0 m

11

- minimalna udaljenost građevine od granica javno-prometnih površina iznosi 2,0 m a oddržavne ceste minimalno 3,0 m

- maksimalna tlocrtna površina objekta ne može prelaziti 120 m²

(3) Za rekonstrukciju postojećih građevina u izgrađenoj ruralnoj cjelini naselja udaljenosti suodređene osnovom postojeće građevine. Rekonstrukcija i gradnja ovih građevina može seizvoditi uz prethodno mišljenje nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara. Prostorno ifunkcionalno je povezano sa zaštićeno ruralnom cjelinom u naseljima. Ovo područje u naseljimapreklapa se sa zonama djelomične zaštite povijesnih struktura (B) koje sadrže vrijedneelemente povijesnih struktura. Na užem i vizualno eksponiranom području naselja potrebno jepodići razinu oblikovanja građevina, tako da izgradnja novih građevina i oblikovanje prostornihsklopova ne narušava prepoznatljivu fizionomiju naselja.

(4) Kod izgradnje u užem izgrađeno području naselja – kontaktnoj zoni povijesne jezgrepridržavati se i sljedećih smjernica:- kod smještaja građevina na građevnoj čestici poštovati u najvećoj mogućoj mjeri tradicijsku

dispoziciju objekata;- u oblikovanju novih građevina potrebno je poštivati vrijednosti postojeće izgradnje;- strogo poštovanje tradicijskog pravokutnog tlocrta građevina;- krovište: dvostrešno, uz dopuštenu upotrebu dvostrešnih luminara ili krovnih prozora;- upotrebu tradicijskih građevnih materijala (drvo, kamen, žbuka) i primjerene polihromije

(preporučuju se svi tonovi oker boje, prljavo bijele, pompejanske crvene - boje zemlje);- korištenje tradicijskih detalja karakterističnih baš za otok Šoltu kao što su kamena balatura,

kameni luk, terasa, drveni zatvori – škure i grilje, kameni pragovi oko prozora i sl. premakarakteristikama naselja sadržanim u Konzervatorskoj podlozi;

- u svrhu nastavljanja povijesne matrice naselja (kuća+dvor) dozvoljava se postavljanje kućena granicu parcele prema javnoj prometnoj površini ili prema susjedu kako bi se omogućiloformiranje dvora na ostatku parcele;

- visina obradnog zida dvora je maksimalno 2 m od najviše kote terena.

(5) Zbog očuvanja elemenata tradicionalne arhitekture i u cilju očuvanja tradicionalnogkrajobraza, a sve radi poticanja seoskog i eko-etno turizma Urbanističkim pPlanom se dopuštarekonstrukcija i adaptacija postojećih skromnijih građevina utilitarne i stambene arhitekture(manje seoske stambene zgrade, pomoćne zgrade, pojate, štale ...) koje su u uporabljivom iliruševnom stanju, sagrađene prije 1968.g., čije su čestice zgrade označene u Kkatastru.

(6) Za rekonstrukciju i zamjenu postojećih stambenih, stambeno poslovnih i ostalihgrađevina kada su jedan ili više od sljedećih uvjeta: površina građevne čestica, udaljenost odsusjedne međe, udaljenost od nerazvrstanih i razvrstanih prometnica i drugih javno prometnihpovršina, manji od planom dopuštenih ili je koeficijent izgrađenosti veći od planomdopuštenog, pored uvjeta iz gornjeg stavka određuju se i sljedeći uvjeti:- dopušta se samo nadogradnja nad postojećim gabaritima do planom dopuštene visine, u

istim tlocrtnim dimenzijama, odnosno kako su udaljenosti definirane tlocrtom postojećegrađevine,

- dopušta se izgradnja jedne podzemne etaže (podrum) u postojećim gabaritima,- dopušta se izgradnja pristupne rampe, samo ako se etaža koristi kao parking (garaža),- dopušta se izgradnja pristupnog stepeništa van postojećih gabarita.

(7) Unutar užeg izgrađenog područja naselja (II) kontaktne zonu povijesne jezgre naselja izovog članka prilikom rekonstrukcije i zamjene Urbanističkim planom se dopušta prenamjenapomoćnih građevina koje su izgrađene na zasebnoj građevnoj čestici i imaju tlocrtnu površinuveću od 40 m2 u stambene i stambeno poslovne građevine za čiju rekonstrukciju i zamjenu seprimjenjuju uvjeti iz prethodnog stavka. Broj nadzemnih etaža kod rekonstrukcije i zamjenegrađevina iz ovog stavka je prizemlje i kat. Ukoliko se umjesto kata planira stambenopotkrovlje, visina nadozida najviše može iznositi 1,2 m.

12

(8) Za rekonstrukciju postojećih građevina u izgrađenoj ruralnoj cjelini naselja udaljenosti su određene osnovom postojeće građevine. Rekonstrukcija tih građevina može se izvoditi uz prethodno mišljenje nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara. (9) Granice zona zaštite povijesnih struktura „B“ naselja Grohote i naselja Rogač identične su granicama zone II. 4.4. GRADNJA, ZAMJENA I REKONSTRUKCIJA STAMBENIH GRAĐEVINA UNUTAR

OSTALOG IZGRAĐENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA Članak 29.

(1) Omogućava se gradnja novih građevina, zamjena i rekonstrukcija postojećih stambenih građevina unutar ostalog izgrađenog građevinskog područja naselja prema uvjetima: - minimalna površina građevne čestice za slobodnostojeće građevine je 400 m² - minimalna površina građevne čestice za dvojne građevine je 300 m² - maksimalni koeficijent izgrađenosti(Kig) za slobodnostojeće građevine iznosi 0,4 - maksimalni koeficijent izgrađenosti(Kig) za dvojne građevine iznosi 0,5 - maksimalni koeficijent iskorištenosti(Kis) iznosi 1,0 - maksimalna visina u naselju Rogač je P+1, odnosno najviše 7,0 maksimalna katnost

građevine je Po+S+P+2 - maksimalna visina u naselju Grohote je P+2, odnosno najviše visina građevine je 9,0 m - sve građevine se mogu graditi s podrumom i potkrovlje unutar zadane visine - minimalna udaljenost građevine od granica susjednih čestica iznosi 2,0 m - minimalna udaljenost građevine od granica javno-prometnih površina iznosi 3,0 m - minimalni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu iznosi 3,5 m - minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na građevnoj čestici prema točki

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže Urbanističkog plana ovog Plana - minimalno 20% površine građevne čestice se treba urediti kao zelena površina - maksimalna tlocrtna površina objekta ne može prelaziti 300 m² (2) Za rekonstrukciju i zamjenu postojećih stambenih, stambeno poslovnih i ostalih građevina kada su jedan ili više od sljedećih uvjeta: površina građevne čestica, udaljenost od susjedne međe, udaljenost od nerazvrstanih i razvrstanih prometnica i drugih javno prometnih površina, manji od planom dopuštenih ili je koeficijent izgrađenosti veći od planom dopuštenog, pored uvjeta iz gornjeg stavka određuju se i sljedeći uvjeti: - dopušta se samo nadogradnja nad postojećim gabaritima do planom dopuštene visine, u

istim tlocrtnim dimenzijama, odnosno kako su udaljenosti definirane tlocrtom postojeće građevine;

- dopušta se gradnja jedne podzemne etaže (podrum) u postojećim gabaritima; - dopušta se gradnja pristupne rampe, samo ako se etaža koristi za smještaj vozila u

mirovanju (garaža); - dopušta se postavljanje natkrivene strehe za zaštitu od sunca ili kiše u funkciji poboljšanja

uvjeta i kvalitete stanovanja u okviru vlasničke parcele, a čija tlocrtna površina ne smije prelaziti 30 m2;

- iznimno od prve alineje ovog stavka, ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti manji od Urbanističkim planom određenih, dopušta se dogradnja povećavanjem gabarita do dopuštenog koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti, na način da se za dio koji se dograđuje poštuju planom određene udaljenosti od međe i javno prometne površine.

(3) Dopušta se postavljanje nove zgrade na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini u slučaju kada je postojećom izgradnjom na toj liniji već definiran građevinski pravac.

13

(4) Ukoliko se rekonstrukcijom povećava građevinska (bruto) površina zgrade potrebno je,na građevnoj čestici ili na drugoj katastarskoj čestici udaljenoj najviše 100 m od postojećegrađevine, osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za ukupnu površinu zgrade premaminimalno potrebnom broju parkirališnih mjesta prema uvjetima iz točke 5.1. Urbanističkogplana.

Članak 29a. Za građevinske građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene M1 unutar zone BANJE- uvala Banje, određuju se slijedeći uvjeti gradnje i uređenja: - oblik i površina građevinskih čestica određeni su grafičkim dijelom Urbanističkog pPlana, u

skladu s odredbama PPUO-a, a parcelaciju je moguće provesti temeljem Urbanističkogplana UPU-a, ili akta kojim se odobrava gradnja na pojedinoj građevinskoj čestici. Površinagrađevnih građevinskih čestica stambene namjene unutar ove zone uz maksimalnoodstupanje od 5% površine iznosi cca:građ. čest. 1 = 1751 m²; građ. čest. 2 = 2054 m²; građ. čest. 3 = 1908 m²građ. čest. 4 = 1971 m²; građ. čest. 5 = 1137 m²; građ. čest. 6 = 1065 m²građ. čest. 7 = 1097 m²; građ. čest. 8 = 901 m²; građ. čest. 9 = 1260 m²građ. čest. 10 = 1172 m²; građ.čest.11 = 1055 m²; građ. čest. 12 = 999 m²

- Za površinu zemljišta oznake broj 1, 2 i 3 će se nakon provedenih sustavnih arheološkihistraživanja, utvrditi uvjeti uređenja i gradnje a temeljem rezultata istraživanja, te uvjeta ismjernica nadležnog Konzervatorskog odjela. Također će se utvrditi mogućnost formiranjadvije građevinske čestice (2a i 2b) prema općim uvjetima Urbanističkog plana ovog Plana, aparcelacija se provodi temeljem akta kojim se odobrava građenje i uređenje predmetnogdijela zemljišta;

- određuje se izgradnja građevina na česticama oznake 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12, amaksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3 za slobodnostojeće građevine, uz uvjet damaksimalna tlocrtna površina građevine ne može biti veća od 260 160 m²;

- namjena građevina je stambena i stambeno poslovna;- maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,7;- maksimalna katnost građevina je Po+P+1, uz mogućnost izgradnje izlaza na krov s tim da

izlaz može imati maksimalno 30% površine donje etaže (prvog kata), a visina građevine odnajniže kote konačno uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine iznosi 9,0 m;

- minimalna udaljenost građevine od međe prema susjednim česticama iznosi 2,0 m, a odprometnih površina 3,0 m. Postojeća građevina na čestici oznake 2 se zadržava s postojećimudaljenostima prema prometnoj površini (građevina je izgrađena na granici čestice);

- kolni i pješački pristup građevinskih čestica na javno prometne površine se ostvaruje prekokolnih, kolno-pješačkih i pješačkih prometnih površina definiranih Urbanističkim planom ovimUPU-om;

- minimalno 20% površine građevinske čestice mora biti uređeno kao zelena površina, aminimalno 35% površine građevinske čestice mora biti uređeno kao procjedna vodopropusnapovršina;

- ograđivanje građevinskih čestica prema prometnim površinama se izvodi zidovima izvedenimu kamenu, s mogućnošću izvedbe transparentnih dijelova (kovano željezo, živica i slično), pričemu je potrebno zadržati ujednačeni tretman na potezu uz pojedinu dionicu prometnepovršine;

- unutar građevinske čestice mora biti riješen smještaj vozila za potrebe sadržaja na česticiprema uvjetima iz točke 5.1. Urbanističkog plana ovog Plana.

4.5. GRADNJA STAMBENIH GRAĐEVINA UNUTAR NEIZGRAĐENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Članak 30. Omogućava se gradnja novih stambenih građevina unutar neizgrađenog građevinskog područja naselja prema uvjetima: - minimalna površina građevne čestice za slobodnostojeće građevine je 500 m²

14

- minimalna površina građevne čestice za dvojne građevine je 400 m²- maksimalni koeficijent izgrađenosti(Kig) za slobodnostojeće građevine iznosi 0,3- maksimalni koeficijent izgrađenosti(Kig) za dvojne građevine iznosi 0,4- maksimalni koeficijent izgrađenosti podzemni (KigP) ako se koristi za smještaj vozila u

mirovanju (podzemna garaža) iznosi 0,6- maksimalni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8 uz dozvoljeni dodatak od 10% za izvedbu

terasa i balkona- maksimalna visina građevina u naselju Rogač je P+1, odnosno najviše 7,0 maksimalna

katnost građevine je Po+S+P+2- maksimalna visina građevina u naselju Grohote je P+2, odnosno najviše visina građevine je

9,0 m- sve građevine se mogu graditi s podrumom i potkrovlje unutar zadane visine- minimalna udaljenost građevine od granica susjednih čestica iznosi 3,0 m- minimalna udaljenost građevine od granica nerazvrstanih i drugih javno-prometnih površina

iznosi 3,0 m- minimalna udaljenost od lokalnih cesta i županijskih cesta iznosi 4,0 m- minimalna udaljenost od državnih cesta iznosi 5,0 m- minimalni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu iznosi 3,5 m- minimalni broj parkirnih mjesta (nadzemnih ili podzemnih) na građevnoj čestici prema točki

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže Urbanističkog plana ovog Plana- minimalno 30% površine građevne čestice se treba urediti kao zelena vodopropusna

površina- maksimalna tlocrtna površina samostojećeg objekta ne može prelaziti 160 m2.

4.6. GRADNJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U ZONAMA MJEŠOVITE - PRETEŽITO STAMBENE NAMJENE (M1) I STAMBENE NAMJENE (S)

Članak 31. (1) U zonama mješovite – pretežito stambene namjene (M1) i stambene namjene (S),dozvoljava se gradnja, zamjena i rekonstrukcija gospodarskih sadržaja (poslovni, ugostiteljsko-turistički i javni i društveni) u sklopu stambene i stambeno poslovne građevine.

(2) Gospodarski sadržaji se mogu graditi i rekonstruirati prema uvjetima danim za izgradnjustambenih građevina u člancima 27. do 30. ovih odredbi i isti moraju udovoljavati ekološkim isanitarnim normativima, te ne utjecati i ne narušavati uvjete života i stanovanja. Obavljanjemposlovne djelatnosti unutar građevinskih područja naselja ne smije se prouzročiti buka veća od60 dB.

Članak 32. U zonama stambene namjene (S), gospodarski sadržaji koji se planiraju u sklopu stambene građevine, mogu zauzimati maksimalno do 100 m² brutto tlocrtne površine građevine. Isti ne smiju ometati stanovanje, te ugrožavati okolinu bukom, zagađenjem zraka, vode i tla i moraju biti u skladu s važećim posebnim zakonima i propisima.

Članak 33. U zonama mješovite – pretežito stambene namjene (M1) gospodarski sadržaji koji se planiraju u sklopu stambene građevine, mogu zauzimati maksimalno do 50% BRP(brutto razvijene površine građevine). Ne smiju ometati stanovanje, te ugrožavati okolinu bukom, zagađenjem zraka, vode i tla i moraju biti u skladu s važećim posebnim zakonima i propisima.

4.7. UVJETI GRADNJE POMOĆNIH GRAĐEVINA Članak 34.

(1) Na građevnoj čestici uz jednu stambenu ili stambeno poslovnu građevinu mogu segraditi pomoćne građevine koje su u funkciji te stambene građevine i predstavljaju funkcionalnu

15

cjelinu. To su npr. garaža, spremište, ljetna kuhinja, vrtni paviljon i sl. te bazeni, cisterne za vodu i sabirne jame, vrtne sjenice, roštilji, nadstrešnice, spremnici za smještaj kontejnera za otpad, podzemni i nadzemni spremnici goriva, sunčevi kolektori i fotonaponski moduli i sl. Pomoćne se građevine mogu graditi u gabaritu osnovne građevine, nepovezane s osnovnom građevinom na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice građevne čestice ili kod kosog terena moguće je graditi i na granici građevinske čestice. Maksimalna veličina pomoćne građevine je 50 m² ako se gradi kao nepovezana sa osnovnom građevinom. Najveća visina građevine je Po+P, odnosno najviše 4,0 m mjereno od najniže kote terena do vijenca sa ravnim ili kosim krovom nagiba do 350.

(2) Građevna čestica za gradnju nove građevine mora imati neposredan pristup naprometnu površinu najmanje 3,5 m širine. Unutar užeg izgrađenog područja naselja (II)-kontaktnoj zoni povijesne jezgre naselja i na kosom terenu dozvoljen je neposredan pješačkipristup građevnoj čestici u širini od najmanje 1,5 m. Javna prometna površina se može formiratii od max. 20% površine građevne čestice ukoliko nije izvedena uz građevnu česticu. Garaža seu pravilu gradi može graditi u sklopu u gabaritu stambene građevine ili odvojeno na građevnojčestici. Ako je garaža odvojena na građevinskoj čestici može se graditi kao dvojni objekt(garaža) sa susjednom česticom. Izuzetno, garaža se može graditi odvojeno i na granicičestice prema javno prometnoj površini na udaljenosti od najmanje 3,0 m od ruba kolnikaukoliko se takvom izgradnjom ne ugrožava sigurnost prometa i ne presijecaju važni prometnitokovi, ali ne prema državnoj cesti. Udaljenost garaže prema državnoj ili županijskoj cestiodređena je posebnim propisom.

(3) Nadstrešnice i vrtne sjenice se grade kao slobodnostojeće ili sa zgradom konstruktivnopovezane, tlocrtne površine do 15 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. Roštilji(otvorena ognjišta) tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od razine okolnog tla, grade ugabaritu stambene građevine ili kao izdvojen samostojeće građevine. Te građevine ne mogu segraditi na susjednoj međi, te uz pristupni put. Cisterne za vodu i vodonepropusne sabirne jamezapremine do 27 m3 grade se na način da sabirna jama treba biti na nižoj koti od cisterne zavodu ili od iste udaljena minimalno 8 m. Podzemni i nadzemni spremnika goriva zapremine do10 m3 grade se prema posebnim propisima.

(4) Bazen tlocrtne površine do 100 m2 i dubine do 2 m, trebaju biti potpuno ukopani u tlo i moguse nalaziti najbliže 1,0 m od susjedne čestice. Izuzetno, omogućava se gradnja bazena ipratećih prostora nužnih za smještaj bazenske tehnike na zasebnoj građevnoj čestici, a kojisluže osnovnoj građevini koja je smještena na susjednoj građevnoj čestici i to u slučaju kada jegrađevna čestica osnovne građevine nedovoljne površine za smještaj bazena, a susjednagrađevna čestica je istog vlasnika. Građevna čestica za gradnju bazena može imati najvećupovršinu od 300 m2, a bazen se može smjestiti na najviše 60% površine građevne čestice u štoje uključena bruto površina bazena, strojarnice i drugog u funkciji bazena ali ne i površinaotvorenog parkirališta.

(5) Sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnjetoplinske, odnosno električne energije (bez mogućnosti predaje u mrežu) može se graditi nakrovištu osnovne zgrade, pomoćne zgrade ili zasebno na građevinskoj čestici postojeće zgradeizvan površine zaštite povijesnih struktura (zona A i zona B). Kada se grade kao zasebnegrađevine trebaju biti udaljene od susjedne međe ili regulacijskog pravca najmanje 3,0 m.

(6) Tlocrtna površina pomoćnih građevina iz stavka 1. ovog članka obračunavaju se udopušteni maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig), osim sabirnih jama i cisterni za vodu.

4.8. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA I TERENA Članak 35.

