Embed Size (px)
Citation preview
Gospodarski info HGK – Županijska komora Krapina
rujan 2016. broj 9
ODRŽANO
Otvoren 24. Zagorski gospodarski zbor 2
Poslovni uzlet Krapinsko-zagorske županije ........................................................................................................ 3
Održana Slovensko - hrvatska konferencija u
Krapini ............................................................................................................................................................................. 4
Dodjela priznanja za najbolje uređeni
izložbeni prostor ........................................................................................................................................................... 5
Nastup zagorskih tvrtki na 49.
Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju u
organizaciji HGK ........................................................................................................................................................... 5
Trg bana Jelačića u Zagrebu na dva dana je
ponovno postao Zagorje u malom ........................................................................................................................... 6
U NAJAVI
Međunarodna konferencija SmartCard2016 u
Opatiji od 26. do 28. rujna .......................................................................................................................................... 7
Zagorski pčelari na tradicionalnoj izložbi
meda Krapinsko-zagorske županije ........................................................................................................................ 7
Seminar o E-nabavi za ponuditelje 6.
listopada u ŽK Krapina ............................................................................................................................................... 8
Poslovni uzlet grada Zaprešića, 14. listopada
2016. godine .................................................................................................................................................................. 9
Inovatori na međunarodnoj izložbi ARCA
2016 u listopadu ........................................................................................................................................................... 9
OBAVIJESTI
Predsjednica Grabar - Kitarović na
potpisivanju sporazuma HGK i CRANE ................................................................................................................ 10
Sud časti HGK uveo on-line podnošenje
žalbi na prvostupanjske odluke .............................................................................................................................. 11
Nastavljen rast obujma građevinskog
sektora ........................................................................................................................................................................... 12
Građevinarima potrebno 3000 stranih
radnika ........................................................................................................................................................................... 13
OBJAVLJENI NATJEČAJI I POZIVI
Objavljen Javni poziv po Programu za
dodjelu državne potpore za ulaganje u
proizvodne tehnologije ............................................................................................................................................. 14
Poziv prijevoznicima za podnošenje Zahtjeva
za dodjelu kritičnih dozvola za međunarodni
cestovni prijevoz za 2017. godinu .......................................................................................................................... 15
Poziv prijevoznicima za podnošenje Zahtjeva
za dodjelu nekritičnih dozvola za
međunarodni cestovni prijevoz za 2017.
godinu ............................................................................................................................................................................ 15
Otvoren Javni poziv - Razvoj poslovne
infrastrukture vrijedan 380 milijuna kuna ............................................................................................................ 16
HAMAG-BICRO predstavio kredite s 0%
kamata ........................................................................................................................................................................... 16
Otvoren 24. Zagorski gospodarski zbor
četvrtak, 8. rujna u Krapini je otvoren
24. Zagorski gospodarski zbor,
najznačajnija i najveća gospodarska
manifestacija u Zagorju.
Ove godine Zagorski gospodarski zbor okupio je
na više od 5.000 m2 zatvorenog i otvorenog
izlagačkog prostora rekordnih 375 izlagača, čak
sto više nego lani. Uz izlagače s područja
Krapinsko-zagorske županije, na Zboru su
prisutni i izlagači iz Zagreba, osam županija te
susjedne Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Zagorski gospodarski zbor otvorila je izaslanica
predsjednika Vlade RH-a, Sunčana Glavak, koja
je rekla prilikom govora da politika treba stvoriti
okvire da gospodarstvenici mogu raditi, kojima je
ujedno čestitala na ustrajnosti.
Župan KZŽ Željko Kolar u pozdravnom govoru je
istaknuo da je na području Krapinsko-zagorske
županije oporavak gospodarstva počeo još 2014.
godine.
„Za pozitivne gospodarske rezultate koje
ostvarujemo najviše su zaslužni naši obrtnici i
gospodarstvenici koji tijekom godina krize, ne
samo da su uspjeli sačuvati radna mjesta, već
su otvarali i nova radna mjesta, prvenstveno
zahvaljujući tome što su investirali u nove
tehnologije i edukaciju kadrova“, rekao je
župan Kolar.
Zemlja partner ovogodišnjeg Zagorskog
gospodarskog zbora je Republika Slovenija, dok
je Šibensko-kninska županija partner zbora.
Župan šibensko-kninski Goran Pauk prilikom
govora je istaknuo da mu je drago što je
Šibensko-kninska županija ovogodišnji
partner ovako značajne gospodarske
manifestacije, dodavši da je Krapinsko-
zagorska županija bila partner na
ovogodišnjem Sajmu agroturizma Šibensko-
kninske županije. Župan Pauk u govoru se
dotaknuo i teme decentralizacije te je
napomenuo kako se nada konačnoj
decentralizaciji države, kako funkcionalne
tako i fiskalne.
Prisutnima se obratio i slovenski ministar
gospodarskog razvoja i tehnologije Zdravko
Počivalšek, koji je zahvalio što je Slovenija
ovogodišnja zemlja partner Zagorskog
gospodarskog zbora, prilikom čega je naglasio da
Hrvatska i Slovenija imaju odličnu pograničnu i
gospodarsku suradnju. „Slovenija je dosad u
Hrvatskoj ostvarila investicije u iznosu od 1,5
milijardi eura, a suradnja na području turizma
također je dobra, broj posjeta rast s obje
strane granice“, rekao je ministar Počivalšek.
U
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore
Josip Zaher rekao je da u Krapinsko-zagorskoj
županiji ima sve više tvrtki koje nisu samo
značajne na nacionalnoj već i na regionalnoj
razini. Zaher je dodao da je hrvatsko
gospodarstvo naglasio ponovo počelo bilježiti
uzlazne brojke te da vjeruje da će rast industrijske
proizvodnje do kraja godine biti na razini od 4
posto.
