Embed Size (px)
Citation preview
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Diplomski studij poslovne ekonomije, Analiza i poslovno planiranje
UTJECAJ IZGRADNJE NOVOG TERMINALA NA
POSLOVANJE ZRAČNE LUKE FRANJO TUĐMAN
Diplomski rad
Damjan Meštrović
Zagreb, prosinac 2018.
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Diplomski studij poslovne ekonomije, Analiza i poslovno planiranje
UTJECAJ IZGRADNJE NOVOG TERMINALA NA
POSLOVANJE ZRAČNE LUKE FRANJO TUĐMAN
THE INFLUENCE OF CONSTRUCTION OF NEW TERMINAL
ON BUSINESS PERFORMACE OF FRANJO TUĐMAN
AIRPORT
Diplomski rad
Damjan Meštrović
JMBAG: 0055466126
Mentor: Doc. dr. sc. Dora Naletina
Zagreb, prosinac 2018.
SAŽETAK
Zračni promet predstavlja iznimno važnu prometnu granu, a utjecaj iste posljednjih desetak
godina rapidno raste u većini zemalja, posebice u onima koje naglasak u daljnjem razvoju
stavljaju na turizam. Iznimka nije ni Republika Hrvatska, koja posljednjih godina bilježi rast
putničkog prometa, a ponajprije zahvaljujući sve većem broju niskotarifnih prijevoznika koji
nude svoje usluge na hrvatskom tržištu. Za razvoj zračnog prometa ključnu ulogu imaju same
zračne luke, a čija kvaliteta je iznimno bitna budući da o tome ovisi povećanje broja putnika
koje je iznimno važno kako za razvoj prometa tako i gospodarstva zemlje. U Hrvatskoj
godinama na zračnom tržištu vodeću ulogu, ponajprije zahvaljući svom dobrom
geoprometnom položaju, ima Zračna luka Franjo Tuđman. Upravo radi navedenog Zračna
luka Franjo Tuđman je u fokusu ovog rada. U 2017. godini u Zračnoj luci Franjo Tuđman
otvoren je novi putnički terminal kako bi se udovoljilo povećanim potrebama za zračnim
prijevozom, ali i kako bi se ista bolje pozicionirala na tržištu. Cilj rada bio je da se na temelju
primarnih i sekundarnih podataka utvrdi je li izgradnja terminala utjecala na poslovanje iste.
Na temelju financijskih izvještaja Međunarodne zračne luke Zagreb provedena je analiza
financijskih pokazatelja poslovanja odnosno pokazatelja likvidnosti i zaduženosti, pokazatelja
aktivnosti i pokazatelja uspješnosti. Analiza pokazatelja nije pokazala značajnije promjene u
pokazateljima uspješnosti poslovanja, ali ne treba zanemariti da je glavnina djelatnosti
prebačena na drugo poduzeće što je u znatnoj mjeri utjecalo na vrijednsoti istih. Provedeno
priamrno istraživanje nad poslovnim korisnicima kargo terminala pokazalo je kako izgradnja
novog putničkog terminala zasada nije imala utjecaj na njihovu poslovnu uspješnost. U
budućnosti je svakako potrebno sniziti cijenu usluge kargo prijevoza te pojednostavniti većinu
procesa i procedura na kargo terminalu.
Ključne riječi: Hrvatska, zračni promet, zračne luke, Zračna luka Franjo Tuđman, financijski
pokazatelji poslovanja.
SUMMARY
Air traffic represents an important traffic branch, and its influence over the last ten years has
been rapidly growing in most countries, especially those where the accent is placed on the
development of tourism. Croatia is no exception, and it has been recording the growth of
passenger traffic in the last years, primarily due to more low cost carriers present on the
Croatian market. Airports play a significant role in the development of air traffic, and their
quality is extremely important, since it implies the increase in the number of the passengers,
which, in turn, is important for the further development of traffic and economy in a country.
In Croatia, the leading role on the air traffic market is held by “Franjo Tuđman” Airport
(Zagreb Airport), primarily because of its favourable geo-traffic position. Exactly for this
reason, “Franjo Tuđman” Airport is in the focus of this paper. In 2017, a new passenger
terminal at “Franjo Tuđman” Airport was opened, with the aim of satisfying the growing
demand and to place itself in a better position on the market. The goal of this paper would be
to, based on the primary and secondary data, establish whether the new terminal has
influenced the operations of the airport. Based on financial reports of Zagreb International
Airport, an analysis of financial indicators of business activities, i.e. indicators of liquidity and
indebtedness, indicators of activities and indicators of successfulness was conducted. The
analysis of the indicators did not show significant changes in the indicators of business
successfulness, but one should not neglect the fact that most activities have been transferred
onto another company, which has largely influenced their value. The primary research on the
business users of the cargo terminals has shown that the establishment of the new terminal has
not yet had influence on their business success. In the future, prices of the cargo traffic should
definitely be lowered, and most processes and procedures at the cargo terminal should be
simplified.
Key words: Croatia, air traffic, air ports, “Franjo Tuđman” Airport, financial indicators of
business activities.
Sadržaj
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1. Predmet i cilj rada ............................................................................................................... 1
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ................................................................................. 1
1.3. Sadržaj i struktura rada ........................................................................................................ 2
2. OPĆENITO O ZRAČNOM PROMETU U REPUBLICI HRVATSKOJ ...................... 3
2.1. Definiranje zračnog prometa i zračnih luka ........................................................................ 3
2.2. Povijesni razvoj zračnog prometa i zračnih luka u Republici Hrvatskoj ............................ 4
2.3. Regulatorni okvir i gospodarsko značenje zračnog prometa u Republici Hrvatskoj .......... 7
2.3.1. Regulatorni okvir zračnog prometa u Republici Hrvatskoj ............................... 7
2.3.2. Važnost zračnog prometa u gospodarskom razvoju Republike Hrvatske ........ 12
2.4. Trendovi na tržištu zračnog prometa u Republici Hrvatskoj ............................................ 15
2.4.1. Analiza zračnog prometa putnika u Republici Hrvatskoj ................................ 16
2.4.2. Analiza zračnog prometa tereta u Republici Hrvatskoj ................................... 19
2.4.3. Niskotarifni zračni prijevoznici u Republici Hrvatskoj .................................... 21
3. ZRAČNA LUKA FRANJO TUĐMAN ............................................................................ 25
3.1. Povijesni razvoj Zračne luke Franjo Tuđman ................................................................... 25
3.2. Terminali u Zračnoj luci Franjo Tuđman .......................................................................... 28
3.3. Analiza putničkog i teretnog prometa u Zračnoj luci Franjo Tuđman .............................. 32
3.4. Strategija daljnjeg razvoja Zračne luke Franjo Tuđman ................................................... 36
3.5. Analiza financijskih pokazatelja poslovanja Međunarodne zračne luke Zagreb .............. 38
3.5.1. Pokazatelji likvidnosti i zaduženosti ................................................................ 41
3.5.2.. Pokazatelji aktivnosti ...................................................................................... 44
3.5.3. Pokazatelji uspješnosti ..................................................................................... 46
4. ISTRAŽIVANJE UTJECAJA IZGRADNJE NOVOG TERMINALA NA
POSLOVANJE ZRAČNE LUKE FRANJO TUĐMAN ..................................................... 49
4.1. Metodologija istraživanja .................................................................................................. 49
4.2. Istraživanje stavova poslovnih korisnika o utjecaju izgradnje novog terminala na
poslovanje njihovih poduzeća .................................................................................. 51
4.3. Analiza utjecaja izgradnje novog terminala na poslovnu uspješnost Zračne luke Franjo
Tuđman .................................................................................................................... 52
4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja ............................................................. 54
5. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 56
LITERATURA ....................................................................................................................... 58
POPIS SLIKA ......................................................................................................................... 66
POPIS TABLICA ................................................................................................................... 67
POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 68
POPIS PRILOGA .................................................................................................................. 69
Prilog 1. Strukturirani podsjetnik za dubinski intervju ............................................................ 69
ŽIVOTOPIS STUDENTA ..................................................................................................... 70
1
1. UVOD
1.1. Predmet i cilj rada
Zračni promet, kao najmlađa grana prometa, predstavlja izuzetno važnu granu prometa budući
da predstavlja najbrži način svladavanja prostornih udaljenosti između država. Najvažnija
hrvatska zračna luka je Zračna luka Franjo Tuđman koja je u 2017. godini otvorila novi
terminal kako bi zadovoljila povećane potrebe za zračnim prijevozom, ali i kako bi se bolje
pozicionirala na tržištu. Sukladno tome, predmet istraživanja ovog diplomskog rada je Zračna
luka Franjo Tuđman, a cilj ovog rada je utvrditi utjecaj izgradnje novog terminala u Zračnoj
luci Franjo Tuđman na poslovanje iste.
Cilj ovog rada je da se uz teorijsku obradu cjelina provede i primarno istraživanje utjecaja
izgradnje novog terminala na poslovanje Zračne luke Franjo Tuđman. Cilj istraživanja je da
se osim na temelju analize financijskih pokazatelja uspješnosti poslovanja, ispita i stav
poslovnih korisnika, a u svrhu dobivanja što kvalitetnije ocjene utjecaja izgradnje novog
terminala na cjeloukupno poslovanje Zračne luke Franjo Tuđman.
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja
U svrhu ostvarivanja cilja rada, korišteni su sekundarni i primarni izvori podataka. Kao
sekundarni izvori podataka bit će korišteni znanstveni i stručni članci iz inozemne i domaće
literature, knjige, financijski izvještaji Zračne luke Franjo Tuđman, statistički podaci
Državnog zavoda za statistiku kao i podaci o prevezenom broju putnika i tereta dostupni na
službenim web stranicama hrvatskih zračnih luka. U svrhu ostvarivanja cilja rada, provedeno
je i primarno istraživanje gdje je kao instrument istraživanja korišten strukturirani podsjetnik
za intervju. Cilj primarnog istraživanja je utvrditi utjecaj izgradnje novog terminala na
poslovanje poslovnih korisnika u Zračnoj luci Franjo Tuđman.
Prilikom pisanja rada upotrijebljene su brojne znanstvene metode. Problem istraživanja
opisan je metodom deskripcije, prikupljeni sekundarni podaci analizirani su metodama
analize i sinteze te indukcije i dedukcije, dok su primarni podaci analizirani metodama
deskripcije i komparacije.
2
1.3. Sadržaj i struktura rada
Ovaj diplomski rad sastoji se od pet zasebnih poglavlja.
U uvodnom poglavlju objašnjava se predmet i cilj rada, izvori i metode prikupljanja podataka,
kao i sadržaj i struktura rada.
U sklopu drugog poglavlja 'Općenito o zračnom prometu u Republici Hrvatskoj' prvotno se
definira zračni promet te zračne luke, a zatim se analizira povijesni razvoj zračnog prometa i
zračnih luka u Republici Hrvatskoj. Treće potpoglavlje analizira regulatorni okvir te
gospodarsko značenje zračnog prometa u Republici Hrvatskoj. Poglavlje se zaključuje
analizom trendova na tržištu zračnog prometa u Republici Hrvatskoj, a u sklopu koje se
analizira zračni promet putnika i tereta, kao i prisutnost niskotarifnih zračnih prijevoznika u
Republici Hrvatskoj.
Zračna luka Franjo Tuđman predmet je istraživanja trećeg poglavlja. Poglavlje započinje
analizom povijesnog razvoja Zračne luke Franjo Tuđman, a potom se analiziraju terminali u
Zračnoj luci Franjo Tuđman. Kako bi se mogla donijeti slika o uspješnosti, analizira se zračni
promet putnika i tereta u Zračnoj luci Franjo Tuđman, kao i strategija daljnjeg razvoja.
Analizom financijskih pokazatelja poslovanja Međunarodne zračne luke Zagreb zaključuje se
poglavlje. U sklopu navedene analize, promatraju se pokazatelji likvidnosti i zaduženosti,
pokazatelji aktivnosti i pokazatelji uspješnosti
U četvrtom poglavlju objašnjava se metodologija istraživanja utjecaja izgradnje novog
terminala na poslovanje Zračne luke Franjo Tuđman. U svrhu ostvarivanja cilja iznose se
rezultati istraživanja stavova poslovnih korisnika o utjecaju izgradnje novog terminala na
poslovanje njihovih poduzeća, kao i analiza utjecaja izgradnje novog terminala na poslovnu
uspješnost Zračne luke Franjo Tuđman. Poglavlje se zaključuje s ograničenjima i
preporukama za buduća istraživanja.
U petom poglavlju, zaključku, napravljen je rezime cijelog rada te su navedene najvažnije
spoznaje do kojih se došlo prilikom pisanja rada.
3
2. OPĆENITO O ZRAČNOM PROMETU U REPUBLICI HRVATSKOJ
2.1. Definiranje zračnog prometa i zračnih luka
Zračni promet od iznimne je važnosti za svakodnevni prijevoz putnika i tereta. Promatra li se
kao dio prometnog sustava, zbog čvrstoće njegovih međusobnih veza, zračni promet može se
definirati kao složen sustav jer se u ovoj prometnoj grani identificira međusobna povezanost i
usklađenost tehnike, tehnologije, organizacije i ekonomije u sva tri temeljna oblika njegova
djelovanja tj. u djelatnosti prijevoza, u djelatnosti prihvata i otpreme te u djelatnosti kontrole
letenja (Radačić i Suić, 1992: 1). Zračni promet obuhvaća prijevoz robe i putnika
zrakoplovima (letjelicama), po zrakoplovnim rutama te sve operacije i komunikacije u
zračnom prijevozu (Zelenika, 2001: 45).
Bendeković i Aržek (2008: 310) navode kako su za odvijanje zračnog transporta ključna dva
faktora: prijevozni put i prijevozno sredstvo. Prijevozni put kod zračnog prometa
podrazumijeva zračni put odnosno dio zračnog prostora utvrđene širine, visine i pravca,
određen za zračnu plovidbu te označen radionavigacijskim uređajima na zemlji. S time da se u
prijevozni put uključuje i početak te završetak na poletno-sletnim stazama. S druge strane
prijevozno sredstvo zračnog prometa odnosi se na zrakoplov. Zrakoplovi se mogu podijeliti s
obzirom na namjenu te se tada razlikuju: zrakoplovi za prijevoz osoba, stvari i pošte, sportski
zrakoplovi, zrakoplovi za obuku zrakoplovnog osoblja, zrakoplovi za pružanje hitne pomoći,
zrakoplovi za rad u poljoprivredi, kanaderi i dr.
Za razliku od ostalih prometnih grana, za zračni promet nije potrebno graditi infrastrukturu na
prijevoznim pravcima, već samo na početno-završnim točkama. U tim točkama grade se
zračne luke, a iste predstavljaju prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ih određena
područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i
opremom namijenjenom za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova te prihvat i
otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte (Narodne novine, 2015c). Radačić i
Suić (1992) ističu kako zračna luka istodobno predstavlja podsustav nižeg ranga podsustava
tehničkog stratuma i podsustava djelatnosti prihvata i otpreme. Zračna luka odgovorna je za
provedbu zadataka te za osiguranje uvjeta za sigurno odvijanje zračnog prometa uz što veću
točnost i kvalitetu pruženih usluga. S time da naglasak treba biti stavljen na pružanje što veće
sigurnosti i zadovoljstva korisnicima (Drljača, Štimac i Vince, 2014: 1).
4
Za putnike i turiste koji putuju zračnim prijevozom, zračne luke u pravilu predstavljaju mjesto
na kojem se stvara njihova prva i posljednja impresija o destinaciji. Zračne luke nisu samo
važan element turističke infrastrukture koja omogućuje turističke tokove, nego i značajan
element turističkog doživljaja koji pridonosi stvaranju zadovoljstva, odnosno nezadovoljstva
turista (Prebežac, Mikulić i Jurković, 2010: 161).
Osim zračnih luka, infrastrukturu zračnog prometa čine (Zelenika, 2001: 297): pristanišne
zgrade u zračnim lukama, skladišta za teret, zgrade kontrola letenje, radionice za održavanje
oprema, navigacijski i telekomunikacijski uređaji, uzletno-slijetne staze, rulne staze, stajanke
za zrakoplove, svjetlosna signalizacija, radionavigacijska signalizacija, energetski sustav
zračnih luka, vodovodna i kanalizacijska mreža i sl.
2.2. Povijesni razvoj zračnog prometa i zračnih luka u Republici Hrvatskoj
Razvoj infrastrukture zračnog prometa u Hrvatskoj započinje još 1910. godine, kada je na
uzletištu na Črnomercu u Zagrebu izgrađen hangar za smještaj zrakoplova, točnije Penkalinog
zrakoplova (vidi Slika 1). Zrakoplov Slavoljuba Penkale je prvi hrvatski zrakoplov, a s istim
je 1910. godine poletio Dragutin Novak i to svega šest i pol godina nakon leta braće Wright.
Prva zračna luka je izgrađena na Borongaju, a prva zračna linija otvorena je 1928. godine
između Zagreba i Beograda. 1929. godine zračni prijevoznici Aeroput, Austroflug i CIDNA
(Compagnie Internationale de Navigation Aérienne) otvorili su redoviti linijski putnički
promet između Beča, Graza, Zagreba i Beograda. Tvrtka Aeroput 1947. godine mijenja ime u
Jugoslavenski aerotransport (JAT), a kao nacionalni jugoslavenski prijevoznik do 1989.
godine obavljala je redoviti zračni putnički promet i na hrvatskom području (Enciklopedija,
N/A).
5
Slika 1. Avion Slavoljuba Penkale
Izvor: http://www.znanostblog.com/prvi-letovi-na-nasim-podrucjima/ (16.09.2018.).
Prije 1. svjetskog rata zrakoplovi su se prvenstveno koristili u vojne svrhe dok je intenzivna
uporaba za civilne potrebe krenula između dva rata. U prometovanju su postojala brojna
ograničenja, a prije svega zrakoplovi su bili manjih dimenzija i prometovalo se isključivo
danju, a aerodromi su bili uglavnom travnati. U Hrvatskoj se nalazilo 5 travnatih aerodroma:
Zagreb, Split (Sinj), Rijeka (Sušak), Dubrovnik i Vukovar (Borovo) (Pavlin, 2006).
Slika 2. Uzletište Borongaj, 1963. godina
Izvor: http://aeroklub-zagreb.hr/povijest-aerokluba-zagreb/zrakoplovstvo-nekad/ (06.11.2018.).
6
Zbog ubrzanog razvoja zrakoplovstva za vojne potrebe, započela je izgradnja zrakoplova
velikih dimenzija koji zahtijevaju konstruktivnu podlogu uzletno sletne staze kao i prateće
infrastrukture, manevarskih površina, stajanke, sredstava za opskrbu i održavanje zrakoplova,
putničkih i kargo terminala, itd.. Zbog blizine i brzog razvoja grada Zagreba, aerodrom je s
Borongaja (vidi Slika 2) preseljen na lokaciju Lučko. Taj travnati aerodrom korišten je do
1959. godine kad se u promet uvodi avion tipa Convair 440 koji nije mogao slijetati na
travnatu stazu. Grad Zagreb, da ne bude isključen iz zračnog prometa preuzima vojni
aerodrom Pleso s betonskom uzletno-sletnom stazom i stazama za vožnju te osniva poduzeće
za aerodromske usluge Zračna luka Zagreb (Pavlin, 2006: 2).
Slika 3. Prikaz glavnih zračnih luka u Hrvatskoj
Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (2014). Strategija prometnog razvoja
Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine. Zagreb: Ministarstvo pomorstva, prometa i
infrastrukture, str. 35.
