Higijena ruku u bolnicama i sprječavanje bolničkih infekcija

Higijena ruku u bolnicama i sprječavanje bolničkihinfekcija

Epih, Ana

Master's thesis / Diplomski rad

2016

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Medicine / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:911775

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-14

Repository / Repozitorij:

Repository of the Faculty of Medicine Osijek

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:911775

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.mefos.hr

https://zir.nsk.hr/islandora/object/mefos:114

https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/mefos:114

https://dabar.srce.hr/islandora/object/mefos:114

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK

Studij medicine

Ana Epih

HIGIJENA RUKU U BOLNICAMA I

SPRJEČAVANJE BOLNIČKIH

INFEKCIJA Diplomski rad

Osijek, 2015.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK

Studij medicine

Ana Epih

HIGIJENA RUKU U BOLNICAMA I

SPRJEČAVANJE BOLNIČKIH

INFEKCIJA Diplomski rad

Osijek, 2015.

Rad je ostvaren u: Medicinski fakultet Osijek, Sveuĉilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Mentor rada: izv. prof. dr. sc. Maja Miškulin, dr. med. specijalist epidemiologije i zdravstvene

ekologije

Rad ima 41 listova, 28 tablica i 0 slika.

I. SADRŢAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1. Pojavnost i riziĉni ĉimbenici za nastanak bolniĉkih infekcija ..................................... 1

1.2. Uloga bolniĉkog podruĉja u širenju patogena te naĉini njihova prijenosa unutar

bolniĉke sredine ...................................................................................................................... 3

1.3. Mjere prevencije bolniĉkih infekcija te njihova provedba u svijetu i u Republici

Hrvatskoj ................................................................................................................................ 4

1.4. Znaĉenje higijene ruku kao mjere prevencije bolniĉkih infekcija ............................... 6

2. HIPOTEZA ......................................................................................................................... 9

3. CILJEVI ............................................................................................................................ 10

4. ISPITANICI I METODE .................................................................................................. 11

4.1. Ustroj studije .............................................................................................................. 11

4.2. Ispitanici .................................................................................................................... 11

4.3. Metode ....................................................................................................................... 11

4.4. Statistiĉke metode ...................................................................................................... 12

5. REZULTATI ..................................................................................................................... 13

5.1. Demografske osobine ispitanika, njihovo zanimanje, radno mjesto ........................ 13

5.2. Osobitost kontakta s pacijentima i navike osoblja vezane za higijenu ruku.............. 14

5.3. Suradljivost s postupcima higijene ruku .................................................................... 16

5.4. Navike ispitanika s obzirom na provedbu higijene ruku i opremljenost odjela ........ 25

6. RASPRAVA ..................................................................................................................... 28

7. ZAKLJUĈAK ................................................................................................................... 34

8. SAŢETAK ........................................................................................................................ 35

9. SUMMARY ...................................................................................................................... 36

10. LITERATURA .............................................................................................................. 37

11. ŢIVOTOPIS .................................................................................................................. 40

12. PRILOZI ........................................................................................................................ 41

II. Popis korištenih skraćenica

KBC – Kliniĉki bolniĉki centar

VRE - Vankomicin rezistentni Enterococcus

MRSA –Meticilin rezistentni Staphyloccoccus aureus

SENIC - The Study on Efficacy of Nosocomial Infection Control

IPSE - Improving Patient Safety in Europe

EU – Europska Unija

TRICE - Training in Infection Control in Europe

ECDC - European Center for Disease Prevention and Control

TRICE-IS - Training in Infection Control in Europe – implementation strategy

SZO – Svjetska zdravstvena organizacija

AIL – Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeĉenje

III. Popis tablica

Tablica 1. Ispitanici prema vrsti osoblja (zdravstveno/nezdravstveno) i spolu

Tablica 2. Ispitanici prema zanimanju i spolu

Tablica 3. Ispitanici prema zanimanju i radnom mjestu

Tablica 4. Ispitanici prema duţini radnog staţa i odjelu prema kriteriju niskog-visokog rizika

Tablica 5. Osobitost kontakta s pacijentima prema vrsti osoblja (zdravstveno/nezdravstveno)

Tablica 6. Osobitost kontakta s pacijentima i odjela prema kriteriju niskog-visokog rizika

Tablica 7. Uĉestalost izravnog i neizravnog kontakta s leţećim pacijentima prema vrsti

osoblja (zdravstveno/nezdravstveno)

Tablica 8. Ukupna uĉestalost provoĊenja higijene ruku

Tablica 9. Uĉestalost provoĊenja higijene ruku zdravstvenog osoblja

Tablica 10. Uĉestalost provoĊenja higijene ruku nezdravstvenog osoblja

Tablica 11. Ispitanici prema vrsti osoblja (zdravstveno/nezdravstveno) te pranju ruku prije

izravnog kontakta s pacijentom

Tablica 12. Ispitanici prema vrsti osoblja (zdravstveno/nezdravstveno) te pranju ruku nakon



korištenja medicinskih rukavica.


korištenja medicinskih rukavica


neizravnog kontakta s pacijentima



Tablica 17. Suradljivost s postupcima higijene ruku na odjelu niskog rizika

Tablica 18. Suradljivost u postupcima higijene ruku na odjelima visokog rizika

Tablica 19. Ispitanici s odjela prema kriteriju niskog-visokog rizika te pranja ruku prije


Tablica 20. Ispitanici s odjela prema kriteriju niskog-visokog rizika te pranja ruku nakon







neizravnog kontakta s pacijentom



Tablica 25. Ukupna uĉestalost provedbe pravilne higijene ruku

Tablica 26. Navike ispitanih prema vrsti osoblja (zdravstveno/nezdravstveno)

Tablica 27. Navike osoblja prema kriteriju odjela niskog-visokog rizika

Tablica 28. Opremljenost odjela prema kriteriju niskog ili visokog rizika

UVOD

1

1. UVOD

1.1. Pojavnost i rizični čimbenici za nastanak bolničkih infekcija

Infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi (bolniĉke, nozokomijalne infekcije) predstavljaju

veliki problem širom svijeta i jedan su od najvećih izazova suvremenog bolniĉkog lijeĉenja

(1, 2). Bolniĉke infekcije ujedno su najĉešća komplikacija bolniĉkog lijeĉenja, kao i velika

prijetnja sigurnosti pacijenata, budući da su povezane i s mortalitetom hospitaliziranih

bolesnika od infekcija povezanim sa zdravstvenom skrbi koji varira izmeĊu 5 do ĉak 35% (3,

4). Osim što se vjeruje da su jedan od vodećih uzroka mortaliteta hospitaliziranih pacijenata,

utjeĉu i na produţeno trajanje bolniĉkog lijeĉenja, povećavaju morbiditet i komplikacije

bolesti, uzrokuju nepotrebnu patnju bolesnika, doprinose povećanoj upotrebi i zloupotrebi

antimikrobnih lijekova što dovodi do razvoja rezistencije mikroorganizama na antimikrobne

lijekove te konaĉno i do povećanja troškova lijeĉenja, a time i dodatnog financijskog

opterećenja sustava zdravstvene zaštite (2, 5).

U više izvora navedeno je kako se postotak infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u

bolnicama razvijenih zemalja kreće izmeĊu 5 do 10% bolesnika primljenih u bolnicu zbog

akutne bolesti (1, 4, 6). Prema novijem izvješću Europskog centra za prevenciju i kontrolu

bolesti, prosjeĉna prevalencija bolniĉkih infekcija europskih zemalja iznosi 7,1%. Prema

nedavnim europskim studijama, preciznije je definirano kretanje ukupnog postotka bolniĉkih

infekcija u rasponu od 4,6 do 9,3%, dok podatci iz 2004.godine za Sjedinjene Ameriĉke

Drţave prikazuju prevalenciju od 4,5% (4, 7). Za zemlje u razvoju procjenjuje se da su

postotci bolniĉkih infekcija i viši te da se kreću izmeĊu 5,7 do 19,1%, a prema nekim

izvorima i do 25% (4, 6). U izvješću Nacionalnog programa za kontrolu infekcija povezanih

sa zdravstvenom zaštitom (2013. do 2017. godine) Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske,

navodi se da u Republici Hrvatskoj ne postoje konkretni podatci o ukupnom postotku

bolniĉkih infekcija. Kako se ovoj problematici nije pristupalo sustavno i jednako u svim

zdravstvenim ustanovama u zemlji, već samo u pojedinim bolnicama ili na pojedinim

odjelima, prikupljeni podatci postoje samo za odreĊene vrste infekcija (6, 8).

Kao vodeće infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi navode se infekcije mokraćnog sustava

s udjelom od 40% svih zabiljeţenih bolniĉkih infekcija. Slijede zatim infekcije kirurških rana

sa zastupljenošću od 29%, bolniĉke pneumonije s 19%, te bakterijemija i sepsa ĉiji se udio u

ukupnom postotku bolniĉkih infekcija kreće izmeĊu 2 i 6%. Znaĉajno je napomenuti i to da su

UVOD

2

ove infekcije velikim dijelom uzrokovane višestruko otpornim mikroorganizmima te da rizik

od stjecanja i obolijevanja od ovih infekcija imaju svi hospitalizirani bolesnici (5). Upravo

prema riziku za stjecanje i razvoj bolniĉkih infekcija, bolniĉki odjeli dijele se na odjele

visokog, srednjeg i niskog rizika za obolijevanje od spomenutih infekcija, što je definirano i

zakonski, Pravilnikom o uvjetima i naĉinu obavljanja mjera za sprjeĉavanje i suzbijanje

bolniĉkih infekcija NN 93-02. Pravilnikom su definirani odjeli u tri razine rizika za stjecanje i

razvoj bolniĉkih infekcija i to kao odjeli visokog rizika, odjeli srednjeg rizika te odjeli niskog

rizika. U odjele visokog rizika ubrajaju se jedinice za intenzivno lijeĉenje i njegu, sterilne

jedinice, neonatološke jedinice intenzivnog lijeĉenja, odjeli za opekline, transplantaciju,

kardiokirurgiju, neurokirurgiju, vaskularnu kirurgiju, ortopediju, hemodijalizu, traumatologiju

te hematološki i onkološki odjeli. Odjeli srednjeg rizika su opći kirurški, urološki,

neonatološki, ginekološko-opstretiĉki, dermatološki te infektološki odjel dok se pod odjele

niskog rizika za stjecanje i razvoj bolniĉkih infekcija ubrajaju internistiĉki odjeli (izuzev

internistiĉkih odjela navedenih pod one visokog i srednjeg rizika), pedijatrijski odjeli,

psihijatrijski, stacionarni i gerijatrijski odjeli te ambulante (9).

Riziĉni ĉimbenici koji pridonose razvoju infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi dijele se

na jatrogene, organizacijske te rizike vezane uz samoga bolesnika.

Pod jatrogene rizike podrazumijevaju se postupci povezani sa zdravstvenom njegom, kao što

su neophodni invazivni medicinski postupci (postavljanje centralnoga venskoga katetera,

umjetna ventilacija, uvoĊenje urinarnog katetera, duljina korištenja umjetne ventilacije ili

urinarnih katetera) te rizici samog medicinskog osoblja (kao što su iskustvo zdravstvenih

djelatnika koji vrše navedene postupke, prisutnost mikroorganizama na rukama medicinskoga

osoblja te nekorištenje sterilnih tehnika).

Organizacijski rizici odnose se na omjer medicinskih sestara prema broju bolesnika, raspored

prostorija i kreveta pacijenata, njihova prenatrpanost, opremljenost, moguća kontaminacija

klimatiziranih ureĊaja, medicinske opreme, pribora, radnih površina, infuzija i hrane.

Rizici vezani uz samoga bolesnika ukljuĉuju teţinu postojeće bolesti hospitaliziranih

pacijenata, koja ĉesto prolongira duţinu hospitalizacije te ih ĉini ranjivijima za stjecanje

odreĊenih infekcija. Problem je i povećanje postotka rezistencije mikroorganizama na

antimikrobne lijekove te posebno ugroţena skupina bolesnika, kao što su kirurški bolesnici,

nedonošĉad, novoroĊenĉad, dojenĉad, bolesnici s opeklinama, pacijenti kojima je potrebno

intenzivno lijeĉenje te svi imunokompromitirani bolesnici (4, 5, 9).

