Zagreb, 15. srpnja 2013. • Broj 422 • Cijena 9 kunaZagreb, 15. srpnja 2013. • Broj 422 • Cijena 9 kuna

POŠTARINAPOŠTARINA

PLAĆENAPLAĆENA

U POŠTIU POŠTI

10 00010 000

ZAGREBZAGREB

HrvatskaHrvatska- 28. ~lanica Europske unije- 28. ~lanica Europske unije

ww

w.fa

cebo

ok.c

om/S

avez

Sam

osta

lnih

Sind

ikat

aHrv

atsk

e

2

Iako su i EU i hrvatska Vlada iz oči-glednih razloga dali sve od sebe da od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na-prave veliki događaj i priču o uspjehu, či-ni se kako većina hrvatskih radnika i gra-đana nije osjećala posebnih razloga za slavlje 1. srpnja. S jedne strane, mnogi smatraju da smo članicom Europske uni-je mogli, i trebali, postati mnogo ranije. S druge strane, hrvatska ekonomija još uvijek ne pokazuje znakove izlaska iz kri-ze, posebno u pogledu otvaranja radnih mjesta, a EU je pak duboko opterećena vlastitim problemima i krizom javnoga duga unutar eurozone.

Nade da će članstvo u EU donijeti trenutnu ekonomsku korist i porast stan-darda, ako su i postojale na početku eu-ropskoga puta prije desetak godina, odavno su zaboravljene. To ne znači da pristupanje nije dobra stvar za Hrvatsku, nego da se „euro-optimizam” i „euro-pe-simizam”, koji su dominirali javnom ra-spravom tijekom proteklih godina, sve više zamjenjuju „euro-realizmom”.

Hrvatski građani, a nadajmo se i poli-tičke elite, sve su svjesniji kako će konač-ni rezultati procesa europske integracije ovisiti prije svega o samoj Hrvatskoj, o našoj sposobnosti da iskoristimo prilike koje članstvo u EU pruža, ali i da se nosimo s prijetnjama koje ono također donosi.

Još uvijek je teško reći što će članstvo u EU značiti za hrvatske radnike u nepo-srednoj budućnosti. Radno pravo, a poseb-no njegova primjena u praksi, teoretski bi trebali biti ojačani procesom usklađivanja s europskim standardima. No realnost je drukčija – radnička prava, od prava na kolektivno pregovaranje do prava na do-stojanstvena i kvalitetna radna mjesta, trenutno su pod napadom podjednako na europskoj i nacionalnoj razini.

Nije riječ samo o fleksibilizaciji rad-nih odnosa, koja se nudi kao univerzalno

rješenje za visoku nezaposlenost, nego i o liberalizaciji i privatizaciji javnih usluga i dobara, koja je tre-nutačno visoko na dnevnom redu hrvatske Vlade.

Dana 1. srpnja Hrvatska je također postala članicom Europske unije s trećom najvećom stopom nezaposlenosti mla-dih, odmah nakon Grčke i Španjolske. U isto vrijeme, iako je dvanaest članica EU uvelo prijelazna razdoblja za slobodan pristup tržištu rada hrvatskih građana, pristupanje EU moglo bi samo povećati imigracijske trendove, posebno mladih, koji već predstavljaju problem za Hrvat-sku. Upravo je zbog toga važno da Hrvat-ska na kvalitetan i sustavan način osmisli i provede nacionalne mjere poticanja za-pošljavanja mladih u sklopu zajedničkog europskog projekta „Garancija za mlade”.

„Garancija za mlade” paket je mjera predložen od strane Vijeća EU, čiji je cilj da se svakoj mladoj osobi u roku četiri mje-seca od ulaska u nezaposlenost (zbog za-vršetka školovanja, ili zbog gubitka radnog mjesta) zajamči neki oblik zapošljavanja, stručnog osposobljavanja ili nastavak školovanja. Šest milijarda eura, koliko je EU rezervirala za tu svrhu, nedovoljna su sredstva za rješavanje problema nezapo-slenosti mladih, posebno stoga što takve mjere neće dovesti do kreiranja novih radnih mjesta, a radi se i o zapravo skro-mnoj svoti u odnosu na novac koji je po-trošen za sanaciju banaka (što je i uzro-kovalo krizu javnog duga u pojedinim članicama, a ne prekomjerno trošenje na socijalnu državu, kao što se često navo-di). Ipak, ove mjere i europska sredstva koja se za njih mogu povući, predstavlja-ju resurs koji treba pametno i učinkovito iskoristiti kako bi se barem malo olakšao položaj nezaposlenih mladih.

Glavni problem s kojim će se Hrvat-ska suočiti u sljedećim godinama jest u

tome što će, unatoč zajedničkim europ-skim standardima i politikama, odgovor-nost da članstvo u EU iskoristimo za urav-noteženi ekonomski i socijalni razvoj zapravo biti još i više na nama samima nego što je to bio slučaj tijekom pretpri-stupnog razdoblja. Više neće biti pritiska Europske komisije, s jasnim zahtjevima i uvjetima za članstvo, nego ćemo se umjes-to toga morati sami naučiti snalaziti u političkim procesima na razini EU, u eu-ropskim mehanizmima odlučivanja, i pro-vedbi zajedničkih politika. „Garancija za mlade” dobar je primjer ove teze – mjere koje predlaže EU postavljaju samo okvir i zajedničke ciljeve, no svaka članica mora ih konkretno razraditi i prilagoditi situa-ciji i potrebama vlastitoga tržišta rada, odnosno nezaposlene populacije mladih. U suprotnome, ne samo da će učinak izos-tati, nego neće biti odobreno ni korište-nje europskih sredstava za tu svrhu.

Možemo se samo nadati kako je Hr-vatska u međuvremenu postala dovoljno zrelom državom da napokon počne pro-voditi reforme zbog sebe same, i zbog svojih građana, a ne samo zbog cilja pri-stupanja EU samog po sebi. Tijekom pro-tekloga desetljeća proveli smo premalo vremena raspravljajući o tome zašto za-pravo želimo postati članicom Europske unije, i što želimo postići tim članstvom. Danas je krajnje vrijeme da počnemo razmišljati o tome kakvo društvo želimo graditi i kakvom članicom Europske unije želimo postati.

Darko Šeperić, stručni suradnik SSSH za eurointegracije

Ušli smo uUšli smo uEuropsku unijuEuropsku uniju– a što sada?– a što sada?

3

Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska ud-ruga poslodavaca, te Nezavisni hrvatski sin-dikati, Savez samostalnih sindikata Hrvat-ske i Matica hrvatskih sindikata zaključili su 5. srpnja 2013. godine u Banskim dvorima

Predsjedništvo Vijeća SSSH, na sjednici, održanoj 13. lipnja 2013. godine, u Termama Tuhelj, jednoglasno je prihvatilo organizacijske i akcijske smjernice: Organizacijske smjernice: Maksimalno koristiti kadrovske pred-nosti koje SSSH ima u odnosu na ostale sindikalne središnjice, po-sebno teritorijalnih povjerenika SSSH; Intenzivirati rad teritorijalnih vijeća SSSH, te razmotriti ponovno uspostavljanje skupova povje-renika teritorijalnih ureda koji bi se održavali tromjesečno; Mije-njati strategije privlačenja i učlanjivanja novih članova sindikata; Nastaviti jačati SSSH privlačenjem sindikata izvan postojećih sin-dikalnih središnjica, posebno javnog i državnog sektora; Surađivati i zajednički djelovati sa sindikalnim središnjicama (ali i udrugama građana), u aktivnostima i akcijama u kojima postignemo zajed-nički interes na transparentnim osnovama. Akcijske smjernice: Radi jače akcijske sposobnosti SSSH mak-simalno „mobilizirati” i međusobno povezivati, sve profesionalne kadrove SSSH i udruženih sindikata; Nastaviti s aktivnim socijal-nim dijalogom te, po potrebi, dozirati oblike sindikalnih akcija, radi postizanja učinkovitijih rezultata dijaloga; Djelotvornijom komuni-kacijskom strategijom doprijeti do člana sindikata, s ciljem, ne samo informiranja, već i aktivnog uključivanja u kreiranje pojedinih sin-dikalnih akcija i aktivnosti; Kontinuirano poticati solidarnost između sindikata udruženih u SSSH radi snažnije zajedničke akcijske spo-sobnosti (prosvjedi pojedinih sindikata ili sindikalnih podružnica); Ako se u idućim mjesecima konačno ne osjete „pozitivni rezultati Vla-de RH” kako u učinkovitijem socijalnom dijalogu, tako i u očuvanju

Sporazum o osnivanju Gospodarsko-soci-jalnog vijeća. Hrvatska udruga radničkih sin-dikata naknadno je pristupila Sporazumu zbog objektivnih razloga. Kako je u izjavi no-vinarima, nakon potpisivanja Sporazuma,

rekao ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, Sporazum o osnivanju Gos-podarsko-socijalnog vijeća potpisan je na temelju Zakona o reprezentativnosti koji je omogućio sudjelovanje u GSV-u četirima sindikalnim središnjicama i jednoj udruzi poslodavaca. - Ovim novim Sporazumom, Vlada, sin-dikati i poslodavci se obvezuju na socijalni dijalog, poštovanje pravila, prezentacije zakona, diskusije i razmjene mišljenja, za-ključio je ministar. Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić izja-vio je kako će predstavnici poslodavaca ak-tivno sudjelovati u radu GSV-a, „uvijek sa ciljem boljeg poslovanja, otvaranja novih radnih mjesta, nacionalnog razvoja i razvo-ja BDP-a”. - Očekujemo uvažavanje sindikata, uva-žavanje naših stavova i mišljenja o pojedi-nim zakonskim prijedlozima. Isto tako nam je bitno da socijalni dijalog bude kvalitetan i učinkovit u svim sferama, ponajprije u od-nosu na rješavanje pojedinih problema tr-govačkih društava. Znači, socijalni dijalog i rješavanje pojedinih problema, a ne samo sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, re-kao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

postojećih radnih mjesta i otvaranja novih, na tijelima SSSH raz-motriti akcije radi iniciranja prijevremenih parlamentarnih izbora. Sljedećega dana održana je i tematska sjednica na kojoj se ra-spravljalo o unapređenju organizacijsko-akcijske sposobnosti SSSH. Uz članove Predsjedništva, tematskoj sjednici prisustvovali su i iz-vršni tajnici i teritorijalni povjerenici SSSH, te regionalni povjereni-ci udruženih sindikata. O organizacijskim promjenama i akcijskoj sposobnosti Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) govorio je tajnik ZSSS-a Milan Utroša, a profesorica dr. sc. Smiljana Leinert Novosel s Fakulteta političkih znanosti govorila je o temi „Nova uloga sindikata u 21. stoljeću: od borbe do zastupanja kroz prego-vore – korištenje znanja o komuniciranju”.

Događaji

Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća

35. sjednica Predsjedništva Vijeća SSSH

Organizacijske i akcijske smjerniceOrganizacijske i akcijske smjernice

U smjeru kvalitetnog U smjeru kvalitetnog socijalnog dijalogasocijalnog dijaloga

Izvo

r: vl

ada.

hr

4

„Zašto Hrvatskoj treba elektroindu-strija?” naziv je panel-rasprave što ju je ne-davno u zagrebačkome hotelu „Laguna” organizirao Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat (SMH-IS), u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta. Na pos-tavljeno pitanje u nazivu panel-rasprave uvodno su odgovarali, i svoja stajališta iz-nosili, Ivan Vrdoljak, ministar gospodar-stva, Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije d.d. i Vedran Dragičević, predsjednik SMH-IS-a. U ra-spravu se uključio i predsjednik Uprave ELKA-e d.d. Vatroslav Sablić, te pred-stavnici Uprave RIZ-Odašiljača d.d. Milić Bjelić i Robert Tomljenović. I sindikalni povjerenici SMH-IS-a sudjelovali su u ra-spravi, naglašavajući potrebu povećanja plaća radnika, no one su, kako se moglo čuti, u elektroindustriji uvijek ovisile o produktivnosti rada i o izvršenom poslu, pa će tako biti i dalje.