Na slici 3 dan je prikaz glavnih zračnih luka u Republici Hrvatskoj. Zračne luke, aktualne
danas za zračni promet u Hrvatskoj, većinom su nastale u 60-im godinama prošlog stoljeća u
blizini većih gradova (Zagreb (1959.), Dubrovnik (1962.), Split (1965.), Pula (1967.) i Zadar
7
(1969.). 1970. godine otvorena je Zračna luka Rijeka, a 1980. godine Zračna luka Osijek
(Institut za turizam, 2011: 22). Godine 1961. osnovan je prvi hrvatski zračni prijevoznik,
zagrebački Pan Adria Airlines, turistički prijevoznik povremenoga domaćeg prometa, no
tvrtka je bila ugašena 1978. godine. U razdoblju od 1978. do 1985. godine, drugi je hrvatski
prijevoznik Trans Adria uglavnom prevozio manje teretne pošiljke. Prije osamostaljenja
Hrvatske, u Zagrebu je kao regionalni prijevoznik 1989. godine osnovana tvrtka Zagal, a koja
je prevozila manje količine tereta. 1990. godine mijenja ime u Croatia Airlines, te je ista
današnji nositelj hrvatskoga zračnoga prijevoza, a čiji je prvi let bio 1991. između Zagreba i
Splita (Enciklopedija, N/A). Uz Croatia Airlines, posluje još jedan hrvatski zračni prijevoznik
- zagrebački Trade Air čiju flotu čine dva zrakoplova Fokker 100, a isti je orijentiran na
čarterski i teretni prijevoz.
U 1965. godini u tri hrvatske zračne luke (Zagreb, Dubrovnik i Split) zabilježen je promet od
400 tisuća putnika, da bi 1987. godine u osam hrvatskih zračnih luka bilo prevezeno 5,4
milijuna putnika. S time da je najveći broj putnika putovao u turističke svrhe. Promet iza
1987. stagnira, a koncem 1991. godine tadašnji savezni organi zatvaraju zračni prostor
zapadnog dijela bivše Jugoslavije i time hrvatske zračne luke za promet. U proljeće 1992.
godine, Republika Hrvatska ponovno otvara hrvatski zračni prostor i zračne luke (Pavlin,
Roguljić i Sikora, 2005: 2).
2.3. Regulatorni okvir i gospodarsko značenje zračnog prometa u Republici Hrvatskoj
2.3.1. Regulatorni okvir zračnog prometa u Republici Hrvatskoj
U svrhu postizanja sigurnog, redovnog i učinkovitog odvijanja zračnog prometa, a uz
maksimalno iskorištenje kapaciteta zračnog prostora te osiguranje kompatibilnosti između
potražnje za uslugama zračnog prometa te deklariranog kapaciteta1 relevantnih jedinica
kontrole zračnog prometa uspostavljena je usluga upravljanja protokom zračnog prometa
(eng. Air traffic flow and capacity management). Na području cijele Europe uslugu
upravljanja protokom zračnog prometa provodi NMOC (eng. Network Manager Operations
Centre) u Eurocontrolu2. Ova usluga djeluje na strateškoj (aktivnosti kojima se nastoji
predvidjeti kapacitet u periodu do 7 i više dana prije samog dana operacija), predtaktičkoj
1 Deklarirani kapacitet se obično izražava kao broj zrakoplova koji ulaze u definirani zračni prostor u određenom
vremenskom razdoblju, uzimajući u obzir sve faktore koji mogu utjecati na radno opterećenje kontrolora zračnog
prometa odgovornih za taj zračni prostor. 2 Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe
8
(aktivnosti koje se poduzimaju od 6 do dana prije primjene) i taktičkoj razini (aktivnosti koje
se poduzimaju na dan operacija). Za potrebe pružanja iste u Zagrebu je u Centru oblasne
kontrole uspostavljena pozicija kontrole zračnog prometa - FMP Zagreb (Hrvatska kontrola
zračne plovidbe, N/A).
Upravljanje zračnim prostorom regulirano je Pravilnikom o upravljanju zračnim prostorom
(Narodne novine, 2018b), a usklađeno je s Uredbom Komisije br. 2150/2005 kojom se
utvrđuju zajednička pravila za korištenje zračnog prostora. Pravilnik o upravljanju zračnim
prostorom dijeli zračni promet na opći (uključuje sve letove civilnih zrakoplova, kao i letove
državnih zrakoplova koji se obavljaju sukladno postupcima Međunarodne organizacije
civilnog zrakoplovstva (eng. International Civil Aviation Organization) i operativni zračni
promet (uključuje sve letove civilnih i državnih zrakoplova koji se obavljaju sukladno
posebno utvrđenim postupcima koji odstupaju od pravila i postupaka definiranih za opći
zračni promet).
Budući da je zračni promet, kao i ostale vrste prometa, internacionaliziran, pravna regulativa
zračnog prijevoza je dvojaka. Ključnu ulogu u regulaciji međunarodnog zračnog prijevoza
imaju unifikacijski instrumenti koji govore o slobodi zračne plovidbe, a najistaknutiji u
oblasti javnog prava su (Bendeković i Aržek, 2008: 313):
1. Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu koja je donesena 1944.
godine u Chicagu.
2. Sporazum o tranzitu u međunarodnom zračnom prometu koji je usvojen 1974. godine
u Chicagu (poznat i kao Sporazum dviju sloboda).
3. Sporazum pet sloboda koji se odnosi na međunarodni prijevoz, a donesen je u
Chicagu 1944. godine. U ovom Sporazumu su uz dvije tehničke slobode, nadodane tri
komercijalne slobode, a koje se odnose na pravo prelijetanja preko neke zemlje bez
slijetanja, pravo slijetanja u nekomercijalne svrhe, pravo iskrcavanja putnika, pošte i
tereta u stranoj državi, pravo ukrcavanja putnika, pošte i tereta u stranoj državi te
pravo prijevoza putnika, pošte i tereta u stranoj državi.
Ključno je istaknuti kako je tržište zračnog prometa u Europskoj uniji u potpunosti
liberalizirano i to uz pomoć tri sukcesivna paketa mjera kojima je obuhvaćeno izdavanje
dozvola zračnim prijevoznicima, pristup tržištu te formiranje cijena. Tako su uklonjena
ograničenja te je omogućen ulazak novih konkurenata na europsko tržište zračnog prometa.
9
Primjerice u 1992. godini je na svega 93 relacije usluge nudilo više od 2 zračna prijevoznika
dok se u 2011. taj broj povećao na 482 relacije. Navedeno nije omogućilo putnicima
isključivo veći izbor, već im je omogućilo i da putuju po nižim cijenama obzirom da su se iste
korigirale pod pritiscima konkurenata (Europska Komisija, 2014: 11).
Kada je riječ o sigurnosti i zaštiti okoliša u zračnom prometu, ključnu ulogu za osiguravanje
istog ima Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (eng. European Aviation Safety
Agency). Europska agencija za sigurnost zračnog prometa osnovana je 2002. godine, a osim
zemlji članica Europske unije, članice ove agencije su i Švicarska, Norveška, Island i
Lihtenštajn (EASA, N/A). Djelokrug poslova koji je pod ovom Agencijom se odnosi na
sljedeće (Europska unija, N/A):
1. usklađivanje propisa i certificiranje,
2. razvoj jedinstvenog zrakoplovnog tržišta u Europskoj uniji,
3. donošenje tehničkih pravila u zrakoplovstvu,
4. certificiranje vrsta i sastavnih dijelova zrakoplova,
5. odobravanje poduzeća koja projektiraju, proizvode i održavaju aeronautičke
proizvode,
6. pružanje sigurnosnog nadzora i potpore državama članicama EU-a (primjerice u
letačkim operacijama i upravljanju zračnim prometom),
7. promicanje europskih i svjetskih sigurnosnih standarda,
8. suradnja s međunarodnim dionicima na unapređivanju sigurnosti u Europi (primjerice
na popisu zračnih prijevoznika sa zabranom letenja, tzv. „EU-ovu sigurnosnom popisu
zračnih prijevoznika”).
Peović, Vince i Štimac (2012) navode kako je Hrvatska u toku priprema za ulazak u
punopravno članstvo Europske unije, preuzela obveze o harmonizaciji nacionalnog
zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije te su stoga u području zračnog prometa
ratificirani:
1. Sporazum između Republike Hrvatske i Europske zajednice o određenim aspektima
zračnog prometa (Horizontalni sporazum).
2. Mnogostrani sporazum o uspostavi europskog zajedničkoga zračnog prostora
(European Common Aviation Area - ECAA sporazum).
10
Ratifikacija ECAA sporazuma je iznimno važna, obzirom da se očekivani pozitivni efekti
odnose na povećanje konkurentnosti hrvatskih operatora, pojednostavljenje postupaka u
pripremi međunarodnoga zračnog prometa, pojednostavljenje upravljanja i kontrole odvijanja
zračnog prometa, ukinuće državnih potpora te širenje ponude zrakoplovnih usluga (Peović,
Vince i Štimac, 2012).
Nastavno na ranije navedeno, Hrvatska je također radi potrebe usklađivanja nacionalnih
propisa s zahtjevima Europske unije, za područje sigurnosti zračnog prometa, još 2009.
godine usvojila Nacionalni program sigurnosti u zračnom prometu, a isti je posljednji put
revidiran u 2015. godini. Nacionalni program sigurnosti u zračnom prometu predstavlja
dokument u kojem se opisuju svi regulatorni zahtjevi kao i aktivnosti koje uključeni subjekti
poduzimaju u svrhu održavanja i unapređenja sigurnosti u zračnom prometu. Ovaj Program u
potpunosti je usklađen s zahtjevima Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva kao i
programom Agencije za sigurnost zračnog prometa (Narodne novine, 2015d).
Potrebno je dalje raditi na prilagodbi europskim zahtjevima po pitanju sigurnosti i upravljanja
kako bi se postigla veća efikasnost upravljanja zahtjevnim sezonskim vršnim prometom
(Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, 2014: 36). Također je cilj razvijati najviše
standarde sigurnosti zračnog prometa na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, a u
svrhu učinkovitog smanjivanja opasnosti u zračnom prometu, ali i smanjivanja mogućnosti
nesreća kao i ograničavanja negativnih posljedica takvih nesreća (Ministarstvo mora, prometa
i infrastrukture, 2017: 103).
11
Tablica 1. Popis nacionalnih propisa u području zračnog prometa
ZAKONI
Zakon o zračnim lukama Narodne novine 2015c (br. 78)
Zakon o zračnom prometu Narodne novine 2014 (br. 92)
Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom
prometu Narodne novine, 2013a (br. 94)
Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe Narodne novine, 2013c (br. 51)
Zakon o potvrđivanju Sporazuma o uspostavi
Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe Narodne novine, 2012 (br. 5)
Zakon o obveznim osiguranjima u prometu Narodne novine, 2013b (br. 76)
Zakon o potvrđivanju Konvencije o ujednačavanju
određenih pravila za međunarodni zračni prijevoz Narodne novine, 2008 (br. 1)
PRAVILNICI
Pravilnik o letenju zrakoplova Narodne novine, 2018a (br. 32)
Pravilnik o upravljanju zračnim prostorom Narodne novine, 2018b (br. 32)
Pravilnik o odobravanju letova inozemnih zrakoplova u
hrvatskom zračnom prostoru Narodne novine, 2017 (br. 50)
Pravilnik o stručnom osposobljavanju za poslove od
značaja za sigurnost zračnog prometa na aerodromu Narodne novine, 2016c (br. 69)
Pravilnik o oblikovanju i utvrđivanju načina, postupaka i
drugih uvjeta za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova Narodne novine, 2016b (br. 53)
Pravilnik o izdavanju svjedodžbe aerodroma i odobrenja
za uporabu aerodroma Narodne novine, 2016a (br. 14)
Pravilnik o aerodromima na vodi Narodne novine, 2015a (br. 120)
Pravilnik o naknadama zračnih luka Narodne novine, 2015b (br. 65)
Izvor: izrada autora prema podacima Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (N/A). Zračni
promet. Propisi. Dostupno na: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=640 (18.09.2018.).
U Tablici 1 dan je popis nacionalnih propisa koji reguliraju tržište zračnog prometa u
Republici Hrvatskoj, a isti su u tablici podijeljeni na Zakone i Pravilnike. Kao što je i vidljivo
u Tablici 1 postoje brojni propisi i Zakoni kojima se regulira zračni prijevoz putnika i tereta u
Republici Hrvatskoj, a najznačajniji su (Bendeković i Aržek, 2008: 314):
Zakon obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu (Narodne
novine, 2013a),
Zakon o zračnom prometu (Narodne novine, 2014) i
Zakon o zračnim lukama (Narodne novine, 2015c).
12
Zakon o zračnom prometu (Narodne novine, 2014) primjenjuje se na sve aktivnosti u
civilnom zrakoplovstvu na teritoriju i u zračnom prostoru Republike Hrvatske, a istim je
utvrđeno da su tijela nadležna za civilno zrakoplovstvo:
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Ministarstvo je zaduženo za
donošenje cjelokupne politike civilnog zrakoplovstva Republike Hrvatske kao i za
utvrđivanje nacionalne strategije razvoja civilnog zrakoplovstva.
Agencija za civilno zrakoplovstvo. Djelatnost poslova Agencije obuhvaća poslove
vezane za sigurnost zračnog prometa, a osobito certificiranje, nadzor i inspekciju u
cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima za obavljanje zračnog
prijevoza i drugih djelatnosti u zračnom prometu, certificiranje i izdavanje licencija
operatorima zrakoplova, vođenje propisanih registara i evidencija te obavljanje
drugih poslova utvrđenih Zakonom o zračnom prometu.
Obzirom da zračne luke predstavljaju dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, Zakonom o
zračnim lukama (Narodne novine, 2015c) utvrđuje se pojam samih zračnih luka, način
upravljanja zračnim lukama kao i kategorije usluga te uvjeti pružanja istih. U sklopu ovog
Zakona regulira se i postupak davanja koncesija na prostorima zračnih luka kao i bitne
odredbe ugovora o koncesiji.
2.3.2. Važnost zračnog prometa u gospodarskom razvoju Republike Hrvatske
Mačilius, Vasiliauskas i Jakubauskas (2009) navode kako transport u svim državama
predstavlja jednog od glavnih pokretača gospodarskog razvoja. Samim time i uloga zračnog
prometa u gospodarskom razvoju nije upitna. Važnost zračnog prometa kako za društveni,
tako i za gospodarski razvoj, najbolje se ogleda u visokim stopama rasta zračne industrije
posljednjih par desetljeća (Daley, 2016). Zračni promet iznimno je važan strateški sektor koji
daje važan doprinos ukupnom gospodarskom razvoju u Europskoj uniji budući da posredno i
neposredno osigurava oko 5.1 milijuna radnih mjesta (Europska komisija, 2014).
13
Tablica 2. Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda i industrijske proizvodnje, 2013.-2016.
Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda Stopa rasta industrijske proizvodnje
HRVATSKA EU-28 HRVATSKA EU-28
2013. -0.6 0.3 2013. -1.6 -0.6
2014. -0.1 1.8 2014. 1.1 1.2
2015. 2.3 2.3 2015. 2.6 2.7
2016. 3.2 2.0 2016. 5.0 1.7
Izvor: izrada autora prema podacima European Commission (2018). EU TRANSPORT in figures,
Luxembourg: Publications Office of the European Union, str. 10.
Promatraju li se podaci u Tablici 2 može se uočiti kako je u Hrvatskoj u 2016. godini stopa
rasta bruto domaćeg proizvoda, ali i stopa rasta industrijske proizvodnje bila veća od
prosječne stope rasta istih pokazatelja na razini Europske unije. Tako je u 2016. godini u
Hrvatskoj zabilježena stopa rasta bruto domaćeg proizvoda od 3.2% što je za 1.2 postotna
poena bilo više od prosjeka Europske unije. S druge strane, industrijska proizvodnja rasla je
po još većoj stopi što reflektira da je Hrvatska zabilježila značajniji iskorak u gospodarskom
razvoju.
Zračni promet, nedvojbeno predstavlja iznimno važnu prijevoznu granu, a posljednjih deset
godina i njegov značaj rapidno raste prvenstveno zahvaljujući ekspanziji niskotarifnih zračnih
prijevoznika. Navedeno se najbolje reflektira u činjenici da je u razdoblju od 2000. do 2016.
godine, promatrano u milijardama tonskih kilometara, prosječno godišnje rastao za 1.9%, a
vrijednost prometa ostvarena u 2016. godini je za 47,1% bila veća od kilometraže ostvarene u
1995. godini (European Commission, 2018: 36). Promatra li se putnički prijevoz u
kilometrima, tada je rast još i veći. Tako je u razdoblju od 1995. do 2016. godine prosječno
godišnje rastao 3.5%, a promet ostvaren u 2016. godini je za 105.1% bio veći od prometa
ostvarenog u 1995. godini.
14
Tablica 3. Ključni pokazatelji poslovanja u zračnoj industriji u zemljama članicama Unije,
2015.
DRŽAVA BROJ
ZAPOSLENIH
BROJ
PODUZEĆA
PROMET
(mil. Eura)
Belgija 5.600 199 3.825
Bugarska 1.900 44 385
Češka 2.200 45 961
Danska 7.000 67 2.849
Njemačka 64.700 628 23.151
Estonija 300 16 138
Irska 8.100 71 6.775
Grčka 3.500 100 1.713
Španjolska 28.700 120 9.883
Francuska 76.500 778 21.689
Hrvatska 1.200 27 364
Italija 20.000 220 11.105
Cipar 100 1 4
Latvija 1.400 23 407
Litva 600 13 209
Luksemburg 2.400 14 2.670
Mađarska 1.000 85 1.615
Malta 1.500 16 127
Nizozemska 25.400 348 11.182
Austrija 7.400 166 3.141
Poljska 4.300 441 1.672
Portugal 11.200 70 3.809
Rumunjska 3.600 72 578
Slovenija 800 84 215
Slovačka 300 46 77
Finska 4.500 85 3.238
Švedska 5.700 311 2.992
Ujedinjeno Kraljevstvo 78.000 723 33.427
EU-28 367.800 4.813 148.200
Izvor: izrada autora prema podacima European Commission (2018). EU TRANSPORT in figures,
Luxembourg: Publications Office of the European Union, str. 24-26.
Ukupan promet ostvaren u zračnoj industriji u Europskoj uniji u 2015. godini iznosio je
148.200 milijuna eura odnosno 9.94% ukupnog prometa u transportnoj industriji u Europskoj
uniji. Hrvatska zračna industrija ostvarila je ukupni promet od 364 milijuna eura, što čini
8,51% ukupnog prometa ostvarenog u 2015. godini u hrvatskoj transportnoj industriji.
Usporedi li se ukupan promet hrvatske zračne industrije i nominalna vrijednost bruto
15
domaćeg proizvoda, koja je u 2015. godini iznosila 43.8 milijardi eura, može se uočiti kako je
isti imao udio od 0,83% u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske. U Tablici 3 može
se uočiti kako je samo šest država članica (Estonija, Cipar, Litva, Malta, Slovenija, Slovačka)
ostvarilo manji promet. U zračnoj industriji u Europskoj uniji zaposleno je 367.800 osoba, od
čega ih je 1200 zaposleno u Republici Hrvatskoj.
Tablica 4. Vanjska trgovina prema vrsti prijevoza u 2016. godini (mlrd. Eura)
IZVOZ UVOZ
Pomorski prijevoz 826.9 870.4
Cestovni prijevoz 315.4 255.4
Željeznički prijevoz 21.1 20.6
Unutarnja plovidba 22 4.3
Cjevovodni transport 2.9 68.3
Zračni prijevoz 503.1 419.3
UKUPNO 1.671,6 1638,3
Izvor: izrada autora prema podacima European Commission (2018). EU TRANSPORT in
figures, Luxembourg: Publications Office of the European Union, str. 29.
Bitno je naglasiti kako zračni promet ima važnu ulogu u vanjskoj trgovini. Tako je u 2016.
godini, kao što se može uočiti u tablici 4, ostvario izvoz od 503.1 milijardi eura te uvoz od
419.3 milijarde eura što ga svrstava na drugo mjesto ukoliko se promatra transportna
industrija.
Zračni prijevoz u Hrvatskoj ima ključnu ulogu u podupiranju turističkog razvoja zemlje.