16

(1) Građevine čija tlocrtna bruto površina iznosi manje od 15,0 m² mogu biti samo pomoćne građevine. Za građevine brutto tlocrtne površine od 15 do 30 m² maksimalna visina ne može biti veća od širine građevine, odnosno duže tlocrtne dimenzije. Za građevine brutto tlocrtne površine od 30 do 60 m² maksimalna visina je P+1, odnosno 6,0 m mjereno od najniže kote uz građevinu do vijenca građevine. Na čestici zemlje površine do 100 m² nije dopuštena gradnja novih građevina već samo rekonstrukcija postojećih građevina. (2) Visina zgrade ne može biti veća od njene širine, a dužina zgrade ne može biti veća od dvostruko njene širine. (3) Najveća visina (H) građevine, ukoliko nije drugačije određeno Urbanističkim planom, a mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do gornje kote vijenca građevine iznosi: - prizemnica (P) sa Po ili bez Po = 4,0 m (na kosom terenu 4,5 m); - katnica (P+1) sa Po ili bez Po = 7,0 m (na kosom terenu 7,5 m); - dvokatnica (P+1+SP) sa Po ili bez Po = 9 m (na kosom terenu 9,5 m). (4) Na užem i vizualno eksponiranom području naselja potrebno je podići razinu oblikovanja građevina, tako da izgradnja novih građevina i oblikovanje prostornih sklopova ne narušava prepoznatljivu fizionomiju naselja. (5) Nove zgrade se oblikuju u skladu s krajobraznim vrijednostima s ravnim ili kosim krovom i sljemenom paralelnim sa slojnicama terena. Ukoliko je tlocrtna (bruto) površina zgrade veća od 100 m2, zgradu treba oblikovati u više volumena. Pročelje se može obraditi u kamenu ili ožbukati u bijeloj boji, svijetlosivim ili svijetlo smeđim tonovima (5) Prilikom gradnje građevine obvezno je očuvanje prirodne konfiguracije terena građevne čestice na način da se iskopi izvode samo radi gradnje podruma i temelja, a kosi teren uređuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zatečenom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije prijeći 1,5 m. Izgradnja ograda pojedinačnih građevinskih čestica treba biti sukladna tradicionalnom načinu građenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,2 m visine na ravnim terenima, a na kosim mogu biti do 1,5 m. Ukoliko je visinska razlika najviše i najniže kote prirodnog terena uz građevinu do 1,5 m teren se smatra ravnim, a ukoliko je ta visinska razlika veća teren se smatra kosim. (6) Ako se Nove građevine se izvode s kosim dvostrešnim ili višestrešnim krovom minimalni nagiba može iznositi od 20°, a maksimalni nagib do 35°. Omogućava se ugradnja sunčanih kolektora na svim građevinama osim u zaštićenim dijelovima naselja. Sunčani kolektori mogu zauzeti najviše 1/3 ukupne površine krovnih ploha. Horizontalni i vertikalni gabarit građevina, oblikovanje fasada i krovišta te upotrebljeni građevinski materijal, trebaju biti u skladu s krajolikom i načinom građenja na ovom području. Osim autohtonog oblikovanja, dozvoljava se i moderni arhitektonski izraz. Omogućava se gradnja otvorenih bazena koji mogu biti udaljeni najmanje 1,0 m od granice građevne čestice. Površina bazena ne obračunava se u koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis) ukoliko površina bazena nije veća od 24,0 m², a dubina veća od 2,0 m. (7) Građevine se mogu graditi i kao kaskadne građevine na kosom terenu unutar zona mješovite namjene izvan I i II zone zaštite povijesne cjeline naselja Rogač i naselja Grohote. Kaskadna građevina može imati prizemlje ili suteren, kat i stambeno potkrovlje sa izmicanjem svake etaže za najmanje 40% širine etaže. (8) Minimalno 30% površine građevne čestice za gradnju novih zgrada mora činiti sačuvani prirodni vodopropusni teren, uređen samo visokim ili niskim zelenilom, ukoliko nije drugačije određeno ovim Odredbama za provođenje. Travna rešetka se ne smatra prirodnim vodopropusnim terenom. Postojeće i planirano zelenilo mora biti određeno (prema ovim uvjetima) u odgovarajućem aktu za građenje sukladno Zakonu.

17

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJAPROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIMOBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 36. (1) Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog,telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava, a njihove vrste i tipoviodređeni su posebnim propisima.

(2) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja prometne i komunalneinfrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalihinfrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnihsustava i nadležnih službi. Infrastrukturni sustavi izgrađivati će se u skladu s planiranimkapacitetima novih sadržaja uz planiranje rezervi za buduću nadogradnju sustava i njihovaproširenja.

(3) Čestica koja se formira unutar Urbanističkog pPlana može se priključiti na infrastrukturnumrežu na bilo kojem mjestu duž javnih površina. Koridori infrastrukturnih sustava prikazani suna kartografskim prikazima Urbanističkog plana prilozima Plana od broja 2.1. do 2.5. Detaljnoodređivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeniUrbanističkim pPlanom utvrdit će se projektnom dokumentacijom, vodeći računa o konfiguracijitla, zaštiti okoliša i drugim okolnostima te se dozvoljavaju manja odstupanja od prometnih iinfrastrukturnih trasa kao posljedica detaljne izmjere i neće se smatrati izmjenom Urbanističkogplana ovog Plana.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE CESTOVNI PROMET

Članak 37. (1) Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.1. Prometna mreža,čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica. Priključci građevinskih čestica na prometnepovršine predviđeni su kao kolno-pješački i pješački pristupi. Za odvijanje kolnog prometapredviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila najmanje širinekolnika 5.5 m, i 3.0 m za jednosmjerni promet. Kolničke konstrukcije potrebno je predvidjeti zaosovinsko opterećenje od 100 kN sa suvremenim asfaltbetonskim zastorom. Za nesmetano isigurno kretanje pješaka predviđa se uređenje pješačkih nogostupa najmanje širine 1,6 m.Širine kolnika i nogostupa planiranih prometnica date su u tipizaciji poprečnih presjeka u prilogu.Na kolno pješačkim prometnicama ne postoji prostor namijenjen isključivo pješačkom prometute se kolni promet odvija uz ograničenje brzine.

(2) Urbanističkim Ovim planom dane su trase prometnica, nastale kao rezultat rada nageodetsko – katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2000. Temeljem tih trasa pristupit će se izradiidejnih projekata prometnica. Na temelju istih će se ishoditi lokacijske dozvole koje će služiti kaopodloga za parcelaciju prometnica. Omogućavaju se manja odstupanja od trasa prometnica kaoposljedica detaljnije izmjere i razrade ulične mreže naselja kao i stanja na terenu, te se onaneće smatrati izmjenom Urbanističkog plana ovog Plana. Ovo se posebno odnosi na nogostupekoji dijelom prelaze preko izgrađenih objekata. Ukoliko postoji mogućnost zadržavanja takvihobjekata u prostoru dijelovi nogostupa će se u fazi izrade projektne dokumentacije suziti iliizostaviti, prema dogovoru s vlasnicima objekata. Moguća je fazna izgradnja prometnica podijelovima koji čine funkcionalnu ili logičku cjelinu prema kojima će se i ishoditi lokacijskedozvole. Osnovna ulična mreža sastoji se od postojećih i planiranih državnih cesta D111 i D112,lokalne županijske ceste Ž6290 L67111 te postojećih i planiranih kolnih i kolno pješačkihprometnica.

18

(3) Većina postojećih putova je obuhvaćena planiranom prometnom mrežom uz zadržavanje postojećih prometnica planira se njihova rekonstrukcija i proširenje u skladu s prometnim potrebama i mogućnostima prostora. Nogostupe je potrebno izvesti s izdignutim rubnjacima, minimalne širine 1.60 m, te ih površinski obraditi asfaltbetonskim zastorom ili prefabriciranim betonskim elementima, a u zoni pješačkih prijelaza obvezna je primjena elemenata za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera. Na mjestu kolnog priključka potrebno je izvesti upuštanje rubnjaka odnosno upuštanje nogostupa bez visinskih prepreka za pješake. Sve prometnice potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom, te javnom rasvjetom u funkciji osvjetljavanja pješačkih i kolnih površina. Zahvate na prometnim površinama potrebno je vršiti na način da svaki zahvat predstavlja funkcionalnu prometnu cjelinu pri sukcesivnoj realizaciji prometne mreže. Zone raskrižja priključuju se parceli prometnice višeg ranga. (4) Unutar zone BANJE - uvala Banje, planira se izvedba prometne površine oznake 13, površine čestice cca. 1277 m², kojom se čestice namjene M1 priključuju na javnu prometnu mrežu naselja, a koja se formira po pojedinim dionicama kao kolno-pješačka širine minimalno 3,0 m i pješačka površina, minimalne širine 1,4 m. Lokacijskom dozvolom Odgovarajućim aktom za građenje se mogu utvrditi faze gradnje za ovaj zahvat. (5) Elementi prometne površine (poprečni i uzdužni profil, radijusi, obrada površine) moraju omogućiti pristup interventnog vozila. Omogućava se realizacija ovog zahvata s kontroliranim režimom odvijanja kolnog prometa, a obrada površine završnog sloja prometne površine se s tim u skladu može izvesti od odgovarajućih materijala. Građevinska čestica ove prometne površine određena je Urbanističkim pPlanom, te se temeljem istog može provesti parcelacija. Prometna površina oznake 13 može biti u idealnim dijelovima vlasništvo vlasnika građevinskih čestica kojima služi za pristup do javne prometne površine. Za realizaciju prometne površine se omogućava utvrđivanje pojasa služnosti širine do 2,0 m u fazi izvedbe prometnice, koji pojas zadire u površine građevinskih čestica 1-12, a isti se može koristiti za izvedbu privremenog pokosa ili nasipa, koji će izgradnjom i uređenjem zemljišta građevinskih čestica stambene namjene biti zamijenjen ogradnim/potpornim zidovima građevinskih čestica koji su u vlasnosti i obvezi izvedbe i održavanja tih čestica. Vodovi komunalne infrastrukture koji se polažu u trupu ove prometne površine, a služe priključenju građevinskih čestica na mrežu naselja, u pogledu obveze izvedbe i održavanja mogu imati tretman sukladan tretmanu prometne površine, ili je moguće utvrđivanje služnosti za izvedbu vodova komunalne infrastrukture. (6) Radi gradnje ulica na strmoj padini moguće je formiranje veće građevne čestice ulica radi šireg proprečnog profila od ucrtanih profila ulica u kartografskim prikazima Urbanističkog plana i radi eventualne gradnje geotehničkih građevina (potporni zidovi, sidrene konstrukcije, piloti i sl.). Izmjena poprečnog profila ceste ne smatra se izmjenom Urbanističkog plana. (7) U trupu ulice je obvezno osigurati međusobno usklađeno vođenja komunalne i druge planirane infrastrukture (voda, odvodnja, TK kanalizacija i energetski kabel). Prilikom rekonstrukcije postojećih ulica i gradnje novih dionica ulica potrebno je posebnu pažnju posvetiti odvodnji i drenaži u cilju stabilizacije zemljišta. Odvodnju provoditi površinskom odvodnjom pomoću jaraka i kanala koji se ulijevaju u bujice i more. (8) BENZINSKA POSTAJA - Postojeća benzinska postaja se ovim Urbanističkim pPlanom zadržava i ne planiraju se nove benzinske postaje. Postojeća benzinska postaja može se rekonstruirati tako da se omogući: - sigurnost svih sudionika u prometu; - zaštita okoliša uređenjem najmanje 20% građevne čestice kao cjelovite hortikulturne

površine; - izgrađenost građevne čestice najviše je 20% u što se ne obračunava površina nadstrešnice

koja pokriva crpke; - omogućava se gradnja plinske postaje za snabdijevanje motornih vozila plinom.

19

(9) POVRŠINE ZA JAVNI PRIJEVOZ (PRUGE I STAJALIŠTA) - Javni prijevoz putnikazasniva se na mreži autobusnih linija i manjim podsustavima sa specifičnom ulogom (taxi,linijski taxi). Urbanističkim pPlanom je predviđen par autobusnih stajališta uz os 4 (D111) teokretište u luci Rogač. Autobusna stajališta se mogu graditi i na svim ostalim ulicama sauzdužnim nagibom do 7%, ukoliko se ukaže potreba za njima.

Članak 38. (1) Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta:NAMJENA TIP GRAĐEVINE POTREBAN BROJ PARKIRALIŠNIH ILI GARAŽNIH MJESTA

(PM)

Stanovanje Stambene građevine

1PM/100 m² stambene površine ili stana

Za dio turističkih kapaciteta u stambenoj građevini potrebno je osigurati još 1 PM po jednoj smještajnoj jedinici

Ugostiteljstvo i Turizam

Restoran, kavana, caffe bar 1 PM/30 m²

Smještajni objekti iz skupine hotela

1 PM/100 m²

Trgovina i skladišta Ostale trgovine 1 PM na 50 m²

prodajne površine najmanje 2 PM

Poslovna i javna namjena

Banke, agencije, poslovnice, uredi i kancelarije

1 PM na 70 m² najmanje 2 PM

Industrija i zanatstvo

Zanatski objekti i servisi 1 PM na 70 m²

Kultura, odgoj i obrazovanje

Dječji vrtići i jaslice 1 PM/100 m² Škole 1 PM/200 m² Dvorane za javne skupove 1 PM/100 m²

Zdravstvo i socijalna Skrb

Ambulanta 1 PM/50 m²

Domovi za stare 1 PM/200 m²

Šport i rekreacija Športski objekti 1 PM/200m² Površina igrališta i zatvorenih dijelova

(dvorane) Komunalni sadržaji Tržnice 1 PM/200m²

Terminal putničkog prijevoza

Trajektna i putnička luka

obvezan prometno – tehnološki projekt s izračunom potrebnog broja PM, posebno za: - stajalište (samo ukrcaj i iskrcaj),- kratkotrajno parkiranje (do 1 h),- dugotrajno parkiranje (preko 1 h).

(2) Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iz gornje tablice određen je u odnosu naukupnu korisnu površinu zgrade (neto podna površina). U ukupnu korisnu površinu zgrade zaizračun PM ne uračunavaju se pomoćne građevine, garaže i podrum čija funkcija ne uključujeduži boravak ljudi.

(3) Pored zahtjeva o potrebnom broju parkirališnih mjesta potrebno je ispuniti i zahtjev ominimalnoj površini javnih parkirališta koja iznosi 20 m2 po jednom PM bez prilaznih cesta,rampi i nogostupa.

(4) Omogućava se odstupanje od potrebnog broja parkirališnih mjesta iz gornje tabliceukoliko se planira građevina ili zahvat u prostoru gradi u zaštićenoj jezgri (oznaka I) ikontaktnom području (oznaka II). Posebnom odlukom utvrdit će se obveza plaćanja tržišnecijene za svako potrebno parkirališno mjesto i ta sredstva namjenski trošiti za gradnju javnihparkirališta i garaža najbližih lokaciji za koju se traži odstupanje.

20

(5) Na javnim parkiralištima, od ukupnog broja parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora bitiosigurano za vozila invalida. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uzambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora bitiosigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo osoba s poteškoćama u kretanju.

POMORSKI PROMET LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA - ROGAČ

Članak 39. (1) Unutar predmetnog Plana, nalazi se Luka Rogač koja ima ulogu glavne otočke lukelokalnog značaja. Predmetna luka je izgrađena i privedena namjeni, te dobivena uporabnadozvola, prema prethodnoj prostorno-planskoj dokumentaciji, te se ovim Planom ne predviđanova gradnja niti rekonstrukcija iste , budući da je ista prostorno definirana i završena.

SPORTSKA LUČICA - LS U nastavku akvatorija, pored luke Rogač, nalazi se i sportska lučica, koja je definirana svojim gabaritima u cijelosti, kao i broju vezova. Dozvoljava se rekonstrukcija sportske lučice unutar zadanih gabarita(pomicanje pozicije mulova, uređenje obale…). (2) Za poboljšanje sigurnosti luke planirana je vjetrovalnoj zaštite luke (gradnja lukobrana,valobrana i sl.), rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novih dijelova pristana, s proširenjemprostora za manipulaciju prilikom ukrcaja i iskrcajna putnika i vozila. Unutar lučkog područjauređuje se prostor za operativni dio luke, komunalni dio luke i nautički dio luke.

(3) Za potrebe luke planira se gradnja građevine unutar lučkog područja a izvan zonezaštite ruralne povijesne cjeline (zona A) i to istočno od tzv „Kacoline kuće“. Građevina možeimati visinu P+1, odnosno najviše 7,0 m a smješta se između javno prometne površine i mora.

5.1.1. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE Članak 40.

(1) Na području obuhvata Urbanističkog pPlana javne parkirališne površine (uličnaparkirališta) predviđene su uz izgrađene dijelove naselja. Zbog nedovoljnog kapacitetapostojećih parkirališta, predviđa se proširenje postojećeg u trajektnoj luci. Planirano je i novojavno parkiralište u centru Grohota. Na području obuhvata Urbanističkog pPlana nisupredviđene javne garaže.

(2) Prema uvjetima na terenu omogućava se gradnja javnih parkirališta (parkirališta u javnojupotrebi) uz planirane ulice (obvezno izvan kolnika ulice) i na površinama određenim za zaštitnezelene površine (Z). Obvezno je uređenje javnih parkirališta i to istočno od osnovne škole,istočno i južno od „Doma“ u središnjm dijelu Grohota te u Rogaču.

5.1.2. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE Članak 41.

(1) Urbanističkim planom ovim Planom predviđene su pješačke zone i putovi unutar naselja.U centru Grohota predviđeno je uređenje pješačkog trga. Na području obuhvata UrbanističkogpPlana predviđeno je uređenje obalne šetnice, lungo mare. Predviđena je izgradnja novešetnice od trajektne luke do uvale Kašjun, širine 3.0 m. U izgrađenom dijelu Rogača šetnica ćese urediti unutar koridora postojeće obalne prometnice. Sve javne pješačke površine i prostorikojima se kreću pješaci moraju imati osigurane uvjete za nesmetano kretanje invalidnih osoba,osoba s dječjim kolicima i sl. Eventualne podzide obložiti kamenom, te funkcionalno i estetskiuklopiti u planiranu situaciju.

21

(2) U središnjem dijelu naselja Grohote potrebno je ukloniti neprimjerenu građevinu(trgovina) izgrađenu uz zaštićenu staru školu i sklopa Slavića kaštela i unutar povijesne jezgre(zona A). Na tome dijelu planira se uređenje trga.

(3) Uz morsku obalu, izvan površine luke otvorene za javni promet, obvezna je gradnjadužobalne šetnica, minimalne širine 1,5 a maksimalne širine 5 m, namijenjena pješacima ibiciklistima. Uvjete izgradnje šetnica potrebno je uskladiti s uvjetima zaštite okoliša i prirode uzmaksimalno očuvanje prirodne sredine i staništa.

5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE Članak 42.

(1) Za spajanje objekata na postojeću telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti slijedeće:- potrebno je osigurati koridore za trasu kabelske kanalizacije elektroničke komunikacijske

infrastrukture.- planirani priključak izvesti u najbližem postojećem kabelskom zdencu što bliže

komunikacijskom čvorištu.- planirati prostor za UPS (udaljeni pretplatnički stupanj/ postojeća lokalna centrala) u centru

zone veličine cca 30 m²- koridore kabelske kanalizacije elektroničke komunikacijske infrastrukture planirati unutar

koridora kolnih i kolno-pješačkih prometnica.- potrebno je voditi računa o postojećim trasama.- pri planiranju odabrati trasu udaljeno u odnosu na elektroenergetske kabele.- pri paralelnom vođenju podzemnog elektroničkog komunikacijskog kabela (EKK) s ostalim

infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:EKK – energetski kabel do 10kV 0,5 mEKK – energetski kabel od 10kV do 35kV 1,0 mEKK – energetski kabel napona većeg od 35kV 2,0 mEKK – telefonski kabel ∅ 0,5 mEKK – vodovodna cijev promjera do 200mm 1,0 mEKK – vodovodna cijev promjera preko 200mm 2,0 mEKK – cijev kanalizacijskih voda 1,0 m

(2) Križanje- pri križanju EKK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne

okomite udaljenosti:EKK – energetski kabel od 1kV do 35kV 0,5 m EKK – podzemni elektronički kom. kabel 0,5 m EKK – vodovodna cijev 0,5 m EKK – kućni vodovodni priključak 0,3m

(3) Minimalna dubina rova kabelske kanalizacije u javnim površinama namijenjenimprometu pješaka (nogostup, pločnik u izgrađenim područjima) je 0,6m ili dublja – odnosnotolika da između cijevi i površine bude minimalno 50 cm nadsloja. Dubina rova kabelskekanalizacije na privatnim posjedima, neizgrađenim područjima, te u kolnicima, na raskrižjima idrugim površinama namijenjenim prometu vozila je 0,8m ili dublja, odnosno tolika da izmeđucijevi i površine bude minimalno 70 cm nadsloja. Cijevi se u kabelskim rovovima polažu napješčanu posteljicu debljine 5cm, za koju se povećava dubina rova da bi se zadovoljilepropisane debljine nadsloja (70/50/35cm). Ako se na pojedinim mjestima ne može postićiminimalni propisani nadsloj, zaštita cijevi izvodi se slojem betona debljine 10cm. Za rovovedubine do 60cm minimalna širina rova je 30cm, a za dublje, širina rova je 40cm. Minimalnedubine rovova i širine rovova definirane su Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelskukanalizaciju (NN br 114/10).