UVOD

3

1.2. Uloga bolničkog područja u širenju patogena te načini njihova prijenosa

unutar bolničke sredine

Dokazano je da je bolniĉko podruĉje trajan izvor potencijalno opasnih te ĉak i letalnih

multirezistentnih organizama. Brojne studije ne samo da opisuju kontaminaciju podruĉja koja

okruţuju hospitalizirane bolesnike, već povezuju i stupanj kontaminacije s porastom rizika

obolijevanja od infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (10).

Bolniĉko podruĉje se, prema Smjernicama za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama iz

2011. godine, definira kao podruĉje bolniĉke ustanove izvan podruĉja (zone) pojedinaĉnog

bolesnika, odnosno obuhvaća podruĉja (zone) drugih bolesnika i sva ostala podruĉja u

bolniĉkoj ustanovi. Prema istim Smjernicama definirano je i podruĉje (zona) bolesnika kao

podruĉje u kojem se moţe naći kontaminacija bolesnikovim mikroorganizmima, a obuhvaća

samog bolesnika, njegov krevet, noćni ormarić te sva pomagala u krugu koji bolesnik moţe

dotaknuti svojim rukama (11).

UtvrĊeno je da je preţivljavanje patogena u bolniĉkoj sredini moguće u duţem vremenskom

periodu. U bolniĉkim uvjetima, s raznih površina izolirane su primjerice spore Clostridium

difficile-a, vankomicin rezistentni Enterococcus ( u nastavku VRE), meticilin rezistentni

Staphyloccoccus aureus ( u nastavku MRSA) te Acinetobacter baumannii i nakon 4-5 mjeseci.

Ĉesto su izolirani i norovirusi. U jednom istraţivanju MRSA je kultivirana s 43% kreveta

pacijenata za koje se nije znalo da su MRSA pozitivni. U drugom istraţivanju, s 13% površina

je kultiviran VRE u bolesniĉkim sobama pacijenata za koje se nije znalo da su kontaminirani

istim patogenom. TakoĊer je ustanovljeno da odreĊena kontaminacija postoji i nakon

provedenog standardnog protokola ĉišćenja. Prema navedenom, definiran je i veći rizik za

kolonizaciju novoprimljenih pacijenata istim patogenima koje su imali pacijenti koji su

prethodno boravili u istoj bolniĉkoj sobi (5).

Dokazani kontaminirani izvori su površine koje se ĉesto dodiruju, primjerice kvake na

vratima, ruĉke kreveta, stranice kreveta, zatim medicinska oprema kao što su pulsni oksimetri,

termometri, odvodi ekg-a , stetoskopi, tlakomjeri, ali i medicinski kartoni. Ĉak i na odjeći kao

i na predmetima kojim se koristi bolniĉko osoblje, poput bijele ili druge radne kute, kravate,

dojavljivaĉa, tableta, mobitela, kemijskih olovaka, raĉunalnih tipkovnica i drugih predmeta,

pronaĊeni su razni mikroorganizmi. Kontaminirani mogu biti i predmeti kojima se sluţi

bolesnik, primjerice rublje, ruĉnici, posteljina, pribor za jelo, pribor za osobnu higijenu,

igraĉke i sliĉno. Pribor za ĉišćenje prostorija poput kolica za ĉišćenje, kojima se sluţe

spremaĉice (metle, kante, krpe), ali i sredstva namijenjena higijeni ruku (poput sapuna i

UVOD

4

umivaonika), dokazano mogu biti izvor patogena tijekom provoĊenja same higijene i ĉišćenja

prostorija kao i higijene ruku (10, 11).

Naĉin prijenosa patogenih mikroorganizama moţe biti direktan (izravan, neposredan) i

indirektan (neizravan, posredan). Direktan ili izravan prijenos podrazumijeva prijenos

patogena neposrednim fiziĉkim kontaktom s razliĉitih podruĉja na jednom bolesniku na

drugog ili prijenos s bolniĉkog osoblja na bolesnika. U ovaj oblik prijenosa ukljuĉuje se i

prijenos zrakom, odnosno kapljiĉni prijenos, kojim se uzroĉnici izravno prenose kapljicama

na nezaraţenog domaćina, primjerice kihanjem ili kašljanjem. Indirektan ili neizravan

prijenos ukljuĉuje dodir s neţivim kontaminiranim površinama preko ranije spomenutih

predmeta i površina, koji su u rutinskoj i svakodnevnoj upotrebi bolniĉkog osoblja i

bolesnika. Naĉin prijenosa prvenstveno ovisi o lokalizaciji patogena u organizmu bolesnika ili

osoblja, što govori da su ljudi njihov glavni rezervoar i izvor te ujedno i glavni prenositelji

(5).

Prijenos patogenih mikroorganizama unutar bolniĉkog podruĉja, gledan kroz prizmu

meĊusobnog kontakta pacijenta i bolniĉkog osoblja, od iznimnog je interesa i znaĉenja za

ovaj rad. Prijenos patogenih mikroorganizama na bolesnike odvija se i preko ruku

zdravstvenih djelatnika. Taj se prijenos dogaĊa u nizu svakodnevnih i ĉestih radnji, a poĉiva

na ĉinjenici da su patogeni prisutni na bolesnikovoj koţi ili neţivim površinama u okruţenju

bolesnika te u bolniĉkoj sredini. Ĉinjenica je da patogeni preţivljavaju na rukama te se

sukladno tome prenose rukama kako pacijenata tako i zdravstvenih i nezdravstvenih

djelatnika. Do prijenosa i kontaminacije dolazi zbog neadekvatne higijene ruku prilikom

kontakta s drugim bolesnicima ili predmetima koji će doći u izravan kontakt s bolesnikom

(11).

1.3. Mjere prevencije bolničkih infekcija te njihova provedba u svijetu i u

Republici Hrvatskoj

U posljednjem desetljeću vidljivo je povećanje upotrebe indikatora kvalitete i mjera u

zdravstvenom sustavu, a pogotovo stupnja bolniĉkih infekcija kao uĉinkovitog pokazatelja

razine uspješnosti, odnosno neuspješnosti funkcioniranja bolnica ili drugih zdravstvenih

ustanova. Stupanj bolniĉkih infekcija povezuje se s razinom obuĉenosti zdravstvenog i

nezdravstvenog osoblja, organizacijskim i voditeljskim uspjehom, adekvatnošću samog

sustava koji je zateĉen unutar promatrane zdravstvene ustanove te njezinom pouzdanošću

(12).

UVOD

5

Svi programi kojima je cilj prevencija i kontrola infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi i

higijenom bolnice te poboljšanja sigurnosti pacijenata, u središte stavljaju obuku

zdravstvenog osoblja. Sigurnost pacijenata trenutno je esencijalna komponenta standarda

zdravstvene zaštite širom svijeta, stoga su ispravni postupci u prevenciji i lijeĉenju bolniĉkih

infekcija izrazito vaţni (5, 13).

Prema studiji o uĉinkovitosti kontrole nozokomijalnih infekcija SENIC (engl. The Study on

Efficacy of Nosocomial Infection Control) smatra se da je za bolnice nuţan kontinuirani

pristup problematici bolniĉkih infekcija. Takav pristup ukljuĉuje dostupnost pravilno

obuĉenog i predanog osoblja, postupanje prema pravilima utemeljenim na znanstvenim

dokazima, te redovan nadzor aktivnosti koje osiguravaju uĉinkovito provoĊenje preporuĉenih

mjera (13).

Kada se govori o preporuĉenim mjerama za prevenciju i kontrolu infekcija, misli se na

metode koje ukljuĉuju pregled i sanitarnu obradu bolesnika pri prijemu u bolnicu, provoĊenje

sanitarno – higijenskih postupaka pri radu (sustav oznaĉavanja kretanja osoba unutar

ustanove, oznaĉavajući zone visokog rizika odnosno zabranjenog pristupa), donošenje

Pravilnika o kućnom redu koji regulira ponašanje zaposlenih, pacijenata i posjetitelja itd.,

osiguranje kakvoće zraka, dezinfekciju instrumenata, medicinskog pribora i okoline,

sterilizaciju opreme i pribora, aseptiĉke, antiseptiĉke i higijenske postupke, higijenu ruku,

koţe i sluznica osoblja te postavljanje znakova kao podsjetnika za higijenu ruku, prikupljanje,

razvrstavanje, pranje, sterilizaciju i transport rublja, zdravstvenu ispravnost namirnica,

zbrinjavanje infektivnog otpada, izolaciju i lijeĉenje osoba oboljelih od infekcija, praćenje i

prijavu infekcija, praćenje otpornosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove, smanjenje

nepotrebne upotrebe antimikrobnih lijekova, usporedbu opseţnosti infekcija u odnosu prema

drugim bolnicama, trajnu edukaciju zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja s mjerama za

sprjeĉavanje i suzbijanje bolniĉkih infekcija te edukaciju posjetitelja koji dolaze u neposredni

kontakt s bolesnicima (4-6, 14, 15).

Prema preporuci Luksemburške deklaracije o sigurnosti pacijenata, u 2005. godini aktivno se

radilo na projektu Poboljšanja sigurnosti pacijenata u Europi IPSE (engl. Improving patient

safety in Europe) s ciljem brze razmjene iskustava meĊu ĉlanicama EU i suradnje sa

Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Zajedniĉkim radom i fokusom na kontrolu infekcija,

osnovala se zajedniĉka baza podataka Europske banke rješenja, koja sadrţava primjere

neţeljenih dogaĊaja i preporuke za njihovo sprjeĉavanje temeljene na najvišim standardima te

UVOD

6

je razvijena i jezgra kurikuluma za kontrolu infekcije pacijenata. U 2006. godini projekt se širi

i na zemlje ĉlanice Europske Unije, dvije zemlje kandidatkinje za EU (Hrvatsku i Tursku) te

Norvešku i Švicarsku (6, 13).

Vijeće EU je u lipnju 2009. godine izdalo Smjernice za bolesnikovu sigurnost ukljuĉujući i

preporuke za sprjeĉavanje i kontrolu infekcija. TakoĊer se u sklopu projekta IPSE pokrenula i

Obuka i nadzor infekcija u Europi TRICE (engl. Training in infection control in Europe) s

ciljem jaĉanja kontrole infekcija i higijene ruku u zemljama ĉlanicama EU. Od 2010. godine

TRICE prati stanje u zemljama EU, zemljama kandidatima te drugim drţavama Europe. S

obzirom na rezultate TRICE i vaţnost nastavka potpore nacionalnih programe obuke za

kontrolu infekcija i higijene ruku, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti ECDC

(engl. European Center for Disease Prevention and Control) pokreće drugi projekt pod

nazivom Obuka i nadzor infekcija u Europi – provedbena strategija TRICE-IS (engl. Training

in infection control in Europe – implementation strategy) s ciljem usklaĊivanja programa i

alata za kontrolu infekcija i higijene ruku. Istraţivanja TRICE pokazuju i kako postoje velike

razlike izmeĊu zemalja u provedbi programa osposobljavanja te kontrole infekcija i higijene

ruku najĉešće uzrokovane neusklaĊenošću programa u cjelini (13).

Hrvatska ima razvijeno zakonodavstvo kao i osnovnu infrastrukturu za provoĊenje prevencije

i kontrole infekcija, koje je povezano sa zdravstvenom zaštitom sukladno Pravilniku o

uvjetima i naĉinu obavljanja mjera za sprjeĉavanje i suzbijanje bolniĉkih infekcija (NN

85/12). Unatoĉ tome, u Hrvatskoj za sada ne postoje potpuni podatci o postotku infekcija

povezanih s kontrolom infekcija i higijenom ruku, ni podatci o poduzetim mjerama za zaštitu i

sigurnost pacijenata u zdravstvenim ustanovama. Iako je Hrvatska od 2006. godine ukljuĉena

u program praćenja infekcija povezanih sa zdravstvenom zaštitom, ne postoje potpuni podatci

niti o uĉestalosti medicinskih pogrešaka u bolnicama i ostalim ustanovama te subjektima

zdravstvene zaštite, jer se tek razvija kultura kakvoće meĊu zdravstvenim osobljem (6, 8).

