Zagreb, 15. listopada 2016. Broj 459 - Iskon Internetstvu, uključujući kolektivno pregovaranje i sudjelovanje socijalnih partnera u trostra - nim radnim skupinama zaduženim za donošenje

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna

Zagreb, 15. listopada 2016. • Broj 459

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Str. 4. – 7.

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnih sindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Benović, Gordana Palajsa, Darko Šeperić, Dijana Šobota i Petra Šprajaček

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Osvrt unaprijed

Na posljednjoj sjednici, 12. listo-pada 2016., Vlada RH usvojila je Izvješće o radu Vlade RH i o

preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu predsjednika Tihomira Oreško-vića (siječanj-listopad 2016.). Prema Izvje-šću (na 1.806 stranica) možemo vidjeti da nam je Vlada „trajala“ 42 sjednice s ukupnim vremenskim trajanjem kraćim od 40 sati, na kojima su donesena 1.303 akta: 68 zakonskih prijedloga (33 je usvojio Sabor), 43 uredbe, 354 odluke, 25 prijedloga odluka, 250 zaključaka i 563 rješenja... Prosječnome matematičaru jednostavno je izračunati da je Vlada po aktu potrošila otprilike 1,7 minuta!

U narativnome dijelu Izvješća za nas je zanimljivije ono što nije napisano od onoga što jeste. Naime, socijalni dija-log, rad Gospodarsko-socijalnoga vijeća (GSV), propisi koji su prošli postupak socijalnoga dijaloga (zajedničke radne skupine, povjerenstva GSV-a i GSV) uopće nisu spomenuti! U sklopu dijela Izvješća koji se odnosi na rad Ministar-stva rada i mirovinskog sustava (MRMS) nema ni slova o radu Službe za socijalno partnerstvo, što samo govori kako se ona posve „utopila“ u Upravu za rad i zaštitu na radu.

Podsjetimo, još je Milanovićeva vlast, bez prethodna savjetovanja sa soci-jalnim partnerima, pri konstituiranju sedmoga saziva Sabora usvojila Zakon o Vladi iz kojega je, nakon deset godina djelovanja, izbrisan vladin Ured za soci-jalno partnerstvo. Novo administrativno tijelo potpore socijalnome dijalogu formi-rano je u MRMS-u kao Samostalna služba za socijalno partnerstvo koja je prvo iz naslova, a potom i u praksi, izgubila „samostalnost“, te se kao Služba za soci-jalno partnerstvo posve utopila u Upravu za rad.

Zaklinjanja bivšega ministra rada Mrsića kako će, usprkos zatvaranju Ureda, u mandatu njegove Vlade socijalni dijalog biti najrazvijeniji u hrvatskoj povijesti, možemo izjednačiti s retorikom sada već bivšega predsjednika Vlade Oreškovića kako su poslodavci i sindikati njegovi

prirodni i prvi partneri. Isto je izrekao i prilikom dolaska na prvu sjednicu GSV-a u mandatu svoje Vlade, nakon čega je od strane Vlade nastupila „gromka“ tišina! GSV je, ipak, održao četiri sjednice, uz nekoliko sjednica povjerenstava, te uz sudjelovanje socijalnih partnera u neko-liko stručnih radnih skupina za izradu propisa, ali to nigdje nije zabilježeno niti komentirano, kao da nije imalo nikakva utjecaja na rad Vlade.

Izvješće o radu Vlade završava izvje-štajem vladina Ureda za udruge, s nizom korisnih informacija o radu organizacija civilnoga društva (OCD), o radu pred-stavnika OCD-a u Europskom gospo-darskom i socijalnom odboru (EGSO), o projektima koji se financiraju sredstvima EU, o postupcima savjetovanja sa zain-teresiranom javnošću... Dakle, riječ je o vrijednom pregledu aktivnosti i njihovu doprinosu razvoju društva.

Međutim, kako smo naglasili, upozo-ravajuće je da socijalnih partnera nema u Izvješću, iako i mi provodimo kvali-tetne aktivnosti, stručnim kapacitetima pridonosimo kvaliteti procesa odlučiva-nja, provodimo EU projekte, djelujemo u EGSO-u... Može li se formalno nepo-stojanje odgovarajućega vladina Ureda smatrati razlogom ignoriranja socijalnoga dijaloga u Izvješću? Ili je riječ o nečemu drugome?

Stoga je buduću Vladu nužno odmah podsjetiti kako je obveza informiranja, savjetovanja i uklju-čivanja socijalnih partnera u proces odlučivanja ne samo suština europ-skoga socijalnog modela, već ju na to obvezuje i Sporazum o osnivanju GSV-a. Vlada mora shvatiti da savje-tovanje sa zainteresiranom javnošću nije socijalni dijalog, te razumjeti i unaprijediti mehanizam koji socijal-nim partnerima jamči sudjelovanje, uz jačanje kapaciteta i odgovornosti, a Vladi kvalitetnije zakonodavstvo i održive javne politike.

Glavna urednica

DOGAĐAJIPoruka SSSH novoj Vladi

Iskorijeniti neisplate plaća i povećati minimalacNakon što je predsjednik HDZ-a

Andrej Plenković tijekom, potkraj rujna održane, konfe-

rencije o gospodarstvu, među ostalim, poručio kako će 2017. godina u Hrvat-skoj biti godina poduzetništva, reagirao je Savez samostalnih sindikata Hrvatske uputivši budućoj Vladi RH poruku u kojoj se ističe kako, osim poduzetnika, u Hrvatskoj postoje i radnici, te bi godina 2017., primjerice, mogla biti posvećena iskorjenjivanju neisplate plaća ili osjetni-jem povećanju minimalne plaće!

Od nove Vlade očekuje se sadržajan i učinkovit socijalni dijalog, s jednakim

uvažavanjem oba socijalna partnera, sindikata i poslodavaca. Jedno od prvih područja toga dijaloga svakako mora biti cjelovita politika plaća, s ciljem smanje-nja društvenih nejednakosti i siromaštva, posebice među zaposlenima. Od Vlade se također očekuje stvaranje poticajnog okruženja za unapređenje bipartitnoga socijalnoga dijaloga i kolektivnoga prego-varanja.

SSSH je pozvao i tehničkog (i budu-ćeg) ministra financija da u Proračunu za 2017. značajno poveća sredstva za javne investicije i mjere aktivne politike zapo-šljavanja, vodeći se reindustrijalizacijom

i punom zaposlenošću kao prioritetima. Naime, ovogodišnja su sredstva za mjere zapošljavanja potrošena već sredinom godine, zbog čega je došlo do obustave dijela mjera. To se ne smije ponoviti. Proračunska sredstva moraju osigurati kontinuitet i fleksibilnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja. Sredstva Europske unije u tome ih ne mogu zami-jeniti, već se oba izvora moraju nadopu-njavati i podupirati. Nova Vlada stoga mora osigurati preraspodjelu sredstava u korist poticanja zapošljavanja kako bi stopa zaposlenosti uspješnije pratila rast BDP-a i ekonomski oporavak.

SSSH - NHS - HUP

Kodeks o promicanju ravnopravnosti spolova u odborima i upravljačkim tijelima

SSSH je sredinom rujna 2016. godine potpisao Kodeks o upravljanju s pristu-pom uravnotežene zastupljenosti spolova. Kodeks je jedan od rezultata projekta GEMA – Upravljanje s pristupom urav-notežene zastupljenosti spolova, kojega u Hrvatskoj provodi Hrvatska udruga poslodavaca, a financiran je europskim sredstvima iz programa „Progress“. Projekt među partnerskim organiza-cijama okuplja ukupno četiri udruge poslodavaca i dvije istraživačko- obra-zovne organizacije iz pet zemalja, dok su ciljna skupina socijalni partneri iz zemalja jugoistočne Europe, gospodarsko-soci-jalna vijeća zemalja članica EU, tvrtke u regiji jugoistočne Europe, te šira javnost. Kodeks su potpisali i HUP i NHS.