Posljednjih godina je u velikoj mjeri i omogućio, otvaranjem tržišta brojnim niskotarifnim
zračnim prijevoznicima, veliki rast broja inozemnih turista koji su u Hrvatsku došli upravo
zračnim putem.
2.4. Trendovi na tržištu zračnog prometa u Republici Hrvatskoj
Zajednička karakteristika hrvatskih zračnih luka je veći broj ograničavajućih faktora budućeg
razvoja. Tako većinu terminala na hrvatskim zračnim lukama odlikuje veliki broj uskih grla.
Također, prisutan je i problem ograničenoga raspoloživog prostora za dugoročnu ekspanziju.
Uz navedeno, evidentirani su i brojni problemi koji se odnose na površine putničkih
16
terminala, namjenu prostora unutar terminala, male propusne moći šaltera za registraciju,
sigurnosnu kontrolu, te nedovoljan broj aerodromske opreme (Peović, Vince i Štimac, 2012).
Peović, Vince i Štimac (2012) ističu kako glavne slabosti hrvatskih zračnih luka proizlaze iz:
1. visoke cijene aviogoriva,
2. niske efikasnosti zračnih luka zbog slabe iskorištenosti kapaciteta u vremenskom
okviru,
3. nedovoljno rezerviranog prostora potrebnog za širenje i razvoj zračnih luka,
4. loše povezanosti zračnih luka s drugim vidovima javnog prometa s rezidencijalnim
ili gospodarskim centrima i međusobno,
5. loše pozicije atraktivnosti RH za strane ulagače u industrijske i servisne aktivnosti,
6. sporog porasta BDP-a i slabo razvijene industrije proizvoda s visokom dodanom
vrijednošću,
7. male količine roba koje se prevoze zrakom,
8. transport robe uglavnom je usmjeren na cestovni prijevoz ,
9. usporene ekonomske aktivnosti i međunarodne trgovine,
10. glavnih trgovačkih partnera (susjedne države),
11. kratke turističke sezone i nedostatka kvalitetnih hotelskih kapaciteta,
12. nedovoljno razvijene mreže ruta za nastavak putovanja,
13. neusuglašenih redova letenja i voznih redova ostalih oblika transporta.
Kako bi se donio zaključak o stanju na hrvatskom zračnom tržištu u sljedećim potpoglavljima
analizira se zračni promet putnika, zračni promet tereta u Republici Hrvatskoj te niskotarifni
zračni prijevoznici u Republici Hrvatskoj.
2.4.1. Analiza zračnog prometa putnika u Republici Hrvatskoj
Temeljna odlika hrvatskog tržišta zračnog prijevoza je dominacija zračnog putničkog prometa
nad zračnim prijevozom tereta. Na hrvatskom tržištu posluje veliki broj zrakoplovnih
kompanija, a posljednjih godina sve je veći broj i niskotarifnih zračnih prijevoznika. S time da
niskotarifni prijevoznici i dalje, najvećim dijelom, svoje usluge na hrvatskom tržištu nude u
ljetnim mjesecima.
17
Tablica 5. Promet putnika u velikim hrvatskim zračnim lukama, 2014.-2017.
Godina
ZL Franjo
Tuđman ZL Split
ZL
Dubrovnik ZL Pula ZL Zadar
ZL
Rijeka
2014. 2.430.971 1.752.657 1.584.471 382.992 496.360 106.235
2015. 2.587.798 1.955.400 1.693.934 359.426 487.652 139.718
2016. 2.766.087 2.289.987 1.993.243 436.121 520.226 145.297
2017. 3.092.047 2.818.176 2.323.065 595.812 589.468 142.111
Izvor: izrada autora na temelju podataka dostupnih na: http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-
223/statistika/278; http://www.split-
airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160&Itemid=115&lang=hr; http://rijeka-
airport.hr/pages/sub/25/doc_hr/mjesecni-tijek-putnika-i-operacija-zrakoplova-2011-2017--
listopad.pdf; https://airport-pula.hr/poslovno/o-zracnoj-luci/statistika/; https://www.airport-
dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/statistika i https://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa
(14.10.2018.).
Hrvatske zračne luke u 2017. godini ostvarile su promet od preko 9,5 milijuna putnika, s time
da je preko 32% navedenog prometa ostvareno u Zračnoj luci Franjo Tuđman. U tablici 5
prikazan je promet putnika u velikim hrvatskim zračnim lukama za razdoblje od 2014. do
2017. godine. Evidentno je kako je zabilježen rast u svim promatranim zračnim lukama. Veća
prisutnost niskotarifnih zračnih prijevoznika na hrvatskom tržištu ogleda se u znatnom
porastu prevezenih putnika u svim obalnim zračnim lukama. Tako je u ZL Pula, putnički
promet u 2017. godini bio veći za 55,56%, dok je u ZL Dubrovnik bio veći za 46,61% u
odnosu na promet ostvaren u 2014. godini.
Najveća i najprometnija zračna luka u Republici Hrvatskoj je Zračna luka Franjo Tuđman
koja je u 2017. godini po prvi puta ostvarila promet veći od 3 milijuna putnika. Ono što se još
ističe kod zagrebačke zračne luke je činjenica da nije toliko ovisna o turističkoj sezoni te da
nema tolika kolebanja između ostvarenih mjesečnih prometa (vidi Grafikon 1). Najprometnije
zračne luke na jugu Hrvatske su ZL Dubrovnik i ZL Split koje u prvom redu zbog turističkih
kretanja, tijekom ljetnih mjeseci bilježe izuzetno veliko povećanje broja putnika u odnosu na
ostatak godine. U sve tri zračne luke bilježi se povećanje putničkog prometa u 2017. u odnosu
na 2016. godinu, a podaci dostupni za prvih šest mjeseci 2018. godine ukazuju da se rastući
trend nastavlja. Zračna luka Osijek posljednjih godina kreće se oko ukupnog godišnjeg
prometa putnika od 30.000. U 2016. godini ostvaren je promet od 30.732 putnika, što je u
odnosu na 2016. godinu povećanje od 5,8% (Zračna luka Osijek, 2017).
18
Grafikon 1. Promet putnika u velikim hrvatskim zračnim lukama, travanj-listopad 2018.
Izvor: izrada autora na temelju podataka dostupnih na: http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-
223/statistika/278;airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160&Itemid=115&lan
g=hr; http://rijeka-airport.hr/pages/sub/25/doc_hr/mjesecni-tijek-putnika-i-operacija-zrakoplova-2011-
2017--listopad.pdf; https://airport-pula.hr/poslovno/o-zracnoj-luci/statistika/; https://www.airport-
dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/statistika i https://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa
(14.10.2018.).
Republika Hrvatska pretežito je poznata kao turistička zemlja te se i u analizi zračnog
putničkog prometa, uočava problem sezonalnosti. Hrvatska ima 9 zračnih luka, od kojih dvije
(Zračna pristaništa Mali Lošinj i Bol na Braču) rade isključivo tijekom ljetnih mjeseci. Ostale
zračne luke otvorene su tijekom cijele godine, ali bilježe znatno veći promet putnika u ljetnim
mjesecima nego u ostatku godine, kao što se može uočiti na Grafikonu 1. Na Grafikonu 1
uočava se kako su u svim obalnim zračnim lukama (Pula, Dubrovnik, Rijeka, Split i Zadar)
lipanj, srpanj i kolovoz udarni mjeseci. S time da se može uočiti kako je primjerice u ZL Split
u travnju 2018. godine prevezeno 124.352 putnika, dok je u srpnju prevezeno 695.509 putnika
odnosno 5.59 puta više. Također, bitno je istaknuti kako je ZL Rijeka po prvi puta otkad
posluje u dva mjeseca ostvarila promet veći od 40.000 putnika, a što je ostvareno u srpnju i
kolovozu u 2018. godini (Rijeka Airport, 13.11.2018.). Navedeni podatak najbolje implicira
problem sezonalnosti u većini hrvatskih zračnih luka te činjenicu da su potrebe zračnog
0
100.000
200.000
300.000
400.000
500.000
600.000
700.000
Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad
ZL Pula 17.292 62.005 119.644 172.390 161.815 123.404 41.995
ZL Dubrovnik 151.661 291.453 365.348 474.643 481.863 386.365 244.187
ZL Franjo Tuđman 253.843 300.676 331.533 379.308 372.590 345.770 318.074
ZL Rijeka 7.091 17.476 22.726 41.832 41.335 28.356 15.760
ZL Split 124.352 304.135 474.646 695.509 628.024 455.595 225.383
ZL Zadar 45.705 67.024 86.140 113.870 118.421 93.039 59.854
Bro
j p
utn
ika
19
sektora u Republici Hrvatskoj prije svega povezane s turističkim kretanjima te sezonskim
ponašanjem radi kojega se stvaraju uska grla (Ministarstvo pomorstva, prometa i
infrastrukture, 2014: 34).
2.4.2. Analiza zračnog prometa tereta u Republici Hrvatskoj
Drljača, Pašagić Škrinjar i Brnjac (2012: 29) navode kako zračni kargo promet predstavlja
značajan dio zračnog prometa te na globalnoj razini predstavlja odraz gospodarskih kretanja,
osobito u području trgovine. Kada se analizira struktura prijevoza robe u Republici Hrvatskoj,
uočava se dominacija cestovnog prijevoza koji od osamostaljenja Hrvatske predstavlja
najvažniju prijevoznu granu u kopnenom transportu robe. Trend koji karakterizira kopneni
teretni prijevoz u Hrvatskoj je opadajući udio željezničkog prometa, a nije puno bolja situacija
niti s zračnim prijevozom. No, promet koji se ostvaruje zračnim prijevozom je vrlo zanemariv
te ima jako puno prostora za napredak. Osnovni razlog izuzetno malih količina tereta koje se
prevoze u hrvatskim zračnim lukama proizlazi iz činjenice da zračne luke u susjednim
zemljama provode puno bolje mjere prometne politike kojima privlače zračni teret u svoje
luke. Pozitivno je što se posljednjih godina povećava udio međunarodnog prijevoza u ukupno
prevezenom teretu zračnim putem (Državni zavod za statistiku, 2017).
Grafikon 2. Promet tereta u zračnim lukama Zagreb, Rijeka, Dubrovnik i Zadar, 2017. (kg)
Izvor: izrada autora prema podacima s http://rijeka-airport.hr/pages/sub/25/doc_hr/promet-2017-2018-
-listopad.pdf, http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-223/statistika/statistika-za-2018-godinu/503,
https://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/statistika i https://www.zadar-
airport.hr/statistika-prometa (08.11.2018.).
ZL Zagreb ZL Rijeka ZL Dubrovnik ZL Zadar
2017. 11.718.000 2.130.742 204.000 5.925
0
2.000.000
4.000.000
6.000.000
8.000.000
10.000.000
12.000.000
14.000.000
pre
vez
eni
tere
t (k
g)
20
Na grafikonu 2 prikazana je količina prevezenog tereta u kilogramima u zračnim lukama
Zagreb, Rijeka, Dubrovnik i Zadar. Za ostale zračne luke nema dostupnih podataka, a uzevši
u obzir količine koje su ostvarile vodeće zračne luke nameće se zaključak kako se u ostalim
zračnim lukama (Pula, Split, Osijek) ne odvija zračni prijevoz tereta. Ukoliko se analizira
struktura prevezenog tereta po lukama, tada se uočava da kao i u putničkom prijevozu, tako i
u teretnom prijevozu dominantnu ulogu ima Zračna luka Franjo Tuđman koja ostvaruje preko
83% ukupnog kargo prometa u Republici Hrvatskoj.
Grafikon 3. Promet tereta u Zračnoj luci Rijeka, siječanj-rujan 2017.-2018. (kg)
Izvor: izrada autora prema podacima s http://rijeka-airport.hr/pages/sub/25/doc_hr/promet-2017-2018-
-listopad.pdf (08.11.2018.).
No, valja istaknuti kako je ZL Rijeka napravila značaj iskorak u posljednjih godinu i pol dana
te je očito kako će u budućnosti pokušati preuzeti vodeću poziciju kad je u pitanju zračni
prijevoz tereta (vidi Grafikon 3). Zračna luka Rijeka je do 01. listopada 2018. godine ostvarila
teretni promet od 4.202 tone dok je u cijeloj 2017. godini ukupan teretni promet iznosio 2.130
tona. Zračna luka Osijek je potpisala ugovor o suradnji s logističkim poduzećem Transfer iz
Beograda, a koji će na letovima španjolske kargo kompanije Arcus air s aerodroma u Osijeku
za Švedsku slati auto dijelove. Stoga je za očekivati da će promet tereta u ZL Osijek u
nadolazećim godinama napokon početi rasti (Zračna luka Osijek, 2017: 2)
0 200000 400000 600000 800000 1000000
siječanj
veljača
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
2018.
2017.
21
Republika Hrvatska zbog povoljnog geoprometnog položaja, ali i dobre razvijenosti cestovne
mreže, posebice mreže autocesta, ima veliki potencijal da u budućnosti boljim razvojnim
politikama poveća važnost zračnog prometa tereta u Republici Hrvatskoj.
2.4.3. Niskotarifni zračni prijevoznici u Republici Hrvatskoj
Niskotarifni zračni prijevoznici revolucionirali su zračno tržište i to kao rezultat liberalizacije
i deregulacije koja je u potpunosti provedena u Europi, a omogućila je da navedeni zračni
prijevoznici usluge nude po nižoj cijeni od konvencionalnih zračnih prijevoznika. Koncept
niskotarifnih zračnih prijevoznika izvorno je razvijen u Sjedinjenim Američkim Državama 70
- ih godina prošlog stoljeća, nakon čega se 1990-ih počeo širiti po Europi, a potom i po
ostatku svijeta (Vidović, Štimac i Vince, 2013). Strategija koju koriste niskotarifni zračni
prijevoznici odnosi se na vodstvo u niskim troškovima, a omogućuje poduzeću da postigne
konkurentsku prednost tako da snizi troškove na nižu razinu od svojih konkurenata
(Krajnović, Bolfek i Nekić, 2014).
Struktura cijena komercijalnih prijevoznika (s punom uslugom) onemogućuje efikasno
natjecanje s cijenama koje nude niskotarifni avioprijevoznici. Standardne karakteristike
niskotarifnih prijevoznika su (Vidović, 2010):
1. Distribucija (rezervacije telefonskom prodajom ili internetom).
2. Usluge u vrijeme leta (nema diferenciranja razreda, ne poslužuju hranu i piće).
3. Učestali letovi i jedan tip zrakoplova (nekoliko letova dnevno po zrakoplovu).
4. Minimalna kašnjenja.
5. Niske cijene i jednostavne operacije, bez udruživanja s drugim operatorima.
6. Visoka iskorištenost.
7. Izravne, kraće relacije.
8. Sporedne, slabije frekventne zračne luke.
9. Ciljevi rasta (10% godišnje).
10. Radnici (udio u dobiti, visoka produktivnost, konkurentne plaće.
11. Zapošljavanje obučenog i kvalificiranog letačkog i kabinskog osoblja.
Niskotarifni prijevoznici su se u Republici Hrvatskoj pojavili tek 2004. godine kada je
Germanwings uspostavio cjelogodišnji promet između Kölna (Bonna) i Zagreba te sezonsku
liniju između Kölna (Bonna) i Splita, a vrlo brzo nakon uvođenja linija iz Kölna za Zagreb i
Split uveli su linije iz Berlina, Stuttgarta, Hamburga i Bonna za Hrvatsku (Vidović, 2010). Od
22
tada do danas se je značaj niskotarifnih zračnih prijevoznika na hrvatskom tržištu bitno
promijenio. Isti na važnosti dobivaju i velikim dijelom zbog orijentiranja na obalne zračne
luke te usluge najvećim dijelom nude u ljetnim mjesecima u obalnim zračnim lukama.
Gašparović, Jakovčić i Vrbanc (2012: 103) ističu kako najveći broj putovanja niskotarifnim
zračnim prijevozom čine turistički motivirana putovanja što je dobar temelj za daljnji rast
istih u hrvatskim zračnim lukama.
Niskotarifne aviokompanije koje slijeću u hrvatske zračne luke su: Ryanair, Germanwings
(Eurowings), Norwegian, Air Berlin, Wizz Air, Volotea, Vueling, Thomson Airways,
InterSky, TUIfly, Eurolot, Monarch Airlines, Jet2com, EasyJet, Flybe, Jetairfly, Aer Lingus,
DanubeWings, Sky Europe, Flyglobespan, Clickair, On Air i Sterling. (Matić, N/A). Ryanair
trenutno leti u tri hrvatska grada (Zadar, Rijeka i Pula), ali u posljednje vrijeme pokazuje
interes za otvaranje letova za Zagreb i Split, no upitno je hoće li navedeni aerodromi popustiti
jer poznato je kako Ryanair inzistira na plaćanje nižih aerodromskih taksi (Žabec i Vrdoljak,
16.11.2018.). Zračna luka Rijeka je nedavno potvrdila da će na ljeto 2019. nuditi usluge i
niskotarifnih zračnih prijevoznika TUI i Volothea (Rijeka Airport, 13.11.2018.).
Iako je upravo zagrebačka zračna luka prva nudila usluge nekog niskotarifnog
avioprijevoznika (Germanwings), otada se nije znatno povećao broj niskotarifnih zračnih
prijevoznika koji nude usluge u istoj. Novi vlasnici najavljuju kako su odlučili prihvaćati nove
niskotarifne zračne prijevoznike, ali pitanje je kada će doći do realizacije istog (Poslovni.hr,
16.04.2018.). U Zračnoj luci Split veliki dio od ukupnog prijevoza putnika obavljaju
niskotarifni prijevoznici (neki od njih su: EasyJet, Germanwings, SAS, Norwegian,Vueling,
Lufthansa i Wizzair) (Zračna luka Split, N/A). Ista je situacija s ostalim obalnim zračnim
lukama (Dubrovnik, Zadar, Pula i Rijeka). Tako je u ZL Dubrovnik u 2017. godini na drugom
mjestu prema udjelu u ukupnom putničkom prometu bila niskotarifna zračna kompanija Easy
Jet s udjelom od 13,21% (Airport Dubrovnik, N/A). U Zračnoj luci Zadar usluge pruža 13
zračnih prijevoznika, ali preko 60% prometa čini niskotarifni zračni prijevoznik Ryanair
(Index.hr, 09.10.2017.). U ZL Rijeka ista je situacija, tamo niskotarifni zračni prijevoznici
imaju udio od oko 60% u ukupnom putničkom prometu. Dominantan zračni prijevoznik u luci
Rijeka u 2017. godini bio je Eurowings (prijašnji naziv Germanwings) (Zračna luka Rijeka,
2018).
23
Na grafikonu 4 može se uočiti kako u 10 vodećih zrakoplovnih prijevoznika u Zračnoj luci
Pula u 2016. godinu dominiraju niskotarifni prijevoznici. Prvi na listi je upravo niskotarifni
prijevoznik Ryanair s 17,52%, a slijede ga Thomson Airways (13,90%) i Croatia Airlines
(9,58%). Navedena dominacija niskotarifnih zračnih prijevoznika u obalnim zračnim lukama
u Hrvatskoj ne iznenađuje obzirom da veliki broj turista upravo letovima niskotarifnih zračnih
prijevoznika dolazi u Hrvatsku.
Grafikon 4. Udio vodećih 10 prijevoznika u Zračnoj luci Pula, 2016.
Izvor: izrada autora prema Zračna luka Pula d.o.o. (2017). Godišnje izvješće Uprave o stanju
društva 'Zračna luka Pula' d.o.o. u 2016. godini, str. 12.
Analizira li se prisutnost niskotarifnih zračnih prijevoznika u ZL Osijek, bitno je istaknuti da
su isti u ZL Osijek prisutni od 2008. godine, ali i da u 2012. i 2013. godini nisu nudili svoje
usluge što je utjecalo na drastičan pad ukupnog putničkog prometa. Dok je u 2011. godini
prevezeno 40.400 putnika, u 2011. godini ih je prevezeno svega 2.195. Upravo to odražava
koliki udio niskotarifni zračni prijevoznici imaju u ukupnom putničkom prometu u ZL Osijek.