1.4. Značenje higijene ruku kao mjere prevencije bolničkih infekcija

Od 19. stoljeća, zahvaljujući dr. Semmelweissu, uoĉena je vaţnost higijene ruku u kontroli

bolniĉkih infekcija, na temelju njegova opaţanja znaĉajne razlike u postporoĊajnom

mortalitetu rodilja koje su poraĊali lijeĉnici i studenti, a iznosio je od 13 do 18%, nasuprot

mortalitetu onih rodilja koje su poraĊale babice, koji je iznosio svega 2%. Nekoliko godina

kasnije, Florence Nightingale je analizom podataka o mortalitetu identificirala nizak stupanj

higijene u bolnici kao vodeći uzrok mortaliteta te istaknula probleme poput prenatrpanosti

UVOD

7

odjela, slabe ventilacije, nedostatne ĉistoće, smrti od preventabilnih bolesti, rana i drugih

uzroka, što je izazvalo veliki udar na tadašnje strategije bolnica (16).

U 21. stoljeću problem higijene ruku zaposlenika, kao problem sigurnosti za pacijente,

prepoznala je i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) te je krajem 2005. godine pokrenula

projekt pod nazivom Prvi globalni izazov za sigurnost bolesnika: „Ĉista skrb je sigurnija

skrb“ (engl. First global patient safety challenge: „Clean Care is Safer Care“) koji se

primjenjuje širom svijeta (11).

Higijena ruku prepoznata je kao najvaţnija mjera sprjeĉavanja bolniĉkih infekcija, a

procjenjuje se da bi pravilno provoĊenje moglo smanjiti njihovu pojavnost za ĉak 15 do 30%

(2, 3, 7). U okviru projekta „Ĉista skrb je sigurnija skrb“ dostupne su i Smjernice o higijeni

ruku definirane kao „Mojih pet trenutaka za higijenu ruku“ koje sadrţavaju indikacije

(trenutke) u kojima bi se higijena ruku trebala provoditi, a ukljuĉuju pranje ruku prije

kontakta s bolesnikom odnosno njegovom okolinom; prije aseptiĉkog postupka (primjerice

otvaranja venskog pristupa, davanje injekcije); nakon izlaganja tjelesnim tekućinama i

izluĉevinama bolesnika; nakon kontakta s bolesnikom te nakon kontakta s bolesnikovom

okolinom onda kada nije došlo do kontakta s bolesnikom (11, 17).

Na internetskoj stranici SZO nalaze se i edukacijski materijali poput prezentacijskih slajdova,

filmova i plakata za provedbu pravilne higijene ruku, te alati za procjenu suradljivosti u

provoĊenju iste kao i alati za pruţanje povratne informacije zaposlenicima odjela (17).

U svibnju 2009. godine, kada su zakljuĉene konaĉne Smjernice za higijenu ruku u

zdravstvenim ustanovama (SZO), zapoĉela je kampanja pod nazivom „Spasite ţivote: ĉistite

ruke“ (engl. Save Lives: Clean Your Hands) koja takoĊer naglašava „pet trenutaka za higijenu

ruku“ (11, 17). Brojne studije pokazale su kako se suradljivost (engl. compliance) u pravilno

provedenoj higijeni ruku kreće izmeĊu 30 do 40% u jedinicama intenzivne njege te gotovo

nikada iznad 60% na ostalim odjelima. Studije još pokazuju kako je suradljivost niţa meĊu

lijeĉnicima nego medicinskim sestrama te prije kontakta s bolesnikom u odnosu na trenutak

poslije kontakta s bolesnikom. U tom kontekstu mjerenje suradljivosti u provedbi pranja ruku

djelatnika zdravstvenih ustanova postalo je izazov. Predloţeno je više metoda za praćenje

provedbe ove mjere prevencije, meĊu kojima je direktna opservacija, odnosno nadzor

temeljen na „Mojih pet trenutaka“ postala zlatni standard preporuĉen od strane SZO (18).

Kao najĉešće razloge za nisku razinu provoĊenja pranja ruku kao uĉinkovite mjere prevencije

bolniĉkih infekcija, djelatnici zdravstvenih ustanova navode nedostatak vremena,

UVOD

8

preopterećenost radom, manjak znanja, skepticizam oko higijene ruku kao metode prevencije,

nezgodne lokacije umivaonika i dispenzera sapuna na odjelu te manjak poticaja (19).

Mnoge strategije dizajnirane su kako bi riješile problem niske suradljivosti provoĊenja ove

mjere, no uĉinci su ĉesto bili kratkog trajanja (7). Unatoĉ tome što su brojni ĉlanci

dokumentirali globalnu promociju higijene ruku i poboljšanja istog u individualnim

primjerima bolnica, regija i na nacionalnim razinama, implementacijom Smjernica SZO

mnoge bolnice nisu postigle dostatan nivo suradljivosti (20). Tradicionalno se strategije

fokusiraju na osoblje ili na uvoĊenje novih proizvoda za higijenu ruku te novih ureĊaja za

nadzor, zanemarujući ĉesto i utjecaj negativnih primjera, slabog menadţmenta i socijalne

kulture što bi po bihevioralnom nauku mogao postati vrijedan dodatak strategiji provoĊenja

pranja ruku.

Potrebno je naglasiti kako je proces evaluacije bitan faktor za jasan opseg provedenih mjera i

strategija, jer na jedinstven naĉin identificira mehanizme koji funkcioniraju, i one koje ne

funkcioniraju, kako bi došlo do potrebnih promjena (3).

Unatoĉ široko rasprostranjenom mišljenju i slaganju u ĉinjenici da je higijena ruku najvaţnija

intervencija u prevenciji infekcija, i nakon više od 165 godina nakon Semmelweissove

publikacije, bolnice se i dalje bore sa suboptimalnim razinama provoĊenja ove mjere kao

najosnovnije i najjednostavnije prevencijske metode u sprjeĉavanju bolniĉkih infekcija (19)

HIPOTEZA

9

2. HIPOTEZA

ProvoĊenje pranja ruku kao jedne od temeljnih mjera za sprjeĉavanje bolniĉkih infekcija još

se uvijek ne provodi dosljedno na odjelima i klinikama KBC Osijek, pri ĉemu postoje razlike

u uĉestalosti pranja ruku izmeĊu odjela i klinika niskog te visokog rizika za obolijevanje od

bolniĉkih infekcija te izmeĊu zaposlenika zdravstvenih i nezdravstvenih struka.

CILJEVI

10

3. CILJEVI

Ciljevi ovog istraţivanja bili su:

1. Utvrditi uĉestalost provoĊenja pranja ruku meĊu osobljem izabranih odjela i klinika KBC

Osijek te okolnosti u kojima se ova mjera najĉešće provodi.

2. Utvrditi postoje li razlike u uĉestalosti provoĊenja pranja ruku izmeĊu zdravstvenog i

nezdravstvenog osoblja izabranih odjela i klinika KBC Osijek.

3. Utvrditi postoje li razlike u uĉestalosti provoĊenja pranja ruku izmeĊu odjela i klinika

niskog te visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija.

4. Utvrditi razinu opremljenosti izabranih odjela i klinika KBC Osijek vezanu uz provoĊenje

pranja ruku.

5. Utvrditi postoje li razlike u opremljenosti izmeĊu odjela i klinika niskog te visokog rizika

za obolijevanje od bolniĉkih infekcija.

6. Procijeniti meĊuodnos izmeĊu opremljenosti radne sredine izabranih odjela i klinika KBC

Osijek te uĉestalosti pranja ruku njihovih zaposlenika.

ISPITANICI I METODE

11

4. ISPITANICI I METODE

4.1. Ustroj studije

Provedeno istraţivanje ustrojeno je po naĉelu cross-sectional studije, odnosno kao tipiĉna

metoda istraţivanja presjeka ili prevalencije. Ova metoda analitiĉkog istraţivanja pogodna je

za istraţivanje cijele populacije, većih skupina ili njihovih reprezentativnih uzoraka. Za

pojedince se sakupljaju podatci koji istodobno obuhvaćaju sadašnje i prošle znaĉajke,

ponašanje, iskustva ili stanje zdravlja od odreĊene bolesti (21, 22).

Pomoću metode analitiĉkog istraţivanja u epidemiologiji se istodobno istraţuje prisutnost

bolesti i mogućeg uzroĉnika u promatranoj populaciji, odnosno skupini ispitanika. Njome se

utvrĊuje stopa prevalencije bolesti meĊu izloţenima i neizloţenima te ih se meĊusobno

usporeĊuje (21).

4.2. Ispitanici

Ispitanici su u ovom istraţivanju sudjelovali dobrovoljno, nakon što su bili informirani o svrsi

istraţivanja, slijedom ĉega je korišten prigodan uzorak djelatnika odabranih klinika i odjela

Kliniĉkog bolniĉkog centra Osijek. U istraţivanju su sudjelovali zdravstveni i nezdravstveni

djelatnici izabranih odjela i klinika KBC Osijek. Sukladno Pravilniku o uvjetima i naĉinu

obavljanja mjera za sprjeĉavanje i suzbijanje bolniĉkih infekcija, kao odjel visokog rizika

izabrana je Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeĉenje KBC Osijek,

hematološki odjel te hemodijaliza, dok je kao odjel niskog rizika izabrana Klinika za

unutarnje bolesti KBC Osijek izuzev hematološkog odjela i hemodijalize. Ispitanici su na

svom radnom mjestu popunjavali anonimni anketni upitnik koji je na Klinici za unutarnje

bolesti podijelila glavna sestra klinike, a na Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju i

intenzivno lijeĉenje glavni administrator. Istraţivanje je provedeno u periodu od mjesec dana,

odnosno od 20. srpnja do 20. kolovoza 2015. godine. Podijeljeno je 180 upitnika (110

upitnika Klinici za unutarnje bolesti te 70 Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju i

intenzivno lijeĉenje) od ĉega ih je vraćeno 142 odnosno 78,89% upitnika. Od 142 upitnika

jedan se upitnik smatra neprihvatljivim jer nije adekvatno ispunjen.

4.3. Metode

Ispitivanje je provedeno pomoću posebno osmišljenog anketnog upitnika kojeg su ispitanici

samostalno ispunjavali (self-administered-questionnaire) (23). Popunjavanje upitnika trajalo

je 15 minuta i provodilo se anonimno. Upitnik se sastoji od 4 skupine pitanja vezanih uz

ISPITANICI I METODE

12

demografske osobine ispitanika te njihovo zanimanje i duţinu staţa na zateĉenom radnom

mjestu, osobitosti njihova kontakta s pacijentima, ukljuĉenost u kontakt s pacijentima te

pitanja vezana uz postupanje samih ispitanika s obzirom na higijenu ruku i opremljenost

njihovih radnih prostora za adekvatno i optimalno provoĊenje ove mjere kao integralnog

dijela prevencije bolniĉkih infekcija. Ispitanici su samostalno upisivali godište i odjel na

kojem rade, a na sva druga pitanja odgovarali su na naĉin da su zaokruţili jedan od ponuĊenih

odgovora koji je davao najtoĉniji prikaz njihovog zateĉenog stanja, naĉina ponašanja ili

navika koje imaju na radnom mjestu.

4.4. Statističke metode

Za opis distribucije frekvencija istraţivanih varijabli upotrijebljene su deskriptivne statistiĉke

metode. Sve varijable testirane su na normalnost distribucije Kolmogorov-Smirnovljevim

testom te u ovisnosti o rezultatu za njihovu daljnju obradu primijenjene su parametrijske ili

neparametrijske metode (24). Nominalni pokazatelji prikazani su raspodjelom uĉestalosti po

skupinama i udjelima. Za utvrĊivanje razlika meĊu proporcijama izmeĊu dva nezavisna

uzorka korišten je χ²-test i Fisherov egzaktni test (24). Znaĉajnost razlika utvrĊenih

statistiĉkim testiranjem iskazana je na razini p<0,05. U obradi podataka upotrijebljeni su

izvorno pisani programi za baze podataka te statistiĉki paket Statistica for Windows 2010

(inaĉica 10.0, StatSoft Inc., Tulsa, OK).

REZULTATI

13

5. REZULTATI

5.1. Demografske osobine ispitanika, njihovo zanimanje, radno mjesto

Statistiĉkom analizom obraĊeni su podatci prikupljeni od 141 djelatnika koji rade na

klinikama i odjelima koji imaju visoki ili niski rizik obolijevanja od bolniĉkih infekcija.

