HEP VJESNIK

TEHNIKI UVJETI ZA IZBOR I POLAGANJE ELEKTROENERGETSKIH KABELA NAZIVNOG NAPONA 1 kV DO 35 kV

TEHNIKI UVJETI ZA IZBOR I POLAGANJE ELEKTROENERGETSKIH KABELA NAZIVNOG NAPONA 1 kV DO 35 kVPrve izmjene i dopune(Klas. br. 4.37/03, N.033.01)

I.

UVODNI DIO

1.1. Uvod 1.1.1. Odredbama ovih granskih normi propisuju se tehniki uvjeti i osnovne smjernice za izbor, izvedbu, projektiranje, polaganje, spajanje, zavravanje, ispitivanje i odravanje elektroenergetskih kabelskih vodova. 1.1.2. Tehnikim uvjetima obuhvaeni su kabelski vodovi nazivnog napona: do 1 kV, 10 kV, 20 kV i 35 kV. U sluaju kada se primjenjuje kabel nekog drugog nazivnog napona manjeg od 35 kV, treba postupiti prema odredbama za prvi vii nazivni napon. Tehniki uvjeti odnose se i na: - signalne i kontrolne kabele s pet ili vie vodia jednakog ili razliitog presjeka za prijenos signala strujom, frekvencije do najvie 105 Hz. 1.1.3. Tehniki uvjeti ne odnose se na: - elektroenergetske kabele za nazivne napone iznad 35 kV, - elektroenergetske kabele na brodovima, vozilima, motorirna s unu-

tranjim sagorijevanjem i avionima, - elektroenergetske kabele za polaganje u atmosfere eksplozivnih smjesa, - instalacijske kabele i izolirane vodove za elektrine instalacije nazivnog napona do 1 kV, - telekomunikacijske kabele svih vrsta, - elektroenergetske kabele s izolacijom od papira i metalnim platem, punjenim uljem ili neutralnim plinom pod pritiskom, - elekroenergetske kabele za podmorsko polaganje, - ve izgraene objekte, - objekte za koje je izdano odobrenje za graenje ili je pokrenut postupak ishoenja odobrenja za graenje, - nabavljenu opremu prije donoenja odluke o primjeni, ako to nije utvreno posebnom odredbom.

II. TEHNIKA OBILJEJA ENERGETSKIH KABELA2.1. Definicije pojmova 2.1.1. Kabelski vod ili krae kabel je

HEP GRUPA

1

2.1.2. 2.1.3.

2.1.4.

2.1.5.

2.1.6. 2.1.7.

2.1.8.

vrsta voda s jednim ili vie vodia. Svaki od vodia je po cijeloj svojoj duljini prekriven slojem izolacijskog materijala, a potom svi zajedno su obuhvaeni s jednim ili vie zatitnih slojeva.U kabelski vod ubraja se, osim kabela u uem smislu, i posteljica, kabelska kanalizacija, kabelske spojnice i zavreci i sve ostalo to je potrebno za siguran rad kabela. Jednoilni kabel sastoji se od jedne ile i odgovarajuih zatitnih slojeva. Vieilni kabel sastoji se od dvije do pet ila ukljuujui i ile upotrijebljene kao neutralni ili zatitni vodi s odgovarajuim zatitnim slojevi ma . M no go i ln i k ab el im a najmanje est ila jednakog presjeka. ila je osnovni sastavni element kabela, koji se sastoji od vodia i pripadne izolacije te poluvodljivih slojeva, ako postoje. Vodi je vodljivi dio ile izveden od jedne ili vie ica, ija je funkcija da provodi elektrinu struju. Moe biti: jednoini, vieini, okrugii, sektorski, kompaktirani ili nekompaktirani vodi. Nazivni presjek vodia kabela je vrijednost izraena u mm2, koja slui za oznaavanje vodia. Izolacija postavljena na vodi ili poluvodljivi sloj oko vodia moe biti: - ekstrudirana izolacija (izolacija od umjetnih masa kao primjerice od polivinil klorida, termostabilnogumreenog polietilena, kopolimera i slinog. - vulkanizirana izolacija na temelju gume ili toploskupljajuih materijala. Poluvodljivi sloj (zaslon) ini sloj od poluvodljivog materijala, a slui za kontrolu elektrinog polja u izolaciji i za uklanjanje neravnina na vanj-

skim povrinama izolacije. 2.1.9. Zatitni slojevi kabela sastoje se od: - elektrine zatite - ekrana (metalni sloj iz bakrenih ica ili bakrenih traka, a u posebnim sluajevima i iz upletenih bakrenih ica), - armature od metalne kouljice (od okruglih ica ili eline trake, a slui kao mehanika zatita od vanjskog djelovanja, - vanjskog plata, izraenog od ekstrudirane termoplastine mase i postavljenog preko elektrine zatite ili armature kabela, - ispune, ekstrudirane ili omotane, koja slui za oblikovanje kabela i ukl anj anj e me uso bno tet nih utjecaja izmeu razliitih sastavnih elemenata kabela, kao primjerice izmeu izolacije i plata. 2.1.10. Kabelski pribor, kao nuni sastavni element za pogon kabela sainjava: - pribor za spajanje vodia, - kabelska spojnica i - kabelski zavretak. 2.1.11. Spojna ahura je kovinski dio koji slui za meusobno spajanje vodia, te se razlikuje: - ahura za lemljenje, - ahura za preanje i - vijana ahura. 2.1.12. Kabelska stopica je kovinski dio koji slui za spajanje vodia na drugi elektrini ureaj, a moe biti: - stopica za lemljenje, - stopica za preanje i - vijana stopica. 2.1.13. Kabelska spojnica je pribor koji meusobno spaja dva kabela jednake ili razliite konstrukcije te na mjestu spajanja preuzima elektrinu i mehaniku funkciju kabela. 2.1.14. Kabelski zavretak je sklop postavljen na kraju kabela koji omoguuje elektrini spoj s drugim dijelom elektrine mree i koji odrava jednaku razinu izolacije na mjestu spoja.

2

HEP GRUPA

2.1.15. Utini pribor je vrsta kabelskog pribora koji svojom konstrukcijom omogu uje spajan je kabela na metalno-oklopljena postrojenja. Prema funkciji i terminu postoji: sklopna uvodnica, kabelski utika, rastavljivi zavretak. 2.1.16. Doputeno strujno optereenje kabela je struja, koja moe trajno proticati vodiem kabela, odreenog tipa u normalnim uvjetima, bez opasnosti da e se kabel prekomjerno ugrijati. 2.1.17. Lutajua struja je struja, koja izlazi iz vodia u okolni prostor. Moe tei vodljivim (metalnim) predmetima, koji su u okolnom prostoru postavljeni u druge svrhe (metalne cijevi, armature kabela i drugo). Svojim proticanjem lutajua struja moe prouzroiti korozijska oteenja. 2.1.18. Podruje lutajuih struja je prostor oko istosmjernih postrojenja, u kojem lutajue struje mogu prelaziti iz istosmjernih postrojenja na metalne predmete. Veliina podruja ovisi o: - srednjoj godinjoj razlici potencijala izmeu ulaznih i izlaznih mjesta lutajuih struja, - vodljivosti tla, - otporu zemlje kod ulaza i izlaza lutajuih struja i - otporu izmeu povratnog vodia istosmjerne struje i zemlje. 2.1.19. Ugroeno podruje je prostor u kojemu lutajue struje izlaze iz cijevi ili kabela u okolinu. 2.1.20. Zatieno podruje je prostor u kojem su cijevi i kabeli zatieni od lutajuih struja katodnom zatitom. 2.2. Oznaavanje kabela 2.2.1. Oznaka kabela ( L-1) sastoji se od grupe slovnih i brojanih simbola, kojima se redom oznaavaju: - vrsta materijala upotrijebljenog za izolaciju i plat,

- obiljeja konstrukcije znaajne za primjenukabela, - oznaka za zatitni vodi (ako postoji), - vrsta materijala, oblik presjeka i sastav vodia, - broj ila i nazivni presjek vodia, - nazivni napon kabela. 2.2.2. Slovni simboli za vrstu izolacije, plata kabela i poluvodljive slojeve su: P - polivinilklorid ( PVC ) X - umreeni polietilen ( XLPE ) H - zaslon vodia i zaslon izolacije (poluvodljivi XLPE ) za ogranienje elektrinog polja u izolaciji E - termoplastini polietilen ( PE ) h - poluvodljivi plat. 2.2.3. Oznaavanje zatitnih obiljeja konstrukcije kabela brojanim simbolima: 00 - konstrukcija bez posebne mehanike zatite, 44 - armatura od pocinane okrugle eline ice, obavijena u suprotnom smjeru pocinanom elinom trakom, nalazi se ispod vanjskog plata od termoplastine mase, 49 - elektrina zatita u obliku omota ili opleta od bakrenih ica ili traka, postavljenih oko svake ile posebno i izvedbom uzdune vodonepropusne zatite ispod vanjskog plata od termoplastine mase, 91 - elementi konstrukcije kabela jednaki su kao i kod brojanog simbola 49, s tim da se na vanjskom (poluvodljivom) platu koncentrino nalazi dodatna elektrina zatita. 2.2.4. Oznaka za vrstu materijala vodia, njegova oblika i prisustvo zatitnog vodia oznaava se tako da se prvo oznai materijal, a potom oblik vodia (L-1): - za vodie iz bakra oznaka se izostavlja, - za vodie iz aluminija stavlja se simbol A,

HEP GRUPA

3

- za vieine vodie okruglog presjeka simbol je OV, - za vieine vodie sektorskog presjeka stavlja se simbol SV, - za jednoine vodie sektorskog presjeka stavlja se simbol SJ, - za jednoine okrugle vodie simbol je OJ. 2.2.5. lzolirani vodovi i kabeli, koji sadre zatitni vodi obiljeen zeleno/utom bojom, oznaavaju se slovnim simbolom Y. 2.2.6. Broj ila i nazivni presjek vodia oznaavaju se brojem ila puta nazivni presjek vodia u mm2 kako slijedi: - oznaka presjeka (u mm2) stavlja se poslije oznake tipa vodia, - presjek koncentrinog vodia ili elektrine zatite izraava se u mm2, a razdvaja se kosom crtom od oznake presjeka faznih vodia, - etveroilni kabeli, kod kojih jedna ila ima smanjeni presjek vodia (neutralni ili zatitni vodi), oznaavaju se tako da se iza presjeka faznih vodia stavlja znak plus (+), a potom presjek neutralnog ili zatitnog vodia. 2.2.7. Nazivni napon energetskog kabela oznaava se brojem i izraava se u kV, prema L-5 I L-7. Nazivni napon kabela se oznaava naponom izmeu vodia i zemlje (Uo-fazni napon) naponom izmeu dva vodia (U - linijski napon), koji se razdvajaju kosom crtom Uo/ U i najviim naponom (Um), a izraavaju se u kV. Najvii napon kabela je za 20 posto vii od linijskog napona i oznaava se oznakom Um. Vrijednosti za nazivne napone kabela prikazane su u Tablici br. 1.

Tablica br. 1: Izbor kabela u ovisnosti o naponu mree Un

2.2.8

Obiljeavanje ila bojama izvodi se na kabelima nazivnog napona 0,6/1 kV radi meusobnog raspoznavanja ila, a izvodi se(L2): - bojom mjeavine za izolaciju, ili - bojenjem povrine izolacije, ili - obojenom trakom. Boje izolacije moraju biti postojane, odnosno ne smiju se lako brisati i moraju se uoavati. ile vieilnih kabela nazivnog napona Uo/U = 0,/1 kV obiljeavaju se bojama, koje su sastavni dio iz ol ac ij sk og ma te ri ja la , pr em a Tablici br. 2.