Iako je Germanwings bio prvi koji je 2008. došao u ovu zračnu luku, već iduće godine je
otišao te njegovo mjesto zauzima Rynair koji je ostao do 2011. te se vratio 2014. Na
grafikonu 4 je vidljiv porast od 2014. do 2016. godine, a koji je uslijedio nakon povratka
0,00% 5,00% 10,00% 15,00% 20,00%
Ryanair
Thomson
Croatia Airlines
Easyjet
Eurowings
Jet2.com
Globus
Norwegian Air International
SAS
Air Lingus
UDIO
24
Rynaira. Za očekivati je da će se povratak Eurowingsa (do 2016. Germanwings) u Zračnu
luku Osijek u svibnju 2017. zajedno s Wizz Airom, pozitivno odraziti na ukupni putnički
promet u ZL Osijek u 2017. godini, ali i u idućim godinama (Zračna luka Osijek, 2017: 2).
25
3. ZRAČNA LUKA FRANJO TUĐMAN
3.1. Povijesni razvoj Zračne luke Franjo Tuđman
Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavljao zračni promet, a u Hrvatskoj je glavnu
ulogu imao Aerodrom Lučko koji je posjedovao travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku
platformu za parkiranje zrakoplova (slika 4). Na isti su tada slijetali zrakoplovi mase do 15
tona. Međutim, zbog travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacijske opreme zračna luka
Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj zrakoplovstva te se je javila potreba za izgradnjom
konstruktivnog kolnika na aerodromu. Na zahtjev tadašnje "Uprave za civilno zrakoplovstvo"
pronađena nova lokacija – Pleso. 1959. godine na Plesu je izgrađena putnička zgrada i
platforma te se u jesen iste godine otvara civilni zračni promet. Zračna luka Lučko od tada
služi za športsko zrakoplovstvo. Upis poduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod
nazivom "Zrakoplovna luka Zagreb" u sudski registar bio je 6. studenog 1961. godine
(Pavlin, Dimnik i Rapan, 2006).
Slika 4. Izgled Zračne luke Zagreb u 1950. godini
Izvor: http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/povijest-zra%C4%8Dne-luke-zagreb-doo (16.08.2018.)
Zračna luka Zagreb d.o.o. otvorena je 20.4.1962. godine, kada je i započela s radom, a od tada
pa sve do 05. prosinca 2013. istom je upravljala Zračna luka Zagreb d.o.o. Obzirom da je
potražnja za zračnim prijevoznom kontinuirano rasla, infrastruktura Zračne luke Zagreb je
proširivana u nekoliko faza kako bi se ponuda kapaciteta uskladila s potražnjom (Zračna luka
Zagreb, N/A). Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća Zračna luka Zagreb definirala je
dugoročni razvoj na proširenoj postojećoj lokaciji, a na kojoj je planirana druga uzletno-sletna
26
staza s paralelnom voznom stazom, nova stajanka i putnički terminal. Sukladno tome
predviđen je i prostor za razvoj drugih objekata i površina zrakoplovnih i nezrakoplovnih
djelatnosti. U prostornom planu Grada Zagreba 1986. godine usvojen je dugoročni razvoj
Zračne luke Zagreb prema kojem je predviđeno proširenje postojeće površine s 285 hektara na
1000 hektara, a izmjene i dopune navedene strategije usvojene su u Prostornom planu iz 1995.
godine (Pavlin, Dimnik i Rapan, 2006).
Slika 5. Lokacija Zračne luke Zagreb
Izvor: Zračna luka Zagreb (N/A). Povijest Zračne luke Zagreb d.o.o.. Dostupno na: http://www.zlz-
zagreb-airport.hr/hr/povijest-zra%C4%8Dne-luke-zagreb-doo (16.08.2018.).
Osamostaljenjem Hrvatske ZLZ Zagreb je dobila novu ulogu te se stoga javila potreba
izgradnje novog putničkog terminala, druge uzletno-sletne staze i drugih pratećih objekata i
površina. Godine 1992. ostvareno je oko 300 tisuća putnika, a već godinu dana kasnije 1993.
promet se udvostručuje. Zatim je uslijedilo razdoblje stagnacije te sporog rasta da bi u 2005.
godini bilo prevezeno preko 1.5 milijuna putnika. Iste godine Skupština Zagrebačke županije
izglasava prenamjenu prostora predviđenog za drugu uzletnu stazu i time onemogućuje
dugoročni razvoj Zračne luke Zagreb na postojećoj lokaciji (Pavlin, Dimnik i Rapan, 2006).
Zahvaljujući daljnjem razvoju, ali i kontinuiranom porastu potražnje za aerodromskim
uslugama, kapaciteti postojećeg putničkog terminala više nisu mogli zadovoljiti tržišne
27
potrebe. Upravo je neadekvatan prostor putničkog terminala u odnosu na porast broja putnika
uvjetovao donošenje Odluke o projektu izgradnje novog putničkog terminala u 2009. godini.
Raspisan je međunarodni natječaj za arhitektonsko rješenje novog putničkog terminala, a
potom i za izbor koncesionara. Temelj projekta je koncesijski model s obilježjima javno
privatnog partnerstva (Zračna luka Zagreb, 2014: 2).
Slika 6. Organizacijska struktura Međunarodne zračne luke Zagreb
Izvor: izrada autora prema Međunarodna zračna luka Zagreb (2017). Profil tvrtke. Dostupno na:
http://www.zagreb-airport.hr/UserDocsImages/dokumenti/profil_tvrtke_v11.pdf (23.08.2018.).
Na međunarodnom natječaju za koncesiju za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb
pobijedila je grupacija ZAIC Ltd. sastavljena od uglednih međunarodnih tvrtki Aeroports de
Paris Management (ADPM) i Bouygues Bâtiment International (BBI) kojima su se dodatno
pridružila poduzeća Marguerite Fund, IFC, TAV Airports i Viadukt. Grupacija ZAIC Ltd. je u
svrhu realizacije projekta u Republici Hrvatskoj osnovala novu tvrtku Međunarodnu zračnu
luku Zagreb d.d. (MZLZ), na koju su prenesena prava i obaveze iz Ugovora o koncesiji. 5.
prosinca 2013. godine Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. preuzela je upravljanje Zračnom
lukom Zagreb na razdoblje koncesije od 30 godina. Zračna luka Zagreb d.o.o. i dalje je
28
aktivna pravna osoba s dopunjenom djelatnošću te je budući da je ostala vlasnikom postojeće
infrastrukture i opreme, ZLZ d.o.o. nastavila upravljati imovinom koja nije predmet koncesije
(Zračna luka Zagreb, N/A).
Na slici 6 prikazana je organizacijska struktura koncesionara Zračne luke Zagreb te se može
uočiti kako operativne poslove obavljaju tri poduzeća: MZLZ – Upravitelj d.o.o., MZLZ –
Zemaljske usluge d.o.o. i MZLZ – Sigurnost d.o.o.
Slika 7. Zračna luka Franjo Tuđman
Izvor: https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/zracna-luka-franjo-tudman-rusi-
rekorde-planira-stotinjak-novih-zaposljavanja/ (24.08.2018.).
25. veljače 2016. godine, na sjednici Vlade Republike Hrvatske, odlučeno je da će se Zračna
luka Zagreb preimenovati u Zračna luka Franjo Tuđman (Slika 7) (Vlada Republike
Hrvatske, 25.02.2016.). Zračna luka tako nosi naziv prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje
Tuđmana (1922. – 1999.), povjesničara i državnika pod čijim je vodstvom Hrvatska ostvarila
svoju državnu nezavisnost.
3.2. Terminali u Zračnoj luci Franjo Tuđman
Godinama je Zračna luka Zagreb imala nedostatne kapacitete obzirom da je stari putnički
terminal koristila sve do 20. ožujka 2017. godine, a isti nije mogao zadovoljiti sve veće
tržišne potrebe. Kao što je i ranije navedeno, još 2009. godine donesena je Odluka o projektu
29
izgradnje novog putničkog terminala, a koji je u redoviti promet pušten 28. ožujka 2017.
godine kada je u ranojutarnjim satima krenuo prvi redoviti let Croatia Airlinesa iz Zagreba u
Dubrovnik (Lider, 28.03.2017.).
Slika 8. Mapa terminala u Zračnoj luci Franjo Tuđman
Izvor: http://www.zagreb-airport.hr/putnici/u-zracnoj-luci/mapa-terminala/164 (03.09.2018.).
Na slici 8 prikazana je mapa terminala u Zračnoj luci Franjo Tuđman. Novi putnički
terminal Zračne luke Franjo Tuđman najveći je infrastrukturni projekt u Hrvatskoj u zadnjih
deset godina u koji je koncesionar Međunarodna Zračna luka Zagreb uložila oko 300 milijuna
eura. Bitno je istaknuti kako je izgradnja trajala tri godine te da su najvećim dijelom
angažirana hrvatska poduzeća, uključujući Kamgrad i Zagreb Montažu te Viadukt. Novi
terminal površine je 65 tisuća metara četvornih na četiri etaže sa specifičnim i prepoznatljivim
valovitim krovom, a uz 30 šaltera za prijavu (check-in) i devet prolaza za sigurnosni pregled
putnika, osam mostova za zrakoplove3 i tri stajanke
4 za manje zrakoplove, sortirnicu za
3 Razvijene zračne luke za ulazak i izlazak putnika u/iz zrakoplova koriste zračne mostove (engl. Airbridge,
passenger boarding bridge). Zračni mostovi omogućuju brz i efikasan ulaz putnika iz terminala u zrakoplov
pritom osiguravajući visoku kvalitetu usluge putnicima. S obzirom na stupanj manipulacije zračni mostovi mogu
biti: pomični, djelomično pomični te fiksni (Bračić i Pavlin, 2017: 143). 4 Stajanka ili platforma (engl. Apron) je određeni prostor za prihvat i otpremu, parkiranje i održavanje
zrakoplova. Element tehničke i prometno – tehnološke strukture aerodromskog sustava, služi prvenstveno za
30
prtljagu, mnoge ugostiteljske sadržaje i prodavaonice, više od tisuću parkirališnih mjesta,
prostor za molitvu i njegu dojenčadi i slično, zagrebačka Zračna luka prvi put omogućuje i
izravni ulazak iz zgrade u zrakoplov. Od osam mostova za ukrcaj putnika, dva su mosta za
domaće letove dok ih je šest za letove u međunarodnom prometu. Predviđeni kapacitet novog
terminala iznosi 5 milijuna putnika, ali se ostavilo prostora da se u budućnosti isti može
povećati na kapacitet od 8 milijuna putnika (HrTurizam.hr, 23.03.2017.).
Slika 9. Unutrašnjost novog terminala u Zračnoj luci Franjo Tuđman
Izvor: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Zracna-luka-Franjo-Tudman-Pogledajte-
impresivni-novi-terminal-zagrebackog-aerodroma (28.08.2018.).
Na slici 9 prikazana je unutrašnjost novog terminala na Plesu. Osim što se radi o
funkcionalnom i suvremenom terminalu, treba istaknuti da su za razliku od starog terminala
na ovome odlasci i dolasci razdvojeni etažama što uvelike olakšava distribuciju putnika. S
druge strane novi terminal prije svega odlikuje prostranost. Osim velikog broja šaltera za
registraciju, njih čak 30, evidentan je i veliki prostor između njih. U tablici 6 istaknute su
najimpresivnije brojke novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman. Radaljac (17.3.2017.)
navodi kako osim mogućnosti za znatno veći prijem putnika (stari terminal: 2.8 milijuna
putnika, a novi terminal: 5 milijuna putnika), treba istaknuti i 7 puta veću površinu sortirnice
obavljanje poslova prihvata i otpreme zrakoplova. Stajanka se najčešće nalazi uz putničke i teretne terminale
(Bračić i Pavlin, 2017: 122).
31
za prtljagu koja se sada prostire na gotovo 5000 četvornih metara. Na slici 10 prikazan je
vanjski izgled terminala u Zračnoj luci Franjo Tuđman.
Tablica 6. Ključne brojke novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman
Površina terminala 65000 m2
Štapovi u čeličnoj konstrukciji 26000
Staklena površina 15000 m2
Broj šaltera za registraciju 30
Broj traka za prtljagu 3 km
Broj ugostiteljskih objekata 11
Broj šaltera za kontrolu
putovnica
23
Površina trgovina 2000 m2
Broj zračnih mostova 8
Izvor: izrada autora prema podacima dostupnim na http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/o-
nama/kljucni-podaci-zanimljivosti/227 (03.09.2018.).
Slika 10. Novi terminal u Zračnoj luci Franjo Tuđman
Izvor: http://hrturizam.hr/zracna-luka-franjo-tudman-nova-su-vrata-hrvatske/ (28.08.2018.).
32
U okviru prihvata zrakoplova i putnika, Zračna luka Franjo Tuđman, na terminalu generalne
avijacije obavlja izdvojenu djelatnost prihvata i otpreme zrakoplova generalne avijacije s
ciljem pružanja visokog standarda usluge putnicima poslovne avijacije, kao i putnicima i
posadi privatnih zrakoplova (Međunarodna Zračna luka Zagreb, N/A).
Slika 11. Interijer shuttlea za putnike na terminalu generalne avijacije
Izvor: http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-223/zrakoplovstvo/terminal-generalne-avijacije-
tgav/241 (24.08.2018.).
U sklopu terminala generalne avijacije nalaze se dva uređena salona namijenjena putnicima
kao i soba za pripremu posade. Osnovna karakteristika je da se putnici do Terminala
generalne avijacije prevoze izdvojene (slika 11) te da za iste postoje izdvojene kontrole
putničkih dokumenata i carinskih formalnosti (Međunarodna Zračna luka Zagreb, N/A).
3.3. Analiza putničkog i teretnog prometa u Zračnoj luci Franjo Tuđman
Zračna luka Franjo Tuđman je zahvaljujući izgradnjom novog terminala stekla uvjete za
prijem 5 milijuna putnika, s time da je ostavljena mogućnost da se terminal nadogradi do
kapaciteta od 8 milijuna putnika. Kapacitete starog terminala u Zračnoj luci Zagreb je
potražnja odavno prekoračila tako da je se već duži niz godina isticala potreba izgradnje
novog terminala.
U tablici 1 dan je prikaz broja putnika i letova u Zračnoj luci Zagreb u razdoblju od 2008. do
2018. godine. Obzirom da je 2018. godina još u tijeku, za istu su dani podaci do zaključno
33
30.09.2018. Promatra li se kretanje broja putnika, može se uočiti kako se financijska kriza iz
odrazila u 2009. i 2010. godini i na broj letova, a sukladno tome i na broj putnika koji su
koristili usluge Zračne luke Zagreb. U 2011. godini, dolazi do oporavka te se može uočiti
kako je broj prevezenih putnika od 2.319.098 putnika bio za 126.645 putnika veći od onog u
2008. godini. U 2013. godini zabilježen je blagi pad broja putnika i broja letova, a navedeno
je vjerojatno posljedica pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te značajnijeg ulaska
niskotarifnih zračnih prijevoznika u zračne luke u ostalim dijelovima Republike Hrvatske. U
2017. godini Zračna luka Franjo Tuđman po prvi puta je unutar godine dana prevezla preko 3
milijuna putnika, preciznije 3.092.047 putnika. Uzevši u obzir da je u 2017. godini do 30.
rujna bilo prevezeno 2.365.986, a u 2018. 2.569.296, može se zaključiti kako će u 2018.
godini ukupan broj prevezenih putnika biti veći za barem 4-5%.
Tablica 7. Prikaz broja putnika i letova u Zračnoj luci Franjo Tuđman, 2010.-2018. godina
Godina Broj putnika Broj letova Teret (t)
2008 2.192.453 44.542 10.849
2009 2.062.242 40.684 10.065
2010 2.071.561 39.812 8.156
2011 2.319.098 42.360 8.111
2012 2.342.309 39.054 8.133
2013 2.300.231 38.894 7.699
2014 2.430.971 38.348 8.855
2015 2.587.798 39.854 9.225
2016 2.766.087 40.796 10.074
2017 3.092.047 41.585 11.718
2018
(zaključno s
30.09.2018.)
2.569.296 33.435 10.020
Izvor: izrada autora rada na temelju podataka Međunarodna zračna luka Zagreb. Statistika. Statistički
podaci Zračne luke Franjo Tuđman. Dostupno na: http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-
223/statistika/278 (22.10.2018).
Zračni kargo prijevoz u Republici Hrvatskoj uvelike ovisi o gospodarskim i političkim
kretanjima u svijetu, a Zračna luka Franjo Tuđman nije iznimka. Drljača (2012) ističe kako je
globalna kriza uzrokovala pad svjetskog zračnog prometa u gotovo svim regijama svijeta, pri
čemu su tržišta koja su više ovisna o industrijskoj proizvodnji prošla lošije. Promatraju li se
podaci u Tablici 7 može se uočiti kako prijevoz zračnog tereta u Zračnoj luci Franjo Tuđman
nakon 2008. godine kontinuirano pada sve do 2013. godine kada je uslijedio oporavak
34
svjetskog gospodarstva pa samim time i našeg tržišta. Tek je u 2017.godini količina
prevezenoga tereta napokon bila veća od količine prevezenog tereta iz 2008. godine.
Tablica 8. Prikaz broja putnika i letova, teretnog prometa u Zračnoj luci Franjo Tuđman po
mjesecima u 2016. i 2017. godini
BROJ
PUTNIKA
2016.
BROJ
PUTNIKA
2017.
BROJ
LETOVA
2016.
BROJ
LETOVA
2017.
TERET
2016.
TERET
(t)
2017.
Siječanj 157.111 168.788 2.878 2.798 694 695
Veljača 153.075 154.679 2.814 2.570 787 640
Ožujak 199.201 192.533 3.214 3.144 792 851
Travanj 202.282 240.168 3.284 3.296 849 754
Svibanj 246.961 268.847 3.624 3.752 902 756
Lipanj 267.259 310.927 3.710 3.934 906 894
Srpanj 307.218 351.532 3.876 4.161 780 1.162
Kolovoz 306.887 347.663 4.050 4.138 809 1.130
Rujan 287.664 330.855 3.862 3.937 930 1.342
Listopad 253.498 297.682 3.650 3.865 898 1.214
Studeni 197.880 222.697 2.986 3.078 884 1.111
Prosinac 187.051 205.682 2.848 2.912 843 1.169
UKUPNO: 2.766.087 3.092.047 40.796 41.585 10.074 11.718
Izvor: http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-223/statistika/statistika-za-2017-godinu/381
(22.10.2018).
U Tablici 8 dan je prikaz broja putnika i letova u Zračnoj luci Franjo Tuđman po mjesecima u
2016. i 2017. godini. Obzirom da je novi putnički terminal pušten u promet 28. ožujka 2017.
godine htjelo se pokazati kako se je isto odrazilo na kretanje broja putnika i broja letova.
Uočljivo je kako je već u travnju 2017. godine ostvaren značajniji iskorak te je prevezeno
240.168 putnika što je za 18.73% više nego li u travnju 2016. godine. U ostalim mjesecima do
kraja 2017. godine, zabilježen je rast prevezenih putnika što implicira kako je investicija u
izgradnju novog putničkog terminala u potpunosti bila opravdana. Također, u Tablici 8 može
se uočiti kako je mjesec u kojem se u pravilu preveze najmanje putnika veljača dok se najveći
broj putnika u Zračnoj luci Franjo Tuđman preveze u srpnju.
Na Grafikonu 5 prikazan je promet putnika u Zračnoj luci Franjo Tuđman u razdoblju od
siječnja do rujna, od 2016. do 2018. godine kako bi se prikazao utjecaj otvaranja novog
terminala. Evidentno je kako je putnički promet rastao u svim promatranim mjesecima 2017.
35
godine u odnosu na 2016. godinu, a isto je primjetno i kod usporedbe 2018. godine s 2017.
godinom.