Prosjeĉna starosna dob svih ispitanika je 41 godina, a godine se kreću u rasponu od 21 do 64

godine. Prosjeĉna starosna dob muškaraca iznosi 38 godina, a kreće se u rasponu od 21 do 63

godine, a prosjeĉna starosna dob ţena iznosi 41 godinu i kreće se u rasponu od 21 do 64

godine. Od ukupnog broja ispitanika, 15,6% je muških i 84,4% ţenskih osoba. Djelatnici

bolnice dijele se na zdravstveno i nezdravstveno osoblje, a na izabranim klinikama i odjelima

ima 90,8% zdravstvenog osoblja te 9,2% nezdravstvenog osoblja (Tablica 1).

Tablica 1. Ispitanici prema vrsti osoblja (zdravstveno/nezdravstveno) i spolu

Osoblje prema kriteriju Spol Ukupno

N (%) Muški N(%) Ţenski N(%)

Zdravstveno 22 (17,2) 106 (89,1) 128 (90,8)

Nezdravstveno 0 13 (10,9) 13 (9,2)

Ukupno 22 (15,6) 119 (84,4) 141 (100,0)

Nadalje, zdravstveno osoblje ĉini 24,1% lijeĉnika/lijeĉnica i 66,7% medicinskih

tehniĉara/sestara, a nezdravstveno osoblje 3,5% njegovateljica i 5,7% spremaĉica. Znaĉajno

više ispitanih su ţene i u zdravstvenom i nezdravstvenom osoblju (Tablica 2).

Tablica 2. Ispitanici prema zanimanju i spolu

Zanimanje Spol Ukupno

N (%) Muški N (%) Ţenski N (%)

Lijeĉnik/ica 12 (54,5) 22 (18,5) 34 (24,1)

Medicinski tehniĉar/sestra 10 (45,5) 84 (70,6) 94 (66,7)

Njegovatelj/ica 0 5 (4,2) 5 (3,5)

Spremaĉ/ica 0 8 (6,7) 8 (5,7)

Ukupno 22 (15,6) 119 (84,4) 141 (100,0)

Od svih ispitanika koji su sudjelovali u ovom istraţivanju, 51,5% ĉine djelatnici Klinike za

unutarnje bolesti osim hematološkog odjela i hemodijalize, kao odabranog odjela niskog

rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija. S odabranih odjela visokog rizika za

REZULTATI

14

obolijevanje od bolniĉkih infekcija 24,1% ispitanih ĉine djelatnici Klinike za anesteziologiju,

reanimatologiju i intenzivno lijeĉenje, 17,7% ispitanih ĉine djelatnici hemodijalize i 7,1%

ispitanih ĉine djelatnici odjela za hematologiju. Znatno više ispitanih su zdravstveni djelatnici,

meĊu kojima prevladavaju medicinski tehniĉari/sestre (Tablica 3).

Tablica 3. Ispitanici prema zanimanju i radnom mjestu

Zanimanje

Naziv odjela odnosno klinike Ukupno

N (%) Interna klinika

N(%)

AIL

N (%)

Hemodijaliza

N (%)

Hematologija

N (%)

Lijeĉnik/ica 9 (26,5%) 24 (70,6%) 0 1 (2,9%) 34 (24,1%)

Medicinski tehniĉar/sestra 52 (55,3%) 10 (10,6%) 24 (25,5%) 8 (8,5%) 94 (66,7%)

Njegovatelj/ica 4 (80,0%) 0 0 1 (20%) 5 (3,5%)

Spremaĉ/ica 7 (87,5%) 0 1 0 8 (5,7%)

Ukupno 72 (51,1%) 34 (24,1%) 25 (17,7%) 10 (7,1%) 141 (100%)

Ispitanici su podijeljeni i po trajanju radnog staţa na zateĉenom radnom mjestu na odjelu i to

prema kriteriju niskog ili visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija. 90,7%

ispitanika radi duţe od godine dana na zateĉenom radnom mjestu. Primjetno više ispitanika

radi na zateĉenom radnom mjestu duţe od godine dana (Tablica 4).

Tablica 4. Ispitanici prema duţini radnog staţa i odjelu prema kriteriju niskog-visokog rizika

Duţina rada na odjelu

Odjel prema kriteriju nisko ili visoko riziĉan za

bolniĉke infekcije Ukupno

N (%) Odjel niskog rizika

N (%)

Odjel visokog rizika

N (%)

Manje od 3 mjeseca 7 (100,0) 0 7 (5,0)

Od 3 mjeseca do 1 godine 3 (50,0) 3 (50,0) 6 (4,3)

Duţe od 1 godine 62 (48,4) 66 (51,6) 128 (90,7)

Ukupno 72 (51,1) 69 (48,9) 141 (100,0)

5.2. Osobitost kontakta s pacijentima i navike osoblja vezane za higijenu ruku

Na pitanje o osobitosti kontakta s pacijentima, 54,7% zdravstvenog osoblja odgovorilo je da

je njihov najuĉestaliji kontakt podjednako izravan i neizravan, dok je 61,5% nezdravstvenih

djelatnika odgovorilo da je njihov najuĉestaliji kontakt iskljuĉivo neizravan kontakt (Tablica

5).

REZULTATI

15

Tablica 5. Osobitost kontakta s pacijentima prema vrsti osoblja (zdravstveno/nezdravstveno)

Vrsta kontakta s pacijentom

Osoblje prema kriteriju Ukupno

N (%) Zdravstveno

N (%)

Nezdravstveno

N (%)

Dominantno izravan kontakt 25 (19,5) 0 25 (17,7)

Dominantno neizravan kontakt 7 (5,5) 4 (30,8) 11 (7,8)

Podjednako izravan i neizravan kontakt 70 (54,7) 1 (7,7) 71 (50,4)

Iskljuĉivo izravan kontakt 25 (19,5) 0 25 (17,7)

Iskljuĉivo neizravan kontakt 1 (0,8) 8 (61,5) 9 (6,4)

Ukupno 128 (90,8) 13 (9,2) 141 (100,0)

Analizirajući osobitost kontakta s pacijentima na odjelu, prema kriteriju niskog ili visokog

rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija, uoĉeno je da je na odjelu niskog rizika

najuĉestaliji podjednako izravan i neizravan kontakt k ( 60,6%), a na odjelu visokog rizika

najuĉestaliji je kontakt (68%) dominantno izravan kontakt (Tablica 6).

Tablica 6. Osobitost kontakta s pacijentima i odjela prema kriteriju niskog-visokog rizika

Vrsta kontakta s pacijentima

Odjel prema kriteriju nisko ili visoko riziĉan

za bolniĉke infekcije Ukupno

N (%) Odjel niskog rizika

N (%)

Odjel visokog rizika

N (%)

Dominantno izravan kontakt 8 (32,0) 17 (68,0) 25 (17,7)

Dominantno neizravan kontakt 7 (63,6) 4 (36,4) 11 (7,8)

Podjednako izravan i neizravan kontakt 43 (60,6) 28 (39,4) 71 (50,4)

Iskljuĉivo izravan kontakt 6 (24,0) 19 (76,0) 25 (17,7)

Iskljuĉivo neizravan kontakt 8 (88,9) 1 (11,1) 9 (6,4)

Ukupno 72 (51,1) 69(48,9) 141 (100,0)

Promatrajući uĉestalost izravnog i neizravnog kontakta s pacijentima koji leţe na odjelu,

utvrĊeno je da zdravstveno osoblje svaki dan ima podjednako izravan (68%) i neizravan

(50%) kontakt, a kod nezdravstvenog osoblja primijećen je pribliţno izravan (69,2%) i

neizravan( 69,2%) kontakt svaki dan (Tablica 7).

REZULTATI

16

Tablica 7. Uĉestalost izravnog i neizravnog kontakta s leţećim pacijentima prema vrsti

osoblja (zdravstveno/nezdravstveno)

Vrijeme Kontakt

Osoblje prema kriteriju

Ukupno Zdravstveno

N (%)

Nezdravstveno

N (%)

Nikada Izravan 4 (3,1) 4 (30,8) 8 (5,7)

Neizravan 10 (7,8) 1 (7,7) 11 (7,8)

Manje od 1 tjedno Izravan 7 (5,5) 0 7 (5,0)

Neizravan 4 (3,1) 0 4 (2,8)

1 do 2 puta tjedno Izravan 4 (3,1) 0 4 (2,8)

Neizravan 4 (3,1) 0 4 (2,8)

Gotovo svaki dan Izravan 26 (20,3) 0 26 (18,4)

Neizravan 46 (36,0) 3 (23,1) 49 (34,8)

Svaki dan Izravan 87 (68,0) 9 (69,2) 96 (68,1)

Neizravan 64 (50,0) 9 (69,2) 73 (51,8)

Ukupno Izravan 128 (90,8) 13 (9,2) 141 (100,0)

Neizravan 128 (90,8) 13 (9,2) 141 (100,0)

Ispitanici su takoĊer upitani o uĉestalosti dodirivanja površina u pacijentovoj okolini (zoni) na

što je 85,1% ispitanih reklo da je u ĉestom kontaktu. Na pitanje o uĉestalosti korištenja toaleta

namijenjenog pacijentima, 94,3% anketiranih odgovorilo je da nikada ne koristi sanitarne

prostorije pacijenata, 4,3% izjasnilo se da ih koristi rijetko, a 1,4% ĉesto.

5.3. Suradljivost s postupcima higijene ruku

Pitanja o uĉestalosti provoĊenja higijene ruku osoblja sastavljena su na temelju definiranih

pravila SZO. Odgovarajući na ova pitanja, osoblje se izjasnilo kada i koliko ĉesto obavlja

navedenu radnju na svom radnom mjestu. Prilikom obrade svih anketnih upitnika utvrĊeno je

da je 36,9% djelatnika odgovorilo da uvijek pere ruke prije izravnog kontakta s pacijentom,

dok je 80,1% djelatnika reklo da uvijek pere ruke nakon kontakta s pacijentom. Na pitanje

koliko ĉesto peru ruke prije korištenja medicinskih rukavica, 13,5% odgovorilo je uvijek,

dok je na pitanje o pranju ruku poslije korištenja rukavica, uvijek odgovorilo 65,2% ispitanih.

Vidljivo je i da 19,1% djelatnika uvijek opere ruke prije neizravnog kontakta s pacijentom,

dok 39,7% djelatnika uvijek opere ruke nakon neizravnog kontakta s pacijentom (Tablica 8).

REZULTATI

17

Tablica 8. Ukupna uĉestalost provoĊenja higijene ruku

Pitanje

Nikada

N (%)

Gotovo

nikada

N (%)

Ponekad

N (%)

Gotovo

uvijek

N (%)

Uvijek

N (%)

Ukupno

N (%)

Koliko ĉesto perete ruke prije

izravnog kontakta s pacijentom? 10 (7,1) 2 (1,4) 23 (16,3) 54 (38,3) 52 (36,9) 141 (100)

Koliko ĉesto perete ruke nakon

kontakta s pacijentom? 8 (5,7) 0 2 (1,4) 18 (12,8) 113 (80,1) 141 (100)


korištenja medicinskih rukavica? 9 (6,4) 17 (12,1) 48 (34,0) 48 (34,0) 19 (13,5) 141 (100)


korištenja medicinskih rukavica? 0 4 (2,8) 11 (7,8) 34 (24,1) 92 (65,2) 141 (100)


neizravnog kontakta s

pacijentima?

8 (5,7) 13 (9,2) 41 (29,1) 52 (36,9) 27 (19,1) 141 (100)



pacijentima?

8 (5,7) 7 (5,0) 24 (17,0) 46 (32,6) 56 (39,7) 141 (100)

Uĉestalost provoĊenja higijene ruku detaljnije je analizirana prema kriteriju zdravstvenog i

nezdravstvenog osoblja. Analizom zdravstvenog osoblja potvrĊen je povećan trend kod

uĉestalosti pranja ruku uvijek nakon izravnog ili neizravnog kontakta s pacijentom i nakon

korištenja medicinskih rukavica (Tablica9).

Tablica 9. Uĉestalost provoĊenja higijene ruku zdravstvenog osoblja

Pitanje

Zdravstveno osoblje

Nikada

N (%)

Gotovo

nikada

N (%)

Ponekad

N (%)

Gotovo

uvijek

N (%)

Uvijek

N (%)

Ukupno

N (%)


izravnog kontakta s pacijentom? 2 (1,6) 2 (1,6) 21 (16,4) 54 (42,1) 49 (38,3) 128 (100)


kontakta s pacijentom? 0 0 2 (1,6) 18 (14,1) 108 (84,3) 128 (100)


korištenja medicinskih rukavica? 9 (7,1) 17 (13,3) 44 (34,3) 45 (35,1) 13 (10,2) 128 (100)


korištenja medicinskih rukavica? 0 4 (2,8) 11 (8,6) 34 (26,7) 79 (61,9) 128 (100)



pacijentima?