Svi su se složili kako je elektroindu-strija važna za razvoj Hrvatske, to više što izravno zapošljava 12.800 radnika (prema Nacionalnoj kvalifikaciji djelatnosti), a zajedno s drugim djelatnostima i 45.000 radnika, budući da na svoju proizvodnju veže i dio strojogradnje te građevinarstvo. Naglašeno je kako je u budućnosti po-trebno iskoristiti i druge postojeće gospo-darske prednosti Hrvatske koje će pomo-ći u pronalaženju poslova na europskome

tržištu. Tvrtke poput Končara, ELKA-e i RIZ-Odašiljača poznate su u Europi i svi-jetu kao „brand”, no unatoč tome nužna je njihova suradnja i zajedništvo, tj. nuž-no je njihovo međusobno povezivanje radi zajedničkoga nastupa u tzv. klastere. To je posebice naglasio predsjednik SMH-IS-a Vedran Dragičević, izražavaju-ći, pritom, zadovoljstvo socijalnim dija-logom s uprava tih tvrtki te Ministar-stvom gospodarstva.

Kako reče ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, strateška orijentacija Vlade je izgradnja energetske infrastrukture i pro-izvodnih objekata, pa će razvoj odgova-rajuće industrije za proizvodnju opreme imati važno mjesto u gospodarstvu ze-mlje. Upozorio je, pritom, kako elektro-industrija treba izbjeći sudbinu građevi-narstva koje je, po završetku kapitalnih javih ulaganja u cestogradnju, ostalo prekapacitirano i s nedostatkom posla. Stoga je, uz sudjelovanje domaće elek-troindustrije u ostvarenju javnih kapital-nih investicija, važno istodobno podizati njezinu konkurentnost kako bi što snaž-nije izašla na inozemna tržišta, napome-nuo je ministar, najavljujući donošenje „Industrijske strategije za razdoblje 2014. do 2020.” kojom će se definirati razvojne politike za prerađivačku industriju u na-dolazećim godinama. Prema najavama, sadržavat će i analize konkurentnosti po-

jedinih industrijskih sektora i pojedinač-ne razvojne strategije, a odredit će i jas-ne te mjerljive ciljeve koji se žele postići, kao i konkretne mjere koje je potrebno poduzeti radi ostvarivanja ciljeva. Javna rasprava o strategiji trebala bi biti otvo-rena potkraj kolovoza ove godine. Spome-nuo je i nedavno predstavljeni Operativni program potpora sektorima prerađivačke industrije, kojim je, prvi put, među ostalim, obuhvaćena i proizvodnja elektroničkih i električkih proizvoda i strojeva. Od iduće godine bespovratna financijska sredstva iz Operativnog programa dodjeljivat će se upravo temeljem „Industrijske strate-gije 2014. – 2020.”, koja bi trebala biti gotova do kraja ove godine. Mjere obu-hvaćene Programom, među ostalim, su modernizacija tehnološkog procesa, te razvoj i promocija novih proizvoda. Predsjednik Uprave Končar-Elektro-industrije Darinko Bago, tvrtke kojoj je više od polovice godišnje prodaje u izvo-zu, vidi veliki potencijal za Končar-Elek-troindustriju u budućnosti s obzirom na rastuću potrebu za elektroopremom i drugim proizvodima vezanim uz električ-nu energiju. Panel-rasprava o elektroindustriji tre-ća je, i posljednja, u nizu istovjetnih panel-rasprava. Prethodno su održane o brodo-gradnji i strojogradnji.

Događaji

Panel-rasprava o elektroindustriji

Nužno međusobno povezivanje Nužno međusobno povezivanje tvrtki radi zajedničkog nastupatvrtki radi zajedničkog nastupa

5

Uoči 13. izmjena Zakona o mirovin-skom osiguranju, koje su, sudeći prema Tezama koje je Ministarstvo rada i miro-vinskog sustava objavilo na svojim stra-nicama, ponovljeno krpanje mirovinskog sustava, koje nije utemeljeno na ozbiljnim analizama, komparacijama, viziji, računi-cama i simulacijama, Predsjedništvo Sin-dikata umirovljenika Hrvatske uputilo je otvoreno pismo Predsjedniku Republike Ivi Josipoviću, Vladi RH, te Saboru RH u kojemu predlaže reformske izmjene.

U završnim pripremama za artikulira-nje svojih stajališta SUH je u lipnju održao konferenciju „Starenje i društvena akci-ja”, pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike, te je ovih dana sudjelovao i u

tizmom prema minimalnoj plaći, te ukinuti najvišu osnovicu za up-latu doprinosa;

– Poboljšati i postrožiti sustav na-plate mirovinskih doprinosa;

– Razdvojiti mirovinske proračune za mirovine prema općim propisima i mirovine prema posebnim propisi-ma (te i pojedinačne mirovine na prava prema općim i prema poseb-nim propisima);

– Ne povećavati dob za umirovljenje dok se očekivana životna dob Hr-vata ne izjednači s europskim pro-sjekom, a i tada s prijelaznim ro-kom od 20 godina;

Događaji

Ususret novim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju – prijedlozi SUH-a

Hitno smanjivanjeHitno smanjivanjedoprinosa za drugi stupdoprinosa za drugi stup

čaju da tog rasta nema, onda s troškovima života (varijabilna for-mula 100:0);

– 40 godina radnoga staža uvesti kao samostalni uvjet za umirovljenje (35 godina sukcesivno za žene); bez uvjeta dobi;

– Povećati aktualnu vrijednost miro-vine za 20 posto;

– Uz postojeći sustav najnižih miro-vina temeljem radnoga staža, tre-ba uvesti jedinstvenu kategoriju minimalne mirovine koja će biti is-pod granice siromaštva;

– Smanjiti izdvajanja za drugi stup kapitalizirane mirovinske štednje s pet na tri posto u 2014.;

– Svim korisnicima drugog stupa tre-ba omogućiti prijelaz u prvi stup – ako je to povoljnije;

– Reformirati drugi stup mirovinske štednje u model obvezatnog ili do-brovoljnog dodatnog stupa – npr. modela profesionalnih mirovina uobičajen u većini zapadnoeurop-skih zemalja (npr. regulira se ko-lektivnim ugovorima);

– Proširiti pravo rada starosnih umi-rovljenika bez umanjivanja miro-vine;

– Razviti programe cjeloživotnog uče-nja i prilagodbe radnih mjesta za starije osobe;

– Izvršiti reviziju invalidskih mirovina;

– Uvesti kompenzacijske instrumen-te za žene i muškarce (npr. doda-tak ili pridodani staž za obiteljsku skrb, odnosno za skrb djece i inva-lidnih i starijih osoba), sukladno europskoj široko rasprostranjenoj praksi.

Stručno izlaganje u sklopu KonferencijeStručno izlaganje u sklopu Konferencije

dvodnevnom seminaru Međunarodne organizacije rada (MOR) o mirovinskoj reformi u Hrvatskoj, održanome radi osnaživanja kapaciteta sindikata putem razmjene dobrih praksi i lekcija naučenih iz mirovinskih reformi u drugim zemlja-ma srednje i istočne Europe.

SUH smatra kako je potrebno:

– Razmotriti visinu povećanja stope mirovinskog doprinosa za prvi stup međugeneracijske solidarnosti;

– Mirovinski (i zdravstveni) doprinos podijeliti ravnomjerno na zaposle-ne i poslodavce;

– Utvrditi najnižu mjesečnu osno-vicu za uplatu doprinosa automa-

– Redefinirati mirovinski radni staž kao uvjet za umirovljenje s obzirom na očekivanu isprekidanost radno-ga vijeka, te uvesti redistributivne elemente zbog prekarnog rada;

– Uvesti socijalnu naknadu za sta-rost za starije od 65 godina koji ni-su ostvarili mirovinu i nemaju do-statne prihode;

– Zakonski (automatskim mjerama) zapriječiti pad mirovina ispod do-puštenog minimuma zajamčenog Konvencijom br. 102 Međunarod-ne organizacije rada;

– Uvesti varijabilnu formulu usklađi-vanja mirovina prema općim pro-pisima i to s rastom plaća, a u slu-

6

U „Narodnim novinama”, broj 81, od 29. lipnja 2013. godine, objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financij-skom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a stupio je na snagu 30. lipnja 2013. godine.

Izmjene određuju da se parnični i ovršni postupci (ali i upravni i postupci osiguranja) za tražbine na koje postupak predstečajne nagodbe ne utječe, a to su prioritetne traž-bine radnika, ne prekidaju nakon objave rje-šenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. Isto tako, od zabrane pokretanja parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osi-

Treća sjednica Socijalnoga vijeća za tu-rizam na kojoj su, uz članove Vijeća - pred-stavnike HUP-Udruge ugostiteljstva i tu-rizma, Sindikata turizma i usluga Hrvatske i Sindikata Istre i Kvarnera, bili prisutni i predstavnici Službe za socijalno partner-stvo, održana je početkom lipnja u Mini-starstvu rada i mirovinskog sustava. Među ostalim, na dnevnom redu su bili posebni ugo-vori (tzv. polumenadžerski i slični ugovori),

Pristupanjem Republike Hrvatske Europ-skoj uniji svi građani RH koji imaju uredan status u obveznom zdravstvenom osigura-nju Hrvatskoga zdravstvenog osiguranja (HZZO) od 1. srpnja 2013. godine ostvaru-ju pravo na Europsku karticu zdravstvenog osiguranja, dokument uz pomoć kojeg će u svim zemljama članicama Europske unije moći koristiti neodgodivu zdravstvenu zaš-titu. Kartica je za sve osiguranike besplatna. Najlakši način za dobivanje Europske kartice zdravstvenog osiguranja je unoše-nje podataka o OIB-u ili MB osigurane oso-be putem internet-aplikacije na stranici HZZO-a (www.hzzo.hr) na kojoj će odmah biti poslana obavijest o mjestu i vremenu

guranja radi namirenja ili osiguranja traž-bina nastalih do otvaranja postupka pred-stečajne nagodbe izuzete su tražbine na koje postupak predstečajne nagodbe ne utječe, a to su prioritetne tražbine radnika. Napominjem kako je člankom 71., sta-vak 2. Zakona propisano da postupak pred-stečajne nagodbe ne utječe na pravo od-vojenog namirenje izlučnih i razlučnih vjerovnika, a kako je stavkom 3. propisano da ne utječe na prioritetne tražbine. U svezi s obvezom isplata prema radni-cima ističem da je člankom 65. stavak 1.,

podizanja kartice. Osim putem interneta, osiguranici karticu mogu zatražiti i kasnije preuzeti osobno dolaskom u regionalni ured ili područnu službu HZZO-a, prema adresi iz evidencije HZZO-a u obveznom zdravstvenom osiguranju. Temeljem Europ-ske kartice zdravstvenog osiguranja osigu-ranici imaju pravo za vrijeme svog privreme-nog boravka na području Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicar-ske, zbog privatnog ili službenog razloga, kod ugovornih liječnika, a na teret HZZO-a, koristiti neodgodive zdravstvene usluge potrebne zbog medicinskih razloga, uzi-majući u obzir prirodu zdravstvenih usluga i očekivanu dužinu boravka.

točka 2. propisano da će Nagodbeno vijeće obustaviti postupak predstečajne nagodbe ako dužnik u tijeku postupka predstečajne nagodbe postupa protivno odredbama članka 17. (ne isplaćuje prioritetne tražbi-ne i plaće radnika od dana otvaranja pred-stečajnog postupka), odnosno protivno odredbama članka 69. koji propisuje da tražbine nastale nakon dana otvaranja po-stupka predstečajne nagodbe do dana nje-zinaodobravanja pred nadležnim trgovač-kim sudom imaju prednost u namirenju.

