Heraldicki Problem Vladarskog i Drzavnog Grba Bosne Prema Koncepciji Pave Andjelica-libre

8/11/2019 Heraldicki Problem Vladarskog i Drzavnog Grba Bosne Prema Koncepciji Pave Andjelica-libre

1/27

ZBORNIKO PAVLU ANELIU

Sarajevo, 2008.

ZbornikPA indb 3ZbornikPA.indb 3 8/12/2008 4:24:41 PM8/12/2008 4:24:41 PM


2/27

ZNANSTVENI SKUP

Posveen arheologu i povjesniaru Pavlu Aneliu (1920-1985)

u povodu 85. obljetnice roenja i 20. obljetnice smrti

Sarajevo, 14. i 15. listopada 2005.

Organizator Skupa

Franjevaka teologija SarajevoAleja Bosne Srebrene 111

Nakladnik

Franjevaka teologija Sarajevo

Za nakladnika

Mile Babi

Organizacijski odbor Skupa

Uredniko vijee Zbornika

Sreko M. Daja, Marko Karamati,Dubravko Lovrenovi i Ivan arevi

Urednik

Marko Karamati

Lektor

Ivan Nuji

Grafiko oblikovanje

Branko R. Ili

Tisak

MllerSarajevo



3/27

33

Heraldiki problem vladarskog i dravnoggrba Bosne prema koncepciji Pave Anelia

EMIRO. FILIPOVI

Kao disciplina koja prouava nastanak i razvoj grbova, heraldika se kod nasudomaila tek krajem 19. vijeka kada su brojni domai i strani znanstvenici otvo-rili burnu raspravu o izgledu nekadanjeg dravnog grba Bosne. Od tada su seraznim pitanjima bosanske heraldike bavili znaajni znanstvenici kao to su, iz-

meu ostalih, Franjo Raki, Ivan Bojnii, Ljudevit Thallczy, Nikola Radojii Aleksandar Solovjev. Meutim, glavni predmet njihovih istraivanja nije bilasrednjovjekovna nego tzv. ilirska heraldika.1Okupiranost znanstvenika tomtemom objanjavala se prouavanjem zagonetnih izvora na koje se ta heraldi-ka oslanjala i potragom za pravim grbom Bosne. Po tom pitanju su najvieinteresovanja privlaili grbovnici ilirskih zemalja, koji su, iako u sutini vezaniza period srednjeg vijeka, ipak nastali u vremenskom rasponu izmeu 15. i 17.stoljea. O njima je bilo napisano mnogo rasprava, u kojima su im autori nasto-

jali odrediti porijeklo, pri tome se povrno dotiui i srednjovjekovne heraldike.Unato trudu istraivaa, zbog nedostatka i neprovjerenosti izvora na kojima suse bazirali njihovi zakljuci, ta oblast je i dalje ostala nedovoljno prouena.

Nesumnjivo najvei pomak u odnosu na svoje prethodnike u tom smislu je na-pravio Pavao Aneli koji se gotovo iskljuivo bavio srednjovjekovnom bosanskomheraldikom, s posebnim akcentom na vladarskom i dravnom grbu Bosne. Pojava

1 O tome: , -, u: , ( ), /, , 2000, 120-189. (Rad je prvi put objavljen u: , XII, , 1933, 79-125.). Dubravko LOVRENOVI, Fojniki grbovnik, ilir-ska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, u:Bosna FranciscanaXII (2004) 21, 172-202.



4/27

34

ZBORNIK O PAVLU ANELIU

njegovih prvih heraldikih radova oznaila je svojevrstan preokret u prouavanjuamblema i znamenja koji su do tada smatrani samo sporednom pojavom bosanske

povijesti srednjeg vijeka. On je i prvi znanstvenik koji je uspio detaljno izanalizirati ipredstaviti grbove, te sistematizirati dotadanja znanja o bosanskoj heraldici.

Problemi kojima se Aneli bavio u tematskim okvirima heraldike su raznovr-sni i spadaju u red najzamrenijih pitanja nae povijesti.2Kako bi detaljna analizasvih njegovih heraldikih stavova iziskivala opirniju studiju, moda i knjigu, miemo se u ovom radu fokusirati samo na njegovo istraivanje grba Bosne i Ko-tromania. To je u velikoj mjeri i opravdano time to je Pavao Aneli obradomovog problema najvie zaduio bosansku heraldiku, ali i time to je razvojni tok

jednog grba u Bosni najuoljiviji na primjeru grbova bosanskih banova i kralje-

va.3U skladu s tim, svrha ovog teksta je da se u kraim crtama oslika Anelie-vo vienje geneze bosanskog grba, da se predstave glavni zakljuci do kojih jedoao u svojim istraivanjima, te da se izloi koncepcija vladarskog i dravnoggrba koju je formulirao u svojim radovima.Na tragu njegovih rezultata, daljomanalizom pokuat emo doi do jasnijih odgovora kojima bi se precizirali sistemiupotrebe vladarskih grbova u srednjovjekovnoj Bosni.

* * *

Unato injenici da su jo krajem 13. stoljea potpuni grb imali banovi Bosne

ubii tit sa orlovim krilom kaciga sa velom i perjanica4

za najstariji, iujedno prvi poznati grb u Bosni Aneli uzima grb bana Stjepana II Kotroma-nia.5U prouavanju tog grba naroito se zanimljivom pokazala posebna vrsta

banovog novca, koja se javlja u tri varijante.6Na aversu jedne varijante takvog

2 U svojim djelima on je, izmeu ostalog, pozitivno rijeio pitanje grba Kosaa i bosanskezastave, ukazao na pojavu zvijezde u bosanskoj heraldici, identificirao grb bana StjepanaII koji po njemu predstavlja prvi potpuni grb u Bosni, analizirao i znanstvenoj javnostiobjavio grb sa brokata kralja Tvrtka I, a prepoznao je i znamenje vlasteoskog roda Pribi-nia. Takoer je prvi znanstvenik koji je u srednjovjekovnoj Bosni identificirao posebne ijasno odvojene heraldike sisteme.

3 Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, u:Kulturna istorija Bosne

i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, VeselinMaslea, Sarajevo, 1984, 565.4 ISTI,Srednjovjekovni peati iz Bosne i Hercegovine, Djela ANU BiH, knj. XXXVIII,

Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 23, Sarajevo, 1970, 93; br. 3. na str. 12.5 ISTI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 565. Iako Aneli u jednom svom rani-

jem radu smatra da je predstava tita (srcoliki mali tit, na kojemu se nazire i (lijeva) kosapruga) sa peata bana Matije Ninoslava najstariji heraldiki simbol u Bosni, u kasnijimradovima to ne potencira; ISTI,Srednjovjekovni peati, 10-11.