Pozdravne riječi uputili su i ministar poduzetništva
i obrta Darko Horvat, predsjednik Hrvatske
obrtničke komore Dragutin Ranogajec,
predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-
zagorske županije Davor Pleško, predsjednik
HGK ŽK Krapina Josip Grilec i gradonačelnik
Krapine Zoran Gregurović. Među uzvanicima na
otvorenju Zbora bili su i veleposlanice Republike
Slovenije u Hrvatsko, NJ/E Smiljana Knez,
predsjednica Skupštine Krapinsko-zagorske
županije Vlasta Hubicki, zamjenici župana KZŽ
Jasna Petek i Anđelko Ferek-Jambrek, saborski
zastupnici Siniša Hajdaš Dončić, Tomislav
Končevski, Marija Puh i Žarko Tušek. Otvorenje
Gospodarskog zbora svojim nastupom uveličali
su i Lucija Jelušić uz klavirsku pratnju Darka
Berovića, grupa Crveni Lajbeki, Krapinske
mažoretkinje, članovi krapinskog Gradskog
Puhačkog orkestra, Počasne postrojbe Grada
Krapine, udruge kuburaša iz Krapine i Hromca,
kao i gosti iz Šibensko – kninske županije i
susjedne Slovenije.
Poslovni uzlet Krapinsko-zagorske županije
totinjak poduzetnika sudjelovalo je
na Poslovnom uzletu Krapinsko-
zagorske županije koji je u
organizaciji Krapinsko-zagorske županije i
Poslovnog dnevnika održan u četvrtak, 8.
rujna, u prostorima Srednje škole Krapina.
Na otvorenju Poslovnog uzleta prisutne su
poduzetnike pozdravili župan Krapinsko-zagorske
županije Željko Kolar, gradonačelnik Krapine
Zoran Gregurović, predsjednik Hrvatske
obrtničke komore Dragutin Ranogajec i glavni
urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović.
Nakon samog otvorenja održane su prezentacije
o potpori gospodarstvu i obrtništvu u Krapinsko –
Zagorskoj županiji te o potrebi ponovnog
uvođenja dualnog sustava obrazovanja u kojem
bi se kroz praksu odvijalo barem 70 posto
obrazovnog programa.
S
U sklopu Poslovnog uzleta održana je i panel
rasprava Kako jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave mogu pokrenuti razvoj
malog i srednjeg poduzetništva i što im je za to
potrebno na kojoj je župan Krapinsko-zagorske
županije Željko Kolar sudjelovao zajedno sa
županom Šibensko-kninske županije i
predsjednikom Hrvatske zajednice županija
Goranom Paukom te glavnim urednikom
Poslovnog dnevnika Mislavom
Šimatovićem. Župan Kolar ovom je prilikom
istaknuo nužnost decentralizacije za razvoj
lokalne zajednice na svim razinama „Treba
naglasiti da reforma ne znači ukidanje, već
učiniti sustav boljim i svrsishodnim. Mislim da
je vrijeme za novi porezni zakon i ozbiljnu
decentralizaciju. Moramo shvatiti da ljude ne
interesiraju nadležnosti, već mogućnost da
dobiju uslugu koju im uprava mora pružiti“
naglasio je župan Kolar. Župan Pauk nadovezao
se na župana Kolara i poručio „Nekoliko
nekoliko puta smo istaknuli da županije mogu
preuzeti više ovlasti kao što su nadležnosti
sadašnjih ureda državne uprave te brigu o
školstvu, socijalnoj politici ili raspolaganju
poljoprivrednim zemljištem. Županijske
razvojne agencije potrebno je dodatno ojačati,
ali i razmišljati strateški o poduzetničkim
zonama“ istaknuo je župan Pauk.
Panel rasprava održana je u suorganizaciji
Krapinsko-zagorske županije i Hrvatske
zajednice županija.
Održana Slovensko - hrvatska konferencija u Krapini
onferencija je održana u okviru 24.
Zagorskog gospodarskog zbora u
Srednjoj školi Krapina. Republika
Slovenija najvažniji je vanjskotrgovinski
partner zagorskih poduzetnika i obrtnika, a
organizirana je u želji da se slovenskim i
hrvatskim poduzetnicima pomogne pri
realizaciji vlastitih i zajedničkih projekata.
Govornici na konferenciji su bili Zvonimir Savić,
direktor HGK Sektora za financijske institucije,
poslovne informacije i ekonomske analize i Bojan
Ivanc iz Gospodarske zbornice Slovenije, koji su
prezentirali gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i
Sloveniji.
U nastavku konferencije predstavnici hrvatskih i
slovenskih tvrtki na vlastitim su primjerima dobre
prakse predstavili uspješnu realizaciju projekata i
mogućnosti financiranja iz EU fondova.
Pozdravne govore na otvorenju konferencije
održali su veleposlanica Republike Slovenije u
RH, NJ/E Smiljana Knez, župan Krapinsko-
zagorske županije Željko Kolar, pomoćnik
ministra poduzetništva i obrta Mario Antonić,
predsjednik HGK ŽK Krapina Josip Grilec te
predsjednik Obrtničke komore KZŽ Davor Pleško.
Organizatori konferencije su Hrvatska
gospodarska komora – Županijska komora
Krapina, Obrtnička komora Krapinsko-zagorske
K
županije, Grad Krapina te Krapinsko-zagorska
županija.
Dodjela priznanja za najbolje uređeni izložbeni prostor
subotu, 10. rujna, posljednjeg dana
održavanja 24. Zagorskog
gospodarskog zbora, održana je
dodjela priznanja za najbolje uređene
izložbene prostore.
Kotka Krapina dobila je priznanje za
najdugovječnijeg izlagača, Vrtlarija Čuček za
najljepše uređeni štand prodajnog karaktera,
Regeneracija Zabok za najljepše uređeni štand
izložbenog karaktera, dok je Bravarsko-kovačka
radionica Stjepana Mišaka dobila priznanje za
najbolje uređeni štand tradicijskog obrta.
Pobjednicima su čestitali te priznanja i prigodne
poklone uručili zamjenik župana za gospodarstvo
Anđelko Ferek-Jambrek, zamjenik gradonačelnika
Krapine Branko Varjačić, potpredsjednik Hrvatske
obrtničke komore i predsjednik OK KZŽ Davor
Pleško i predsjednik Hrvatske gospodarske
komore – Županijske komore Krapina Josip
Grilec. „Cijelo vrijeme ističemo da nam
gospodarstvo raste – to je upravo zbog ovog što
ovdje vidite, naših izvrsnih poduzetnika i obrtnika.
Danas je ovdje gotovo 10% gospodarstvenika s
područja Krapinsko-zagorske županije.
Definitivno imamo što pokazati, a prema rastu
izvoza očito je da je to prepoznato i izvan
hrvatskih granica“ ovom je prilikom poručio
zamjenik župana Anđelko Ferek-Jambrek.