Kodeks ističe jednakost žena i muškaraca kao jedno od temeljnih načela i vrijednosti Europske unije, no ujedno priznaje podzastupljenost žena u uprav-

ljačkim odborima i najvišim menadžment timovima tvrtki, što predstavlja ekonom-ski, ali i socijalni problem: promicanje rodne ravnoteže pitanje je konkurentnosti tvrtki i pitanje socijalne pravde.

SSSH se potpisivanjem Kodeksa, među ostalim, obvezuje na podizanje svijesti o socijalnoj i ekonomskoj dimen-ziji rodne ravnoteže u tijelima odluči-vanja, na promicanje godišnjeg objav-ljivanja podataka o rodnoj ravnoteži u najvišim timovima odlučivanja, te među zaposlenima, na vođenje računa o rodnoj dimenziji pri zapošljavanju i napredova-nju, naglašavanje dimenzije raznolikosti kao načina podupiranja i zadržavanja talenata, te se obvezuje na uspostavu transparentnosti sustava sveobuhvatne podrške i osposobljavanja u cilju promi-canja pojedinačnih ženskih zaposlenika izgradnjom društvenog kapitala i inklu-zije u širu društvenu mrežu.

Potpisivanje Kodeksa predstavlja nastavak i kontinuitet rodno osviještenoga pristupa SSSH, koji je od svog osnutka poticao ravnopravnost žena u odlučiva-nju u sindikatima i na razini središnjice. SSSH se tako i na svojem VII. Kongresu 2014. pridružio kampanji Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) „Uraču-najte i nas!“, kako bi se na nacionalnoj i na međunarodnoj razini postigao udio od najmanje 30 posto žena u rukovodstvu i tijelima odlučivanja sindikata. Deklaracija o stvarnom odlučivanju žena u sindikatu, usvojena na istom Kongresu, tako, među ostalim, ističe kako je sudjelovanje žena u odlučivanju pitanje demokracije. Pari-tetna zastupljenost žena nije formalno pitanje, već pitanje vizionarskog sudje-lovanja u kreiranju sindikalnih politika, te pregovorima i svakodnevnom sindi-kalnom radu.

Dijana Šobota

sindikalna akcija | 3

DOGAĐAJI

Povodom Svjetskoga dana dostojan-stvenoga rada, 7. listopada, SSSH i NHS uputili su otvoreno pismo

budućoj vlasti RH u kojemu upozoravaju na nedostojanstven tretman radnika u Hrvatskoj, korporativnu pohlepu i pogrešne ekonomske i socijalne politike, fleksibilizaciju sustava rada i obespravlji-vanje radnika.

SSSH i NHS zatražili su od političkih elita – onih na vlasti i onih u oporbi – te od poslodavaca da promijene svoj pristup gospodarstvu i sustavu rada, a posebice svoj pristup radnicima.

Formiranje nove vlasti idealno je vrijeme kako bi se pokazalo koliko se cijeni radnika i njegov rad, posebno pri donošenju državnoga proračuna i planira-nju sredstava za plaće i materijalna prava zaposlenih u državnoj i javnim službama, pri postavljanju nadzornih odbora i uprava u državnim i javnim poduzećima

i privatizaciji dijela poduzeća u držav-nome vlasništvu, pri kreiranju promjena u sustavima poreza na dohodak (i drugih poreza) i doprinosa, pri stvaranju uvjeta i promjenama u mirovinskome sustavu, te sustavima zdravstva i obrazovanja, pri donošenju novih ili izmjenama i dopu-nama postojećih zakona iz sustava rada i zapošljavanja, koliko će pri tome pozor-nosti posvetiti mladima, hoće li se opredi-jeliti ne frazama, već iskrenom i stvarnom socijalnom dijalogu i socijalnome partner-stvu, uključujući kolektivno pregovaranje i

sudjelovanje socijalnih partnera u trostra-nim radnim skupinama zaduženim za donošenje i izmjene zakona i propisa.

SSSH i NHS su upozorili kako radnici, koji stvaraju nove vrijednosti, imaju pravo na dostojan posao i siguran rad, a ne nesi-guran i bilo kakav, te očekuju i traže od nove hrvatske vlasti stvaranje uvjeta koji će hrvatskim radnicima i njihovim obite-ljima to i omogućiti. Da bi se to dogodilo – da Svjetski dan dostojanstvenoga rada bude svakoga dana – veliki dio posloda-vaca i političkih elita mora promijeniti svoje poimanje radnika i njihova rada. U sustavu rada radnici su, u odnosu na kapi-tal i njegovu moć, slabija strana.

Sindikalne središnjice pozvale su buduću vladu da iskoristi priliku koja im se sada pruža, te se konačno pobrinu kako bi se propisima koje donose zašti-tilo radnike. Vrijeme je da neka vlast to konačno učini.

Svjetski dan dostojanstvenoga rada, 7. listopada

Cijeniti radnika i njegov rad!

Kratak odgovor na to pitanje bio bi: to je takav rad koji omogućuje dobar život.

Ali tu je i duži odgovor: dostojan-stveni rad, kao ideju i kao cilj, uvela je i u početku promovirala Međunarodna organizacija rada (MOR) 1999. godine, kada ga je definirala kao „prilike za žene i muškarce da ostvare dostojan-stven i produktivan rad u uvjetima slobode, pravičnosti, sigurnosti i ljud-skoga dostojanstva.“

Dostojanstveni rad se sastoji od četiri komponente: zapošljavanje, prava, zaštita i dijalog. Dostojanstveni rad se zasniva na uvjerenju kako su sve ove četiri komponente potrebne za stva-ranje najbolje perspektive za socijalni napredak i razvoj.

Zapošljavanje znači ...■■ pristojan prihod koji omogućuje

dostojanstven životni standard,■■ jednak tretman i jednake prilike

za sve,■■ dobri uvjeti rada,■■ zdravstvena zaštita i sigurnost na

radnome mjestu,■■ mogućnost smislenoga i

produktivnoga rada,■■ mogućnost osobnoga razvoja.

Radnička prava u kontekstu zaposlenja podrazumijevaju ...■■ slobodu organiziranja,■■ slobodu izražavanja,■■ mogućnost žena i muškaraca da

sudjeluju u donošenju odluka koje utječu na njihove živote,■■ pravo na kolektivno pregovaranje,■■ sloboda od diskriminacije,■■ sloboda od prisilnoga rada,■■ sloboda od dječjega rada,■■ pravno priznanje i pristup

pravnome sustavu,

■■ postojanje radnoga zakonodavstva i opće vladavine zakona.

Socijalna zaštita naglašava ...■■ važne veze između produktivnoga

zaposlenja i sigurnosti za one koji iz bilo kojega razloga nisu uopće zaposleni,■■ zaštita od gubitka ili smanjenja

prihoda zbog nezaposlenosti, povrede, majčinstva, roditeljstva ili starosti,■■ pravedno i inkluzivno društvo.

Socijalni dijalog ističe ...■■ radnici i poslodavci imaju

pravo i način da budu predstavljeni kroz svoje organizacije,■■ najbolja i najtrajnija rješenja

postižu se kroz suradnju koja je temelj socijalne stabilnosti, ravnomjerni rast i razvoj,■■ postoje kanali kroz koje se

konflikti diskutiraju i rješavaju.

Što je dostojanstveni rad?