6 Ivan RENGJEO, Novci bosanskih banova i kraljeva, u: Glasnik hrvatskog dravnogmuzeja u Sarajevu (GZM), god. LV-1943, 1944, 275.



5/27

35

EMIRO. FILIPOVI

novca je prikazana kaciga, iznad nje jastui pravokutnog oblika, a povrh togjastuia velika elenka u vidu estokrake zvijezde rozete iz koje izbija kratkatrolisna perjanica. Kaciga ima zaobljenu formu i oito pripada tipu dubokog lje-ma (u obliku lonca); jastui ima ukrase u obliku tordirane trake u sredini i par

jednostavnih linija u porubu, dok mu se vanjski uglovi zavravaju u formi listovadjeteline.7(Slika 1.)

Slika 1.Prva varijanta novca bana Stjepana II s nepotpunim grbom (Ivan Rengjeo)

Druga varijanta se razlikuje od prve samo u detaljima: kaciga je neto druga-

ije forme, ukrasi na jastuiu su siromaniji, a mjesto zvijezde stoji rozeta saosam krakova; perjanice nema.8(Slike 2. i 3.)

Ve trea varijanta banovog novca, za koju Aneli kae da predstavlja ra-zvijenu formu prve dvije varijante, prikazuje heraldiku kompoziciju sa svim

bitnim elementima potpunog grba: tit srcolike forme, nagnut udesno, sa cen-tralno postavljenom estokrakom zvijezdom; iznad tita je kaciga sa naglaenim

7 Pavao ANELI, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnauto-viima) kod Visokog, u: GZM n.s. A, sv. XXXIV, 1980, 241. Prema Stojanu Novako-viu ovaj jastui imao je zadatak , ,

, , . , , u: , . VI, 1884, 36.

8 Pavao ANELI, Neka pitanja bosanske heraldike, u: GZM n.s. A, sv. XIX, 1964, 164;Franjo Raki je veu ovakvoj kompoziciji vidio primitivni grb koji se sastoji od opegsastavnog dijela bez posebnih heraldikih oznaka; ljem ili kaciga, nad njom na vrkudaica titnica (Schirmbrett) s ruom (perjanicom) kano elenkom na visu. ljem je ka-bliast (Kbelhelm) s jednom zjalom u desnom odielku. Daica titnica je uglasta Nanaoj daici vidi se samo sredinom niz biserja. Franjo RAKI, Stari grb bosanski, u:Rad JAZU, knj. CI, Razredi filoloko-historiki i filozofsko-jurisdiki, XXX, 1890, 147.



6/27

36


vizirom, okrenuta nadesno, a preko njekratki veo koji u naborima pokriva za-dnje strane kacige; na vrh kacige postav-ljen je jastui etvrtaste forme iji seuglovi produuju u kriie; iznad jastui-a (na tankoj osovini) je elenka u formiestokrake zvijezde, iz rozete izbija per-

janica sa tri pera.9Postoje i male razlike

u stilizaciji gornje kompozicije grba uodnosu na prve dvije varijante, ali one niu kojem sluaju ne mijenjaju njen karak-ter. (Slika 4.)

Sudei prema analogijama uoljivimna priloenim ilustracijama, Aneli je s

pravom ukazao da je heraldika kompo-zicija koja se javlja na prve dvije vari-

jante banova novca kaciga s jastuiem napravljena pod direktnim utjecajemiz Srbije, tanije po uzoru na suvreme-ni novac srpskog kralja, kasnije cara,Duana, te da je, na prvi pogled, veomamogue da je odatle i preuzeta kao opiornamentalni motiv bez specifinog he-raldikog znaaja.10(Slika 5.)Meutim,

9 Pavao ANELI, Neka pitanja bosanske heraldike, 165.10 ISTO, 164. Novakovi je u daici vidio najkarakteristiniji znak osobenosti srpske

heraldike kompozicije ,

Slika 2.Druga varijanta novca bana Stjepana II s nepotpunim grbom (Ivan Rengjeo)

Slika 3. Pokuaj rekonstrukcijenepotpunog grba bana Stjepana IIs jedne varijante njegovanovca (Franjo Raki)



7/27

37

EMIRO. FILIPOVI

srpsku provenijenciju potpunog grba sa tree va-rijante novca Aneli je odmah osporio tvrdnjomda ni tit sa zvijezdom, kao ni kompletan grb, nisuupotrebljavani kod srpskih vladara, te da odatlenisu mogli biti ni preuzeti.11On jo istie da ovoznamenje oito predstavlja pokuaj da se uopenai nepotpuna simbolika priblii zapadnoevropskom

pojmu grba i smatra da ova kompozicija predstav-lja grb u pravom smislu te rijei.12

Za dalju analizu grba Stjepana II Pavao Anelije pored novca koristio i likovne predstave sa pea-

ta. Jednom prilikom, opisujui banov peat koriten1356. godine na povelji Tvrtka I, Aleksandar Solo-vjev je primjetio da se na titu konjanika vidi kosa

pregrada (bande) s desna na levo, a na lemu kaoelenka (cimer) okruglo drvo sa stablom. Vrlo jeverovatno, da su na pregradi morali biti tri krina,

jer na ispravama iz 1357. i 1367. g. Tvrtkov grbna peatu ima poprenu prugu (fasce), a na njoj trikrina.13(Slika 6.)

Poto je Solovjev na peatu vidio potpun, tj.kompletan grb Aneli je, ovoj deskripciji stavio

nekoliko primjedbi; naime, on je tvrdio da su i tit, ikaciga i elenka tu predstavljeni u svojoj stvarnoj ane simbolinoj-heraldikoj funkciji.14Po njemu sukaciga i perjanica sainjavali sastavne dijelove ba-nove viteke opreme, te se stoga njihov meusobniodnos prema titu, iako daje predstavu potpunog

. , , 39-40. Meutim, Dubravko Lovrenovi je ukazao da je predstava ljema u bosan-sku numizmatiku mogla takoer doi izravno sa jednog dinara ugarskog kralja Karla Ro-berta, odakle je uostalom dola i u Srbiju. Dubravko LOVRENOVI, Fojniki grbovnik,

ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, 185.11 Pavao ANELI, Neka pitanja bosanske heraldike, 165. Stojan Novakovi je takoerpotencirao da se na Duanovom novcu, kao i na novcu njegova sina i nasljednika Uroa,nalazi samo ljem, bez tita. , ,napomena 1. na str. 8.

12 Pavao ANELI, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara, 242.13 Aleksandar SOLOVJEV, Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku, u: GZM n.s. A, sv. IX-

X, 1954, 91. Opasku o tri krina Solovjev je donio prema jednoj napomeni Mede Pucia iz1880. g.