8 (6,2) 13 (10,2) 39 (30,5) 48 (37,5) 20 (15,6) 128 (100)



pacijentima?

8 (6,2) 7 (5,5) 23 (18,0) 42 (32,8) 48 (37,5) 128 (100)

Analizom uĉestalosti provoĊenja higijene ruku kod nezdravstvenih djelatnika, utvrĊen je trend

rasta pranja ruku uvijek nakon izravnog i neizravnog kontakta uz ĉinjenicu da je 100%

nezdravstvenog osoblja istaknulo kako uvijek pere ruke nakon korištenja rukavica

(Tablica10).

REZULTATI

18

Tablica 10. Uĉestalost provoĊenja higijene ruku nezdravstvenog osoblja

Pitanje

Nezdravstveno osoblje

Nikada

N (%)

Gotovo

nikada

N (%)

Ponekad

N (%)

Gotovo

uvijek

N (%)

Uvijek

N (%)

Ukupno

N (%)


izravnog kontakta s pacijentom? 8 (61,5) 0 2 (15,4) 0 3 (23,1) 13 (100,0)


kontakta s pacijentom? 8 (61,5) 0 0 0 5 (38,5) 13 (100,0)


korištenja medicinskih rukavica? 0 0 4 (30,8) 3 (23,1) 6 (46,1) 13 (100,0)


korištenja medicinskih rukavica? 0 0 0 0 13 (100,0) 13 (100,0)



pacijentima?

0 0 2 (15,4) 4 (30,8) 7 (53,8) 13 (100,0)



pacijentima?

0 0 1 (7,7) 4 (30,8) 8 (61,5) 13 (100,0)

Obzirom da je relativno mali broj odgovora po pitanjima, odgovori nikad, gotovo nikad i

ponekad zbrajaju se u frekvenciju ne peru ili vrlo rijetko peru ruke, a odgovori gotovo uvijek i

uvijek u drugu. Daljnjom analizom podataka utvrĊeno je da 35 djelatnika ne pere ili vrlo

rijetko pere ruke prije izravnog kontakta s pacijentom, od kojih je 71,4% zdravstvenih i

28,6% nezdravstvenih djelatnika, ali i da 97,2% zdravstvenog osoblja od ukupnih 106

odgovora gotovo uvijek ili uvijek pere ruke prije izravnog kontakta s pacijentom, što ima

svoju statistiĉku znaĉajnost (Fisherov egzaktni test; p<0,001) (Tablica 11).



Vrsta osoblja

Pranje ruku prije izravnog kontakta s pacijentom

Ukupno

N (%)

p* Ne pere ili vrlo rijetko pere

N (%)

Gotovo uvijek ili uvijek pere

N (%)

Zdravstveno 25 (71,4) 103 (97,2) 128 (90,8)

<0,001 Nezdravstveno 10 (28,6) 3 (2,8) 13 (9,2)

Ukupno 35 (100,0) 106 (100,0) 141 (100,0)

*Fisherov egzaktni test

Nadalje, analizom podataka utvrĊeno je da od 131 ispitanog 96,2% zdravstvenog i 3,8%

nezdravstvenog osoblja odgovorilo da gotovo uvijek ili uvijek pere ruke nakon izravnog

kontakta s pacijentom. Ovi podatci takoĊer imaju statistiĉku znaĉajnost (Fisherov egzaktni

test; p<0,001) (Tablica 12).

REZULTATI

19



Vrsta osoblja

Pranje ruku nakon izravnog kontakta s pacijentom

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Zdravstveno 2 (20,0) 126 (96,2) 128 (90,8)

<0,001 Nezdravstveno 8 (80,0) 5 (3,8) 13 (9,2)

Ukupno 10 (100,0) 131 (100,0) 141 (100,0)


Na pitanje koliko ĉesto peru ruke prije korištenja medicinskih rukavica, od 74 ispitanika koji

ne peru ili vrlo rijetko peru ruke pije korištenja, odgovorilo je 94,6% zdravstvenih djelatnika i

5,4% nezdravstvenih. 86,6% zdravstvenih djelatnika od 67 ispitanika odgovorilo je da prije

korištenja medicinskih rukavica gotovo uvijek ili uvijek pere ruke. Nezdravstveno osoblje

izjasnilo se s 13,4% odgovora da gotovo uvijek ili uvijek pere ruke prije korištenja rukavica.

Ovi odgovori nemaju statistiĉku znaĉajnost (2=2,707; df=1; p=0,145) (Tablica 13).


korištenja medicinskih rukavica.

Vrsta osoblja

Koliko ĉesto perete ruke prije korištenja medicinskih

rukavica?

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Zdravstveno 70 (94,6) 58 (86,6) 128 (90,8)

0,145 Nezdravstveno 4 (5,4) 9 (13,4) 13 (9,2)

Ukupno 74 (100,0) 67 (100,0) 141 (100,09

*2-test

Analizirajući odgovore na pitanje peru li djelatnici ruke nakon korištenja medicinskih

rukavica, dobiveni su odgovori koji nemaju statistiĉku znaĉajnost, ali pokazuju da 100,0%

zdravstvena djelatnika ne pere ili vrlo rijetko pere ruke. 89,7% zdravstvenog osoblja je

odgovorilo da ruke pere gotovo uvijek ili uvijek u odnosu na 10,3% nezdravstvenih djelatnika

(Fisherov egzaktni test; p<0,361) (Tablica 14).

REZULTATI

20



Vrsta osoblja

Koliko ĉesto perete ruke nakon korištenja medicinskih

rukavica?

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Zdravstveno 15 (100,0) 113 (89,7) 128 (90,8)

0,361 Nezdravstveno 0 13 (10,3) 13 (9,2)

Ukupno 15 (100,0) 126 (100,0) 141 (100,0)


Odnos zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji ne peru ili vrlo rijetko peru ruke iznosi

96,8% i 3,2% dok je kod onih koji gotovo uvijek ili uvijek peru ruke prije neizravnog kontakta

86,1% naspram 13,9% (2=4,750; df=1; p<0,039) (Tablica 15).



Vrsta osoblja

Koliko ĉesto perete ruke prije neizravnog kontakta s

pacijentima?

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Zdravstveno 60 (96,8) 68(86,1) 128 (90,8)

<0,039 Nezdravstveno 2 (3,2) 11 (13,9) 13 (9,2)

Ukupno 62 (100,0) 79 (100,0) 141 (100,0)

*2-test

Kod zdravstvenih djelatnika zabiljeţen je već broj onih koji peru ruke gotovo uvijek ili uvijek

nakon neizravnog kontakta s pacijentom u odnosu na nezdravstveno osoblje, odnosno 88,2%

spram 11,8% (Fisherov egzaktni test; p<0,112) (Tablica 16).



Vrsta osoblja

Koliko ĉesto perete ruke nakon neizravnog kontakta s

pacijentima?

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Zdravstveno 38 (97,4) 90 (88,2) 128 (90,8)

0,112 Nezdravstveno 1 (2,6) 12 (11,8) 13 (9,2)

Ukupno 39 (100,0) 102 (100,0) 141 (100,0)


REZULTATI

21

U daljnjoj analizi suradljivosti pri postupcima higijene ruku, deskriptivno su prikazani i

obraĊeni podatci s izabranih odjela prema kriteriju niskog ili visokog rizika za obolijevanje od

bolniĉkih infekcija. Dobiveni podatci nam kazuju da je provoĊenjem higijene ruku na Klinici

za unutarnje bolesti osim hemodijalize i hematološkog odjela, kao odjela niskog rizika,

potvrĊen trend veće uĉestalosti pranja ruku uvijek nakon izravnog kontakta s pacijentom od

82%, dok je trend pranja ruku uvijek prije izravnog kontakta s pacijentom 31,9%. Vidljiva je i

velika razlika izmeĊu pranja ruku prije korištenja medicinskih rukavica i nakon korištenja

gdje je 12,5% djelatnika odgovorilo da uvijek prije korištenja operu ruke, a 77,8% djelatnika

odgovorilo da uvijek nakon korištenja operu ruke (Tablica 17).

Tablica 17. Suradljivost s postupcima higijene ruku na odjelu niskog rizika

U istraţivanju suradljivosti s postupcima higijene ruku obraĊeni su i podatci ispitanika s

odjela visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija odnosno s Klinike za

anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeĉenje te hematološkog odjela i hemodijalize.

Analizom prikupljenih podataka utvrĊeno je da 42% ispitanih uvijek pere ruke prije izravnog

kontakta s pacijentima, a 78,4% ispitanih uvijek pere ruke nakon izravnog kontakta s

pacijentima. Zanimljivo je istaknuti i kako 14,5% ispitanih uvijek pere ruke prije korištenja

medicinskih rukavica, a 52,2% uvijek pere ruke nakon korištenja medicinskih rukavica

(Tablica 18).

Pitanje

Odjel niskog rizika za oblijevanja od bolniĉkih infekcija

Nikada

N (%)

Gotovo

nikada

N (%)

Ponekad

N (%)

Gotovo

uvijek

N (%)

Uvijek

N (%)

Ukupno

N (%)


izravnog kontakta s pacijentom? 9 (12,5) 1 (1,4) 13 (18,1) 26 (36,1) 23 (31,9) 72 (100,0)


izravnog kontakta s pacijentom? 7 (9,7) 0 1 (1,4) 5 (6,9) 59 (82,0) 72 (100,0)


korištenja medicinskih rukavica? 4 (5,6) 6 (8,3) 27 (37,5) 26 (36,1) 9 (12,5) 72 (100,0)


korištenja medicinskih rukavica? 0 0 6 (8,3) 10 (13,9) 56 (77,8) 72 (100,0)


neizravnog kontakta s pacijentima? 3 (4,2) 6 (8,3) 20 (27,8) 28 (38,9) 15 (20,8) 72 (100,0)



REZULTATI

22

Tablica 18. Suradljivost s postupcima higijene ruku na odjelima visokog rizika

Prilikom detaljnije analize uĉestalosti pranja ruku prema vrsti odjela na kojem ispitanici rade,

korištene su nove frekvencije za utvrĊivanje razlika meĊu odjelima. Zabiljeţeno je da 46,2%

ispitanika s odjela niskog rizika prije izravnog kontakta s pacijentima gotovo uvijek ili uvijek

pere ruke, a na odjelu visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija ruke prije izravnog

kontakta gotovo uvijek ili uvijek pere 53,8% djelatnika. Ovi podatci nemaju statistiĉku

znaĉajnost (2=3,999; df=1; p=0,053) (Tablica 19).



Vrsta odjela

Koliko ĉesto perete ruke prije izravnog kontakta s

pacijentima?

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Niskog rizika 23 (65,7) 49 (46,2) 72 (51,1)

0,053 Visokog rizika 12 (34,3) 57 (53,8) 69 (48,9)

Ukupno 35 (100,0) 106 (100,0) 141 (100,0)

*2-test

Analizom je ustanovljeno da 48,39% djelatnika odjela niskog rizika gotovo uvijek ili uvijek

pere ruke nakon izravnog kontakta s pacijentom kao i da 51,1% djelatnika odjela visokog

rizika ruke pere gotovo uvijek ili uvijek. Ovaj podatak nema statistiĉku znaĉajnost (Fisherov

egzaktni test, p=0,098) (Tablica 20).

Pitanje

Odjel visokog rizika za oblijevanja od bolniĉkih infekcija

Nikada

N (%)

Gotovo

nikada

N (%)

Ponekad

N (%)

Gotovo

uvijek

N (%)

Uvijek

N (%)

Ukupno

N(%)


izravnog kontakta s pacijentom? 1 (1,4) 1 (1,4) 10 (14,5) 28 (40,7) 29 (42,0) 69 (100,0)


izravnog kontakta s pacijentom? 1 (1,4) 0 1 (1,4) 13 (18,8) 54 (78,4) 69 (100,0)


korištenja medicinskih rukavica? 5 (7,2)

11

(15,9) 21 (30,5) 22 (31,9) 10 (14,5) 69 (100,0)


korištenja medicinskih rukavica? 0 4 (5,8) 5 (7,2) 24 (34,8) 36 (52,2) 69 (100,0)





REZULTATI

23



Vrsta odjela

Koliko ĉesto perete ruke nakon izravnog kontakta s

pacijentima?