22

(4) Izgradnju planirane kabelske kanalizacije i ostale elektroničke komunikacijskeinfrastrukture te sustava baznih postaja mobilnih telekomunikacija u potpunosti je potrebnoizvesti sukladno odredbama posebnih propisa.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE ENERGETIKA

Članak 43. (1) Za napajanje električnom energijom planiranih objekata potrebno je izvršiti sljedeće:− Izgraditi 7 (sedam) novih TS 10(20)/0,4 kV (Jartina, Grohote 2, Grohote 5, Grohote 6,

Grohote 7, Rogač 3 i Rogač 4) instalirane snage 630kVA (sve trafostanice građevinskipredvidjeti za smještaj transformatora snage 1000kVA)

− Rekonstruirati postojeće TS „Rogač 1“, TS „Grohote 1“, TS „Grohote 3“ i TS „Grohote 4“ugradnjom nove opreme (20kV) i novog transformatora snage 630kVA

− Do konačnog ukidanja postojećeg DV 10kV prema postojećoj TS 10/0,4kV „Rogač 2“ irealizacije kompletne planirane kabelske mreže 10(20)kV, do planirane TS 10(20)/0,4kV„Rogač 2“ (nova) izvesti kabelski spoj na postojeći stup navedenog DV kako je prikazanona listu 4 (točka 1)

− Izgraditi 20(10)kV kabelsku mrežu planiranih trafostanica po sistemu ulaz-izlaz, teeventualno kao otcjep, tip kabela je XHE 49A 3x1x185 mm²

− Izgraditi kabelski rasplet niskog napona svih planiranih trafostanica 10(20)/0,4 kV napodručju UPU-a tipskim kabelom 1 kV , XP00-A 4x150 mm²

− Izgraditi javnu rasvjetu na glavnim i opskrbnim prometnicama te parkiralištima, premapotrebi

(2) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju naslijedeće uvjete:− dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku

kolnika dubina je 1,2m.− širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela.− na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera

110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN).− prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže uzemljivačko

uže Cu 50mm² te PEHD cijevi Ø50mm za telekomunikacijske potrebe HEP-a- elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice stranom

suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelnovoditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm).

(3) Unutar zone BANJE -postojeća TS “Rogač 2” tipa “tornjić” se ukida i umjesto nje seplanira gradnja nove TS “ Rogač 2-NOVA” tipa KTS snage transformatora 630 (1000) kVAudaljene cca 30 m od postojeće TS “ROGAČ 2”. Za TS “Rogač 2-NOVA” određuje segrađevinska čestica broj 15 površine cca 37 m².− dionica postojećeg DV 10 kV u obuhvatu zone Banje, koji napaja TS “Rogač 2” se ukida, a

umjesto njega se planira polaganje kabela u prometnim površinama XHE 49A3x1x185mm² sistemom ulaz-izlaz.

− uz kabele 10(20) kV planira se polaganje PEHD cijevi Φ 50 mm za telekomunikacijskepotrebe HEP-a.

(4) Izgradnja novih TS 10(20)/0,4kV i pripadajuće SN i NN mreže vezana je prvenstveno uzpojavu potrošača, odnosno povećanje konzuma, za čije se potrebe navedene odgovarajuće TSgrade. Planirana mreža novih elektroenergetskih objekata mreže 10(20)kV, koja uključuje TS10(20)/0,4kV te priključne i spojne KB i DV 10(20)kV će se locirati projektnom dokumentacijomu postupku izdavanja lokacijskih uvjeta sukladno stvarnim potrebama korisnika prostora, teprethodnim elektroenergetskim suglasnostima u skladu sa slijedećim uvjetima:

23

- izgradnja i lokacija novih TS 10(20)/0,4kV vezana je uz pojavu potrošača (konzuma) radičijeg napajanja je iste potrebno izgraditi

- pojava potrošača (konzuma) je nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage, tako i polokaciji, te su Planom naznačene lokacije novih TS 10(20)/0,4Kv

- kada je to moguće, nove TS 10(20)/0,4kV potrebno je graditi kao samostojeće građevine teizbjegavati njihov smještaj u sastavu većih proizvodno-poslovnih građevina što poskupljuje ikomplicira njihovu izgradnju

- trafostanice se postavljaju u središte konzuma čime se osigurava ravnomjerno kvalitetnonapajanje do krajnjih potrošača na izvodima

- pristup TS mora biti nesmetan, zbog potreba servisiranja, tehničkog održavanja i očitanjastanja brojila, te da se može pristupiti teškim teretnim vozilom

- predviđa se mogućnost izgradnje TS 10(20)/0,4kV bez dodatnih ograničenja u smisluudaljenosti od prometnica i granica parcela, te mogućnost izgradnje unutar zone kojeUrbanističkim planom nisu predviđene za izgradnju (zelen površine, parkovi i sl.).

VODOVOD I KANALIZACIJA

VODOVOD Članak 44.

(1) Vodoopskrbu naselja Grohote treba izvesti u postupnosti, prema projektu «Geoprojekt»br. TKP-2626, 1980 god. Do sadašnjim izvedenim stanjem, a i trasa vodovoda koje su uizvođenju napravila bi se cjelovita vodovodna mreža naselja Grohote. Za naselje Rogačpotrebno je izvesti do kraja opskrbne vodovodne cjevovode. Potrebno je i izgraditi crpnu stanicuuz vodospremu Nečujam i staviti u funkciju nisku zonu vodoopskrbe Rogača, a što jepredviđeno projektnom dokumentacijom. Izgradnjom crpne stanice uz vodospremu Nečujamodvojila bi se opskrba vodom niska od visoke zone. Potrebno je dovršiti sve sekundarnemreže, tako da i zadnji potrošač bude opskrbljen vodom. Vodovodne trase su za sanitarnu iprotupožarnu vodu. Potrebno je izraditi protupožarnu zaštitu naselja, a prema mogućnostimavodoopskrbe. Potrebno je projektnom dokumentacijom segmentno razraditi trase vodovoda kojenisu obrađene u dosadašnjim projektnim dokumentacijama. U izradi potrebne projektnedokumentacije obavezno zatražiti mišljene «VIK-a», a i potrebne podatke prije projektiranja.Cijevi za vodovodnu instalaciju predviđa se od kvalitetnog materijala, a za potrebni radni tlak.

(2) Unutar zone BANJE- uvala Banje, planira se izgradnja vodovoda položenog unutarprometne površine, koji će se spojiti na postojeću vodovodnu mrežu. Protupožarnu zaštitunaselja riješiti postavljanjem protupožarnih nadzemnih hidranata u površini u obuhvatugrađevinske čestice prometne površine. Način priključenja svake od planiranih građevinarješavat će se lokacijskom dozvolom odnosno rješenjem o uvjetima građenja.

ODVODNJA OTPADNIH VODA KANALIZACIJA Članak 45.

(1) Predviđena razdjelna kanalizacija na području tretiranim ovim Urbanističkim planomUPU-om, kao i što je predviđeno Prostornim planom Šolte. Fekalna kanalizacija (otpadne vode)javlja se od kućanstva. Prema Prostornom planu otoka Šolte predviđeno je da otpadna voda odkućanstva rješava sa neovisnim cjelinama. U jednu cjelinu spada i naselje Grohote i Rogač.Prije nego se usvoji sustav odvodnje otpadne vode od kućanstva, potrebno je napraviti studiju oekonomskim pokazateljima. Otpadna voda od kućanstva naselja Grohote i Rogača treba riješitikanalizacijskim sustavom. Od naselja Grohote prema Prostornom planu otoka Šolte dozvoljavase parcijalna izgradnja kanalizacijskog sustava. U kontinentalnom dijelu otoka moguća jegradnja parcijalne kanalizacijske mreže, ali sa predočenim idejnim rješenjem i načinomzbrinjavanja otpadne vode, kao i stupanj pročišćavanje iste. Obzirom na osjetljivost područja,naročito u priobalnom pojasu potrebno je riješiti sustav odvodnje otpadne vode, kao i uređaj za

24

pročišćavanje otpadne vode s podmorskim ispustom. More u priobalnom pojasu pripada II kategoriji, tako da i uređaj za tretman otpadnih voda treba biti za II kategoriju.

(2) Unutar zone BANJE- uvala Banje, planira se izgradnja fekalnog kolektora položenogunutar prometne površine, koji će se spojiti na budući obalni kolektor. Unutarnji profil 200 mmmože se usvojiti ukoliko zadovoljava hidrauličkim proračunom. Do izgradnje obalnog kolektorakao privremeno rješenje predviđene su vodonepropusne sabirne jame. Način priključenja svakeod planiranih građevina rješavat će se kroz lokacijsku dozvolu odnosno rješenjem o uvjetimagrađenja.

(3) Oborinsku odvodnju s prometnih površina moguće je riješiti otvorenim sustavomodvodnje kojim je omogućeno sigurno otjecanje kolničkih voda u zelene površine, odnosnookolni teren.

(4) Do rješenja cjelovitog kanalizacijskog sustava potrebno je kao privremeno rješenje zamanje objekte (do 10ES) predvidjeti vodonepropusne sabirne jame s odvozom sadržaja(trokomorne). Za veće objekte, u kojima se predviđa više od 10 ES potrebno je riješiti odvodnjuotpadne vode izgradnjom cjelovitog kanalizacijskog sustava, uređaj za tretman otpadnih voda ipodmorski ispust. Za objekte koji su predviđeni za više od 10 ES, predviđena je i opcija,prelazni period do izgradnje cjelovitog kanalizacijskog sustava, a ovdje se provodi, potrebno jeizraditi idejno rješenje lokalnog kanalizacijskog sustava sa dispozicijom kanalizacijskihgrađevina, kao i uređaja za tretman otpadnih voda i podmorskim ispustom. Ovo se odnosi napriobalni pojas, idejno rješenje treba predočiti mjerodavnim službama u Hrvatskim vodama nasuglasnost.

(5) Oborinske vode od prometnica rješavati parcijalno, a prema veličini prometnice, kao igdje se nalazi. Oborinsku vodu sa svih parkirališnih, garažnih i manipulativnih površina trebatretirati preko adekvatnih separatora ulja i masti sa upuštanjem u teren ili pak ispustom u more.Kanalizacijske cijevi predviđaju se od kurugiranog PEHD-ea. Kanalizacijske šahte odkorugiranog PEAD-a, kao «tegra 1000» od Wavina, Heplast ili pak od nekog drugogproizvođača. U sklopu ceste javno prometne površine za kolni promet predvidjeti adekvatneslivnike sa kišnim rešetkama.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 46. (1) U sklopu obuhvata Urbanističkom plana nalaze se zaštitne zelene površine (Z) i javnezelene površine (Z1), što je vidljivo na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjenapovršina i kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu1:2000. To je pretežno neizgrađen prostor oblikovan radi potrebe zaštite okoliša (nestabilnepadine, zaštita od buke, zaštita zraka i sl. klimatske promjene i zelena infrastruktura).

(2) Na površinama zaštitnog zelenila (Z) prvenstveno se zadržava i održava postojećezelenilo, a kod zamjene i sadnje novog raslinja prednost treba dati autohtonim vrstama. Na svimpovršinama potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost površina. Za preventivnu zaštitu odpožara potrebno je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnograslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja. Zaštitne zelene površine predviđene su u svrhuzaštite od mogućih negativnih utjecaja pri čemu se funkcija zaštite postiže sadnjom visokog igrmolikog zelenila koje formira barijeru kojim se smanjuju nepovoljni utjecaji.

(3) Na javnim zelenim površinama (Z1) moguće je graditi dječja igrališta, staze, odmorišta iparkove. Dozvoljava se gradnja i manjih prizemnih javnih građevina, paviljona, sanitarnihčvorova, fontana i spomen obilježja tako da njihova ukupna površina ne prelazi 10% ukupne

25

javne zelene površine. Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom trebaju se oblikovati u okviru cjelovitog uređenja javne zelene površine.

KUPALIŠTE – R3 Članak 47.

(1) Kupališta obuhvaćaju uređene plaže, odnosno otvorene površine namijenjene sunčanju ikupanju, nadzirane i pristupačne svima s morske i kopnene strane, a čine ih šljunčana plaža ilikamena obala. Akvatorij uređenog kupališta mora biti ograđen i na njemu nije dopuštenosidrenje i privez plovila. Na kupalištima se mogu uređivati platoi, pristupni putovi, sunčališta,prilazi moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, te opremati plažnom opremom (tuševi,rekviziti i dr.). Na uređenom kupalištu, u skladu s prirodnim uvjetima, je obavezna sadnja drvećai drugog zelenila. Pristup (okomiti na obalu) kupalištu se mora osigurati na svaku 500 m dužobale. Na kupalištima se mora osigurati barem jedan ulaz u mora za osobe sa smanjenompokretljivošću.

(2) Na kupalištima se mogu postavljati pomoćne građevine za potrebe kupališta. Pratećagrađevina služi za smještaj svlačionica, sanitarnog čvora, spremišta plažnih rekvizita, i sl.Prateća građevina može imati najviše 12,0 50 m² BRP-a, visine prizemlja, odnosno najviše 3,0m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. Odvodnja otpadnihvoda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(3) Na području uređenih plaža nije dopušteno ograđivanje kopnenog dijela plaže,prekidanje ili ograničavanje dužobalne šetnice, kao i onemogućavanje pristupa moru.Omogućava se preoblikovanje obale radi povećanja i boljeg korištenja površine uređene plaže.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA IAMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 47a. (1) Na području obuhvata Urbanističkog plana nalaze se zaštićena područja prirodetemeljem Zakona o zaštiti prirode i to stara koštela u Grohotama i vrt Mladinov u Rogaču:- unutar vrta Mladinov nije dozvoljena nikakva izgradnja. Potrebno je izraditi detaljnu studiju

postojećeg stanja parka (hortikulturnu inventuru) i hortikulturni projekt obnove;- uokolo stare koštele u Grohotama nisu dozvoljeni nikakvi radovi koji bi je u bilo kojem

smislu mogli ugroziti.(2) Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži unutar obuhvata Urbanističkog plana ne nalaze sepodručja ekološke mreže.

(3) Utvrđuju se slijedeći uvjeti zaštite prirode:- prilikom gradnje novih građevina potrebno je koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim

obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi;- prilikom ozelenjavanja područja, posebno obalnog pojasa namijenjenog rekreaciji koristiti

autohtone biljne vrste, a elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mjeri te integrirati ukrajobrazno uređenje. Preferirati autohtone biljne vrste koje su otpornije na požar;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip i ne unositi strane (alohtone) vrste;- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što

prirodnijem obliku;- ograničiti izmjenu obalne linije na nužno potrebne zahvate, a na potezima kupališta - plaža

očuvati u što većoj mjeri potpuno prirodnu obalu;- ograničiti sve zahvate u akvatoriju koji bi mogli negativno utjecati na morsku obalu i

staništa;- posebno voditi brigu o zaštiti podmorskih staništa posidonije (Posidonion oceanicae) te na

području njihovog staništa ograničiti sidrenje;

26

- štititi speleološke objekte, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovomnadzemlju i neposrednoj blizini;

- očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti;- osigurati pročišćavanje svih otpadnih voda.

Članak 48. (1) Na temelju Konzervatorskog elaborata naselja Grohote-Rogač, a koji je bio podloga zapredmetni Urbanistički plan daju se mjere zaštite kako slijedi:- Registracija ili preventivna zaštita kulturnih dobara na temelju Popisa kulturnih dobara, a u

granicama prikazanim na grafičkom prilogu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.- Na području cijelog obuhvata Urbanističkog plana očekuju se arheološki nalazi stoga ukoliko

se prilikom bilo kakovih radova nađu ostaci građevina ili predmeta, nalaznik je dužan o tomeobavijestiti nadležni muzej ili konzervatorsku službu.

- U povijesno prostornoj-analizi koja je bila sastavni dio konzervatorskog elaborata detaljno suanalizirana naselja Grohote i Rogač, a za naselje Grohote izgrađen je i katalog građevina ukojem je obrađeno 612 građevinskih jedinica. Iz takve obrade proizašla je podjela naselja nazone zaštite A i B.

(2) Na temelju provedenih arheoloških prethodnih istraživanja za sjeverni dio zone “BANJE“na obuhvatu čest. zemljišta 1769/1 KO Grohote, Uprava za zaštitu kulturne baštine,Ministarstva kulture RH, Konzervatorski odjel u Splitu propisao je posebne uvjete sukladnokojim se određuju slijedeći uvjeti gradnje i uređenja :- U obuhvatu građevinskih čestica broj: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 15, arheološka

istraživanja su pokazala nepostojanje nikakvih elemenata koji ukazuju na postojanjearheološkog lokaliteta pa nema daljnjih uvjeta nadležnog tijela. Na dijelu čestice broj 13formirane kao pješačka veza prometne površine sa obalnom šetnicom, propisuje se obvezanstalni arheološki nadzor prilikom radova iskopa, kao i provedba zaštitnih istraživanja čiji ćerezultati definirati daljnje postupanje u oblikovnom dijelu šetnice.

- U obuhvatu građevinskih čestica 1 i 3 se prema konzervatorskim uvjetima dozvoljava gradnjana južnom dijelu predmetnih čestica uz stalan arheološki nadzor pri izvedbi. Propisuje seistodobna provedba sustavnog arheološkog istraživanja za sjeverni dio obuhvatagrađevinskih čestica, rezultati kojih će odrediti daljnja postupanja te moguće izmjene idopune projekta za sjeverni dio obuhvata.

- U obuhvatu građevinske čestice broj 2 propisuje se obveza provedbe sustavnog arheološkogistraživanja. Arheološka istraživanja moraju biti provedena prije podnošenja zahtjeva zagrađenje. Rezultati istraživanja odredit će mogućnost i uvjete gradnje, a sukladno uvjetimaplana iz članka 29a.

ZONA ZAŠTITE A - PUNA ZAŠTITA POVIJESNIH STRUKTURA Članak 49.

(1) Puna zaštita povijesnih struktura (u zoni A) odnosi se na kulturno povijesnu cjelinu ilinjezine dijelove koji sadrže dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavommjera zaštite u ovoj zoni uvjetovat će se cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno povijesnihvrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na području ovezone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja, stranih ili neprikladnih sačuvanimkulturno povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržajasuvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije, što za Grohoteosobito znači očuvanje tradicionalnih ograđenih obiteljskih stambeno-gospodarskih sklopova,trgova i uličica.

(2) Prihvatljive metode radova na uređenju građevina u zoni zaštite A su:- sanacija: popravak oštećene konstrukcije građevine, zaštita od vlage i utjecaja atmosferilija- konzervacija: održavanje postojećeg stanja uz nužno dotjerivanje i uređenje- restauracija: vraćanje dijelova koji su postojali

27

- konzervatorska rekonstrukcija: potpuno ili djelomično vraćanje uništenog poznatog oblika,elemenata ili njegova dijela

- prezentacija: uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih cjelina mora setemeljiti na korištenju lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala. Svi radovi igrađevinski detalji na kućama (način zidanja, fugiranje, strehe, luminari, kameni pokrov,stepenice, stolarija itd.) trebaju se izvoditi prema uputama nadležne konzervatorske službe.

- preoblikovanje: za neprimjerene intervencije na tradicijskim građevinama ili za novogradnjeunutar povijesne jezgre uvjetuje se metoda preoblikovanja tj. usklađivanja oblikovanja iobrade pročelja sa okolnim tradicijskim građevinama i ambijentom povijesne jezgre.Građevine unutar povijesne strukture koje nisu tradicijske ili neprimjerene intervencije natradicijskim građevinama potrebno je prilagoditi okolnim građevinama i ambijentu i topreoblikovanjem neprimjerenih rješenja i usklađivanjem odnosa; zabranjeno je oblaganjezidova kamenim pločama. Već izgrađene zidove od betona, betonskih blokova ili blok opeketreba žbukati rustičnom žbukom na bazi riječnog pijeska- turjaka prema tradicijskom receptu,te ih na taj način učiniti manje uočljivim.

- u obnovi kuća, ne dopušta se upotreba monolitne armiranobetonske međukatne iarmiranobetonske krovne konstrukcije.

- moguće je izvođenje luminara sukladno tipološkom obrascu cjeline.- na dijelu građevine nije dopušteno povećanje katnosti i preoblikovanje geometrije krovišta.- ne dopušta se uvođenje netipičnih oblikovnih elemenata /terase u krovištu, krovne trase-

ravni krovovi).- moguće je prilagođavanje novih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama.- nije dopušteno rušenje povijesnih struktura ni zamjenska gradnja.- ne prihvaća se unošenje novih struktura i neprikladnih sadržaja (garaže, otvoreni bazeni,

solarni paneli na krovovima kuća).- za sve zahvate, intervencije u zoni A naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležne

konzervatorske službe.

ZONA ZAŠTITE B- DJELOMIČNA ZAŠTITA POVIJESNIH STRUKTURA Članak 50.