Tablica br. 2: Oznaavanje ila vieilnih kabela Uo/U = 0,6/1(1,2) kV

2.2.9. ile kabela nazivnog napona jednakog ili veeg od 6/10(12) kV izrauju se u izolaciji prirodne boje i nije potrebno njihovo dodatno tvorniko obiljeavanje. 2.2.10. Standardna boja vanjskog plata od PVC je crna, za sve kabele naziv-

4

HEP GRUPA

nog napona Uo/U = 0,6/1(1,2) kV. 2.2.11. Standardna boja vanjskog plata od PE je crna za sve kabele nazivnih napona Uo/U(Um) od 0,6/1(1,2) kV do 20,8 /36(42) kV. 2.2.12. Na vanjskom platu kabela je obiljeje (L 5 i L 7): - naziv proizvodaa kabela ili njegov zatitni znak, - godina proizvodnje, - konstrukcijska oznaka kabela prema vaeem standardu, - broj ila, nazivni presjek vodia i elektrine zatite, - nazivni napon kabela Uo/U za 0,6/1 kV kabele i U0/U(Um) za kabele vieg nazivnog napona, u kV. Oznake se moraju ponavljati najmanje svakih 50 cm. 2.2.13. Kabeli vanjskog promjera veeg od 10 mm sadre, uz spomenute oznake, i oznaku duljine u metrima. Oznaavanje se izvodi u razmaku po 1 m slijedom rasta prirodnih brojeva. 2.2.14. Boja plata i oznake na platu moraju biti postojane, odnosno ne smiju se lako brisati i moraju se uoavati. 2.2.15. Kabeli prema ovim granskim normama oznaavaju se grupom simbola prema (L-1) koja sadri: - slovni simboi za vrstu izolacije i plata, - brojani simbol za konstrukciju kabela, - slovni simbol za materijal i oblik vodia, - slovni simbol za oznaavanje prisustva zeleno/ute ile (ako postoji), - broj ila i nazivni presjek vodia i - brojani simbol za nazivni napon. 2.2.16. Primjeri oznaavanja kabela: a) etveroilni kabel s izolacijom i platom od polivinilklorida, konstrukcije bez posebne mehanike

zatite; aluminijskim faznim vodiima presjeka 50 mm2 klase 2, sektorskog oblika i neutralnim vodiem jednakog presjeka, za nazivni napon 0,6/1 kV oznaava se: PP00-A, 4 x 50/SV mm2 0,6/1 kV. Alternativno oznaavanje prema HRN HD 603 S1, Poglavlje 3G2.....NAYY- 4x50 SM mm2 0,6/1 kV. Primjenjuje se u distribucijskim trofaznim mreama za polaganje u zemlju, u kabelske kanale, u zraku na policama i drugim nosivim konstrukcijama, u suhim i vlanim prostorijama i slino. b) etveroilni kabel s izolacijom od umreenog polietilena i platom od polivinilklorida, konstrukcije bez posebne mehanike zatite, aluminijskim faznim vodiima sektorskog presjeka 150 mm2 i neutralnim vodiem jednakog presjeka, za nazivni napon 0,6/1 kV, oznaava se: XP 00-A, 4 x 150/SV mm2, 0,6/1 kV. Alternativno oznaavanje prema HRN HD 603 S1, Poglavlje 5G-2 ..NA2XY- 4x150 mm2 SM 0,6/1 kV. Primjenjuje se u distribucijskim trofaznim mreama za polaganje u zemlju, u kabelske kanale, u zraku na policama i drugim nosivim konstrukcijama, u suhim i vlanim prostorijama i slino, kod veih strujnih opteretljivosti kabelskog voda. c) etveroilni kabel s izolacijom i vanjskim platom od polivinilklorida, mehanikom zatitom od okruglih pocinanih elinih ica, obavijenih u suprotnom smjeru pocinanom elinom trakom, aluminijskim faznim vodiima sektorskog presjeka 185 mm2 i neutralnim vodiem jednakog presjeka, za nazivni napon 0,6/1 kV, oznaava se: PP 44 - A, 4 x 185/ SV mm2, 0,6/1 kV Primjenjuje se za polaganje u

HEP GRUPA

5

zemlju, kabelske kanale, vodu i slino. To je mehaniki zatieni kabel. Posebno je pogodan za kosa i okomita polaganja, kao i kod terena koji poniru ili klize. d) Kabel s izolacijom od umreenog polietilena (XLPE) i vanjskim platom od polivinilklorida (PVC), mehanikom zatitom od okruglih pocinanih elinih ica, obavijenih u suprotnom smjeru pocinanom elinom trakom, aluminijskim faznim vodiima sektorskog presjeka 185 mm2 i izoliranim neutralnim vodiem jednakog presjeka, za nazivni napon 0,6/1 kV, oznaava se: XP 44 - A, 4 x 185/ SV mm2, 0,6/1 kV. Primjenjuje se na mjestima kao i kabel iz prethodne toke c. e) Jednoilni kabel s izolacijom od umreenog polietilena, poluvodljivim slojem oko vodia i oko izolacije, uzduno vodonepropusnom elektrinom zatitom u obliku omota od bakrenih ica presjeka 25mm2, platom od polietilena, aluminijskim okruglim vodiem presjeka 150 mm2, za nazivni npon U0/U = 12/20 kV, oznaava se: XHE 49-A, 1 x 150 OV/25 mm2, 12/20(24) kV. Alternativno oznaavanje prema HRN HD 620 S1, Poglavlje 5C-1, NA2XS(F)2Y 1x150/25 RM mm2, 12/20(24) kV, odnosno za napon 20,8/36(42) kV - HRN HD 620 S1, Poglavlje 5B-1. Primjenjuje se u distribucijskim trofaznim mreama za polaganje u zemlju, u kabelske kanale, u zraku na policama i drugim nosivim konstrukcijama i slino. f) U posebnim sluajevima, kada se kabel polae u iznimno grmljavinskim zonama ili podruju visokog izolacijskog otpora tla, preporua se

primjena kabela za nazivne napone 12/20(24) kV i 20,8/36(42) kV, oznake: XHEh 91-A, koji je jednake konstrukcije kao i XHE 49-A, s tim da ima vanjski plat od poluvodljivog polietilena, a preko plata dodatnu elektrinu zatitu/uzemljiva od bakrenih ica. 2.2.17.Uporedba oznaavanja kabela prema HRN N.C0.006 i HRN HD 603 S1, odnosno HRN HD 620 S1 prikazana je u Tablici br. 3. Tablica br. 3: Nain oznaavanja energetskih kabela

2.2.18.Konstrukcija odabranih tipova kabela mora odgovarati zahtjevima utvrenim u literaturi (L-5) za tip 3G2 i 5G-2, odnosno (L-7) za tip 5C-1 i 5B-1, te (L-37) i (L-38) za armirane kabele. 2.3. Izbor tipskih kabela 2.3.1. Upotreba 2.3.1.1.Kabeli nazivnog napona Uo/U= 0,6/1 kV upotrebljavaju se u mreama izmjenine struje, u kojima najvii napon pod normalnim uvjetima rada (pogona) nije vei od

6

HEP GRUPA

nazivnog napona kabela povien za 20 posto, odnosno Um = 1,2 x U kV. 2.3.1.2.U mreama nazivnog napona Un=10 kV i Un=20 kV, upotrebljava se kabel nazivnog napona U o /U(U m )= 12/20(24) kV, u mreama nazivnog napona Un=30 kV i Un=35 kV koriste se kabeli nazivnog napona Uo/U(Um)= 20,8/36(42) kV, prema Tablici br. 1. 2.3.2. Vodi kabela 2.3.2.1.Vodii kabela se izrauju iz bakra i aluminija, a mogu biti okrugli jednoini ili vieini zbijeni te sektorski jednoini ili vieini zbijeni, u skladu s Tablicom br. 4 i zahtjevima u (L- 4), (L-5) i (L-7). 2.3.2.2.Prekidna vrstoa sektorskog aluminijskog vodia nakon pouenja iznosi: 2 2 - za 50 mm od 80 N/ mm do 110 N/ 2 mm , - za 70 mm2 i iznad od 60 N/ mm2 do Tablica br. 4: Svojstva vodia energetskih kabela

90 N/ mm2. 2.3.2.3.Prekidna vrstoa aluminijskih ica vieinog zbijenog vodia prije pouenja treba biti izmeu 130 N/mm2 i 200 N/ mm2. - okrugli jednoini (oznaka OJ) nazivnog presjeka 6 do 16 mm2 za 2 bakar i 25 -150 mm za aluminij, - sektorski jednoini (SJ) nazivnog presjeka 50-300 mm2 za aluminij. 2.3.2.4.Vodii kabela klase 2 (prema L-4) mogu biti: - okrugli vieini (oznaka OV) kompaktirani nazivnog presjeka 25300mm2 za bakar i aluminij, - sektorski vieini (oznaka SV) kompaktirani, nazivnog presjeka 50300 mm2 za bakar i aluminij. 2.3.2.5. Za distribucijske kabele su tipizirani vodii iz aluminija dok su vodii iz bakra prema posebnom zahtjevu. 2.3.2.6.Osnovni podaci okruglih i sektorskih vodia, prikazani su u Tablici br. 4. 2.3.2.7.Nazivni presjek tipiziranog faznog

HEP GRUPA

7

aluminijskog vodia u ovisnosti o nazivnom naponu kabela je prema Tablici br. 5 Tablica br. 5: Tipizirani presjeci vodia

na po ne od 6/ 10 /1 2) kV do 20,8/36(42) kV. Poluvodljivi sloj mora biti vrsto zaljepljen za izolaciju i mora se moi lako odvajati od vodia.

2.3.3. Izolacija kabela 2.3.3.1. Izolacija vodia energetskih kabela se izrauje u obliku brizganog sloja od termoplastine mase na temelju polivinil klorida (PVC) ili od termostabilne mase na temelju umreenog polietilena (XLPE), koja mora odgovarati zahtjevima utvrenim u (L-5) za Tip DIV 4 (PVC) i Tip DIX 3 (XLPE) odnosno (L-7) za Tip DIX 8 (XLPE). Nazivne debljine izolacije, (ti) ,ovisno o nazivnom naponu kabela prikazane su u Tablici br. 6. Srednja vrijednost debljine izolacije ne smije biti manja od nazivne vrijednosti. Debljina izolacije na najtanjem mjestu ne smije biti manja od nazivne vrijednosti za vie od (0,1+(0,1 x ti). 2.3.3.2. Poluvodljivi sloj Izrauje se u obliku brizganog sloja od poluvodljive mase na temelju kopolimera polietilena, preko vodia i preko izolacije kabela za nazivne

Tablicabr.6: Debljina izolacija energetskih kabela

8

HEP GRUPA

2.3.4. Zajednika ispuna 2.3.4.1.Ispuna se primjenjuje kod vieilnih kabela 0,6/1 kV u svrhu popunjenja prostora izmeu ila i postizanja okruglog vanjskog oblika kabela. 2.3.4.2.Ispuna moe biti izvedena omatanjem trakama od nehigroskopnog materijala ili brizgana ili kombinacijom oba naina. Brizgana ispuna se mora lako odvajati od izolacije ila kabela. 2.3.4.3.Materijali za zajedniku ispunu moraju odgovarati za najviu doputenu temperaturu vodia i ne smiju tetno utjecati na svojstva ostalih ugradbenih materijala. 2.3.4.4.Debljina zajednike ispune prikazana je u Tablici br.7.

2.3.5. Elektrina zatita 2.3.5.1.Elektrina zatita ograniava elektrino polje u kabelima nazivnih napo na U o /U(U m )=12 /20( 24) do 20,8/36(42) kv, odvodi struju kratkog spoja te titi kabel od vanjskih elektrinih utjecaja. Izrauje se od bakrenih okruglih ica najmanjeg promjera 0,5 mm i ukupnog presjeka prema Tablici br.8, i jedne ili dvije protuspirale od bakrene trake, najmanje debljine 0,1mm i ukupnog presjeka najmanje 1mm2.

Tablica br.7: Debljina ispune za kabele 0,6/1 kV

HEP GRUPA

9

Tablica br. 8: Presjek elektrine zatite kabela

2.3.6. Armatura 2.3.6.1. Armatura kabela je sloj okruglih elinih pocinanih ica spiralno obavijenih oko ispune kabela. Kvaliteta i promjer elinih ica je prema (L-37) i (L-38). Promjer ice armature ovisno o promjeru kabela prikazan je Tablicom br.9. Tablica br. 9: Promjer eline ice

2.3.7.2.Nazivna debljina plata odreuje se izrazom: tp=0,035 Di+ 1 mm, gdje je Di fiktivni promjer ispod plata prema (L-37) i (L-38). Nazivna debljina plata ne smije biti manja od 1,8 mm, a za kabele nazivnog napona od Uo/U(Um) = 12/20(24) kV do 20,8/36(42) kV nazivna debljina plata ne smije biti manja od 2,5 mm. Srednja vrijednost debljine plata zaokruena na 0,1 mm ne smije biti manja od nazivne vrijednosti. Debljina plata na najtanjem mjestu ne smije biti manja od nazivne vrijednosti za vie od (0,1+15%) x tp. 2.3.7.3.Plat je crne boje, za sve tipove i za sve nazivne napone kabela.

2.4. Doputene trajne struje 2.4.1. Strujna optereenja kabela treba tako ograniiti da na svim mjestima du kabela razvijena toplinska energija bude odvedena u okolni prostor. Geometrijske znaajke kabela neznatno ovise o doputenoj radnoj temperaturi prema Tablici br.10, pa se mogu smatrati konstantama za jedan odreeni kabel. Tablica br. 10: Najvie doputene radne temperature vodia

Najvie doputena

2.3.7. Vanjski zatitni plata 2.3.7.1. Vanjski zatitni plat kabela je brizgani sloj od polivinil klorida PVC prema odredbama iz (L-5), za Tip DMV 5 i od polietilena prema odredbama iz (L-7), za Tip DMP 2, svojstava odgovarajuih najvioj doputenoj temperaturi vodia.

10

HEP GRUPA

2.4.2. Strujno optereenje najvie ovisi o promjeni uvjeta okoline u koju je kab el p olo en a od re uje se izrazom: It = Cn x In (A) gdje je: Cn - umnoak korekcijskih faktora, In - nazivno strujno optereenje prikazano u tablicama broj 13 i broj 14. 2.4.3. Nazivno strujno optereenje u normalnom pogonu vrijedi za izravno poloene kabele u zemlju specifinog toplinskog otpora 2,5 Km/W, temperature 200C, na dubini 0,7 m te na posteljicu od pijeska ili usitnjene zemlje bez ili s mehanikom zatitom od: opeke, plastinih titnika i slinog te prolazom kabela kroz cijevi u zemlji du trase, u najveoj duljini do 10 m, uz odreene nazivne uvjete okoline prema Tablici br.11 2.4.4. Kod slobodnog polaganja kabela u zraku temperature 300C vrijedi odgovarajue nazivno strujno optereenje za normalni pogon, uz ispunjenje nazivnih uvjeta za polaganje kabela u zraku prema Tablici br.12. Pri tomu se podrazumijeva: da se ne sprijeava ohlaivanje kabela putem konvekcije i zraenja, da nema porasta temperature okoline i da nema stranih izvora topline. 2.4.5. Nazivno strujno optereenje definira doputenu trajnu struju optereenja za pojedinano poloene kabele, odnosno za kabelske sustave (tri pojedinana kabela) pri tzv. distribucijskom dijagramu optereenja. Distribucijsko optereenje kabela je pogonsko stanje, kod kojeg se na dnevno razdoblje od punog (maksimalnog) optereenja (odreenog trajanja) nadovezuje razdoblje manjeg optereenja

(odreenog trajanja). Od no s iz me u op te re e nj a i maksimalnog dnevnog optereenja naziva se stupanj distribucijskog optereenja. Stupanj distribucijskog optereenja (m) prema (L-40) je kolinik povrine manji od dijagrama dnevnog optereenja i ukupne povrine pravokutnika odreenog s maksimalnim optereenjem unutar 24 sata (vidi prilog 8-2.). Za tako odreeni stupanj distribucijskog optereenja, ne smije nazivno optereenje za odabrani tip i presjek kabela kod polaganja u zemlju ili u zraku (iz tablica nazivnih strujnih optereenja uzimajui u obzir i sve potrebne korekcijske faktore), prijei maksimalno optereenje. 2.4.6. Nazivni uvjeti polaganja kabela u zemlju, prikazani su u Tablici br.11 i Tablici br.12.