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Niskog rizika 8 (80,0) 64 (48,9) 72 (51,1)

0,098 Visokog rizika 2 (20,0) 67 (51,1) 69 (48,9)

Ukupno 10 (100,0) 131 (100,0) 141 (100,0)


Iz analize podataka prema kriteriju niskog i visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih

infekcija vidljivo je da 52,2% djelatnika odjela niskog rizika i 47,8% djelatnika visokog rizika

gotovo uvijek ili uvijek opere ruke prije korištenja medicinskih rukavica. (2=0,071, df=1;

p=0,866) (Tablica 21).



Vrsta odjela


rukavica?

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Niskog rizika 37 (50,0) 35 (52,2) 72 (51,4)

0,866 Visokog rizika 37 (50,0) 32 (47,8) 69 (48,9)

Ukupno 74 (100,0) 67 (100,0) 141 (100,0)

*2-test

Nakon korištenja medicinskih rukavica 52,4% djelatnika s odjela niskog rizika gotovo uvijek

ili uvijek pere ruke, dok 47,6% djelatnika visokog rizika gotovo uvijek ili uvijek pere ruke

nakon korištenja medicinskih rukavica. Ovi podatci nemaju statistiĉku znaĉajnost (2=0,822;

df=1; p=0,421) (Tablica 22).



Vrsta odjela


rukavica?

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Niskog rizika 6 (40,0) 66 (52,4) 72 (51,4)

0,421 Visokog rizika 9 (60,0) 60 (47,6) 69 (48,9)

Ukupno 15 (100,0) 126 (100,0) 141 (100,0)

*2-test

REZULTATI

24

Kod uĉestalosti pranja ruku prije neizravnog kontakta s pacijentom, analizom je utvrĊeno da

54,4% djelatnika s odjela niskog rizika i 45,6% djelatnika s odjela visokog rizika gotovo

uvijek ili uvijek pere ruke. ObraĊeni podatci nisu statistiĉki znaĉajni (2=0,815; df=1;

p=0,399) (Tablica 23).



Vrsta odjela

Koliko ĉesto perete ruke prije neizravnog kontakta s

pacijentom?

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Niskog rizika 29 (46,8) 43 (54,4) 72 (51,4)

0,399 Visokog rizika 33 (53,2) 36 (45,6) 69 (48,9)

Ukupno 62 (100,0) 79 (100,0) 141 (100,0)

*2-test

Analizom uĉestalosti pranja ruku nakon neizravnog kontakta s pacijentom zabiljeţen je da

53,9% djelatnika s odjela niskog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija i 46,1%

djelatnika s odjela visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija gotovo uvijek ili

uvijek pere ruke. Podatci nisu statistiĉki znaĉajni (2=1,205; df01, p=0,347) (Tablica 24).

Tablica 24. Ispitanici s odjela prema kriteriju niskog i visokog rizika za bolniĉke infekcije te

pranja ruku nakon neizravnog kontakta s pacijentom

Vrsta odjela

Koliko ĉesto perete ruke nakon neizravnog kontakta s

pacijentom?

Ukupno

N (%)


N (%)


N (%)

Niskog rizika 17 (43,6) 55 (53,9) 72 (51,4)

0,347 Visokog rizika 22 (56,4) 47 (46,1) 69 (48,9)

Ukupno 39 (100,0) 102 (100,0) 141 (100,0)

*2-test

Analizom svih anketnih upitnika dobiveni su i sljedeći rezultati. Na pitanje o uĉestalosti

korištenja medicinskih rukavica, uvijek je odgovorilo 42,6% ispitanika. Na pitanje koliko

ĉesto peru ruke prije dodirivanja površina u pacijentovoj okolini uvijek je odgovorilo 17,7%

ispitanih, a na pitanje o uĉestalosti pranja ruku nakon dodirivanja površina u pacijentovom

okruţenju uvijek je odgovorilo 61% ispitanih. 36,2% djelatnika izjasnilo se da uvijek pere

ruke prije hranjenja svakog pacijenta,dok uĉestalost pranja ruku prije njege svakog pacijenta

iznosi 37,6%. Na pitanje koliko ĉesto na poslu imaju dugaĉke nokte, 46,8% odgovorilo je

nikada, a na pitanje o uĉestalosti nošenja prstenja tijekom radnog vremena nikada je

REZULTATI

25

odgovorilo 48,2% ispitanih. Na pitanje o uĉestalosti korištenja sredstava za dezinfekciju ruku

uvijek je odgovorilo 52,5% ispitanih, a 20,6% ispitanih sredstva za dezinfekciju ruku uvijek

koristi na vlaţne ruke nakon pranja tekućim sapunom. Samo 31,9% ispitanih je odgovorilo da

ruke uvijek pere duţe od 15-30 sekundi, ali je 97,9% ispitanih reklo da uvijek opere ruke

nakon upotrebe toaleta.(Tablica 25).

Tablica 25. Ukupna uĉestalost provedbe pravilne higijene ruku

Pitanje

Nikada

N (%)

Gotovo

nikada

N (%)

Ponekad

N (%)

Gotovo

uvijek

N (%)

Uvijek

N (%)

Ukupno

N(%)

Koliko ĉesto koristite medicinske

rukavice pri izravnom kontaktu s

pacijentima?

7 (5,0) 2 (1,4) 25 (17,7) 47 (33,3) 60 (42,6) 141 (100)


dodirivanja površina u

pacijentovom okruţenju?

10 (7,1) 13 (9,2) 44 (31,2) 49 (34,8) 25 (17,7) 141 (100)


dodirivanja površina u

pacijentovom okruţenju?

2 (1,4) 4 (2,8) 17 (12,1) 32 (22,7) 86 (61,0) 141 (100)


hranjenja svakog pacijenta? 45 (31,9) 2 (1,4) 12 (8,5) 31 (22,0) 51 (36,2) 141 (100)

Koliko ĉesto perete ruke prije njege

svakog pacijenta (previjanje,

presvlaĉenje, mijenjanje katetera)?

34 (24,1) 1 (0,7) 17 (12,1) 36 (25,5) 53 (37,6) 141 (100)

Koliko ĉesto na poslu imate

dugaĉke nokte (prelaze preko ruba

jagodica)?

66 (46,8) 38 (27,0) 22 (15,6) 8 (5,7) 7 (5,0) 141 (100)

Koliko ĉesto tijekom radnog

vremena nosite prsten/nje? 68 (48,2) 14 (9,9) 19 (13,5) 12 (8,5) 28 (19,9) 141 (100)

Koliko ĉesto koristite sredstvo za

dezinfekciju ruku nakon pranja

ruku?

2 (1,4) 4 (2,8) 22 (15,6) 39 (27,7) 74 (52,5) 141 (100)

Koliko ĉesto koristite sredstvo za

dezinfekciju ruku na vlaţne ruke

(nakon pranja ruku tekućim

sapunom)?

29 (20,6) 10 (7,1) 39 (27,7) 34 (24,1) 29 (20,6) 141 (100)

Koliko ĉesto perete ruke duţe od

15-30 sekundi? 2 (1,4) 5 (3,5) 37 (26,2) 52 (36,9) 45 (31,9) 141 (100)


korištenja toaleta? 0 0 1 (0,7) 2 (1,4) 138 (97,9) 141 (100)

5.4. Navike ispitanika s obzirom na provedbu higijene ruku i opremljenost

odjela

Na pitanjima u anketnom upitniku o navikama osoblja tijekom radnog vremena, utvrĊeno je

da 86,7% ispitanog zdravstvenog osoblja koristi mobitel u radno vrijeme, a zajedniĉko

raĉunalo 85,9%. Raĉunalo ili tipkovnicu prebriše 81,3% ispitanika. 99,2% zdravstvena i

92,3% nezdravstvena djelatnika odgovorilo je da koristi rukavice u radno vrijeme, dok je na

pitanje o upotrebi sredstava za dezinfekciju s odjela 94,5% zdravstvenih i 100%

REZULTATI

26

nezdravstvenih djelatnika odgovorilo potvrdno. Kao zanimljivi odgovori istiĉu se oni koji u

većem postotku, kod zdravstvenog 67,2% i nezdravstvenog 61,5% osoblja, negativno

odgovaraju na pitanje o posjedovanju vlastitog gela za dezinfekciju kao i njegovo korištenje

(Tablica 26).

Tablica 26. Navike ispitanih prema vrsti osoblja (zdravstveno/nezdravstveno)

Pitanje Osoblje Da

N (%)

Ne

N (%)

Ukupno

N (%)

Koristite li mobitel za vrijeme radnog

vremena?

Zdravstveno 111 (86,7) 17 (13,3) 128 (100)

Nezdravstveno 6 (46,1) 7 (53,9) 13 (100)

Koristite li zajedniĉki laptop/kompjuter na

odjelu za vrijeme radnog vremena?

Zdravstveno 110 (85,9) 18 (14,1) 128 (100)

Nezdravstveno 0 13 (100,0) 13 (100)

Prebrišete li ikada mobitel/tipkovnicu

vlaţnim alkoholnim maramicama?

Zdravstveno 104 (81,3) 24 (18,7) 128 (100)

Nezdravstveno 8 (61,5) 5 (38,5) 13 (100)

Imate li svoj gel za dezinfekciju ruku za

vrijeme radnog vremena?

Zdravstveno 42 (32,8) 86 (67,2) 128 (100)

Nezdravstveno 5 (38,5) 8 (61,5) 13 (100)

Koristite li ikada svoj gel za dezinfekciju

ruku za vrijeme radnog vremena?

Zdravstveno 44 (34,4) 84 (65,6) 128 (100)

Nezdravstveno 4 (30,8) 9 (69,2) 13 (100)

Nosite li ikada bilo koju vrstu rukavica za


Zdravstveno 127 (99,2) 1 (0,78) 128 (100)

Nezdravstveno 12 (92,3) 1 (7,7) 13 (100)

Koristite li ikada sredstva za dezinfekciju

ruku s odjela?

Zdravstveno 121 (94,5 ) 7 (5,5) 128 (100)

Nezdravstveno 13 (100,0) 0 13 (100)

Podjelom navika zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja analizirane su navike osoblja odjela

prema kriteriju niskog ili visokog rizika za obolijevanja od bolniĉkih infekcija. UtvrĊene su

podjednake navike meĊu odjelima u odnosu na upotrebu mobitela i raĉunala te njihovo

brisanje, kao i korištenje sredstva za dezinfekciju ruku s odjela. Uoĉljiva je 100% upotreba

rukavica na odjelima visokog rizika. Na pitanja o posjedovanju i upotrebi vlastitog gela uoĉen

je podjednak odnos negativnog odgovora na oba odjela. (Tablica 27).

REZULTATI

27

Tablica 27. Navike osoblja prema kriteriju odjela niskog ili visokog rizika za obolijevanje od

bolniĉkih infekcija

Pitanje Odjel prema riziku Da

N (%)

Ne

N (%)

Ukupno

N (%)

Koristite li mobitel za vrijeme radnog

vremena?

Niski rizik 55 (76,4) 17 (23,6) 72 (100)

Visoki rizik 62 (89,9) 7 (10,1) 69 (100)

Koristite li zajedniĉki laptop/kompjuter na

odjelu za vrijeme radnog vremena?

Niski rizik 55 (76,4) 17 (23,6) 72 (100)

Visoki rizik 55 (79,7) 14 (20,3) 69 (100)

Prebrišete li ikada mobitel/tipkovnicu

vlaţnim alkoholnim maramicama?

Niski rizik 57 (79,2) 15 (20,8) 72 (100)

Visoki rizik 55 (79,7) 14 (20,3) 69 (100)

Imate li svoj gel za dezinfekciju ruku za


Niski rizik 24 (33,3) 48 (66,7) 72 (100)

Visoki rizik 23 (33,3) 46 (66,7) 69 (100)

Koristite li ikada svoj gel za dezinfekciju

ruku za vrijeme radnog vremena?

Niski rizik 27 (37,5) 45 (62,5) 72 (100)

Visoki rizik 21 (30,4) 48 (69,6) 69 (100)

Nosite li ikada bilo koju vrstu rukavica za


Niski rizik 70 (97,2) 2 (2,8) 72 (100)

Visoki rizik 69 (100) 0 69 (100)

Koristite li ikada sredstva za dezinfekciju

ruku s odjela?