Grafikon 5. Promet putnika u Zračnoj luci Franjo Tuđman, siječanj-rujan 2016.-2018.
Izvor: izrada autora prema podacima Međunarodna zračna luka Zagreb. Statistika. Statistički podaci
Zračne luke Franjo Tuđman. Dostupno na: http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-
223/statistika/278 (22.10.2018).
Grafikon 6. Teretni promet u Zračnoj luci Franjo Tuđman, siječanj-rujan 2016.-2018.
Izvor: izrada autora prema podacima Međunarodna zračna luka Zagreb. Statistika. Statistički podaci
Zračne luke Franjo Tuđman. Dostupno na: http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-
223/statistika/278 (22.10.2018).
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan
2016 157111 153075 199201 202282 246961 267259 307218 306887 287664
2017 168788 154679 192533 240168 268847 310921 351532 347663 330855
2018 191276 170658 223642 253843 300676 331533 379308 372590 345770
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
400000
Pre
vez
eni p
utn
ici
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan
2016 694 787 792 849 902 906 780 809 930
2017 695 640 851 754 756 894 1162 1130 1342
2018 946 993 1109 1150 1081 1111 1272 1077 1281
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
Pre
vez
eni te
ret
(t)
36
Promatra li se na Grafikonu 6 kretanje teretnog prometa u razdoblju u prvih devet mjeseci od
2016. do 2018. godine, uočava se kako je pozitivan efekt otvaranja novog terminala postignut
tek u srpnju 2017. godine. No, ohrabrujuće je kako je u prvih devet mjeseci 2018. godine
količina prevezenog tereta znatno rasla u odnosu na 2017. godinu. Tako je u prvih devet
mjeseci u 2018. godini prevezeno 10.020 tona tereta, što je za 18% više nego li u istom
periodu u 2017. godini. Bitno je istaknuti da glavninu poslova prihvata i otpreme tereta u
Zračnoj luci Franjo Tuđman obavlja poduzeće MZLZ Zemaljske usluge d.o.o. koje je ujedno i
registrirani IATA robni agent. MZLZ Zemaljske usluge d.o.o. posluju u skladu s najvećim
svjetskim standardima i posjeduju vlastiti terminal (Međunarodna zračna luka Zagreb, 2017).
U razvojnoj strategiji grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine navodi se kako je jedan od
razvojnih problema Grada neodgovarajuća povezanost Zračne luke Zagreb sa središtem grada
te potreba za rješavanjem navedenog problema. U sklopu iste Strategije usvaja se potreba
uspostave tračničke veze između grada Zagreba i Međunarodne zračne luke Zagreb (Gradski
ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2017: 70 & 230).
3.4. Strategija daljnjeg razvoja Zračne luke Franjo Tuđman
U sklopu Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030.
godine analizira se i Zračna luka Franjo Tuđman. Ističe se kako je Zračna luka Franjo
Tuđman glavna ishodišna, odnosno odredišna točka zračnog prometa iz Republike Hrvatske
te prema Republici Hrvatskoj. Zračna luka Franjo Tuđman ima ulogu domaćeg i inozemnog
prometnog čvora te ista ne omogućuje pristup samo Zagrebu, već i brojnim drugim gradovima
(Velika Gorica, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Bjelovar, Virovitica, Daruvar, Zabok,
Zaprešić, Kutina, Sisak i Karlovac). U navedenoj Strategiji navodi se kako je u ožujku 2017.
godine otvoren novi putnički terminal te kako je Zračna luka Franjo Tuđman trenutno pod
upraviteljem koncesije (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 2017: 133).
Mjera razvoja iz Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do
2030. godine koja se odnosi na Zračnu luku Franjo Tuđman prikazana je u Tablici 9. glavni
razvojni cilj odnosi se na daljnje podupiranje razvoja Zračne luke Franjo Tuđman, a u svrhu
boljeg uključivanja u TEN-t5 osnovnu mrežu.
5 Transeuropska prometna mreža. To je projekt razvoja intermodalne prometne mreže zemalja Europske unije
koji je Europski Parlament usvojio u lipnju 2016. godine.
37
Tablica 9. Mjera razvoja Zračne luke Franjo Tuđman
MJERA OPIS MJERE
Razvoj Zračne
luke „Franjo
Tuđman“
(TEN-T osnovna
mreža)
Zračna luka „Franjo Tuđman“ glavna je ulazna točka u Republiku Hrvatsku te
posluje kao čvorište za domaći i međunarodni promet.
Trenutno zračnom lukom upravlja koncesionar koji je osnovao novu tvrtku
Međunarodnu zračnu luku Zagreb d.d., te čiji investicijski plan periodično
revidira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Društvo Zračna luka Zagreb d.o.o. i dalje je aktivno te sada pruža stručnu i
tehničku pomoć Davatelju koncesije u provedbi Ugovora o koncesiji za
izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb između Republike Hrvatske i
Međunarodne zračne luke Zagreb d.d., a s ciljem daljeg razvoja infrastrukture
i svih prometnih segmenata koji nisu predmet ugovora o koncesiji.
Ako se koncesionar povuče iz projekta i upravljanja zračnom lukom, Zračna
luka Zagreb d.o.o. odmah će preuzeti zračnu luku od koncesionara kako bi se
osiguralo kontinuirano i neometano poslovanje Zračne luke Zagreb.
Razvojni planovi za zračnu luku uključivali su izgradnju novog terminala u
svrhu povećanja kapaciteta.
Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (2017). Strategija prometnog razvoja Republike
Hrvatske (2017.-2030.), Zagreb: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, str. 222.
Obzirom da Zagreb predstavlja glavno gospodarsko i logističko čvorište u Hrvatskoj te da je i
središte funkcionalne regije u pogledu teretnog prometa, u Strategiji prometnog razvoja
Republike Hrvatske od 2014. do 2030. godine ističe se nužna potreba dovršetka pripadajuće
željezničke mreže za prijevoz tereta, kao i poboljšanje pristupačnosti zračnoj luci
(Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, 2014: 63). Realizacija navedenog je
iznimno bitna ukoliko Zračna luka Franjo Tuđman ima namjeru povećati teretni promet u
nadolazećim godinama. Direktna željeznička povezanost Zračne luke Franjo Tuđman s
centrom grada Zagreba svakako bi doprinijela i povećanju modalnog razdvajanja u korist
javnog prometa te bi se tako smanjila zagušenja, ali i poboljšala regionalna i lokalna
povezanost (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 2017: 84).
38
Slika 12. Prikaz razvojnog plana MZL Zagreb
Izvor: Međunarodna zračna luka Zagreb (2017). Profil tvrtke. Dostupno na: http://www.zagreb-
airport.hr/UserDocsImages/dokumenti/profil_tvrtke_v11.pdf (23.08.2018.).
Treba istaknuti da je novi putnički terminal sagrađen za godišnji promet 5 milijuna putnika, a
kada se broj putnika poveća iznad te brojke, predviđeno je ponovno proširenje terminala do
ukupne kapaciteta od 8 milijuna putnika (Slika 12). Prema koncesijskom ugovoru,
koncesionar očekuje da će broj od 5 milijuna putnika ostvariti u devetoj godini koncesije, a u
sklopu faze 2A očekuje se produženje pirova kako bi se omogućilo instaliranje većeg broja
mostova te povećanje putničkog prostora unutar same zgrade terminala. Sljedeća proširenja
terminala ovise o povećanju broju putnika. Faza proširenja 2B treba doći kada se godišnji broj
putnika poveća iznad 6,1 milijun, a proširenje 2C slijedi nakon povećanja broja putnika iznad
7,3 milijuna. Dostizanje od 6,1 milijun putnika očekuje se u 14. godini koncesije, a 7,3
milijuna putnika u 20. godini koncesije. Koncesijski ugovor uključuje i 2D fazu proširenja
koja se mora započeti graditi najkasnije u travnju 2032. godine (Sutlić, 22.03.2017.)
3.5. Analiza financijskih pokazatelja poslovanja Međunarodne zračne luke Zagreb
U sklopu analize financijskih pokazatelja Međunarodne zračne luke Zagreb, analizirane su tri
skupine pokazatelja:
1. pokazatelji sigurnosti (likvidnosti i zaduženosti),
2. pokazatelji aktivnosti ili koeficijenti obrtaja te
3. pokazatelji uspješnosti poslovanja (ekonomičnosti i profitabilnosti).
39
Pokazatelji su relativni brojevi izračunati stavljanjem u odnos najmanje dviju
računovodstvenih kategorija s ciljem uvida u financijsku situaciju odnosno utvrđivanja
poslovne uspješnosti određenog poduzeća (Orsag i Gulin, 2001: 153). Obzirom da je
Međunarodna zračna luka Zagreb u 100% inozemnom vlasništvu, odnosno kako dionice iste
ne kotiraju na Zagrebačkoj burzi nije bilo temelja za izračun pokazatelja investiranja. Za
potrebe izračuna pokazatelja sigurnosti, aktivnosti i uspješnosti poslovanja korišteni su
financijski izvještaji Međunarodne zračne luke Zagreb (bilanca, račun dobiti i gubitka te
izvještaj o novčanom toku) za 2015., 2016. i 2017. godinu.
U Tablici 10 dana je bilanca Međunarodne zračne luke Zagreb za razdoblje od 2015.-2017.
godine, s time da su u istoj istaknute glavne kategorije. Bilanca je financijski izvještaj koji
daje prikaz stanja imovine te kapitala i obveza na određeni dan (Bolfek, Stanić i Knežević,
2012). Tako je imovina resurs koji je pod kontrolom poduzeća, koji proizlazi iz prošlih
događaja i od kojeg se očekuju buduće ekonomske koristi dok su obveze postojeći dugovi
poduzeća koji su proizašli iz prošlih događaja, a za čije se podmirenje očekuje smanjenje
resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi. Ostatak imovine nakon odbitka svih njegovih
obveza predstavlja kapital poduzeća. Uz bilancu, analizirani su još podaci iz računa dobiti i
gubitka koji prikazuje aktivnosti poduzeća u određenom razdoblju odnosno prikazuje koliko
je prihoda i rashoda ostvareno u određenom razdoblju te kolika je ostvarena dobit; kao i
podaci iz izvještaja o novčanom tijeku koji pokazuje izvore pribavljanja i način uporabe
novca (Žager i sur., 2008).
40
Tablica 10. Bilanca Međunarodne Zračne luke Zagreb, 2015. – 2017.
2015 2016 2017
POTRAŽIVANJA ZA UPISANI, A
NEUPLAĆENI KAPITAL (kn)
0 0 0
DUGOTRAJNA IMOVINA 2.217.298.700 3.037.897.700 2.994.596.700
Nematerijalna imovina 2.159.514.400 2.981.522.600 2.939.619.800
Materijalna imovina 3.030.000 2.623.300 2.025.800
Financijska imovina 4.098.800 3.893.800 95.000
Potraživanja 0 0 0
Odgođena porezna imovina 49.845.400 49.859.900 52.856.100
KRATKOTRAJNA IMOVINA 144.613.700 141.768.400 276.929.300
Zalihe 2.643.400 2.159.900 3.668.600
Potraživanja 56.627.800 63.804.000 67.740.500
Financijska imovina 0 29.452.700 30.047.100
Novac u banci i blagajni 85.342.500 46.351.900 175.473.000
PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG
RAZDOBLJA I OBRAČUNATI
PRIHODI
390.580.800 12.053.900 20.554.600
UKUPNO AKTIVA (kn) 2.752.493.200 3.191.721.000 3.292.080.600
2015 2016 2017
KAPITAL I REZERVE 132.736.300 260.660.700 353.703.700
Temeljni kapital 229.192.500 402.095.100 543.427.700
Kapitalne rezerve 103.286.100 6.422.500 425.300
Rezerve iz dobiti 0 0 1.917.300
Revalorizacijske rezerve -185.723.100 0 0
Rezerve fer vrijednosti - -186.203.300 -137.832.300
Zadržana dobit ili preneseni gubitak -26.587.000 0 0
Dobit ili gubitak poslovne godine 12.567.700 38.346.500 -54.234.300
Manjinski (nekontrolirajući) interes 0 0 0
REZERVIRANJA 17.073.200 25.459.500 33.460.700
DUGOROČNE OBVEZE 2.345.018.400 2.746.314.400 2.640.229.100
KRATKOROČNE OBVEZE 178.237.600 42.391.700 152.312.100
ODGOĐENO PLAĆANJE
TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG
RAZDOBLJA 79.427.700 116.894.600 112.375.000
UKUPNO PASIVA 2.752.493.200 3.191.721.000 3.292.080.600
Izvor: izrada autora prema podacima Bisnode Croatia (2018). Bonitetno izvješće za
Međunarodnu zračnu luku Zagreb d.d., str. 8-11.
41
Promatraju li se podaci u Tablici 10 može se uočiti kako je zabilježeno gotovo četverostruko
povećanje svote novca u banci i blagajni. Tako je u 2017. godini ukupan novac u banci i
blagajni iznosio 175.473.000 dok je u 2016. godini iznosio 46.351.900.
3.5.1. Pokazatelji likvidnosti i zaduženosti
Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzeća da pravovremeno podmiri svoje dospjele
kratkoročne obveze (Žager i Ježovita, 2018: 233). Kvalitetno upravljanje likvidnošću važno je
za poslovanje svakog poduzeća. Likvidnost poduzeća predstavlja sposobnost prodaje imovine
za gotovinu u kratkom roku (Brealey, Myers i Marcus, 2007: 460).
Tablica 11. Pokazatelji likvidnosti za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, 2015.-2017.
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI 2015. 2016. 2017.
Koeficijent tekuće likvidnosti 0,81135 3,34425 1,81817
Koeficijent ubrzane likvidnosti 0,79652 3,29330 1,79408
Koeficijent trenutne likvidnosti 0,47881 1,09342 1,15206
Obrtni kapital (kn) -33.623.900 99.376.700 124.617.200
Koeficijent financijske stabilnosti 0,88985 1,02333 0,98243
Izvor: izrada autora na temelju Bisnode Croatia (2018). Bonitetno izvješće za Međunarodnu
zračnu luku Zagreb d.d., str. 8-14.
U Tablici 11 prikazane su vrijednosti pokazatelja likvidnosti za Međunarodnu zračnu luku
Zagreb za razdoblje od 2015. do 2017. godine. Prvi navedeni pokazatelj je koeficijent tekuće
likvidnosti, a isti pokazuje koliko puta društvo može pokriti svoje kratkoročne obveze iz svoje
kratkotrajne ili tekuće imovine. Koeficijent tekuće likvidnosti, kao i koeficijent ubrzane i
trenutne likvidnosti, spada u skupinu statičkih pokazatelja likvidnosti jer ocjenjuje sposobnost
poduzeća da podmiri svoje obveze na temelju vrijednosti preuzetih iz financijskih izvještaja
poduzeća (Žager i Ježovita, 2018: 234). U pravilu se koeficijent tekuće likvidnosti koji
premašuje vrijednost od 2 smatra zadovoljavajućom likvidnošću, budući je u toj situaciji
poduzeće u stanju pokriti i dvostruko veće obveze od onih koje ima (Žager i sur., 2008: 249).
U tablici 11 uočava se kako u promatranom razdoblju oscilira vrijednost koeficijenta tekuće
likvidnosti. U 2016. godini Međunarodna zračna luka Zagreb mogla je pokriti 334% svojih
tekućih obveza, dok je u 2017. godini vrijednost pala ispod razine zadovoljavajuće
42
likvidnosti. U 2017. godini MZL Zagreb bila je sposobna podmiriti 181,81% svojih tekućih
obveza. Iako je to veliki pad u odnosu na godinu ranije, i dalje je znatno bolja vrijednost
pokazatelja nego li u 2015. godini. Koeficijent ubrzane likvidnosti (brzi odnos) koji stavlja u
odnos kratkotrajnu imovinu umanjenu za zalihe i kratkoročne obveze, pokazuje sposobnost
poduzeća da u kratkom roku osigura određenu količinu novca. Da bi se njegova vrijednost
smatralo zadovoljavajućom potrebno je da je veća od 1, a što je MZL Zagreb zabilježila u
2016. i 2017. godini. Za razliku od prethodna dva koeficijenta čija je vrijednost u 2017.
godini bila lošija u usporedbi s 2016. godinom, vrijednost koeficijenta trenutne likvidnosti je u
2017. godini bitno popravljena u odnosu na 2015. godinu. Ovaj koeficijent u odnos stavlja
ekvivalente novčanih sredstava i tekuće obveze, a u 2017. godini vrijednost koeficijenta
trenutne likvidnosti bila je veća od 1. Stoga se zaključuje kako je MZL Zagreb bila sposobna
podmiriti svoje tekuće obveze koje dospijevaju na naplatu.
Obrtni ili radni kapital je specifičan pokazatelj jer pruža informacije u apsolutnim iznosima,
koji nisu relevantni ukoliko se poduzeća koja se uspoređuju znatno razlikuju po obujmu
svojeg poslovanja, odnosno po veličini tekuće imovine i tekućih obveza. Tintor (2009: 534)
navodi kako je radni kapital zapravo odraz strukturnih značajki sredstava i obveza odnosno
odraz strukturne likvidnosti. U promatranom razdoblju došlo je do znatnog poboljšanja
vrijednosti obrtnog kapitala. U 2015. godini obrtni kapital iznosio je -33.623.900, dok je u
2017. godini iznosio 124.617.200. Pozitivni obrtni kapital upućuje kako je MZL Zagreb
sposobna financirati svoje tekuće poslovanje, a što su potvrdile i vrijednosti ranije
analiziranih koeficijenata likvidnosti. Koeficijent financijske stabilnosti je također u 2017.
godini popravio svoju vrijednost te je, obzirom da treba biti manji od 1, bio na
zadovoljavajućoj razini.
Vrijednosti svih analiziranih pokazatelja likvidnosti MZL Zagreb u promatranom razdoblju su
zadovoljavajuće. Jedino je vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti (1,82) u 2017. godini bila
nešto manja od zadovoljavajuće razine (2).
Nakon pokazatelja likvidnosti, analizirani su pokazatelji zaduženosti koji pružaju podatke o
strukturi pasive te pokazuju koliko je imovine poduzeća financirano iz vlastitih izvora, a
koliko iz obveza tj. tuđih izvora kapitala. Na temelju pokazatelja zaduženosti moguće je
zaključiti koliko je poduzeće zaduženo te da li je dotično poduzeće sposobno kvalitetno
upravljati vlastitim obvezama po dugovima na način da ih je u stanju uredno servisirati
43
(Brealey, Myers i Marcus, 2007: 459). U Tablici 12 dane su vrijednosti pokazatelja
zaduženosti za MZL Zagreb u razdoblju od 2015. do 2017. godine.
Tablica 12. Pokazatelji zaduženosti za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, 2015.-2017.
POKAZATELJI ZADUŽENOSTI 2015. 2016. 2017.
Koeficijent financijske poluge 20,73655 12,24473 9,30745
Koeficijent financiranja 19,60793 11,14706 8,21285
Koeficijent zaduženosti 0,94557 0,91036 0,88240
Koeficijent vlastitog financiranja 0,04822 0,08167 0,10744
Koeficijent pokrića troškova
kamata
1,26631 1,63723 0,58134
Faktor zaduženosti 47,15058 36,77059 64,40613
Stupanj pokrića I 0,05986 0,08580 0,11811
Stupanj pokrića II 1,11747 0,98982 0,99978
Izvor: izrada autora na temelju Bisnode Croatia (2018). Bonitetno izvješće za Međunarodnu zračnu
luku Zagreb d.d., str. 8-14.