HEP GRUPA

11

Tablica br.11: Nazivni uvjeti polaganja kabela u zemlju (prema L-40)

12

HEP GRUPA

Tablica br. 12: Nazivni uvjeti polaganja kabela u zraku (prema L-40)

2.4.7. Nazivna strujna optereenja (prema L-40) Za nazivne uvjete polaganja kabela (u zemlji i u zraku) odredene su i nazivne struje optereenja, ovisno o nazivnom naponu kabela Uo/U,

konstrukciji kabela te o mjestu ugradnje kabela. 2.4.8. Strujno optereenje kabela Uo/U = 0,6/1 kV s aluminijskim vodiem za polaganje u zemlju ili zrak prikazano je u Tablici br.13, (prema L-40).

HEP GRUPA

13

Tablica br.13: Strujna opteretljivost tipiziranih energetskih kabela napona 0,6/1 (1,2) kV

2.4.9. Strujno optereenje kabela Uo/U (Um) = 12/20(24) i 20,8/36(42)kV s aluminijskim vodiem, za polaganje u zemlju ili zrak u obliku trokuta, prikazano je u Tablici br.14, (prema L-40).

2.4.10. Korekcijski faktori Pri pogonskim uvjetima koji odstupaju od nazivnih uvjeta za polaganje kabela, odreenih u t.2.4.6, potrebno je strujno optereenje iz Tablica br.14 mnoiti s korekcijskim faktorima kako slijedi.

14

HEP GRUPA

Tablica br.14: Strujna opteretljivost tipiziranih energetskih kabela napona napomena

2.4.10.1.Korekcijski faktor (f1) za preraunavanje strujnog optereenja kabela poloenih u zemlju, u ovisnosti o: specifinom toplinskom otporu i temperatur izemljita te faktoru distribucijsko g optereenja za sve konstrukcije kabela, prikazan je u Tablicibr.15. 2.4.10.2.Korekcijski faktor (f2) za preraunavanje strujnog optereenja etriilnih kabela poloenih u zemlju, u ovisnosti o: broju kabela u istom rovu, specifinom toplinskom otporu zemljita te faktoru distribucijskog optereenja, uz meusobni svijetli razmak od 7 cm, prikazan je u Tablici br.16.

2.4.10.3.Korekcijski faktor (f3) za prerauna va nj e st ru jn og op te re e nj a jednoilnih kabela poloenih u zemlju, u trofaznom sustavu, poloenih u trokut, uz meusobni svijetli razmak od 25 cm u ovisnosti o: broju sustava u istom rovu, specifinom toplinskom otporu zemljita te faktoru distribucijskog optereenja, prikazan je u Tablici br.17. 2.4.10.4.Korekcijski faktor za preraunavanje strujnog optereenja kabela kod polaganja u zraku (na policama, nosaima itd.) vidljiv je u L - 40.

HEP GRUPA

15

Tablica br.15: Korekcijski faktor f1

16

HEP GRUPA

Tablica br.16: Korekcijski faktor f2

HEP GRUPA

17

Tablica br.17: Korekcijski faktor f3

18

HEP GRUPA

2.5. Doputene struje kratkog spoja 2.5.1. Gustoe struje kratkog spoja u vodiima kabela, ovisno o poetnoj temperaturi vodia i presjeka vodia, a za trajanje kratkog spoja od 1 sekunde, prikazane su u Tablici br.18 Tablica br.18: Nazivne gustoe struje kratkog spoja

otvorenom prostoru, u kabelske kanale i u zatvorene prostorije. 3.1. Ope odredbe o polaganju kabela 3.1.1. Prigodom polaganja postupak s kabelom treba biti, da se njegove nazivne osobine bitno ne mijenjaju. Posebno treba skrenuti pozornost na:

2.5.2. Za vrijeme trajanja kratkog spoja razliitog od 1 sekunde, potrebno je vrijednosti u tablici 18 mnoiti s faktorom 1/(t, gdje je: t - vrijeme stvarnog trajanja kratkog spoja Pri tomu je maksimalno doputeno vri jem e tra jan ja kra tko g spo ja ogranieno na 5 sekundi.

III. POLAGANJE KABELAKabeli obuhvaeni ovim granskim normama namijenjeni su trajnom polaganju: u zemlju, u vodu, na

- dimenzioniranje presjeka vodia prema oekivanom strujnom optereenju, - utjecaj grupiranja kabela ili nekog drugo g susje dnog izvor a topli ne,specifinu toplinsku vodljivost medija u koju je kabel poloen, ztitu od Sunevog zraenja i drugo, - doputenu struju kratkog spoja, - zatitu od lutajuih struja i korozije, - stabilnost terena i vibracije, - zatitu od mehanikih oteenja kabela, - zatitu od kemijskih utjecaja, a ako je potrebno odabirom posebne kon-

HEP GRUPA

19

3.1.2.

3.1.3.

3.1.4.

3.1.5.

3.1.6.

3.1.7.

strukcije kabela i - glatkou i vrstou podloge na koju se kabel polae. Kabeli potrebni za opskrbu potroaa elektrinom energijom, kao i za izgradnj u mjesnih kabelski h mrea, mogu se polagati (ovisno o njihovoj konstrukciji) u suhim i vlanim prostorijama, u zemlji, u javno-prometnim povrinama, u vodi i na otvorenom prostoru. Pod javno prometnim povrinama podrazumijevaju se openito: javno prometni putovi, raskrija, trgovi, vodotoci, mostovi, prolazi, nadvonjaci, podvonjaci i slino. Nain izrade i sadraj investicijskotehnike dokumentacije za polaganje kabela propisan je vaeim zakonom za izgradnju objekata. Trasa kabela, odreena poloajem krajnih toaka koje kabel treba povezati, mora ispuniti uvjet najekonominijeg i najsvrsishodnijeg pravca u skladu sa zahtjevima projektiranja, graenja i eksploatacije. Trasa kabela mora biti usklaena s po st oj e im st an je m ra zl i it ih opskrbnih postrojenja, uz potpuno pridravanje propisa, uvjeta i planova mjerodavnih organa i zainteresiranih organizacija (primjerice: organizacija za prostorno planiranje, vodovodnih instalacija, kanalizacije, plina, telefona, toplovo da, - mjesnog prometa , el ek tr od is tr ib uc ij e, e lj ez ni ce , uprave za puteve, vodoprivrede). Kod planiranja i izgradnje javnopro met nih put eva te ugr adn je razliitih instalacija, preporua se prid rav ati rasp ored a elek troe nerge tskih kabel skih v odova u odnosu na razliita opskrbna postrojenja (prilog 8.3 i 8.4). Mogui je i drukiji raspored, uvaavajui

meusobni razmak instalacija. 3.1.8. U skladu s prethodnom tokom, preporuuju se daljna naela za smjeta podzemnih instalacija na urbaniziranom podruju: - u pravilu postrojenja za opskrbu trebaju biti izvan kolnika, a kanalizacija i plinovod visokog tlaka u kolniku, - ako prostor izvan kolnika nije dovoljan za smjetaj veeg broja instalacija, u kolnik treba predvidjeti toplo vod te ostal e magis traln e vodove, - kod podjele treba uzeti u obzir uzajamni utjecaj razliitih postrojenja, te nuni prostor za rad, izgradnju i eksploataciju postrojenja, - za smjetaj vodova i postrojenja izvan kolnika, treba raspoloivi prostor u pjeakom hodniku, stazi za bicikliste, zelenilu, ivici rasporediti u zone, - u naelu, spomenute zone treba predvidjeti na objema stranama ulice, - od oznaenih irina zone moe se u sluaju potrebe odstupiti, - pjeaki hodnik dijeli se poevi od li ni je gr an ic e u li ce na zo ne (uvaavajui dubinu polaganja prilog8.5.): E - zonu (elektrovodovi) PV - zonu (plin) V - zonu (vodovod) PTT - zonu (pota), - vodovi ne smiju biti voeni paralelno ispod injskih postrojenja, a me uso bno kri an je se mo e izvesti pod kutem ne manjim od 30. - vodovi, koji ne slue u javnom opskrbljivanju, smiju biti smjeteni u javne povrine samo u sluaju da ne ometaju postrojenja javnog opskrbljivanja. 3.1.9. Uobiajeni nain polaganja pojedinanih vrsta vodova:

20

HEP GRUPA

a) Instalacije pote (PTT - zona): - uobiajena irina zone 0,7 m, - pokriva kod upotrebe cijevi 0,5 m, - pokriva kod polaganja kabela u zemlji 0,6 m. Kod polaganja ispod dubine od 1,1 m mora se do idueg poloaja ostaviti meuprostor najmanje od 0,3 m, da bi se omoguilo krianje drugih vodova (primjerice, kunih prikljuaka). b) Vodovi za opskrbu elektro-energijom (E - zona): prometnih sredstava, kabela uline rasvjete te dovode javne sigurnosti. Ovdje ubrajamo: srednjenaponske (do 35 kV) i niskonaponske kabele, signalne kabele, kabele za opskrbu javno -prometnih sredstava, kabele uline rasvjete, te dovode javne sigurnosti: - uobiajena irina zone 0,7 m, - pokriva 0,6 m, - dubina do 1,6 m. Unutar zone kabeli mogu biti rasporeeni u okomitom smjeru prema svrsi primjene i razini napona. Kod p rije laza treb a pre dvid jeti rezervne cijevi za kasnije potrebe. c) Plinovod (PV - zona) ( 100 do ( 500 mm - uobiajena irina zone 0,7 m - 1,2 m, - srednji pokriva 1,1 m, Plinovod visokog tlaka voditi u kolniku, ako nema mjesta u PV zoni. d) Vodovod (V - zona) ( 100 do ( 1200 mm - uobiajena irina zone 0,7 m - 2,5 m, - pokriva 1,0 m do priblino 1,8 m ovisno o stanju. e) Kanalizacija (K - zona): irina zone ovisi o promjeru kanala i dubine polaganja. Ovdje ubrajamo: kunu odvodnju, ulinu odvodnju te kanalski kolektor.

Kanalska okna moraju biti tako rasporeena da zauzimaju najvie jednu prometnu traku. Kod ulica sa zel eni m poj aso m u sre din i ili odv oje nim pro met nim tra kam a treba svaka strana ulice imati svoj kanal. f) Toplovod (T - zona): - uobiajena irina zone 2,0 m, - srednji pokriva 1,2 m. Kod polaganja toplovoda u kolnik nije ga preporuljivo smjestiti u sredinu kolnika. Okna toplovoda treba tako rasporediti da je kod popravka promet ogranien najvie na jednu prometnu traku. Ko d pr ib li a va nj a il i kr i an ja toplovoda s energetskim kabelskim vo do m tr eb a za dr a ti ta kv e razmake, koji onemoguuju nedoputene toplinske utjecaje. Ako se takav razmak normalno ne moe postii, treba primijeniti dodatne mjere za izolaciju. 3.1.10. U sluaju nedostatka tonih podataka o poloaju podzemnih instalacija, potrebno je predvidjeti mjestimino kopanje probnih jama du projektirane (planirane) trase. 3.1.11. Prenoenje trase s plana na zemljite treba izvoditi u odnosu na stalne orijentire (regulacijske linije, zgrade i slino), a na neizgraenim mjestima trasiranje provesti koritenjem geodetskih instrumenata. 3.1.12.Prije poetka radova na trasi, izvodaka organizacija treba imati kopiju katastarskog plana podzemnih instalacija tog podruja te pisano miljenje i uvjete radnih organizacija ije se podzemne instalacije nalaze na tom podruju. Bez takve prethodne dokumentacije, ulice smiju biti prekopane samo u sluaju kvara, uz poduzimanje propisanih sigurnosnih mjera za zatitu postojeih podzemnih instalacija.

HEP GRUPA

21

3.2.

Polaganje kabela na

slobodnim povrinama 3.2.1. Zemljane radove treba obavljati, izvoditi u skladu s opim zahtjevima graevinskih normi i drugih postojeih propisa, koji se odnose na ovu vrstu radova. 3.2.2. irina i dubina kabelskog rova prema ili u pravilu se odreuju prema nazivnom naponu i broju paralelno polaganih kabela. 3.2.3. Normalna dubina rova u zemlji gdje nema ostalih instalacija prema pravilu iznosi za: - Uo/U = 0,6/1 i 12/20 kV - kabel, dubina rova 0,8 m, - Uo/U = 20/35 kV - kabel, dubina rova 1,0 m, - signalni - kabel, dubina rova 0,6 0,8 m.

Mogue su i manje dubine ako se poduzmu posebne zatitne mjere, odnosno posebni uvjeti polaganja. Kod prijelaza cesta i ulica s frekventnim prometom, potrebno je poveati dubinu ukapanja na najmanje 1,2 m. 3.2.4. Odstupanje od normalne dubine ukapanja kabela doputeno je na mjestima krianja s drugim podzemnim instalacijama te kod paralelnog polaganja kabela razliitih naponskih razina u zajednikom rovu i slino. 3.2.5. Za smanjenje meusobnog utjecaja paralelno poloenih kabela, potrebno je pridravati se najmanje doputene medusobne udaljenosti kabela prema Tablici br.19 i Tablici br. 20.