116,8 sati

godišnje hrvatski radnici rade duže od europskoga prosjeka

4 | sindikalna akcija

DOGAĐAJI

Pitali smo vas: Dostojanstveni rad je…SSSH je u tjednu uoči Svjetskoga dana dostojanstvenoga rada u predvorju zgrade Radničkoga doma u Zagrebu, uz manju izložbu o temi dostojanstvenoga rada, postavio veliku školsku ploču na kojoj radnici, studenti, umirovljenici, nezapo-sleni ispisuju poruke o tome što za njih predstavlja dostojanstveni rad. „Rad od kojeg mogu dobro živjeti“, „Radno mjesto na kojemu me cijene“, „Adekvatno plaćen rad u poticajnom okruženju“, „Četvero-satno radno vrijeme četiri dana tjedno“, „Humano radno okruženje“… neke su od „definicija“ dostojanstvenoga rada koje su se našle na ploči.

Anketno pitanje na web-stranici SSSH također je posvećeno dosto-janstvenome radu. Evo rezultata:

Kampanja Dostojanstven rad za dostojanstven životOsnivački kongres Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) je odlučio da se u cijelome svijetu obilježi dan za akciju u organizaciji međunarodnoga sindikalnoga pokreta. Izabran je 7. listopada kao Svjetski dan dostojanstvenoga rada. Kampanju Dostojanstven rad za dostojanstven život zajednički provode Međunarodna konfede-racija sindikata, Global Progressive Forum, Social Alert i Solidar te Europska konfe-deracija sindikata (ETUC). SSSH, kao punopravni član ITUC-a i ETUC-a pridružio se provođenju kampanje od samoga početka organiziranjem i provođenjem različitih aktivnosti i inicijativa na nacionalnoj razini.Cilj kampanje je:■■ Podizati razinu svijesti o dostojanstvenome radu među građanima, kreatorima

politike, donositeljima odluka i ključnim institucijama.■■ Pokazati kako je dostojanstveni rad jedini održivi izlaz iz siromaštva, te je ključan

za izgradnju demokracije i socijalne kohezije.■■ Ugraditi dostojanstveni rad u srž razvojnih, ekonomskih, trgovinskih, financijskih

i socijalnih politika na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini.

Zaustavimo korporativnu pohlepu Tema ovogodišnje kampanje i Svjetskoga dana dostojanstvenoga rada je Zaustavimo korporativnu pohlepu. ETUC od EU traži rezultate na području dostojanstvenoga rada, te zahtijeva više plaće, od čega bi imali koristi radnici i njihove obitelji, ali i čitavo društvo. I ETUC i ITUC upozoravaju na problem modela globalnog lanca opskrbe, koji dominira današnjom svjetskom ekonomijom, i ugrožava dostojanstveni rad, potiče na eksploataciju radnika i nejednakost, te zahtijevaju odgovornost poslodavca u čitavom lancu. U tome modelu vlade ne uspijevaju regulirati ponašanje multinacionalnih kompanija izvan, a često i unutar svojih granica. Takav model znači male plaće i neredovita i nesigurna radna mjesta, veliki broj smrtnih slučajeva i ozljeda na radu, negiranje temeljnih prava radnika na orga-niziranje i kolektivno pregovaranje, uništenje životne okoline, potkopavanje demokracije i osnovnih ljudskih prava, nedostatak socijalne zaštite za golemu većinu radnih ljudi, pa čak i prisutnost ropstva i neformalnoga rada.

Čak 94 posto radnika u globalnom lancu opskrbe čine prikrivenu radnu snagu, a tvrtke iznajmljuju radnu snagu i dogovaraju poslovne aranžmane, a da pri tome ne preuzimaju nikakvu odgovornost.


DOGAĐAJI

1. „Bilo kakav posao bolji je od nikakvog.“

Cilj nije samo otvaranje radnih mjesta, već otvaranje radnih mjesta prihvatljive kvalitete. Za radnike kvalitetno radno mjesto ima nekoliko značenja: može se odnositi na plaće, na prava, na različite oblike rada i različite uvjete rada, te na osjećaj vrijednosti i zadovoljstva. Ključno je donijeti politike koje će otvoriti radna mjesta na kojima se poštuju radnička prava, te da radnici dobiju tražene plaće, uvjete rada, socijalnu zaštitu i osjećaj zadovoljstva.

Današnjem svijetu rada potrebni su socijalni i ekonomski sustavi koji osiguravaju osnovnu sigurnost, odgo-varajuće plaće i zapošljavanje, a da se pri tome zadrži sposobnost prilagodbe brzim promjenama okolnosti na tržištu rada.

Radno mjesto koje ugrožava vaše zdravlje i koje vam onemogućuje skrbiti se za sebe i obitelj nije dostojanstveno radno mjesto.

2. „Standardi i temeljna načela i prava na radu teret su za napredak globalizacije.“

Nije točno! Živimo u izrazito konku-rentnom globalnom tržištu na kojemu su radnici suočeni sa stalnim pritis-cima kako bi udovoljili ciljevima, roko-vima i normama. Uz brojne prednosti, globalizacija je dovela i do povećane nesigurnosti, nestabilnosti, outsour-cinga poslova i mogućnosti prekogra-ničnoga rada koje podliježe različitim zakonima.

Kako bi radnicima osigurali zaštitu i pravedan tretman, potrebno nam je poštivanje i učinkovita provedba među-narodnih radnih standarda o slobodi udruživanja, jednakosti, te prisilnome i dječjemu radu. Te međunarodno preu-zete obveze pomažu u borbi protiv nesi-gurnosti, sprječavaju socijalni damping i osiguravaju jednaki tretman i odgo-vornost. Radnička prava moraju postati mjerilo i vodilja za globalnu industriju i dobro upravljanje.

3. „Dostojanstveni rad već postoji u svim industrijaliziranim zemljama.“

Ne nužno, a ipak, u mnogim industrija-liziranim zemljama agenda dostojanstve-noga rada smatra se zastarjelom. Među-tim, još uvijek postoji golem socijalni jaz, još uvijek postoje izazovi u suzbijanju diskriminacije žena i migranata, još se uvijek napadaju sindikalna prava, i još uvijek postoje sektori i zemlje u kojima ne postoji ili ne funkcionira socijalni dijalog između sindikata i poslodavaca.

Više radnih mjesta i kvalitetnija radna mjesta su potrebna u industrijalizi-ranim zemljama, a dio dostojanstvenoga rada također je osigurati osposobljavanje, unapređenje vještina, socijalni napredak i osnovnu sigurnost i prava za sve radnike kao dio socijalne dimenzije globalizacije.

4. „Agenda dostojanstvenoga rada nije bitna za zemlje u razvoju zbog velike neformalne ekonomije.“

Krivo! Polovica stanovništva Afrike živi u ekstremnome siromaštvu s manje od jednoga dolara dnevno, a afrička trži-

šta rada karakterizira velika neformalna ekonomija u urbanim krajevima, dok je radna snaga uglavnom ruralna. Većina od 300 milijuna ljudi rade, a ipak ne mogu osigurati dostatna sredstva za život.

Promicanje dostojanstvenoga rada za sve u zemljama u razvoju stvorit će nove održive mogućnosti za produktivan rad radnica i radnika, za redovna primanja i zaštićena prava, te će u konačnici pomoći u borbi protiv siromaštva. Dostojanstveni rad u svim njegovim oblicima može pomoći u stvaranju socijalno inkluziv-nog i ekonomski dinamičkoga razvojnoga modela.

5. „Tržište rada naše globalizirane ekonomije nije kompatibilno s dostojanstvenim radom.“

U realnosti, globaliziranoj ekonomiji potrebno je ljudsko lice. Povećanje konkurencije, ubrzavanje ekonomskih i socijalnih promjena, te unapređenje produktivnosti u gospodarstvu orijen-tiranom na tržište ne vode automatski prema socijalnoj inkluziji, niti otvaraju put prema održivom okolišu.