Gordana Palajsa, izvršna tajnica SSSH za radno-socijalno pravo

te inicijativa za izmjenu mjera aktivne po-litike zapošljavanja za stalne sezonce. Dogovoreno je kako će svim članovima Udruge za ugostiteljstvo i turizam biti upućen zajednički stav socijalnih partnera kako broj posebnih ugovora o radu mora biti ograničen do razine rukovoditelja or-ganizacijskih jedinica, odnosno može se sklapati s direktorima hotela, izvršnim di-rektorima i rukovoditeljima organizacij-

Europska kartica zdravstvenog osigu-ranja ne zamjenjuje zdravstvenu iskaznicu koja se koristi u Hrvatskoj, te će se zdrav-stvena zaštita na području Hrvatske i na-dalje koristiti na jednak način kao i do sada temeljem postojeće zdravstvene iskaznice.

Europska kartica zdravstvenog osigu-ranja vrijedi do datuma koji je na njoj na-veden, a izdavanje nove može se zatražiti u roku 30 kalendarskih dana prije isteka važeće kartice. Ako osiguranik prestane bi-ti zdravstveno osiguran u HZZO-u, karticu je obvezan predati uredu ili službi HZZO-a u kojoj je podignuta.

Aktualno

točka 2. propisano da će Nagodbeno vijećeobustaviti postupak predstečajne nagodbe ako dužnik u tijeku postupka predstečajne

Izmjene Zakona o financijskom poslovanju Izmjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbii predstečajnoj nagodbi

Posebni ugovori doPosebni ugovori dorazine rukovoditeljarazine rukovoditelja

organizacijskih jedinicaorganizacijskih jedinica

Socijalno vijeće za turizam skih jedinica/poslovnih centara, a njihov udio u ukupnom broju ugovora o radu u nekoj tvrtki ne smije biti veći od najviše 15 posto. Od poslodavaca se očekuje da će se pridržavati danih uputa, a sindikati će pa-ziti da se preporuka poštuje. U suprotnom će poduzeti daljnje korake u borbi protiv posebnih ugovora čiji rastući broj ozbiljno ugrožava primjenu odredbi Zakona o radu i kolektivnih ugovora. Usuglašen je zajednički stav kako je u sadašnjim uvjetima nemoguće na neodre-đeno vrijeme zaposliti čak 20 posto od ukup-nog broja sezonskih radnika uz sufinanci-ranje HZZ-a. Dogovoreno je da će poslodavci pri novome zapošljavanju, na mjestima s kojih su otišli stalno zaposleni radnici, pri-oritet dati stalnim sezoncima i s njima sklopiti ugovore o radu na neodređeno vri-jeme.

Europska kartica zdravstvenog osiguranjaEuropska kartica zdravstvenog osiguranja

7

Borovo je prevelika tvrtka istočne Sla-vonije i mora opstati! Borovo ne smije biti gurnuto u stečaj! – složni su radnici toga nekadašnjega vukovarskoga diva, kompa-nije s 80-godišnjom tradicijom poslova-nja, najpoznatijega hrvatskoga proizvo-đača kožne, gumene i gumeno-platnene obuće, kao i različite gumeno-tehničke robe. Podršku imaju u sindikatima koji dje-luju u tvrtki, ali i u aktualnome predsjed-niku Uprave Hrvoju Merkiju. Na susretu sa sindikalnim predstavnicima, 11. srpnja, među kojima su bili i Mladen Novosel, predsjednik, SSSH, Zlatica Štulić, pred-sjednica Sindikata trgovine Hrvatske, i Frano Kopić, teritorijalni povjerenik SSSH, rečeno je kako je zahtjev za predstečaj-nom nagodbom Borova predan, ali pos-tupak nije otvoren. Dobiveno je produ-

Samo dva dana prije isteka posljednjeg roka, pred sam ulazak Hrvatske u Europ-sku uniju i gotovo pune četiri godine na-kon što je raspisan prvi natječaj, konačno je zaključena privatizacijska priča Brodo-građevne industrije „3. maj”, ali i cjelo-kupne hrvatske brodogradnje. Kupopro-dajni ugovor, kojim „3. maj” postaje dio pulske brodograđevne grupe, potpisali su 28. lipnja 2013. godine, u riječkome bro-dogradilištu, ministar gospodarstva Ivan

Nakon sastanka s predsjednikom Up-rave i njegovim suradnicima, predsjednik SSSH Mladen Novosel i predsjednik Ne-zavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Se-ver održali su press - konferenciju na kojoj su iznijeli sindikalna stajališta. - Sindikati više ne mogu tolerirati da političke spletke i igre, nesposobnost dr-žavnih institucija i pojedinih ministarstava uništavaju trgovačka društva s dugogodiš-njom tradicijom. Postavlja se pitanje: koji je interes vlasnika u Borovu? Ako je stečaj – mi to nećemo dopustiti! Postoji Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Postoji mogućnost da Borovo, tvrtka o čijom sudbini ovise sudbine stotine

Vrdoljak i predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda. - Počinje novi čin u kojemu mi u SMH-IS-u moramo biti savjesni i ne sa-mo promatrači već sudionici cijeloga procesa koji nas očekuje u sljedećem raz-doblju. Ponajprije se to odnosi na obranu stečenih prava u Kolektivnom ugovoru, koja su izborena u korist svih naših radni-ka. Isto tako, slijede razgovori s novim vlas-nicima u kojima ćemo nastojati zaštititi

obitelji, opstane, jer Borovo ima ekonom-sku mogućnost opstanka, zapošljavanja, ugovaranja poslova, prodaje svojih proiz-voda… rekao je predsjednik SSSH, najav-ljujući kako sindikati koji djeluju u Borovu (STH, SMH-IS, STUH, TOKGH) i sindikalne središnjice u koje su ti sindikati udruženi pokreću sve moguće aktivnosti prema Vladi RH kako bi predstečajna nagodba u Borovu uspjela, kako bi Borovo opstalo, za-držala se radna mjesta te kako bi se sutra u Borovu mogli zapošljavati novi radnici. - U slučaju pokušaja opstruiranja rje-šavanja problema, spremni smo na sve oblike sindikalnih akcija! – poručio je Mla-den Novosel.

što veći broj radnih mjesta i radnika. Bez brodova, svi smo višak, a kad dođu bro-dovi za projektiranje i izgradnju, moramo zadržati, pa i privući kvalitetan kadar (što je zadatak buduće rukovodne strukture!), navodi se, među ostalim, u obraćanju Povjereništva podružnice SMH-IS-a BI „3.maj” radnicima „3.maja” povodom potpisivanja ugovora o prijenosu dionica na Uljanik d.d.

Događaji

Završena privatizacijaZavršena privatizacijahrvatskih brodogradilištahrvatskih brodogradilišta

Borovo mora opstati!Borovo mora opstati!ljenje rokova dostave dokumenata do 2. kolovoza 2013. godine. Međutim, vlasnik – država – nije se očitovao kako će se po-staviti u predstečajnoj nagodbi. Nema odgovora što će biti s Borovom niti o mogućnosti financiranja tijekom i nakon predstečajne nagodbe. Borovo propušta dobre poslove, koje može sigurno napla-titi, jer nema sredstava za nabavu sirovi-na. Dobavljači traže isplatu starih obveza uz avansno plaćanje novih obveza, što Borovo ne smije raditi. Potpuno novi do-bavljači traže avansne uplate i veće koli-čine prilikom prve nabave. Dugovanja su oko 160 milijuna kuna, od čega je najviše upravo prema državi i bankama.

8

Iako smo svih ovih godina mislili da se to neće i ne može dogoditi, u INA-i se prvi put namjerava provesti Program zbrinja-vanja viška radnika. Programom zbrinjava-nja viška radnika Poslodavac namjerava poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu većem broju radnika.

Sindikat obrazovanja, medija i kultu-re Hrvatske (SOMK) i Sindikat inženjera i tehničara šumarstva (SITŠ) proširili su ponudu s novim sindikalnim paketom pogodnosti.

za potrebom popunjavanja radnih mjesta unutar INA-e i INA-Grupe, ona se svodi samo na evidentiranje onih radnika koji-ma se namjerava otkazati ugovor o radu i za čijim radom uskoro prestaje potreba. Dakle evidentira se, laički rečeno, „ulaz” radnika za kojima će prestati po-treba, ali nigdje nema transparentnog saznanja gdje bi se takvi radnici eventu-

a menadžerima dijeli bonuse – prisilno otpušta svoje radnike. Radničko vijeće INA-e negativno se očitovalo o Nacrtu programa zbrinjava-nja viška radnika u INA-e d.d. i zatražilo od Poslodavca da navedeni dokument povuče iz procedure, jer se nisu stekli Za-konom o radu predviđeni uvjeti za otka-zivanje ugovora o radu dijelu radnika, a

SOMK je sklopio ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju s Croatia zdrav-stvenim osiguranjem, kojim osigurava dopunsko zdravstveno osiguranje za svo-je članove, dok je SITŠ potpisao ugovore

Udruženi sindikati

SOMK i SITŠ

INA d.d.

Nove sindikalne pogodnostiNove sindikalne pogodnosti

Program zbrinjavanjaProgram zbrinjavanjaviška radnikaviška radnika

s UNIQA osiguranjem za dopunsko, do-datno i kombinaciju dobrovoljnog zdrav-stvenog osiguranja. Bonusi koji se mogu ostvariti odnose se isključivo na članstvo u SITŠ-u.

Kao razloge navodi „ključna pobolj-šanja u procesima i svakodnevnim aktiv-nostima kroz promjene u organizacijskoj strukturi”. Činjenica jest da Poslodavac ima legitimno i zakonsko pravo na dono-šenje Programa zbrinjavanja, ali malo je čudno da velika većina radnika koji su utvrđeni viškom još početkom 2013. i dan - danas dobiva i obavlja svoje radne za-datke, što pak nije sukladno s razlozima za utvrđivanje viška radnika.

Nadalje, Poslodavac ne nudi nikakve argumente kojima bi dokazao da je iscrpio mogućnosti zapošljavanja radnika koji su proglašeni viškom na drugim poslovima. Poznato je da u INA-i postoji Interna bur-za rada kojoj je svrha zapošljavanje rad-nika INA-e na onim poslovima na kojima postoji potreba za zapošljavanjem u nekim drugim dijelovima INE, ili unutar INA-Grupe. No, kako to funkcionira pokazuje svakodnevna praksa. Kao predstavnici sindikata svjedočimo da nam se često obraćaju pojedini rukovoditelji s upitom kako nekoga zaposliti jer se za tim uka-zuje potreba u njihovu sektoru, ili pak u društvu INA-Grupe.

Umjesto da Poslodavac na toj Internoj burzi ima iskazano svakodnevno stanje

alno mogli dalje zaposliti i nastaviti raditi. Stoga bi u podnaslovu tog akta, kao u Danteovoj Komediji, možda trebalo pisati: „Lasciate ogni speranza voi che entrate” (Okanite se svake nade, vi koji ulazite).

Iako je Poslodavac pokazao razumije-vanje i prihvatio Inicijativu Sindikata EKN-a i SING-a o pregovorima u vezi s povećanjem iznosa otpremnina pa ćemo vjerojatno uspjeti dogovoriti više otprem-nine od onih predviđenih Kolektivnim ugo-vorom, ostaje ipak gorak okus zbog či-njenice da INA, kompanija koja posluje s dobiti, koja dioničarima donosi dividendu,

ponajviše zbog toga što dostavljeni Na-crt Programa zbrinjavanja nije poslovno i socijalno opravdan i prihvatljiv.

Jasno je svima da očitovanje Radnič-koga vijeća nije obvezujuće za Poslodav-ca, ali može biti dobar argument za sud-sko vijeće ako se netko – provede li se Program zbrinjavanja viška radnika – po-jedinačno odluči na traženje sudske za-štite zbog proglašenja viškom.

Ivica Perinić, glavni sindikalni povjerenik SS EKN-a u INA-Rafineriji nafte Rijeka, Sindikalna riječ

9

- Dok sam ja radila, sin-dikat je imao druge zadat-ke poput pomoći potrebi-tima, osiguranje zimnice za zaposlene, organizira-nje druženja, izleta, brige za smještaj djece u vrtiće itd. Danas se Sindikat tek-stila bori za radno mjesto, za minimalnu plaću, za uvjete rada uz minimalnu plaću, koja se mjesecima ne isplaćuje. Npr. u „Are-ni” Pula prosječna plaća radnika iznosi 2.200 kuna, uspoređuje Neta.