Tablica br. 19: Najmanje doputene meusobne udaljenosti kabela

Mogui su manji razmaci, s tim da se uzmu u obzir korekcijski faktori.

22

HEP GRUPA

Tablica br. 20: Najmanje doputene meusobne udaljenosti kabela

1) Nemetalni svjetlovodni kabel moe se poloiti neposredno uz energetski kabel. 2) Vidi objanjenje u poglavlju 3.8. ovih granskih normi. 3.2.6. Rov u koji se polau podzemni kabeli kopa se kao otvoreni rov. U sluajevima prijelaza trase kabela ispod eljenik ih i tramvajski h pruga ili kolnika vanih prometnica, na kojima se promet ne smije ometati, obavlja se buenje ili probijanje otvora s naknadnim provlaenjem kabela kroz cijev. 3.2.7. Zidovi (strane) rova mogu imati okomiti ili kosi oblik. Rovovi s okomitim zidovima kopaju se u zemljitu koje nije podlono osipanju i odronjavanju. U rastresitom zemljitu rov treba kopati s kosim zidovima ili ga treba odgovarajue uvrstiti. Veliina nagiba ovisi o vrsti zemljita, vlanosti i vrsti optereenja koje djeluje na rubove rova. 3.2.8. Kopanje rova izvodi se runo ili kori ten jem odg ova raj ue meh anizacije, ako mjesni uvjeti rada to omoguavaju. 3.2.9. Kod iskopa zemlje ulini lijeb za odvod vode mora biti slobodan. Mogu se postaviti cijevi ili se plonik pokri-

je lijebovima, mosnicama ili slinim materijalom. 3.2.10. Slivnici, zaporci za plin i vodu, zdenci u sluaju poara, hidranti, kabelski zdenci pote i sva druga postrojenja sline vrste ne smiju biti zatrpavani zemijom. 3.2.11. Za sigurnost pjeaka i vozila iskopani rov, kao i sve druge graevinske jame, potrebno je propisano oznaiti. Nou je potrebno raskopani rov oznaiti svjetleim signalima za upozorenje, ako nema uline rasvjete. Ulaz u kue i poslovne prostorije treba omoguiti mostovima za odgovarajua optereenja, na kojima je izvedena i zatitna ograda. 3.2.12. Prepreke u kabelskim rovovima (zidovi, druge podzemne instalacije, povijesni nalazi I drugo) moraju se oprezno zaobii i eventualno zatititi, ako je potrebno. Granini kameni i toke za izmjeru ne smiju biti nikako uklonjeni. 3.2.13. Naie li se na gradilitu na zalutali metak, municiju, oruje i slino, odmah treba obustaviti radove na tom mjestu i u blioj okolici. Opasno podruje treba vidljivo oznaiti, zatvoriti i prijaviti najblioj policijskoj postaji Ministarstva unutranjih poslova.

HEP GRUPA

23

3.2.14. Postojea postrojenja i objekte, kao: ulinu rasvjetu, stupove, razvodne ormare i slino, ija bi stabilnost pri iskopavanju bila ugroena, treba struno osigurati prema vaeim propisima. 3.2.15. Graevine, zidove i slino u ijoj se neposrednoj blizini kopaju rovovi, pot reb no j e op rez no o sig ura ti podupiranjem. Preporuljiva udaljenost kabela od temelja ili zidova zgrade pri paralelnom vodenju iznosi 0,5 m, ako se ne ugroava stabilnost objekta. 3.2.16.Ako kabelska trasa prolazi uz drvored, preporuuje se meusobni svjetli razmak od najmanje 2,5 m, raunajui od povrine najblieg stabla i unutranjeg ruba rova. 3.2.17.Sve vodove koji su slobodno poloeni du rova, kao i one koji se kriaju s rovom, treba pri veoj irini rova za vrijeme radova osigurati od oteenja. 3.2.18. U sluaju da ipak doe do oteenja bilo kojeg podzemnog objekta du trase, potrebno je odmah izvijestiti zainteresiranu organizaciju. 3.2.19. Sve objekte i postrojenja, investitor je duan vratiti u prvobitno stanje. 3.2.20. Lomljenje trase, odnosno rova ili promjenu dubine rova zbog zaobilaenja drugih podzemnih obj eka ta, tre ba oba vit i bla go, uz im aj u i u ob zi r mi ni ma ln o doputeni polumjer savijanja kabela. 3.2.21. Dno rova treba izravnati i oistiti od kamenja i drugih otrih materijala, koji bi mogli izazvati oteenje plata kabela. 3.2.22. Na dno rova treba postaviti sloj usitnjene zemlje debljine 10 cm (kao posteljica za kabel), odnosno sloj pijeska jednake debljine ili sloj drugog odgovarajueg materijala kada je to uvjetovano posebnim zahtjevima terena.

3.3. Transport kabela 3.3.1. Kabeli se transportiraju na bubnjevim a. Krai komadi kabela mogu se isporuiti i u namotanim kolutima, pridravajui se minimalno doputenog polumjera savijanja kabela. Krajevi kabela mo ra ju bi ti vo do ne pr op us no zatieni odgovarajuim kapama. 3.3.2. Za transport kabelskih bubnjeva, smiju se koristiti samo prikladna vozila s osiguranjem bubnjeva za prijevoz i niskim transportnim nosaem. 3.3.3. Kabelski bubnjevi se ne smiju pri istovaru, odnosno utovaru, bacati. Za istovar se moe koristiti dizalica, (kranovi) pomone rampe ili kosina, osiguravajui i sprijeavanje gnjeenjestranica bubnja. 3.3.4. Utovar i istovar bubnjeva na kosini izvodi se samo ako ne postoji dizalica. Kosinu treba izvesti iz jakih greda (drvenih ili elinih) za odgov araju u tein u bubnj a, a duljina kosine mora biti jednaka naj man je et ver ost ruk oj dul jin i spojke bubnja. Osim toga, grede mo ra ju im at i os ig ur an je od pomicanja te napravu za pridravanje bubnja. 3.3.5. Kabeli smiju biti namotani na bubnjeve tako da izmeu zadnjeg sloja kabela i vrha stranice bubnja ostane razmak od najmanje 5 cm. 3.3.6. Transport kabela kotrljanjem doputen je samo na kraim udaljenostima. Teren mora biti ravan i bez kamenja. Kotrljanje bubnja doputeno je samo u smjeru naznaene strelice na vanjskoj ploi bubnja i to samo onda kada je kabel na bubnju vrsto namotan, a krajevi kabela privreni na ploi bubnja ili ako je bubanj blindiran. 3.3.7. Ako je teren vlaan ili mekan, treba isp od bub nja pos tav iti deb ele daske.

24

HEP GRUPA

3.3.8. Kabel u kolutima ne smije se kotrljati, a takoder ni nositi na ipki. 3.3.9. Na mjestu izgradnje potrebno je istovarene bubnjeve osigurati od nehotinog i neovlatenog kotrljanja (Prilog broj 8.30). 3.3.10. Kada uvjeti doputaju, kabele treba uskladititi na natkritom mjestu, osi gur ati od izr avn og utj eca ja Sunevog svjetla, atmosferilija, truljenja te nekontroliranog utjecaja, nepoznatih osoba. Svaki kabelski kolut ili kabelski bubanj mora imati natpisnu ploicu s utisnutim podacima o kabelu: tip kabela, broj i presjek ila, nazivni napon, teinu i duljinu kabela, godinu proizvodnje i broj kabelskog koluta. 3.4. Zagrijavanje kabela 3.4.1. Najnia temperatura kabela s vanjskim PVC platem pri polaganju preporuljiva je do +5C odnosno do -5C za polaganje kabela s vanjskim platem od polietilena (PE), kao i za montau spojnica i zavretaka. 3.4.2. Za sluaj polaganja pri niim te mp er at ur am a, tr eb a k ab el prethodno ugrijati kao primjerice: a) ugrijavanje u toploj prostoriji - bubanj s kabelom ostavi se u toploj prostoriji. Ako je temperatura prostorije: +5C do +10C vrijeme zadravanja iznosi 72 sata, +10C do +20C vrijeme zadravanja iznosi 48-40 sati i +20C do +25C vrijeme zadravanja iznosi 36-24 sata. b) ugrijavanje elektrinom strujom izvodi se tako da se sve ile kabela paralelno spoje, osim etvrte ile (neutralne), ako je manjeg presjeka te se prikljue na aparat za varenje ili poseban transformator napona 380/220/7 V.

Struja zagrijavanja moe iznositi priblino 1 A po mm2. Temperaturu zagrijavanja treba kontrolirati termometrom na povrini kabela i moe maksimalno iznositi do: 25C za kabele 30 i 35 kV, 35C za kabele 20 kV i 40C za kabele do 1 kV. Vrijeme zagrijavanja ovisi o jakosti struje, a kree se priblino 50 minuta. Za ovaj nain zagrijavanja potrebno je osigurati pristupanost na oba kraja kabela. c) Postoji mogunost ugrijavanja kabela pomou koksnih pei. Kod ovog postupka zahtijeva se dovoljna ud al je no st ko ks ni h pe i od kabelskih bubnjeva, koje treba povremeno okretati. Grijati treba tako dugo dok se kabel ne ugrije sve do jezgre bubnja. 3.5. Odmotavanje i polaganje kabela 3.5.1. Prije poetka odmotavanja i razvlaenja kabela, treba prekontrolirati: ispravnost zatitnih kapa na krajevima kabela, stanje plata kabela na vanjskim slojevima, postojanost potenci-jalnog mjesta oteenja plata kabela prigodom od mo ta va nj a te op e st an je kabelskog bubnja. Takoder treba prekontrolirati: natpisnu ploicu na bubnju, oznake na vanjskom platu kabela te ustanoviti podudarnost tipa kabela pogonskog napona, presjeka i tipa vodia i duljine kabela s projektiranim podacima za odredenu kabelsku trasu. 3.5.2. Za odmotavanje kabela potrebno je podignuti bubanj s tla na vrsti stalak, koji omoguuje slobodno okretanje bubnja, bez oteivanja vanjskog sloja kabela. Kabel se odmot ava lagan im i jednolikim potezanjem s gornje strane bubnja, tako da je smjer

HEP GRUPA

25

3.5.3.

3.5.4.

3.5.5.

3.5.6.

3.5.7. 3.5.8.

odm ota van ja s upr ota n sm jer u strelice na bubnju (Prilog broj 8.31 ). Kod odmotavanja, potrebno je osigurati mogunost koenja bubnja. Mjesto postavljanja kabelskog bubnja, odnosno stalka, prilagodi se okolnostima toga mjesta i predvi en om n ai nu p ola gan ja u neposrednoj blizini rova. Postupak odmotavanja kabela s bubnja te njegovo polaganje u pripremljeni rov ovisi o: mjestu rada, preprekama u i uz rov te o postojeoj mehanizaciji, koja je na raspolaganju. Polaganje kabela u rov moe se obaviti na vie naina. Runo polaganje kabela (kod kraih dionica do 300 m i dionica s otrim skretanjima) i to: - odmotani kabel radnici nose na rukama - broj radnika treba odrediti tako da optereenje na jednog radnika iznosi do 20 kg, a pri tomu treba uvaiti minimalne doputene polumjere savijanja kabela te se kabel ne smije vui po tlu. Na teim mjestima treba postaviti vei broj radnika. Kod runog polaganja kabela mogua je i upotreba valjaka. Raspored valjaka odreuje trasa, odnosno uvjet da se kabel ne smije vui po tlu, niti da se smije smanjiti doputeni polumjer savijanja. Odmotavanje kabela s pokretnog vozila du trase te runo polaganje u rov doputa se na prohodnim terenima. Kod ovog postupka treba uzeti u obzir sve napomene za odmotavanje i polaganje kabela. Kabel ne smije biti vuen preko tvrdih otrih predmeta ili bridova. Polaganj e kabela pomou vitla (strojno polaganje kabela) doputa se na trasi gdje nema prepreka i zakrivljenja. Kabel se vue preko

samorotirajuih valjaka, koji su postavljeni na dnu rova u razmaku od 4 - 6 m, ovisno o tipu i teini kabelapometru. Potezno ue vezano je za kraj kabela pomou zatezne arapice (koja se odabire prema promjeru kabela). Nakon polaganja, duljina kabela obuhvaena arapom mora se odstraniti te ponovno zabrtviti kraj kabela, ako se odmah ne izrauje zavretak. 3.5.9. Kod polaganja kabela pomou vitla na duljim ili teim trasama, gdje se pojavljuju vee zatezne sile, kabel treba prihvatiti zateznom stezaljkom za vodie. 3.5.10. Za sluaj polaganja kabela na izlomljenoj trasi, treba koristiti kutne valjke. Na mjestima gdje se ne mogu postaviti valjci, radnici nose kabel na opisani nain. 3.5.11.Prije strojnog polaganja kabela potrebno je izraunati silu potezanja kabela s obzirom na: duljinu kabela, koeficijent trenja, skretanje u trasi nagib trase. 3.5.12.Kod mehaniziranog naina pola ga nj a k ab el a p ot re bn o j e kontrolirati poteznu vlanu silu pomou dinamo metra, a njenu vrijednost treba snimati tijekom polaganja. 3.5.13. Za sprijeavanje torzijskog optereenja kabela, ugrauje se izmeu poteznog ueta i zatezne arape antitorzijska spojnica. 3.5.14.Veliina naprezanja kabela na istezanje i tlak proizveden od potezne sile ovisi o: - tipu i konstrukciji kabela, - jedininoj teini kabela, odnosno duljini kabela za odreenu trasu, - koeficijentu trenja izmedu kabela i samo roti raju ih valj aka, zido va kanala ili cijevi, - smjeru potezne sile i putanji kabela

26

HEP GRUPA

pri zakretanju u raznim razinama trase i - profilu i planu trase, odnosno polumjeru zakrivljenosti u vodoravnoj, okomitoj ravnini. 3.5.15. Vuna sila ne smije prekoraiti dopute no mehan iko napre zanje kabela, odnosno vrijednosti u Tablici br.21, gdje je: D - vanjski promjer kabela (mm), A - presjek vodia (mm2), n - broj vodia (kabela). 3.5.16. Kod primjene vitla, mora biti ugraen osigura, koji e popustiti kada se

prekorai doputena potezna sila. 3.5.17. Za smanjenje zateznih sila, doputa se pri mje na mot orn o okr etn ih valjaka, koji guraju kabel u vuenom smjeru. Oni se postavljaju du trase na razmaku od 20 do 30 m, ovisno o teini kabela te na ulazu i izlazu zakrivljene trase. Motorni valjci su meusobno povezani za sinkroni rad i njima se upravIja s jednoga mjesta.