Socijalne posljedice globalizacije mogu biti negativne ako se radnici ne bore za jednake mogućnosti muškaraca i žena u skladu s MOR-ovom Agen-dom dostojanstvenoga rada: promicanje prava na radu, zapošljavanje, socijalna zaštita i socijalni dijalog. Održivi razvoj i dostojanstveni rad za sve moraju postati sastavni dio globalizacije kako bi se stvo-rili jednaki uvjeti za sve na području zapošljavanja, jednakosti i ljudskoga dostojanstva.

Mitovi o (dostojanstvenome) radu

Prijavite se na tečajŽelite znati više o dostojanstvenome radu, kako ga osigurati i zaštititi i koja

je u svemu tome uloga sindikata i sindikalnog povjerenika? Prijavite se na tečaj Programa temeljnog sindikalnog osposobljavanja

EDUCA@SSSH: „Dostojanstven rad, dostojanstven život - Zdravlje, sigurnost i dostojanstvo na radu“, čije se održavanje planira u Čakovcu, 29. studenoga 2016.

Više informacija na: www.educa.sssh.hr

Dijana Šobota


http://www.educa.sssh.hr

DOGAĐAJI

Svaki rad radnik obavlja za poslo-davca u određenoj organizaciji rada i u određenim uvjetima. S

jedne strane, organizaciju rada postav-lja poslodavac samostalno, dok s druge strane, uvjete rada propisuju razni među-narodni i nacionalni propisi kao što su zakoni o pojedinim djelatnostima (npr. Zakon o trgovini, Zakon o graditeljstvu i sl.), podzakonski akti (razni pravilnici koje donose ministri nadležni za te djelat-nosti), ali i kolektivni ugovori, pravilnici o radu, pravilnici o zaštiti na radu, poje-dinačne odluke poslodavaca i sl.

Uvjeti rada imaju razne aspekte od kojih možemo izdvojiti sljedeće:■■ fizički – oni obuhvaćaju zaštitu i

sigurnost zdravlja radnika i zaštitu na radu u najširem smislu. To je skup mjera, sredstava i aktivnosti koje se poduzimaju prije svega preventivno radi sprječavanja rizika, te naknadno radi saniranja posljedica događaja nastalog tijekom rada. U fizičke aspekte uvjeta rada ubrajamo i radno vrijeme i njegov raspored (noćni rad, smjenski rad, preraspodjela, nejednak raspored i dr.), te odmore i dopuste.

■■ organizacijski – odnose se na orga-nizaciju radnoga mjesta kojeg čine poslovi i zadaci koje radnik obavlja za poslodavca prema ugovoru o radu i njegovim uputama, te radni okoliš koji uključuje okruženje u kojemu se radni proces na radnome mjestu odvija, pri čemu radno mjesto pred-stavlja najmanji organizacijski oblik rada.

■■ socijalni – nema organizacije i rada bez radnika. Upravo zbog toga što je radnik društveno biće koje ima svoja svojstva i karakteristike treba uživati posebni položaj u tom procesu kao što su socijalna i zdravstvena zaštita, medicina rada, zaštita majki i djece, zaštita bolesnih i starijih radnika, radnika sa smanjenim radnim

sposobnostima, invalida i dr. Prije svega, radnici imaju pravo na plaću koja osigurava dostojan život njega i njegove obitelji, pravo na ravno-pravni položaj žena i muškaraca, pravo na pomirenja profesionalnog i obiteljskog života.■■ I kao posljednji, tu je pravni aspekt

uvjeta rada koji se ponajprije odnosi na ostvarivanje rada, odnosno radni odnos prije svega na neodređeno vrijeme, plaće i naknade, usavršava-nje i napredovanje, nagrađivanje, ali i odgovornosti u vezi s povredama obveza i discipline na radu.

Dostojanstveni rad svih radnica i radnika ogleda se kroz ostvarivanje jednakosti u pravu na rad i slobodu rada, u korištenju socijalne zaštite, u ostvare-nju jednakosti spolova i kroz pravo na socijalni dijalog. Dostojanstveni rad je rad bez pritiska, rad bez ugnjetavanja i diskriminacije. On je jedini održivi izlaz iz siromaštva i podloga pravednih odnosa u radu i u vezi s radom.

Gordana Palajsa

Uvjeti rada kao dio dostojanstvenoga rada

Ulaganje u uvjete rada je investicija,

a ne trošak.

Nacionalna rasprava o prvome preliminarnome nacrtu Europskoga stupa socijalnih prava (2)

Odgovor na probleme rastućega siromaštva, nezaposlenosti i društvenih nejednakosti širom EU?!

U organizaciji hrvatskih članova Europskoga gospodarskog i soci-jalnog odbora (EGSO), među

kojima je predstavnica SSSH, u Zagrebu je 10. listopada održana Nacionalna rasprava o prvome preliminarnome nacrtu Europ-skoga stupa socijalnih prava (ESSP) kojeg je Europska komisija predstavila u ožujku 2016.i o kojemu javna rasprava traje do kraja godine. EGSO, naime, za Komisiju priprema Mišljenje o inicijativi temeljem rasprava u svih 28 država članica EU.

ESSP bi, uzimajući u obzir promjene u europskim društvima i svijetu rada, poslužio kao kompas za obnovu socijal-nog napretka u euro-zoni (uz mogućnost zemljama izvan zone da se pridruže). Cilj ESSP-a je, kako ga vidi Komisija, rješava-

nje ključnih pitanja pri uspostavi poveza-nije i pravednije ekonomske i monetarne unije, kao što je potreba za poboljšava-njem konkurentnosti, veća uključenost na tržištu rada, razvoj dostatnih minimuma socijalne zaštite, iskorištavanje ljudskih potencijala u potpunosti, osiguravanje održivosti javnih financija, te povećava-nje sposobnosti prilagodbe gospodarskih struktura i povećavanje njihove otpornosti na poremećaje.

O tome što misle o inicijativi Komi-sije, kako vide ESSP i što predlažu kao njegov obvezatni sadržaj, raspravljalo je sedamdesetak predstavnika hrvatskih poslodavačkih i sindikalnih organizacija, drugih organizacija civilnoga društva kao i niz neovisnih stručnjaka i znanstve-

nika. Većina prisutnih složila se kako je Komisijin nacrt, zasad, „skup lijepih želja“, no nedovoljno ambiciozan. Inicijativa treba odgovoriti na probleme rastućega siromaštva, nezaposlenosti i društvenih nejednakosti širom EU, jer je očito da je u ostvarivanju toga cilja EU podbacila, što za posljedicu, među ostalim, ima rastuće nezadovoljstvo Europljana.

Stoga glavne teme ESSP-a moraju biti uključivo tržište rada i pravedni uvjeti rada, te primjerena i održiva socijalna zaštita. To znači da Europski socijalni model mora jačati ne samo zadržavanjem postojećih socijalnih prava, uz doradu njihove provedbe, već i razvojem novih prava, politika, instrumenata i financijske potpore. Ana Milićević Pezelj


Povodom obilježavanja Dana hrvat-skih graditelja – 26. rujna, u Radnič-kom je domu održana sjednica

Socijalnoga vijeća za graditeljstvo. Socijalni partneri - Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) i HUP - Udruga poslodavaca gradi-teljstva (HUP-UPG) donijeli su odluku da se, u sklopu zajedničke inicijative » Fer plaće i fer cijene u građevinarstvu« prema nadležnim ministarstvima, kao i budućoj Vladi RH, podnese prijedlog za izmjenu i dopunu zakonodavnih propisa (Zakona o minimalnoj plaći i dr. ), a radi pojačane kontrole primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, kao i drugih kolektivnih ugovora, čija primjena je proširena na pojedina područja/ grane/ djelatnosti. To se posebice odnosi na pojačane kontrole isplate plaće u visini utvrđenoj tim kolek-tivnim ugovorima.