Pomoć i druženja Pulska podružnica SUH-a, zajedno s ostalim umirovljeničkim partnerima, us-pjela je dogovoriti s gradskom vlasti Pule besplatni gradski prijevoz za najsiromaš-nije građane, dok drugi plaćaju prosječno jednu kunu dnevno za neograničeni prije-voz po gradu, hvali se Neta, nastavljajući nabrajati uspjehe podružnice. Spominje i volontersku službu, osposobljavanje više od 120 mladih umirovljenika koji poma-žu štićenicima, osobama koje su same, bolesne i siromašne. Podružnica SUH-a Pula kao cjelina, te njezini ogranci, orga-niziraju brojna druženja i izlete. Godišnje obiđu četrdesetak destinacija u zemlji i inozemstvu. Obavezno imaju četiri veli-ka druženja godišnje i to za Valentinovo, Dan žena, Dan starijih osoba i umirovlje-nika te obvezni doček Nove godine. Po-sljednje tri godine uspješno organiziraju i umirovljeničke sportske igre. Ove su go-dine četvrte na redu.

Aktivni su i na međunarodnom planu. Od talijanskih prijatelja iz Sindikata umi-rovljenika Italije SPI-CIGL mnogo su nau-čili o organiziranju sindikata i važnosti te organizacije. Dobili su i materijalnu po-moć koja SUH-u stalno nedostaje. Istarske podružnice SUH-a su na nedavnim lokal-nim izborima podržale IDS - HNS - Zelene, a kako pojašnjava Neta, ne zato što ne bi mogli podržati i druge, nego zato što je jedino ta grupacija ponudila socijalni program, kojeg je SUH prihvatio i zato što i do sada s tom strankom, koja je na vlasti, postoji veliko razumijevanje i po-moć bez koje se sindikalne aktivnosti ne bi mogle realizirati.

- Kada bi SUH bio dovoljno snažan, po broju i sredstvima da može realizirati svoje programe, ne bi trebalo tražiti po-moć vlasti, ali mi za sada ovisimo o vlasti, bilo kojoj, i trebamo biti što bliže vlasti, kako bismo mogli opstati, zaključuje.

Na pitanje o izvoru snage za sve te aktivnosti spominje, ponajprije, zdravlje, a potom i divnu obitelj: sina, snahu, dva unuka i četiri praunuka, potom puno do-brih prijatelja i sindikalne kolege…Sve su to mladi vrijedni članovi koji nose veliki dio tereta rada Podružnice. Godi joj kada ljudi kažu: „Neta, nemoj otići, budi tu, s tobom je lakše.” No, 85 godina, ipak, nije malo...

Naši sindikalni povjerenici

Neta Žiković, predsjednica podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske – Pula

Najstarija aktivnaNajstarija aktivnapovjerenica SUH-apovjerenica SUH-a

Iako je službeno u starosnoj mirovini od 1. srpnja 1982. godine, s punim rad-nim stažom od 35 godina, Neta Žiković, predsjednica najveće podružnice Sindi-kata umirovljenika Hrvatske, u „mirovinu” ne misli otići. Kaže: „Možda ću se malo više odmarati i čuvati zdravlje.” Sa svojih 85 godina života, ona je najstarija aktivna povjerenica SUH-a. Razgovarati s njome naprosto je užitak. Pamćenje je besprije-korno služi, a bogato životno iskustvo ni-že priču za pričom.

Svoj radni vijek započela je u Poreču na raznim radnim mjestima, a najviše u društveno-političkim organizacijama kao rukovoditeljica omladine, predsjednica žena grada Poreča. Nakon muževa pre-mještaja u Pulu, cijela se obitelj preselila u taj grad. U Puli se i Neta zaposlila u tekstilnoj tvornici trikotaže, tada naziva „Olga Ban”, danas „Arena modna triko-taža Pula”, gdje je i dočekala umirovlje-nje. U trikotaži je počela raditi kao ko-mercijalna referentica, da bi potom bila izabrana za ‘sekretara – tajnika’ poduze-ća. U „Areni” nije bila sindikalna povjere-nica, jer, kaže, to je mjesto uvijek bilo re-zervirano za dobrog i sposobnog radnika iz proizvodnje. Napominje kako su tada svi radnici i službenici bili članovi Sindi-kata tekstilaca.

Podružnica SUH-a Pula djeluje od 1993. godine, a Neta je njezina predsjed-nica od 2004. godine, sada u trećem mandatu. Predsjednica je i najvećeg og-ranka u trikotaži „Arena”, delegatkinja Skupštine SUH-a, članica Glavnog odbo-ra SUH-a, te članica Županijskog povje-reništva SUH-a Istarske županije, kao i članica Izvršnog odbora (predsjedništva) Sindikata umirovljenika Italije SPI-CGIL za Okrug Trst.

Pulska podružnica SUH-a ima upisa-nih 3.200 članova. Članstvo varira iz go-dine u godinu u vrlo malom broju. Neta nije zadovoljna ‘regrutacijom novih čla-nova’, odnosno uključenjem radnika, čla-nova sindikata, u SUH nakon njihova umirovljenja. Kao primjer pozitivnog pri-stupa novim članovima navodi njezin ogranak trikotaže: za sve radnike koji tije-kom godine idu u mirovinu, Uprava organi-zira ispraćaj. Tu se pojave ljudi iz SUH-a i uvijek se odmah najmanje 50 posto učla-ni u SUH.

- Takva bi nam pomoć trebala od SSSH, odnosno njegovih granskih sindikata, za-ključuje Neta, dodajući kako bi članovi sindikata, posebice sindikalni povjereni-ci, sa svojim iskustvom trebali doći u SUH i preuzeti ‘štafetu’ toga Sindikata.

10

Kolektivni ugovor je najznačajniji au-tonomni akt o uvjetima rada, rezultat je sporazuma kolektivnih pregovora kolek-tivnih subjekata radnih odnosa. Jedino ga s poslodavcem može sklopiti sindikat. Zbog kolektivnih ugovora, kako na bazi djelat-nosti, kako na bazi tvrtke, lomila su se mno-ga koplja. Neki kolektivni pregovori trajali su mjesecima, pa čak i godinama. Negdje su zadržana postojeća prava radnika, negdje poboljšana… A bilo je slučajeva, poput, najnovijeg primjera, u Hrvatskim šumama, da je poslodavac jednostrano otkazao ko-lektivni ugovor.

Uprava Hrvatskih šuma uputila je 14. lipnja 2013. godine sindikatima koji djelu-ju u Hrvatskim šumama, među kojima i Sindikatu inženjera i tehničara šumarstva (SITŠ), udruženom u SSSH, dopis u kojemu ga obavještava o prekidu Kolektivnog ugo-vora za radnike Hrvatskih šuma, navodeći

Udruženi sindikati

Borba za kolektivne ugovoreBorba za kolekstvo rada i mirovinskog sustava, što je rezul-tiralo potpisivanjem prijelaznog kolektivnog ugovora do kraja godine. Tako će osnovna plaća pirotehničara od 1. kolovoza do kraja godine iznositi 4.000 kuna bruto za vrijeme kad ne rade, dok će se za svaki radni dan proveden u minskom polju plaćati na način da maksimalni bruto iznos doseže 13.000 kuna. Od 1. siječnja 2014. godine iznos maksimalne bruto pla-će povećat će se na 13.300 kuna, ako pro-račun za razminiranje bude veći za 20 po-sto, i na njega bi se obračunavao dodatak na radni staž od 0,5 posto po godini staža, što bi značilo da bi bruto iznos išao i do 14.000 kuna.

kako je KU u sadašnjem obliku neodrživ, te kako, među ostalim, onemogućava provođe-nje prijeko potrebnog procesa restrukturi-ranja. Istodobno se Hrvatskom sindikatu šumarstva, kao reprezentativnom sindika-tu, dostavlja prijedlog novog Kolektivnog ugovora te ga se poziva na pregovore. - Promjenama Kolektivnog ugovora tre-ba ukinuti topli obrok (iznosi četiri kune/satu provedenom na radu, iako se zna da šumski radnik, prema propisima zaštite na radu, mora konzumirati obrok od 1300 ka-lorija), smanjiti putne troškove, ukinuti ispla-te jubilarnih nagrada, božićnice, uskrsnice i regres. Na godišnjoj razini radnici bi bili prosječno materijalno oštećeni za 10.000 kn! Poslodavac traži i izmjenu kriterija pri izradi programa zbrinjavanja gdje bi se tražilo samo mišljenje, a ne suglasnost sindikata, a znamo kako je mišljenje nešto

što ne obvezuje. Najveći problem stvara ukidanje članka prema kojemu se posloda-vac više ne obvezuje kako neće uzimati vanjske izvođače ako ima svojih radnika, čime se namjerno dovodi do viška radnika. Predviđeno je i ukidanje obaveze primanja na pripravnički staž mladih radnika..., go-vori Tomislav Užarević, predsjednik SITŠ-a, pozivajući na sindikalno jedinstvo u pre-govaranju.

I Sindikat trgovine Hrvatske se suočio s otkazivanjem Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine. Prema riječima pred-sjednice STH Zlatice Štulić, predstavnici STH i HUP-Udruga trgovine obavili su ovih dana prve razgovore nakon raskida KU-a i

dogovorili smjer odvijanja pregovaranja. Obje strane ističu kako im je važno i u in-teresu da Granski kolektivni ugovor bude proširen na cijelu djelatnost, da stvori jed-nake uvjete na tržištu rada u djelatnosti trgovine i minimalnu razinu prava zapo-slenih u trgovini. Proširenju primjene Granskog kolek-tivnog ugovora teže i pirotehničari, koji su se za novi kolektivni, nakon što im je stari istekao potkraj prošle godine, izborili gotovo dvotjednim štrajkom tijekom lip-nja i srpnja 2013. godine. „Kampirali” su u šatorima na zagrebačkome Trgu dr. Franje Tuđmana. Na inicijativu SSSH, u pregovore pred-stavnika sindikata u razminiranju, među kojima je i Samostalni sindikat Hrvatske, udružen u SSSH, s HUP-Udrugom humani-tarnog razminiranja, uključilo se i Ministar-

Izvo

r: po

slov

ni.h

r

Pirotehničari u štrajkuPirotehničari u štrajku

11

nih stavova koji se od 2008. godine vezivao za iznos minimalne plaće u RH, jer bi po-rast plaća od šest posto u sektoru za većinu poslodavaca bio neodrživ. Dakle, šestim iz-mjenama KUG-a iznos najniže osnovne pla-će je dogovoren u fiksnom iznosu 2.825,00 kuna i ta je ujedno nova osnovica za obra-čun osnovnih plaća pojedine grupe poslova u tarifnim stavovima. Novougovoreni iznos najniže osnovne plaće je 5,5 posto manji od iznosa minimalne plaće u RH koja od 1. lipnja 2013. godine iznosi 2.984,00 kune.