14 Pavao ANELI, Neka pitanja bosanske heraldike, 164.

Slika 4.Potpuni grb banaStjepana II Kotromania prema

novcu (crte Marian Wenzel)

Slika 5.Kraljevski novacStefana Duana



8/27

38


grba, nije mogao smatrati i heraldi-kom cjelinom.15Aneli je uoio i to dase ljiljani na kosoj pruzi vie ne

pojav-ljuju i da ne postoji vrst dokaz da su seikada i nalazali na grbu bana StjepanaII.16Sve da ti ljiljani i jesu postojali naTvrtkovom grbu, to ne predstavlja do-voljan dokaz za to da su se nalazili i nagrbu bana Stjepana.

Na samom kraju razmatranja o grbubana Stjepana II Aneli zakljuuje da

je primjetno i razmimoilaenje bano-vog grba predstavljenog na peatima,sa onim predstavljenim na novcima.Tu nekonzistentnost on objanjavainjenicom da je heraldika u to vrije-me u Bosni bila tek u zaetku te da seheraldiki obiaji nisu bili jo sasvim

ustalili.17Dok je na jednom grbu unutar tita postavljena kosa pruga bez ikakvihdrugih znakova, na drugom se javlja zvijezda (bez pruge) koja zauzima cijelu

povrinu tita. Po tom pitanju on ne iskljuuje mogunost da je zvijezda bilaukomponirana u slobodna polja tita zajedno sa kosom prugom, ali da je njezina

predstava na peatu izostavljena zbog tednje prostora.18Iako nije mogue sa si-gurnou zakljuiti da li je zvijezda imala obiljeje jednog od glavnih heraldikihamblema Bosne, bosanske vladarske kue ili bosanskog plemstva, ipak se moerei da je ona, bar neko vrijeme, bila sastavni dio grba bosanskih vladara. Njenairoka upotreba u grbovima vlastele navodi na zakljuak da je zvijezda, prijenego je postala simbol heraldikog karaktera, bila znak plemikog i drutvenogstatusa uope,19te da se njena upotreba na stecima ne bi trebala dovoditi u vezusa vjerskim praksama.20

Kako se banski grb Tvrtka I nije sauvao ni u jednoj poznatoj predstavi, moese samo pretpostavljati da se on nije u veim karakteristikama razlikovao odgrba bana Stjepana II. Tvrtkov kraljevski grb se inae javlja u dva modaliteta;Prvi pripada tipu tzv. nepotpunog grba, a njegov heraldiki lik je trokutasti (sr-coliki) tit sa desnom kosom prugom i sa po tri ljiljana u slobodnim poljima tita.Ovakav grb sauvan je u vie detalja na velikom prijestolnom peatu: na aversu

15 ISTI, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara, 242. ISTI,Srednjovjekovni peati, 93.16 Pavao ANELI, Neka pitanja bosanske heraldike, 164.17 ISTI, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara, 241.18 ISTI, Neka pitanja bosanske heraldike, 166.19 ISTO, 168.20 Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 488.

Slika 6.Peat bana Stjepana II Kotromania(Pavao Aneli)



9/27


10/27


11/27

41

EMIRO. FILIPOVI

Na gornji desni ugao nagnutog tita po-stavljena je visoka kaciga u obliku zvona; to

je tzv. duboki ljem (helmus, grand heaume,elmo, Topfhelm). Nedovoljno jasne linije(zbog oteenosti) predstavljaju prorez za gle-danje i disanje. Minijaturni kri sa krakovimau obliku listia vjerovatno pokazuje otvor zaui (sluanje).

Sa vrha kacige gotovo do kraja tita padaveo, koji se pri kraju jae nabire i zavrava udva otra kraka podsjeajui na riblje peraje.

Kruna je predstavljena zlatnom trakomiz koje izbija jedan itav ljiljan (na sredini)i dvije polovine (svaka na drugoj strani). Sti-lizacija ljiljana se neto razlikuje od one natitu (vidi crte). Na slobodnim prostorimaizmeu ljiljana iz krune izbijaju dva manjatrolista na manjoj peteljci.

Iznad krune prikazana je perjanica u vidubogatog buketa cvijea. Buket ima osnovnioblik dvostruke piramide zastupljenih uglo-va; u njemu se vidi petnaest okruglih cvjeto-va sa okcima u sredini. Ispod svakog cvijetanazire se posebna peteljka struk, ali iz bu-keta, prema dolje, viri samo osam strukovakoji su povezani vezom od srebrene ice.26(Slike 9. i 10.)

Promjena grba koju je izvrio Tvrtko, vje-rovatno nakon to se 1377. godine okrunio uMilima za kralja Srbljem i Bosne, sasvim

je bila prilagoena njegovom novom vladar-skom dostojanstvu. Na svom velikom prije-stolnom peatu on pored novouspostavljenog

grba Bosne, koristi i grb sa dvoglavim orlomkoji predstavlja Srbiju. Aneli je loginimslijedom zakljuio da oba grba imaju slinusimboliku, te da ako grb sa dvoglavim orlomoznaava Srbiju, grb sa ljiljanima i kosom

prugom mora oznaavati Bosnu.27(Slika 11.)

26 ISTO, 216.27 Pavao ANELI,Srednjovjekovni peati, 97.

Slika 9.Rekonstrukcija grba Tvrtka Isa brokatne tkanine naene

u Milima (crte J. Aimovi)

Slika 10.Pokuaj likovne predstavegrba kralja Tvrtka I prema

rekonstrukciji Pave Anelia(crte Aleksandar Palavestra)



12/27

42


Iz toga je izveo dalji zakljuak da jegrb s ljiljanima cijelo vrijeme svog tra-

janja bio priznavan za grb bosanskogkraljevstva, uz napomenu da taj simbolnije obuhvatao srpske zemlje koje suulazile jednim dijelom u sastav tada-nje bosanske drave.28

Grb kralja Tvrtka ostao je nepro-mijenjen za kratkih vladavina kraljaDabie i ene mu Jelene jer promjenedolaze tek sa kraljem Ostojom koji

unosi novu organizaciju polja u titu:umjesto kose pruge i ljlijana itav pro-stor zauzima kruna.29 Ovu promjenuheraldikog amblema Aneli s pra-vom naziva grbovnom reformom.30