Nastup zagorskih tvrtki na 49. Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju u organizaciji HGK
upanijska komora Krapina je, na
temelju ugovora sa Krapinsko-
zagorskom županijom o sufinanciranju
promocije gospodarstva županije, organizirala
i sufinancirala nastup poduzetnika iz
Krapinsko-zagorske županije na 49.
Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju,
U
Ž
koji se održao od 13. do 18. rujna, na prostoru
Celjskog sejma.
Na sajmu su izlagali:
Ferrostil MONT d. o. o., Zabok – proizvodnja
čeličnih konstrukcija i sandwich panela
Optana 22 d.o.o., Zabok – optika i očna
poliklinika
Stražaplastika d.d., Hum na Sutli –
proizvodnja proizvoda od plastičnih masa
Turistička zajednica Krapinsko-zagorske
županije
Izlagači su zadovoljni nastupom na sajmu na
kojem su ostvarili kontakte s postojećim i novim
poslovnim partnerima te su zainteresirani za
daljnji nastup na sajmovima u organizaciji HGK.
Ponudu više od 1.500 izlagača iz 35 zemalja
pogledalo je 124.785 posjetitelja. U sklopu sajma
održana su brojna stručna predavanja i seminari.
Izložbeni program sajma u Celju obuhvaća:
strojeve i opremu za drvo i metal, elektrotehniku,
preradu plastike, gume, obradu metala,
strojogradnju, prehranu i ugostiteljstvo, izradu
alata za obradu drva, plastike i metala, namještaj
i unutarnje uređenje, završne radove u
graditeljstvu, alate za uređenje doma i okolice,
opremu za prehrambenu industriju i ugostiteljstvo,
turizam, mehanizaciju sela, građevinsku
mehanizaciju, montažne kuće, proizvode široke
potrošnje, telekomunikacije, IT opremu itd.
Trg bana Jelačića u Zagrebu na dva dana je ponovno postao Zagorje u malom
a Trgu bana Jelačića u Zagrebu 16. i
17. rujna održano je sedmo izdanje
manifestacije „100% Zagorsko“.
Manifestacija je svečano otvorena u petak, 16.
Rujna, a otvorenju je nazočio župan Krapinsko-
zagorske županije Željko Kolar, koji se tom
prilikom osvrnuo na pozitivne turističke rezultate u
prvih osam mjeseci ove godine.
„Manifestacije poput ove uvelike pridonose tom
pozitivnom trendu. U Zagorju se već odavno
turizam ne događa slučajno, mi u prvih osam
mjeseci ove godine imamo povećanje dolazaka
39 posto, i 37 posto povećanje noćenja, i ja
mislim da to dovoljno govori samo za sebe“ –
rekao je župan Kolar. Manifestaciju je otvorio
ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji
je tom prilikom rekao: „Ova manifestacija je jedna
od onih koje su i u Europi prepoznatljive, koje su
spremne za jedan iskorak, ne samo u Zagreb,
već na prostor cijele Hrvatske“ – rekao je ministar
Horvat. Na otvorenju je bio i zagrebački
gradonačelnik Milan Bandić. „Moji prijatelji iz
Zagorja su brendirali “Zagorje – bajku na dlanu”,
ja bih još dodao, “Zagorje na Jelačić placu”. Da
nema “kaja” i Zagorja, ne bi bilo ni Jelačić placa ni
Zagreba, a razlika između nas je samo u
Medvednici. Mi ovdje živimo prije gore, a Zagorci
N
iza gore“ – rekao je gradonačelnik Bandić. Na
otvorenju manifestacije bili su i saborski zastupnik
Siniša Hajdaš Dončić, predsjednica Skupštine
KZŽ Vlasta Hubicki, zamjenici župana KZŽ Jasna
Petek i Anđelko Ferek-Jambrek, predsjednik
HOK-a Dragutin Ranogajec te nekoliko zagorskih
gradonačelnika i načelnika.
Međunarodna konferencija SmartCard2016 u Opatiji od 26. do 28. rujna
eđunarodna konferencija o
tehnologijama, normama i primjeni
kartica i uređaja u financijskim,
trgovačkim i drugim djelatnostima SmartCard
2016. održat će se u Opatiji od 26. do 28. rujna
2016. Organizator ove Konferencije je riječka
tvrtka Case d.o.o. u suradnji s Hrvatskom
gospodarskom komorom i Zagrebačkom
bankom.
SmartCard konferencija već 17 godina prati
razvoj i primjenu novih tehnologija i aplikacija u
bankama i kartičnim kućama, ali i u drugih
djelatnostima (trgovina, promet, zdravstvo,
uprava, …), uz pomoć proizvođača (kartica,
programa i opreme za izdavanje i prihvaćanje
kartica).
Teme ovogodišnje Konferencije podijeljene su u
nekoliko tematskih cjelina: stanje i budućnost
tehnologije i sigurnost; mobilna plaćanja i
digitalno bankarstvo; iskustva u primjeni i SEPA
projekt u Republici Hrvatskoj.
Kroz predavanja, prezentacije, radionice i izložbu,
na Konferenciji će se prikazati najnoviji trendovi u
području kartica, bankomata i EFT POS
terminala, mobilnih plaćanja, samouslužnih
kioska i uređaja kao i trendovi u području
primjene smart kartica u različitim djelatnostima, s
posebnim naglaskom na sigurnost. Posebice
ističemo dvije panel rasprave koje će se održati
zadnjeg dana Konferencije na temu
beskontaktnih kartica i plaćanja te SEPA projekta
u Republici Hrvatskoj.
Program konferencije.
Zagorski pčelari na tradicionalnoj izložbi meda Krapinsko-zagorske županije
ozivamo Vas na 15. Ocjenjivanje i
izložbu meda Krapinsko-zagorske
županije - događanje koje promiče
kvalitetu zagorskog meda i promovira
zagorske pčelare, koje će se ove godine
održati 1. listopada u 17 sati u Velikoj dvorani
Grada Klanjca na Trgu mira 11 u Klanjcu.
Organizatori izložbe su Krapinsko-zagorska
županija, Savez pčelarskih udruga Krapinsko-
zagorske županije, Grad Klanjec, HGK
Županijska komora Krapina i Turistička zajednica
Krapinsko-zagorske županije.
Na natjecanje se prijavilo 37 zagorskih pčelara s
ukupno 46 uzoraka meda bagrema, kestena,
livade, cvjetnog meda te medljikovca. Prijavljene
uzorke ocijenila je stručna komisija, i to prema
Pravilniku o kvaliteti meda i drugih pčelinjih
proizvoda, a peludnu analizu prispjelih uzoraka
M P
izradit će Agronomski fakultet u Zagrebu.