Tijekom obilježavanja Dana Sindikata turizma i usluga Hrvatske, u ožujku, govo-reno je o aktualnim kolektivnim pregovo-rima u kojima taj sindikat traži minimalno

označene koeficijentom 1,00 od 1. svibnja 2013. iznosi 2.835,00 kuna, što je poveća-nje od jedan posto u odnosu na dosadaš-nju osnovicu za obračun (2.806,56 kn). Ono što brine, napominje predsjednik STUH-a, jest opredjeljenje svih poslodavaca, da pod izlikom štednje i smanjenja troško-va, uglavnom podrazumijevaju smanjenje broja radnika, smanjivanje plaća i prava. Od nedavno sklopljenih „kućnih” ko-lektivnih ugovora spominjemo one u tvrt-kama i ustanovama: Pastor d.d. (SMH-IS), RIZ-Odašiljači (SMH-IS), Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof (SOMK), INA-MA-ZIVA (EKN), Cedevita (EKN), Neva (EKN)… I Cedevita i Neva, društva u sastavu Atlan-tic grupe, prošlu su godinu završila s dobi-ti, ali im poslodavac nije bio spreman po-većali bilo koje pravo. Stoga su kolektivni potpisani bez podizanja prava, jer nakon što im je produžena primjena pravnih pra-Borba za kolektivne ugovorektivne ugovore

povećanje plaća sukladno povećanju troš-kovima života u prošloj godini, a to je 4-5 posto. Poslodavci su nudili 1-1,5 posto. U konačnici, kako pojašnjava Eduard Andrić, predsjednik STUH-a, pregovorima je do-govoreno povećanje plaće do maksimalno dva posto, kako u kojoj podružnici, a od-nosi se na Istarsku regiju. U ostalim regija-ma poslodavci, praktički, bježe od zahtje-va za povećanjem plaća, jer tvrde kako im stanje to ne dopušta. Ipak, evidentan je mali rast osnovice temeljem Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo, sukladno koje-mu osnovna plaća za najjednostavnije po-slove označene koeficijentom 1,00 ne mo-že biti niža od 36 posto prosječne isplaćene bruto plaće u Republici Hrvatskoj. Prosječ-na plaća u RH isplaćena za 2012. godinu iznosila je 7.875,00 kuna, pa minimalna osnovna plaća za najjednostavnije poslove

S poslodavcima 27 poduzeća koja su članovi HUP-a potpisan je i sporazum ko-jim će se, među ostalim, zahtijevati zajed-ničko zagovaranje povećanja proračunskih sredstava za razminiranje. Sindikat graditeljstva Hrvatske, Nezavis-ni sindikat građevinara Hrvatske i Hrvatska udruga sindikata, te HUP - Udruga posloda-vaca graditeljstva, sklopili su 26. lipnja 2013. godine Kolektivni ugovor za graditeljstvo – šeste izmjene i dopune, kojima se novira Kolektivni ugovor za graditeljstvo i prilago-đava uvjetima poslovanja za 2013. godinu. Novim je izmjenama KUG-a, među os-talim, napušten dosadašnji ugovoreni način utvrđivanja najniže osnovne plaće i tarif-

vila iz starih kolektivnih ugovora prestala važiti još u listopadu prošle godine, poslo-davac je bio spreman samostalno Pravilni-kom uređivati prava.

Vedran Dragičević,predsjednik SMH-IS-a:

- Sklapanje kolektivnog ugovora svrha je postojanja sindikata, jer bez sindikata nema ni kolektivnog ugo-vora, a to znači da bi prava radnika određivao isključivo poslodavac. Ovako se prava radnika određuju voljom dviju strana u socijalnom dijalogu i ona će se i poštovati, od-nosno mijenjati ovisno o boljim poslovnim rezultatima, odnosno drukčije određivati u slučaju even-tualnih teškoća u poslovanju.

Potpisivanje Kolektivnog ugovora za graditeljstvoPotpisivanje Kolektivnog ugovora za graditeljstvo

Pirotehničari u štrajku

12

Sever (NHS), Teodor Celakoski (Pravo na grad) i Mladen Novo-sel (SSSH). Kako se moglo čuti, suradnje i zajedničkih projekata između sindikata i udruga ne nedostaje, ali ono što posljednjih godina izostaje jest koordinirano djelovanje na srednjoročnim platformama kojima bi sindikati i udruge aktivirali šire društvene skupine o različitim temama od javnog interesa – ponajprije onih

Pristupanjem Europskoj uniji Republi-ka Hrvatska prihvatila je paket mjera „Ga-rancija za mlade”, što ga je Europska ko-misija predložila svim državama članicama EU, a čija se shema temelji na preporuci da svakoj osobi mlađoj od 25 godina treba osi-gurati zaposlenje, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja u roku četiri mje-

koje se tiču javnog i zajedničkog dobra. Potreba za boljom koor-dinacijom iskristalizirala se tijekom suradnje na ovogodišnjem prvosvibanjskom prosvjedu. Promjena Zakona o referendumu, koji bi omogućio građani-ma da se izravno demokratski izbore za svoja prava, jedan je od konkretnih prijedloga buduće suradnje sindikata i udruga.

seca nakon izlaska iz sustava obrazovanja, tj. završetka formalnog obrazovanja ili u slučaju nezaposlenosti. Paket mjera treba-le bi do kraja 2013. godine na nacionalnoj razini usvojiti i početi provoditi sve člani-ce EU. „Garancija za mlade” u Europskoj uniji službeno počinje s provedbom 1. si-ječnja 2014. godine, a Hrvatski zavod za

zapošljavanje (HZZ) za-počeo je njezinu proved-bu 1. srpnja 2013. godine. - Iako pozdravljamo želju Ministarstva rada i mirovinskog sustava da Hrvatska što prije počne s provedbom „Garancije za mlade”, smatramo kako to ne smije biti na štetu njihove kvalitetne pripre-me i provedbe. U osmiš-

Događaji

Tribina „Sindikati i udruge: širenje područja suradnje među organizacijama civilnog društva”

Provedba EU garancija za mlade – SSSH i MMH upozoravaju:

Prema boljoj međusobnojPrema boljoj međusobnojkoordinaciji djelovanjakoordinaciji djelovanja

Brzina ne smije bitiBrzina ne smije bitina štetu kvalitetena štetu kvalitete

U organizaciji Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), Centra za mirovne studije, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Prava na grad, u Kući ljudskih prava, 3. srpnja 2013. godine održana je tribina „Sindika-ti i udruge: širenje područja suradnje među organizacijama civil-nog društva”. Poticaj za organizaciju te tribine proizašao je iz po-trebe za čvršćom suradnjom sindikata i organizacija civilnoga društva o temama koje svojom važnošću traže zajednički anga-žman na stvaranju šire društvene mobilizacije. Okupljenima u prepunoj dvorani Kuće ljudskih prava uvodno su se obratiti Iva Zenzerović (Centar za mirovne studije), Krešimir

ljavanju mjera iz paketa „Garancija za mla-de” izostala je kvalitetna priprema, u smislu definiranja ciljeva i načina provedbe poje-dinih mjera, njihove korisnosti pojedinim ciljanim skupinama i praćenja kvalitete nji-hova provođenja, poručili su Darko Šeperić, stručni suradnik SSSH za eurointegracije, i Sven Janovski, potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske (MMH), na konferenciji za novi-nare, održanoj 2. srpnja 2013. godine, u Pogonu, Zagrebačkom centru za kulturu i mlade. Stoga SSSH i MMH od Ministarstva rada i mirovinskog sustava traže provođe-nje kvalitetne javne rasprave i konzultacija s relevantnim akterima kojih se tiče tema. Traže formiranje radne skupine za pripre-mu mjera za razdoblje 2014. do 2020., te sadržajnije i kvalitetnije uključivanje Minis-tarstva socijalne politike i mladih u proces.

- Za sve je mlade, organizacije mladih i socijalne partnere, uključujući Vladu RH, u interesu osiguranje postizanja željenih rezultata tim mjerama, odnosno djelo-tvorno korištenje europskih i nacionalnih sredstava za poboljšanje položaja mladih na hrvatskome tržištu rada, poručili su pred-stavnici SSSH i Mreže mladih Hrvatske.

13

„Rad i staž” - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, jedna je od mjera aktivne politike zapošljavanja iz Paketa mjera za mlade „Mladi i kreativ-ni”. Ciljane skupine su nezaposlene osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih duže od 30 dana i do godine dana evidentiranog staža u zvanju za koje su se obrazovale, bez obzira na ukupno evidentirani staž u mirovinskom osiguranju. Osim uplate ob-veznih doprinosa, polaznicima stručnog osposobljavanja za rad financira se novča-na pomoć u visini neoporezivoga dijela studentske stipendije (trenutno iznosi 1.600 kuna mjesečno).

rad, to znači da mladoj osobi školovanje produžavamo za jednu do tri godine, a ako je riječ o radu, tada osoba nije adekvatno plaćena! Uz to, u slučaju dugotrajnije pri-mjene mjere (kroz više godina) postoji opasnost tzv. rušenja cijene rada, jer ne-mojmo zaboraviti – to su visokoobrazova-ne ili visokokvalificirane mlade osobe koje zasigurno mogu kvalitetno raditi i pridoni-jeti konkurentnosti poslodavca, a nisu pla-ćene kao radnici. Ipak, svjesni alarmantnoga stanja nezaposlenosti mladih, koja i dalje kontinuirano raste, te je stopa nezaposle-nosti mladih do 25 godina prešla 51 posto, sindikalni su predstavnici podržali mjeru uz obaveznu mjesečnu isplatu iznosa koji odgovara neoporezivoj stipendiji (što na samom početku rada skupine nije bilo iz-vjesno). Mi u SSSH, međutim, smatramo kako praksu treba provoditi tijekom školo-vanja. Potrebna je aktivnija i odgovornija uloga hrvatskih socijalnih partnera, pose-bice poslodavaca koji godinama prigova-raju, očekujući gotova rješenja obrazov-nog sustava. Bipartitna sektorska socijalna vijeća bi svojim analizama značajno mog-la pridonijeti boljem povezivanju obrazov-nog sustava i potreba tržišta rada te, po-sljedično, boljem ciljanju mjera aktivne politike zapošljavanja. I konačno, za bolje rezultate mjera aktivne politike zapošlja-vanja ključno je pitanje hoće li i kada javne vlasti prepoznati i prihvatiti da su obrazo-vanje i zapošljavanje javne politike u obli-kovanju i realizaciji kojih je nužno uključiti socijalne partnere!

Aktualno

Mjera aktivne politike zapošljavanja „Rad i staž”

VolontiranjeVolontiranje za 1.600 kuna za 1.600 kuna

Mišljenje o mjeri željeli smo saznati i od posjetitelja web-stranice SSSH. Dosada, najveći postotak (više od 70 posto) usuglasio se s jednim od ponuđenih odgovora kako je to „...ponižavajuća mjera aktivne politike zapošljavanja. Poslodavci su „dobi-li” mlade, obrazovane i kvalificira-ne ljude - besplatno. A tko bi nor-malan dao posao (i plaću) mladima kada ih može dobiti besplatno?!”

Od 1. srpnja 2013. mjera „Rad i staž” za mlade osobe zamijenjena je mje-rom „Rad, staž i prijevoz”. Korisni-cima mjera isplaćuje se i trošak prijevoza u visini stvarnog troška, a u maksimalnom iznosu 1.000 kuna.

Od 1. srpnja uvedena je i mjera su-financiranja zapošljavanja u realno-me sektoru „Rad i nakon stručnog osposobljavanja”, sa svrhom zadrža-vanja mladih osoba nakon stručnog osposobljavanja za rad na poslovi-ma radnih mjesta na kojima su se stručno osposobljavale. Potpore za zapošljavanje iznose 50 posto go-dišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslodavaca, a 30 posto za velikog poslodavaca za sve sku-pine osoba koje se zapošljavaju uz potporu. Za osobe s invaliditetom potpora za zapošljavanje iznosi 75 posto godišnjeg troška bruto plaće, bez obzira na status poslodavca.

Prema podacima HZZ-a, na kraju svib-nja 2013. godine u programima aktivne poli-tike zapošljavanja bilo je uključeno 23.519 osoba, a najviše ih je uključeno u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - 9.620 osoba (40,9 posto).

Za mišljenje o tome pitali smo jednog korisnika mjere, predstavnika poslodavaca i SSSH.