Svoj zajednički poziv na suradnju, dija-log i djelovanje, a sve u cilju razvoja i održi-vosti sektora i zapošljavanja kod posloda-vaca koji će svojim radnicima osigurati dostojanstvenu, fer plaću i druge uvjete rada, iznijeli su na konferenciji za novinare, održanoj nakon sjednice Socijalnoga vijeća za graditeljstvo. Naime, unatoč pokrivenosti sektora kolektivnim ugovorom došlo je do potplaćenosti radnika, prekarizacije radnih odnosa koje se ogleda u drastičnim krše-

njima prava radnika. Uvođenje pojačane kontrole primjene granskog kolektivnog ugovora omogućit će postizanje učinaka zbog kojih je i utvrđen javni interes za proširenu primjenu kolektivnog ugovora, a u tome je potrebna suradnja i pomoć Vlade RH i državnih institucija.

Naime, graditeljstvo se još uvijek nije oporavilo od gospodarske krize i suočeno je, kako sa nedostatkom posla, tako i s negativnim posljedicama koje je trebalo rješavati znatno ranije, uz angažman države koji je, na žalost, izostao.

- Mnogi poslodavci, posebice mali i srednji, ne isplaćuju radnicima plaće u visini utvrđenoj KUG-om, već umanjene, minimalne… a razliku u kuvertama na ruke… Nesređena javna nabava i dalje dovodi do nelojalne konkurencije, socijal-noga dampinga i samouništavanja izvodite-lja. Veliki broj tvrtki je završio u stečajevima i predstečajnim nagodbama, postupci su dugotrajni i neefikasni, negativno utječu na tržište i na poštivanje prava radnika, upozo-rila je Jasenka Vukšić, predsjednica SGH.

Stoga su SGH i HUP-UPG pozvali sve sudionike javne nabave u graditeljstvu, posebice naručitelje, da promijene svoje ponašanje, preuzmu dio odgovornosti za uspostavu fer natjecanja koje uključuje primjenu ugovorenih i propisanih radno-pravnih standarda!

Neizostavno je bilo i, sve češće spomi-njano, pitanje nedostatka kvalificirane radne snage u djelatnosti kao posljedice iseljavanja.

Predsjednik HUP-UPG-a Mirko Habijanec konstatirao je kako se sa slič-nim problemom suočavaju države iz okru-ženja, pa bi se radna snaga uskoro mogla tražiti u udaljenijim državama. Predlaže povećanje osnovice plaća u graditeljstvu i uvođenje radničkoga dioničarstva kako bi dio dividende išao radnicima.

- Stanje u hrvatskome građevinarstvu bit će teško sve dok se plaće ne približe barem 50 posto njemačkoga prosjeka. Sada je taj omjer između jedan prema tri i jedan prema četiri, poručio je.

Plaće manje od prosjeka Plaće u građevinarstvu zaostaju za prosje-kom gospodarstva. Tako je prosječna neto plaća u građevinarstvu u razdoblju od siječnja do srpnja 2014. bila manja za 15,8 posto u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj. Razlika se povećava od 2007. godine, kada je prosječna neto plaća u građevinskom sektoru bila manja za 13,5 posto od prosjeka gospodarstva. Prosječna plaća za srpanj 2016. za RH bila je 7.759,00, dok je za isto razdoblje u građevinarstvu iznosila 6.244,00 kuna.

UDRUŽENI SINDIKATI

Jasenka Vukšić i Mirko Habijanec

Dan hrvatskih graditelja, 26. rujna

Isplata plaća sukladno granskom kolektivnom ugovoru!

Izvor: DZS,EIZG


UDRUŽENI SINDIKATI

Pod sloganom „NE siromaštvu, DA dostojanstvu!“ u Zagrebu je 29. rujna održana 15. skupština Sindi-

kata umirovljenika Hrvatske na kojoj su predstavnici iz cijele Hrvatske odlučivali o novim strategijama i programima, te o tijelima upravljanja SUH-a, a sa svrhom nastavka borbe protiv siromaštva i ekonomske zlouporabe umirovljenika i starijih osoba.

- Kažu da vas je previše. Da vas domo-vina koju volite ne može više hraniti. Da ste joj teret. I zbog toga vam više ne treba usklađivati mirovine. A stari umiru sve brže. Prošle godine umrlo ih je za šest posto više. I zbog toga vas pozivam da kažemo NE siromaštvu i DA dostojanstvu. Pozivam vas da se borimo za sebe, poru-čila je Jasna A. Petrović, koja je ponovno izabrana za predsjednicu SUH-a.

Skupštini su prisustvovali i predstav-nici umirovljeničkih udruga, sindikalnih središnjica, institucija s kojima SUH surađuje i političkih stranaka, te inoze-mni gosti.

U Programu rada SUH-a 40 + za razdoblje 2016. - 2020. ističe se očuva-

nje prvoga mirovinskoga javnoga stupa, temeljenoga na međugeneracijskoj soli-darnosti, zamrzavanje/ukidanje posto-jećega modela drugoga mirovinskoga stupa, vraćanje stope od 20 posto za prvi mirovinski stup, izjednačavanje najniže mjesečne osnovice za mirovinski dopri-nos s visinom minimalne bruto plaće, uvođenje minimalne mirovine u visini 50 posto minimalne plaće, uvođenje

državne naknade za starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu (tzv. socijalna mirovina), hitno uvođenje novoga modela usklađivanja mirovina, za početak isključivanjem faktora švicar-ske formule. U prioritetima djelovanja je i protivljenje privatizaciji zdravstvenoga sustava i zdravstvenoga osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bogate i one za siromašne.

Povodom 15. skupštine SUH-a dodi-jeljena su i priznanja. Povelju suradnje dobio je i Savez samostalnih sindikata Hrvatske.

Jasna A. Petrović

15. skupština Sindikata umirovljenika Hrvatske

Nastavak borbe protiv siromaštva i ekonomske zlouporabe umirovljenika i starijih osoba


UDRUŽENI SINDIKATIOsmi sportski susreti SMH-IS-a

Najbolja ekipa Belišća

Od 29. rujna do 2. listopada u Hotelu „Medena“ u Segetu Donjem pokraj Trogira održani su Osmi sportski

susreti Sindikata metalaca Hrvatske-Industrij-skoga sindikata. Oko 400 članova SMH-IS-a iz 22 sindikalne podružnice i gostiju iz Slove-nije, Srbije i Bosne i Hercegovine natjecalo se u malome nogometu, odbojci na pijesku, stolnome tenisu, pikadu, belotu, kuglanju, trešeti i briškuli, te povlačenju konopa. Ekipni pobjednik je ekipa „Belišće“ iz Belišća s osvojene tri zlatne, jednom srebrnom i dvije brončane medalje. Mjesto Gradac (Makarska rivijera), od 23. do 25. rujna, bilo je odredište

ovogodišnjih, 12. po redu, susreta sindikalnih povjerenika Samo-stalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima

Hrvatske (SSKH). Tom je prigodom održana sjednica Izvršnog odbora kojoj su prisustvovali i predsjednik i tajnik SSSH Mladen Novosel i Boris Feis, a orga-niziran je i posjet Međugorju, te razgledavanje Dubrovnika.

Kako ističu u SSKH-u, susreti se organiziraju radi druženja, razmjene isku-stava iz rada u podružnica, upoznavanja krajeva i znamenitosti Lijepe naše, a ujedno su i nagrada sindikalnim povjerenicima za njihov sindikalni rad u podružnicama.