Posjetitelji će moći degustirati izloženi med i
proizvode od meda. Najboljim zagorskim
medovima će se dodijeliti priznanja i medalje za
kvalitetu.
Prethodne izložbe potvrdile su da je zagorski med
najkvalitetniji, ne samo u hrvatskim okvirima, već i
izvan granica naše zemlje, što potvrđuju i brojne
nagrade na nacionalnoj i svjetskoj razini koje su
poticaj za bavljenje pčelarstvom i osobito
proizvodnjom kvalitetnoga bagremova meda
zagorskih brega.
ŽK Krapina jedna je od začetnika izložbe i svake
je godine prisutna kao partner na ovome
događanju.
Seminar o E-nabavi za ponuditelje 6. listopada u ŽK Krapina
organizaciji tvrtke Lureti j.d.o.o.,
ovlaštenoj od Ministarstva
gospodarstva RH za izobrazbu u
sustavu javne nabave, u ŽK Krapina će se u
četvrtak, 6. listopada, od 9 do 14 sati održati
seminar "Najnovija praksa u svezi sa E-
nabavom za ponuditelje", u dvorani za
sastanke ŽK Krapina (Trg Ljudevita Gaja 5,
Krapina).
Predavačica je Katarina Depope Radman, vrsna
stručnjakinja s područja javne nabave,
akreditirana provoditeljica projekta u dijelu
pripreme, provedbe i ostvarenja postupka javne
nabave.
Od 1. srpnja svi ponuditelji koji sudjeluju u
postupcima javne nabave svoje ponude moraju
dostavljati isključivo putem Elektroničkog
oglasnika javne nabave. Polaznici će se upoznati
sa svim ključnim zahtjevima koje e-nabava
postavlja pred ponuditelje.
Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi
(ESPD) službena je izjava gospodarskog subjekta
te služi kao prethodni dokaz u postupku javne
nabave koji se daje umjesto potvrda koje izdaju
tijela javne vlasti ili treće strane i upotrebljava se
u postupcima javne nabave velike nabavne
vrijednosti, od 18. travnja.
Kotizacija: Naknada za sudjelovanje iznosi za
članice HGK 750,00 kuna po sudioniku. Drugi i
svaki sljedeći zaposlenik tvrtke koja se prijavljuje
na seminar plaćaju kotizaciju u iznosu od 650,00
kuna. Naknada za nečlanice iznosi 850,00 kn a
svaki sljedeći polaznik iz iste institucije 750,00 kn.
Na ove se cijene NE OBRAČUNAVA SE PDV jer
tvrtka Lureti j. d. o. o. nije obveznik u sustavu
PDV-a. Naknada uključuje materijale sa seminara
u elektroničkom obliku.
Zainteresirani se mogu prijaviti najkasnije do 05.
listopada, uz prilog potvrde o uplaćenoj kotizaciji,
na elektroničke adrese navedene u daljnjem
tekstu. Osoba za kontakt u tvrtki Lureti j. d. o. o.
jest Tihomir Reiter (mobitel – 091 3500 655,
elektronička adresa – [email protected]),
a u ŽK Krapina gospođa Janja Kantolić
(telefon – 049/371-883, elektronička adresa –
Program
Prijavnica
U
Poslovni uzlet grada Zaprešića, 14. listopada 2016. godine
rad Zaprešić domaćin je edukativne
manifestacije Poslovni uzlet grada
Zaprešića koja će se održati 14.
listopada.
Osnovni cilj projekta Poslovni uzlet koji se
organizira u cijeloj Hrvatskoj je promocija i
edukacija malih i srednjih poduzetnika, a sastoji
se od primjera dobre prakse, radionica,
savjetovanja, predavanja, edukacija i besplatan
je za sve zainteresirane sudionike.
Poslovne edukacije „Poslovni uzlet grada
Zaprešića“ održat će se, 14. listopada u
Srednjoj školi Ban Josip Jelačić, Trg dr.
Franje Tuđmana 1, Zaprešić.
Cilj manifestacije je putem besplatnih edukacija
sudionicima pružiti dodatna znanja i vještine koje
će im pomoći da budu uspješniji i konkurentniji na
tržištu rada. Poslovni uzlet će kroz iskustva
uspješnih poduzetnika i besplatne edukacije za
sve zainteresirane, obuhvatiti najvažnije teme iz
područja tehnologije i poduzetništva. Moći ćete
saznati sve o izradi projekata i sredstvima iz EU
fondova, o novim tehnologijama u svakodnevnim
poslovnim izazovima, te kako odraditi kvalitetan
poslovni sastanak. Prije samih edukacija će se
održati panel diskusija na temu „Od ideje do
uspješnog biznisa“-iskustva lokalnih poduzetnika.
Za više informacija o Poslovnom uzletu grada
Zaprešića posjetite link.
Teme edukacija i popis predavača možete
pregledati ovdje.
Iako su edukacije besplatne, ljubazno Vas
molimo da svoje mjesto rezervirate prijavom na
linku,broj telefona: 01 6030 ili na e-mail: poslovni-
Inovatori na međunarodnoj izložbi ARCA 2016 u listopadu
vogodišnja 14. Međunarodna izložba
inovacija ARCA 2016 u sklopu koje
je i forum „INOVACIJE - POKRETAČ
RAZVOJA“, održat će se od 20. do 22.
listopada 2016. u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici u Zagrebu, a forum će se održati 21.
listopada 2016. u kongresnoj dvorani
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Na izložbi će se predstaviti inovacije kako iz
Hrvatske tako i iz svijeta. Organizatori očekuju
značajan broj inovacija koje su rezultat hrvatskog
stvaralaštva pojedinaca i timova u tvrtkama,
akademskoj zajednici i javnim institucijama.
Poseban naglasak je na inovacije koje su
rezultat znanja i inventivnosti mladih iz
obrazovnog sustava, jer su temelj budućeg
gospodarskog razvoja Hrvatske.
Jače povezivanje gospodarskih subjekata s
akademskom zajednicom, kao i korištenje
znanstvene i istraživačke infrastrukture, osnažuju
konkurentnost našeg gospodarstva.