- Iako sam upravo zahvaljujući toj mjeri prekinuo 15-mjesečnu agoniju slanja mol-bi za posao na koje nisam dobio nikakav odgovor, brojnih testiranja na kojima je bilo i po nekoliko stotina kandidata za jedno mjesto i javljanja na oglase za poslove za koje sam bio prekvalificiran, moram priznati da o tome imam podijeljeno mišljenje. Naime, s jedne strane smatram dobrom ideju da mladi, preko čijih se leđa najviše prelama teret financijske krize i koji su žrtve lošeg obrazovnog sustava koji je neusklađen s potrebama tržišta rada i koji im za vrijeme školovanja ne pruža mogućnost prakse, imaju mogućnost stjecanja iskustva i rada u struci na godinu dana (ili duže). Međutim,

dugoročno gledano, mislim da će ova mjera mladima donijeti više štete nego koristi. Naime, ako pogledate ponudu poslova na stranicama HZZ-a vidjet ćete kako je kod velike većine natječaja kao vrsta zaposle-nja navedeno stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, čime je mogućnost pripravništva i zapošljavanja na temelju ugovora o radu potpuno pala u drugi plan. Postoji opasnost da stručno osposobljavanje postane samo još jedna etapa u procesu obrazovanja, odnosno preduvjet za dobivanje stalnog posla, što znači da će mladi nakon minimalno pet godina studiranja još najmanje godinu da-na praktički živjeti na račun svojih rodite-lja, mišljenje je jednog mladog politologa. - Uvođenje u posao je prirodni nasta-vak školovanja i bit će potrebno sve dok se u sustavu visokog školstva ne naprave promjene koje će uključivati usvajanje konkretnijih znanja i vještina, a ne samo velike količine teorije. Mlada osoba, ako se mjera koristi kako je predviđena, dobiva iskustvo i uči. I dobiva minimalnu naknadu. Ne plaću za rad! Ona ne obavlja zadatke potpuno samostalno, već pod nadzorom mentora, koji je usmjerava. Nakon jedne godine u dobrom timu, stječe iskustvo ko-je je nekad vrednije i od više godina lošijeg formalnog obrazovanja. Ako se u tom pro-cesu dokaže, ima velike šanse dobiti stal-no radno mjesto, rekao je, među ostalim, Saša Cvetojević, direktor Insako d.o.o.-a, zaključujući kako treba uvesti jaču kontro-lu korisnika, te se mora pojednostaviti po-stupak provođenja mjere, kako ove, tako i svih ostalih mjera. Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica SSSH za područje obrazovanja i tržišta ra-da, objašnjava: - Nakon primjene samo u javnom sek-toru, od svibnja prošle godine mjera je pro-širena i na poslodavce u privatnome sek-toru. Ako za mjeru kažemo da osoba ne prima plaću, jer ne radi, već se obrazuje za

14

• Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 19.498 $ za 2012. (MMF), ili 61 posto kupovne moći EU-28 (na razini Mađarske, Poljske, Latvije i Argentine);

• Rast/pad BDP-a I.-III. 2013.: - 2,0 posto;• Stopa inflacije u svibnju 2013., odnos prema svibnju 2012. 1,6 posto (stopa

rasta troškova života);• Broj nezaposlenih: 315.000 (6/2013.);• Stopa nezaposlenih: - prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 18,3 posto 6/2013. - prema Međunarodnoj organizaciji rada: 18,1 posto; (1-3. 2013.)• Prosječna plaća za travanj 2013.: 5.478 kuna neto, 7.889 bruto (- 3,0 posto realno prema 4/2012.);• Minimalna plaća (bruto): 2.984,78 kuna (37,82 posto prosječne);• Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna;• Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto, do 8.800 kuna 25 posto, više od 8.800 kuna 40 posto (od 1. ožujka 2012.);• Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12

posto za fizičke osobe (ožujak 2013.);• Broj umirovljenika (prosinac 2012.): 1.219.964 (82,6 posto osiguranika u RH);• Prosječna mirovina u RH (prosinac 2012.): 2.435,27 kuna ili 44,45 posto pro-

sječne neto plaće /novi statistički obuhvat, sa mirovinama iz inozemstva, invalidske i starosne/;

• Prosječna potroš. košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj (2011.): 6.650 kuna;• Stopa siromaštva u RH: - definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec): 4 posto

(Svjetska banka 2002.-2006.), - definirana kao 60 posto medijana dohotka 2011. (2.020 kuna za pojedinca

i 4.242 kune za četveročlanu obitelj): 21,1 posto, - EU 27 ima 16,5 posto;• Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto Istra 4 posto Međimurska županija 8,5 posto Karlovačka županija 35 posto Sisačko-moslavačka županija 30 posto• Gini koeficijent nejednakosti (2011.): 32 (Austrija 29, Slovenija 31)• Aktivno stanovništvo:1.718.000 (prosjek 2012.): a) poljoprivreda 11,5 posto* b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto c) nezaposleni 15,8 posto d) ostali: 60,7 posto a) privatni sektor: 65 posto (prosječ. plaća privatni sektor: 1-9./2012.: 4.703 kune b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni 1-9 2012.:

6.785 kuna*DZS prema godišnjem biltenu br. 9.2.8. od 14.06.2013. Boris Feis, izvršni tajnik SSSH za ekonomska i financijska pitanja

Osnovni gospodarski pokazatelji u RH(istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje)

BDP – 61 postoBDP – 61 postokupovne moći EUkupovne moći EU

UmroDavor Jurić

U Rijeci je 17. srpnja 2013. godine, nakon duge i teške bolesti, umro Davor Jurić (64). Bio je pred-sjednik SSSH od 29. ožujka 1996. do 24. rujna 2003. godine. Urna je položena 20. srpnja 2013. na Gradskom groblju Kozala u Rijeci . U sindikal-nom domu „Franjo Belulović” održana je kome-moracija, na kojoj je o sindikalnome djelovanju Davora Jurića govorio Ivan Tomac, potpredsjed-nik SSSH i predsjednik Samostalnog sindikata EKN-a Hrvatske, koji se od pokojnika oprostio i na groblju Kozala. Predsjednik SSSH Mladen Novosel, koji je za-jedno s drugim suradnicima prisustvovao ispra-ćaju, odmah po saznanju o smrti Davora Jurića udovici Inge uputio je brzojav sućuti. Za Jurićeva mandata SSSH je 1998. primljen, u statusu promatrača, u članstvo Europske kon-federacije sindikata (ETUC), što je bio presedan u povijesti te organizacije, s obzirom što je bila riječ o sindikatu iz zemlje koja ni na koji način nije ušla u procese europskih integracija. Davor Jurić rodio se 5. veljače 1949. godine u Splitu. Školovao se u Puli. Po zanimanju je bio elektrotehničar-energetičar, a počeo je raditi u pulskome Uljaniku 1967. godine. S obzirom da je bio i viši trener košarke od 1981. do 1985. profesionalno je djelovao u sportu, u Sežani i Dubrovniku. Potkraj 1985. zaposlio se u DINI Pe-trokemiji u Omišlju na otoku Krku, gdje se od-mah sindikalno angažirao kao član EKN-a, čiji je bio glavni sindikalni povjerenik od 1990. do 1993. godine, s time da je bio i sindikalni povje-renik SSSH za otok Krk. Godine 1993. bio je iza-bran za predsjednika Samostalnog sindikata EKN-a Hrvatske i tu je funkciju obnašao do 1996. godine, kada je izabran za predsjednika SSSH. Prve izraze sućuti SSSH je uputio pred-sjednik Sindikata PP DIVUT Bosne i Hercegovine dr. Mehmed Avdagić. „Pamtit će se po mnogim zaslugama za sindikalni pokret u Hrvatskoj i šire, ali i po podršci u solidarnosti sa Sindikatom PP DIVUT BiH i drugim sindikatima u Bosni i Herce-govini” - napisao je Avdagić. (Ž.S.)

15

Desetak dana nakon pristupanja Hrvat-ske EU, postaje jasnijom situacija sa slobo-dom kretanja hrvatskih radnika i prijelaz-nim razdobljima koja su u mogućnosti uvesti ostale države članice. Trinaest zemalja uve-lo je prijelazno razdoblje u trajanju od naj-manje dvije godine, a četrnaest ih je obja-vilo da prijelazna razdoblja neće koristiti.

Prema modelu koji je primijenjen i na zemlje koje su pristupile EU 2004. i 2007. g., države članice imaju mogućnost pri-vremeno ograničiti pristup hrvatskih rad-nika svojim tržištima rada u trajanju do najduže sedam godina, po tzv. modelu „2+3+2”. Za prve dvije godine dovoljno je da zemlja članica pošalje obavijest o takvoj odluci Europskoj komisiji. Želi li prijelazno razdoblje produžiti za još tri godine, morat će svoju odluku obrazložiti razlozima zbog kojih smatra da bi radnici iz Hrvatske mogli negativno utjecati na na-cionalno tržište rada, a želi li ograničenje koristiti i posljednje dvije godine, morat će takvo stajalište dokazati i konkretnim statističkim podacima. Odluku svaka člani-ca donosi autonomno, a prema zemljama koje uvedu prijelazno razdoblje i Hrvat-ske će uzvratiti istom mjerom, odnosno uvesti ista ograničenja radnicima iz te ze-mlje za pristup hrvatskome tržištu rada.

Nakon isteka roka od sedam godina, zapošljavanje hrvatskih radnika u drugim članicama EU ne može se više ograniča-vati, odnosno pripadaju im ista prava i mogućnosti zapošljavanja kao i državlja-nima pojedine članice (ograničenja, od-nosno nacionalno državljanstvo kao uvjet zapošljavanja, moguća su nakon toga sa-

Europska konfederacija sindikata (ETUC), u priopćenju objavljenom 1. srpnja 2013. godine, pozdravila je pristupa-nje Hrvatske Europskoj uniji, ali istodobno skrenula pozor-nost na potrebu daljnjeg napretka u provođenju reformi, te posebno jačanja socijalnog dijaloga.

ETUC je podsjetio Vladu RH na važnost uključivanja so-cijalnih partnera u javnu raspravu o zakonskim prijedlozima

mo u pojedinim specifičnim oblicima jav-nih službi, kao što su vojska, policija i si-gurnosni sustav).

Prijelazno razdoblje u početnom tra-janju od dvije godine do sada su uvele Fran-cuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Aus-trija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Grčka, Cipar, Luksemburg i Malta. Ograničenja nisu uveli Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija, Litva i Latvija, što znači da se građani RH od 1. srpnja mogu bez posebnih radnih dozvola zapošljavati u ovim državama.

Važno je naglasiti kako ni sloboda kre-tanja rada, iako pripada među četiri temelj-ne slobode na kojima se zasniva EU (slobo-de kretanja rada, kapitala, roba i usluga), nije apsolutna te i nakon isteka prijelaz-nih razdoblja postoje određena ograniče-nja u njezinoj primjeni. Konkretno, hrvat-ski državljani moći će bez posebne prijave i boravišne dozvole boraviti u drugoj čla-nici EU najviše tri mjeseca u potrazi za poslom. Ako u tom razdoblju pronađu za-poslenje, na osnovi potpisanog ugovora o radu automatski će dobiti dozvolu borav-ka, kao i ostala radna i socijalna prava ka-kva imaju i državljani te zemlje članice.

Za boravak dulji od tri mjeseca, ako se osoba nije uspjela zaposliti, bit će potreb-no dokazati posjedovanje potrebnih sred-stava za uzdržavanje (konkretan iznos koji je potrebno imati na računu ovisi od zemlje do zemlje). U slučaju gubitka rad-noga mjesta, hrvatskim državljanima u drugim članicama pripast će ista prava

vezana uz nezaposlenost kakva imaju i nacionalni državljani, uključujući nakna-du za nezaposlenost i usluge nacionalne službe za zapošljavanje.

Sva se ova pravila na jednak način pri-mjenjuju i za državljane drugih članica EU koji borave i rade u RH.

Pri traženju zaposlenja u ostalim člani-cama EU, hrvatski državljani također mo-gu koristiti usluge mreže europskih javnih službi zapošljavanja EURES, koja objav-ljuje oglase za radna mjesta u svim člani-cama EU te posreduje pri zapošljavanju na europskoj razini na sličan način kao i Hrvatski zavod za zapošljavanje na nacio-nalnoj razini.