Sljedei kralj, Tvrtko II, koristi usvoje dvije vlade i dva razliita grba;u prvom periodu (1404-1409.) u grbu

se nalazi samo kosa pruga, bez ikakvih znakova, dok je u drugom (1421-1444.)zadrao Ostojinu inovaciju na titu krunu, s tim da joj je dodao i svoj inicijal

veliko slovo T.31Ovakvo znamenje zastupljeno je i na nekoliko vrsta Tvrtko-

vog novca. Meutim, ta heraldika kompozicija je ve na jednom penjaku na-enom prilikom arheolokih iskopavanja na Bobovcu, pretrpila manje izmjene.Ona se nala u funkciji ukrasnog motiva koji ustvari nema nikakve veze sa usta-ljenom ikonografijom slinih ukrasa na penjacima srednje Evrope tog vremena.Evropski penjaci su ukraeni raznovrsnim ornamentalnim motivima suvremenegotike umjetnosti, ali je Tvrtkov majstor na penjak stavio njegov grb koji sesastoji iz heraldikog tita na kojemu je kraljevska kruna s perjanicom i mono-gramom ST. tit je neto izduene srcolike forme sa otrim rubom i zaobljenim

pobonim stranicama. Iz ljiljanove krune izbija krupna perjanica u obliku toka,odnosno uplje alke od dva koncentrina kruga; ovo je, svakako, stilizacija do-

bro poznate Kotromania perjanice od bogatog buketa cvijea. Dijadem kruneukraen je mreastim motivom. Slova monograma, posebno T, imaju gotiko-

unicijalnu formu. Slovo S, koje je u monogramu aplicirano na srednji krak slovaT, okrenuto je naopako. Treba napomenuti da je ovo jedini do sada poznati slu-28 ISTO, 98.29 Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 566. Izgled bosanske krune

zasvjedoen je na nekoliko peata, novaca, kamenih spomenika, te na brokatu i jednompeatnom prstenu: to je dijadem sa tri zupca koji se razvijaju u ljiljanov trolisni cvijet.Na istom mjestu, 569.

30 ISTI,Srednjovjekovni peati, 96. (O tome dalje u tekstu)31 ISTI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 566.

Slika 11.Rekonstrukcija aversavelikog prijestolnog peata kraljaTvrtka I Kotromania (Pavao Aneli)



13/27

43

EMIRO. FILIPOVI

aj da Tvrtko II svoj monogram pie sadva slova (ST STEPHANVS TVRT-CO), na njegovim peatima i novcimana ovom mjestu grba uvijek se nalazisamo slovo T.32(Slike 12. i 13.)Kalupza ovaj penjak je, po Anelievoj pro-cjeni, izradio jedan graver-peatorezacsa kraljevog dvora, jer likovni sadraj

predstavljen na njemu neodoljivo pod-sjea na peatnu sliku.33

Prilikom iskopavanja ruevina na

Bobovcu Pavao Aneli naiao je i najednu lunetu koja je nekad stajala iznaddruge kapije dvorca. Na njenoj povr-ini prikazan je grb ija je stilizacijanalik na onu sa mnogih peata TvrtkaII, s tom razlikom da se na peatnimgrbovima u platu vjerovatno nalaziniz ljiljana, a u platu kamenog grbaniz srca. (Slika 14.) Ovu specifinostAneli dovodi u vezu sa kraljevomsuprugom, Dorotejom Gorjanskom,koja je imala veliki utjecaj na razvojumjetnosti na bosanskom dvoru, pa semoe pretpostavljati da je ona pred-lagala i nain izrade grbova. Naime,meu iskopanim artefaktima naen jei kameni kalup za izradu keramikogukrasa sa predstavom grbovnog sim-

bola; u vidu zmaja (zmije) koji gutaljudsko srce; na glavi zmaja raspoznajese stilizirani ljiljan, a sa njegove lijevei desne strane su polumjesec i zvijez-da. itav simbol je stavljen u kruni

okvir.34

Po osnovnom sadraju simbo-la, Aneli je zakljuio da se ovdje radio grbu roda Gorjanskih kojima je pri-

padala supruga kralja Tvrtka II, kra-

32 ISTI,Bobovac i Kraljeva Sutjeska Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeu,Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004, 134.

33 ISTI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 518.34 ISTI, Bosanska kraljica Doroteja Gorjanska, u: GZM n.s. A, sv. XXVII/XXVIII, 1973,

386-387.

Slika 12.Likovna rekonstrukcija penjakasa grbom i titulom kralja Tvrtka II

(crte Jelena Stanojevi)

Slika 13.Grb sa jedne vrste novcakralja Tvrtka II (Ivan Rengjeo)



14/27


15/27


16/27

46


dravnikim programima i linim as-piracijama bosanskih vladara. Prvimpogledom na dostupne izvore moese uoiti postojanje izvjesne nekonzi-stentnosti u upotrebi heraldikih mo-tiva, a to se prije svega ogleda u tomeda se uporedo javljaju dvije varijantegrba, od kojih bi jedna mogla pred-stavljati kralja ili njegovu dinastiju, adruga dravu.42

Pitanje da li je Bosna, kao drava

u srednjovjekovnom smislu te rijei,imala simbol koji bi izraavao njen su-verenitet i njen politiki poloaj do An-elievih istraivanja nije bilo adekvat-no rijeeno. U prolosti nije bilo mno-go zabiljeenih pokuaja da se iznaerjeenje ovog pitanja; tumaenja autora

bila su tura, uopena, suprotna pa ak i proturjena. Tako je za Franju Rakog,prvog znanstvenika koji je napisao znaajniju raspravu o bosanskom grbu, to pi-tanje bilo neumjestno, jer su bosanski vladari iz dinastije Kotromania kovalinovce i peatili javne isprave kao predstavnici dravne vrhovne vlasti, pak ovu

je izraavao i onaj grb, koji je postavljen na novcu i peatu. A ne ima traga, da bibanovina ili kraljevina bosanska imala poseban znak za izraz svojega suverenite-ta. Grb vladaoca Bosne bijae ujedno grbom zemlje, kojom je on vladao.43

Ivan Rengjeo pak kae da su se bosanski kraljevi sluili sa dva razlina grbasa razliitim heraldikim znakovima u titu. Sva je prilika, da je prvi grb, tit sljiljanima u dva polja, bio obiteljski grb dinastije Kotromania, a drugi grb, tit skrunom od ljiljana, sluio je kao dravni grb kraljevine Bosne.44I Mihailo Dini

primjeuje postojanje dvije osnovne varijante bosanskog grba; ) , , ;) , , (, , , ).45On meu-tim, za razliku od Rengjea, smatra da se tu

42 Postojanje razlike izmeu vladarskog, tj. linog, te dinastikog ili dravnog grba u sred-njovjekovnoj Bosni odavno je uoeno, ali ne i obraeno na odgovarajui nain. Poto sma-tramo da je detaljnije razmatranje ovog iznimno vanog pitanja prijeko potrebno za boljerazumijevanje bosanske heraldike cjelokupnu problematiku kanimo izloiti na drugommjestu u posebnoj raspravi koja je u pripremi.