Tablica br. 21: Doputene sile potezanja

3.5.18. Skidanje kabela s valjaka nakon zavrenog polaganja treba zapoeti od bubnja u smjeru vuenog kraja kabela. Tablica br.22: Doputeni polumjeri savijanja kabela kod polaganja

3.5.19. Pri odmotavanju i transportu kabela treba uzeti u obzir najmanji doputeni polumjer savijanja kabela prema Tablici br. 22.

Gdje je "D" vanjski promjer kabela (u mm).

HEP GRUPA

27

Vrijednost polumjera savijanja prikazane u tablici mogu biti manje za 30 posto, ako se savijanje izvodi preko ablona ili ako je savijanje ispred kabelskih glava. 3.5.20. Kabel treba polagati u rov valovito vijugavo, osobito u rastresitom zemljitu. Time je duljina poloenog kabela vea priblino za 2 posto od duljine trase. 3.5.21.Kod para leln og pola ganj a vie ka be la , p ot re bn o j e z ad r at i paralelnost na odreenom razmaku du zajednike trase, bez meusobnog krianja. 3.5.22. Postavljanje spojnica du trase obav lj a s e i zv an pr av ca tr as e. Minimalne dimenzije proirenja rova za postavljanje spojnica moraju zadovo ljavat i minima lne polumjere savijanja kabela. Sve kabelske duljine treba poloiti s obostranim preklapanjem krajeva od 1 - 1,5 m u ovisnosti o vrsti i presjeku kabela, da se omogui izrada spojnica. 3.5.23. Nije doputeno paralelno polaganje spojnica. Razmak spojnica kod paralelno poloenih kabela treba biti tak av da omo gu i mon ta u i pop rav ak s poj nic e, b ez v ei h potekoa. Izmeu spojnica i kabela vrijede jednaki minimalni razmaci, kao i izmeu kabela. 3.5.24. Prije zatrpavanja kabela, potrebno je obaviti : - ispitivanje poloenog kabela i snimiti tonu trasu kabela, oznaiti krianja s ostalim objektima, spojna mjesta, tonu duljinu kabela. 3.5.25.Na krajeve poloenog kabela obvezno treba postaviti ploice za ozna avanj e kabel a. Jedno ilni kabeli ne smiju biti oznaeni obujmicama od fermomaterijala. 3.5.26.Ploice za oz naavanje ka bela izraene od nerajueg materijala

(primjerice: od olovne ili PVC trake) moraju sadrati oznake: - oznake trase i - podatke kabela. 3.5.27. Na poloeni kabel treba postaviti sloj usitnjene zemlje debljine najmanje 10 cm, sloj od pijeska jednake debljine ili sloj drugog odgovarajueg materijala, ako se time uspostavljaju bolji uvjeti hlaenja nego to ve postoje (tereni nasuti otpacima, graevinskim materijalom i slinim). 3.5.28. Iznad kabela treba postaviti mehaniko upozoravajuu zatitu kabela - sintetike titnike ili mreu ili titnike od drugih materijala (primjerice, opeka) odgovaraju e kvalitete, osobito u pogledu ilavosti. Dopunska mehanika zatita postavlja se iznad prvog sloja pokrivaa kabela. 3.5.29. Iznad kabela 40-60 cm (ovisno o dubini polaganja kabela) postavlja se cijelom duljinom trase plastina upozoravajua traka. 3.5.30. Traka je izraena od folije mekog polivinilklorida ili polietilena crvene boj e il i sl in og - pos toj ano g materijala. Uzdu jedne strane po sredini treba otisnuti upozorenje velikim crnim slovima: POZOR. ENERGETSKI KABEL Natpis se ponavlja nakon razmaka od 100 mm, otisnut u obrnutom smjeru na istoj strani trake. Za traku iz dvije folije, natpis treba biti otisnut na povrini izmeu folija, ko je su me u so bn o te rm i ki spojene, tako da se natpis vidi s vanjske strane. 3.5.31. Materijali za traku i boja za natpis moraju biti otporni prema vodi, kemikalijama u zemlji, postojani i mehaniki izdrljivi te ne smiju pucati na hladnoi. Vijek trajanja trake treba biti jednak trajanju kabela.

28

HEP GRUPA

3.5.32. Rov se zatrpava otkopom (nakon prvog sloja usitnjene zemlje ili pijeska), tako da se prvo baca ras tre sit a ze mlj a be z ko mad a kamenja, betona, opeke i slinog. Zatrpavanje treba obaviti u slojevima od 20 cm s opreznim nabijanjem i to osobito neposredno iznad kabela. 3.5.33.Nab ija nje mat eri jal a izv odi se motornim nabijaem pod uvjetom da se njihovo dubinsko djelovanje ne prenosi preko sloja od 30 cm. U sluaju primjene motornog nabijaa, sloj do 30 cm iznad kabela mora se nabiti runo. 3.5.34. Ako je zemlja previe suha, treba je navlaiti. Nije doputeno zatrpavanje rova sa smrznutom zemljom, ljunkom, tresetom, ni sa zemljom koja sadri organske primjese. 3.6. Krianje s prometnim putevima 3.6.1. Na prijelazima preko prometnica, kao i na svim onim mjestima gdje se mogu oekivati vea rnehanika na pr ez an ja sr ed in e, od no sn o mogunost mehanikog oteenja, kabelski vodovi polau se u kabelsku kanalizaciju, ako nisu specijalne konstrukcije. Kabelska kanalizacija izrauje se od beto nski h, plas tin ih, azbe stno cementnih cijevi ili se moe slagati iz gotovih betonskih elemenata. 3.6.2. Zatita kabela uvlaenjem u cijevi izvodi se u sluajevima: - pri krianju trase kabela s pute vima, tramvajskim i eljeznikim prugama, - u sluaju prekoraenja doputenog minimalnog odstojanja kabela od odreenih stranih objekata, - pri moguem mehanikom oteenju kabela, - pri pribliavanju elektroenergetskih vodova i postrojenja i

3.6.3.

3.6.4.

3.6.5.

3.6.6.

3.6.7.

3.6.8.

- u cilju zatite kabela od lutajuih struja. eline cijevii treba u pravilu izbjegavati. One se upotrebljavaju za zatitu kabela kod krianja s plinovodom visokog tlaka ili pri mo gu i m e st im me ha ni k im oteenjima kabela. Minimalni nazivni (unutranji) promjer cijevi mora biti za 1,5 puta vei od promjera kabela, a preporuuju se promjeri cijevi: - 160 mm za kabele nazivnog naponaUo/U=0,6/1 kV, - 200 mm za kabele nazivnog napona Uo/U(Um)=12/20(24) kV i 20/36(42) kV i - 110 mm za signalne kabele te za uzemljivae. Kabelsku kanalizaciju treba postaviti pre ma p rav ilu oko mit o na os prometnice u pravcu produetka trase kabela, a samo je iznimno doputeno odstupanje od 30. Kabelska kanalizacija dulja je sa svake strane kolnika minimalno po 0,5 m od irine kolnika. Ako trasa kabela presijeca i pjeaki hodnik te se nastavlja u zelenom pojasu , tada t reba ka belsku kanatizaciju zavr iti u zelenom pojasu. irina i dubina rova za kabelsku kanalizaciju ovisi o broju polaganih kabela, odnosno cijevi, koje mogu biti poloene u jednoj ili vie razina. Ako su potrebna tri reda cijevi, tada treba ugraditi kabelske zdence sa svake strane prijelaza. Razmak izmeu gornjeg ruba najvie cijevi i kote hodnika smije biti najmanje 80 cm. Za kabelsku kanalizaciju od cijevi postavi se najprije posteljica (podloga) od mravog betona (MB 10) debljine 10 cm, na koji se polau cijevi. Cijevi treba oprezno spojiti (vodonepropusno i bez mehanikih

HEP GRUPA

29

rubova), a spojeve zaliti cementnim mlijekom. Ako se betonske i sline cijevi polau u vie redova, spojeve cijevi treba meusobno pomaknuti. Nakon spajanja, cijevi treba pokriti mravim betonom debljine od priblino 10 cm. Ako se izvodi prijelaz na ve poloenim kabelima, tada se mehanika zatita izvodi pomou odgovarajuih polucijevi od jednakog materijala kao to su i cijevi. Ostali postupak ugradnje polucijevi je jednak kao i za cijevi (Prilog 8.26 i 8.27). 3.6.9. Kod ugradnje prolaznih cijevei treba uzeti u obzir budue proirenje mree kroz ugradnju rezervnih cijevi. 3.6.10. Ako se u kabelsku kanalizaciju polau kabeli razliitih naponskih razina, tada se kabeli nieg napona polau na manjoj dubini, odnosno u viim stojevima kanalizacije. 3.6.11. Kabeli koji se ranije polau, zauzimaju najnie otvore u kanali-zaciji. Otvore cijevi, koji se ne iskoriste, treba zatvoriti i zaepiti da ne doe do zamuljivanja. 3.6.12. Ugradnja prolaznih cijevi ispod ceste u pravilu ne smije omesti promet. 3.6.13. Polaganje cijevi ispod prometnica doputa se na vie naina: izravnim kopanjem rova u prometnici, buenjem i tuneliranjem prometnice. Kod prvog naina polaganja, radove treba izvoditi u vie etapa-veinom u dvije - tako da se promet izvodi po slobodnoj polovici ceste. 3.6.14. Strojna ugradnja prolaznih cijevi obavlja se u sluajevima u kojima nije doputeno ni djelomino ometanje prometa, primjerice kod tramvajske ili eljeznike pruge na autoputu i sli no, i li gd je bi razb ijan je i uspostavljan je prvobitnog stanja povrine prouzrokovalo velike

trokove, zbog njene visoke kvalitete. Strojna ugradnja moe se obavtjati hidr auli kim pre ama, eli nim trnom, svrdlom za zemlju i slinim. 3.6.15.Primjenu strojeva za potiskivanje ze ml ja no g sl oj a za u gr ad nj u prolaznih cijevi kod novoizgraenih prometnica - treba izbjegavati. 3.6.16. Strojna ugradnja prolaznih cijevi doputena je samo u sluaju, kada u podruju krianja s ulicom ili prugom ne postoje podzemna postrojenja, koja bi kod strojne ugradnje cijevi mogla biti oteena. 3.6.17. Na mjestima prijelaza kabela sa vrste podloge na meku i suprotno, treba osigurati kabel od eventualnog oteenja postavljanjem i nabijanjem jastuia od zemlje ispod kabela. 3.6.18. Ako se kabelska kanalizacija postavlja na duljoj dionici, potrebno je na odreenim razmacima izgra-diti kabelske zdence, koji se jo izvode : - na uglu skretanja kabelske kanalizacije i - na krajevima kabelske kanalizacije kod krianja s magistralnim gradskim prometnicama. 3.6.19. Razmak izmeu kabelskih zdenaca na duljoj ravnoj dionici kabelske kanalizacije odreuje se relacijom: L = Fd /(9,8 x f x g) (m) gdje je: L - razmak izmeu kabelskih zdenaca u (m), Fd - doputena potezna sila kabela u (N), f - koeficijent trenja i g - teina kabela u (kg/m). 3.6.20.Kabelski zdenci izrauju se u veliinama, ovisno o broju i presjeku kabe la, napo nsko j razi ni mini malnim uvjetima rada, doputenom polumjeru savijanja. Dubina zdenca ovisi o stanju na terenu, ali ne smije biti dublja od 4m.