Osim prava na slobodan pristup tržišti-ma rada (uz navedena ograničenja), hrvat-skim državljanima od 1. srpnja, sada kao državljanima Europske unije, pripada i niz drugih prava u ostalim članicama. Osim prava glasanja na izborima za Europski par-lament u bilo kojoj državi članici, hrvatski državljani s boravkom u drugoj državi članici imaju pravo kandidature i glasanja i na lokalnim izborima. Također, nakon pet godina boravka u drugoj članici, imat će pravo na dozvolu stalnog boravka.

Vezano uz institucije EU, hrvatski držav-ljani imaju pravo obraćanja (i odgovora) svim europskim institucijama na hrvat-skom jeziku, kao i pravo na konzularnu zaš-titu od strane veleposlanstva ili konzulata bilo koje države članice (ako borave u stra-noj zemlji u kojoj RH nema vlastito pred-stavništvo). Hrvatski državljani od 1. srpnja također su u mogućnosti besplatno izvaditi europsku karticu zdravstvenog osiguranja, koja im omogućuje korištenje neodgodi-vih zdravstvenih usluga u ostalim člani-cama EU tijekom privremenog boravka.

Darko Šeperić, stručni suradnik SSSH za eurointegracije

od samog početka procesa, te izrazio žaljenje što Vlada RH nije slijedila takav pristup prilikom nedavnog donošenja Za-kona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade RH u europskim poslovima. ETUC je pozvao Vladu RH da osigura istinski i sa-držajni dijalog sa socijalnim partnerima.

Ponovio je svoju ranije izraženu podršku slobodnom kre-tanju radnika unutar EU, odnosno apel državama članicama da ne uvode prijelazna razdoblja i ograničenja za hrvatske radnike.

Europska unija

Europska konfederacija sindikata (ETUC)

E k k f d ij i dik t (ETUC) i ć j

Čestitka i upozorenjeČestitka i upozorenje

Sloboda kretanja radnikaSloboda kretanja radnikau EU i njezina ograničenjau EU i njezina ograničenja

16

Pod nazivom „Izgradnja budućnosti s dos-tojanstvenim poslovima” u Ženevi je od 5. do 20. lipnja 2013. godine održano 102. za-sjedanje Međunarodne konferencije rada, najvišega tijela Međunarodne organizacije rada. Oko 5.000 izaslanika vlada, posloda-

Završen je jednogodišnji projekt SODICO-socijalni dijalog u graditeljstvu u postkriznom razdoblju, u kojemu su sudjelovali so-cijalni partneri iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Bugarske i Hrvatske - HUP–Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske. Završna konferencija Projekta održana je u Ljubljani, 20. lipnja 2013. godine.

Sudjelujući na 18. kongresu jedine austrijske sindikalne središ-njice, ÖGB-a, što je održan u Beču od 18. do 20. lipnja, savezni kan-celar Werner Faymann podržao je sindikalni prijedlog o šest tjeda-na godišnjega odmora. Inače, to je zemlja koja ima samo 4,6 posto nezaposlenosti i u kojoj je 99 posto zaposlenih „pokriveno” kolek-tivnim ugovorima. Ugodno je bilo čuti što Austrija ima najmanju nezaposlenost mladih u Europi.

Iz Hrvatske kao gost Kongresa pozvan je SSSH, u čije je ime su-djelovao tajnik SSSH Željko Slunjski. Nameće se dojam kako je Austrija zemlja zavidnoga socijalnoga dijaloga i partnerstva. Naime, svečanosti otvaranja u Austrija centru prisustvovao je cijeli državni

vaca i sindikata iz 185 zemalja, članica Me-đunarodne organizacije rada, raspravljalo je o temama vezanim uz zapošljavanje i so-cijalnu zaštitu u novom demografskom kon-tekstu, održivi razvoj, dostojanstveni rad i zelena radna mjesta te socijalni dijalog.

U izaslanstvu RH na zasjedanju Međuna-rodne konferencije rada bili su predstavnici Vlade, poslodavaca te jedina predstavnica sindikata Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH za međunarodnu suradnju. Dijana Šobota su-djelovala je u radu Odbora za zapošljavanje i socijalnu zaštitu u novom demografskom kontekstu, u kojemu je izabrana i u Odbor za izradu zaključaka.

Svi tekstovi usvojeni na ovogodišnjoj Međunarodnoj konferenciji rada, kao i ostali izvještaji s Konferencije, dostupni su na linku: http://www.ilo.org/ilc/ILCSessions/102/lang--en/index.htm

broju radnika… o zainteresiranosti o uvođenju paritetnih (ravno-pravnih) fondova u našoj zemlji u područjima zaštite na radu, stru-kovnoga obrazovanja, naknade za loše vrijeme, otkaza - otpremnine i dodatnih mirovina. Ispitanici su za svako od izabranih područja iskazali svoju procjenu trenutnog stanja - prednosti i nedostatke, argumente za i protiv uvođenja paritetnih fondova za pojedino po-dručje, očekivane prepreke… U Hrvatskoj je, unatoč različitim in-teresima i preprekama iskazan pozitivan stav prema paritetnim fondovima, a zajednički interes socijalnih partnera postoji za ot-premnine te zaštitu na radu i strukovno obrazovanje.

U sklopu projekta, socijalni partneri iz svake zemlje organizira-li su i konferencije o aktualnom problematici u sektorima graditelj-stva na nacionalnim razinama, pa je tako i SGH u Zagrebu organi-zirao međunarodni skup na kojemu je jedna od tema bila javna nabava u RH, te radionicu „ Ususret EU – mogućnosti i izazovi sek-torskog socijalnog dijaloga”, s iznimno važnim temama za sektor graditeljstva – funkcioniranje sektorskoga socijalnoga dijaloga u graditeljstvu na EU razini i suradnja poslodavaca (FIEC) i sindikata (EFBWW) o konkretnim temama, kao što je trenutno Direktiva o izaslanim (detaširanim) radnicima.

vrh, predsjednik Republike Austrije dr. Heinz Fischer, savezni kan-celar Werner Faymann, svi ministri, guverner banke i drugi. Dru-goga dana Kongresa ÖGB-a predsjednik Republike je u svojemu uredu, u Leopoldinskom traktu Hofburga, primio inozemne goste.

Delegati Kongresa posebice su srdačno, često prekidajući plje-skom, primili pozdravne riječi generalne tajnice EKS-a Bernardette Segol. Za predsjednika ÖGB-a ponovno je, golemom većinom gla-sova, izabran Erich Foglar.

Međunarodna suradnja

102. zasjedanje Međunarodne konferencije rada

SODICO / socijalni dijalog u graditeljstvu u postkriznom razdoblju

18. kongres ÖGB-a

Izgradnja budućnosti sIzgradnja budućnosti sdostojanstvenim poslovimadostojanstvenim poslovima

(

Pozitivan stav prema paritetnim fondovimaPozitivan stav prema paritetnim fondovima

U sklopu projekta, predstavnici SGH i UPGH su u svojemu sek-toru proveli opsežne ankete s predstavnicima poslodavaca i radnika u dvadeset trgovačkih društava, različitih po djelatnosti, veličini,

Šest tjedanaŠest tjedanagodišnjega odmoragodišnjega odmora

17

Nakon gotovo šest mjeseci tripartitnih pregovora predstavnika Ministarstva ra-da i mirovinskog sustava, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikalnih središnjica, Sa-bor RH je na sjednici održanoj 14. lipnja 2013. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Objavljen je u „Narodnim novinama”, br. 73, od 18. lipnja 2013., a stupio na snagu 26. lipnja 2013. godine. Izmjenama i dopunama ZOR-a, najavljenim kao I. faza izmjena, pristupilo se zbog potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, konkretno izmijenjenom Direktivom o europskim radničkim vijećima (revidirana D. 2009./ 38/EZ), a njome su izmijenjene još neke odredbe Zakona o radu o kojima su se socijalni partneri najvećim dijelom usu-glasili, čime su uklonjene i neusklađeno-sti s praksom Europskog suda pravde.

ŠTO JE IZMIJENJENO?

Dnevni i tjedni odmor - zamjenski odmor – ograničenja u primjeni: Izmijenjen je st. 5., članka 3. sadaš-njeg Zakona o radu i dodan novi st. 6., čime se u izuzetnim situacijama u točno određenim djelatnostima (luke i zračne luke, tisak, radio, televizija, poštanske us-luge, vatrogastvo, poljoprivreda, turizam i dr. iz stavka 4.), omogućuje korištenje dnevnog odmora u vremenu kraćem od zakonskih 12 sati, ali ne kraćem od osam sati i to tako da se radniku mora omogu-ćiti korištenje zamjenskog odmora od-mah po okončanju razdoblja koje je pro-veo na radu zbog kojeg je koristio kraći odmor. Taj izuzetak, odnosno tu odredbu moguće je neposredno primijeniti samo ako se ugovori kolektivnim ugovorom.

Rad na određeno vrijeme Prvi ugovor o radu na određeno vrije-me može se sklopiti bez vremenskog ograničenja, odnosno vezuje se uz odre-đeni rok, izvršenje određenog posla ili uz nastupanje određenog događaja. Ogra-ničenje od tri godine ukupnog trajanja odnosi se samo na uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme. U skladu s tim, moguće je i duže trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od dosadašnjih tri godine, ali samo ako je riječ o prvom ugovoru i uz uvjet da se tijekom toga

razdoblja radnik uzastopno ne zapošljava na određeno vrijeme.

Ako je prvi ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen na vrijeme duže od tri godine, više nije dopušteno sklapanje uzas-topnih ugovora o radu čije je ukupno tra-janje ograničeno na tri godine. Za sklapanje uzastopnih ugovora o radu mora postojati objektivan razlog koji mora biti naveden u ugovoru ili u pisanoj potvrdi. Svaka izmje-na ili dopuna ugovora o radu koja bi utje-cala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se sljedećim uza-stopnim ugovorom na određeno vrijeme.

Probni rad Nezadovoljavanje radnika na prob-nom radu predstavlja opravdan razlog za otkazivanje ugovora o radu. Otkaz ugo-vora o radu mora biti u pisanom obliku, obrazložen i dostavljen radniku. Propisu-je se primjena instituta neopravdanog razloga za otkaz, pravo na sudsku zaštitu, odnosno osporavanje otkaza zbog neza-dovoljavanja probnog rada, s mogućno-šću vraćanja radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza.

Prekovremeni rad Ukinuto je mjesečno ograničenje pre-kovremenog rada (32 sata), a i dalje ostaje Zakonom propisano tjedno (osam sati) i godišnje (180 sati) ograničenje.

Zamjenski odmor na sezonskimposlovima Zbog sezonskoga značenja pojedinih poslova i pojačanog intenziteta rada u se-zoni, smanjen je najmanje dopušteni broj sati neprekidnog trajanja dnevnog odmo-ra, s deset na osam sati, punoljetnim rad-nicima na sezonskim poslovima koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnoga dana (dvokratni rad). U takvim slučajevima poslodavac mora radniku osigurati neis-korišteni dio odmora odmah nakon okon-čanja razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći dnevni odmor.

Kolektivni višak radnika Izmjenama Zakona redefinira se in-stitut kolektivnog viška radnika i uskla-đuje s Direktivom Vijeća 98./59/EZ. Ona kaže kako kolektivni višak radnika podra-zumijeva prestanak potrebe za radom radnika zbog svih razloga koji će na stra-

ni poslodavca dovesti do prestanka po-trebe za radom najmanje dvadeset rad-nika, ako poslovno uvjetovanim otkazom budu otkazali ugovore o radu najmanje petorici radnika. U višak radnika ubrajaju se i radnici čiji radni odnos prestaje iz po-slovno uvjetovanih razloga, te sporazu-mom poslodavca i radnika (na prijedlog poslodavca). O najavi kolektivnog viška radnika poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem i program zbrinja-vanja viška radnika dostaviti nadležnoj javnoj službi za zapošljavanje (koja više nema obvezu očitovati se o dostavljenom programu) i radničkom vijeću. Skraćen je rok na koji Hrvatski zavod za zapošljava-nje može odgoditi otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima koji se nala-ze u programu zbrinjavanja viška radni-ka, s 90 na 30 dana.