43 Franjo RAKI, Stari grb bosanski, 164.44 Ivan RENGJEO, Novci bosanskih banova i kraljeva, 264.45 , , 51.

Slika 17.Novac kralja Stjepana Tomaevia



17/27

47

EMIRO. FILIPOVI

, .46 Zaovu tvrdnju on istie znaajnu inje-nicu, , : , I, II; , ,

II , - . Na kraju napominje da

je promjena nastupila za vrijeme kraljaOstoje.47Iako je bio na pravom tragu,Dini je previdio da se grbovi uope ne

javljaju sukcesivno, tj. pravolinijski,jedan za drugim, nego da je upotrebavladarskih i dravnih grbova mnogokomplikovanija. Naime, grb kojeg jeuveo jo Tvrtko I nalazio se na novcukralja Stjepana Tomaa;48kao i na re-

versu velikog Ostojinog peata, tj. nakonjskom pokrivau na kojem su ut-kana dva grba sa kosom prugom, estkrinova jedva se vide.49Prema Alek-sandru Solovjevu to je stari grb Kotro-mania, koji se sada naao u podree-nom poloaju prema novom grbu, pri-kazanom na titu u ruci konjanika.50

Rjeenju ovog vanog problema najvie se pribliio Pavao Aneli koji jeukazao da formalno nije bilo nikakve razlike izmeu grba vladajueg kralja idravnog grba Bosne, to znai da je jedan isti grb sluio i kralju kao pojedincu

i Bosni kao dravi.51

Tek je kasnije dola do izraaja tendencija da se jedanodreeni amblem ustali kao grb bosanskog kralja, bez obzira na linost koja je

46 ISTO.47 ISTO.48 Ivan RENGJEO, Novci bosanskih banova i kraljeva, 286.49 Aleksandar SOLOVJEV, Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku, nap 21. na str 92.50 ISTO, 9251 Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 566.

Slika 18.Rekonstrukcija grbaStjepana Tomaevia prema

njegovom novcu (Pavao Aneli)



18/27

48


momentalno bila na prijestolju.52Prema njemu to je Ostojin grb sa ljiljanovomkrunom na titu, koji se nalazio na onim mjestima gdje je Tvrtko I bio postaviodravne grbove Srbije i Bosne. Novo znamenje, kako Aneli kae, trebalo bi

predstavljati novi jedinstveni grb koji simbolizira bosansku dravu u cjelini,ukljuujui tu i srpske zemlje.53Ostojinoj reformi takoer ide u prilog injenicada ni ostali dijelovi bosanske drave (Donji Kraji, Humska Zemlja, Usora...)nisu bili predstavljeni svojim posebnim grbovima. Meutim, pravi razlog za pro-mjenu grba Aneli vidi u Ostojinoj elji da apstraktnu krunu, po pravnoj teori-

ji, predstavi kao element koji objedinjava sve, esto autarhine, dijelove jednedravne zajednice.54Stoga, prema Anelievu miljenju, tit sa ljiljanovomkrunom treba shvatiti kao grb svih zemalja bosanske krune ili itave bosanske

drave, ukljuujui tu i nekadanje srpske zemlje.55

Ukratko, po Anelievom tumaenju grbovna promjena bila je usko vezana

za koncepciju teritorijalne cjelovitosti bosanske kraljevine izgraene na temelji-ma poloenim jo u vrijeme kralja Tvrtka I.56Istina, prvi grb za vrijeme Ostoje iTvrtka II doivljava izvjesno potiskivanje, ali ne i potpuno naputanje. Za Toma-a i Stjepana Tomaevia on dolazi do jaeg, ali ne i dominantnog izraaja.57

Aleksandar Solovjev tvrdi da je Ostoja heraldiku reformu izvrio kako binaglasio svoje kraljevsko dostojanstvo; kruna sada treba da se nalazi ne samoiznad tita, nego i u samom titu.58Dubravko Lovrenovi, meutim, to nazivajaanjem kulta krune; pod Tvrtkom I. predstavljala je kruna samo simbol li-nog statusa, a za vladavine kralja Stjepana Ostoje evolucija koncepcije bosan-

ske krune ulazi u novu fazu pojaanog kulta krune.59Tako poetkom 15. st. uBosni zavrava proces institucionaliziranja ovog simbola, koji umjesto vladarapostaje reprezent drutva, odnosno vladajue oligarhije.60

Po miljenju Sreka Daje Ostojinu reformu grba treba dovesti u vezu sastremljenjima u Bosni da se zbaci vazalni odnos prema ugarskim kraljevima iizgradi vlastiti suverenitet uz pomo Rimske Kurije.61Meutim, ne sporei da

52 ISTO.53 Pavao ANELI,Srednjovjekovni peati, 98.54 ISTO. Ostoja je ovu teoriju temeljio na faktikom posjedovanju bosanske kraljevske krune,

koju je, zahvaljujui ugarskoj zatiti uvao u svojoj rezidenciji tvrdom gradu Bobovcu.

55 ISTO.56 Dubravko LOVRENOVI, Proglaenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokuaj revaloriza-cije), u:Forum Bosnae, br. 3-4, 1999, 252-253.

57 Pavao ANELI, Doba srednjovjekovne bosanske drave, 566.58 Aleksandar SOLOVJEV, Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku, 92.59 Dubravko LOVRENOVI, Bosanski rusag i sveta kruna bosanska, u: Bosna Francisca-

na, XI (2003), 19, 91.60 ISTO.61 Sreko M. DAJA, Bosansko srednjovjekovlje kroz prizmu krune, grba i biskupije,

u: Juki, 15, 1985, 90. Tu je vjerovatno imao na umu dio heraldikih promjena koji se



19/27

49

EMIRO. FILIPOVI

isticanje krune u grbu predstavlja i odreenu emancipaciju Bosanskog kraljev-stva, nama se i jedna druga mogunost takoer ini uvjerljiva. Naime, jaanjem

pojma (ili kulta) krune kao vladarskog simbola poetkom 15. stoljea linostvladara pala je u sjenku apstraktno shvaenog vladarskog dostojanstva.62Kralj

je bio sveden u rang oblasnog gospodara koji neposrednu vlast ima samo nasvojoj zemlji (contrata del re). U to vrijeme dolazi i do rasta moi velikaakoji po svom nahoenju zbacuju kraljeve, dovode ih na prijestolje, nameuim svoju volju, takmie se s njima po bogatstvu i ugledu, a na svojoj teritoriji

ponaaju se kao i sami kraljevi.63Po novom shvatanju, feudalac je mogao iratovati protiv svog kralja, .64 tavie, poto je kruna simbolizirala apstraktni entitet, od-

nosno zakonski savez izmeu kralja i zajednice, u sluaju da kralj prekri tajsavez, njegovi vazali, vezani snagom zakletve prema kruni, ak bi bili i primo-rani poduzeti korake protiv njega.65