(1) Djelomična zaštita povijesnih struktura (u zoni B) uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti.Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni, odnosno u zonama koje se nalaze ne području kulturno-povijesne cjeline unutar pojedinih međa, utvrđenih rješenjem o utvrđivanju svojstva kulturnogdobra, uvjetovat će se zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice ikarakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih, za ukupnost određene kulturno-povijesne cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita ipovijesnih sadržaja. Na području ove zone uvjetovati će se intervencije u smislu prilagođavanjafunkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenatapovijesnih struktura.- prihvatljive intervencije u zoni zaštite B su, uz sve one navedene za zonu A još i

interpolacija i samostojeća novogradnja koje se moraju temeljiti na korištenju lokalniharhitektonskih izraza i građevinskih materijala (kamen, drvo, žbuka u svim tonovimaokera, kameni pokrov, kupa kanalica, kamena balatura, drvene "škure", kameni pragovivrata i prozora itd.) te se svojim oblikovanjem, mjerilom, tipologijom i gabaritima morajuuklopiti u ambijent;

- u slučaju novogradnje, svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru – oblik iveličina građevinske parcele (strogo poštovanje tradicijskog pravokutnog tlocrtagrađevine), veličina i oblikovanje građevine (broj etaža do P+2, dvostrešni krov), njezinsmještaj na parceli uređenje parcele, način priključenja parcele i objekta na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu– moraju se podrediti ograničenjima iobvezama koje proizlaze iz urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti pojedine lokacije;

- uklanjanje građevine, odnosno zamjenska gradnja moguća je isključivo na temeljuprethodne detaljne analize i valorizacije;

28

- za sve zahvate na postojećim građevinama u zoni B naselja kao i za novogradnjepotrebno je ishoditi posebne uvjete nadležne konzervatorske službe.

- za sve intervencije na ulicama naselja Grohote ili na obali i mulima u naselju Rogačpotrebno je od nadležne konzervatorske službe ishoditi posebne uvjete.

- bez traženja prethodnog odobrenja nadležnog tijela, vlasnik (imatelj) kulturnog dobramože obrađivati tlo do dubine 25 cm, radi sadnje jednogodišnjih poljoprivrednih kultura, au slučaju da se prilikom poljoprivredne eksploatacije pronađu arheološki ostaci, nalaznikje dužan o tome obavijestiti nadležno tijelo.

(2) U cilju zaštite povijesnog kultiviranog krajolika područja zone B (zona II) u Rogačupotrebno je:- Poštivati zatečenu mrežu poljskih putova na način da nove ulice slijede povijesnu trasu;- Ukoliko su stari putovi omeđeni suhozidima proširenje putova uvjetovati očuvanjem starih

suhozidnih međa (premještanjem, a ne rušenjem);- Očuvati povijesnu parcelaciju obilježenu u prostoru suhozidnim međama- U uređenju građevinske parcele sačuvati postojeće elemente povijesne opreme prostora

(naplavi i gustirne, bunari, poljske kućice, staje, torovi, suhozidne ograde, vapnenice) iintegrirati ih u novu izgradnju (prezentacija, prenamjena). Sastavni dio projekta mora bitisnimak parcele u mj. 1:200 koji dokumentira zatečenu tradicijsku opremu prostora.

- U oblikovanju parcele poštovati u najvećoj mogućoj mjeri tradicijsku dispoziciju objekata(poklapanje građevinske linije s linijom ulice u slučaju izgradnje u nizu ili gradnja kamenihogradnih zidova koji prate pravac ulice kod individualne izgradnje) koja omogućavaformiranje zatvorenih dvorišta – zelenih površina na parceli.

- U oblikovanju novih građevina potrebno se prilagoditi postojećoj izgradnji kako bi seočuvala ruralna obilježja prostora i spriječile intervencije koje ruralni prostor mijenjaju unedefiniranu izgradnju koja nije niti selo niti grad.

POVIJESNE GRAĐEVINE I GRADITELJSKI SKLOPOVI Članak 51.

U kategorizaciji kulturno-povijesnih dobara povijesne građevine su podijeljene u dvije grupe: civilne građevine (kašteli-utvrde, stambene građevine, vile, građevine javne namjene, škole i sl.) i sakralne građevine (crkve, groblja i sl.). Pod pojmom graditeljski sklopovi se osim tradicionalnih ograđenih obiteljskih stambeno-gospodarskih sklopova podrazumijevaju trgovi, uličice i lučice. Kako se spomenute kategorije kulturnih dobara nalaze unutar povijesnih jezgri za njih vrijede iste mjere upotpunjene sa sljedećima: - za sve građevinske i druge intervencije na povijesnim građevinama, graditeljskim

sklopovima potrebno je izraditi arhitektonski snimak u mj. 1:50 te konzervatorski elaboratkojemu će, po potrebi, prethoditi konzervatorsko-restauratorski istražni radovi na temeljučega će nadležna konzervatorska služba izdati posebne uvjete.

- povijesne građevine i sklopovi obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okolišem (vrtom,perivojem, voćnjakom, dvorištem, pristupom, lukom, mandračem, mulom i sl.);

- vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva mogu putemnadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnoga proračuna zatražiti novčanupotporu za održavanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada.

- U okvirima mjera zaštite graditeljske baštine posebna se pažnja treba posvetiti kamenompopločenju ulica u naselju Grohote, staroj luci u Rogaču, cisternama i naplavima, a trebanastojati u što većoj mjeri sačuvati povijesne komunikacije s pripadajućim kamenimsuhozidnim ogradama i podzide polja.

- popločenje ulica kamenom kaldrmom u naselju Grohote treba se redovito održavati, a onedijelove koji su uništeni ili prekriveni asfaltom potrebno je rekonstruirati.

- unutar zaštićene zone luke u Rogaču, nije dozvoljeno intervenirati na postojećoj, kamenoj,zidanoj obali i mulima već ih je potrebno primjereno održavati;

- cisternu Studenac i akumulaciju vode Kavčina potrebno je sačuvati i održavati kaosvjedoke svog vremena i uloge vode u životu otoka;

29

- promet unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi njenom mjerilu te karakteru i obimudjelatnosti, osiguravajući pritom posebne režime prometa;

- očuvati povijesne trase putova (starih cesta, poljskih putova s pripadajućim kamenimsuhozidnim ogradama i kamene podzide polja).

ELEMENTI POVIJESNE OPREME PROSTORA, INŽENJERSKE I TEHNIČKE GRAĐEVINE S UREĐAJIMA

Članak 52. (1) U okvirima mjera zaštite graditeljske baštine posebna se pažnja treba posvetitikamenom popločenju ulica u naselju Grohote, staroj luci u Rogaču, cisternama i naplavima, atreba nastojati u što većoj mjeri sačuvati povijesne komunikacije s pripadajućim kamenimsuhozidnim ogradama i podzide polja.- popločenje ulica kamenom kaldrmom u naselju Grohote treba se redovito održavati, a one

dijelove koji su uništeni ili prekriveni asfaltom potrebno je rekonstruirati- unutar zaštićene zone luke u Rogaču, nije dozvoljeno intervenirati na postojećoj, kamenoj,

zidanoj obali i mulima već ih je potrebno primjereno održavati;- cisternu Studenac i akumulaciju vode Kavčina potrebno je sačuvati i održavati kao

svjedoke svog vremena i uloge vode u životu otoka;- sve intervencije uređenja ulica u naselju koje su ili su ranije bile popločane kamenom

kaldrmom, obale i mula u Rogaču te cisterne Studenac i akumulacije vode Kavčinapodliježu upravnom postupku, tj. potrebno je ishoditi posebne uvjete (u postupkuizdavanja lokacijske dozvole) i prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinskedozvole) od Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu;

- promet unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi njenom mjerilu te karakteru i obimudjelatnosti, osiguravajući pritom posebne režime prometa;

- očuvati povijesne trase putova (starih cesta, poljskih putova s pripadajućim kamenimsuhozidnim ogradama i kamene podzide polja).

(2) Postojeći pješački putovi koji su izvedeni kamenim oblucima(kogulama) predstavljajuposebnu graditeljsku vrijednost, prilagođeni su mjerilu i karakteru naselja. Prilikom intervencija iobnove na istima potrebno je zadržavanje i očuvanje postojećeg profila i obrade. UrbanističkimpPlanom se treba predvidjeti očuvanje postojećih pješačkih putova u postojećem profilu i obradi,te planirati obnovu i rekonstrukciju istih prema potrebi i na mjestima gdje je to moguće.Popločenje i obnova pješačkih pupova izvodi se tradicijskim materijalima tipičnim za okolnoruralno urbanističko nasljeđe. Sve zahvate unutar obuhvata Urbanističkog plana potrebno jeizvoditi uvažavajući zatečeno stanje, odnosno poštivajući značaj i vrijednost navedenogpodručja i uz kvalitetnu interpolaciju. Sve interpolacije izvode se prema konzervatorskimsmjernicama.

Članak 53. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE- MJERE ZAŠTITE: - istraživanje arheološkog lokaliteta i iskapanje nalaza dopušteno je samo uz prethodno

odobrenje Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu i uz uvjet da sesvi nalazi nakon dovršenih istraživanja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazipredaju na čuvanje nadležnom muzeju. Arheološka istraživanja moraju se provesti prijeizrade projektne dokumentacije;

- prioritetna istraživanja provode se na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvojuinfrastrukturnih sustava. Radi njihove identifikacije potrebno je obaviti detaljno kartiranje idokumentiranje, na temelju istražnih radova.

- na svim rekognosciranim područjima prije građevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ilidrugih objekata, treba provesti arheološke istražne radove, sondiranja, radi utvrđivanjadaljnjeg postupka;

- ukoliko se prilikom izvođenja bilo kojih zemljanih radova naiđe na predmete ili nalazearheološkog značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti najbližimuzej ili Upravu za zaštitu kulturne baštine;

30

- šire arheološke zone utvrđene ovim Urbanističkim planom potrebno je detaljno istražiti, teplanskim dokumentima utvrditi način korištenja zona;

- unutar izgrađenih područja naselja preporuča se detaljno istraživanje arheoloških zona dosterilnog sloja te, sukladno rezultatima valorizacije, obaviti prezentaciju nalaza in situ kojamože utjecati na izvedbene projekte planiranih građevina;

- izvan izgrađenih područja preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalaza uzmogućnost korištenja metode anastiloze a u izuzetnim i temeljito dokumentiranimslučajevima i parcijalne dislokacije;

- unutar arheoloških lokaliteta i zona, unutar ili van postojećih naselja, potrebno je prilikomzemljanih radova osigurati arheološki nadzor. Sukladno arheološkim nalazima, nadležnokonzervatorsko tijelo određuje daljnje postupanje.

- bez traženja prethodnog odobrenja nadležnog tijela, vlasnik (imatelj) kulturnog dobramože obrađivati tlo do dubine 25 cm, radi sadnje jednogodišnjih poljoprivrednih kultura, au slučaju da se prilikom poljoprivredne eksploatacije pronađu arheološki ostaci, nalaznikje dužan o tome obavijestiti nadležno tijelo.

Članak 54. MJERE ZAŠTITE HIDROARHEOLOŠKIH LOKALITETA: - bilo kakva gradnja ili nasipanje mora u blizini hidroarheološkog lokaliteta, bez obzira na

njegov pravni stupanj zaštite, ne dopušta se prije obavljenih zaštitnih hidroarheološkihistraživanja;

- zabranjuje se bilo kakvo sidrenje, privezivanje, pristajanje plovila ili ribanje mrežama ublizini i na hidroarheološkim lokalitetima;

- istraživanje hidroarheološkog lokaliteta i iskapanje nalaza dopušteno je samo uzprethodno odobrenje nadležnog tijela i uz uvjet da se svi nalazi nakon dovršenihistraživanja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na čuvanjenadležnom muzeju.

- svi nalazi koji se pronađu u podmorju moraju biti prijavljeni nadležnoj konzervatorskojslužbi ili muzeju.

ZAŠTIĆENI KRAJOLIK Članak 55.

Na području obuhvata Urbanističkog plana UPU-a naselja Grohote i Rogač zaštićena je stara koštela u Grohotama i vrt Mladinov u Rogaču. - unutar vrta Mladinov nije dozvoljena nikakva izgradnja. Potrebno je izraditi detaljnu studiju

postojećeg stanja parka (hortikulturnu inventuru) i hortikulturni projekt obnove.- uokolo stare koštele u Grohotama nisu dozvoljeni nikakvi radovi koji bi je u bilo kojem

smislu mogli ugroziti.

POPIS I KATEGORIZACIJA KULTURNIH DOBARA NA PODRUČJU OBUHVATA UPU-A NASELJA GROHOTE I ROGAČ

Članak 56. 1. NASELJE GROHOTE - *POVIJESNA JEZGRA*, *ARHEOLOŠKA ZONA*Zaštićena urbanistička cjelina koja ima istaknutu arheološku, povijesnu, umjetničku iurbanističku vrijednost. Naselje je veoma staro sudeći po ostacima prapovijesnih gomila u blizinimjesta, antičkim mozaicima i spolijama te mnoštvom antičke keramike. Osim toga tu su ostacistarokršćanske bazilike i na više mjesta fragmenti starokršćanskih sarkofaga. Crkva je sagrađenna sjeveru naselja neposredno uz starokršćansku baziliku, te se južno od nje oblikovalo naseljes kamenim kućama, građenim pučkim načinom gradnje sa tipičnim, dobro sačuvanim dvorima.1.1. SLAVIĆA KAŠTEL - *CIVILNA GRAĐEVINA*Kaštel plemićke obitelji Rossignoli nalazi se na južnom rubu naselja, a građen je vjerojatno uXVI. stoljeću. Ta je građevina građena iz dva dijela, istočnog starijeg koji ima 3 kata i kosi krov,te zapadnog koji ima 4 kata i ravnu terasu. U 19 stoljeću, prema katastru iz 1833. godine kaštelje u vlasništvu obitelji Vitturi i De Benedeti. Danas su u njemu smješteni uredi Općine Šolta. Uz

31

kaštel, sa sjeverne strane, je prizemni objekt koji je imao ulogu mjesne crkve u 13. stoljeću kada je zapaljena ona starokršćanska. 1.2. STARA ŠKOLA - *CIVILNA GRAĐEVINA* Uz sklop Slavića kaštela sagrađena je početkom 20. stoljeća zgrada škole. 1.3. BRATSKA KUĆA - *CIVILNA GRAĐEVINA* 1.4. KAŠTEL MARTINIS - *CIVILNA GRAĐEVINA* Na sjeverozapadu naselja nalazi se trokatna utvrda koja je 1833. prema katastru u vlasništvu obitelji Martinis. 1.5. KULA ZABOTA - *CIVILNA GRAĐEVINA* Na sjevernom rubu naselja je ruševna kula, čije je prizemlje presvođeno bačvastim svodom. Izgrađena je u mletačkom razdoblju. 1.6. SKLOP KUĆA VLAK-BUKTENICA-BEZIĆ-FERI - *GRADITELJSKI SKLOP* Sklop karakterističnih dalmatinskih stambenih građevina sa balaturama okupljenih oko dvora sa gospodarskom opremom (tijesak, mlin za masline i sl.) 1.7. STAROKRŠĆANSKA BAZILIKA SV. STJEPANA PRVOMUČENIKA - *ARHEOLOŠKI

LOKALITET* Ostaci jednobrodne crkve 17,60 za 7,20 m tipičnog longitudinalnog tlocrta s istaknutom apsidom na istočnoj strani. Na zapadnoj strani pridodan je narteks jednostavnog pravokutnog tlocrta. Prilikom istraživanja (1927-1932) pronađeni su ulomci oltarne pregrade, te stupići i ulomci kapitela. Potječe s kraja V. stoljeća. Uz južni zid otkrivena je krstionica. Bazilika je bila u funkciji do XIII. st. 1.8. ŽUPNA CRKVA SV. STJEPANA - *SAKRALNA GRAĐEVINA* Građena je u razdoblju 1914-1942. godine na mjestu starije koja je porušena krajem XIX st. Ova starija bila je građena u skromnim oblicima domaćeg baroka. Prilikom kopanja temelja pronađeno je dvanaestak rimskih nadgrobnih natpisa. Crkva je trobrodna u stilu neorenesanse sa zvonikom. 1.9. GROBLJE UZ CRKVU SV. STJEPANA - *SAKRALNA GRAĐEVINA* Uokolo crkve Sv. Stjepana nalazi se mjesno groblje Grohota sagrađeno početkom XX. stoljeća. Nastalo je na mjestu starokršćanskog groblja. 1.10. ŽUPNA KUĆA - *CIVILNA GRAĐEVINA* Sagrađena je 1861. godine jugozapadno od crkve. 1.11. RUIĆA DVORI - *GRADITELJSKI SKLOP* Dvor karakterističan za dalmatinske otoke koji se sastoji od više kuća stambene i gospodarske namjene. Posjeduje veliku povijesno-ambijentalnu vrijednost. 1.12. ULICE POPLOČANE KAMENOM KALDRMOM - *ELEMENT OPREME PROSTORA* U Grohotama su u velikom dijelu povijesne jezgre sačuvane ulice popločane kamenom kaldrmom. 1.13. KAVČINA - *ELEMENT OPREME PROSTORA* Lokva za vodu sagrađena u drugoj polovini 19. stoljeća. 1.14.1. ZADRUŽNI DOM - *CIVILNA GRAĐEVINA* Na južnom dijelu Grohota nakon II. svjetskog rata sagrađen je Zadružni dom. 1.14.2. ZADRUŽNI DOM- ARHEOLOGIJA - *ARHEOLOŠKI LOKALITET* Rekognosciranjem terena uokolo Zadružnog doma pronađena je velika količina ulomaka antičke keramike. 1.14.3. ZADRUŽNI DOM - SPOMENIK NOB-a - *SPOMEN OBILJEŽJE* 1.14.4. STARA KOŠTELA - *SPOMENIK PRIRODE* Nalazi se sjeverozapadno od Zadružnog doma. 1.15. GROHOTE GUSTIRNA - *ARHEOLOŠKI LOKALITET* Južno od samoposluge, a sjeverno od Studenca, na prostoru današnje tržnice uz cestu, prilikom komunalnih radova pronađeni su ostaci zidova antičkih građevina, vjerojatno cisterne. 4.16. STUDENAC - *ELEMENT OPREME PROSTORA* Zatvorena cisterna nalazi se zapadno od Zadružnog doma, zabilježena je u katastru iz 1833. a popravljena je 1898. godine. 2. LAZE (LAZI) - *ARHEOLOŠKA ZONA*

32

Lokalitet se nalazi jugoistočno od Grohota prema Gornjem Selu. Na tom položaju bilo je grupirano 7 prapovijesnih gomila u polukrugu, od koji je većina uništena pri izgradnji ceste. Godine 1972. godine otkrivena su dva groba u jednoj devastiranoj gomili. Grobovi su bili u obliku sanduka sastavljeni od 4 velike kamene ploče. Jedan grob je bio prazan, a u drugom su nađeni ostaci ljudskih kostiju i fragmenti dviju keramičkih posuda koje najvjerojatnije pripadaju brončanom dobu. Prilikom širenja ceste otkrivena su još dva groba. Na ovom lokalitetu uočava se velika koncentracija keramike. 3. RADOVANJE - *ARHEOLOŠKI LOKALITET*Nalaz ulomaka antičke keramike u polju ispod Grohota. Kamene gomile sa ulomcima antičkekeramike.4. GROHOTE-ULJARA - *ARHEOLOŠKI LOKALITET*U blizini Uljare u Grohotama nalazi se velika koncentracija ulomaka antičke keramike.5. GROHOTE-ŠKOLA - *ARHEOLOŠKI LOKALITET*U blizini škole u Grohotama nalazi se velika koncentracija ulomaka antičke keramike.6. NA GROJSKO - *ARHEOLOŠKI LOKALITET*Sjeverno od današnje škole u Grohotama nalazi se velika koncentracija ulomaka antičkekeramike.7. GROHOTE-SJEVER - *ARHEOLOŠKA ZONA*Na širem području sjevero-istočno od Grohota na području od 200 metara uz rub povijesnejezgre nailazi se na brojne ulomke antičke keramike uglavnom na kamenim gomilama, apronađeni su i kameni ulomci antičke arhitekture.8.1. BRDA- ARHEOLOGIJA - *ARHEOLOŠKI LOKALITET*Lokalitet sjeverno od Grohota gdje je pronađeno brončanodobno oružje i oruđe8.2. BRDA- SPOMENIK NOB-a - *SPOMEN OBILJEŽJE*8.3. BRDA- NOVO GROBLJE - *SAKRALNA GRAĐEVINA*Novo groblje sela Grohote.9. NASELJE ROGAČ - *POVIJESNA JEZGRA*Obalno naselje koje nastaje u XVIII. stoljeću kao luka Grohota. Najprije je izgrađen kaštel uzkojeg je nastala aglomeracija pučkih kuća. Sa suprotne strane sagrađena je kažela zadezinfekciju brodova. Uz žalo u sredini sagrađena je crkva Sv. Tereze.9.1. UTVRDA-KAŠTELET - *CIVILNA GRAĐEVINA*Izgrađena je u XVIII. stoljeću. Radi se o dvokatnom objektu četverokutnog tlocrta sačetverostrešnim krovom i puškarnicama na pročelju.9.2. CRKVA SV. TEREZE - *SAKRALNA GRAĐEVINA*Jednobrodna građevina sa pravokutnom apsidom sagrađena u XIX. stoljeću na mjestu starijemanje crkvice.9.3. RIVE I MULI - *ELEMENT OPREME PROSTORA*Luka u Rogaču u današnjem obliku formirana je u XIX. stoljeću. Obala i muli izgrađeni su odvelikih kamenih blokova, a do danas su se sačuvale i kamene kolone.9.4. VRT MLADINOV - *ZAŠTIĆENI KRAJOLIK*Potkraj XIX. stoljeća uokolo ladanjske kuće obitelji Mladinov izgrađen je vrt koji je danas podborovom šumom.10. BOČAC - *ZAŠTIĆENI KRAJOLIK*Životinjske okamine na rtu nedaleko od uvale Bočac.11.1. BANJE-VILLA RUSTICA - ARHEOLOŠKI LOKALITET*Ostaci rimske villae rusticae iz III.-IV. stoljeća. Pod kućom koja je pripadala ing. Vicku Dvorniku(danas odmaralište), ispod zgrade restorana i istočno od nje postoje ostaci rimskih zidova. Tomsu sklopu pripadali i ostaci antičke piscine. Južno od današnjeg objekta sačuvan je zid u dužinioko 17 m i visini oko 0,50 m. Uz mnoštvo keramike pronađeno je i nekoliko komada manjihmozaičnih površina.11.2. BANJE-ANTIČKO PRISTANIŠTE - *HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET*U moru u uvali Banje pronađeni su ostaci antičkog pristaništa.