Okupljanje članova Sindikata inženjera i tehničara šumar-stva, kao svojevrstan godišnji team building Sindikata, organiziran je ove godine u Hotelu „Medena“ pokraj

Trogira. U trodnevnome druženju, od 22. do 25. rujna 2016. g., sudjelovalo je 330 članova i desetak gostiju iz Hrvatskoga šumarskoga društva Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskoga šumarskog instituta, Glavnoga radničkoga vijeća Hrvatskih šuma d.o.o., te SSSH.

Sindikalno-šumarski susreti su sindikalna, stručna, kulturna i sportska manifestacija u kojoj svaki član sindikata može pronaći sebe, svoje interese, osloboditi svoje talente i prezentirati svoje hobije. Tako su u stručnome dijelu programa upriličena dva tematska predavanja iz programa stručnog usavršavanja Komore i to: Unapređenje gospodarenja crnogoričnim šumskim kultu-rama u RH s mjerama prilagodbe klimatskim promjenama – predavač Sanja Perić (HŠIJ) i Dozvoljene kemijske supstance u šumarstvu s obzirom na odredbe FSC certifikata – predavač Darko Pleskalt (HŠ d.o.o.).

U kulturnome dijelu programa ove je godine napravljen iskorak, te su sudionici mogli uživati u prvoj zajedničkoj izložbi likovnih i foto- radova članova Sindikata pod nazivom: “Umjet-nost u šumarstvu” prilikom koje je izrađen katalog radova i predstavljeni autori, a odigrana je i kratka komedija – predstava triljskog amaterskog kazališta: “E, neš za nj”.

U sportskim sadržajima sudionici su se natjecali u kuglanju, tenisu, odbojci na pijesku, nogometu, pikadu, košarci, stolnome tenisu, boćanju, lovačkome trapu, belotu i brzinskome ispijanju piva. Ukupnog pobjednika nema, jer su susreti zasnovani na ideji „važno je sudjelovati, a ne pobijediti”.

Sindikalni aspekt Susreta ogleda se u unapređenju orga-nizacijske i akcijske sposobnosti Sindikata, kulturi dijaloga i jedinstvenoga djelovanja u misiji koju SITŠ ima. Posebnost ovih Susreta ogleda se u činjenici kako prvi puta Uprava HŠ-a d.o.o. nije imala svojega predstavnika. Njihova nenazočnost govori sama za sebe - socijalni dijalog sindikata i Uprave HŠ-a sve je lošiji, a tome je pripomogla afera tajnih ugovora članova Uprave i traženje isplate bonusa, pokušaj jednostranog raskidanja kolek-tivnog ugovora bez objektivnih argumenata, nastavak otpuštanja radnika, porast učešća prekarnih radnika, neisplate naknada za prijevoz radnika na posao, povećanje normi i normativa, gašenje kamenoloma/neproduljenje koncesije i dr.

Tomislav Užarević

Deveti sindikalno-šumarski susreti SITŠ-a

Godišnji team building

Dvanaesti susreti sindikalnih povjerenika SSKH

Nagrada za sindikalni rad


DOGAĐAJIAnte Bionda, sindikalni povjerenik STUH-a u sindikalnoj podružnici JU Nacionalni park Plitvička jezera

Dodatak na plaću u slučaju uspješnoga poslovanja

Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, osim primarne funk-cije zaštite nacionalnoga parka, bavi

se i turističkom djelatnošću. U sklopu te djelatnosti Ustanova je vlasnik četiri hotela, tri restorana i dva autokampa, te nekoliko trgovina i suvenirnica i manjih ugostiteljskih objekata koji su smješteni u zoni posjećivanja jezera. U Ustanovi je zaposleno 670 radnika s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, a tijekom turističke sezone dodatno se zapošljava više od 400 radnika na određeno vrijeme. Kolektivni ugovor za Javnu usta-novu Nacionalni park Plitvička jezera sklopljen je početkom 2014. i na snazi je četiri godine. STUH je jedan od četiri sindikata potpisnika KU-a. Tijekom kolektivnih pregovora nastojala se održati najviša razina prava za radnike Ustanove, a koja su usklađena s pravima zaposlenih u javnim službama. To znači da su sva

prava zaposlenih u NP Plitvička jezera usklađena s Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama na način da su sva prava implementirana u KU za Javnu ustanovu NP Plitvička jezera.

Na pitanje koje bi institute posebno izdvojio kao dobro ispregovarane, kao primjere dobre prakse, Ante Bionda, sindikalni povjerenik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) u sindikalnoj podružnici JU Nacionalni park Plitvička jezera, spominje institut dodatka na plaću s osnove prihoda ostvarenih na tržištu.

- Po završnom financijskom izvje-šću za prethodnu godinu pregovara se visina dodatka na plaću s osnove prihoda ostvarenih na tržištu tako da se u slučaju uspješnoga poslovanja u prethodnoj godini visina dodatka na plaću uglavljuje za sljedeću godinu. Takav dodatak kolek-tivnom ugovoru za Javnu ustanovu potpi-

suju sindikati s poslodavcem s vremenom trajanja godinu dana, pojašnjava Ante. S obzirom na to da se Ustanova bavi različitim djelatnostima, radno vrijeme je organizirano kroz smjenski, među-smjenski i dvokratni rad. Radno vrijeme tijekom sezone organizirano je na prin-cipu preraspodjele radnoga vremena, a akumulirani višak sati radnici koriste tije-kom zimskoga razdoblja kada je većina hotela i ugostiteljskih objekata zatvorena.

Marijana Tomić

Preraspodjela radnoga vremena

Ante Bionda

Raditi u preraspodijeljenome radnome vremenu znači da radnik (najduže dvanaest mjeseci nepre-

kidno) u jednom razdoblju radi duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunoga radnoga vremena. Prosječno trajanje radnoga vremena tijekom ta dva razdoblja ne smije biti duže od punog ili nepunoga radnoga vremena. Preras-podjela se može ugovoriti kolektivnim ugovorom, ili se može urediti sporazu-mom između radničkoga vijeća i poslo-davca.

Ako preraspodjela nije na takav način uređena, a poslodavac ipak želi da radnici rade u preraspodijeljenome radnome vremenu, tada poslodavac mora donijeti plan preraspodijeljenoga radnoga vremena u kojemu će naznačiti poslove i broj radnika koji će tako raditi, te taj plan prethodno dostaviti inspek-toru rada.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem ono traje duže od punog ili nepunoga radnoga vremena, ne može biti duže od 48 sati tjedno, uključu-jući prekovremeni rad. Izuzetak od ovoga trajanja preraspodijeljenoga radnoga vremena postoji u slučaju kada posloda-vac posluje sezonski, da je izuzetak pred-viđen kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, u kojem slučaju preraspodijeljeno radno vrijeme može trajati 56, odnosno 60 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.

Radnik koji ne pristane raditi duže od 48 sati tjedno ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice, a na zahtjev inspektora rada poslodavac je obvezan dati mu popis radnika koji su dobrovoljno pristali na rad duži od 48 sati.

Razdoblje rada dužeg od punoga radnoga vremena može trajati najduže

četiri mjeseca, a samo kolektivnim ugovo-rom može se ugovoriti da to razdoblje traje šest mjeseci.

Radnik koji radi u preraspodijelje-nome radnome vremenu ima pravo na isplatu ugovorene plaće i u razdoblju kada radi duže i u razdoblju kada radi kraće.

Rad u preraspodijeljenome radnome vremenu ne smatra se prekovremenim radom. Stoga, rad u preraspodijeljenome radnome vremenu u razdoblju u kojemu radnik radi duže od punog ili nepunoga radnoga vremena neće biti i povećano plaćeno kao što se to plaća prekovre-meni rad. U slučaju da radnik koji radi u preraspodijeljenome radnome vremenu ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, ugovor o radu na određeno mora biti sklopljen na vrijeme koje mora odgo-varati ugovorenom punom ili nepunome radnome vremenu.