30

HEP GRUPA

3.6.21.Konstrukciji se kabelski zdenci izvode prema statikom proraunu. Minimalni ulazni otvor pokriven eljeznim poklopcem iznosi 65 x 65 cm. Na dnu treba postojati drenani otvor, a na bonom zidu postavljaju se silazne stube od eljeznih ipki ili drugog materijala. Boni zidovi mogu biti od betona ili opeke. 3.6.22. Za prijelaz kabela ispod vanih prometnica, krianja i slinog, odnosno kod polaganja veeg broja kabela - mogu posluiti prohodni i neprohodni kanali, izvedeni prema statikomproraunu. 3.6.23. Visina prohodnog kanala je najmanje 1,8 m, a slobodna irina za prolaz je 65 cm. Ukupna irina kanala ovisi o nainu polaganja kabela. 3.6.24. Kod uvlaenja kabela u cijevi, odnosno u kabelsku kanalizaciju moraju biti ispunjeni uvjeti: - na zakrivljenjima trase mora se odrati odreeni minimalni polumjer savijanja kabeia, - maksimalna doputena vuna sila, ovisna o konstrukciji kabela, ne smije biti prekoraena. 3.6.25. Ako se kabel provlai kroz ravne cijevi ili blokove poloene u vodoravnoj ravnini, pojavljuje se vuna sila prema izrazu: F = 9,8 x f x g x I (N) gdje je: f - koeficijent trenja koji se kree 0,150 - 0,200, g - teina kabela po jedinici duljine (kg/m), I - duljina kabela (m). 3.6.26. U sluaju da je kabel do ulaza u cijev bio optereen odreenom silom F1, onda se potrebna vuna sila za provlaenje kabela izraunava: Fv = F1 + 9,8 x f x g x I (N) 3.6.27. Prije poetka uvlaenja kabela moraju se obaviti sve pripreme, koje osiguravaju normalne uvjete rada:

- skidanje poklopaca s kabelskih zdenaca, - kontrola sadraja tetnih plinova, - ventilacija, - osvjetljenje, - ienje zdenca i ostranjivanje vode i - provjera prolaznosti cijevi. 3.6.28. Da bi se izbjeglo krianje kabela u kabelskim zdencima, treba polagati kab ele po oko mit im red ovi ma odozdo prema gore. Kabele treba po konzolama zdenca tako rasporediti, da je otvor za silaenje u zde nac slo bod an. Kab eli ni e naponske razine zauzimaju u pravilu gornje cijevi. Pribliavanje i krianje kabela s drugim objektima i instalacijama 3.7.1. Vodovodi kanalizacija 3.7.1.1.Polaganjem energetskih kabela postojea postrojenja ne smiju biti ometana ni oteena. 3.7.1.2.Za eliminiranje meusobnih utjecaja i oteenja, potrebno je pridravati se mi ni ma ln ih ra zm ak a ko d krianja, pribliavanja i paralelnog voenja energetskih kabela s ostalim objektima. 3.7.1.3. Polaganje energetskih kabela ispod ili i zna d vod ovo dni h odn osn o kanalizacijskih cijevi - osim krianja - nije doputeno. 3.7.1.4.Minimalni vodoravni razmak pri paralelnom polaganju energetskog kabela i vodovoda iznosi 0,5 m, odnosno 1,5 m za magistralni vodoopskrbni cjevovod (razmak izmeu najbiiih vanjskih rubova instalacija). Ovo rastojanje se moe i smanjiti do 30 posto ako se obje instalacije zatite specijalnom mehanikom zatitom (Prilog broj 8.14.). 3.7.1.5.Na mjestu krianja kabel moe biti poloen iznad ili ispod vodovoda, ovisno o visinskom poloaju cijevi. 3.7.

HEP GRUPA

31

Okomit i svijet li razmak izmeu kabela i glavnog cjevovoda mora iznositi najmanje 0,5 m, a kod kr i an ja ka be la i p ri kl ju n og cje vov oda spo men uti naj man ji svijetli razmak treba iznositi 0,3 m. 3.7.1.6. Ako je u oba sluaja krianja manji razmak, potrebno je energetski kabel zatititi od mehanikog oteenja, postavljajui ga u zatitnu cijev tako da je cijev dulja za 1 m sa svake strane mjesta krianja (Prilog broj 8.15 i 8.16.). 3.7.1.7.Minimalni vodoravni razmak pri paralelnom polaganju energetskog kabela i kanalizacije iznosi 0,5 m za manje kanalizacijske cijevi ili kune prik lju ke, o dnos no 1, 5 m za magistralni kanalizacijski cijevovod pro fil a jed nak og ili ve eg od promjera od 0,6 / 0,9 m (razmak izmeu najbliih vanjskih rubova instalacije - Prilog broj 8.22). 3.7.1.8. Na mjestu krianja, kabel moe biti poloen samo iznad kanalizacijskog cijevovoda i to u zatitnim cijevima ija je duljina 1,5 m sa svake strane mjesta krianja, a udaljenost od tjem ena k anal izac ijsk og pr ofil a najmanje 0,3 m. 3.7.1.9.U sluaju kada se tjeme kanalizacijskog profila nalazi na dubini od minimalno 0,8 m, dodatna mehanika zatit a kabela izvodi se postavljanjem TPE cijevi odgovarajueg promjera u sloju mravog betona. Kada je tjeme kanalizacijskog profila na dubini manjoj od 0,8 m, dodatna mehanika zatita kabela izvodi se postavljanjem eline cijevi odgovarajueg promjera u sloju mravog betona (Prilog broj 8.23.). 3.7.1.10.U sluaju da se minimalni razmaci kod paralelnog voenja kabela s vodovodom ili kanalizacijom na dijelu trase ne mogu postii, kabele

je potrebno zatititi polaganjem u kabelsku kanalizaciju. 3.7.1.11. Provlaenje kabela kroz, iznad i uz vodovodne komore, hidranata te kanalizacijskih okna ili slivnika - nije doputeno. 3.7.2. Plinovod 3.7.2.1.Nije doputeno polaganje energetskog kabela iznad ili ispod plinovoda, osim na mjestu krianja. 3.7.2.2.Kod paralelnog polaganja energetskog kabela i plinovoda tlaka jednakog ili manjeg od 4 bara te kunih plinskih prikljuaka, najmanji vodoravni svijetli razmak iznosi 0,5 m, odnosno minimalni svijetli razmak kod paralelnog voenja kabela i magistralnog plinovoda (tlak vei od 4 bara) - iznosi 1,5 m. U iznimnim slua-jevima, ako se spomenuti razmak ne moe ostvariti, doputa se za krae dionice razmak manji od 0,5 m, uz obveznu primjenu specijalne mehanike zatite instalacije (Prilog broj 8.17.). 3.7.2.3.Krianje plinovoda i kabela obavlja se na razmaku od 0,5 m, a kod krianja s prikljucima najmanji razmak iznosi 0,3 m. Ako je u oba slua ja kria nja manji razma k, energetski kabel treba zatititi od mehanikog oteenja tako da je zatitna cijev dulja na svakoj strani mjesta krianja za 1 m. 3.7.3. Toplovod 3.7.3.1.Pri paralelnom polaganju kabela i to pl ov od a, mo ra se os tv ar it i minimalni svijetli razmak od 2,0 m. Ako se ovaj razmak ne moe postii na c ije loj dul jin i vo en ja, na mjestima kraim od 5 m doputeni su razmaci : - 0,5 m za signalne kabele i kabele do 1 kV, - 0,7 m za 10 kV kabele, - 1,1 m za 20 kV kabele i

32

HEP GRUPA

- 1,5 m za 35 kV kabele. Razmak se rauna od vanjskog ruba toplovoda. 3.7.3.2. Ako toplovod u neposrednoj okolini izaziva poveanje temperature okolne zemlje za vie od 10C, odnosno ako na spomenutim ili veim razmacima postoji dodatno zagrijavanje kabela, tada je potrebno poveati razmak ili izmeu postaviti toplinsku izolaciju. 3.7.3.3. Polaganje energetskih kabela iznad ili ispod toplovoda, osim kod krianja - nije doputeno. 3.7.3.4.Zabranjeno je polaganje kabela u isti kanal gdje je i toplovod. 3.7.3.5.Kod krianja, kabel se u pravilu postavlja ispod toplovoda. Ako je postojei toplovod poloen tako duboko da bi dubina polaganja kabela prelazila 2,5 m, tada je pot reb no kab el pol oi ti izn ad toplovoda uz primjenu dodatne toplinske zatite. 3.7.3.6.Dijelovi postrojenja toplovoda i kabela koji se odravaju moraju bit udaljeni od mjesta krianja najmanje za 2,0 m. 3.7.3.7. Krianje toplovoda i kabela, ako ne postoji termika zatita, izvodi se na minimalnom svijetlom razmaku od: - 0,5 m za signalni kabel i kabele do 1 kV, - 0,6 m za 10 kV kabele, - 0,8 m za 20 kV kabele i - 1,0 m za 35 kV kabele. 3.7.3.8. Ako toplovod u neposrednoj okolini izaziva poveanje temperature okolne zemlje za vie od 10C, odnosno ako na svim ili veim razmacima postoji dodatno zagrijavanje kabela, meusobno odstojanje toplovoda i kabela treba poveati ili postaviti odgovarajuu toplinsku izolaciju ili primijeniti odgovarajui tip i presjek kabela. 3.7.3.9. Ako predstoji opasnost od dodatnog zagrijavanja na spomenutim ili

veim razmacima, potrebno je na mjestu krianja izmeu toplovoda i kabela postaviti toplinsku izolaciju najmanje debljine 20 cm - 50 cm ire od vanjskih rubova toplovoda. Toplinska izolacija pokriva toplovod po 2 m dulje od svake strane zatitne cijevi kabela. Kabel se postavlja na takvom mjestu krianja u azbestno-cementnu cijev odgovarajueg promjera, ija je duljina vea za 1,5 m od vanjskog ruba toplovoda. Mjesto krianja kabelskih vodova s kanalom toplovoda prikazano je u Prilogu broj 8.21. 3.7.4. Ostali cjevovodi i objekti 3.7.4.1.Najmanje doputeno rastojanje izmeu elektroenergetskog kabela nazivnog napona zakljuno do 35 kV i metalnog cjevovoda pri krianju ili paralelnom voenju iznosi 0,5 m. 3.7.4.2.Manje rastojanje od 0,5 m je doputeno samo ako je onemogueno prenoenje eventualnog elektrinog luka s kabela na cjevovod. 3.7.4.3.Pojedini primjeri krianja i pribliavanja kabela objektima prikazani su u prilozima. Paralelno voenje i krianje energetskih kabela s telefonskim instalacijama 3.8.1. Provjera utjecaja energetskih kabela iznad 1 kV na telekomunikacijske in st al ac ij e i zv od i s e p re ma odredbama iz L41. 3.8.2. Ako nema utjecaja (bilo trajnog, bilo kratkotrajnog), najmanje rastojanje iz me du en er ge ts ki h ka be la i telefonskih kabela odreeno je odgovarajuom literaturom. 3.8.3. Krianje energetskih kabela sa tt podzemnim kabelima treba izvesti u pravilu pod kutem od 90, a nikako manjim od 45 s okomitim razma3.8.

HEP GRUPA

33

kom od 30 cm i to za energetske kabele 1 kV, a 50 cm za energetske kabele izmedu 1 kV i 35 kV (prilog broj 8.25a). 3.8.4. Ako se okomiti razmak od 50 cm ne moe odrati, kabeli se na mjestu krianja odvajaju materijalima otpornim na termiki utjecaj, primjerice, postavljanjem u zatitne cijevi, uz uvjet da svijetli razmak ne bude manji od 30 cm. Duljina zatitnih cijevi, polucijevi ili titnika, ne smije biti manja od 1 m s obje strane od mjesta krianja. Zatitne cijevi za energetske kabele moraju biti od dobro vodljivog materijala (primjerice, eljezne), a za tt kabele od nevodljivog materijala (betonske ili plastine - Prilog broj 8.25b). 3.8.5. Nije doputen prolaz energetskih kabela kroz zdence tt kabelske kanalizacije, kao i prijelaz ispod, odnosno iznad zdenca. 3.8.6. Udaljenost najblieg energetskog kabela do 20 kV od najblieg telekomunikacijskog kabela kod paralelnog pribliavanja iznosi najmanje 50 cm, odnosno 1 m za energetske kabele iznad 20 kV. Ako se spomenute udaljenosti ne mogu odrati, na tim mjestima se izmedu energetskih kabela i tt kabela postavlja pregrada od materijala otpornog na termiki utjecaj. 3.8.7. Ako su energetski i tt kabeli postavljeni u zajednikom tunelu, oni se prema pravilu postavljaju na suprotne strane tunela, uvaavajui spomenute udaljenosti pribliavanja. Ako se iznimno energetski i tt kabeli moraju postaviti na istu str anu tun ela , oko mit i raz mak izmeu najblieg energetskog i najblieg tt kabela mora iznositi najmanje 50 cm. Telekomunikacijski kabeli moraju biti ispod energetskih.

3.8.8. Ako se proraunom utjecaja elektroenergetskih polja na telekomunik acijs ke vodov e utvrd i da napon opasnosti ili smetnje prelaze doputene vrijednosti, moraju se na tt vodove primijeniti odgovarajue zatitne mjere. 3.8.9. Polaganje energetskog kabela u blizini telefonskog stupa, podupore ili zatege, doputa se na razmaku od najmanje 0,5 m, s tim da je potrebno energetski kabel zatititi od mehanikog oteenja, odnosno poloiti kabel na udaljenosti od najmanje 1 m. 3.8.10.Telekomunikacijske kabele elektroprivrede, koji se ne prikljuuju na javnu PTT mreu, doputeno je polagati iznad energetskih kabela i na rastojanjima manjim od 30 cm, uz upotrebu pregrada od materijala otpornog na termiki utjecaj. 3.8.11. Uvoenje telekomunikacijskih vodova u elektroenergetska postrojenja treba izvoditi prema odredbama L-42. 3.8.12. U sluaju da je potrebno energetski kabel naknadno zatititi, preporua se ugradnja polucijevi i njihovo meusobno mehaniko spajanje (Prilog broj 8.28). Krianje energetskih kabela sa eljeznikom, odnosno tramvajskom prugom 3.9.1. Na mjestu krianja kabelskog voda sa eljeznik om prugom, kabel treba poloiti u betonske, eljezne, azbestnocementne cijevi ili u cijevi od plastine mase, mehaniki dovoljno otporne za zatitu kabela. 3.9.2. Cijevi ili kanali trebaju biti ugraeni tako da se kabeli mogu izmijeniti be z k op an ja do lj nj eg a s tr oj a eljeznike pruge. 3.9.3. Pri krianju kabela s elektrificiranom eljeznikom prugom, kabele treba polagati samo u cijevima ili u 3.9

34

HEP GRUPA

3.9.4.