Niski rizik 70 (97,2) 2 (2,8) 72 (100)

Visoki rizik 64 (92,8) 5 (7,2) 69 (100)

Prilikom analize opremljenosti odjela utvrĊena je ujednaĉenost opremljenosti meĊu odjelima

prema kriteriju niskog ili visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija, osim kod

opremljenosti jednokratnim papirnatim ruĉnicima kojih na odjelu niskog rizika ima 72,2%, a

na odjelu visokog rizika 56,5%. Potrebno je istaknuti kako je vrlo mala kontrola posjetitelja

na odjelima niskog 16,7% i visokog rizika 14,3% (Tablica 28).

Tablica 28. Opremljenost odjela prema kriteriju niskog ili visokog rizika

Pitanje Odjel prema

riziku

Da

N(%)

Ne

N(%)

Ukupno

N(%)

Ima li u svakoj bolesniĉkoj sobi na odjelu

barem jedan umivaonik?

Niski rizik 71 (98,6) 1 (1,4) 72 (100)

Visoki rizik 63 (91,3) 6 (8,7) 69 (100)

Ima li uvijek tekućeg sapuna na mjestima

gdje perete ruke?

Niski rizik 65 (90,3) 7 (9,7) 72 (100)

Visoki rizik 59 (85,5) 10 (14,5) 69 (100)

Ima li uvijek jednokratnih papirnatih

ruĉnika za brisanje ruku pokraj

umivaonika?

Niski rizik 52 (72,2) 20 (27,8) 72 (100)

Visoki rizik 39 (56,5) 30 (43,5) 69 (100)

Imate li pristup sredstvima za dezinfekciju

ruku u svakoj prostoriji na odjelu?

Niski rizik 65 (90,3) 7 (9,7) 72 (100)

Visoki rizik 60 (87,0) 9 (13,0) 69 (100)

Postoje li istaknuta upozorenja o obvezi

pranja ruku na vašem odjelu?

Niski rizik 65 (90,3) 7 (9,7) 72 (100)

Visoki rizik 64 (92,8) 5 (7,2) 69 (100)

Postoji i bilo kakav oblik kontrole pranja

ruku posjetioca koji dolaze pacijentima?

Niski rizik 12 (16,7) 60 (83,3) 72 (100)

Visoki rizik 10 (14,5) 59 (85,5) 69 (100)

RASPRAVA

28

6. RASPRAVA

U KBC Osijek zaposleno je 2.176 zdravstvenih i 908 nezdravstvenih djelatnika, odnosno

3.084 djelatnika (25). U ovom istraţivanju sudjelovalo je 141 ispitanik od kojih je 128 (5,9%)

zdravstvenih djelatnika, 22 muška i 106 ţenskih. Od nezdravstvenog osoblja istraţivanju je

pristupilo svega 13 (1,4%) djelatnica. Prosjeĉna dob svih ispitanika je 41 godina i to u

rasponu od 21 do 64 godine. S obzirom da su u istraţivanje bili ukljuĉeni djelatnici odjela

niskog i visokog rizika za obolijevanja od bolniĉkih infekcija, ispitivanju je pristupilo 128

zdravstvenih djelatnika odnosno 34 lijeĉnika/lijeĉnice i 94 medicinska tehniĉara/sestre, te 13

nezdravstvenih djelatnika, 5 njegovateljica i 8 spremaĉica. Kao odjel niskog rizika izabrana je

Klinika za unutarnje bolesti, osim hemodijalize i hematološkog odjela, s koje je ispitivanju

pristupilo 9 lijeĉnika/ice, 52 medicinska tehniĉara/sestre, 4 njegovateljice i 7 spremaĉica. U

odjel visokog rizika ukljuĉeni su djelatnici Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i

intenzivno lijeĉenje (24 lijeĉnika/ice, 10 medicinskih tehniĉara/sestara), odjel za hemodijalizu

(24 medicinska tehniĉara/sestre i 1 spremaĉica) te s hematologije (1 lijeĉnik, 8 medicinskih

tehniĉara/sestara te 1 njegovateljica). Najveći broj ispitanika na zateĉenom radnom mjestu

radi duţe od godinu dana (njih 128 odnosno 90,8%).

Nakon odgovorenih demografskih obiljeţja ispitanici su u drugom dijelu anketnog upitnika

odgovarali na pitanja o osobitosti njihova kontakta s pacijentima za vrijeme radnog vremena

te ukljuĉenost u izravni i neizravni kontakt. Pomoću dobivenih odgovora analizirala se

osobitost kontakta s pacijentima prema kriteriju zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, ali i

prema kriteriju niskog i visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija.

Osobitost kontakta definirana je kao izravan i neizravan kontakt s pacijentima. Kao primjeri

izravnog kontakta s pacijentima navedeni su pregled pacijenta, njega, hranjenje, presvlaĉenje,

operativni zahvati, postavljanje/mijenjanje katetera/tubusa, previjanje rana, vaĊenje krvi,

davanje lijekova – oralno i/ili intravenozno. Za primjer neizravnog kontakta s pacijentima

ponuĊeni su odgovori poput raznošenja hrane – dnevnih obroka, ĉišćenja prostorija u kojima

pacijenti borave, korištenje aparata za kavu na hodnicima odjela, raznošenje medicinskih

kartona te ostale medicinske dokumentacije, presvlaĉenje kreveta pacijenata, prijevoz

pacijenata te zbrinjavanje infektivnog otpada poput injekcija, gaza ili tjelesnih tekućina . Iz

analiziranih anketnih upitnika vidljivo je i oĉekivano da je veći broj zdravstvenih djelatnika

(19,5% ) koji imaju dominantno izravan kontakt dok ni jedan nezdravstveni nema. TakoĊer je

RASPRAVA

29

zanimljiv podatak da 54,7% zdravstvenih djelatnika ima podjednako izravan i neizravan

kontakt. S obzirom na vrlo mali odaziv nezdravstvenog osoblja ovom istraţivanju, ne postoji

statistiĉki znaĉajan podatak o osobitosti njihova kontakta, iako je iz prikupljenih i obraĊenih

podataka vidljivo da isključivo neizravan kontakt s pacijentima ima 61,5% djelatnika,

dominantno neizravan kontakt 30,8% djelatnika, a 7,7% djelatnika ima podjednako izravan i

neizravan kontakt s pacijentima. Pitanja o uĉestalosti izravnog i neizravnog kontakta s

leţećim pacijentima po kriteriju zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja ponuĊena su uz

odgovore nikad, gotovo nikad, 1 do 2 puta tjedno, gotovo svaki dan i svaki dan. Analizom je

utvrĊeno da 68,0% zdravstvenih djelatnika izravan kontakt s leţećim pacijentima ima svaki

dan dok 20,3% zdravstvena djelatnika taj kontakt ostvaruje gotovo svaki dan. Nezdravstveno

osoblje izjasnilo se da izravan i neizravan kontakt s leţećim pacijentima ostvaruje podjednako

69,2% svaki dan, a gotovo svaki dan 23,1% nezdravstvenih djelatnika u iskljuĉivo

neizravnom kontaktu.

Ostatak anketnog upitnika sastavljen je u skladu s pravilima koje je definirala SZO o

postupcima higijene ruku. Pitanja su sastavljena tako da prikaţu suradljivost s tim

postupcima, a ukljuĉuju pet trenutaka za higijenu ruku, korištenje medicinskih rukavica te

sredstva za dezinfekciju ruku, duţinu noktiju i nošenje nakita te duţinu i vrijeme pranja ruku

(17, 26, 27).

Na postavljena pitanja ponuĊeno je pet odgovora o uĉestalosti provoĊenja higijene ruku

(nikad, gotovo nikad, ponekad, gotovo uvijek i uvijek) te se od njih kao najznaĉajniji uzimaju

samo oni odgovori koji na odreĊena pitanja daju odgovor uvijek ili nikada, jer kao takvi

jedini predstavljaju stvarnu sliku suradljivosti. Analizom je obuhvaćena uĉestalost provoĊenja

higijene ruku kod svih ispitanih djelatnika, zatim se ulazi u detaljniju analizu uĉestalosti

provoĊenja higijene ruku kod zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja te kod ispitanih s odjela

niskog rizika i visokog rizika za obolijevanja od bolniĉkih infekcija.

Analizom ukupne uĉestalosti provoĊenja higijene ruku ustanovljeno je da su trenutci nakon

kontakta s pacijentom ukljuĉivali veći postotak odgovora uvijek u odnosu na uĉestalost

provoĊenja higijene ruku prije kontakta s pacijentom.

Iz dobivenih rezultata primijećeno je kako je 36,9% ispitanih reklo da uvijek pere ruke prije

izravnog kontakta s pacijentom, a 80,1% ispitanih je reklo kako uvijek pere ruke nakon

izravnog kontakta s pacijentom. Kada se ovaj odgovor sagleda s toĉke uĉestalosti provoĊenja

higijene ruku kod osoblja prema vrsti, prije izravnog kontakta uvijek ruke pere 38,3%

RASPRAVA

30

zdravstvenih djelatnika, a nakon izravnog kontakta ruke uvijek pere 84,3% zdravstvenih

djelatnika. Ovaj odgovor prati trendove ranije provedenih istraţivanja u kojima je zabiljeţeno

da zdravstveno osoblje nema razvijenu svijest o potrebama pranja ruku prije izravnog

kontakta s pacijentom te da ĉesto zaboravlja koliko je prvi kontakt s pacijentom vaţan.

Raspon suradljivosti za prvi kontakt s pacijentom kod zdravstvenog osoblja kreće se u

rasponu od 18,5% do 60,0% , ovisno o broju promatranog uzorka. Suradljivost s ĉetvrtim

trenutkom – nakon kontakta s pacijentom iznosi od 80,0% do 90,0% ovisno o veliĉini

promatranog uzorka (17, 26). Kod nezdravstvenog osoblja u ovom istraţivanju zabiljeţen je

slabiji rast uĉestalosti pranja ruku nakon izravnog kontakta s pacijentom iz dva razloga. Prvi

je taj što je ispitivanju pristupilo svega 13 nezdravstvenih djelatnika, a drugi je taj što

nezdravstveni djelatnici nemaju puno izravnog kontakta s pacijentima. Stoga se ovaj blagi

porast uĉestalosti pranja ruku uvijek nakon izravnog kontakta s pacijentima moţe pripisati

njegovateljicama kojih je u ovom ispitivanju bilo 5.

Kako bi se riješio problem relativno malog odaziva ovom istraţivanju, odgovore nikad,

gotovo nikad i ponekad se zbrojilo i uvrstilo u jednu nezavisnu frekvenciju pod nazivom ne

pere ili vrlo rijetko pere ruke, a odgovori gotovo uvijek i uvijek u drugu nezavisnu frekvenciju

gotovo uvijek li uvijek pere ruke. Razlika u uĉestalosti pranja ruku prije izravnog kontakta

meĊu ispitanicima po vrsti osoblja za frekvenciju ne pere ili vrlo rijetko pere kod

zdravstvenog osoblja iznosi 71,4%, dok kod nezdravstvenog osoblja iznosi 28,6%. U

odgovoru na pitanje o uĉestalosti pranja ruku prije izravnog kontakta s pacijentom gotovo

uvijek ili uvijek sudjeluje 97,2% zdravstvenih djelatnika i tek 2,8% nezdravstvenih, zbog gore

navedenih razloga. Uĉestalost pranja ruku meĊu zdravstvenim i nezdravstvenim osobljem

nakon kontakta s pacijentom iznosi 96,2% odgovora gotovo uvijek ili uvijek pere kod

zdravstvenih i 3,8% kod nezdravstvenih djelatnika.