Gordana Palajsa


DOGAĐAJI

Europski sindikalni institut (ETUI) je najnovije izdanje svojega istraživač-kog časopisa Transfer, koji se bavi

pitanjima industrijskih odnosa, posvetio štrajkovima i sindikalnim akcijama koje se organiziraju u Europi od početka ekonom-ske krize. Znanstveni istraživači koji su proučavali to pitanje ističu vrlo velike razlike među zemljama i sektorima. Među-tim, evidentan je opći trend: sindikati u odnosu na prošlost sve manje pozivaju na štrajk, osobito na razini poduzeća.

Kurt Vandaele, istraživač Europ-skoga sindikalnog instituta, u časopisu Transfer, objavio je članak „Tumačenje štrajkaške aktivnosti u zapadnoj Europi u proteklih 20 godina: radnički repertoar pod pritiskom“. U njemu je dao pregled komparativne analize dostupnih poda-taka o štrajkovima u zapadnoj Europi u proteklih 20 godina, koja pokazuje da, za razliku od prikaza masovnih medija, sindikati sve manje posežu za štrajkom kao oruđem. Iako su štrajkovi višedimen-zionalnoga značenja, koji se odražava u

tri glavna indikatora – broj štrajkova, broj radnika koji sudjeluju u štrajku i broj dana izvan posla zbog industrijske akcije – u ovoj analizi, zbog usporedbi više zemalja, najrelevantniji je indikator broj dana izvan posla na tisuću radnika.

U tom smislu, posebno je uspore-đena promjena u broju dana izvan posla u 19 europskih zemalja. Taj je broj u padu: u razdoblju od 2005. do 2014. godine prosječan broj dana izvan posla bio je 50 na svakih tisuću radnika, što je za deset dana manje u odnosu na razdoblje od 1995. do 2004. godine.

Prikupljeni su i podaci o broju gene-ralnih ili općih štrajkova organiziranih u 16 zemalja zapadne Europe. Svoj su vrhu-nac doživjeli u razdoblju od 2010. do 2013. godine, kada je zabilježen porast štrajkova u mediteranskim zemljama, protiv vladi-nih oštrih mjera štednje. Tako je od 2010. do 2015. u Grčkoj organizirano čak 25 štrajkova. Vrlo je jasna razdjelnica između sjevera i juga Europe: sindikati u zemljama juga Europe su organizirali opetovane opće

štrajkove, dok su s druge strane Njemačka, Nizozemska, Švedska, Ujedinjeno Kraljev-stvo, Irska i Danska bez jednog jedinog općeg štrajka već dvadeset godina.

U razdoblju do sedamdesetih godina prošloga stoljeća, sindikalne akcije popri-male su oblik industrijskih akcija koje su često inicirane unutar samih poduzeća; danas sindikati posežu za kratkotrajnim ali masovnim demonstracijama koje imaju za cilj zaštitu već stečenih prava, a ne borbu za nova prava.

Autor članka pozdravlja činjenicu da se posljednjih godina akademska zajed-nica sve više bavi pitanjem kolektivne akcije, ali izražava žaljenje zbog nepot-punih i neusklađenih sustava prikupljanja podataka o štrajkovima. Od 2008. godine podaci o broju zemalja u kojima se orga-niziraju štrajkovi, kao i pouzdanost podataka o štrajkovima je u opadanju, što je poseban problem u zemljama južne Europe. Kako bi barem dijelom popravili tu sliku, ETUI je nedavno objavio online interaktivnu mapu štrajkova.

Europski sindikalni institut (ETUI)

Štrajk - oruđe koje sindikati sve manje koriste

Štrajk je kolektivna organizirana indu-strijska akcija u kojoj dolazi do obustave radnih aktivnosti radi vršenja pritiska na poslodavca kako bi prihvatio određene zahtjeve radnika.

Štrajk je zakonski dopušteno i legi-timno sredstvo vršenja pritiska na poslo-davca. Kolektivno pregovaranje izravno je povezano s pravom na štrajk, kojemu sindikat, odnosno radnici, imaju pravo pribjeći ako na miran način ne mogu postići dogovor s poslodavcem. Osim u sporovima vezanim uz procese kolektiv-noga pregovaranja, štrajk se koristi kao sredstvo pritiska i prilikom kršenja prava radnika i neisplate plaća.

Budući da štrajk nije u interesu ni poslodavca ni radnika, sindikati ga kori-ste samo kao krajnje sredstvo, odnosno nakon što su iscrpljene sve mogućnosti pronalaska mirnoga rješenja.

Izjašnjavanje o štrajku ne znači da će nužno do njega doći. Pripreme za štrajk same su po sebi sredstvo pritiska na poslodavca. Pripreme povećavaju snagu pregovaračkog odbora, dajući mu otvo-rene ruke da pokrene štrajk ako to ocijeni nužno potrebnim. Cilj svakoga štrajka je postići najbolje rezultate uz najmanju cijenu za sindikat i za članove.

Štrajk može organizirati samo sindi-kat. Radnici koji nisu članovi sindikata

imaju pravo sudjelovati u štrajku, ali ga ne mogu sami organizirati. Budući da je organizator štrajka uvijek sindikat kao pravna osoba, sindikalna podruž-nica može organizirati štrajk samo uz pisano ovlaštenje, odnosno suglasnost sindikata.

Način organiziranja i provedbe štrajka obično se detaljnije uređuje statu-tom i/ili Pravilima o štrajku sindikata. Prije bilo kakve odluke o pokretanju štrajka ili priprema za štrajk, nužno je savjetovati se s matičnim sindikatom i upoznati se sa sadržajem akata sindikata koji uređuju organiziranje i provedbu štrajka.

Što je štrajk?

Dijana Šobota


DOGAĐAJI

Prema Zakonu o obveznom zdrav-stvenom osiguranju (članak 39.) radnik ima pravo na naknadu

plaće za vrijeme privremene nesposobno-sti za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti koje su u njemu opisane.

Tko isplaćuje naknadu plaće i na čiji teret?Za ukupno trajanje privremene nespo-sobnosti za rad naknadu plaće isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava. Međutim, za prva 42 dana bolovanja naknada plaće tereti poslodavca, a od 43. dana i nadalje naknada tereti Hrvatski zavod za zdrav-stveno osiguranje (HZZO). Drugim rije-čima, ako je radnik na bolovanju duže od 42 dana, tada mu poslodavac i dalje isplaćuje naknadu plaće, ali će poslodavcu taj dio biti refundiran od strane HZZO-a.

Kako se određuje naknada plaće za vrijeme bolovanja?Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je radniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojemu je nastupilo bolovanje, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije određeno. Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumi-jeva se redovita mjesečna plaća radnika utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu (npr. kolektivni ugovor, pravil-nik o radu, pravilnik o plaćama i sl.), te

naknada plaće isplaćena za vrijeme odsut-nosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost), koja se isplaćuje na teret poslodavca kod kojeg je radnik zaposlen. Naknada plaće ne može biti niža od 70 posto osnovice za naknadu plaće, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, s time da mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti niži od 25 posto proračunske osnovice, koja u ovom trenutku iznosi 3.326,00 kn.

Međutim, iznos i način utvrđivanja naknade plaće može se drukčije urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim izvorom radnoga prava. U tom slučaju vrlo je važno da se za radnika primjenjuje najpovoljnije pravo.