S obzirom da je istaknuti historiar Sima irkovi konano formiranje overusake gospode smjestio u kraj prve decenije 15. stoljea,66 vrijeme kadaOstoja dolazi na vlast po drugi put u Bosni (1409.), vjerovatno je da je novogkralja upravo odnos prema vlasteli primorao da izvri promjenu grba. Sasvim

je mogue da je Ostoja isticanjem krune, simbola dravnog jedinstva, na svomtitu pokuao vlastelu privesti sebi kako bi se mogao nesmetano posvetiti svo-

jim vladarskim poslovima i iskoristiti velikae u ostvarenju dravnih ciljeva.On je pokuao krunu to vie pribliiti svojoj tronoj i prolaznoj linosti jer

bi ideja o kruni kao transpersonalnom simbolu omoguila .67 Nastojei da predstavi svoje interese kao interesekrune Ostoja je elio ideologiju, u kojoj za njega inae nije bilo mjesta, okrenutiu svoju korist. To je sasvim razumljivo ako imamo u vidu da je prema novomtumaenju sav suverenitet prebivao u kruni, po emu bi kralj postao samo instru-

odnosio na naputanje amblema ljiljana, znaka kojeg je on smatrao dinastikim simbolomuvezenim u Bosnu posredstvom anuvinskih kraljeva. Na istom mjestu, 86.

62 , ( ), u: , 8, 1964, 367.

63 Oni ubiru namete od stanovnitva, naplauju tzv. regalna prava u trgovima i rudnicimaukoliko su se nalazili na njihovoj zemlji, naplauju carine, vre najviu sudsku vlast, sa-mostalno odravaju veze sa spoljnim svijetom, a ak su ulazili i u saveze protiv bosanskihkraljeva i ratovali s njima. , , u:, , , , 1997, 309-310.

64 ISTO, 312.65 Dubravko LOVRENOVI, Bosanski rusag i sveta kruna bosanska, 88.66 , , 314.67 ISTO, 311.



20/27

50


ment dostojanstva.68Ostoja je mogao anticipirati predvieno odvajanje krune odkralja, tj. deindividualiziranje kraljevske slube,69i pokuati se protiv toga borititakoer monim orujem apstrakcije simbolikom.

Tvrtko II nije zadrao Ostojin grb uslijed puke inercije, kako je to Anelive s pravom zapazio; to osobito nije bilo mogue kada se ima na umu da suintervencije na grbovima raene sa odreenim ciljevima te da su i oba kraljana svom dvoru imala izuzetno vjete peatoresce i gravere koji su bili u stanjute promjene i izvriti.70Odatle proizilazi da je Tvrtko II prilikom stupanja na

prijestolje svjesno usvojio grb koji je dao sastaviti kralj Ostoja iz jednostavnograzloga to je i njemu odgovarala koncepcija kojom se sluio njegov prethod-nik. Novi kralj je otiao i korak dalje u razradi ove teorije, te je grb ak i per-

sonalizirao dodavi mu svoj inicijal, slovo T, u elji da krunu jo jae poveesa svojim imenom.

Ovakva simbolika koncepcija Ostojinog dravnog grba, koju je naslije-dio i Tvrtko II, nije remetila njegovu koegzistenciju sa grbom kralja TvrtkaI. Po Aneliu, oni se nisu meusobno iskljuivali jer je Tvrtkov tit sa ko-som prugom i ljiljanima i dalje vaio kao grb same Bosne, dok je Ostojin titsa krunom bio grb cijele dravne zajednice kojom vlada bosanski kralj.71Prema Aneliu prvi tit se obino uzima kao porodini grb Kotromania jerostaje u upotrebi sve od njegovog formiranja 1377. godine, pa do propastikraljevstva 1463.72On je smatrao da bi se problem porodinog grba Kotroma-nia najpouzdanije mogao rijeiti kada bi postojao grb nekog lana sporedne

loze kraljevske dinastije, na osnovu kojeg bi mogli odrediti karakteristianamblem, ili moda pozicioniranje znakova u titu i sl. Danas postoji samojedan grb za kojeg bi se moglo pretpostaviti da pripada jednoj od bonih lozaKotromania, i to je grb sa sudake Stolice iz Bukovice koji je sastavljen odsrcolikog tita i ljema sa vizirom iznad njega. S jedne strane ljema se spu-ta a potom gore povija veo, koji se zavrava stilizovanim ljiljanom. Na vrhuljema se izdie elenka u vidu nazubljenog toka.73(Slika 19.)Na njemu

68 Dubravko LOVRENOVI, Bosanski rusag i sveta kruna bosanska, 89.69 Kruna je apstraktna oznaka ugovora koji postoji izmeu kralja i zajednice, i taj je ugovor

zakon koji ujedinjuje kralja (u njegovoj feudalnoj funkciji) sa zajednicom kraljevstva.Ukratko: kruna je simboliki izraz zakonskog ugovora koji ujedinjuje kralja i zajednicu: to

je fikcija, ali, kao to su to i mnoge druge fikcije, vrlo korisna. Materijalna stvar, dijadem(kruna), koritena je da oznai nematerijalni zakonski savez. Kada je to jednom razja-njeno, nije bilo tako teko odvojiti kralja od krune, to jest odvojiti teokratskog kralja odzakonskog saveza izmeu feudalnog kralja i zajednice. ISTO, 91-92.

70 Pavao ANELI,Srednjovjekovni peati, 98.71 ISTO.72 On se nalazi na reversu velikih peata svih kraljeva, kao i na novcima kralja Tomaa. Ivan

RENGJEO, Novci bosanskih banova i kraljeva, 286.73 efik BELAGI, Kamene stolice srednjovjekovne Bosne i Hercegovine, Djela ANU

BiH, knj. LIX, Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 34, Sarajevo, 1985, 74.



21/27


22/27

52


Anuvinske, majke cara Duana.77Pavao Aneli nije zanemario ni teoretskumogunost da se Tvrtko I potpuno slobodnim izborom odluio da ovaj motivuvrsti u tit svoga grba, iako je vjerovatnije da su mu pri odluivanju posluiligore navedeni uzori.78

Pored ove karakteristine heraldike figure, meu vladarske simbole bosan-skih kraljeva Aneli je uvrstio i lava, kao i dvoglavog orla,79simbole koji pred-stavljaju Srbiju, zemlju koja se nalazi na prvom mjestu u slubenoj titulaciji bo-sanskog kralja.80

* * *

Poto pravi znaaj heraldike za rjeavanje kompleksnih pitanja bosanskogsrednjovjekovlja do Anelievog vremena nije bio u potpunosti shvaen, radovi

posveeni bosanskim grbovima bili su sasvim rijetki. Meutim, ako heraldikupravilno protumaimo, ona nam u mnogome moe pomoi da dopunimo i po-jasnimo naa postojea znanja iz povijesti. Pavao Aneli se u svom bavljenjutom disciplinom konstantno obraao na navedeni postulat, to bez sumnje svojekorijene ima i u njegovoj prvobitnoj profesiji. Naime, kako je Pavao Aneli povokaciji bio pravnik, i kako je heraldika u osnovi pravna institucija, rezultate

postignute u toj oblasti njegovog djelovanja sigurno moemo pripisati ispravnoshvaenim pravnim odnosima u srednjem vijeku.