8. POSTUPANJE SA OTPADOM

33

Članak 57. (1) Na prostoru obuhvata Urbanističkog pPlana će se stvarati komunalni otpad, te se usklopu obuhvata treba planirati mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjerenoga zaštititi, oblikovati u okoliš na građevnoj čestici ili u sklopu objekta ukoliko je moguće.Kontejneri, posude i mreže za izdvojeno sakupljanje korisnog otpada bit će smješteni naautomobilom dostupna, ali ne dominantna mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe,te će sezatim odvoziti na deponij.(2) Pri postupanju s otpadom potrebno je smanjivati količine otpada, te organiziratisakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari. Proizvođači otpada i svisudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi posebnih propisa kojireguliraju postupanje s otpadom Zakona o otpadu (“NN” broj 178/04, 153/05, 111/06 i 60/08).Urbanističkim pPlanom se omogućuje, prema mogućnostima ovlaštenog komunalnogpoduzeća, odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada putem spremnika postavljenih na javnimpovršinama (eko otoci). Potrebno je omogućiti nesmetan pristup vozilu te osiguratiodgovarajuće prostore koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.Odvoz je organiziran izvan predmetnog obuhvata Urbanističkog plana UPU-a, a premaProstornom planu uređenja Općine Šolta ("Službeni glasnik Općine Šolta” br. 6/06, 5/10).

(3) Eko otoci su estetski izdvojena mjesta na kojima su postavljeni spremnici za odvojenoprikupljanje otpada iz domaćinstva (zeleni spremnik za komunalni otpad, plavi spremnik zapapir i karton, žuti spremnik za plastični i metalni ambalažni otpad, koji se postavljanju najavnim i privatnim površinama sukladno posebnoj odluci nadležnog tijela Općine Šolta.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 58. Mjere sanacije, očuvanja okoliša i njegovih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima. Unutar obuhvata Urbanističkog pPlana ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti u naselju iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša. Unutar obuhvata Urbanističkog pPlana ne može se uređivati zemljište na način koji ometa stanovanje ili da stvara buku i prašinu, zagađuje zrak i tlo iznad dopuštenih vrijednosti ili zahtijeva teški transport. Građevine se moraju projektirati sukladno važećim propisima za zaštitu od požara, zaštitu na radu i drugim propisima.

Članak 59. (1) Svojom brojnošću i samom činjenicom fizičke prisutnosti u gotovo svim dijelovima zoneUrbanističkog pPlana, elektroprivredni objekti automatski negativno doprinose općem korištenjui oblikovanju prostora, koje nažalost nikakvim mjerama nije moguće potpuno eliminirati, već ih jeprimjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja moguće svesti na manje i prihvatljivijeiznose, što je primijenjeno i u ovom rješenju sustava elektroopskrbe u maksimalno mogućemopsegu.

(3) Mogu se navesti najvažnije mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš:- niti jedan od postojećih i planiranih elektroprivrednih objekata na području ovog grada nije iz

skupine tzv. aktivnih zagađivača prostora.- primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV i vodova NN (1kV) višestruko se

povećava sigurnost napajanja potrošača, uklanja se opasnost od dodira vodova podnaponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš.

34

- primjenom kabelskih razvodnih ormarića (KRO) i kabelskih priključnih ormarića (KPO) izrađenih od poliestera bitno se produljuje njihov vijek trajanja, poboljšava vizualna prihvatljivost i povećava sigurnost od opasnih napona dodira.

- trafostanicu gradskog tipa izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš. Gradske trafostanice koje su eventualno locirane u drugim objektima treba adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš ( buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl. ).

- koristiti tipske montažne kabelske zdence prema zahtjevima vlasnika telekomunikacijske infrastrukture, s originalnim poklopcima za dozvoljene pritiske prema mjestu ugradnje. Gdje se očekuje promet vozila ugraditi poklopce nosivosti 400 kN, a ostale nosivosti 150 kN.

- osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja DTK mora biti usklađena sa odredbama iz pozitivnih zakona i propisa.

ZAŠTITA ZRAKA

Članak 60. (1) Na području obuhvata Urbanističkog pPlana nema značajnih izvora onečišćenja zraka. Svi vlasnici izvora koji potencijalno utječu na kakvoću zraka dužni su osigurati redovito praćenje emisije svojih izvora i o tome redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. Izvori onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. (2) Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka mogu se osigurati unapređenjem javnog prijevoza, štednjom energije te razvojem alternativnih izvora energije, povećanjem udjela zelenih površina te planiranjem energetski učinkovite gradnje. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 61. (1) Zakonom o zaštiti od buke (“NN” broj 20/03) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (“NN” broj 145/04) propisane su najviše dopuštene razine buke na granici građevne čestice koja ne smije prelaziti 60 dBA. (2) Smanjenje prekomjerne buke ostvaruje se sprječavanjem nastajanja buke pri lociranju građevina, planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama, formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda zelenila, praćenjem provođenja zaštite od buke na temelju karte buke, primjenom akustičkih zaštitnih mjera, upotrebom uređaja i strojeva koji nisu bučni te stalnim nadzorom. ZAŠTITA VODA

Članak 62. (1) Otpadne vode se moraju ispuštati u gradski kanalizacijski sustav s planiranim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u sustav odvodnje moraju se pročistiti. Zaštita voda na području obuhvata Urbanističkog pPlana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja. (2) Mjere zaštite od poplava izazvane potocima provode se odgovarajućim dimenzioniranjem sustava odvodnje radi sprječavanja poplave i širenje onečišćenja u okoliš.

(3) Zaštita voda na području obuhvata Urbanističkog plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja. Otpadne vode se moraju ispuštati u planirani kanalizacijski sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom..

35

(4) Do izgradnje sustava javne odvodnje moguća je gradnja objekata s prihvatom sanitarnihotpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame s odvozom prikupljenog efluenta putemovlaštene osobe ili gradnja objekta s ugradnjom uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnihvoda te ispuštanje pročišćenih sanitarnih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno ouvjetima na terenu.

(5) Svako ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemlje dozvoljeno je uz uvjet da jeosigurano neizravno ispuštanje putem upojne građevine sa procjeđivanjem kroz zemlju ilipotpovršinske slojeve, bez ugrožavanja okolnih objekata i površina te bez utjecaja na zonukupanja, odnosno uređenih i prirodnih plaža.

ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI Članak 63.

(1) Zaštita od potresa Općina Šolta se nalazi u području VIII stupnja potresne zone MCSskale.(2) Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa, potrebno je konstrukcije svihgrađevina planiranih za izgradnju na području Općine uskladiti sa zakonskim i pod zakonskimpropisima za predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se planira izgradnja večihstambenih i poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terenakako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese.(3) Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetanpristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnihnepogoda i ratnih opasnosti.(4) Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i sličnegrađevine koje koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građeneili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera.(5) Zaštita od suše Da bi se opasnost od posljedica suše svela na najmanju moguću mjeru,potrebno je pravovremeno i disciplinirano koristiti vodene resurse, osobito one vezane uzkorištenje pitke vode. U mjerama zaštite od suše i smanjenja eventualnih šteta potrebno jesagledati mogućnost korištenja raspoloživih kapaciteta vode u vodovodnoj mreži, bunarima icisternama.(6) Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima Kodizgradnje budućih benzinskih postaja i gospodarskih subjekata koji će koristiti ili proizvoditiopasne tvari za iste u Urbanističkom prostornom planu odrediti lokacije koje će biti vanstambenih naselja.(7) Prijevoz opasnih tvari, u što je moguće većoj mjeri, usmjeriti izvan stambenih naseljaosim u dijelu koji se odnosi na dostavu opasnih tvari navedenim subjektima koji se ne možetrenutno izbjeći. Kretanje i distribuciju opasnih tvari kontinuirano pratiti putem nadležnihinstitucija i u suradnji sa gospodarskim subjektima poduzimati preventivne mjere zaštite.(8) Zaštita od epidemije Obzirom na mogućnost pojave zaraznih bolesti životinja i ptica napodručju Općine a u cilju sprječavanja njihovog daljnjeg širenja na ostale životinje i ljude, uprostorne planove ugraditi zakonske propise koji utvrđuju granice i udaljenosti farmi zaintenzivni uzgoj životinja u odnosu na naselje i u odnosu na druge farme u blizini. Isto takopotrebno je oko objekta farme ostaviti dovoljno prostora za stvaranje dezinfekcionih barijera uslučaju potrebe.(9) Na podrucju Općine, nadležne ustanove, u slučaju opasnosti od pojave određenihbolesti, svakodnevno moraju pratiti stanje i po potrebi poduzimati propisane mjere za izolaciju isuzbijanje bolesti.

36

(10) Sklanjanje i evakuacija stanovništva Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentimaprostornog uređenja Općine Šolta, a koji su sastavni dio “Procjene ugroženosti stanovništva,materijalnih i kulturnih dobara od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Šolta“ (KLASA:021-05/10-01/22, URBROJ: 2181703-01-10-4) od 23. veljače 2011. godine, sadrže prosudbumoguće ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara od opasnosti, nastanka i posljedicakatastrofa i velikih nesreća, te prosudbu vlastitih mogućnosti za zaštitu i spašavanje.(11) Sklanjanje stanovništva osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva teprilagođavanjem podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjana ljudi u skladu sPlanom zaštite i spašavanja za slučaj neposredne ratne opasnosti.

(12) Općina Šolta je dužna na svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnihi drugih dobara. U tu svrhu treba utvrditi zone ugroženosti. Zaštitu i sklanjanje ljudi i materijalnihdobara potrebno je osigurati izgradnjom zaklona.

(13) Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi teodgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske dvorane,stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi, proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog bukeili akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni suuspostaviti i održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istogosigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrstiopasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

ZAŠTITA TLA Članak 64.

Urbanističkim pPlanom je definirana namjena svih površina unutar Urbanističkog pPlana, čime će se mogućnost neprimjerenog korištenja prostora zagađenja tla svesti na minimum. S ciljem zaštite tla od zagađenja gradit će se nepropusne kanalizacijske mreže. Mjere zaštite tla provode se i osiguravanjem čistoće i sprječavanjem zagađenja, te planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja otpada.

ZAŠTITA MORA Članak 65.

(1) Zaštita mora od onečišćenja s kopna planira se određivanjem namjene kopnenog imorskog prostora, gradnjom sustava odvodnje s pročišćavanjem i ispuštanjem putempodmorskih ispusta odgovarajuće dužine i drugim administrativnim i građevnim mjerama:- utvrđivanjem osjetljivosti mora u skladu sa njegovim ekološkim značajkama i

namjenom;- zaštita mora usmjerava se na očuvanje područja s visokom kakvoćom mora i

rehabilitaciju ugroženih područja;- ograničenje izgradnje u obalnom području i podmorju;- provedba monitoringa praćenja stanja kakvoće mora na temelju zakonske regulative i

potreba;- izrada planova sanacije ugroženog obalnog mora od zagađenja s kopna i mora;- uspostaviti sustav prikupljanja otpada i otpadnih voda sa plovila.

(2) Treba ograničiti građevinsko zauzimanje obale, posebno na krajobrazno vrijednimlokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnih izmjena obalne linije, nasipanja iotkopavanja obale. Sanitarna kakvoća mora za kupanje nije zadovoljavajuća na dijelovima gdjenisu dovršeni sustavi odvodnje otpadnih voda. Stoga je potrebno prioritetno rješavanjeodgovarajućih sustava odvodnje otpadnih voda za dijelove naselja s većom koncentracijomstanovnika i turističkih sadržaja ,što je ovdje slučaj.

ZAŠTITA PRIRODE Članak 66.

37

Ekološki vrijedna područja koja se nalazi na području oOpćine Šolta treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova ('Narodnenovine', broj 7/06.). Potrebno je očuvati biološke vrste značajne za stanišne tipovekarakteristične za to područje te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte i ne unositi strane(alohtone) vrste i genetski modificirane organizme na njihova staništa. Zaštita ekoloških sustavaostvaruje se provođenjem mjera očuvanja biološke raznolikosti u korištenju prirodnih dobara iuređenju prostora te zaštitom stanišnih tipova. Biološka raznolikost, kao podloga za izradukrajobrazne osnove, podrazumijeva raznolikost između vrsta, unutar pojedinih vrsta teraznolikost između ekoloških sustava na određenom prostoru. Zaštita ugroženih i rijetkihstanišnih tipova provodi se sukladno Zakonu o zaštiti prirode ('Narodne novine', broj 70/05.) iPravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima temjerama za očuvanje stanišnih tipova ('Narodne novine', broj 7/06.). Biološka raznolikost, osimmjera određenih ovom odlukom, štiti se i drugim dokumentima prostornog uređenja (prostorniplan područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja), što se izrađuju temeljemProstornog plana, programa mjera za unapređenje stanja u prostoru i programa zaštite okoliša.

NESMETANO KRETANJE INVALIDNIH OSOBA Članak 67.

Pristupne putove treba predvidjeti da je moguć pristup invalida do svih građevina preko skošenih rubnjaka. Kod projektiranja potrebno se pridržavati važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju.

ZAŠTITA OD POŽARA Članak 68.

(1) Vatrogasni pristupi osigurani su na svim prometnim površinama i omogućen je pristup dosvake planirane građevne čestice. Sve vatrogasne pristupe, površine za rad vatrogasnog vozila,te cjevovode za količine vode potrebne za gašenje požara potrebno je osigurati u skladu sposebnim propisima. Građevine u kojima će se skladištiti zapaljive tekućine ili plinovI moraju segraditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina prema posebnim propisima.

(2) Potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požaraprema projektnoj dokumentaciji za zahvate u prostoru prema propisima. Radi omogućavanjaspašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini, mora imati osiguran vatrogasnipristup određen prema propisima. Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno jeosigurati dimenzioniranjem javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu svažećim propisima. Vanjske hidrante je potrebno projektirati i izvoditi kao nadzemne.

POSEBNI UVJETI GRAĐENJA IZ PODRUČJA MJERE ZAŠTITE OD POŽARA Članak 69.

1. U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine iplinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivimtekućinama i plinovima( NN br.108/95 ).

2. Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisimakoji reguliraju ovu problematiku s posebitom pozornošću na:-Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe( NN br.35/94, 142/03 ).-Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara ( NN br.08/06 ).

3. Građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako sedokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarnekarakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. dase požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednihgrađevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevinaima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta)nadvisuje krov građevine najmanje 0.5 m ili završava dvostranom konzolom iste

38

vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Sve druge mjere zaštite od požara definirane su važećim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, te ih sukladno tome i primijeniti, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se navedena priznata pravila tehničke prakse sukladno čl. 2 Zakona o zaštiti od požara, te ih sukladno tome primijeniti.

4. Izlazne putove iz objekta projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (2003.).5. Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda,

električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove,vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenjaotporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu shrvatskim normama HRN DIN 4102

6. Garaže projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106,a sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VDS. Sve druge mjere zaštiteod požara definirane su važećim hrvatskim i preuzetim propisima kojireguliraju ovu problematiku, te ih sukladno tome i primijeniti.

7. Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske upraveSplitsko-dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istihizraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta, te ishoditiod Policijske uprave Splitsko-dalmatinske potvrdu kojom se potvrđuje da su u glavnomprojektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite odpožara. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara (NN 33/05 ).

8. U glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, navesti norme ipropise prema kojima se dokazuje kvaliteta ugrađenih proizvoda i opreme glede zaštite odpožara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokazakvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnikakoji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti. Zakon oprostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11).

(1) Pri projektiranju mjera zaštite od požara voditi računa posebno o:- mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine,- sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju,- osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila,- osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje požara, uzimajući u obzir postojeće i nove

dijelove naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetostosobama.

(2) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisimakoji reguliraju ovu problematiku a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisikoriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na:- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN broj 35/94,142/03)- Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati u

slučaju požara (NN broj 29/13)- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN broj 08/06)- Garaže projektirati prema austrijskoj smjernici OIB 2.2, Protupožarna zaštita u garažama,

natkrivenim parkirnim mjestima i parkiranim etažama, 2011.- Sprinkler uređaje projektirati shodno njemačkim smjernicama VdS ili VdS CEA 4001, 2008.- Stambene zgrade projektirati prema austrijskim standardu OIB – Smjernice 2, Izdanje 2011.,

Protupožarna zaštita- Uredske zgrade projektirati prema austrijskim standardu OIB – Smjernice 2, Izdanje 2011.,

Protupožarna zaštita, odnosno američkim smjernicama NFPA 101, izdanje 2015.- Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama; austrijskim standardom

TRVB B 138 Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara ili američkim smjernicamaNFPA 101 (izdanje 2012.)

- Sportske dvorane projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012.)- Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje

39

2012.)

(3) U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine iplinovi potrebno je postupiti sukladno posebnim propisima (članka 11. Zakona o zapaljivimtekućinama i plinovima, NN broj 108/95, 56/2010.).

(4) U slučaju izmjene propisa navedenih u ovom članku primjenjuju se važeći propisi.

10. MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG PLANA

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA

Članak 70. Unutar obuhvata Plana nije propisana izrada detaljnih planova uređenja. (1) Klimatske promjene mogu uzrokovati probleme vrućine, poplave, poplave obala, suše,nestašice vode i kakvoća vode, klizišta, šumski požari, oluje, tuče i ekstremno hladni dani.

(2) Identifikacija očekivanih izazova kao posljedica klimatskih promjena na područjuobuhvata Urbanističkog plana odnosi se prvenstveno na pojavu vrućina, poplave površinskihvoda, poplave obale i suša (nestašica vode i kakvoća vode)

(3) Poželjna je primjena prirodnih rješenja koja se mogu primijeniti prema pojedinomnavedenom problemu.

(4) Prirodna rješenja za ublažavanje vrućine su:- mjere izgradnje (zeleni krovovi, urbani vrtovi/zajednička dvorišta i ozelenjavanje prostora

između građevina koji mogu ublažiti urbani efekt toplinskog otoka a pritom koriste zasmanjenje površinskog otjecanja, razvoj bioraznolikosti i rekreaciju);

- mjere na javnim prostorima obuhvaćaju urbane parkove i zelene površine koji imaju svojstvohlađenja zbog stvaranja sjena i pojačane evapotranspiracije. Povezivanje isprekidanihzelenih prostora sa ekološkim koridorima može poboljšati urbanu ventilaciju, koja zatimublažuje urbani efekt toplinskog otoka dopuštajući hladnom zraku izvana da prodirje u gušćeizgrađena područja;

- ozelenjavanje prometne infrastrukture obuhvaća drvorede uz prometnice što je važno zaregulaciju lokalne mikroklime i urbane hidrologije te ujedno smanjuju onečišćenje zrakačesticama. Trava ima značajku toplinskog regulatora obzirom da putem evapotranspiracijeosvježuje zrak.