Promocija inovacija i inovatorstva putem
međunarodnih izložbi i tematskih konferencija
bitno pridonosi razvoju inovacijske kulture u
tvrtkama i predstavljaju potporu u animiranju
zaposlenika za kreativno razmišljanje i stvaranje
inovativnih proizvoda, usluga i procesa.
G
O
Uvjereni smo da će Programski sadržaj izložbe
ARCA 2016 i prateći Forum, pobuditi Vaš interes
te da ćete aktivno sudjelovati. Molimo da u što
kraćem roku prijavite vaše inovacije na ARCU
2016.
On line prijava na linku:
http://www.arca.com.hr/index.php?task=forms&st
ask=izlaganje
Opći uvjeti izlaganja:
http://www.arca.com.hr/index.php?task=group&gi
d=5&aid=59
Predsjednica Grabar - Kitarović na potpisivanju sporazuma HGK i CRANE
redstavnici pojedinih europskih
komora i visoki dužnosnici 12 država
članica Europske unije (Austrija,
Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija,
Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska,
Slovačka i Slovenija) na Dubrovnik Forumu
25. iI 26. kolovoza razgovarali su o
povezivanju država koje se nalaze na području
od Baltičkog, Crnog pa do Jadranskog mora.
Predstavnici pojedinih europskih komora i visoki
dužnosnici 12 država članica Europske unije
(Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija,
Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska,
Slovačka i Slovenija) na Dubrovnik Forumu 25. iI
26. kolovoza razgovarali su o povezivanju država
koje se nalaze na području od Baltičkog, Crnog
pa do Jadranskog mora. Infrastrukturni projekti,
energetska sigurnost i održivost, istraživanje i
razvoj, digitalizacija i implementacija dualnog
sustava obrazovanja, poticanje start-up-ova i
poduzetničko učenje, zajednički su ciljevi
sudionica Inicijative tri mora kojom će ojačati
gospodarstava zemalja sudionica Inicijative.
Potpisana je i zajednička izjava o međusobnoj
suradnji u provedbi tih ciljeva.
„Zemlje članice Inicijative tri mora s više od 112
milijuna stanovnika predstavljaju značajan
populacijski i gospodarski dio Europske unije. Ta
regija, unatoč činjenici da bilježi nižu razinu BDP-
a od europskog prosjeka, predstavlja veliki
potencijal za daljnji razvoj te bilježi konstantan
rast. Politička suradnja i povezivanje najbolje će
uspjeti ukoliko se ujedine gospodarski interesi
zemalja tog područja“, istaknuo je potpredsjednik
HGK za međunarodne poslove i EU Želimir
Kramarić dodavši kako je jedan od razloga ovog
Foruma i zajedničko apliciranje za sredstva iz EU
fondova. „Zajedničkim projektima možemo
P
poboljšati uvjete rada gospodarstvenika. Moramo
više surađivati i učiti na pozitivnim primjerima
zemalja s kojima surađujemo unutar ove
inicijative“, istaknuo je Kramarić te najavio da
HGK preuzima ulogu glavnog koordinatora
komorskih aktivnosti u okviru ove inicijative, do
sljedećeg susreta koji je planiran u 2017. u
Poljskoj.
U okviru Dubrovnik Foruma Hrvatska
gospodarska komora potpisala je i Sporazum o
poslovnoj suradnji s Hrvatskom mrežom
poslovnih anđela - CRANE, kojim su artikulirani
zajednički interesi s fokusom na poticanje i razvoj
inovativnog poduzetništva u Hrvatskoj te pružanju
pomoći poduzetnicima u realizaciji inovativnih
projekata s međunarodnim potencijalom.
Sporazum je potpisan uz prisutnost predsjednice
RH Kolinde Grabar-Kitarović, koja je pozdravila
ovo povezivanje.
Na Forumu su dogovoreni koraci za daljnju
regionalnu i institucionalnu suradnju. HGK će, u
suradnji s HOK-om, SEECEL-om i europskim
komorama Bugarske, Austrije, Slovenije i Poljske
razvijati zajedničke projekte i aktivno sudjelovati u
radnim grupama definiranim za pojedina
područja.
Forum u Dubrovniku, organiziran je pod
pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske
Kolinde Grabar-Kitarović, a održao se na razini
predsjednika država i ministara.
Sud časti HGK uveo on-line podnošenje žalbi na prvostupanjske odluke
ud časti HGK u srpnju ove godine
uveo je mogućnost podnošenja žalbi
protiv prvostupanjskih odluka, putem
elektroničkog obrasca. Time se nastavlja s
unaprjeđenjem učinkovitosti i kvalitete rada
Suda te s pojednostavljenjem komunikacije sa
strankama, započetima još u listopadu 2015.
godine, otkako je strankama u
prvostupanjskom postupku omogućeno
podnošenje prijave online.
„Takvo podnošenje prijava i žalbi omogućava
strankama brže, jednostavnije i jeftinije pokretanje
prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka
pred Sudom časti, a postignut je i viši stupanj
djelotvornosti Suda, odnosno ubrzan je postupak.
Da su stranke prihvatile ovaj vid komunikacije,
potvrđuje i činjenica da je čak u godinu dana
zaprimljeno 76 prijava podnesenih online, dok su
protiv drugostupanjskih odluka tim putem
podnesene dvije žalbe“, rekla je tajnica Suda
časti HGK Zdravka Kezele Kokorić, dodajući da
je broj prijava elektroničkim putem veći od broja
prijava u pisanom obliku.
„Čak 85% zaprimljenih prijava odnosi se na
prijave potrošača, odnosno potrošačke sporove.
Želimo da Sud časti HGK bude prepoznat kao
jedno od vodećih tijela za alternativno rješavanje
potrošačkih sporova“, naglašava Kezele Kokorić,
dodajući da je postupak pred Sudom za stranke
besplatan, a prijava se može podnijeti u roku od
šest mjeseci od dana saznanja prijavitelja za
učinjenu povredu i počinitelja, najkasnije u roku
od godinu dana od dana kada je povreda
učinjena.
Sud časti HGK odlučuje o sporovima koji su
nastali zbog prodaje proizvoda ili pružanja usluge
loše kvalitete, potpunog ili djelomičnog
neispunjenja ugovora, namjernog zaključivanja
nejasnih ili nepotpunih ugovora u prometu roba i
usluga, nepoštene poslovne prakse,
zavaravajućeg oglašavanja na štetu potrošača ili
konkurenta, postupanja ili propusta usmjerenog
na rušenje ugleda drugih gospodarstvenika,
S
kršenje načela svjesnosti i poštenja, svjesnog
postupanja kojim se drugima može prouzročiti
šteta, uskrate suradnje koja je neophodna u svrhu
potpunog i urednog ispunjenja obveza i povreda
odredbi strukovnih kodeksa te drugih povreda
pravila morala.