Prema njegovom miljenjukompletan razvoj jednog heraldikog znamenja,kroz sve faze, najbolje se mogao sagledati na grbovima bosanskih vladara, kojipo samom svom znaaju predstavljaju najrazvijeniju i najinteresantniju grupugrbova u Bosni. Postojanje izvjesne nedosljednosti u upotrebi ovih simbola iza-zivalo je nedoumice kod ranijih istraivaa, i to zbog sluaja da su u isto vrijeme

77 Pavao ANELI,Srednjovjekovni peati, 100.78 ISTO, 99. Lovrenovi prisustvo ljiljana na grbu Bosne tumai kroz dvije krajnje mogu-

nosti; ili ih je Tvrtko I preuzeo sporazumno, za to nema potvrde u izvorima, ili su oniak izraz pretenzija koje bosanski kralj (ili kruna), od tada polau na dio teritorije podingerencijom svete krune ugarske. Dubravko LOVRENOVI, Proglaenje Bosne kra-ljevstvom 1377., 249.

79 Dvoglavi orao se u bosanskoj heraldici sree dva puta. Naime, jednom na velikom prije-stolnom peatu, gdje se nalazi u titu i simbolizira grb Srbije. Taj grb zauzima paralelanpoloaj prema bosanskom grbu. Drugi primjer upotrebe dvoglavog orla kao heraldikogamblema nalazimo na Bobovcu gdje je na jednoj ploi prikazan orao polurairenih krila.Pavao ANELI,Bobovac i Kraljeva Sutjeska, 109-110.

80 Prisustvo srpskog heraldikog znakovlja u bosanskom grbu prema Lovrenoviu uopenije problematino, jer je, kako on kae, Tvrtko I svoje aspiracije na srpsko prijestolje za-snivao na tzv. juridiko-dinastikim elementima, odnosno na rodbinskoj vezi Kotromani-a s Nemanjiima, to se odrazilo u suvremenim heraldikim predstavama. DubravkoLOVRENOVI, Proglaenje Bosne kraljevstvom 1377., 246.



23/27

53

EMIRO. FILIPOVI

postojale dvije varijante grba kojima su se sluili bosanski kraljevi. Takva situa-cija dala je povoda pretpostavkama da je jedna varijanta kraljevskog grba trebala

predstavljati porodino znamenje, a druga dravno. Autori heraldikih raspravasu problem postojanja posebnog dravnog grba, tj. simbola koji bi izraavaosuverenitet i politiki poloaj Bosne, tumaili na razliite naine, a njihovi sustavovi ponekad bili proturjeni, pa ak i dijametralno suprotni.

Najadekvatnije rjeenje tog za bosansku heraldiku iznimno vanog problemaponudio je upravo Pavao Aneli koji je u brojnim svojim radovima dokazao daje, barem jedno vrijeme, jedan te isti grb sluio i kralju kao pojedincu i Bosni kaodravi. To je, prema Anelievoj koncepciji, bio tit s kosom prugom i ljiljanimakojeg je uveo jo kralj Tvrtko I prilikom svog okrunjenja 1377. On je po svoj

prilici trebao predstavljati porodini grb Kotromania jer ostaje u upotrebi svedo propasti kraljevstva 1463, a u isto vrijeme je to trebao biti i grb same Bosne.Tek se kasnije pokuava nametnuti posebno znamenje kao simbol bosanskogkralja. Takav grb je uveo kralj Ostoja, i na njegovom se titu nalazila usamljenakraljevska kruna. Ostojina grbovna reforma, kako je Aneli naziva, predstav-lja centralni problem razvoja bosanskog grba. Proizvod ove heraldike revolucije(ili evolucije?) bio je novi, jedinstveni simbol koji je trebao predstavljati bosan-sku dravu u cjelini, tj. u njenim proirenim granicama. Korjene tog dosjetljivog

politikog poteza Aneli nalazi u Ostojinoj elji da apstraktnu krunu predstavikao element koji bi objedinio sve, esto autarhine, dijelove jedne dravne za-

jednice. Stoga grb sa krunom treba shvatiti kao grb svih zemalja koje pripadajubosanskoj kruni, tj. kao grb itave bosanske drave. Tako u osnovi Anelievogobjanjenja promjene grba lei ideja o teritorijalnoj cjelovitosti bosanske kralje-vine koja je razvijena jo za vrijeme kralja Tvrtka I.

Ovakva simbolika koncepcija Ostojinog dravnog grba, koju je naslijedioi Tvrtko II, nije remetila njegovu koegzistenciju sa grbom Tvrtka I jer se poAneliu oni nisu meusobno iskljuivali; Tvrtkov je tit sa kosom prugom i lji-ljanima i dalje vaio kao grb same Bosne, dok je Ostojin tit sa krunom sada biogrb cijele dravne zajednice kojom vlada bosanski kralj.

Nadovezujui se na Anelieva dostignua pokuali smo pokazati da grbovnareforma nije bila uzrokovana pritiscima vrenim na Bosnu izvana, nego da razloguvoenja grba sa krunom treba traiti unutar samog Bosanskog kraljevstva,81

prije svega u odnosu feudalno limitiranog kralja i sve snanije vlastele. U pro-mjeni heraldikog znamenja nazire se nastojanje kralja da ojaa centralnu vlast isprijei samovolju velikaa, kao i njegova elja da objedini sve zemlje koje driu svojoj vlasti pod jednim jedinstvenim simbolom.

81 Aleksandar Solovjev je injenicu da je Tvrtkov grb u kasnijem vremenu podlegao izvje-snim promjenama upravo dovodio u vezu sa vanjskim utjecajima te je razloge za promje-nu grba od strane Tvrtkovih nasljednika vidio u tome to su ih anuvinski krinovi isuviepotseali na vazalni odnos prema Ugarskoj kojega bi se oni hteli osloboditi.AleksandarSOLOVJEV, Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku, 92.



24/27

54


* * *Unato injenici da je u okvirima heraldike Pavao Aneli postigao veoma

znaajne rezultate, ona nije bila jedino i osnovno polje njegova istraivanja.82Naprvi pogled se ak stie utisak da je relativno slabo zastupljena u njegovom cjelo-kupnom opusu jer se svega nekoliko jedinica iz Anelieve opirne bibliografijeodnosi iskljuivo na razmatranje pitanja heraldike naravi.83Ova nesrazmjernost,meutim, postaje sasvim jasna kada se ima u vidu da je ta pomona historijskanauka zauzimala istaknuto mjesto u radovima Anelia u kojima se on bavionekim drugim temama, prvenstveno arheologijom i sfragistikom. Uvidom u ta-kve radove odmah se primjeuje da heraldika nije bila samo usputno zanimanjekojim se on bavio tek povrno, nego da je i njoj, kao i svemu drugom, pristupao

predano i temeljito, nastojei da svoje rezultate sistematizira te da njihov sadrajuini to jasnijim.