Prvi analizirani pokazatelj zaduženosti je financijska poluga, a ista spada među najvažnije
pokazatelje zaduženosti. Financijska poluga stavlja u odnos bilančni kapital i ukupnu
imovinu., a ista podrazumijeva da poduzeće korištenjem tuđih izvora financiranja ostvaruje
povrate veće od onih koje bi ostvarilo da nije upotrijebilo tuđe izvore financiranja (Ježovita i
Žager, 2014: 7). Unatoč tome što vrijednost koeficijenta financijske poluge u promatranom
razdoblju opada, te je u 2017. godini bila manja za 55,11% u odnosu na 2015. godinu,
vrijednost od 9,31 je i dalje iznimno visoka. Koeficijent financiranja ocjenjuje omjer tuđih i
vlastitih izvora (Žager i Ježovita, 2018: 238). Vrijednost ovog koeficijent u 2017. godini, kao
i ranije analiziranog koeficijenta financijske poluge, unatoč poboljšanju vrijednosti u
promatranom razdoblju, nije zadovoljavajuća te implicira kako ukupne obveze MZL Zagreb
čine 821% kapitala. Koeficijent zaduženosti pokazuje koliko su puta ukupne obveze veće od
ukupne imovine. Za poduzeće, a naročito investitora koji ulaže u to poduzeće, poželjno da je
koeficijent zaduženosti što niži. U Tablici 12 uočava se poboljšanje vrijednosti koeficijenta
zaduženosti u promatranom razdoblju, a koji je u 2017. godini iznosio 0,8824. No
zabrinjavajuće je da je vrijednost istoga bila ispod prosjeka sektora (Bisnode Croatia, 2018).
S druge strane, koeficijent pokrića troškova kamata pokazuje koliko puta promatrano
poduzeće iz svoje dobiti (EBIT-a) može isplatiti obveze po osnovi kamatnih rashoda. U
promatranom razdoblju, u 2017. godini je zabilježena najniža vrijednost ovog koeficijenta, a
44
ista pokazuje kako je u 2017. godini MZL Zagreb bila sposobna podmiriti 58,13% svojih
kamatnih troškova iz dobiti. Faktor zaduženosti, koji predstavlja odnos ukupnih obveza i neto
dobiti uvećane za amortizaciju) pokazuje koliko je obračunskih razdoblja potrebno poduzeću
da podmiri sve svoje obveze. Što je niža vrijednost ovog pokazatelja to je bolje za poduzeće
(Žager i sur., 2008: 251). U 2017. godini, MZL Zagreb bilježi najveću vrijednost ovog
pokazatelja, a koja nikako nije zadovoljavajuća. Budući da je faktor zaduženosti MZL Zagreb
u 2017. godini iznosio 64,40, zaključuje se kako je istoj potrebno 64,4 godina da s
ostvarenom razinom dobiti iz 2017. godine podmiri sve svoje obveze.
Stupanj pokrića 1 pokazuje odnos kapitala i dugotrajne imovine, dok stupanj pokrića 2 stavlja
u odnos kapital uvećan za dugoročne obveze s dugotrajnom imovinom (Žager i Ježovita,
2018: 239). Za svako poduzeće, kao i za postojećeg i potencijalnog investitora, važno je da je
vrijednost tog pokazatelja iznad prosjeka industrije ili da je što viši u odnosu na ostala
poduzeća unutar djelatnosti. Kada se stupnjevi pokrića povećavaju, likvidnost tog poduzeća
se povećava dok se zaduženost smanjuje. Stoga ovi pokazatelji nisu samo pokazatelji
zaduženosti već su istovremeno i pokazatelji likvidnosti poduzeća (Žager i sur., 2008: 251).
Za ove pokazatelje je poželjno da su im vrijednosti čim više, što i nije slučaj kod MZL
Zagreb. Pozitivno je jedino što su vrijednosti oba pokazatelja u 2017. godini bile više od
vrijednosti pokazatelja u 2016. godini.
3.5.2.. Pokazatelji aktivnosti
Svako poduzeće nastoji iskoristiti svoju imovinu što učinkovitije, a navedena učinkovitost
mjeri se putem izračunavanja pokazatelja aktivnosti (koeficijenata obrtaja). Takve radnje
poduzimaju se kako bi se uočilo koliko novčanih jedinica prihoda proizvodi svaka novčana
jedinica ukupne ili dijela imovine (Brealey, Myers i Marcus, 2007: 462). Pokazatelji
aktivnosti daju uvid o brzini cirkulacije imovine tijekom poslovnog procesa (Orsag i Gulin,
2001: 156).
45
Tablica 13. Pokazatelji aktivnosti za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, 2015.-2017.
POKAZATELJI AKTIVNOSTI 2015. 2016. 2017.
Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,42208 0,36767 0,14290
Koeficijent obrtaja tekuće imovine 8,03355 8,27759 1,69871
Koeficijent obrtaja potraživanja 20,51575 18,39227 6,94448
Koeficijent obrtaja obveza 6,82426 34,08789 8,26053
Koeficijent obrtaja zaliha 45,70020 408,00440 42,40233
Prosječni dani naplate potraživanja 17,8 19,8 52,6
Prosječni dani podmirenja obveza 53,5 10,7 44,2
Izvor: izrada autora na temelju Bisnode Croatia (2018). Bonitetno izvješće za Međunarodnu zračnu
luku Zagreb d.d., str. 8-14.
Najvažniji koeficijent financiranja je koeficijent obrtaja ukupne imovine koji stavlja u odnos
ukupne prihode i ukupnu imovinu. Vrijednost ovog pokazatelja u promatranom razdoblju
opada te je u 2017. godini MZL Zagreb kroz 12 mjeseci preokrenula svega 14,29% svoje
ukupne imovine. Koeficijent obrtaja tekuće imovine pokazuje kako se tekuća imovina u 2017.
godini preokrenula 1,69 puta u godinu dana kroz ukupni prihod. No zabrinjavajuće je da ju je
u 2015. i 2016. godini preokretala preko 8 puta unutar godine. Koeficijent obrtaja
potraživanja, stavlja u odnos ukupne prihode i prosječno stanje potraživanja, a poželjno je da
bude što viši u odnosu na konkurente u industriji. Ako poduzeće može prije naplatiti svoja
potraživanja tada će imati i dovoljno novca za pokretanje slijedećih poslova, što dovodi do
poboljšanja vrijednosti koeficijenta obrtaja ukupne i tekuće imovine. Sukladno tome može se
uočiti kako je najviša vrijednost ovog koeficijenta bila u 2016. godini kada je iznosila 34,09.
U 2017. godini iznosila je 6,94 što je zadovoljavajuće, ali u usporedbi s 2016. godinom
predstavlja značajno pogoršanje.
Koeficijent obrtaja zaliha za promatrano poduzeće trebao bi se kretati unutar prosjeka
djelatnosti, a isti pokazuje koliko je puta poduzeće naručilo zalihe od svojih dobavljača.
Vrijednost koeficijenta značajno veća od prosjeka industrije implicira da postoji mogućnost
da poduzeće ima određene probleme prilikom nabave zaliha. Nasuprot tome, ukoliko je
pokazatelj znatno niži od prosjeka industrije mogu postojati problemi u poslovanju s
klijentima na način da postoji nedovoljan opseg naručenih proizvoda. U 2017. godini došlo je
do značajnog pada vrijednosti ovog koeficijenta u odnosu na 2016. godinu. Prosječno vrijeme
naplate ukazuje da MZL Zagreb u 2017. godini prosječno naplaćivalo svoja potraživanja za
52,6 dana, dok joj je za podmirenje obveza u prosjeku trebalo 44,2 dana. Bitno je naglasiti
46
kako je vrijednost prosječnog vremena naplate, kao i prosječnog vremena podmirenja obveza
iznad prosjeka industrije (Bisnode Croatia, 2018).
3.5.3. Pokazatelji uspješnosti
Pokazatelji uspješnosti dijele se na pokazatelje ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja.
Kao što je već ranije istaknuto, pokazatelji investiranja se neće analizirati obzirom da je
MZLZ Zagreb u 100% privatnom vlasništvu te dionice iste ne kotiraju na burzi. Pokazatelji
ekonomičnosti pružaju informacije o tome koliko je pojedino poduzeće ostvarilo prihoda po
jedinici rashoda, a poželjno je da odnosi budu što viši (Žager i sur., 2008: 252).
Tablica 14. Pokazatelji ekonomičnosti za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, 2015.-2017.
POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI 2015. 2016. 2017.
Ekonomičnost ukupnog poslovanja 1,01380 1,03549 0,87666
Ekonomičnost prodaje 3,45344 0,45203 2,72650
Ekonomičnost financiranja 0,03465 0,06345 0,05134
Izvor: izrada autora na temelju Bisnode Croatia (2018). Bonitetno izvješće za Međunarodnu zračnu
luku Zagreb d.d., str. 8-14.
Za ekonomičnost ukupnog poslovanja koja stavlja u odnos ukupne prihode poduzeća sa
njegovim ukupnim rashodima je poželjno da ima što višu vrijednost. Kao što se može uočiti u
Tablici 14, u promatranom razdoblju je u 2017. godini zabilježena najniža vrijednost ovog
pokazatelja te je MZL Zagreb u 2017. godini ostvarivala 0,87 kuna prihoda na 1 kn rashoda.
Navedeno implicira ne baš najbolju situaciju glede ekonomičnosti poslovanja. S druge strane,
ekonomičnost prodaje u 2017. godini je značajno rasla u odnosu na 2016. godinu te je MZL
Zagreb u 2017. godini ostvarivala 2,73 kn prihoda od prodaje na 1 kn rashoda od prodaje.
Ekonomičnost financiranja, koja se računa kao odnos financijskih prihoda i financijskih
rashoda, bila je izuzetno niska u cjelokupnom promatranom razdoblju.
U okviru analize pokazatelja profitabilnosti promatrani su pokazatelji marže profita te
rentabilnost ukupne imovine i rentabilnost vlastitog kapitala.
47
Tablica 15. Pokazatelji aktivnosti za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, 2015.-2017.
POKAZATELJI
PROFITABILNOSTI
2015. 2016. 2017.
Operativna marža 6,31% 8,67% 18,82%
Marža operativnog novčanog toka 2,07% -32,18% 30,85%
Marža bruto dobiti 1,36% 3,43% -14,07%
Marža neto dobiti / NPM 1,08% 3,27% -11,53%
EBIT (kn) 75.213.100 103.342.300 91.906.400
EBIT marža 6,47% 8,81% 19,54%
EBITDA (kn) 117.844.800 144.015.500 191.243.800
EBITDA marža 10,14% 12,27% 40,65%
ROA 0,46% 1,20% -1,65%
ROE 9,47% 14,71% -15,33%
NOPAT (kn) 71.963.200 101.466.600 103.859.800
NOA (kn) 2.183.674.800 3.137.274.400 3.119.213.900
RONA 2,61% 3,18% 3,15%
Izvor: izrada autora na temelju Bisnode Croatia (2018). Bonitetno izvješće za Međunarodnu zračnu
luku Zagreb d.d., str. 8-14.
Prvi analizirani pokazatelj profitabilnosti operativna marža, koja u odnos stavlja neto redovne
prihode i redovne prihode, znatno je popravila svoju vrijednost u promatranom razdoblju.
Dok je u 2015. godini iznosila 6,31%, u 2017. godini iznosila je 18,82%. Marža operativnog
novčanog tijeka pokazuje odnos neto novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti i redovnih
prihoda. Također njezina vrijednost u 2017. godini je bila na najvišoj razini u promatranom
razdoblju. Obzirom da je MZL Zagreb u 2017. godini zabilježila gubitak, navedeno se
odrazilo na maržu bruto i neto dobiti koje su sukladno tome imale negativnu vrijednost. EBIT
marža koja pokazuje maržu dobiti prije poreza i kamatnih rashoda, je rasla u cijelom
promatranom razdoblju kao i EBITDA marža koja osim isključivanja isplata po osnovi poreza
i kamata, uzima u obzir i dobit prije deprecijacije i amortizacije. I povrat na imovinu (ROA) i
povrat na kapital (ROE) u 2017. godini su imali negativnu vrijednost.
Neto operativna dobit nakon poreza (NOPAT) predstavlja neto dobit uvećanu za vrijednost
isplaćenih rashoda po osnovi kamata, a neto operativna imovina (NOA) sumu obrtnog
kapitala i dugotrajne imovine umanjene za potraživanja. NOPAT i NOA rastu u promatranom
48
razdoblju. Obzirom da isti pružaju podatke izražene u apsolutnim vrijednostima, relevantnije
je pogledati vrijednosti povrata na neto imovinu (RONA) koji stavlja u odnos NOPAT i
ukupnu imovinu. Može se uočiti kako se vrijednost RONA u promatranom razdoblju kreće
oko 3.
49
4. ISTRAŽIVANJE UTJECAJA IZGRADNJE NOVOG TERMINALA NA
POSLOVANJE ZRAČNE LUKE FRANJO TUĐMAN
4.1. Metodologija istraživanja
Za potrebe ostvarivanja primarnog cilja rada odnosno utvrđivanja utjecaja izgradnje novog
terminala na poslovanje Zračne luke Franjo Tuđman, provedeno je primarno istraživanje u
kojem su se ispitivali stavovi poslovnih korisnika o utjecaju izgradnje novog terminala na
poslovanje njihovih poduzeća. Kao instrument istraživanja korišten je strukturirani podsjetnik
za intervju (Prilog 1). Osim primarnog istraživanja, provedena je i analiza financijskih
izvještaja Međunarodne zračne luke Zagreb u razdoblju od 2015. – 2017. godine.
U inozemnoj literaturi veliki broj radova se bavi analizom zračne industrije, a također su
provedena i istraživanja koja su u fokusu imala poslovnu uspješnost zračnih luka. Lee i Park
(2016) u svom radu istražuju utjecaj održivosti marke (branda) na poboljšanje poslovanja
poduzeća u zračnoj luci i to na primjeru međunarodnog aerodroma Incheon. Osnovna svrha
rada je bila da pruži pomoć u razumijevanju upravljanja markom iz nove perspektive
prilagođene digitalnom dobu. Stoga su empirijski analizirani izravni i neizravni utjecaji na
odnose između održivih robnih marki te poboljšanja u poslovanju zračnih luka, a kroz
ispitivanje odnosa društvenih medija, transparentnosti, društvene odgovornosti, održivog
poslovanja marke kao i poslovanja same zračne luke. Ukupno su 304 zaposlenika zračne luke
ispunila anketni upitnik, a rezultati istraživanja su pokazali kako društveni mediji,
transparentnost i društvena odgovornost značajno utječu na poslovanje zračne luke kroz
održivost marke.
Fasone i Zapata- Aguirre (2016) daju pregled literature istraživanja vezanih za pokazatelje
poslovne uspješnosti zračnih luka. U radu daju pregled 60 radova vezanih za poslovnu
uspješnost u zračnoj industriji te iste analiziraju kronološki i obzirom na geografsko područje
kojem pripadaju. Također se istražuju i glavne odrednice učinkovitosti u zračnim lukama
diljem svijeta.
Cruz i Costa (2014) istražuju faktore uspješnosti regionalnih zračnih luka, a naglasak su
stavili na zračnu luku Porto. Istraživali su kako su širenje i modernizacija infrastrukturnih
kapaciteta, povećanje broja letova utjecali na poslovni uspjeh Zračne luke Porto. Također su
istražili i utjecaj niskotarifnih zračnih prijevoznika u rastu Zračne luke Porto. U radu navode
50
kako je sustav zračnih luka u Portugalu prešao s javnog monopola u privatni monopol te da je
isti sada u vlasništvu francuskog operatera Vinci. Postavlja se problem uspostave prikladnog
poslovnog modela koji će se adekvatno moći nositi s postojećom regulacijom. Uočava se i
velika ovisnost zračne luke o niskotarifnom prijevozniku Ryanairu koji ima udio od 40% u
ukupnom putničkom prometu. Navodi se potreba smanjivanja tolike ovisnosti o jednom
prijevozniku.
Kalakou i Macário (2013) analiziraju inovativni okvir za proučavanje i strukturu poslovnih
modela u zračnoj luci. Tako je naglasak stavljen na analizu različitih vrsta poslovnih modela u
zračnim lukama, a za potrebe istraživanja u uzorak je uzeto 20 zračnih luka. Te su zračne luke
organizirane u pet kategorija s obzirom na vrstu prometa za koju se zna da služe i njihov
poslovni profil. Nakon usporedbe poslovnih modela zračnih luka unutar svake kategorije,
identificirani su zajednički elementi i određeni su ključni parametri diferencijacije. Utvrđeno
je da postoji obrazac za zračne luke primarne i sekundarne koncentracije, ali ne i za poslovne
zračne luke, zračne luke orijentirane na strategiju niskih cijena kao ni za teretne luke. Rad se
zaključuje davanjem prijedloga novog okvira za istraživanje modela poslovanja zračnih luka,
a koji uvodi koncept regeneracije zračnih luka i uključuje čimbenike koji ometaju upravitelje
zračne luke u razvoju poslovnih modela koji oni žele.
Gitto i Mancuso (2012) provode neparametarsku analizu zračne industrije u Italiji. U sklopu
svog istraživanja ispituju utjecaj regulatornih reformi na tehničku učinkovitost 28 zračnih
luka u Italiji u razdoblju od 2000. do 2006. godine. Prilikom analize koristili su 2 specifikacije
modela za aktivnosti u zračnoj luci: prvu koja uključuje zrakoplovne aktivnosti te drugu koja
uz zrakoplovne uključuje i nezrakoplovne djelatnosti. Navedeno pruža mogućnost ocjene
utjecaja komercijalnih aktivnosti na cjelokupnu učinkovitost zračne luke. Rezultati
istraživanja pokazali su kako različite specifikacije modela aktivnosti u zračnoj luci u pravilu
bitno utječu na zaključke o politici te kako se glavni izvori povećanja učinkovitosti mogu
dobiti iz aktivnosti u samoj zračnoj luci, priljeva privatnog kapitala tvrtkama koje upravljaju
zračnim lukama, određene vrste ugovora o koncesiji kao i kroz liberalizaciju usluga
upravljanja.
Pacheco, Fernandes i de Sequeira Santos (2006) istražuju povezanost menadžerskog stila te
uspješnosti zračne luke u Brazilu. U radu je naglasak stavljen na analizu utjecaja provedbe
priprema za privatizacijski proces, kao i na istraživanju učinka promjena u menadžerskom
51
stilu na performanse analizirane zračne luke. Zaključuje se kako je unatoč padu operativnih
rezultata, financijska uspješnost poboljšana.
Prilikom analize domaće literature, uočeno je da je proveden veliki broj istraživanja u
području zračnog prometa, ali i da dosada nije proučavana problematika ovog rada. Dosad
provedena istraživanja u domaćoj literaturi bila su usmjerena na niskotarifne zračne
prijevoznike (Mandić, Teklić i Perić (2017); Krajnović, Bolfek i Nekić (2014); Vidović,
Štimac i Vince (2013); Gašparović, Jakovčić i Vrbanc (2012); Vojvodić (2010)), usluge
zračnih luka (Drljača, Štimac i Vince (2014); Prebežac, Mikulić i Jurković (2010)), razvoj
hrvatskih aerodroma (Pupavac, Zrilić i Salević (2007), Pavlin, Roguljić i Sikora (2005),
prilagodbu tržišta zračnog prometa liberalizacijskom procesu (Naletina, Petljak i Kapović
(2018); Peović, Vince i Štimac (2012)) i Zračnu luku Zagreb (Drljača (2012); Pavlin, Dimnik
i Rapan (2006).