(5) Prirodna rješenja za ublažavanje utjecaja poplave površinskih voda odnose se napovećanje infiltracije vode te skladištenje povećane količine vode kako bi se omogućiloumjereno otjecanje voda prilikom nevremena. Za provođenje navedenih mjera mogu se koristitiiduća prirodna rješenja:- Kišni vrtovi, odnosno vrtovi malih razmjera koji se koriste za uređenje nekretnina. Imaju veliki

kapacitet skladištenja i infiltracije vode, što ublažuje otjecanje oborinskih voda;- Odvojeni sustav javne odvodnje Odvojeni sustav odvodnje predstavlja odvojeno prikupljanje

otpadnih i oborinskih voda putem zasebnih cjevovodnih sustava. Primjenom odvojenogsustava odvodnje, oborinske vode se odvojeno prikupljaju, odvode i ispuštaju u prirodu, a dapritom ne opterećuju sustav odvodnje otpadnih voda. Na ovaj način smanjuje se rizik odplavljenja podrumskih prostorija i javnih površina do kojih može doći prilikom intenzivnihoborina;

- Retencijski bazeni su depresije pokrivene vegetacijom, namijenjene za skladištenje vode iusporavanje otjecanja vode, a čiji tok prelazi preko nepropusnih površina. Retencijski bazeniznačajno smanjuju rizik od poplave a talozi i ostali onečišćivaći koji se nalaze u skladištenoj

40

vodi, mogu biti filtrirani, absorbirani u okolno tlo ili biokemijski razgrađeni, u vrijeme dok se voda polako procjeđuje;

- Filter trake su blago nagnuti, ozelenjeni trakasti dijelovi zemlje koji pružaju mogućnost zaspori prijenos i infiltraciju vode. Filter trake su konstruirane na način da prihvate dotok vodefiltriranjem putem biljaka, pojačavaju taloženje čestica onečišćivača i infiltraciju;

- Drveća u urbanim područjima smanjuje količinu oborina koja dospijeva u sustav odvodnje.Područja oko drveća mogu imati veći kapacitet infiltracije i skladištenja vode zbog utjecajatranspiracije;

- Upojni bunari su, pravokutni ili kružni iskopi, ispunjeni šljunkom ili obloženi ciglom ilipolietilenskim prstenovima, a služe za skladištenje površinskih dotoka vode na način daomogućuju lakše upijanje vode u podzemlje. Pružaju ublažavanje utjecaja oborinskih voda,obradu vode te punjenje podzemnih voda;

- Kanali i jarci su plitki kanali koji prikupljaju površinsku otjecajnu vodu, a mogu usporitiotjecanje voda i ukloniti silt (prah) i ulja. Kanali i jarci pridonose malom smanjenju rizika odpoplave;

- Propusne površine omogućavaju infiltraciju oborinskih voda u tlo ili da skladište vodu iispuštaju je kontroliranom brzinom.

(6) Prirodna rješenja za ublažavanje utjecaja poplave obale uključuje umjetno popunjavanjepijeska i drugog materijala na erodiranom dijelu obale u svrhu kompenziranja erozije i zaštitepodručja od olujnih udara. Tehnike hranjenja plaža obuhvaćaju: hranjenje plaža, hranjenjestražnjeg žala hranjenje obalnog lica (potopljeni žal).

(7) Prirodna rješenja za ublažavanje utjecaja suše, nestašice vode i kakvoće vodeobuhvaćaju mjere opskrbe vodom (prikupljanje i skladištenje kišnice, upojni bunari, kišni vrtovi).

B GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina 1:2000 2. Komunalna infrastrukturna mreža:2.1 Prometna mreža 1:2000 2.2 Elektroenergetska mreža 1:2000 2.3 Komunikacijska 1:2000 2.4 Vodovodna mreža 1:2000 2.5 Kanalizacijska mreža 1:2000 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:2000 4.1 Način i uvjeti gradnje – oblici korštenja 1:2000 4.2 Način i uvjeti gradnje – način gradnje 1:2000

C OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

1

C OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA

IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA GROHOTE - ROGAČ (III) („Službeni glasnik Općine Šolta“, broj 8/11, 4/13 i 11/16.)

Obveza izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote - Rogač (III) – u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune, utvrđena je Odlukom o izradi Izmjena i dopunaUrbanističkog plana uređenja naselja Grohote Rogač (III) („Službeni glasnik Općine Šolta“, broj9/19 i 2/20) – u daljnjm tekstu: Odluka o izradi.

Važeći dokument prostornog uređenja šireg područja, s kojim ovaj Urbanistički plan uređenja mora biti usklađen, je Prostorni plan uređenja općine Šolta (Službene glasnik Općine Šolta Omiša, broj 6/06, 5/10, 9/10, 2/12, 9/15-pročišćeni tekst i 26/15). Također je potrebno usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju, drugim posebnim propisima i zahtjevima javnopravnih tijela određenih Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote Rogač (III).

Javnopravna tijela, određena Odlukom o izradi, od kojih su zatraženi zahtjevi su: - MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u

Splitu, Porinova 1, 21000 Split- MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE, Radnička cesta 80, 10000 Zagreb- MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA – Područni ured civilne zaštite Split, Moliških

hrvata 1, 21000 Split- MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA – Policijska uprava splitsko dalmatinska, Trg

Hrvatske bratske zajednice 9, 21000 Split- HEP – DISTRIBUCIJA doo Zagreb, DP Elektrodalmacija Split, Odsjek razvoja, Poljička

cesta bb, 21000 Split- HOPS – Prijenosno područje Split, Ljudevita Posavskog 5, 21000 Split- HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova,

Vukovarska 35, 21000 Split- JKP „Vodovod i kanalizacija Split“, Biokovska 3, 21000 Split- ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Ruđera Boškovića 22, Split- HRVATSKA CESTE doo – Ispostava Split, Ruđera Boškovića 22, 21000 Split- MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE, Lučka kapetanija Split,

Obala Lazareta 1, 21000 Split- Lučka uprava Splitsko dalmatinske županije, Prilaz braće Kaliterne 10, 21000 Split- Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Dežmanova uliuca 10, 10000 Zagreb- HAKOM – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Ulica Roberta Frangeša

Mihanovića 9, 10110 Zagreb- Komunalno „Basilija“ doo Grohote- MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine,

graditeljstvo i zaštitu okoliša, PP 252, Sarajevska bb, 10000 Zagreb- HRVATSKE ŠUME, Uprava šuma – Podružnica Split, Kralja Tomislava 35, 21000 Split- Mjesni odbor Grohote

Za područje naselja Grohote i Rogač Urbanistički plan uređenja je donesen 2011. godine („Službeni glasnik Općine Šolta“, broj 8/11).

Prve Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote Rogač donesene su 2013. godine („Službeni glasnik Općine Šolta“, broj 4/13) kao ciljane izmjene i dopune radi prenamjene turističkog kompleksa u uvali Banje u Rogaču u zonu mješovite namjene i uz prikaz nove parcelacije kompleksa. Odlukom o donošenju, u sadržaju tih ciljanih Izmjena i

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

2

dopuna navedeni su su svi kartografski prikazi Urbanističkog plana u mjerilu 1:2000, odnosno 10 kartografskih prikaza. Na svim kartogrfskim prikazima je ucrtana nova parcelacija zemljišta u obuhvatu ex turističkog kompleksa Banje. Odlukom o donošenju ciljanih Izmjena i dopunanisu stavljeni van snage kartografski prikazi Urbanističkog palna uređenja naselja GrohoteRogač iz 2011. godine.

Drugim Izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote Rogač („Službeni glasnik Općine Šolta“, broj 11/16) izmijenjeni su uvjeti uređenja natkrivene tržnice u Grohotama. Odredbe za provođenje su dopunjene zahtjevima javnopravnih tijela. Kao sadržaj drugih Izmjena i dopuna naveden je kartografski prikaz broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u mjerilu 1:2000 ali nije navedeno je li taj kartogarfski prikaz zamjenjuje iste iz 2011. I 2013. godine. Dopunjene su Odredbe za provođenje te je navedeno da prestaje važiti Knjiga III „Plan mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“.

Nakon donošenja Odluke o izradi svoje zahtjeve su dostavila slijedeća javnopravna tijela: - HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivove Južnog Jadrana (Klasa: 350-02/19-

01/0000284, urbroj: 374-24-1-19-2, Split, 10. srpnja 2019.)- MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, Ravnateljstvo civilne zaštite (Klasa: 350-

02/19-01/29 urbroj: 511-01-366-19-2, Split, 30. svibnja 2019.)- MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA – Policijska uprava splitsko dalmatinska,

Sektor upravnih i inspekcijskih poslova Split (Broj: 511-12-21-5635/2-2019-H.D. Split 28.svibnja 2019.)

- HOPS – Hrvatski operator prijenosnog sustava doo, Prijenosno područje Split, LjudevitaPosavskog 5, 21000 Split (Broj i znak: 300300 201/874/ID od 8. srpnja 2019.)

- HRVATSKE ŠUME (Klasa: ST-06-08-8206 urbroj: 15-00-06/03-19-46, Split, 22. srpnja2019.)

- MINISTARSTVO DRŽAVNE IMOVINE (Klasa: 940-01/19-03/2765 urbroj: 536-03-02-03/03-19-02, Split, 14. lipnja 2019.)

- VODOVOD I KANALIZACIJA doo, Hercegovačka 8, Split (Klasa: UP/I 350-02/19-01/04urbroj: 2181/03-04-19-8 od 30. S+srpnja 2019.)

U odvojenom postupku, suklado članku 86. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju Splitsko dalmatinska županija, Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša izdaje mišljenje da je za Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Grohote Rogač (III) potrebno provesti postupak ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš (Klasa: 351-02/19-03/0028 urbroj: 2181/1-10/14-19-0002 od 30. travnja 2019.).

Pravni osnova za izradu Izmjena i dopuna Pravni osnova za izradu i donošenje Izmjena i dopuna je: - članak 85. i članak 86. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13.,

65/17, 14/18, 39/19 i 98/19)- Odluka o izradi Izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja naselja Grohote Rogač (III)

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote Rogač (III) moraju se uskladiti s Prostornim planom uređenja općine Šolta (koji je izmijenjen nakon donošenja Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote Rogač) i sa Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13., 65/17., 14/18., 39/19. i 98/19.) a prema kojemu Zakonu se vrši postupak izrade i postupak donošenja prostornih planova.

Razlozi za Izmjenu i dopunu su slijedeći: 1. Preispitivanje prometnica na predjelu „Glavica - Brdo“ u Rogač/Grohote sukladno

zahtjevima i planiranje optimalnijih rješenja ukoliko je moguće;2. Preispitivanje spojne ceste (DC112 – „Stari put“ – ŽC 6290) i planiranje optimalnijeg

rješenja ukoliko je moguće;3. Ukidanje cestovnog spoja DŽC 6290 – zapadna obilaznica Grohota na „Jartini“, a prema

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

3

rješenju sadržanom u Prostornom planu uređenja općine Šolta; 4. Usklađivanje prometnih rješenja sa Prostornim planom uređnja općine Šolta u dijelu ceste

kroz polje južno od Grohota prema „Radovanju“; 5. Usklađivanje morskih luka u Rogaču prema Prostornom planu uređnja općine Šolta sa

detaljnom razradom; 6. Korekcija odredbi za provođenje u odnosu na rekonstrukciju postojećih građevina sukladno

mogućnostima danim u Prostornom planu uređnja općine Šolta; 7. Preispitivanja udaljenosti građevina od javnoprometne površine u slučajevima kada je

postojećom izgradnjom već definiran građevinski pravac; 8. Određivanje minimalne veličine građevinske čestice u slučajevima kad se dio zemljišta

uzima za javne potrebe; 9. Preispitivanje spoja istočne obilaznice Rogača (Bad - Banje) do ŽC 6290; 10. Za područje "Doktorove kuće" u Rogaču k.č.1626/1 planirati poslovnu namjenu – pretežno

trgovačka; 11. U lučkom području (luka Rogač) na predjelu "Kacolina kuća" - početak "plaže" preispitati

mogućnost izgradnju objekata za potrebe luke (nautičke, komunalne i operativne) i svezi s istim planirati isto;

12. Preispitivanje i korigiranje odredbi za provođenje koje se odnose na oblikovanje građevina čime se osigurava očuvanje i promicanje tradicionalne mediteranske arhitekture i prostornih posebnosti (volumena, krovišta, otvora, boje, upotrebe kamena, ograda, i sl.), a radi osiguravanja prostornog identiteta otočkih mjesta;

13. Usklađivanje Urbanističkog plana sa Prostornim planom uređnja općine Šolta i Zakonom. U Obrazloženju Urbanističkog plan naglašene su sve promjene koje su izvršene u tekstualnom dijelu, odnosno u Odredbama za provođenje. Predložene izmjene i dopune potrebno je ugraditi u tekstualni i grafički dio Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote Rogač i to kako slijedi:

A. Tekstualni dio: ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B. Grafički dio: 1. Korištenje i namjena površina 1:2000

2. Komunalna infrastrukturna mreža: 2.1 Prometna mreža 1:2000 2.2 Elektroenergetska mreža 1:2000 2.3 Komunikacijska 1:2000 2.4 Vodovodna mreža 1:2000 2.5 Kanalizacijska mreža 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:2000

4.1 Način i uvjeti gradnje – oblici korštenja 1:2000 4.2 Način i uvjeti gradnje – način gradnje 1:2000 Svi kartografski prikazi Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote–Rogač („Službeni glasnik Općine Šolta“, broj 8/11), Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote–Rogač („Službeni glasnik Općine Šolta“, broj 4/13) te Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote–Rogač („Službeni glasnik Općine Šolta“, broj 11/16) se ukidaju te zamjenjuju gore navedenim novim kartografskim prikazima POLAZIŠTA 1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

4

Granica obuhvata plana prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselje Grohote Rogač (III), na svim kartografskim prikazima u mjerilu 1:2000. Obuhvaćeno je kopneno područje od 126,52 ha važećeg Urbanističkog plana a koje je prošireno u skladu s Prostornim planom uređenja općine Šolta za 3,6 ha pa ukupni obuhvat Urbanističkog plana iznosi 130,12 ha.

Područje obuhvata Urbnističkog plana koje je prošireno u odnosu na danas važeći Urbanistički plan odnosi se na veće proširenje koje obuhvaća kopneni dio uvale Bočac (2,6 ha) te manje rubno proširenja obuhvata južno od uvale Bočac a sve unutar naselja Rogač (2,86 ha)

Proširenje obuhvata unutar naselja Grohote je izvršeno na zapadnom dijelu obuhvata a južno od trase državne ceste D111 radi reguliranja javne i društvene namjene (D2 dječji vrtić i D3 zdravstvena ambulanta), te manje proširenja na južnom dijelu obuhvata ukpne površine 0,74 ha.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana postoje dionice državne ceste D111 (Maslinica – Grohote – Stomorska), državne ceste D112 (luka Rogač – D111). Županijska cesta Ž6290 (centar Grohota – luka Rogač, bivša državna ceste prije izgradnje obilaznice, odnosno državne ceste D112) u cijeloj dužini se nalazi uutar obuhvata Urbanističkog plana i ima funkciju glavne mjesne ulice.

Planirana obilaznica naselja Grohote i Rogač od križanja državnih cesta D111 i D112 do županijske ceste Ž6290 (planirno križanje kod druge serpentine na trasi županijske ceste gledano od luke Rogač) ima također funkciju glavne mjesne ulice.

Osim razvrstanih prometnica na izgrađenom dijelu naselja postoji mreža sabirnih, ostalih i kolno pješačkih ulica, koje tek dijelom širinom i drugim tehničkim karakteristikama odgovaraju potrebi odvijanja prometa u naselju.

Urbanističkim planom je predviđena izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih prometnica unutar naselja. Ulična mreža u najvećoj mogućoj mjeri poštuje trase postojećih putova. Planira se sanacija ulica na način da se, gdje god je to moguće primijene minimalni prometnotehnički elementi poprečnog odnosno uzdužnog presjeka ovih ulica, a sve u cilju sigurnog odvijanja prometa vozila i pješaka. Radi teških terenskih uvjeta istočni dio Rogača ne zadržava obalnu prometnicu kao okosnicu prometne mreže. Ta ulica je nastala podzidavanjem uz strmu obalu, promjenljive je širine, a radi izgrađenih objekata ograničene mogućnosti rekonstrukcije. Stoga je planirana nova trasa sabirne ulice na višoj koti približno paralelna s obalom i istočnom granicom obuhvata Urbanističkog plana.

- Elektroenergetsko napajanje područjaNa području obuhvata Urbanističkog plana izgrađeno je pet trafostanica i to: - TS “Rogač 1”,instalirane snage 250 kVA, tipa “tornjić” - TS “Grohote 1”, instalirane snage 250 kVA, tipa“tornjić” - TS “Grohote 3”, instalirane snage 250 kVA, tipa “tornjić” - TS “Grohote 4”, instaliranesnage 250 kVA, tipa “tornjić” - TS “Žukova”, instalirane snage 250 kVA, tipa “tornjić”. Postojećetrafostanice je potrebno je rekonstruirati, tj. povećati instaliranu snagu instaliranjem novogtransformatora snage 630 kVA. Međutim, uzevši u obzir, osim specifičnog opterećenja, i„raspršenost” zone, odnosno maksimalne međusobne udaljenosti između TS 10(20)/0,4kV,predviđena je i izgradnja 6 (šest) novih trafostanica

- Elektroničke komunikacijeNa području obuhvata plana ima postojećih elektroničkih komunikacijskih instalacija(distributivni čvor, te magistralni, korisnički i spojni vodovi)

- Vodovodna i kanalizacijska mrežaVodovodna mreža - postojeće stanje

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

5

Kroz predmetno područje položen je magistralni vodoopskrbni cjevovod Omiškog primorja promjera Ø 150 mm. Predmetni cjevovod je povezan s vodospremom ,,Omiš II“ sa kotom dna na 184,00 m.n.m. Unutar područja je izvedena vodoopskrbna mreža lokalnog karaktera izvedena od cjevovoda neodgovarajućih profila te položenih van trupa prometnih površina. Ne postoji izvedena hidrantska mreža.

Kanalizacija - postojeća Na predmetnom području nije izgrađena kanalizacijska mreža. Otpadne vode izgrađenih objekata riješene su na način da se iste odvode u individualne sabirne jame. Kako je veliki broj zgrada izveden neplanski pretpostavlja se i da su sabirne jame neodgovarajuće te da su mogući štetni utjecaji na okoliš i priobalno more. Buduću kanalizacijsku mrežu potrebno je kao razdjelni kanalizacijski sustav. Sve kanalizacijske vode (fekalne i oborinske) potrebno je tretirati prije nego što se upuste u recipijent.

1.1.1 Prostorno razvojne značajke

Otok Šolta, odnosno općina Šolta spada u zaštićeno obalno područje a prostor ograničenja (posebna ograničenjima u korištenju) obuhvaća pojas kopna 1000 m od obalne crte i pojas mora 300 m od obalne crte.

Naselje Rogač na obali je u prosjeku na apsolutnoj visini od cca 2-35 m.n.v. a naselje Grohote na a.k. cca 105 m, a sve prema prikazu u grafičkom dijelu elaborata plana u mjerilu 1:2000.

Naselje Rogač primarno je definirano sa lukom otvorenom za javni promet županijskog značaja, te u ostalom obalnom dijelu prema moru postojećom izgradnjom dok su viši dijelovi anslja neizgrađeni i bez odgovraajuće prometne infrastrukture.

Naselje Grohote su administrativno središte otoka i općine sa društvenim sadržajima kao što su osnovna škola, dječji vrtić, ambulanta, općinska uprava, drugi društveni i javni prostori (knjižnica, galerija, apoteka i dr.) te prostori pojedinih pogona kao što su uljara, „Studenac“.

Ograničenje daljnjoj gradnji stambenih i drugih sadržaja je nedostatne infrastrukture, posebno ulične mreže i sustava odvodnje otpadnih voda i to fekalnih i oborinskih voda.

U morfološkom smislu područje naselja Grohote Rogač većim dijelom je je smješteno na relativno strmoj padini generalno nagnutoj prema sjeveru jugu, s visinskom razlikom cca 100 m. Padina je uglavnom kaskadno oblikovana, djelomično je obradiva površina (maslinici), adjelomično je zapuštena površina obrasla travom i niskim mediteranskim raslinjem. Lokalno jena padini registrirana i borova šuma te pojedinačna listopadna stabla.

1.1.2 Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Na području obuhvata Urbanističkog plana nema prirodnih vrijednosti zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode. Također na tom području nema područja ekološke mreže. Izražene su krajobrazne vrijednosti strme padine.

Na prostoru otoka Šolte, pa tako i na prostoru naselja Grohote Rogač su prisutni različiti mogući vidovi kulturne i graditeljske baštine u formi spomeničkih cjelina i građevina, urbanističkih cjelina i sklopova, povijesnih cjelina i građevina te ruralnog graditeljskog nasljeđa. Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedoče o kontinuitetu naseljenosti od prapovijesnih vremena do naših dana. Različite civilizacije i kulture, koje su se smjenjivale tijekom stoljeća, ostavile su brojne materijalne tragove svoje kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih građevina i groblja, starokršćanskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih kaštela i dvoraca.

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

6

Popis kulturnih dobara na području naselja Grohote i Rogač, naznačeni su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja,uređenja i zaštite površina“.

1.1.3 Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenosti)

Prostorni plan uređenja grada Omiša (Službene glasnik Općine Šolta, broj 6/06, 5/10, 9/10, 2/12, 9/15, 26/15, 23/16, 3/17-pročišćeni tekst i 9/18).

Prostornim planom uređenja općine Šolta utvrđena je obveza donošenja Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote - Rogač a koji je usvojen 2011. godine, ukupnog obuhvata oko 60,0 ha.

Na površinama za razvoj naselja grade se nove i rekonstruiraju (nadogradnja, dogradnja, prenamjena i dr.) postojeće stambene i stambeno-poslovne građevine, javni i društveni sadržaji, gospodarski sadržaji (proizvodni, poslovni, ugostiteljsko-turistički), sadržaji športa i rekreacije, uređuju zelene i parkovne površine, prometne površine i komunalna infrastruktura te ostali sadržaji naselja.