Zahvaljujui trudu Pave Anelia bosanska heraldika je danas, unato svojsvojoj kompleksnosti, mnogo razumljivija. Njegova uloga u izuavanju te disci-

pline tim je vea to je on u svoje vrijeme bio jedini koji se bavio tom problema-tikom; nije se javljao neko s kime bi Aneli mogao polemizirati, niti neko ko

bi na temeljima njegova rada doao do novih saznanja iz te veoma interesantneoblasti nae povijesti. Aneliev znaaj se ogleda i u tome to je on prvi heral-diar koji je poticao iz nae zemlje i koji se bavio iskljuivo srednjovjekovnimgrbovima, zbog ega ga s pravom moemo nazvati istinskim pionirom i ute-meljiteljem heraldike nauke u Bosni i Hercegovini. Pavao Aneli je svojim

djelovanjem i proirio granice bosanske heraldike jer je postavio, ali i pozitivnorijeio, brojne probleme koji su do njegovog vremena bili gotovo zanemarivani.Skoro svi rezultati koje je postigao istraivanjem tog znanstvenog polja, ni danasnisu prevazieni, a njegova dostignua predstavljaju temelj modernog izuava-nja heraldike.

Moemo samo izraziti aljenje to se za ivota nije odluio svoja znanja ogrbovima sloiti u jednu knjigu iskljuivo posveenu bosanskoj heraldici u sred-njem vijeku, te to se rezultati njegova rada nalaze razbacani u mnogim mono-grafijama, lancima i prilozima. Skupljanje tih radova u jednu cjelinu bi nam da-nas znatno olakalo posao vrednovanja njegovih dostignua na polju heraldike.Meutim, kako je ve bezbroj puta do sada reeno, taj zadatak stoji pred buduim

generacijama bosanskohercegovakih medievalista.

82 Svoja istraivanja Aneli je usmjerio u tri osnovna pravca: 1)Srednjovjekovni gradovii naselja, sakralna arhitektura i umjetnost; 2) srednjovjekovna heraldika, sfragistika, pa-leografija i diplomatika; 3) teritorijalno- -politika organizacija srednjovjekovne Bosne iHuma. Podijela prema; Margita GAVRILOVI i Lidija FEKEA, Portret jednog znan-stvenika (Dr. Pavao Aneli), u:Kalendar Napredak za 1994. godinu, 1993, 290.

83 Esad KURTOVI, Bibliografija radova Dr. Pavla Anelia (1920.-1985.), u: GZM n.s.A, sv. 48/49 (1996-2000), 2001, 415-422.



25/27

55

EMIRO. FILIPOVI

SUMMARY

Coat of Arms of the Medieval Bosnian State

and its Ruler in the works of Pavao Aneli

Since the correct interpretation of heraldry can result in knowledge about pre-cisely defined political programmes and personal aspirations of Bosnian rulersin the Middle ages, the main aim of this paper is to present an outline of historyof the medieval Bosnian coat of arms through the works of Pavao Aneli, whois the first historian from Bosnia and Herzegovina to have systematically re-searched medieval Bosnian heraldry. His contribution to our knowledge of thissubject is immense because he dealt with a large number of different heraldic

problems, of which his work on the coat of arms of the Bosnian state and itsmonarch is certainly the most important one.

The main issue of Bosnian heraldry is based on the fact that Bosnian kingsused two different coats of arms during the same period of time. It is thoughtthat one of these symbols represents the Bosnian state, while the other one couldrepresent the king. If this assumption were to be right, this specific case of theBosnian coat of arms would be documented as a rare occurrence in Europeanheraldry. The other problem that arises with this question is of a more histori-cal than heraldic nature; what were the motives for the inconsistent use of onesymbol for representation of the king? Through his research Pavao Aneli wasable to form a specific concept of coexistence of these different heraldic devicesused by Bosnian rulers. His theory rests mainly on the idea of territorial unity ofBosnian lands which was formed during the reign of king Tvrtko I (1353-1391).According to his works, the coat of arms formed by king Ostoja (1398-1404;

1409-1418) during his second reign represents the entire Bosnian kingdom (in-cluding the Serbian lands), while the old device of king Tvrtko I continues to beused as a symbol of the Kotromani dynasty and Bosnia proper.



26/27

517

Kazalo

Predgovor Marko Karamati ............................................. 5

I.

Tomislav Aneli ivotopis Pave Anelia ................................... 9

Veljko Pakvalin Sjeanje na dr. Pavu Anelia kao suradnikau arheolokim radovima na terenu .................. 13

Anelko Zelenika Moja suradnja s dr. Pavom Aneliemu Hercegovini ................................................. 23

Lidija Fekea Doprinos Pave Aneliana polju arheologije ........................................ 27

Emir O. Filipovi Heraldiki problem vladarskog idravnog grba Bosne premakoncepciji Pave Anelia ................................ 33

Amir Kliko Teritorijalno-politika organizacijasrednjovjekovne Bosne u djeluPave Anelia ................................................. 57

Milko Brkovi Bosansko-humske srednjovjekovneisprave i Pavo Aneli .................................... 67

Judith Rasson Pavao Aneli u kontekstueuropske arheologije ....................................... 79

II.

Ivo Goldstein Zemljica Bosna u De dministrando imperioKonstantina VII. Porfirogeneta ....................... 97



27/27

518


Ante kegro Bestoenska biskupija u svjetludosadanjih istraivanja ................................ 111

Sreko M. Daja Dobri Bonjani i boni homines .............. 143

Dubravko Lovrenovi Od bogumilskog mitado hegemonijalnih pretenzija ........................ 169

Esad Kurtovi Neke dileme o vojvodskoj tituliu srednjovjekovnoj Bosni ............................. 305

Miroslav Barun BiH srednjovjekovljeu opusu Krunoslava Draganovia ................. 325

III.

Snjeana Mutapi Mauzolej Kotromaniana Bobovcu nekad i sad ............................. 341

Mirsad Sijari Nadgrobne ploe tri bosanska kralja ............ 395

......... 427

eljko Ivankovi Bosansko srednjovjekovlje

u narodnoj predaji ......................................... 453 Jozo Dambo Muzealne prezentacije povijesti ................... 465

* * *

Autori ....................................................................... 515

Kazalo ....................................................................... 517

Zahvala ....................................................................... 519

ZbornikPA indb 518 8/12/2008 4:25:46 PM

Documents

Heraldicki Problem Vladarskog i Drzavnog Grba Bosne Prema Koncepciji Pave Andjelica-libre