Obrazac možete pronaći na poveznici
http://www.hgk.hr/obrazac-za-podnosenje-
zalbe?category=208.
Nastavljen rast obujma građevinskog sektora
rema privremenim podacima
Državnog zavoda za statistiku u
srpnju je nastavljen rast indeksa
obujma građevinskih radova pa je tako
građevinska aktivnost u odnosu na lipanj
porasla za 0,7% (prema sezonski i kalendarski
prilagođenim podacima), dok je u odnosu na
srpanj prošle godine rast iznosio 2,8% (prema
kalendarski prilagođenim podacima).
Pritom se rast obujma građevinskih radova i dalje
temelji na rastu aktivnosti na zgradama koji je u
srpnju na godišnjoj razini porastao za 11,2%, dok
je istodobno obujam radova na ostalim
građevinama smanjen za 3,9%. Riječ je o
nastavku tendencija prisutnih u ovoj i dijelu prošle
godine, a obilježene su kontinuitetom
međugodišnjeg rasta ukupne građevinske
aktivnosti (u svim mjesecima ove godine), rastom
obujma radova na zgradama (kontinuirano
prisutan od studenog prošle godine) te
smanjenjem građevinske aktivnosti na ostalim
građevinama (prisutno u svim mjesecima od rujna
prošle godine s izuzetkom privremenog porasta u
veljači ove godine).
Dok je oporavak građevinske aktivnosti u
Hrvatskoj stabiliziran tek od početka ove godine,
u Europskoj je uniji on započeo znatno ranije, još
u 2014. godini. Tako je u srpnju ove godine,
prema podacima koji su zasad dostupni za 16
zemalja, u Europskoj uniji zabilježen rast
građevinske aktivnosti za 1,1% na mjesečnoj i za
1,0% na godišnjoj razini. Pritom je na godišnjoj
razini pad zabilježen u devet, a rast u sedam
zemalja. Kao i u Hrvatskoj, raste građevinska
aktivnost na zgradama (za 1,8%) uz pad
aktivnosti na ostalim građevinama (za 2,7%).
Dvoznamenkasti pad ukupne građevinske
aktivnosti zabilježen je u Slovačkoj (-23,3%),
Mađarskoj (-17,6%), Poljskoj (-15,1%), Češkoj (-
12,6%) i Bugarskoj (-11,7%), dok je istodobno
najviši rast ostvaren u Švedskoj (+10,0%) i
Španjolskoj (+12,0%). U zemljama koje su u
srpnju, a i u prethodnim mjesecima, bilježile
najviše razine pada uglavnom je bila riječ o
posljedicama niže investicijske aktivnosti zbog
usporavanja u korištenju sredstava iz EU fondova
što je uobičajena pojava pri prelasku iz jednog u
drugo programsko razdoblje.
Komentar potpredsjednice HGK za
graditeljstvo, promet i veze Mirjane Čagalj:
„Rast indeksa obujma građevinskih radova
temeljen je na povećanju aktivnosti na zgradama,
dok se indeks obujma radova na ostalim
građevinama smanjio. Spomenuto smanjenje
rezultat je izostanka većih infrastrukturnih
projekta. Uzimajući u obzir najave velikih
P
projekata sufinanciranih sredstvima iz EU
fondova, problemi bi se mogli pojaviti pri realizaciji
zbog nedostatka kvalificirane radne snage kao
posljedice demografskog propadanja i
iseljavanja.“
Građevinarima potrebno 3000 stranih radnika
rema analizi HGK među svojim
članicama iz sektora graditeljstva,
primjetan je značajan mjesečni odljev
kvalificiranih radnika. U posljednje vrijeme
došlo je do velikog odljeva kvalificiranih
radnika iz Republike Hrvatske, posebno
zidara, tesara, armirača, keramičara i sličnih
zanimanja.
„Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i
vještinama sve više postaje ključni ograničavajući
razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i
gospodarstva u cjelini. Unatoč redovnom
oglašavanju i traženju radne snage preko HZZ i
sudjelovanja na sajmovima poslova, poslodavci
nikako ne mogu nadomjestiti radnike koji su otišli,
jer na tržištu rada u Hrvatskoj jednostavno nema
dovoljnog broja takvih radnika“, ističe
potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i
veze Mirjana Čagalj te dodaje da tvrtke
zaposlenike koji su otišli ne mogu nadomjestiti ni
putem povjeravanja dijela poslova drugim
izvođačima, jer su gotovo svi poslovni subjekti
suočeni s istim problemom nedostatka radne
snage.
Podsjetila je da je u posljednjih nekoliko godina u
graditeljskom sektoru izgubljeno više od 53 tisuće
radnih mjesta (34,4 tisuće kod pravnih osoba i
18,7 tisuća kod obrtnika), udio građevinarstva u
BDP-u smanjen je s 8,5 % na 4,4 %, obujam
građevinskih radova smanjen je za 46,6 %,
vrijednost izvršenih radova za 49,3 %, broj
završenih stanova za 69,2 %, a broj izdanih
građevinskih dozvola niži je za 46,3%.
„Graditeljstvo je gotovo prepolovljeno, a oporavak
teško možemo očekivati bez uvoza radne snage
kao vatrogasne mjere u ovom razdoblju dok se ne
uspostavi pravo tržište rada u Hrvatskoj“, ističe
Čagalj te kaže kako je rješavanje uvoza radne
snage kao hitne mjere koje se dogodilo ove
godine bio pozitivan pomak, no da su kvote
premale i nepravedno raspodijeljene. „Nije se
vodilo računa o veličini i potrebama pojedinog
poduzeća. Kriterij za dodjelu dozvole je bio
isključivo tko se prvi prijavio i mnoge tvrtke su
ostale zakinute“, kaže Čagalj te predlaže da se
godišnja kvota za zapošljavanje stranaca za
2017. na području graditeljstva višestruko poveća
(potrebno je oko 3.000 dozvola), a u skladu s
realnim potrebama sektora za radnicima te da se
takva odluka donese u što je moguće bržem roku.