4.2. Istraživanje stavova poslovnih korisnika o utjecaju izgradnje novog terminala na
poslovanje njihovih poduzeća
U sklopu primarnog istraživanja, kao instrument istraživanja korišten je strukturirani
posjednik za intervju. Podsjetnik za intervju (vidi Prilog 1) sastoji se od 14 pitanja kojima se
ispitivao utjecaj izgradnje novog putničkog terminala na poslovanje poslovnih korisnika
Zračne luke Franjo Tuđman. Pitanja su naglasak stavila na kargo terminal odnosno na usluge
teretnog prijevoza koje pruža Zračna luka Franjo Tuđman jer se je htjelo ispitati je li
otvorenje putničkog terminala, odnosno njegova modernizacija, imala utjecalo na kvalitetu
usluge na kargo terminalu. Stoga su i intervjuirana 3 stručnjaka iz poduzeća koja se bave
zračnim prijevozom tereta, a isti su:
1. Menadžer poslovanja za regiju iz Ewals Cargo Care Adria d.o.o.
2. Specijalist za pomorski transport iz Quehenberger Logistics d.o.o.
3. Voditelj razvoja poslovanja iz D.P.D. Croatia d.o.o.
Ispitanici iz D.P.D. Croatia d.o.o. i Quehenberger Logistics d.o.o. pripadaju menadžmentu
srednje razine, dok ispitanik iz Ewals Cargo care Adria d.o.o. pripada top menadžmentu.
Za razliku od Ewals Cargo Care i Quehenberger Logistics d.o.o. koji navode kako usluge
slanja tereta zračnim prijevozom koriste na tjednoj bazi, ispitanik iz poduzeća D.P.D. Croatia
navodi kako teret zračnim putem prevoze na svakodnevnoj bazi. Svi ispitanici ističu kako uz
Zračnu luku Franjo Tuđman, koriste i usluge regionalnih zračnih luka, a navedeno ovisi o
52
zahtjevima njihovih internih i eksternih klijenata. Razlog zašto se odlučuju na prijevoz robe
zračnim putem je isključivo brzina transporta, a i u brojnim slučajevima zbog geografske
nedostupnosti za korištenje nekog drugog oblika prijevoza.
Svi ispitanici stava su da su cijene usluga zračnog prijevoza tereta iznimno visoke u odnosu
na cijene usluga u zračnim lukama u blizini. Suglasni su da je nužno pojednostaviti procese i
procedure što bi svakako dovelo do poboljšanja konkurentnosti Zračne luke Franjo Tuđman.
Ispitanici ističu kako otvorenje putničkog terminala nije imalo značajnijeg utjecaja na
poboljšanje u poslovnim procesima otpreme tereta zračnim putem.
S problemima prilikom korištenja usluga zračnog prijevoza tereta suočili su se svi ispitanici, a
smatraju da su isti posljedica zastarjelosti kargo terminala, loše organizacije rada kao i
manjkavog poznavanja funkcioniranja samog procesa od strane klijenata. Ispitanik iz Ewals
Cargo care ističe kako određeni klijenti imaju prevelika očekivanja pa i dijelom zbog toga se
stječe loša slika glede kvalitete poslovnih procesa u Zračnoj luci Franjo Tuđman. Sukladno
navedenom, svi ispitanici su stava da je potrebno poboljšati postojeće procesa, a u prvom redu
ističu i potrebu snižavanja cijene usluga. Ispitanik iz Ewals Cargo Care d.o.o. ističe i potrebu
davanja upravljanja manipulacijom tereta poduzeću koje ima više iskustva u tome.
Glede utjecaja otvaranja novog terminala na njihovo poslovanja, ispitanici su iznijeli različita
mišljenja. Ispitanik iz Ewals Cargo Care d.o.o. smatra kako još nisu u mogućnosti konstatirati
kako se je isto odrazilo na njihov poslovni rezultat, dok ispitanici iz Quehenberger Logistics
d.o.o. i D.P.D. Croatia d.o.o. smatraju kako isto nije zasad imalo pozitivnog utjecaja na
njihovo poslovanje.
4.3. Analiza utjecaja izgradnje novog terminala na poslovnu uspješnost Zračne luke
Franjo Tuđman
U ovom dijelu rada, nastavno na analizu financijskih pokazatelja će se provesti analiza
utjecaja izgradnje novog terminala na poslovnu uspješnost Zračne luke Franjo Tuđman. Kako
bi se isto utvrdilo, analizirani su podaci o financijskom stanju vodećeg pružatelja usluga u
Zračnoj luci Franjo Tuđman, odnosno Međunarodne zračne luke Zagreb. Također se je i u
svrhu dobivanja što realnije slike dao osvrt i na vodeća poduzeća u Hrvatskoj koja su
registrirana za obavljanje djelatnosti u svezi sa zračnim prijevozom.
53
Međunarodna zračna luka Zagreb pruža prema NKD6 registrirana je za djelatnost 52.23 –
Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom. U navedenoj djelatnosti je u 2017. godini
poslovalo 26 poduzeća te je ukupni prihod djelatnosti iznosio 2375.68 milijuna kuna.
Međunarodna zračna luka Zagreb je u 2017. godini ostvarila pad ukupnih prihoda za 60%
odnosno ukupni prihodi bili su manji za 703,08 milijuna kuna. Uzevši u obzir da je u 2017.
godini prevezeno 325.960 putnika više nego u 2016. godini i da je u istoj zabilježen i rast
teretnog prometa može se zaključiti kako je pad prihoda jedino mogao biti uzrokovan
prebacivanjem velikog broja prijašnjih djelatnosti Međunarodne zračne luke Zagreb na tursku
tvrtku Akfen Holding (Kavain, 13.09.2018.).
Grafikon 7. Prihodi Međunarodne zračne luke Zagreb, 2013.-2017. (mil. kn)
Izvor: Bisnode Croatia (2018). Bonitetno izvješće za Međunarodnu zračnu luku Zagreb d.d.,
str. 6.
U Tablici 16 prikazana su vodeća poduzeća registrirana za pružanje uslužne djelatnosti u vezi
sa zračnim prijevozom u 2017. godini. Može se uočiti kako je Međunarodna zračna luka
Zagreb u 2017. godini zauzela 2. mjesto te da je ostvarila 19.8% od ukupnih prihoda u
djelatnosti. S time da svakako treba uzeti u obzir da su tvrtke (MZLZ – Zemaljske usluge
d.o.o. i MZLZ – Upravitelj zračne luke Zagreb d.o.o) iz istog konzorcija kojem pripada
Međunarodna zračna luka Zagreb ukupno generirale 7.89% od ukupnih prihoda u djelatnosti.
6 Nacionalna klasifikacija djelatnosti. Prema Nacionalnoj klasifikaciji razvrstavaju se po djelatnostima pravne
osobe, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno propisima, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i
jedinice lokalne samouprave i uprave.
0
200
400
600
800
1000
1200
2013 2014 2015 2016 2017
Prihodi 16,69 807,7 1161,76 1173,5 470,42
mil
. k
n
54
Tablica 16. Vodeća poduzeća u djelatnosti: uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom,
2017.
NAZIV PODUZEĆA PRIHODI
(mil. kn)
UDIO U DJELATNOSTI
(%)
Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. 782.55 32,94
Zračna luka Split 370.90 15,61
Zračna luka Dubrovnik 356.85 15,02
MZLZ – Zemaljske usluge d.o.o. 136.51 5,75
Zračna luka Zadar d.o.o. 68.14 2,86
Zračna luka Pula d.o.o. 67.91 2,85
MZLZ – Upravitelj Zračne luke Zagreb
d.o.o 50.81 2,14
Zračna luka Rijeka d.o.o. 19.43 0,82
AMS Airport Management Services d.o.o. 18.26 0,77
Izvor: izrada autora prema podacima Bisnode Croatia (2018). Bonitetno izvješće za
Međunarodnu zračnu luku Zagreb d.d., str. 15
Prebacivanje velikog dijela djelatnosti koje je dosad pružala Međunarodna zračna luka Zagreb
na tursku tvrtku Akfen Holding je utjecalo na drastičan pad prihoda, a samim time i na
dobivanje krive slike glede utjecaja izgradnje terminala na poslovanje Zračne luke Franjo
Tuđman. Uzevši u obzir i ranije analizirane financijske pokazatelje, kao i analizu putničkog i
teretnog prometa, neosporno je kako je izgradnja terminala izuzetno pozitivno utjecala na sve
aspekte poslovanja u Zračnoj luci Franjo Tuđman.
4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja
Provedeno istraživanje utjecaja izgradnje terminala na poslovanje Zračne luke Franjo Tuđman
ima određena ograničenja. Svakako kao prvo ograničenje, treba istaknuti činjenicu da je u
2017. godini zabilježen drastičan pad prihoda, a koji je rezultat prebacivanja velikog dijela
djelatnosti na tursku kompaniju Akfen Holding. Navedeno je u velikoj mjeri narušava
pozitivan rezultat koji je zasigurno otvaranje terminala imalo na poslovanje Zračne luke
Franjo Tuđman.
Obzirom da dosada nisu provedena slična istraživanja u Republici Hrvatskoj, teško je
dobivene zaključke komparirati s zaključcima drugih dosad provedenih istraživanja glede
uspješnosti poslovanja Zračne luke Franjo Tuđman.
55
Nadalje, provedeno primarno istraživanje, a u kojem je kao instrument istraživanja korišten
strukturirani podsjetnik za intervju, bilo je usmjereno na poduzeća koja koriste kargo terminal
u Zračnoj luci Franjo Tuđman. Stoga se buduća istraživanja trebaju usmjeriti i na poduzeća
koja pružaju usluge zračnog prijevoza putnika kako bi se mogla dobiti ukupna ocjena o
utjecaju izgradnje terminala na poslovanje Zračne luke Franjo Tuđman.
56
5. ZAKLJUČAK
Zračni promet predstavlja iznimno važnu prometnu granu, a važnost iste posljednjih desetak
godina rapidno raste u većini zemalja, posebice onih više turistički orijentiranih. Iznimka nije
ni Republika Hrvatska koja posljednjih godina bilježi rast putničkog prometa, a u najvećoj
mjeri zahvaljujući sve većem broju niskotarifnih prijevoznika koji nude svoje usluge na
hrvatskom tržištu.
U Hrvatskoj godinama na zračnom tržištu dominira Zračna luka Franjo Tuđman i upravo
navedeno je razlog zašto je ovaj rad bio usmjeren na istu. U ožujku 2017. godine u Zračnoj
luci Franjo Tuđman otvoren je novi putnički terminal te je stoga cilj rada bio utvrditi utjecaj
izgradnje terminala na poslovanje Zračne luke Franjo Tuđman. Na temelju financijskih
izvještaja Međunarodne zračne luke Zagreb (bilance, računa dobiti i gubitke te izvještaja o
novčanom tijeku) provedena je analiza financijskih pokazatelja poslovanja odnosno
pokazatelja likvidnosti i zaduženosti, pokazatelja aktivnosti i pokazatelja uspješnosti.
Vrijednosti svih analiziranih pokazatelja likvidnosti u 2017. godini su bitno popravljene u
odnosu na 2015. godinu. Izuzetak je jedino koeficijent tekuće likvidnosti čija se vrijednost u
odnosu na 2016. godinu znatno pogoršala te se spustila ispod zadovoljavajuće razine.
Pokazatelji zaduženosti, unatoč boljim vrijednostima u odnosu na 2015. godinu i dalje ne
odražavaju dobru situaciju. Posebice kada se uzme u obzir da je primjerice vrijednost
koeficijenta zaduženosti bila ispod prosjeka sektora. Vrijednosti promatranih pokazatelja
aktivnosti nisu na zadovoljavajućim razinama. Pozitivno je što je većina istih iznad prosjeka
industrije. Svakako treba uzeti u obzir da je i prebacivanje znatnog dijela djelatnosti na tursku
tvrtku Akfen Holding utjecalo na drastičan pad prihoda, a samim time i na vrijednosti
određenih pokazatelja. Upravo radi navedenog, unatoč rastu putničkog i kargo prometa u
2017. godini, nisu zabilježeni značajniji iskoraci u pokazateljima uspješnosti poslovanja.
Uz analizu financijskih izvještaja, provedeno je i primarno istraživanje nad poslovnim
korisnicima. Istraživanje je bilo usmjereno samo na poduzeća koja koriste kargo terminal, a
cilj je bio utvrditi je li izgradnja putničkog terminala utjecala na poboljšanje poslovnih
procesa na kargo terminalu, a samim time i na uspješnost poslovanja istih. Ispitanici su
suglasni u stavu da su cijene usluga u zračnom kargo prometu previsoke te da je nužno sniziti
cijenu usluge kao i modernizirati kargo terminal. Također, ističu potrebu pojednostavljenja
57
većine procesa i procedura. Stava su da zasada izgradnja putničkog terminala nije imala
značajniji utjecaj na uspješnost njihova poslovanja.
Preporuka je da se buduća istraživanja usmjere i na poduzeća koja koriste usluge putničkog
terminala kako bi se mogla dobiti ukupna ocjena o utjecaju izgradnje terminala na poslovanje
Zračne luke Franjo Tuđman.
58
LITERATURA
1. Aeroklub Zagreb (N/A). Zrakoplovstvo nekad. Dostupno na: http://aeroklub-
zagreb.hr/povijest-aerokluba-zagreb/zrakoplovstvo-nekad/ (06.11.2018.).
2. Airport Dubrovnik (N/A). Top13avioprijevoznika. Dostupno na: https://www.airport-
dubrovnik.hr/images/stories/stat/Top13Avioprijevoznika.pdf (12.11.2018.).
3. Airport Dubrovnik. Statistika. Dostupno na: https://www.airport-
dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/statistika (14.10.2018.).
4. Bendeković, J., Aržek, Z. (2008). Transport i osiguranje, 5. izdanje, Zagreb: Mikrorad
d.o.o..
5. Bisnode Croatia (2018). Bonitetno izvješće za Međunarodnu zračnu luku Zagreb d.d.,
Zagreb: Bisnode.
6. Bolfek, B., Stanić, M., Knežević, S. (2012). Vertikalna i horizontalna financijska analiza
poslovanja tvrtke. Ekonomski vjesnik, 25(1), str. 146-168.
7. Bračić, M., Pavlin, S. (2017). Tehnologija prihvata i otpreme zrakoplova. Sveučilište u
Zagrebu: Fakultet prometnih znanosti.
8. Brealey, R. A., Myers, S. C., Marcus, A. J. (2007). Osnove korporativnih financija, 5.
izdanje, Mate d.o.o., Zagreb.
9. Cruz, F. C., Costa, V. (2014). Success factors of regional airports: The case of Oporto
airport. Tourism & Management Studies, 10(1), str. 37-45.
10. Daley, B. (2016). Air transport and the environment. London: Routledge.
11. Drljača, M. (2012). Kargo promet Zračne luke Zagreb i model poslovanja. Suvremeni
promet (0351-1598), 31(1-2), str. 42-46.
12. Drljača, M., Pašagić Škrinjar, J., Brnjac, N. (2012). Analiza prometa tereta u zračnom
prometu Republike Hrvatske i smjernice budućeg poslovanja. Zbornik radova
Znanstvenog skupa Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne
smjernice daljnjeg razvoja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće
za promet, Zagreb, 2012, str. 23-30.
13. Drljača, M., Štimac, I., Vince, D. (2014). Sustav praćenja i ocjenjivanja kvalitete
pruženih usluga u funkciji održivog razvoja Zračne luke Zagreb. U Drljača, M. (Ur.)
Zbornik radova 15. Međunarodni simpozij o kvaliteti 'Kvaliteta, rast i razvoj', str. 415-
429.
14. Državni zavod za statistiku (2017). Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb:
Državni zavod za statistiku.
59
15. EASA (N/A). The Agency, Facts and figures. Dostupno na:
https://www.easa.europa.eu/the-agency/the-agency (23.09.2018.).
16. Enciklopedija.hr (N/A) Zračni promet. Dostupno na:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67447# (16.09.2018.).
17. European Commission (2018). EU TRANSPORT in figures, Luxembourg: Publications
Office of the European Union.
18. Europska komisija (2014). Politike Europske unije: Promet. Luxembourg: Ured za
publikacije Europske unije.
19. Europska unija (N/A). Europska agencija za sigurnost zračnog prometa. Dostupno na:
https://europa.eu/european-union/about-eu/agencies/easa_hr (23.09.2018.).
20. Fasone, V., Zapata-Aguirre, S. (2016). Measuring business performance in the airport
context: a critical review of literature. International Journal of Productivity and
Performance Management, 65(8), str. 1137-1158.
21. Gašparović, S., Jakovčić, M., Vrbanc, M. (2012). Croatian airports in the European low-
cost carrier network. Geoadria, 17(1), str. 93-109.
22. Gitto, S., Mancuso, P. (2012). Two faces of airport business: A non-parametric analysis
of the Italian airport industry. Journal of Air Transport Management, Vol. 20, str. 39-42.
23. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada (2017). Razvojna strategija grada
Zagreba za razdoblje do 2020. godine. Dostupno na:
https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/gu%20za%20strategijsko%20planiranje/Razvojn
a%20strategija%20Grada%20Zagreba_SGGZ_18-17.pdf (29.10.2018.).
24. Hrturizam.hr (23.03.2017.). Zračna luka Franjo Tuđman nova su vrata Hrvatske.
Dostupno na: http://hrturizam.hr/zracna-luka-franjo-tudman-nova-su-vrata-hrvatske/
(28.08.2018.).
25. Hrvatska kontrola zračne plovidbe (N/A). Upravljanje protokom zračnog prometa
(ATFM). Dostupno na: http://www.crocontrol.hr/default.aspx?id=27 (18.09.2018.).
26. Index.hr (09.10.2017.). Zračna luka Zadar premašila rekord po broju putnika, čak 60%
posto prometa čini Ryanair. Dostupno na: https://www.index.hr/vijesti/clanak/zracna-
luka-zadar-se-nada-vecem-broju-putnika-nego-lani/999580.aspx (23.11.2018.).
27. Institut za turizam (2011). Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske.
Čimbenici razvoja turizma u Republici Hrvatskoj I: prometna i komunalna
infrastruktura, održivost turističkog razvoja, podrška javnog sektora i integracija turizma
u gospodarstvo. Zagreb: Institut za turizam.
60
28. Ježovita, A., Žager, L. (2014). Ocjena zaduženosti poduzeća pokazateljima
profitabilnosti. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 12(1), str. 1-22.
29. Kalakou, S., Macário, R. (2013). An innovative framework for the study and structure of
airport business models. Case Studies on Transport Policy, 1(1-2), str. 2-17.
30. Kavain, M. (13.09.2018.). Unatoč rastu broja putnika, 'Franjo Tuđman' posluje s
gubitkom od 38 milijuna kuna: evo kako je to moguće. Dostupno na:
https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/biznis/clanak/id/565315/unatoc-rastu-broja-
putnika-39franjo-tuman39-posluje-s-gubitkom-od-38-milijuna-kuna-evo-kako-je-to-
moguce (16.10.2018.).
31. Krajnović, A., Bolfek, B., Nekić, N. (2014). Low-Cost Strategy in Air Transport of
Passengers. Oeconomica Jadertina, 4(2), str. 3-32.
32. Krpan, H. (18.10.2013.) Prvi letovi na našim područjima. Dostupno na:
http://www.znanostblog.com/prvi-letovi-na-nasim-podrucjima/ (16.09.2018.).
33. Lee, Y. K., Park, J. W. (2016). Impact of a sustainable brand on improving business
performance of airport enterprises: The case of Incheon International Airport. Journal of
Air Transport Management, Vol. 53, str. 46-53.
34. Lider (14.03.2018.). Zračna luka Franjo Tuđman ruši rekorde i planira stotinjak novih
zapošljavanja. Dostupno na: https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-
scena/zracna-luka-franjo-tudman-rusi-rekorde-planira-stotinjak-novih-zaposljavanja/
(24.08.2018.).
35. Lider (28.03.2017.). Novi terminal Zračne luke Franjo Tuđman otvoren za redoviti
promet. Dostupno na: https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/novi-
terminal-zracne-luke-franjo-tudman-otvoren-za-redoviti-promet/ (24.08.2018.).
36. Mačiulis, A., Vasiliauskas, A. V., Jakubauskas, G. (2009). The impact of transport on the
competitiveness of national economy. Transport, 24(2), str. 93-99.
37. Mandić, A., Teklić, M., Petrić, L. (2017). The effects of the low cost carriers' presence on
airport performance: evidence from Croatia. Tourism and hospitality management, 23(1),
str. 17-34.