Prostornim planom uređenja općine Šolta određena je luka otvorena za javni promet Rogač.

Urbanistički plan uređenja se izrađuje u mjerilu 1:2000 na topografsko katastarskoj podlozi u skladu s Odredbama za provođenje kojima su utvrđeni uvjeti gradnje i uređenja građevinskog područja naselja. Urbanističkim planom je potrebno osigurati novu regulaciju prometa i pristup do planiranih prostornih jedinica u skladu s odredbama Prostornog plana te razgraničiti površine javne i društvene namjene, zelene i sportske površine, eventualno gospodarske namjene, površine luka, kupališta i druge površine. Infrastrukturni i komunalni sustavi se određuju linijski i kao površine (IS). Svi uvjeti uređenja prostora, gradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina razrađuju se do razine prostornih cjelina. Uvjeti gradnje mogu biti i stroži od uvjeta propisanih Prostornim planom a u cilju očuvanja krajobraznih i drugih vrijednosti prostora. Uz obalu je obvezno planiranje javne površine (obalne šetnice, kupališta i drugo).

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

Osnovni cilj izrade Urbanističkog plana je: - Osnovno rješenje Urbanističkog plana uređenja naselja Grohote - Rogač iz 2011. godine

(izmjene i dopune 2013. i 2016. godine.) potrebno je uskladiti s Prostornim planomuređenja općine Šolta i drugim prostornim planovima više razine, Zakonom, opravdanimpromjenama u prostoru i stvarnim potrebama stanovnika i šire zajednice. Unutar obuhvataUrbanističkog plana nastojati zadovoljiti javne potrebe stanovnika u pogledu uređenjaprometnica, javnih i društvenih sadržaja, zelene i parkovske površine,

- Unaprijediti osnovnu prometnu infrastrukturu u skladu s mogućnostima terena i postojećeizgrađenosti područja.

2.1 Odabir prostorne i gospodarske strukture

Prostorna i gospodarska struktura naselja Grohote - Rogač su uglavnom definirane. U prostoru se ne očekuju značajnije promjene, uglavnom se radi o dopuni postojećih sadržaja, gradnja pretežno rezidencijalnih sadržaja. Jasno da sve prostorne intervencije ne smiju narušiti postojeće, prepoznatljive vrijednosti, narušiti vrijednost zaštićnih spomeničkih cjelina i

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

7

pojedinačnih spomenika te vrijednost obalnog pojasa a istovremeno pridonijeti stvaranju novih prepoznatljivih prostora i simbola naselja. 2.2 Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Uređenje i dopuna sadržajima područja je moguća na način da zona u svakom trenutku funkcionira kao cjelina a novo uređenje područja i nova gradnja se lako uklapaju u već izvedeno stanje te pridonose konačnom oblikovanju područja sa potrebnim sadržajima. Značajan je zahvat na uređenju ulične mreže tako da se osigura bolja komunikacija unutar naselja i prometna povezanost sa širim područjem.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Detaljna namjena površina određena ovim Urbanističkim planom i u obuhvatu ovih izmjena i dopuna prikazana je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje, namjena površina i prometna mreža u mjerilu 1:2000, a određene su nove namjene, odnosno izvršena je prenamjena zona kako slijedi: - STAMBENA NAMJENA (S) - MJEŠOVITA NAMJENA - pretežito stambena (M1) - JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - Upravna (D1) - Zdravstvena (D2) - Predškolska (D3) - Vjerska (D7) - Ostalo (Vatrogasni dom) (D8) - GOSPODARSKA NAMJENA – Poslovna - Pretežito uslužna (K1) - Pretežito trgovačka (K2) - ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z) - JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z1) - SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA - Kupalište (R3) POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - Državna cesta/Glavna mjesna prometnica - Sabirna ulica - Ostale ulice - Kolno pješačke površine - Pješačke površine - Parkiralište - Luka otvorena za javni promet županijskog značaja Ukoliko se čestica zemljišta, od koje će se formirati građevna čestica, nalazi unutar više različitih prostornih cjelina primjenjuju se stroži prostorno planski pokazatelji gradnje. Ukoliko je učešće zemljišta prostorne cjeline sa strožim prostorno planskim pokazateljima manje od 10% površine buduće građevne čestice mogu se primijeniti prostorno planski pokazatelji gradnje druge prostorne cjeline (npr. površina građevne čestice, koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice, visina građevine, učešće zelene vodopropusne površine na građevnoj čestici).

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

8

Na području obuhvata Urbanističkog plana građevine se mogu graditi samo kao slobodnostojeće ili dvojne građevine. Nije dopušteno postavljenje kamp kućica i kontejnera, osim kao privremenih za potrebe gradilišta dok traje gradnja. 3.1 UVJETI GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA Urbanističkim planom je cjelina naselja određena za stambenu namjenu (S) i mješovitu namjenu - pretežito stambenu (M1. Stambena namjena je u manjem udjelu zastupljena u naselju Grohote te uz obalu u naselju Rogač. Na kartografskom prikazu broj 4.1. Način i uvjeti gradnje - oblici korištenja, određene su zone s različitim uvjetima za izgradnju stambenih novih građevina, ili zamjenu i rekonstrukciju postojećih stambenih građevina, i to kako slijedi: - zaštićena ruralna cjelina naselja - povijesna jezgra naselja (I) - uže izgrađeno područje naselja - kontaktna zona povijesne jezgre naselja (II) - ostalo izgrađeno građevinsko područje naselja - neizgrađeno građevinsko područje naselja. Stambene građevine se mogu graditi kao samostojeće i dvojne građevine. Najveća bruto tlocrtna površina stambene i stambeno poslovne zgrade iznosi 160 m2. Ukoliko uz čestice zemljišta odgovarajuće površine za novu gradnju koja je propisana ovim Odredbama za provođenje, nije izvedena javno prometna površina odgovarajuće širine ista se može formirati od dijela zemljišta za koju se traži utvrđivanje građevne čestice i to najviše do 20% površine čestice zemljišta. Uže izgrađeno područje naselja - kontaktna zona povijesne jezgre naselja (II) Na užem izgrađenom područje naselja - kontaktna zona povijesne jezgre naselja (II) izmjenjene su najveće visine građeinai udaljenost od državne ceste u skladu s Prostornim planom uređenja općine Šolta: - maksimalni broj etaža iznosi P+1 sa maksimalnom visinom V=7 m u naselju Rogač a u naselju

Grohote P+2 s maksimalnom visinom do 9 m, sve građevine mogu imati podrum i suteren u okviru zadane visine,

- minimalna udaljenost građevina od državne ceste iznosi 3,0 m. Za rekonstrukciju i zamjenu postojećih stambenih, stambeno poslovnih i ostalih građevina kada su jedan ili više od sljedećih uvjeta: površina građevne čestica, udaljenost od susjedne međe, udaljenost od nerazvrstanih i razvrstanih prometnica i drugih javno prometnih površina, manji od planom dopuštenih ili je koeficijent izgrađenosti veći od planom dopuštenog, pored uvjeta iz gornjeg stavka određuju se i sljedeći uvjeti: - dopušta se samo nadogradnja nad postojećim gabaritima do planom dopuštene visine, u

istim tlocrtnim dimenzijama, odnosno kako su udaljenosti definirane tlocrtom postojeće građevine,

- dopušta se izgradnja jedne podzemne etaže (podrum) u postojećim gabaritima, - dopušta se izgradnja pristupne rampe, samo ako se etaža koristi kao parking (garaža), - dopušta se izgradnja pristupnog stepeništa van postojećih gabarita. Unutar užeg izgrađenog područja naselja (II) kontaktne zonu povijesne jezgre naselja prilikom rekonstrukcije i zamjene Urbanističkim planom se dopušta prenamjena pomoćnih građevina koje su izgrađene na zasebnoj građevnoj čestici i imaju tlocrtnu površinu veću od 40 m2 u stambene i stambeno poslovne građevine za čiju rekonstrukciju i zamjenu se primjenjuju uvjeti iz prethodnog stavka. Broj nadzemnih etaža kod rekonstrukcije i zamjene građevina iz ovog stavka je prizemlje i kat. Ukoliko se umjesto kata planira stambeno potkrovlje, visina nadozida najviše može iznositi 1,2 m.

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

9

Za rekonstrukciju postojećih građevina u izgrađenoj ruralnoj cjelini naselja udaljenosti su određene osnovom postojeće građevine. Rekonstrukcija tih građevina može se izvoditi uz prethodno mišljenje nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara. Ostalo izgrađeno građevinsko područje naselja Za gradnju novih stambenih građevina unutar ostalog izgrađenog građevinskog područja naselja izmjenjene su najveće dopuštene visine građevina: - maksimalna visina u naselju Rogač je P+1, odnosno najviše 7,0 - maksimalna visina u naselju Grohote je P+2, odnosno najviše 9,0 m - sve građevine se mogu graditi s podrumom i potkrovlje unutar zadane visine. Za rekonstrukciju i zamjenu postojećih stambenih, stambeno poslovnih i ostalih građevina kada su jedan ili više od sljedećih uvjeta: površina građevne čestica, udaljenost od susjedne međe, udaljenost od nerazvrstanih i razvrstanih prometnica i drugih javno prometnih površina, manji od planom dopuštenih ili je koeficijent izgrađenosti veći od planom dopuštenog, pored uvjeta iz gornjeg stavka određuju se i sljedeći uvjeti: - dopušta se samo nadogradnja nad postojećim gabaritima do planom dopuštene visine, u

istim tlocrtnim dimenzijama, odnosno kako su udaljenosti definirane tlocrtom postojeće građevine;

- dopušta se gradnja jedne podzemne etaže (podrum) u postojećim gabaritima; - dopušta se gradnja pristupne rampe, samo ako se etaža koristi za smještaj vozila u

mirovanju (garaža); - dopušta se postavljanje natkrivene strehe za zaštitu od sunca ili kiše u funkciji poboljšanja

uvjeta i kvalitete stanovanja u okviru vlasničke parcele, a čija tlocrtna površina ne smije prelaziti 30 m2;

- iznimno od prve alineje ovog stavka, ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti manji od Urbanističkim planom određenih, dopušta se dogradnja povećavanjem gabarita do dopuštenog koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti, na način da se za dio koji se dograđuje poštuju planom određene udaljenosti od međe i javno prometne površine.

Dopušta se postavljanje nove zgrade na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini u slučaju kada je postojećom izgradnjom na toj liniji već definiran građevinski pravac. Ukoliko se rekonstrukcijom povećava građevinska (bruto) površina zgrade potrebno je, na građevnoj čestici ili na drugoj katastarskoj čestici udaljenoj najviše 100 m od postojeće građevine, osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za ukupnu površinu zgrade prema minimalno potrebnom broju parkirališnih mjesta prema uvjetima iz točke 5.1. Urbanističkog plana. Neizgrađeno građevinskog područja naselja Za gradnju novih stambenih građevina unutar neizgrađenog građevinskog područja naselja izmjenjene su najmanje udaljenosti od prometnica i najveće dopuštene visine građevina: - maksimalna visina u naselju Rogač je P+1, odnosno najviše 7,0 - maksimalna visina u naselju Grohote je P+2, odnosno najviše 9,0 m - sve građevine se mogu graditi s podrumom i potkrovlje unutar zadane visine - minimalna udaljenost od lokalnih cesta i županijskih cesta iznosi 4,0 m - minimalna udaljenost od državnih cesta iznosi 5,0 m - maksimalna tlocrtna površina samostojećeg objekta ne može prelaziti 160 m2. Oblkovanje građevina i terena Građevine čija tlocrtna bruto površina iznosi manje od 15,0 m² mogu biti samo pomoćne građevine. a građevine brutto tlocrtne površine od 30 do 60 m² maksimalna visina je P+1, odnosno 6,0 m mjereno od najniže kote uz građevinu do vijenca građevine. Na čestici zemlje površine do 100 m² nije dopuštena gradnja novih građevina već samo rekonstrukcija postojećih građevina.

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

10

Visina zgrade ne može biti veća od njene širine, a dužina zgrade ne može biti veća od dvostruko njene širine. Najveća visina (H) građevine, ukoliko nije drugačije određeno Urbanističkim planom, a mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do gornje kote vijenca građevine iznosi: - prizemnica (P) sa Po ili bez Po = 4,0 m (na kosom terenu 4,5 m); - katnica (P+1) sa Po ili bez Po = 7,0 m (na kosom terenu 7,5 m); - dvokatnica (P+1+SP) sa Po ili bez Po = 9 m (na kosom terenu 9,5 m). Na užem i vizualno eksponiranom području naselja potrebno je podići razinu oblikovanja građevina, tako da izgradnja novih građevina i oblikovanje prostornih sklopova ne narušava prepoznatljivu fizionomiju naselja. Nove zgrade se oblikuju u skladu s krajobraznim vrijednostima s ravnim ili kosim krovom i sljemenom paralelnim sa slojnicama terena. Ukoliko je tlocrtna (bruto) površina zgrade veća od 100 m2, zgradu treba oblikovati u više volumena. Pročelje se može obraditi u kamenu ili ožbukati u bijeloj boji, svijetlosivim ili svijetlo smeđim tonovima Prilikom gradnje građevine obvezno je očuvanje prirodne konfiguracije terena građevne čestice na način da se iskopi izvode samo radi gradnje podruma i temelja, a kosi teren uređuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zatečenom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije prijeći 1,5 m. Izgradnja ograda pojedinačnih građevinskih čestica treba biti sukladna tradicionalnom načinu građenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,2 m visine na ravnim terenima, a na kosim mogu biti do 1,5 m. Ukoliko je visinska razlika najviše i najniže kote prirodnog terena uz građevinu do 1,5 m teren se smatra ravnim, a ukoliko je ta visinska razlika veća teren se smatra kosim. Nove građevine se izvode s kosim dvostrešnim ili višestrešnim krovom nagiba od 20° do 35°. Omogućava se ugradnja sunčanih kolektora na svim građevinama osim u zaštićenim dijelovima naselja. Sunčani kolektori mogu zauzeti najviše 1/3 ukupne površine krovnih ploha. Horizontalni i vertikalni gabarit građevina, oblikovanje fasada i krovišta te upotrebljeni građevinski materijal, trebaju biti u skladu s krajolikom i načinom građenja na ovom području. Građevine se mogu graditi i kao kaskadne građevine na kosom terenu unutar zona mješovite namjene izvan I i II zone zaštite povijesne cjeline naselja Rogač i naselja Grohote. Kaskadna građevina može imati prizemlje ili suteren, kat i stambeno potkrovlje sa izmicanjem svake etaže za najmanje 40% širine etaže. Minimalno 30% površine građevne čestice za gradnju novih zgrada mora činiti sačuvani prirodni vodopropusni teren, uređen samo visokim ili niskim zelenilom, ukoliko nije drugačije određeno ovim Odredbama za provođenje. Travna rešetka se ne smatra prirodnim vodopropusnim terenom. Postojeće i planirano zelenilo mora biti određeno (prema ovim uvjetima) u odgovarajućem aktu za građenje sukladno Zakonu. Gradnja pomoćnih građevina Na građevnoj čestici uz jednu stambenu ili stambeno poslovnu građevinu mogu se graditi pomoćne građevine koje su u funkciji te građevine i predstavljaju funkcionalnu cjelinu. To su garaža, spremište, ljetna kuhinja, vrtni paviljon i sl. te bazeni, cisterne za vodu i sabirne jame, vrtne sjenice, roštilji, nadstrešnice, spremnici za smještaj kontejnera za otpad, podzemni i nadzemni spremnici goriva, sunčevi kolektori i fotonaponski moduli i sl. Pomoćne se građevine mogu graditi u gabaritu osnovne građevine, nepovezane s osnovnom građevinom na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice građevne čestice ili kod kosog terena moguće je graditi i na granici građevinske čestice. Maksimalna veličina pomoćne građevine je 50 m² ako se gradi kao nepovezana sa osnovnom građevinom. Najveća visina građevine je Po+P, odnosno najviše 4,0 m sa ravnim ili kosim krovom nagiba do 350. Garaža se u pravilu gradi u gabaritu stambene građevine. Izuzetno, garaža se može graditi odvojeno i na granici čestice prema javno prometnoj površini na udaljenosti od najmanje 3,0 m

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

11

od ruba kolnika ukoliko se takvom izgradnjom ne ugrožava sigurnost prometa i ne presijecaju važni prometni tokovi, ali ne prema državnoj cesti. Udaljenost garaže prema državnoj ili županijskoj cesti određena je posebnim propisom. Nadstrešnice i vrtne sjenice se grade kao slobodnostojeće ili sa zgradom konstruktivno povezane, tlocrtne površine do 15 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. Roštilji (otvorena ognjišta) tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od razine okolnog tla, grade u gabaritu stambene građevine ili kao izdvojen samostojeće građevine. Te građevine ne mogu se graditi na susjednoj međi, te uz pristupni put. Cisterne za vodu i vodonepropusne sabirne jame zapremine do 27 m3 grade se na način da sabirna jama treba biti na nižoj koti od cisterne za vodu ili od iste udaljena minimalno 8 m. Podzemni i nadzemni spremnika goriva zapremine do 10 m3 grade se prema posebnim propisima. Bazen tlocrtne površine do 100 m2 i dubine do 2 m, trebaju biti potpuno ukopani u tlo i mogu se nalaziti najbliže 1,0 m od susjedne čestice. Izuzetno, omogućava se gradnja bazena i pratećih prostora nužnih za smještaj bazenske tehnike na zasebnoj građevnoj čestici, a koji služe osnovnoj građevini koja je smještena na susjednoj građevnoj čestici i to u slučaju kada je građevna čestica osnovne građevine nedovoljne površine za smještaj bazena, a susjedna građevna čestica je istog vlasnika. Građevna čestica za gradnju bazena može imati najveću površinu od 300 m2, a bazen se može smjestiti na najviše 60% površine građevne čestice u što je uključena bruto površina bazena, strojarnice i drugog u funkciji bazena ali ne i površina otvorenog parkirališta. Sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije (bez mogućnosti predaje u mrežu) može se graditi na krovištu osnovne zgrade, pomoćne zgrade ili zasebno na građevinskoj čestici postojeće zgrade izvan površine zaštite povijesnih struktura (zona A i zona B). Kada se grade kao zasebne građevine trebaju biti udaljene od susjedne međe ili regulacijskog pravca najmanje 3,0 m. Tlocrtna površina pomoćnih građevina iz stavka 1. ovog članka obračunavaju se u dopušteni maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig), osim sabirnih jama i cisterni za vodu. 3.2 UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Sadržaje gospodarskih djelatnosti je moguće graditi unutar prostornih cjelina mješovite pretežito stambene namjene i unutar gospodarske namjene (K1,K2). Omogućava se gradnja i/ili rekonstrukcija slijedećih građevina: - gospodarske proizvodne, pretežito zanatske građevine, - ugostiteljsko-turističke građevine, - poslovne građevine (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne). Urbanističkim planom su propisani uvjeti, odnosno prostorno planski pokazatelji gradnje građevina gospodarskih djelatnosti u prostornim cjelinama mješovite – pretežito stambene namjene (M1) i u planiranoj zoni poslovne namjene (K1, K2). 3.2.1 UVJETI ZA GRADNJU GRAĐEVINA UNUTAR ZONE POSLOVNE NAMJENE (K1, K2) Unutar poslovne namjene K1, K2 planirani su zanatski sadržaji, servisi i usluge, trgovine, tržnica, ugostiteljsko turistički i komunalni sadržaji, garaže i slični sadržaji. Omogućava se rekonstrukcija ili zamjena postojeće zgrade (tzv. „Doktorova kuća“) u Rogaču na k.č. 1626/1, planirane poslovne namjene - pretežito trgovačke (K2). Na građevnoj čestici omogućava se dogradnja zgrade do 200 m2 te gradnja skladišta površine do 80 m2. Planirana zona poslovne namjene – pretežito trgovačka (K2) ucrtana je na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:2000.