Čagalj dodaje da je uvoz radne snage nužna
mjera u kratkoročnom razdoblju, no da je
dugoročno potrebno stvoriti platformu za sustav
obrazovanja uz rad te sustav poticanja
zaposlenika za cjeloživotno učenje. „HGK u
suradnji s HOK-om želi usmjeriti strukovno
obrazovanje prema potrebama gospodarstva kroz
uvođenje hrvatskog modela dualnog obrazovanja
i učenja za poduzetništvo. Dualnim obrazovanjem
tvrtke će dugoročno planirati kadrove, dok će
učenici imati kvalitetnije školovanje koje im otvara
bolje mogućnosti na tržištu rada“, pojašnjava
Čagalj.
Trenutno stanje na domaćem tržištu rada u
graditeljstvu karakterizira niska stopa aktivnosti u
odnosu na druge članice EU te jednom od
najviših stopa nezaposlenosti uopće. Hrvatsko
graditeljstvo dodatno opterećuje ubrzano
iseljavanje mladih i obrazovanih te stručno
P
osposobljenih kadrova. Uz navedeno, prosječna
neto plaća u graditeljstvu u 2015. godini bila je
4.881 kn, što je u usporedbi s prosječnom neto
plaćom u gospodarstvu RH za 14,5% manje.
Ukupni broj zaposlenih u 2015. u graditeljstvu bio
je 86.740 tj. 6.6 % od ukupnog broja zaposlenih u
RH te je tako krajem 2015. broj zaposlenih u
graditeljstvu bio je 66.938 u pravnim osobama te
19.802 u obrtu.
Inače, u 2015. je ukupan broj nezaposlenih
građevinara u evidenciji HZZ-a u Republici
Hrvatskoj bio 21.394. Primjerice, u 2008. godini
bilo je 15.425 nezaposlenih u građevinarstvu, što
znači da je u 2015. godini u evidenciji HZZ-a bilo
oko 28% više registriranih građevinskih radnika
koji nemaju posao.
Objavljen Javni poziv po Programu za dodjelu državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije
inistarstvo gospodarstva objavilo je
7. rujna Javni natječaj za dodjelu
bespovratnih sredstava prema
Programu regionalnih potpora za kapitalna
ulaganja u proizvodne tehnologije.
Državne potpore po ovom programu namijenjene
su proizvodnim gospodarskim sektorima za
ulaganje u nove tehnologije.
Cilj programa je potaknuti poduzetnike na
ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu u
svrhu modernizacije i proširenja postojećih
proizvodnih kapaciteta te osnivanje nove
poslovne jedinice uz uvjet zadržavanja i/ili
povećanja broja radnika. U proračunu
Ministarstva gospodarstva za spomenuti program
predviđeno je 40 milijuna kuna. Maksimalni
intenzitet potpore za velike poduzetnike iznosi 25
posto, a za srednje i male 35 posto prihvatljivih
troškova projekta. Maksimalni iznos potpore po
poduzetniku ograničen je na 1,5 milijuna kuna
bez obzira na visinu prihvatljivih troškova
projekta.
Prihvatljivi prijavitelji su mali poduzetnici (koji
su na dan 31.12.2015. imali minimalno 40
zaposlenih), srednji i veliki poduzetnici
(sukladno kategorizaciji veličine poduzetnika
prema Uredbi Komisije 651/2014); poduzetnici
koji su registrirani za obavljanje gospodarske
djelatnosti najmanje dvije godine prije dana
predaje zahtjeva; poduzetnici koji nemaju
neizvršenih obveza prema zaposlenicima, javnim
davanjima kao ni obveza temeljem ranije
dodijeljenih potpora, a u stanju su uz provedbu
investicije zadržati ili povećati broj zaposlenih.
Prihvatljive aktivnosti u sklopu ovog
programa su ulaganja u materijalnu imovinu
(strojevi i oprema namijenjeni proizvodnji) te
aktivnosti ulaganja u nematerijalnu imovinu do
gornje granice od 25 posto ukupno prihvatljivih
troškova projekta (patenti, licencije, industrijski
softveri).
Indikatori uspješnosti programa mjerljivi su
kroz rast broja zaposlenih, prihoda te vrijednosti
izvoza. Za ocjenu prihvatljivosti projektnih
M
prijedloga koristit će se metodologija rangiranja,
temeljena na pokazateljima privlačnosti i rizičnosti
projekta, poslovne sposobnosti prijavitelja za
provedbu projekta te doprinosa projekta u
rješavanju razvojnih problema na
određenom području.
Informacije o natječaju, kriterijima i uvjetima
prijave objavljeni su na mrežnim stranicama
Ministarstva gospodarstva te ih možete preuzeti
OVDJE
Poziv prijevoznicima za podnošenje Zahtjeva za dodjelu kritičnih dozvola za međunarodni cestovni prijevoz za 2017. godinu
a web stranicama Ministarstva
pomorstva, prometa i infrastrukture
objavljen Popis kritičnih dozvola za
međunarodni prijevoz tereta za 2017. godinu i
Poziv prijevoznicima za podnošenje Zahtjeva
za dodjelu kritičnih dozvola za međunarodni
prijevoz tereta za 2017. godinu, sa
pripadajućim obrascima.
Ministarstvo ne proslijeđuje obrasce Zahtjeva, već
ih možete preuzeti na linku ministarstva
: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=411, ili
na linku HGK.
Prijevoznici koji imaju licenciju Zajednice za
obavljanje međunarodnog prijevoza tereta, dužni
su dostaviti uredno popunjen obrazac Zahtjeva za
dodjelu kritičnih dozvola za međunarodni prijevoz
tereta za 2017. godinu s Popisom zaposlenih
vozača, u Ministarstvo pomorstva, prometa i
infrastrukture od 01.10. do 15.10.2016. godine.
Poziv prijevoznicima za podnošenje Zahtjeva za dodjelu nekritičnih dozvola za međunarodni cestovni prijevoz za 2017. godinu
rvatska gospodarska komora putem
Županijskih komora, Komore Zagreb i
Obrtničke komore Krapina, temeljem
članka 80. i 83. Zakona o prijevozu u
cestovnom prometu („Narodne novine“ br.
82/13) raspodjeljuje nekritične dozvole
domaćim prijevoznicima.
Pozivamo prijevoznike Krapinsko – zagorske
županije koji imaju licenciju Zajednice za
obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza
tereta, da podnesu 'Zahtjev za dodjelu nekritičnih
dozvola za međunarodni prijevoz tereta za 2017.
godinu'.