3.9.5.

3.9.6.

3.9.7.

3.9.8.

kanalima od elektriki nevodljivog materijala odnosno u termoplastinim ili azbestnocementnim cijevima premazanim bitumenom s vanjske i unutranje strane. Kabel treba poloiti najmanje na 1 m ispod gornjih bridova tranica. Ako postoj e paraleln o poloeni kabeli sa eljeznikom prugom en er ge ts ki il i s ig na ln i k ab el i eljeznice, potrebno je pri krianju osigurati najmanje razmake izmeu kabela, kao i kod telefonskih kabela. Svi krajevi cijevi s poloenim kabelima, kao i rezervne cijevi, moraju se vodonepropusno zatititi odgovarajuim kapama. Poloaj kabelskog voda na mjestu krianja sa eljeznikom prugom treba vidljivo oznaiti betonskim, kamenim ili drugim postojanim oznakama. Krianje energetskog kabela sa eljeznikom, odnosno tramvajskom prugom treba izvesti prema pravilu pod kutem od 90. Na mjestu krianja s tramvajskom prugom, energetske kabele treba polagati u elektriki navodljivim cijevima (primjerice, TPE cijevima), koje se postavIjaju u sloj mravog betona. Na vrhu tako izvedenog prijelaza postavlja se armirana mrea radi poveanja otpornosti na vibracije. Kod izvedbe prijelaza potrebno je osigurat i minimaln i okomiti razmak izmeu kabela i gornjeg ruba tranica u iznosu od 1,0 m. Ovaj minimalni razmak vrijedi za krianje i sa svakim drugim prunim postrojenjem.

Polaganje kabela u prostorijama 3.10.1. Kod uvoenja kabela u zgrade, rov se ravnomjerno uzdigne prema mjestu uvoda. Strme uvode

3.10.

podzemnih kabela u zgradu treba izbjegavati. 3.10.2. Otvor za uvoenje kabela u zgradu tr eb a po st av it i iz na d ra zi ne pod zem nih vod a. U otv or s e po st av lj aj u za t it ne ci je vi plastine, betonske, eIjezne odgovarajueg promjera, koje se uvruju vodo i plino-nepropusnim materijalom. Pri postavljanju cijevi treba osigurati mali pad cijevi prema vanjskom zidu. Vidljive dijelov e eljezn ih cijevi trebazatiti od korozije. 3.10.3. Uvoenje kabela u zgradu treba opr ezn o zat vor iti , pri mje nju ju i brtveno sredstvo (koje ne nagriza vapno i cement) protiv ulaska plina i vode. Kod kabel a omotani h jutom il i slinim zapaljivim materijalom, treba unutar zgrade skinuti zapaljivi oplet i armaturu premazati zat itno m boj om od koro zije . Alt ern ati vno , pre maz ati ant iko rozijski omot vatrostalnom bojom. 3.10.4. U prostorijama kabeli se polau, s obzirom na okolnosti, s posebnim zatitnim mjerama. Na zidove kabeli se mogu privrivati na elinu konstrukciju pomou odgovarajuih obujmica. Kabel ne smije biti oteen s pr ej ak im pr it is ko m ob uj mi ca . Razmak pojedinih obujmica jedne od druge treba iznositi priblino 0,5 do 1,5 m, ovisno o konstrukciji i teini kabela. 3.10.5. Kod uvrenja jednoilnih kabela trofaznog sustava ne smiju biti primijenjene zatvorene eline obujmice, ve obujmice iz nemagnetskog materijala. 3.10.6. Svi metalni dijelovi, koji se koriste za polaganje i uvrenje kabela, moraju biti kvalitetno zatieni od korozije. Metalni nosai, police morajubitiuzemljeni.

HEP GRUPA

35

3.10.7. Unutar zgrade kabeli mogu biti poloeni i opremljeni u kabelski kanal. Dimen zije k anala odre uju se prema broju polaganih kabela. Pri tomu treba pripaziti da se kroz gubitak snage kabela ne dopusti nedoputeni porast temperature zraka u kanalu, a time i porast temperature kabela. Ako je potrebno, moe se primijeniti i umjetna ventilacija. Kabelski kanali po kr iv en i su de mo nt a ni m ploama. 3.10.8. Spojnice u kanalima treba izbjegavati. 3.10.9. Nije doputeno obzidavati kabel u zidove ili u konstruktivne dijelove objekata. 3.10.10.Kabeli mogu biti poloeni na kabelske police privrene na zid ili na samostojee stalke. Pri tomu treba omoguiti dobro odvoenje topline. Razmak jednog nad drugim poredanim stalkom treba kod energetskih kabela iznositi najmanje 20 cm, to ovisi o konstrukciji kabela. 3.10.11.Razmak energetskih kabela meusobno treba iznositi najmanje dva vanjska promjera kabela. 3.10.12.Kod polaganja kabela u prostori ja ma nu n o je pr im ij en it i i odgovarajue protupoarne mjere za sluaj pojave poara i njegovog irenja. Polaganje jednoilnih kabela za izmjeninu struju 3.11.1.Jednoilni kabeli sa elinom armaturom ne smiju se koristiti za izmjeninu struju. 3.11.2. Privrenje jednoilnih kabela za izmjeninu struju ne smije se izvoditi obujmicama od magnetskog materijala. One se mogu koristiti, ako se uvrste na izolacijsku podlogu, tako da s podlogom ne ine zatvoreni 3.11.

galvanski krug. 3.11.3. Ako se jednoilni kabeli polau u eline cijevi, tada nikako nije do pu t en o po la ga nj e je dn og kabela u jednu cijev, nego za razliite sustave kako slijedi: - kod jednofaznog izmjeninog sustava u cijev se polau oba kabela zajedno, - pri trofaznom sustavu ili pri trofaz nom sus tav u s neu tra lni m vodiem sva tri kabela, odnosno etiri, dolaze u istu cijev. 3.11.4. Kada se za svaku fazu polae po nekoliko jednoilnih kabela paralelno, treba formirati grupe kabela s po jednim kabelom od svake faze u svakoj grupi. Izmedu poj edi nih gru pa tre ba ost avi ti dovoljan razmak. 3.11.5. Jednoilni kabeli za trofazni sustav mogu biti smjeteni kod slobodnog polaganja u obliku: - trokuta ili - vodoravnog rasporeda. Polaganje kabela na kosim terenima, klizitima te okomito polaganje kabela 3.12.1. Ako je kabel poloen u zemlju u neprekidnoj duljini od 10 m i vie pod stalnim nagibom, tada se trasa kabela smatra kosom. 3.12.2.Predvieni tipski kabeli svojom konstrukcijom te izolacijom od krutog dielektrika, omoguavaju polaganje i na kosim terenima. 3.12.3. Na kosom terenu potrebno je kabel i kabelske spojnice rasteretiti od djelovanja teine kabela, kabelskih spojnica i zemlje u koju su poloeni. 3.12.4. Kod nagiba terena do 20, kabel se polae valovito u proireni rov od 90 cm, a za polaganje kabelske spojnice teren se prethodno poravna po duljini od najmanje 12 m i znatnije proiri nego za normalne 3.12.

36

HEP GRUPA

sluajeve. 3.12.5. Za nagibe vee od 20 i na klizitima valja upotrijebiti kabele s armaturom od eline ice, a spajaju se specijalnim rasteretnim spojnicama. Ako se u takvim sluajevima upotrijebi kabel s armat urom o d eli ne tr ake i normalne spojnice, potrebno je oba elementa rasteretiti od zateznih naprezanja. 3.12.6. Kabelski kanal na kosim terenima treba mjestimino dodatno osigurati od ispiranja posteljice kabela (primjerice, postavijanjem dijela suhozida). Prijelaz kabelskog voda u nadzemni 3.13.1. Kod prijelaza podzemnog kabelskog voda u nadzemni, potrebno je jo u zemlji formirati kabel tako da polumjer zakrivljenosti ne prelazi najmanje doputene vrijednosti. 3.13.2. Kabel mora biti zatien od mehanikih oteenja najmanje 0,3 m u zemlji te najmanje 2,2 m iznad zemlje. 3.13.3.Me ha ni k a za t it a iz vo di se plastinim cijevima ili polucijevima (titnicima), odgovarajueg promj era te priv ren je obujmicama na najmanje dva mjesta. 3.13.4. Ako je zrana duljina kabela vea od 10 m, pri dimenzioniranju presjeka kabela treba uzeti u obzir zagrijavanje kabela zbog izloenosti Suncu ili predvidjeti odgovarajuu zatitu. 3.13.5. Kod okomitog prijelaza potrebno se pridravati odgovarajuih odredbi ovih Tehnikih uvjeta za okomito polaganje kabela. 3.13.6. Na mjestu prijelaza nadzemnog voda u kabelski treba primijeniti odgovaraj uu zatit u od atmosferskog pranjenja. 3.13.

3.14. Polaganje kabela na mostovima 3.14.1. S obzirom na razliite konstrukcije mostova, potrebno je prilagoditi i nain prijelaza kabela samoj konstrukciji mosta. Kod toga se uvij ek mo ra vo diti rau na o usklaenju eventualnih ostalih komunalnih instalacija s kabelom pr i mj er od av no j us ta no vi za vodoprivredu. 3.14.2. Polaganje kabela preko kamenih, ar mi ra no be to ns ki h i e li n ih mostova obavlja se u pravilu u dijelu pjeake staze u kanalima ili u posebnim cijevima vatrostalnog materijala. 3.14.3. Meusobni odnos kabela mora biti takav da eventualni proboj jednog kabela ne ugroava susjedne kabele. 3.14.4. Svaki kabel poloen u kanalu ili cijevi na mostu ne smije imati zapaljivi plat. 3.14.5. Ako se predvia polaganje kabela na nosae - konzole, predmetni ka be l mo ra im at i me ha ni k u zatitu. 3.14.6. Montaa spojnica na mostovima u pravilu nije doputena. Njih treba polagati dalje od mosta ili drugih objekata, koji izazivaju vibraciju tla. Ta je udaljenost obino priblino 20 m. Spojnice mogu biti izvedene i u ka be ls ki m zd en ci ma , ak o su predvieni sa strane mosta. 3.14.7. Prema izvedbi mosta, doputeno je i slobodno polaganje kabela na mjestima koja nisu pristupana nepozvanim osobama. 3.14.8. Upotreba kabela s olovnim platem nij e do pu ten a ra di r azo rno g djelovanja vibracija mosta na olovni plat. Utjecaj vibracija moe se umanjiti uz pr im je nu ra zl i it ih mj er a, primjerice: polaganje kabela na posteljicu od materijala koji ublauje vibracije, primjena kabela

HEP GRUPA

37

s mehanikom zatitom od ice, po st av lj an je am or ti za ci js ki h naprava. 3.14.9. Kod primjene slobodnog polaganja kabela na mostu, potrebno je kabele zatititi od Sunevih zraka, a istodobno omoguiti hlaenje kabelastrujanjem zraka. 3.14.10.Na mjestima dilatacije mosta, kabel se mora polagati u blagom luku ili petlji, kako bi se izbjegla dilatacijska naprezanja kabela. 3.14.11.Polaganje energetskih kabela preko drvenih mostova nije preporuljivo. Ako ne postoje druge mogunosti premoenja vodene prepreke, tada kabele treba polag ati preko drven og mosta ispod pjeake staze u vrstoj cijevi od vatro-stalnog materijala. Slobodno po laganje kab ela po drvenoj konstruk ciji mosta nije doputeno. 3.14.12.Nain prijelaza kabela preko kamenih i armiranobetonskih mosto va ovi si o ko nstru kciji i nosivosti mosta, kao i o unutranjem raspoloivom prostoru. Ako nisu izgraeni kanali ili postavljene cijevi u mostu, moe se izvesti posebna elina konstrukcija koja se privruje na most. Nain u vr en ja ka be la u n os iv e konstrukcije ne smije poremetiti vrstou konstrukcije mosta. 3.14.13. Zabranjeno je uzidavanje kabela u svodove mosta, osim ako su ve postavljene cijevi prigodom izgradnje mosta. 3.14.14.U veim armirano-betonskim mostovima doputa se polaganje kabela u specijalnim tunelima ili koritenje azbestno-cementnih te plastinih cijevi. 3.14.15.Kod mostova eline konstrukcije, moe se koristiti za prijelaz kabela i sama konstrukcija mosta kao nosaa te drveni ljebovi pokriveni

va tr os ta ln im ma te ri ja lo m il i plastine cijevi privrene na konstrukciju mosta. Sv e me ta ln e ko ns tr uk ci je za polag anje k abela potre bno je uzemljiti. 3.14.16. Kabele na elinim ili na armiranobetonskim mostovima s kolosijekom elektrinog tramvaja ili elektrine eljeznice, treba izolirano polagati tako da ne dodiruju metalne dijelove mosta ili armaturu armirano-betonske kon-strukcije. Ova odredba u uskoj je svezi s mjerom za smanjivanje tetnog djelovanja lutajuihstruja. 3.14.17.Ako na pravcu trase, odnosno mjestu vodene prepreke ne postoji most i!i postojei most ne moe nositi teret kabela i cijevi, a svladavanje vodotoka polaganjem kabela u njeno dno nije svrsishodno ili je onemogueno, moe se poloiti kabel u specijalnu konstrukciju mosta ako su za to dobivene potebne suglasnosti. Za ovakav sluaj polaganja kabela, vrijede takoer naprijed spomenute napomene. 3.15. Podvodno polaganje kabela 3.15.1.Polaganje kabela pod vodom propisano je granskom normom HEP-a o znake N .034.03; klasifikacijskog broja 4.35/02, od 12. lipnja 2002. , objavljeno u BILTENU HEP-Vjesnika broj 100, od 3. srpnja, 2002. godine.