Umjesto zaključka:Ministarstvo rada i mirovinskog sustava će nakon šest mjeseci pri-mjene odredbe o ograničenjima dnevnog i tjednog odmora izvije-stiti o kolektivnim ugovorima u kojima će eventualno biti ugovo-rena ta iznimka. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme ostaje pravi-lo, a ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti samo izuzetno. Nažalost, dosadašnja primjena toga instituta je pokaza-la kako je u praksi slika drukčija- 85 posto novozaposlenih radnika, zaposleno je na određeno vrijeme. Primjena novog uređenja toga oblika ugovora o radu pokazat će je li moguće spriječiti zloupotrebe u uzastopnom zaključivanju ugo-vora o radu na određeno vrijeme. Primjenu odredbi o zamjenskom odmoru na sezonskim poslovima, tijekom ove sezone posebno će po-zorno pratiti inspekcije rada, kako bi se uočile eventualne zloupora-be poslodavca i uočile eventualne štetne posljedice za radnike.

Gordana Palajsa, izvršna tajnica za radno-socijalno pravo

Aktualno

Izmijenjen Zakon o raduIzmijenjen Zakon o radu

18

Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slatina adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,

Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb

PITANJE: Dana 5. ožujka 2013. godine uručena mi je Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu uz otkazni rok od mjesec dana. Otkazni rok je istekao 5. travnja 2013. godine te mi je poslodavac vratio zaključenu radnu knjiži-cu, iako sam zahtijevao da mi prethodno omogući korište-nje deset dana godišnjeg odmora iz 2012. godine. Naime, u Ugovoru o radu se navodi kako za svaku godinu ostva-rujem pravo na 24 radna dana godišnjeg odmora, od čega sam u 2012. godini iskoristio samo 14 dana. Imam li ka-kva prava u vezi s neiskorištenim godišnjim odmorom?

(K.O., Glina)

ODGOVOR: Budući da Vam je radni odnos prestao, a poslodavac Vam nije omogućio korištenje godišnjeg odmora iz 2012. godine, na temelju odredbe čl. 61. Zakona o radu, poslodavac Vam je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg od-mora. Naknada se određuje prema Vašoj prosječnoj mjesečnoj plaći u prethodna tri mjeseca, razmjerno broju dana neisko-rištenoga godišnjeg odmora. Imate pravo i na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2013. godinu, odnosno na naknadu za neiskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora za 2013. godinu. Naime, sukladno odredbi čl. 59., st. 1. Zakona o radu, radnik čiji radni odnos prestane prije 1. srpnja ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada. Budući da ste u 2013. godini radili tri mjeseca, stekli ste pravo na 3/12 godišnjeg odmora, odnosno na šest dana godišnjeg odmora. Dakle, poslodavac Vam je dužan isplatiti nakandu za neiskorišteni godišnji odmor od ukupno šesnaest dana i to za deset dana godišnjeg odmora iz 2012. godine i za šest dana godišnjeg odmora iz 2013. godine.

PITANJE: Na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaposlena sam kod poslodavca neprekidno od 17. lipnja 2004. godine. Radi komplikacija u trudnoći započela sam sa bolovanjem 2011. godine te sam u 2012. godini nasta-vila koristiti rodiljni i roditeljski dopust. Roditeljski do-pust mi je završio 10. ožujka 2013. godine. Imam li pravo na korištenje godišnjeg odmora za 2012. godinu budući da u 2012. godini nisam radila ni jedan dan?

(S.E., Petrinja)

ODGOVOR: Ponajprije, pravo na prenošenje godišnjeg odmora u slje-deću godinu, koji nije iskorišten zbog bolovanja ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, nije uvje-tovano efektivnim radom u godini koja prethodi godini u kojoj se radnik vratio na rad. Dakle, pravo na godišnji odmor za 2012. godinu stječete bez obzira na to što u toj godini niste efektivno radili ni jedan dan. Nadalje, Zakon o radu u čl. 63., st. 1. propisuje da radnik neiskorišteni dio godišnjeg odmora koji preostane nakon što je iskoristio najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju tijekom ka-

lendarske godine za koju ostvaruje to pravo, a ka-ko je propisano čl. 62., st. 2. Zakona o radu, mo-že prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Međutim, Zakon o radu u čl. 63., st. 3. propisuje iznimku pre-ma kojoj godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalen-darskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili korištenja prava na ro-diljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Prema tome, imate pravo godišnji odmor iz 2012. godine u cijelosti prenijeti u 2013. godinu te ga iskoristiti do 30. lipnja 2013. godine.

PITANJE: U prodavaonici u kojoj sam zaposlena na radnome mjestu prodavačice prije tri mjeseca na inventuri je utvr-đen manjak. Prošli mjesec poslodavac je svima zaposleni-ma u prodavaonici od plaće oduzeo 250,00 kuna uz obra-zloženje kako će nam taj iznos obustavljati od plaće svaki mjesec sve dok ne namirimo nastali manjak. Napomi-njem da nisam odgovorna za utvrđeni manjak, niti sam priznala štetu. Jesam li štetu dužna nadoknaditi?

(LJ.T., Sisak)

ODGOVOR: Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je tu šte-tu i naknaditi. Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao (čl. 99., st. 1. i 2. Za-kona o radu). Međutim, poslodavac je taj koji mora dokaza-ti postojanje te visinu štete, kao i odgovornost radnika i to njegovu namjeru ili krajnju nepažnju. Sama činjenica da je utvrđen inventurni manjak ne znači i odgovornost radnika za štetu. Dakle, odgovoran je samo onaj radnik koji je štetu prouzročio namjerno ili zbog krajnje nepažnje. Nadalje, pre-ma odredbi čl. 88. Zakona o radu, poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku napla-titi uskratom isplate plaće ili nekoga njezinoga dijela, odno-sno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Radnik suglasnost ne može dati prije nastanka potraživanja.

Dakle, ako radnik nakon nastanka potraživanja nije dao suglasnost za uskratu plaće, poslodavac ne smije iznos štete odbiti od radnikove plaće.

Pravni savjeti

Odgovara:

Ines Duk,

pravna zastupnica u Uredu SSSH Sisačko-moslavačke županije

19

Nakladnik:

Zagreb, Trg kralja PetraKrešimira IV. br. 2

Predsjednik:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević – Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Sindikalna akcijaizlazi mjesečno

Godišnja pretplata 108,00 kn

Uplate na žiroračun SSSH2360000-1101317560s naznakom „za pretplatuna Sindikalnu akciju”

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn1/2 str. 1.000,00 kn1/4 str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja PetraKrešimira IV. br. 2

Telefon:(01) 46 55 111 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 053

E-mail:sindikalna-akcija@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CDne vraćamo

Grafičko uređenje i priprema:Tangir, Samobor

Tisak:Tiskara Petravić

ISSN 1330-1640

Nagradna križaljka

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: KONFLIKT

DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:

1. VERONIKA BLAGOVIĆ, Šeferova 6, 10000 Zagreb

2. ANTUN BRNJAK, Kelešinka, B. Radića 14, 31433 Podgorač

3. STJEPAN ZELENIĆ, A. Šenoe 24, 31550 Valpovo

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Kupon br. 422

Ime i prezime:

Adresa:

Rješenje nagradne križaljke:

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: „SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),

10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 15. rujna 2013.

Oko tisuću PPDIV-ovca, iz 62 sindikal-

ne podružnice, odmjerilo je svoja sportska

znanja i vještine u malome nogometu, kug-

lanju, pikadu, odbojci na pijesku, stolnome

tenisu, belotu i briškuli, te revijalno u tenisu

i streličarstvu, na 14. sportskim susretima

Sindikata PPDIV-a, što su se od 6. do 9. lipnja

2013. godine, održali u Zatonu kraj Zadra.

Članovima Sindikata PPDIV u Zatonu,

tradicionalno su se pridružile i sportske dele-

gacije prijateljskih sindikata iz drugih zema-

lja, Sindikata Solidarnost iz Poljske, KŽI iz

Slovenije i PPDIVUT iz Bosne i Hercegovine.

Kako piše na stranici PPDIV-a, a s čime

se slažu i sudionici svih drugih sportskih

susreta, vrijednost susreta nije samo u

održavanju sportskih natjecanja već i ne-

prestano druženje svih sudionika, razmje-

na iskustava i sklapanje novih prijateljsta-

va. Posredno se jača i organizacija, ljudi se

bolje upoznaju, te se stvara i jača osjećaj

zajedništva i pripadnosti sindikatu.

Susrete je otvorio predsjednik PPDIV-a

Šimo Orešković, a svečanost otvorenja

Susreta svojom su nazočnošću obogatili i

gosti: Gordana Odrljin iz Agrokora te Mi-

roslav Knežević iz Agro-Tovarnika (pred-

stavnici poslodavaca koji su sponzorirali

održavanje Susreta). Bili su tu i predstav-

nici sindikata: Željko Slunjski, tajnik SSSH,

Marijan Vindiš i Boris Franjković, predsjed-

nik i tajnik Sindikata KŽI Slovenije, Ivo Ili-

šević, predstavnik Samostalnog sindikata

PPDIVUT BiH te Miroslaw Nowicki, pred-

sjednik poljske Solidarnosti.

Sportske igreSportske igre

Tako je, četvrti put za redom, prijelazni pehar ukupnog po-

bjednika završio u rukama ekipe Ferro Preisa.

Na terenima Gradske sportske dvorane Varaždin, 15. lipnja

2013. godine, održani su Sedmi sportski susreti Sindikata metala-

ca Hrvatske-Industrijskog sindikata, Regije II. – sjeverozapadna

Hrvatska. Ekipe iz TPK – Orometala – Oroslavje, Ferro Preisa –

Čakovec, Novoga Feromonta – Donji Kraljevec, RŽV-a – Bjelovar,

MIV-a – Varaždin i Opreme strojeva – Ludbreg natjecale su se u

malome nogometu, pikadu (muški i žene), beli i potezanju užeta.

U malome nogometu i beli slavili su Ludbrežani, u potezanju uže-

ta ekipa Ferro Preisa, dok su u pikadu (muški) bili najbolji Varaž-

dinci iz ekipe MIV II., a kod kolegica članice ekipe Ferro Preis I.

Gradske sportske dvorane Varaždin, 15. lipnja

ki usreti Sindikata metala-d

Pobjednički pehar opet u rukama

Pobjednički pehar opet u rukama

ekipe Ferro Preisaekipe Ferro Preisa

V vca iz 62 sindikal-

PPDIV-ovci PPDIV-ovci

u Zatonuu Zatonu

Na terenima turističkoga kompleksa Cimper u Murskom Sre-

dišću, 8. lipnja 2013. godine, održani su Deveti sportski susreti

Sindikata graditeljstva Hrvatske - Regije sjeverozapadna Hrvatska,

na kojima je sudjelovalo 180 natjecatelja iz 11 sindikalnih podruž-

nica iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i

Međimurske županije te gosti iz Elektrometala Bjelovar i Zagre-

bačkog elektrotehničkog poduzeća Zagreb. Svoje snage odmjerili

su i malome nogometu, pikadu (žene i muški), belotu, potezanju

užeta, stolnome tenisu (žene i muški), odbojci na pijesku (žene i

muški), te šahu.

Ukupni pobjednik bila je ekipa Zagorje-Tehnobetona Varaž-

din, druga ekipa EKO-Međimurje, a treća ekipa Cesta Varaždin.

se slažu i sudionici

Na terenima turist gima turističkoga kompleksa Cimper u Murskom Sre-

dišću, 8. lipnja 2013. godine, održani su Deve pd ž ni su Deveti sportski susreti

dik ta graditeljstva Hrvatske - Regije sjeverozapadna Hrvatska,tska

tjecatelja iz 11 sindikalnih podruž-

k iževačkeSlavila ekipa ZagorjeSlavila ekipa Zagorje -Tehnobetona

-Tehnobetona