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

12

Izvršena je prenamjena proizvodne zone (I1) „Oblik“ - bivše proizvodne zone za preradu plastičnih masa, približne površine 0,47 ha - u poslovnu zonu (K1,K2) unutar koje se mogu graditi pretežno uslužni i trgovački sadržaji, te ugostiteljski sadržaji. Za gradnju i uređenje te poslovne zone (prostorna cjelina 8) primjenjuju slijedećih uvjeti: - najmanja površina građevne čestice za gradnju novih poslovnih građevina iznosi 500 m2; - maksimalni koeficijent izgrađenosti zone kig iznosi 0,4; - maksimalni koeficijent iskorištenosti zone kis iznosi 1,2; - najveća visina građevina iznosi P+2, odnosno najviše 10,0 m; - najmanje 20% površine zone mora biti hortikulturno uređeno, što ne uključuje

otvoreno parkiralište ako se obrađuje s visokim drvećem (na svaka 4 PM jedno stablo) ili travnom rešetkom;

- zona treba imati priključak na javnu ulicu koja ima minimalnu širinu 5,0 m; - parkiranje vozila se rješava na građevnoj čestici ili na javnom parkiralištu/garaži unutar

planirane zone prema normativima iz točke 5.1 Odredbi za provođenje. 3.2.2 UVJETI ZA GRADNJU GOSPODARSKIH GRAĐEVINA UNUTAR ZONE MJEŠOVITE

NAMJENE (M1) U zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1), omogućava se uređenje prostora i gradnja građevina pretežito poslovne namjene (uslužne, manje trgovačke, komunalno servisne) te ugostiteljsko turističke namjene. Određeni su prostorni pokazatelji za gradnju novih, zamjenu i rekonstrukciju postojećih gospodarskih, poslovnih i ugostiteljskih građevina (restorani, zabavni sadržaji i sl. građevine). Izmjenjeni su uvjeti minimalne udaljenosti građevine od susjednih čestica koja iznosi H/2 gdje je H = visina građevine mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine u neizgrađenom dijelu naselja i najmanje 3,0 metra u izgrađenom dijelu naselja. Postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hotel do 80 kreveta) većih pokazatelja izgrađenosti (kig kis i H- visina građevina) od onih dopuštenih moguće je rekonstruirati u zatečenim gabaritima 3.3 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 3.3.1 UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENE DJELATNOSTI U zonama društvene namjene, dozvoljava se gradnja novih građevina, zamjena i rekonstrukcija postojećih građevina društvene namjene (obrazovanje - predškolska i školska ustanova, zdravstvo, socijalne ustanove, kultura, vjerske građevine i ostale građevine javnog interesa) prema prostornim cjelinama prikazanim u grafičkom dijelu Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4.2 „Način i uvjeti gradnje - Uvjeti gradnje“ u mjerilu 1:2000. Ovim Izmjenama i dopunama obuhvaćena je gradnja predškolske ustanove (dječji vrtić i jaslice D3) na novoj lokaciji uz ambulantu na zapadnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana. Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina u skladu s važećim standardima. Za gradnju nove javne i društvene građevine, koja se gradi unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja - mješovita namjena, primjenjuju se slijedeći uvjeti: - minimalna veličina građevne čestice iznosi 600 m2, a moguća je i manja građevna čestica

ukoliko zadovoljava propisani standard; - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi

3,0; - građevna čestica mora imati pristup na javno prometnu površinu; - udaljenost građevina iz stavka 1. ove točke od građevina na susjednim građevnim česticama

ne može biti manja od polovine visine više građevine (H/2); - visina građevina može iznositi najmanje najviše E= P+2 , odnosno najviše H=10 m; - na građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje vozila sukladno normativima

iz točke 5.1 „Uvjeti gradnje prometne mreže“ Urbanističkog plana.

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

13

Građevine javnih i društvenih djelatnosti koje se interpoliraju unutar izgrađenog dijela naselja mogu imati i manju građevnu česticu ali ne manje od 100 m2, maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,8 a maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 3,0. Za gradnju nove javne i društvene građevine, koja se gradi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja - mješovita namjena, udaljenost od susjedne međe može iznositi najmanje 1 m, uz poštivanje ostalih uvjeta iz stavka 1 ovog članka. Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi ili uređivati u dijelu građevina druge namjene (stambene, poslovne i slične građevine). 3.3.2 REKREACIJSKI SADRŽAJI Omogućava se gradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja unutar obuhvata Urbanističkog plana: Dječje igralište (otvoreno igralište, igralište za pustolovne igre i građenje, vodene igre i sl.) unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju, grade se unutar građevinskih područja, na način: - veličina dječjeg igrališta treba biti usklađena očekivanom broju korisnika prema

orijentacijskim normativima 0,5 m2 igrališta na gravitirajući broj stanovnika, s poželjnim radijusom gravitacije cca. 200 m;

- najmanje 30% površine dječjeg igrališta mora biti uređena zelena vodopropusna površina; - udaljenost igrališta od regulacijskog pravca kolne prometnice mora bi minimalno 5 m; - igralište prema prometnici treba biti ograđeno odgovarajućom ogradom. Sportska igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju, grade se unutar građevinskih područja, na način: - veličina igrališta treba biti odgovarati potrebe igre malog nogometa, rukometa i sl.; - potrebno je osigurati prometnu sigurnost pristupa i igre; - udaljenost igrališta od regulacijskog pravca kolne prometnice mora bi minimalno 5 m; - igralište prema prometnici treba biti ograđeno ogradom. Boćališta se grade na javnim i drugim površinama i moraju biti postavljeno tako da prema kolnoj prometnici treba biti ograđeno. Visina ograde mora štititi odvijanje kolnog i pješačkog prometa. Kupališta (R3) Kupališta obuhvaćaju uređene plaže, odnosno otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne svima s morske i kopnene strane, a čine ih šljunčana plaža ili kamena obala. Akvatorij uređenog kupališta mora biti ograđen i na njemu nije dopušteno sidrenje i privez plovila. Na kupalištima se mogu uređivati platoi, pristupni putovi, sunčališta, prilazi moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, te opremati plažnom opremom (tuševi, rekviziti i dr.). Na uređenom kupalištu, u skladu s prirodnim uvjetima, je obavezna sadnja drveća i drugog zelenila. Pristup (okomiti na obalu) kupalištu se mora osigurati na svaku 500 m duž obale. Na kupalištima se mora osigurati barem jedan ulaz u mora za osobe sa smanjenom pokretljivošću. Na kupalištima se mogu postavljati pomoćne građevine za potrebe kupališta. Prateća građevina služi za smještaj svlačionica, sanitarnog čvora, spremišta plažnih rekvizita, i sl. Prateća građevina može imati najviše 12,0 građevisnke bruto površine, visine prizemlja, odnosno najviše 3,0 m. Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. Na području uređenih plaža nije dopušteno ograđivanje kopnenog dijela plaže, prekidanje ili ograničavanje dužobalne šetnice, kao i onemogućavanje pristupa moru. Omogućava se preoblikovanje obale radi povećanja i boljeg korištenja površine uređene plaže. 3.4 PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

14

Prometna i ulična mreža planiranog područja naselja Grohote - Rogač vezana je na državne ceste D111 i D112 i županijsku cestu (Ž6290 - Grohote D111-luka Rogač) koje su glavne ulice kojima se pristupa području i omogućava kolni pristup do luke otvorene za javni promet u naselja Rogač. Planirano je više izmjena ulične mreže uglavnom radi usklađivanja s rješenjima sadržanim u Prostornom planu uređenja općine Šolta. Tako je planirana ulica kroz polje prema „Radovanju“ radi obilaska značajnih naseljskih javnih sadržaja (dječji vrtić, ambulanta, tržnica, dom, poslovni sadržaji) Grohota. Time je omogućeno da dionica državne ceste D111, koja je položena uz južni rub Grohota, postane ulica s ograničenim kolnim prometom i uz sigurno kretanje pješaka. Na istočnom križanju nove trase s državnom cestom D111 osiguran je prostor za različita rješenja križanja (klasično križanje, kružno i dr.). Na to križanje planira se priključak nove dionice ulice koja se priključuje na županijsku cestu Ž6290 u Rogaču. Tim glavnim mjesnim prometnicama omogućava se lakši tranzitni promet i promet prema luci Rogač i bez ugrožavanja kretanja unutar naselja, prvenstveno Grohota kao glavnog središta otoka. Planirane su druge manje izmjene ulične mreže radi povoljnijeg rješenja i omogućavanja lakšeg pristupa građevnim česticama (sabirna ulica na Glavici u Rogaču, nov ulica u dijelu uvale Bočac, ulica istočno od osnovne škole) Sa glavnih naseljskih i sabirnih ulica osigurani su kolni i pješački pristupi planiranim sadržajima u obuhvatu Urbanističkog plana. Ulična mreža je dijelom izgrađena ali je potreba rekonstrukcija gotovo svih postojećih ulica i dogradnja mreže novim trasama ulica. Radi složene konfiguracije terena i relativno male količine očekivanog prometa, ne planiraju se veće širine kolnika ulica. Omogućava se odvijanje jednosmjernog prometa i proširenje kolnika radi mimoilaženja vozila. Tehničkom dokumentacijom za ishođenja akta za građenje moguće je odrediti uži ili širi koridor ceste, odnosno poprečni profil ceste u skladu s tehničkim mogućnostima i potrebi odvijanja očekivanog prometa. Radi gradnje ulica na strmoj padini moguće je formiranje veće građevne čestice ulica radi šireg proprečnog profila od ucrtanih profila ulica u kartografskim prikazima Urbanističkog plana i radi eventualne gradnje geotehničkih građevina (potporni zidovi, sidrene konstrukcije, piloti i sl.). Izmjena poprečnog profila ceste ne smatra se izmjenom Urbanističkog plana. U trupu ulice je obvezno osigurati međusobno usklađeno vođenja komunalne i druge planirane infrastrukture (voda, odvodnja, TK kanalizacija i energetski kabel). Prilikom rekonstrukcije postojećih ulica i gradnje novih dionica ulica potrebno je posebnu pažnju posvetiti odvodnji i drenaži u cilju stabilizacije zemljišta. Odvodnju provoditi površinskom odvodnjom pomoću jaraka i kanala koji se ulijevaju u potoke i bujice. Prema uvjetima na terenu omogućava se gradnja javnih parkirališta (parkirališta u javnoj upotrebi) uz planirane ulice (obvezno izvan kolnika ulice) i na površinama određenim za zaštitne zelene površine (Z). Obvezno je uređenje javnih parkirališta i to istočno od osnovne škole, istočno i južno od „Doma“ u središnjem dijelu Grohote te u Rogaču. U središnjem dijelu naselja Grohote potrebno je ukloniti neprimjerenu građevinu (trgovina) izgrađenu uz zaštićenu staru školu i sklopa Slavića kaštela i unutar povijesne jezgre (zona A). Na tome dijelu planira se uređenje trga. Uz morsku obalu, izvan površine luke otvorene za javni promet, obvezna je gradnja dužobalne šetnica, minimalne širine 1,5 a maksimalne širine 5 m, namijenjena pješacima i biciklistima.

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

15

Uvjete izgradnje šetnica potrebno je uskladiti s uvjetima zaštite okoliša i prirode uz maksimalno očuvanje prirodne sredine i staništa. 3.4.1 POMORSKI PROMET Luka Rogač ima ulogu glavne otočke luke lokalnog značaja. Predmetna luka je izgrađena i privedena namjeni, te dobivena uporabna dozvola, prema prethodnoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Za poboljšanje sigurnosti luke planirana je vjetrovalnoj zaštite luke (gradnja lukobrana, valobrana i sl.), rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novih dijelova pristana, s proširenjem prostora za manipulaciju prilikom ukrcaja i iskrcajna putnika i vozila. Unutar lučkog područja uređuje se prostor za operativni dio luke, komunalni dio luke i nautički dio luke. Za potrebe luke planira se gradnja građevine unutar lučkog područja a izvan zone zaštite ruralne povijesne cjeline (zona A) i to istočno od tzv „Kacoline kuće“. Građevina može imati visinu P+1, odnosno najviše 7,0 m a smješta se između javno prometne površine i mora. 3.5 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO POVIJESNIH VRIJEDNOSTI Na području obuhvata Urbanističkog plana nalaze se zaštićena područja prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode i to stara koštela u Grohotama i vrt Mladinov u Rogaču: - unutar vrta Mladinov nije dozvoljena nikakva izgradnja. Potrebno je izraditi detaljnu studiju

postojećeg stanja parka (hortikulturnu inventuru) i hortikulturni projekt obnove; - uokolo stare koštele u Grohotama nisu dozvoljeni nikakvi radovi koji bi je u bilo kojem

smislu mogli ugroziti. Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži unutar obuhvata Urbanističkog plana ne nalaze se područja ekološke mreže. Utvrđuju se slijedeći uvjeti zaštite prirode: - prilikom gradnje novih građevina potrebno je koristiti materijale i boje prilagođene

prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi; - prilikom ozelenjavanja područja, posebno obalnog pojasa namijenjenog rekreaciji koristiti

autohtone biljne vrste, a elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje. Preferirati autohtone biljne vrste koje su otpornije na požar;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip i ne unositi strane (alohtone) vrste; - očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što

prirodnijem obliku; - ograničiti izmjenu obalne linije na nužno potrebne zahvate, a na potezima kupališta - plaža

očuvati u što većoj mjeri potpuno prirodnu obalu; - ograničiti sve zahvate u akvatoriju koji bi mogli negativno utjecati na morsku obalu i

staništa; - posebno voditi brigu o zaštiti podmorskih staništa posidonije (Posidonion oceanicae) te na

području njihovog staništa ograničiti sidrenje; - štititi speleološke objekte, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom

nadzemlju i neposrednoj blizini; - očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti; - osigurati pročišćavanje svih otpadnih voda. U propisanim mjerama zaštite kulturno povijesnih vrijednosti dodaju se uvjeti zaštite povijesnog kultiviranog krajolika područja zone B (zona II) u Rogaču, koji glase: - Poštivati zatečenu mrežu poljskih putova na način da nove ulice slijede povijesnu trasu; - Ukoliko su stari putovi omeđeni suhozidima proširenje putova uvjetovati očuvanjem starih

suhozidnih međa (premještanjem, a ne rušenjem); - Očuvati povijesnu parcelaciju obilježenu u prostoru suhozidnim međama

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

16

- U uređenju građevinske parcele sačuvati postojeće elemente povijesne opreme prostora (naplavi i gustirne, bunari, poljske kućice, staje, torovi, suhozidne ograde, vapnenice) i integrirati ih u novu izgradnju (prezentacija, prenamjena). Sastavni dio projekta mora biti snimak parcele u mj. 1:200 koji dokumentira zatečenu tradicijsku opremu prostora.

- U oblikovanju parcele poštovati u najvećoj mogućoj mjeri tradicijsku dispoziciju objekata (poklapanje građevinske linije s linijom ulice u slučaju izgradnje u nizu ili gradnja kamenih ogradnih zidova koji prate pravac ulice kod individualne izgradnje) koja omogućava formiranje zatvorenih dvorišta – zelenih površina na parceli.

- U oblikovanju novih građevina potrebno se prilagoditi postojećoj izgradnji kako bi se očuvala ruralna obilježja prostora i spriječile intervencije koje ruralni prostor mijenjaju u nedefiniranu izgradnju koja nije niti selo niti grad.

3.6 MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ Izmijenjene su mjere zaštite od požara u skladu sa zahtjevima nadležnog javopravnog tijela i glase: Pri projektiranju mjera zaštite od požara voditi računa posebno o: - mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine, - sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju, - osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila, - osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje požara, uzimajući u obzir postojeće i nove

dijelove naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama.

Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na: - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN broj 35/94,142/03) - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati u

slučaju požara (NN broj 29/13) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN broj 08/06) - Garaže projektirati prema austrijskoj smjernici OIB 2.2, Protupožarna zaštita u garažama,

natkrivenim parkirnim mjestima i parkiranim etažama, 2011. - Sprinkler uređaje projektirati shodno njemačkim smjernicama VdS ili VdS CEA 4001, 2008. - Stambene zgrade projektirati prema austrijskim standardu OIB – Smjernice 2, Izdanje 2011.,

Protupožarna zaštita - Uredske zgrade projektirati prema austrijskim standardu OIB – Smjernice 2, Izdanje 2011.,

Protupožarna zaštita, odnosno američkim smjernicama NFPA 101, izdanje 2015. - Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama; austrijskim standardom

TRVB B 138 Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara ili američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012.)

- Sportske dvorane projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012.) - Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012.) U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno posebnim propisima (članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, NN broj 108/95, 56/2010.). MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG PLANA Pod mjere provedbe Urbanističkog plana dodane su prilagodbe klimatskim promjenama. PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA Klimatske promjene mogu uzrokovati probleme vrućine, poplave, poplave obala, suše, nestašice vode i kakvoća vode, klizišta, šumski požari, oluje, tuče i ekstremno hladni dani.

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

17

Identifikacija očekivanih izazova kao posljedica klimatskih promjena na području obuhvata Urbanističkog plana odnosi se prvenstveno na pojavu vrućina, poplave površinskih voda, poplave obale i suša (nestašica vode i kakvoća vode)

Poželjna je primjena prirodnih rješenja koja se mogu primijeniti prema pojedinom navedenom problemu.

Prirodna rješenja za ublažavanje vrućine su: - mjere izgradnje (zeleni krovovi, urbani vrtovi/zajednička dvorišta i ozelenjavanje prostora

između građevina koji mogu ublažiti urbani efekt toplinskog otoka a pritom koriste zasmanjenje površinskog otjecanja, razvoj bioraznolikosti i rekreaciju);

- mjere na javnim prostorima obuhvaćaju urbane parkove i zelene površine koji imaju svojstvohlađenja zbog stvaranja sjena i pojačane evapotranspiracije. Povezivanje isprekidanihzelenih prostora sa ekološkim koridorima može poboljšati urbanu ventilaciju, koja zatimublažuje urbani efekt toplinskog otoka dopuštajući hladnom zraku izvana da prodirje u gušćeizgrađena područja;

- ozelenjavanje prometne infrastrukture obuhvaća drvorede uz prometnice što je važno zaregulaciju lokalne mikroklime i urbane hidrologije te ujedno smanjuju onečišćenje zrakačesticama. Trava ima značajku toplinskog regulatora obzirom da putem evapotranspiracijeosvježuje zrak.

Prirodna rješenja za ublažavanje utjecaja poplave površinskih voda odnose se na povećanje infiltracije vode te skladištenje povećane količine vode kako bi se omogućilo umjereno otjecanje voda prilikom nevremena. Za provođenje navedenih mjera mogu se koristiti iduća prirodna rješenja: - Kišni vrtovi, odnosno vrtovi malih razmjera koji se koriste za uređenje nekretnina. Imaju veliki

kapacitet skladištenja i infiltracije vode, što ublažuje otjecanje oborinskih voda;- Odvojeni sustav javne odvodnje Odvojeni sustav odvodnje predstavlja odvojeno prikupljanje

otpadnih i oborinskih voda putem zasebnih cjevovodnih sustava. Primjenom odvojenogsustava odvodnje, oborinske vode se odvojeno prikupljaju, odvode i ispuštaju u prirodu, a dapritom ne opterećuju sustav odvodnje otpadnih voda. Na ovaj način smanjuje se rizik odplavljenja podrumskih prostorija i javnih površina do kojih može doći prilikom intenzivnihoborina;

- Retencijski bazeni su depresije pokrivene vegetacijom, namijenjene za skladištenje vode iusporavanje otjecanja vode, a čiji tok prelazi preko nepropusnih površina. Retencijski bazeniznačajno smanjuju rizik od poplave a talozi i ostali onečišćivaći koji se nalaze u skladištenojvodi, mogu biti filtrirani, absorbirani u okolno tlo ili biokemijski razgrađeni, u vrijeme dok sevoda polako procjeđuje;

- Filter trake su blago nagnuti, ozelenjeni trakasti dijelovi zemlje koji pružaju mogućnost zaspori prijenos i infiltraciju vode. Filter trake su konstruirane na način da prihvate dotok vodefiltriranjem putem biljaka, pojačavaju taloženje čestica onečišćivača i infiltraciju;

- Drveća u urbanim područjima smanjuje količinu oborina koja dospijeva u sustav odvodnje.Područja oko drveća mogu imati veći kapacitet infiltracije i skladištenja vode zbog utjecajatranspiracije;

- Upojni bunari su, pravokutni ili kružni iskopi, ispunjeni šljunkom ili obloženi ciglom ilipolietilenskim prstenovima, a služe za skladištenje površinskih dotoka vode na način daomogućuju lakše upijanje vode u podzemlje. Pružaju ublažavanje utjecaja oborinskih voda,obradu vode te punjenje podzemnih voda;

- Kanali i jarci su plitki kanali koji prikupljaju površinsku otjecajnu vodu, a mogu usporitiotjecanje voda i ukloniti silt (prah) i ulja. Kanali i jarci pridonose malom smanjenju rizika odpoplave;

- Propusne površine omogućavaju infiltraciju oborinskih voda u tlo ili da skladište vodu iispuštaju je kontroliranom brzinom.

Prirodna rješenja za ublažavanje utjecaja poplave obale uključuje umjetno popunjavanje pijeska i drugog materijala na erodiranom dijelu obale u svrhu kompenziranja erozije i zaštite područja

Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja GROHOTE - ROGAČ (III))

18

od olujnih udara. Tehnike hranjenja plaža obuhvaćaju: hranjenje plaža, hranjenje stražnjeg žala hranjenje obalnog lica (potopljeni žal).

Prirodna rješenja za ublažavanje utjecaja suše, nestašice vode i kakvoće vode obuhvaćaju mjere opskrbe vodom (prikupljanje i skladištenje kišnice, upojni bunari, kišni vrtovi).