Molimo da uredno popunjen obrazac Zahtjeva za
dodjelu nekritičnih dozvola za prijevoz tereta za
2017. godinu zajedno s Popisom zaposlenih
vozača, dostavite Županijskoj komori Krapina,
do 31. listopada 2016.
Međunarodne dozvole se neće izdavati
prijevoznicima koji nisu podnijeli Zahtjev.
N
H
Otvoren Javni poziv - Razvoj
poslovne infrastrukture
vrijedan 380 milijuna kuna
inistarstvo poduzetništva i obrta
objavilo je 15. rujna Javni poziv
"Razvoj poslovne infrastrukture".
Svrha Poziva na dostavu projektnih prijedloga
'Razvoj poslovne infrastrukture' je razvoj i
poboljšanje kvalitete poduzetničko poslovne
infrastrukture i povećanje broja
proizvoda/usluga koje ona omogućava.
To će se postići poticanjem ulaganja u takvu
infrastrukturu u područjima gdje postoji potreba
za proširenjem postojeće ili izgradnjom nove
infrastrukture poput poduzetničkih centara,
poslovnih inkubatora, poduzetničkih
akceleratora, poslovnih i znanstveno-
tehnoloških parkova. Takva infrastruktura će na
lokalnoj odnosno regionalnoj razini doprinijeti
poboljšanju dostupnosti poduzetničko poslovne
infrastrukture MSP-ovima u svrhu njihovog
olakšanog rasta i razvoja s ciljem privlačenja
investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje
novih radnih mjesta u malim i srednjim
poduzećima. Prihvatljive su aktivnosti ulaganja u
materijalnu i nematerijalnu imovinu koja imaju za
cilj izgradnju/rekonstrukciju i opremanje nove ili
održavanje i opremanje postojeće poduzetničko
poslovne infrastrukture, u svrhu pružanja novih ili
kvalitetnijih usluga poduzetnicima.
Prihvatljivi prijavitelji su Jedinice
lokalne/područne (regionalne) samouprave te
Poduzetničke potporne institucije.
Cilj Poziva na dostavu projektnih prijedloga
'Razvoj poslovne infrastrukture' je razvoj i
poboljšanje kvalitete poduzetničko poslovne
infrastrukture i povećanje broja proizvoda/usluga
koje ona omogućava. Najniži iznos bespovratnih
sredstava koji se može dodijeliti je 200.000,00
kuna dok je najveći iznos 20.000.000,00 kuna.
Iznos i intenzitet potpore računa se metodom
financijskog jaza. Prijave se primaju do
31.12.2016. godine.
Više o Pozivu kao i potrebnu dokumentaciju
možete pronaći OVDJE.
HAMAG-BICRO predstavio
kredite s 0% kamata
AMAG-BICRO će kroz četiri nova
financijska proizvoda ("Pojedinačna
jamstva", "Ograničena portfeljna
jamstva", "Mikro zajmovi" i "Mali zajmovi")
malim i srednjim poduzetnicima osigurati
gotovo 1,2 milijarde kuna. Sredstva su
osigurana kroz Operativni program
"Konkurentnost i kohezija" 2014. – 2020.
"U ovom trenutku, u obliku mikro zajmova, mikro
kredita ili jamstava i ostalih mjera Ministarstva
poduzetništva i obrta, hrvatskim poduzetnicima
na raspolaganju je 3,5 milijarde kuna svježeg
kapitala. Samo kroz bankovni sustav u malo i
srednje poduzetništvo ove godine plasirano je 10
milijardi kuna kredita. Isto tako, ovogodišnje
ulaganje u hrvatsko poduzetništvo je na razini 16
milijardi kuna i slobodno mogu reći kako je
M
H
doprinos malog i srednjeg poduzetništva u
povećanju BDP-a od 0,2 do 06 posto." – rekao je
ministar Horvat.
Na konferenciji za medije predstavljen je Program
ESIF pojedinačna jamstava koji ima cilj potaknuti
aktivnosti financijskih institucija, odnosno olakšati
pristup financiranju mikro, malih i srednjih
subjekata malog gospodarstva kroz: - povećanje
broja subjekata malog gospodarstva koji primaju
potporu uključujući novoosnovane subjekte; -
veću dostupnost kredita i ostalih oblika
financiranja; - smanjenje kamatne stope,
prvenstveno kroz umanjenje premije za rizik; -
smanjenje traženih instrumenata osiguranja
(kolaterala); - porast zapošljavanja; - povećanje
iznosa privatnih ulaganja.
Kako do kredita od 0 % kamate uz HAMAG-
BICRO jamstvo?
Izračun subvencije ovisi o umanjenju redovne
kamatne stope od strane financijske institucije
koja izdaje kreditni plasman, izraženo u postotnim
poenima. Utvrđeno umanjenje od strane
financijske institucije množi se faktorom uvećanja
od strane HAMAG-BICRO-a, a koji u ovom
programu iznosi 3. Subvencija kamatne stope iz
ESIF-a može se dobiti isključivo za kredite s
minimalnim rokom dospijeća od 5 godina.
Subvencija kamatne stope osigurava se do
polovice iznosa ukupne kamate za poduzetnika
utvrđene u otplatnom planu.
Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran
Vrbanec primjerom je pojasnio navedeno:
"Pretpostavimo kako kamatna stopa koju banka
nudi poduzetniku za određeni kreditni plasman
bez jamstva HAMAG-BICRO-a iznosi 4%. Banka
će se obvezati, sukladno Sporazumu s HAMAG-
BICRO-m, za 80% jamstva umanjiti kamatnu
stopu za klijenta za 100 baznih poena odnosno
kamata bi u tom slučaju iznosila 3%. Ukoliko
klijent ulaže u djelatnost za koju je predviđena
subvencija kamatne stope od strane HAMAG-
BICRO-a, može ostvariti dodatno umanjenje koje
bi u ovom slučaju iznosilo 300 baznih poena (100
* 3). U navedenom slučaju klijent će plaćati 0%
kamate u razdoblju dok HAMAG-BICRO ne isplati
polovicu ukupno kumulirane kamate u otplatnom
planu."
Više na linku : HAMAG BICRO - Hrvatska
agencija za malo gospodarstvo i investicije.
Gospodarski info Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina
Trg Lj. Gaja 5, 49000 Krapina
049 371 883, 885
049 371 884
www.hgk.hr/category/zk/krapina