38. Matić, B. (N/A): Niskotarifni avio prijevoznici iz Hrvatske, Dostupno na:
http://rimputovanje.blogspot.com/2011/04/niskotarifni-avio-prijevoznici-iz.html
(06.11.2018.).
39. Međunarodna zračna luka Zagreb (2017). Profil tvrtke. Dostupno na: http://www.zagreb-
airport.hr/UserDocsImages/dokumenti/profil_tvrtke_v11.pdf (23.08.2018.).
61
40. Međunarodna zračna luka Zagreb (N/A). Terminal generalne avijacije TGAV. Dostupno
na: http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-223/zrakoplovstvo/terminal-generalne-
avijacije-tgav/241 (24.08.2018.).
41. Međunarodna zračna luka Zagreb. Ključni podaci/Zanimljivosti. Dostupno na:
http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/o-nama/kljucni-podaci-zanimljivosti/227
(03.09.2018.).
42. Međunarodna zračna luka Zagreb. Mapa terminala. Dostupno na: http://www.zagreb-
airport.hr/putnici/u-zracnoj-luci/mapa-terminala/164 (03.09.2018.).
43. Međunarodna zračna luka Zagreb. Statistika. Statistički podaci Zračne luke Franjo
Tuđman. Dostupno na: http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-223/statistika/278
(22.10.2018) i http://www.zagreb-airport.hr/poslovni/b2b-223/statistika/statistika-za-
2018-godinu/503 (08.11.2018.).
44. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (2017). Strategija prometnog razvoja
Republike Hrvatske (2017.-2030.). Zagreb: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Dostupno na:
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MMPI%20Strategija%20prometnog%20razvoja%2
0RH%202017.-2030.-final.pdf (20.09.2018.).
45. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (N/A). Zračni promet. Propisi. Dostupno na:
http://www.mppi.hr/default.aspx?id=640 (18.09.2018.).
46. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (2014). Strategija prometnog razvoja
Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine. Zagreb: Ministarstvo
pomorstva, prometa i infrastrukture. Dostupno na:
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija_prometnog_razvoja_VRH%201-
studeni.pdf (20.09.2018.).
47. Naletina, D., Petljak, K., Kapović, A. (2018). Influence of liberalization on air transport
market: research into consumersʼ satisfaction with low-cost airlines services in the
Republic of Croatia. U: Dujak, D. (Ur.) Proceedings of the 18th International cientific
Conference Business Logistics in Modern Management, Osijek: Ekonomski fakultet, str.
21-40.
48. Narodne novine (2008). Zakon o potvrđivanju Konvencije o ujednačavanju određenih
pravila za međunarodni zračni prijevoz, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 1.
49. Narodne novine (2012). Zakon o potvrđivanju Sporazuma o supostavi Funkcionalnog
bloka zračnog prostora Središnje Europe, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 5.
62
50. Narodne novine (2013a) Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom
prometu, Zagreb:Narodne novine d.d., br. 94.
51. Narodne novine (2013b). Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, Zagreb: Narodne
novine d.d., br. 76.
52. Narodne novine (2013c). Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe, Zagreb:
Narodne novine d.d., br. 51.
53. Narodne novine (2014). Zakon o zračnom prometu, Zagreb: Narodne novine d.d. broj 92.
54. Narodne novine (2015a). Pravilnik o aerodromima na vodi, Zagreb: Narodne novine d.d.,
br. 120.
55. Narodne novine (2015b). Pravilnik o naknadama zračnih luka, Zagreb: Narodne novine
d.d., br. 65.
56. Narodne novine (2015c) Zakon o zračnim lukama, broj 78, Zagreb: Narodne novine d.d..
57. Narodne novine (2015d). Odluka o donošenju Nacionalnog programa sigurnosti u
zračnom prometu, br. 141, Zagreb: Narodne novine d.d..
58. Narodne novine (2016a). Pravilnik o izdavanju svjedodžbe aerodroma i odobrenja za
uporabu aerodroma, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 14.
59. Narodne novine (2016b. Pravilnik o oblikovanju i utvrđivanju načina, postupaka i drugih
uvjeta za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 53.
60. Narodne novine (2016c). Pravilnik o stručnom osposobljavanju za poslove od značaja za
sigurnsot zračnog prometa na aerodromu, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 69.
61. Narodne novine (2017). Pravilnik o odobravanju letova inozemnih zrakoplova u
hrvatskomm zračnom prostoru, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 50.
62. Narodne novine (2018a). Pravilnik o letenju zrakoplova, Zagreb: Narodne novine d.d.,
br. 32.
63. Narodne novine (2018b). Pravilnik o upravljanju zračnim prostorom, Zagreb: Narodne
novine d.d., broj 32.
64. Orsag, S., Gulin, D. (2001). Financijska analiza hotelske tvrtke. Acta turistica, 13(2), str.
141-178.
65. Pacheco, R. R., Fernandes, E., de Sequeira Santos, M. P. (2006). Management style and
airport performance in Brazil. Journal of Air Transport Management, 12(6), str. 324-330.
66. Pavlin, S. (2006). Aerodromi I. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti.
67. Pavlin, S., Dimnik, I., Rapan, M. (2006). Problematika razvoja Zračne luke Zagreb.
Znanstveni skup Prometna problematika grada Zagreba, Zagreb, 12.-13.06.2006., U:
Božičević, J. (Ur.) Zbornik radova Znanstvenog skupa Prometna problematika grada
63
Zagreba, str. 359-366. Dostupno na: https://bib.irb.hr/datoteka/260241.pavlin_paper1.pdf
(20.08.2018.).
68. Pavlin, S., Roguljić, S., Sikora, I. (2005). Analiza stanja i perspektive razvitka hrvatskih
aerodroma. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti.
69. Peović, T., Vince D., Štimac I. (2012). Razina prilagodbe zračnog prometa Republike
Hrvatske trendovima i poslovnom okruženju europskoga zračnog prometa. U Steiner, S.,
Božičević, J., Bukljaš Skočibuš, M. (Ur.) Zbornik radova Znanstvenog skupa Ocjena
dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja. Zagreb,
11.04.2012., str. 31-42. Dostupno na:
https://bib.irb.hr/datoteka/577693.HAZUskup2012_PeovicVinceStimac.pdf
(24.09.2018.).
70. Poslovni.hr (16.04.2018.). Francuzi očekuju širenje poslovanja zagrebačke zračne luke.
Dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/francuzi-ocekuju-sirenje-poslovanja-
zagrebacke-zracne-luke-339862 (23.11.2018.).
71. Prebežac, D., Mikulić, J., Jurković, P. (2010). Percepcije putnika o performansama
usluga zračnih luka–trodimenzionalna analiza važnosti i performansi. Acta turistica,
22(2), str. 161-177.
72. Pupavac, D., Zrilić, N., Salević, Č. (2007). Položaj Zračne luke Rijeka na hrvatskom i
europskom tržištu zračnog prometa. Suvremeni promet, 27(6), str. 467-472.
73. Radačić, Ž., Suić, I. (1992). Tehnologija zračnog prometa, Zagreb: Fakultet prometnih
znanosti u Zagrebu.
74. Radaljac, D. (17.03.2017.). Zračna luka "Franjo Tuđman": Pogledajte impresivni novi
terminal zagrebačkog aerodroma. Dostupno na:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Zracna-luka-Franjo-Tudman-Pogledajte-
impresivni-novi-terminal-zagrebackog-aerodroma (28.08.2018.).
75. Rijeka Airport (13.11.2018.). Zračna luka Rijeka dočekala svog rekordnog putnika.
Dostupno na: http://rijeka-airport.hr/hr/novosti (21.11.2018.).
76. Sutlić, K. (22.03.2017.). Ekskluzivni pogled u budućnost. 'Franjo Tuđman' je otvoren, ali
uskoro će drastično promijeniti izgled. Jutarnji list.hr. Dostupno na:
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ekskluzivni-pogled-u-buducnost-franjo-tudman-
je-otvoren-ali-uskoro-ce-drasticno-promijeniti-izgled/5799695/ (27.10.2018.).
77. Tintor, J. (2009). Poslovna analiza, Masmedia, Zagreb.
78. Vidović, A. (2010) Model niskotarifne zrakoplovne operative u Hrvatskoj. Doktorski rad.
Zagreb: Fakultet prometnih znanosti.
64
79. Vidović, A., Štimac, I., Vince, D. (2013). Development of business models of low-cost
airlines. International Journal for Traffic and Transport Engineering, 3(1), str. 69-81.
80. Vlada Republike Hrvatske (26.02.2016.) Odluka o određivanju naziva zagrebačke zračne
luke. Dostupno na:
https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2016/5%20sjednica%20Vlade//5%20-
%208.pdf (18.08.2018.).
81. Vojvodić, K. (2010). Utjecaj prometovanja niskobudžetnih zrakoplovnih kompanija na
međunarodno poslovanje hrvatskih zračnih luka. Doktorski rad. Rijeka: Ekonomski
fakultet.
82. Zadar Airport. Statistika. Dostupno na: https://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa
(14.10.2018.).
83. Zelenika, R. (2001). Prometni sustavi, Rijeka: Ekonomski fakultet.
84. Zračna luka Oijek (2017). Izvješće o poslovanju Zračne luke Osijek d.o.o. za 2016.
godinu. Dostupno na:
http://www.obz.hr/hr/pdf/2017/4_sjednica/16_izvjesce_o_poslovanju_zracne_luke_osijek
_doo_za_2016.pdf (24.10.2018.).
85. Zračna luka Pula d.o.o. (2017). Godišnje izvješće Uprave o stanju društva 'Zračna luka
Pula' d.o.o. u 2016. Godini. Dostupno na: https://airport-pula.hr/wp-
content/uploads/2018/01/GODIS%CC%8CNJE-IZVJES%CC%8CC%CC%81E-O-
STANJU-DRUS%CC%8CTVA-SKENIRANO-POTPISANO-ZA-OBJAVU.pdf
(24.10.2018.).
86. Zračna luka Pula. Poslovne informacije. Dostupno na: https://airport-pula.hr/poslovno/o-
zracnoj-luci/statistika (14.10.2018.).
87. Zračna luka Rijeka d.o.o. (2018). Godišnje izvješće za godinu završenu 31. Prosinca
2017. Dostupno na: http://rijeka-airport.hr/pages/sub/26/doc_hr/godisnje-izvjesce-o-
stanju-i-poslovanju-drustva-za-2017.pdf (23.10.2018.).
88. Zračna luka Rijeka. Mjesečni tijek putnika i operacija zrakoplova. Dostupno na:
http://rijeka-airport.hr/pages/sub/25/doc_hr/mjesecni-tijek-putnika-i-operacija-
zrakoplova-2011-2017--listopad.pdf (14.10.2018.) i http://rijeka-
airport.hr/pages/sub/25/doc_hr/promet-2017-2018--listopad.pdf (08.11.2018.).
89. Zračna luka Split (N/A). Prijevoznici. Dostupno na: http://www.split-
airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=175&Itemid=166&lang=hr
(22.11.2018.).
65
90. Zračna luka Split. Statistika. Dostupno na: http://www.split-
airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160&Itemid=115&lang=hr
(14.10.2018.).
91. Zračna luka Zagreb (2014). Profil tvrtke. Dostupno na: http://www.zlz-zagreb-
airport.hr/sites/default/files/CompanyProfileZLZHRV.pdf (23.08.2018.).
92. Zračna luka Zagreb (N/A). Povijest Zračne luke Zagreb d.o.o.. Dostupno na:
http://www.zlz-zagreb-airport.hr/hr/povijest-zra%C4%8Dne-luke-zagreb-doo
(16.08.2018.).
93. Žabec, K., Vrdoljak, J. (16.11.2018.). Tvrdi pregovori. Ryanair želi u Zagreb i Split:
nismo skloni popuštati i dati pogodnosti na koje su navikli. Dostupno na:
https://novac.jutarnji.hr/aktualno/ryanair-zeli-u-zagreb-i-split-nismo-skloni-popustati-i-
dati-pogodnosti-na-koje-su-navikli/8064167/ (23.11.2018.).
94. Žager K., Sačer I. M., Sever S., Žager L. (2008). Analiza financijskih izvještaja,
Masmedia, Zagreb.
95. Žager, L., Ježovita, A. (2018). Utjecaj strukture imovine poduzeća na ocjenu likvidnosti,
Zbornik radova Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, br. 23, str. 230-252.
66
POPIS SLIKA
Slika 1. Avion Slavoljuba Penkale ............................................................................................. 5
Slika 2. Uzletište Borongaj, 1963. godina .................................................................................. 5
Slika 3. Prikaz glavnih zračnih luka u Hrvatskoj ....................................................................... 6
Slika 4. Izgled Zračne luke Zagreb u 1950. godini .................................................................. 25
Slika 5. Lokacija Zračne luke Zagreb ...................................................................................... 26
Slika 6. Organizacijska struktura Međunarodne zračne luke Zagreb ....................................... 27
Slika 7. Zračna luka Franjo Tuđman ........................................................................................ 28
Slika 8. Mapa terminala u Zračnoj luci Franjo Tuđman .......................................................... 29
Slika 9. Unutrašnjost novog terminala u Zračnoj luci Franjo Tuđman .................................... 30
Slika 10. Novi terminal u Zračnoj luci Franjo Tuđman ........................................................... 31
Slika 11. Interijer shuttlea za putnike na terminalu generalne avijacije ................................... 32
Slika 12. Prikaz razvojnog plana MZL Zagreb ........................................................................ 38
67
POPIS TABLICA
Tablica 1. Popis nacionalnih propisa u području zračnog prometa .......................................... 11
Tablica 2. Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda i industrijske proizvodnje, 2013.-2016. ...... 13
Tablica 3. Ključni pokazatelji poslovanja u zračnoj industriji u zemljama članicama Unije,
2015. ......................................................................................................................................... 14
Tablica 4. Vanjska trgovina prema vrsti prijevoza u 2016. godini (mlrd. Eura) ..................... 15
Tablica 5. Promet putnika u velikim hrvatskim zračnim lukama, 2014.-2017. ....................... 17
Tablica 6. Ključne brojke novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman ................................ 31
Tablica 7. Prikaz broja putnika i letova u Zračnoj luci Franjo Tuđman, 2010.-2018. godina . 33
Tablica 8. Prikaz broja putnika i letova, teretnog prometa u Zračnoj luci Franjo Tuđman po
mjesecima u 2016. i 2017. godini ............................................................................................ 34
Tablica 9. Mjera razvoja Zračne luke Franjo Tuđman ............................................................. 37
Tablica 10. Bilanca Međunarodne Zračne luke Zagreb, 2015. – 2017. ................................... 40
Tablica 11. Pokazatelji likvidnosti za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, 2015.-2017. .......... 41
Tablica 12. Pokazatelji zaduženosti za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, 2015.-2017. ........ 43
Tablica 13. Pokazatelji aktivnosti za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, 2015.-2017. ........... 45
Tablica 14. Pokazatelji ekonomičnosti za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, 2015.-2017. ... 46
Tablica 15. Pokazatelji aktivnosti za Međunarodnu zračnu luku Zagreb, 2015.-2017. ........... 47
Tablica 16. Vodeća poduzeća u djelatnosti: uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom,
2017. ......................................................................................................................................... 54
68
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Promet putnika u velikim hrvatskim zračnim lukama, travanj-listopad 2018. ..... 18
Grafikon 2. Promet tereta u zračnim lukama Zagreb, Rijeka, Dubrovnik i Zadar, 2017. (kg) 19
Grafikon 3. Promet tereta u Zračnoj luci Rijeka, siječanj-rujan 2017.-2018. (kg) .................. 20
Grafikon 4. Udio vodećih 10 prijevoznika u Zračnoj luci Pula, 2016. .................................... 23
Grafikon 5. Promet putnika u Zračnoj luci Franjo Tuđman, siječanj-rujan 2016.-2018. ......... 35
Grafikon 6. Teretni promet u Zračnoj luci Franjo Tuđman, siječanj-rujan 2016.-2018. ......... 35
Grafikon 7. Prihodi Međunarodne zračne luke Zagreb, 2013.-2017. (mil. kn) ....................... 53
69
POPIS PRILOGA
Prilog 1. Strukturirani podsjetnik za dubinski intervju
1. Molim Vas navedite u kojem poduzeću radite i koja je Vaša trenutna pozicija u poduzeću?
Koliko dugo ste zaposleni u poduzeću, a koliko na trenutnoj poziciji?
2. Opišite ukratko svoja zaduženja na trenutnoj poziciji. Gdje se Vaša pozicija nalazi unutar
organizacijske strukture?
3. Koliko često koristite usluge slanja tereta zračnim prijevozom?
4. Koristite li isključivo usluge zračnih prijevoznika u Zračnoj luci Franjo Tuđman ili se
odlučujete na korištenje usluga zračnih luka u regiji?
5. Smatrate li da je cijena usluga zračnog prijevoza tereta u Zračnoj luci Franjo Tuđman
previsoka? Ukoliko smatrate da je, navedite prijedloge kojima bi se ista mogla reducirati?
6. U ožujku 2017. godine otvoren je novi terminal u sklopu Zračne luke Franjo Tuđman.
Smatrate li da je otvaranje istog utjecalo na povećanje kvalitete usluge? Objasnite.
7. Koju vrstu tereta najčešće prevozite zračnim putem i u koje zemlje?
8. Molim Vas navedite razlog zašto se odlučujete prevoziti robu zračnim putem?
9. Jeste li ste se ikada suočili s problemima prilikom korištenja usluga zračnog prijevoza
tereta u Zračnoj luci Franjo Tuđman? Ukoliko jeste, molim Vas navedite iste.
10. Koristite li u većoj mjeri usluge prijevoza tereta u Zračnoj luci Franjo Tuđman otkada
je otvoren novi terminal?
11. Koji su prema Vašem mišljenju osnovni nedostaci funkcioniranja poslovanja
postojećeg sustava teretnog terminala u Zračnoj luci Franjo Tuđman?
12. Prema vašem mišljenju i temeljem iskustva distribucije tereta putem drugih zračnih
luka, navedite kojim mjerama bi se moglo unaprijediti organizacija prijevoza tereta u
Zračnoj luci Franjo Tuđman.
13. Prema Vašem mišljenju jesu li se i na koji način promijenili uvjeti poslovanja (za Vas
kao korisnika) nakon promjene vlasništva (odnosno osnivanja Međunarodne zračne luke
Zagreb)?
14. Smatrate li da se otvaranje novog terminala pozitivno odrazilo na poslovanje Vašeg
poduzeća?
70
ŽIVOTOPIS STUDENTA
Osobni podaci:
Ime i prezime: Damjan Meštrović
Datum rođenja: 20.02.1995.
Mjesto rođenja: Split, Hrvatska
E-mail: [email protected]
Obrazovanje:
2016. – danas: Ekonomski fakultet Zagreb, Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije,
smjer „Analiza i poslovno planiranje“.
2013. – 2016.: Ekonomski fakultet Split, Preddiplomski sveučilišni studij poslovne
ekonomije, smjer 'Poduzetništvo' (sveučilišni prvostupnik ekonomije, bacc.
oec.).
2009. – 2013.: Gimnazija ''Kraljica Jelena'', Split
2001. – 2009.: Osnovna škola Pojišan, Split
Radno iskustvo:
Srpanj 2016. – kolovoz 2016.: Geoprojekt d.d.
Poznavanje jezika:
Hrvatski jezik – materinski jezik
Engleski jezik – aktivno u govoru i pismu
Talijanski jezik – pasivno u govoru i pismu
Osobne vještine:
Vješto korištenje MS Office
Vozačka dozvola B kategorije
![ilustracije illustrations - emz.hr [20] INLAY.pdf · Ilustracije — Illustrations 169 [13] Josip Forjan: Original i rekonstrukcija kao zaštićeno kulturno dobro ... Franjo Tuđman,](https://img.pdfslide.tips/doc/110x75/5a785f5b7f8b9a63638eaea4/ilustracije-illustrations-emzhr-20-inlaypdf-ilustracije-illustrations.jpg)