Koliko dana godišnje radnici provedu na bolovanju?HZZO u svojim redovitim mjesečnim izvješćima prati trendove koji se odnose na privremenu spriječenost za rad, što uključuje sve okolnosti prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (npr. bolesti, komplikacije u trudnoći, izolacija i pratnja, njega člana obitelji, i dr.), dok

rijetko prikazuje podatke isključivo za nesposobnost za rad zbog bolesti i ozljede. Stoga, gledajući ukupno, radnici u Hrvatskoj su u 2015. godini proveli na bolovanju ukupno 13.893.980 dana, što je 10,99 posto više u odnosu na 2014. godinu. Prosječno trajanje bolovanja iznosilo je 16,48 dana, a svakodnevno je u prosjeku na bolovanju bilo 44.390 radnika. Samo u 2015. godini HZZO je za naknade za privremenu nesposobnost za rad utrošio 995 milijuna kuna, što je 6,63 posto više u odnosu na prethodnu 2014. godinu. Petra Šprajaček

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) zbog bolesti ili ozljede

Radnik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža osiguranja nema pravo na naknadu plaće na teret obveznog zdravstvenog osiguranja nakon 42 dana, već se za iznos naknade plaće i dalje tereti poslodavac, bez prava na refundaciju od strane HZZO-a.

Pod razdobljem od 42 dana podrazumi-jevaju se kalendarski dani, uključujući subotu i nedjelju.

Prosječni iznos plaće je iznos koji se dobije sumom bruto plaća u šestomjesečnome razdoblju i dijeli se sa brojem sati rada za koje je isplaćena.Naknada plaće koju poslodavac isplaćuje na svoj teret smatra se bruto plaćom i na nju je obvezan obračunati i isplatiti sve doprinose, poreze i prirez, ako je propisan.

PRIMJER DRUKČIJEG UREĐENJA NAKNADE:1) Kolektivni ugovor za zaposlene u

Narodnoj knjižnici Vrbovec, čl. 29.: U slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja do 42 dana radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 95 posto od osnovice za naknade utvrđene zakonom.

2) Kolektivni ugovor za Našicecement d.d., čl. 42.: Za vrijeme bolovanja do 42 dana radniku pripada naknada plaće u visini 80 posto od njegove plaće ostva-rene u proteklome mjesecu neposredno prije nego što je počeo s bolovanjem.


PRAVNI SAVJETIPITANJE: Kod poslodavca sam obavljao dužnost povjerenika radnika za zaštitu na radu. Prije nekoliko dana poslodavac mi je uručio odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, o kojoj se prethodno nije konzultirao s radničkim vijećem. Je li takav postupak pravilan i koja su moja prava? (D.Č.,Varaždin)

ODGOVOR: Postupak poslodavca nije pravilan, odnosno njegova odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu je nezakonita. Naime, prema odredbi članka 72., stavak 1. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je obvezan povjere-niku radnika za zaštitu na radu osigu-rati potrebno vrijeme i uvjete za nesme-tano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave iz zaštite na radu, te mu ne smije, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka radničkoga vijeća, odno-sno sindikalnoga povjerenika koji ima prava i obveze radničkoga vijeća, otka-zati ugovor o radu, niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike. Dakle, Zakon o zaštiti o radu izričito propisuje da je za otkaz ugovora o radu povjereniku radnika za zaštitu na radu, poslodavac dužan isho-diti suglasnost radničkoga vijeća, odno-sno sindikalnoga povjerenika. S obzirom na to da iz Vašeg pitanja proizlazi kako je kod poslodavca utemeljeno radničko vijeće, poslodavac je prije nego što Vam je uručio odluku o otkazu, od radničkoga vijeća morao zatražiti i dobiti suglasnost na takav otkaz ugovora o radu. Budući da poslodavac nije postupio na opisani način, odluka o otkazu ugovora o radu je nezakonita i pobojna. Stoga biste poslo-davcu u zakonskom roku od 15 dana trebali uputiti zahtjev za zaštitu prava, a ako zahtjev ne bude uvažen, tada morate pokrenuti i radni spor radi utvrđenja je li otkaz ugovora o radu nedopušten.

PITANJE: Zbog osobnih potreba odgova-ralo bi mi korištenje godišnjeg odmora u pet dijelova. Zanima me je li takvo kori-štenje godišnjeg odmora zakonito, odno-sno bi li poslodavac počinio prekršaj ako mi omogući korištenje godišnjeg odmora u pet dijelova? (M.N, Prelog)

ODGOVOR: Odredbom članka 83. Zakona o radu propisano je da, ako radnik koristi godišnji odmor u dijelo-vima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.

Zakon o radu dakle, omogućuje radniku i poslodavcu da se međusobno dogovore o korištenju godišnjeg odmora u dijelovima, te da takvo korištenje godiš-njeg odmora rasporede na način kako to njima najviše odgovara. Prema tome, budući da Zakon ne propisuje nikakvo ograničenje za dogovor radnika i poslo-davca o načinu korištenja godišnjeg odmora u dijelovima, godišnji odmor možete, u dogovoru s poslodavcem, kori-stiti u namjeravanih pet dijelova, a da pri tome Vaš poslodavac nije ni u kakvom prekršaju. Možda bi ipak bilo dobro, iako Zakon to ne traži, da sporazum s poslo-davcem o korištenju godišnjeg odmora u pet dijelova, sklopite u pisanom obliku.

PITANJE: Radim u građevinskom podu-zeću, te me zanima imam li pravo na plaćeni dopust za rođenje djeteta, budući da u poduzeću ne postoji Pravilnik o radu

koji bi to regulirao, a niti u ugovoru o radu o tome ne postoji odredba?

(A.K., Čakovec)

ODGOVOR: Budući da radite u građe-vinskoj djelatnosti,Vašeg poslodavca obvezuje Kolektivni ugovor za gradi-teljstvo čije je važenje nadležni ministar proširio na sve poslodavce i radnike te struke u RH.

Tim ugovorom, u članku 32. regu-lirano je da radnik u tijeku kalendarske godine ima pravo na oslobođenje obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) i to do ukupno najviše sedam radnih dana za važne osobne potrebe, a osobito radi:■■ sklapanja braka - tri radna dana,■■ rođenja djeteta - dva radna dana,■■ zbog smrti bračnoga supružnika,

djeteta ili roditelja - četiri radna dana,■■ zbog smrti roditelja bračnoga supruž-

nika, djedova i baka, braće i sestara - jedan radni dan,■■ zbog uklanjanja štetnih posljedica elementarnih nepogoda na stam-benim i gospodarskim objektima - četiri radna dana,■■ zbog teške bolesti člana uže obitelji

(roditelji, djeca) izvan mjesta stano-vanja - dva radna dana,■■ u slučaju dobrovoljnog darivanja krvi

- jedan radni dan.

Prema tome, bez obzira na to što kod poslodavca ne postoji Pravilnik o radu, niti je ugovorom o radu ugovorena mogućnost korištenja plaćenoga dopu-sta, Vi u konkretnom slučaju, za rođenje djeteta imate pravo na plaćeni dopust u trajanju dva radna dana.

Odgovara: Miroslav Molnar, pravni povjerenik u Teritorijalnom uredu

SSSH Varaždin

Poštovani čitatelji,svoja pitanja možete slati na adresu:"Sindikalna akcija" pravni savjeti Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 10 000 Zagreb


ZABAVNI KUTAK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. Vedrana Skelin Trondheimska 10 21000 Split

2. Dubravka Svakidan P. Preradovića 19 43500 Daruvar

3. Vladimir Trešćen Bakarska 13 10000 Zagreb

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 459

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. studenoga 2016.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: MIŠLJENJE


STO

P ko

rpor

ativ

noj

POH

LEPI

Documents

Zagreb, 15. listopada 2016. Broj 459 - Iskon Internetstvu, uključujući kolektivno pregovaranje i sudjelovanje socijalnih partnera u trostra - nim radnim skupinama zaduženim za donošenje