IV. SPAJANJE I ZAVRAVANJE KABELA4.1 Ope odredbe 4.1.1. Kabelski pribor za spajanje i zavravanje kabela ini: - pribor za spajanje vodia, stopice, ahure, razliite stezaljke,

38

HEP GRUPA

- kabelske spojnice: ravne, prijelazne, zavrne, - kabelski zavreci: za unutranju montau, za vanjsku montau, utini pribor. 4.1.2. Kabelski pribor mora biti pogonski siguran, kao i sam kabel. Mora biti dimenzioniran, ne samo za elektrina i mehanika naprezanja, nego i za oek ivan e utje caje okoline kao to su: vlaga, korozija, ozon, ultra-ljubiasto zraenje, razliite neistoe. 4.1.3. Svaki kabelski pribor mora imati odgovarajui atest o provedenom ispitivanju. 4.1.4. Mont ane rado ve na ugra dnji kabelskog pribora mogu obavljati samo kval ific iran e oso be ko je poznaju funkcije pojedinih elemenata kabela i kabelskog pribora. 4.1.5. Prije montae kabelskog pribora provjerava se prisutnost vlage u kabelu. Ako se ustanovi vlaga, mjere koje treba poduzeti ocjenjuju se u svakom pojedinom sluaju uzimajui u obzir trokove sanacije kabela. 4.1.6. Pri spajanju i zavravanju kabela potrebno je izbjegavati viestruko savijanje i ravnanje kabela, kao i toplinsko pregrijavanje kabela. 4.1.7. Kod skidanja pojedinih slojeva kabela, obvezno treba slijediti uputstva proizvodaa kabela, kabelskog pribora te koristiti odgovarajui alat. 4.2. Spajanje i zavravanje vodia 4.2.1. Spajanje i zavravanje vodia kabela izvodi se jednom od metoda: - preanjem (esterokutno preanj e i li pr e an je s d ub ok im utiskivanjem), - vijanim spojevima, - varenjem i - lemljenjem.

4.2.2. Nije doputeno spajanje vodia kabela lemljenjem ako se na vodiu kabela oekuju temperature pri kratkom spoju vie od 160C. 4.2.3. Pribor za spajanje vodia preanjem, kao i pribor za vijane spojeve, mora imati tipski atest o ispitivanjima nastarenje. 4.2.4. Kabelske stopice moraju biti izvedene tako da zajedno s kabelskim zavretkom ine uzdunu vodone propus nost ka bela. Z a zavravanje niskonaponskih kabela za unutra nju montau mogu se koristiti i cijevne stopice u izvedbi uzdune vodonepropusnosti. Stopice i ahure za spajanje vo di a mo gu bi ti u t eh ni ci : lemIjenja, gnjeenja ili vijane. 4.2.5. Spojne ahure, stopice, stezaljke, odnosno sav pribor za spajanje vodia mora sadravati podatke: - oznaku ili ime proizvodaa, - pripadajui presjek, oblik i vrstu vodia i - kataloki broj. Oznake moraju biti trajno naneene bez mogunosti brisanja ili uklanjanja. 4.2.6. Za spojne ahure i stopice predviene za ugradnju preanjem, zahtijeva se dodatna oznaka: - broja alata za preanje, - oznaka mjesta preanjai - broj preanja. 4.2.7. Kod izrade prijelaznih spojeva izmeu kabela s izolacijom od umjetnih masa i kabela s izolacijom od impregniranog papira, obvezna je upotreba spojnih ahura s pregradnom stijenkom. 4.2.8. Svi prijelazi aluminijskih vodia na ba kr en e, ka o i pr ik lj u iv an je aluminijskih vodia na elektrina postrojenja i aparate, moraju biti izvedeni odgovarajuim AI-Cu spojnim ahurama i stopicama. 4.2.9. Za prikljuak vodia kabela na vo-

HEP GRUPA

39

die nadzemne mree koriste se stezaljke, koje omoguavaju kvalitetan spoj i vodonepropusnost kabela. Svi takvi spojevi moraju biti rastavljivi radi kasnijih intervencija na mrei. 4.2.10.Spajanje i zavravanje vodia postupkom preanja izvodi se specijalnim hidraulikim ili runim preama, uz primjenu odgovarajuih alata propisanih od strane proizvoaa pribora za spajanje vodia. 4.3. Spajanje kabela 4.3.1. Spajanje kabela izvodi se odgovarajuim kabelskim spojnicama, ovisno o konstrukciji i izolaciji kabela. 4.3.2. Vrstu i tip spojnice odreuje: - nazivni napon kabela, - k onstrukcija i vrsta izolacije kabela i - poloaj spojnice u mrei. 4.3.3. Spojnica mora biti tako izvedena da trajno osigura spojno mjesto od prodora vlage, te da ga zatiti od eventualnih mehanikih oteenja. 4.3.4. Oznaka na spojnici treba sadravati: - oznaku ili ime proizvodaa, - tipsku oznaku spojnice i - oznaku standarda prema kojem je spojnica izvedena. Sve oznake moraju biti trajno postojane. 4.3.5. Na omotu (pakiranju) spojnice mora biti oznaeno: - oznaka ili ime proizvoaa, - tipska oznaka spojnice, - nazivni i najvii doputeni napon spojnice, - primjenjivo podruje presjeka vodia, - kod vremenski ograniene upotrebe spojn ice, m ora po stoja ti podatak primjenjive do... i - datum pakiranja. 4.3.6. Uz svako pakiranje kabelske spoj-

nice treba postojati uputstvo za monta u na hrvats kom jeziku , podaci spojnice, montani opis s potrebnim crteima i specifikacija pripadajuih elemenata koji ine jedan komplet. 4.3.7. Svojom konstrukcijom kabelska sp oj ni ca mo ra om og u av at i ug ra dn ju pr i te mp er at ur i od najmanje +5C, a ispod ove temper atur e ugra dnj a se izvo di prema posebnim uputama proizvoaa spojnica. 4.3.8. Ako kabelska spojnica ima metalno kuite, ono se u naelu spaja s neutralnim vodiem kabela ili s me ta ln im pl a to m, od no sn o ekranom kabela, ako ne postoji poseban zahtjev za iznoenje i unoenje potencijala. 4.3.9. Za spajanje kabela s izolacijom od umjetnih masa koriste se kabelske spojnice s postupcima spajanja kabela: a) za niskonaponske kabele s PVC ili PE-X izolacijom: - toploskupljajue i hladnoskupljajue kabelske spojnice i - kabelske spojnice s dvokomponentnim zaljevnim masama; b) za srednje naponske kabele s XLPE izolacijom : - toploskupljajue i hladnoskupljajue kabelske spojnice, - spojnice u tehnici navlaenja i - spojnice na temelju elektroizolacijskih traka. 4.3.10. Kod izrade kabelske spojnice treba osigurati i neprekinutost metalnih plateva elektrine zatite kabela, odgovarajuim priborom za spajanje. 4.3.11. Za spajanje kabela sa sintetskom izolacijom i kabela s izolacijom od impregniranog papira, preporua se koristiti prijelazne spojnice. 4.3.12. Kod prijelaznih spojnica preporua se koristiti toploskupljajuu tehno-

40

HEP GRUPA

logiju ili tehnologiju elektroizolacijskih traka. 4.3.13. Za popravke i manje intervencije u mrei (do 50 m), gdje ugradnja prijelazne spojnice nije ekonomski opravdana, doputa se ugradnja postojeeg tipa kabela (primjerice, kabela s izolacijom od impregniranog papira ili troilnih kabela s iz ol ac ij om od um je tn e ma se jednakog tipa), dok je za sve ostale ug ra dn je po tr eb no pr im ij en it i tipizirani kabel uz upotrebu odgovarajuih spojnica. 4.4. Zavravanje kabela 4.4.1. Zavr ava nje k abel a izv odi s e odgovarajuim kabelskim zavrecima, ovisno o konstrukciji i izolaciji kabela. 4.4.2. Vrstu i tip kabelskog zavretka odreuje: - nazivni napon kabela, - konstrukcija i vrsta izolacije kabela, - mjesto ugradnje (unutranja ili vanjska montaa), - stupanj zagaenosti okoline u kojoj se izvodi ugradnja i nain prikljuka na elektrino postrojenje, ureaje ili vodove. 4.4.3. Za zavravanje kabela koriste se: - kabelski zavretak za vanjsku montau na slobodnom prostoru i u prostorijama gdje se pojavljuje relativna vlanost s vie od 90 posto u trajanju vie od 10 dana uzastopce i - kabelski zavretak za unutranju monta u u zatvor enim prosto rijama. 4.4.4. U neistim atmosferama preporua se koristiti kabelski zavretak s poveanim stupnjem izolacije. 4.4.5. Podaci na kabelskom zavretku trebaju sadravati: - oznaku ili ime proizvoaa, - tipsku oznaku zavretka (iz koje je

vidljivo podruje primjene) i - oznaku standarda prema kojem je zavretak izveden. Sve oznake moraju biti trajno postojane. 4.4.6. Na omotu (pakiranju) kabelskog zavretka mora biti oznaeno: - oznaka ili ime proizvoaa, - tipska oznaka zavretka, - nazivni i najvii doputeni napon zavretka, - mjesto ugradnje (unutranja ili vanjska montaa), - primjenjivo podruje presjeka vodia, - kod vremenski ograniene upotrebe zavretka, mora postojati podatak primjenjivo do... i - datum pakiranja. 4.4.7. Uz svako pakiranje kabelskog zavretka traba postojati: uputstvo za montau na hrvatskom jeziku, podaci zavretka, montani opis s potrebnim crteima, specifikacija pripadajuih elemenata koji ine jedan komplet. 4.4.8. Svojom konstrukcijom kabelski za vr e ta k mo ra om og u av at i ugradnju pri temperaturi od naj man je +5 C, a isp od ove temperature ugradnja se izvodi prema posebnim uputama proizvoaa zavretaka. 4.4.9. Metalni plat kabela, kao i sve me ta ln e d ij el ov e k ab el sk og za vr e tk a, ko ji u no rm al no m pogonu nisu pod naponom - treba uzemljiti. 4.4.10. Kod izrade kabelskog zavretka, spoj elektrine zatite kabela s uzemljenjem izvodi se bez prekida s odgovarajuom stopicom. Spojno mj es to mo ra bi ti ra st av no i pristupano na naponsko ispitivanje plata kabela. 4.4.11. Za zavravanje kabela s izolacijom od impregniranog papira, preporua se kabelski zavretak sa

HEP GRUPA

41

migrirajuom impregnacijskom masom ili toploskupljajui kabelski zavretak. 4.4.12. Za zavravanje kabela s izolacijom od umjetne mase, koriste se kabelski zavreci: a ) za niskonaponske kabele s PVC ili PE-X izolacijom: - toploskupljajui i hladnoskupljajui zavreci, - kabelski zavreci s dvokomponentnim zaljevnim masama, - zavreci na temelju elektroizolacijskih taka i - gotovi elementi; b) za srednjenaponske kabele sa PE-X izolacijom : - toploskupljajui i hladnoskupljajui zavreci, - zavreci u tehnici navlaenja i - zavreci na bazi elektroizolacijskih traka. 4.4.13.Kab els ki zav re tak sre dnj ena ponskih kabela montira se tako da je ispod zavretka osigurano mehaniko uvrenje kabela plastinim ili nemagnetskim obujmicama na najmanje dva mjesta. 4.4.14. Utini pribor (sklopna uvodnica i kabelski utika) mora odgovarati odredbama iz L-43 i L-44.

odgovarati vaeim propisima u po gl ed u: pr ek id ne v rs to e , izduenja, kemijske postojanosti i otpornosti na vatru. 5.1.3. Kabelski pribor svojom konstrukcijom u potpunosti izolira metalne dijelove kabela prema zemlji. 5.1.4. Za zatitu postojeih kabela u zonama gdje je izraeno djelovanje lutajuih struja, a koji svojom konstrukcijom nisu bili predvieni za ugradnju u takva podruja, potrebno je poduzeti odgovarajue mjere tienja kabela. 5.2. Zatita kabela od lutajuih struja 5.2.1. Ope odredbe 5.2.1.1.Lutajue struje stvaraju ona postrojenja istosmjerne struje koja koriste odreeni pogonski vodi, koji je na vie mjesta uzemljen. a) Elektrina eljeznica, elektrini tramvaj, elektrina vozila u industriji na istosmjerni pogon koja koriste tranice za povratni vod. b) Ureaji za napajanje trolejbusnih vodova, kod kojih je jedan vod uzemljenna viemjesta. c) Istosmjerne elektrine mree i industrijske mree. d) Aparati za zavarivanje istosmjernom strujom osobito u brodogradilitima. e) Istosmjerne telekomunikacijske mree. f) Ureaji za zatitu od korozije koji sami uzrokuju lutajue struje. g) Neuzemljena postrojenja istosmjerne struje kod istodobnih zemnih spojeva na vie mjesta. 5.2.1.2. Smanjenje utjecaja lutajuih struja preporua se smanjiti na izvoru jednom od metoda. a) Dobrim galvanskim povezivanjem tranica. b) Odcjepe i krianja uzduno dobro povezati. c) Tranice po kojima ne prometuje

V. ZATITA KABELA OD KOROZIJE I LUTAJUIH STRUJA5.1. Opa odredba 5.1.1. Kabeli odreeni ovim Tehnikim uvjetima, svojom konstrukcijom sprijeavaju utjecaj kemijske i elektrolitske (lutajue struje) korozije na metalne dijelove kabela. 5.1.2. Vanjski termoplastini plat smatra se da je dovoljna zatita od korozije. Termoplastini plat mora

42

HEP GRUPA

istos