Ukupna suradljivost ispitanika u uĉestalosti pranja ruku uvijek prije korištenja medicinskih

rukavica zabiljeţena je kod 13,5% ispitanika, a nakon korištenja rukavica zabiljeţeno je da

65,2% ispitanih uvijek opere ruke. Svega 10,2% ispitanih zdravstvenih djelatnika uvijek opere

ruke prije korištenja medicinskih rukavica, dok 61,9% zdravstvenih djelatnika uvijek opere

ruke nakon korištenja rukavica. Zanimljivo, iako zbog malog odaziva i nerelevantno, kod

nezdravstvenog osoblja zabiljeţeno je da 46,1% uvijek opere ruke prije korištenja medicinskih

rukavica, a nakon korištenja 100,0%. Analizom razlike uĉestalosti pranja ruku prije korištenja

medicinskih rukavica ustanovljeno je da 94,6% zdravstvenih djelatnika ne pere ili vrlo rijetko

pere ruke prije korištenja medicinskih rukavica, dok 5,4% nezdravstvenih djelatnika ne pere

RASPRAVA

31

ili vrlo rijetko pere ruke prije korištenja rukavica. 86,6% zdravstvena djelatnika gotovo uvijek

ili uvijek pere ruke prije korištenja medicinskih rukavica. Kod uĉestalosti pranja ruku nakon

korištenja medicinskih rukavica uoĉena je znaĉajna razlika jer je 89,7% zdravstvenih

djelatnika reklo da gotovo uvijek ili uvijek peru ruke nakon korištenja rukavica u odnosu na

10,3% nezdravstvenih djelatnika s istim odgovorom.

U istraţivanju provedenom u Ukrajini, zabiljeţeno je 63,0% situacija u kojima ispitanici nisu

napravili pravilnu dezinfekciju ruku prije nanošenja medicinskih rukavica, a 79,0% ni nakon

korištenja rukavica (27). Ako se medicinske rukavice pravilno koriste, prilikom kontakta s

tjelesnim tekućinama, sluznicama ili oštećenom koţom pacijenta, moţe se smanjiti prijenos

mikroorganizama s ruku zdravstvenih djelatnika na druge pacijente. MeĊutim, ukoliko se

rukavice upotrebljavaju kao zamjena za pranje i dezinfekciju ruku, ili se nose već pri ulasku u

pacijentovu zonu pa se propušta njihovo skidanje nakon korištenja i kontakta s pacijentom,

povećava se opasnost od širenja mikroorganizama (17).

Analizom svih prikupljenih podataka utvrĊeno je da ukupna uĉestalost pranja ruku uvijek prije

neizravnog kontakta s pacijentom iznosi 19,1%, a nakon neizravnog kontakta, u petom

trenutku ruke uvijek opere 39,7%. 15,6% zdravstvenog osoblja uvijek opere ruke prije

neizravnog kontakta s pacijentima, a 37,5% zdravstvenog osoblja uvijek opere ruke nakon

neizravnog kontakta s pacijentom. Kod nezdravstvenog osoblja zabiljeţeno je da uvijek prije

neizravnog kontakta ruke opere 53,8% ispitanih, a nakon neizravnog kontakta ruke uvijek

opere 61,5% ispitanih. Detaljnijom analizom ustanovljeno je da 96,8% zdravstvenog osoblja u

odnosu na svega 3,2% nezdravstvenog osoblja ne pere ili vrlo rijetko pere ruke prije

neizravnog kontakta. 86,1% zdravstvenog osoblja u odnosu na 13,9% nezdravstvenog osoblja

gotovo uvijek ili uvijek opere ruke prije neizravnog kontakta s pacijentom. Razlika u

uĉestalosti provoĊenja pranja ruku gotovo uvijek ili uvijek nakon neizravnog kontakta s

pacijentom je kod zdravstvenog osoblja 88,2% u odnosu na 11,8% kod nezdravstvenog

osoblja.

U istraţivanju je analizirana i suradljivost s postupcima higijene ruku na odjelima prema

riziku za obolijevanje od bolniĉkih infekcija. S odjela niskog rizika sudjelovalo je 72

ispitanika, a s odjela visokog rizika 69. Ispitanici s odjela niskog rizika odgovorili su na

pitanje o uĉestalosti provoĊenja higijene ruku prije izravnog kontakta s pacijentom s 31,9%

uvijek, a ispitanici s odjela visokog rizika s 42,0%. Detaljnijom analizom utvrĊeno je da

31,9% ispitanih s odjela niskog rizika ne pere ili vrlo rijetko pere ruke prije izravnog kontakta

RASPRAVA

32

odnosno da 68,1% gotovo uvijek ili uvijek pere ruke prije izravnog kontakta s pacijentom.

82,6% ispitanih s odjela visokog rizika odgovorilo je da gotovo uvijek ili uvijek pere ruke prije

izravnog kontakta s pacijentom. S odjela niskog rizika 82,0% ispitanih, a s odjela visokog

rizika 78,4% ispitanih odgovorilo je da uvijek opere ruke nakon izravnog kontakta s

pacijentima. Razlika u uĉestalosti pranja ruku prije izravnog kontakta meĊu djelima niskog i

visokog rizika iznosi 65,7% spram 34,3% ne pere ili vrlo rijetko pere te kod pranja ruku

nakon izravnog kontakta s pacijentom ne pere ili vrlo rijetko pere odnos 46,2% i 53,8%.

Kod pitanja o uĉestalosti pranja ruku prije korištenja medicinskih rukavica zabiljeţeno je da

12,5% ispitanih s odjela niskog rizika i 14,5% ispitanih s odjela visokog rizika uvijek opere

ruke prije korištenja medicinskih rukavica. Nakon korištenja medicinskih rukavica, s odjela

niskog rizika uvijek opere ruke 77,8% ispitanih, a s odjela visokog rizika uvijek ruke opere

52,2% ispitanih. Detaljnijom analizom ispitanih s odjela prema kriteriju niskog i visokog

rizika za bolniĉke infekcije te pranja ruku prije korištenja medicinskih rukavica ustanovljeno

je da 52,2% ispitanih s odjela niskog i 47,8% ispitanih s odjela visokog rizika gotovo uvijek ili

uvijek opere ruke. Kod uĉestalosti pranja ruku ispitanih nakon korištenja medicinskih

rukavica zabiljeţeno je da 52,4% ispitanih djelatnika niskog rizika i 47,6% ispitanih

djelatnika visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija gotovo uvijek ili uvijek opere

ruke.

Kod ispitanih djelatnika odjela niskog i visokog rizika zabiljeţena je jednaka uĉestalost pranja

ruku uvijek prije neizravnog kontakta s pacijentom, odnosno 17,4%. Uĉestalost pranja ruku

uvijek nakon neizravnog kontakta s pacijentom nešto je viša na odjelu niskog rizika i iznosi

41,7%, a na odjelu visokog rizika 37,7%. Detaljnijom analizom ispitanih s odjela prema

kriteriju niskog i visokog rizika za bolniĉke infekcije te pranja ruku prije neizravnog kontakta

s pacijentom utvrĊeno je da 54,4% ispitanih s odjela niskog rizika i 45,6% ispitanih s odjela

visokog rizika gotovo uvijek ili uvijek pere ruke. Kod uĉestalosti pranja ruku nakon

neizravnog kontakta s pacijentom zabiljeţeno je da 53,9% ispitanih s odjela niskog rizika i

46,1% ispitanih s odjela visokog rizika „ gotovo uvijek ili uvijek pere ruke.

U analizi i obradi ostalih prikupljenih podataka o drugim stanjima i trenutcima u kojima se

treba provoditi higijena ruku potvrĊen je trend veće uĉestalosti pranja ruku nakon u odnosu na

prije. Pa je tako iz obraĊenih podataka vidljivo da 17,7% ispitanih uvijek opere ruke prije

dodirivanja površine koja su u pacijentovoj zoni, a 61,0% ispitanih uvijek opere ruke nakon

dodirivanja površine u pacijentovoj zoni.

RASPRAVA

33

I u ovom istraţivanju zabiljeţeno je zanemarivanje glavnog preduvjeta za higijenu ruku, koji

obuhvaća kratke nokte, ne duţe od ruba jagodica i nošenje prstenja. Ovdje se oĉekivao visoki

postotak odgovora nikad koji se moţe uzeti u obzir kao relevantan za stvarno stanje meĊu

ispitanicima, meĊutim, svega 46,8% ispitanih reklo je da nikada nema duţe nokte od ruba

jagodica, a 48,2% ispitanih je odgovorilo da nikad ne nosi prstenje. Da bi higijena ruku meĊu

zdravstvenim i nezdravstvenim osobljem bila ispravna, potrebno je da su nokti ĉisti i kratki,

odnosno, ne duţi od duţine prstiju, da nisu nalakirani, slomljeni ili izgrizeni. Najveći broj

mikroorganizama na rukama zadrţava se upravo ispod ili oko noktiju. Studije su takoĊer

pokazale da veliki broj kolonija mikroorganizama raste ispod nakita te ostaje na koţi i nakon

dezinfekcije ruku. Zanemarivanje higijene ruku po pitanju noktiju i prstenja u promatranim

studijima kreće se oko 69,7% (27).

Ispitanici su odgovarali i na pitanja vezana uz naviku korištenja sredstava za dezinfekciju

ruku. 97,2% ispitanih s odjela niskog rizika i 92,8% ispitanih s odjela visokog rizika izjasnilo

se da koristi sredstva za dezinfekciju ruku s odjela. 52,5% ispitnih odgovorilo je da uvijek

koristi sredstvo za dezinfekciju ruku nakon pranja ruku od kojih 20,6% uvijek neispravno

koristi sredstvo za dezinfekciju na mokre ruke. SZO je u svojim smjernicama preporuĉila

upotrebu alkoholnih dezinfekcijskih sredstava kao uĉinkovitiju mjeru u provedbi higijene

ruku, ali ne kao zamjenu za pranje prljavih i kontaminiranih ruku. Pravilna upotreba

alkoholnih dezinfekcijskih sredstava za redovnu higijenu ruku podrazumijeva utrljavanje

sredstva na suhe ruke minimalno 30 sekundi te ruke moraju cijelo to vrijeme biti vlaţne od

tekućine, dok kirurška dezinfekcija ruku utrljavanjem alkoholnog sredstva za dezinfekciju

traje minimalno 1,5 minutu. Rukavice se na ruke navlaĉe tek kada se ruke potpuno osuše od

dezinfekcijskog sredstva (17, 18, 26, 27).

Od ostalih svakodnevnih navika koje zaposlenici izabranih odjela imaju, trebalo bi istaknuti

kako 76,4% ispitanih s odjela niskog rizika i 89,9% ispitanih s odjela visokog rizika koristi

mobitel za radnog vremena. Zajedniĉkim raĉunalom koristi se 76,4% ispitanih na odjelu

niskog rizika i 79,7% ispitanih na odjelu visokog rizika, a naviku o brisanju istih vlaţnim

alkoholnim maramicama ima 79,2% s odjeal niskog i 79,9% s odjela visokog rizika.Prilikom

ispitivanja opremljenosti odjela utvrĊena je relativna jednakost meĊu odjelima niskog i

visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija osim kod opremljenosti jednokratnim

papirnatim ruĉnicima pokraj umivaonika. Uĉestalost postojanja papirnatih ruĉnika na odjelu

niskog rizika je 72,2%, a na odjelima visokog rizika 56,5%. TakoĊer je vidljiva i vrlo mala

kontrola pranja ruku kod posjetitelja leţećim pacijentima.

ZAKLJUĈAK

34

7. ZAKLJUČAK

Temeljem provedenog istraţivanja i dobivenih rezultata mogu se izvesti sljedeći zakljuĉci:

Uĉestalost provoĊenja pranja ruku meĊu osobljem izabranih odjela i klinika KBC

Osijek najveća je nakon izravnog kontakta s pacijentom.

Postoje razlike izmeĊu uĉestalosti pranja ruku izmeĊu zdravstvenog i nezdravstvenog

osoblja.

Zdravstveno osoblje najĉešće pere ruke nakon izravnog kontakta s pacijentom.

Nezdravstveno osoblje najĉešće pere ruke nakon neizravnog kontakta s pacijentom.

Postoje vrlo male razlike izmeĊu uĉestalosti provoĊenja pranja ruku izmeĊu odjela i

klinika niskog te visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija.

Razlika izmeĊu uĉestalosti provoĊenja pranja ruku izmeĊu izabranih odjela i klinika

vidljiva je u uĉestalosti pranja ruku nakon korištenja medicinskih rukavica.

Razina opremljenosti za provoĊenje higijene ruku izabranih odjela i klinika KBC

Osijek je dostatna za provoĊenje pravilne higijene ruku.

U opremljenosti izmeĊu izabranih odjela i klinika KBC Osijek primijećena je mala

razlika u dostupnosti papirnatih ruĉnika za brisanje ruku pokraj umivaonika.

Opremljenost odjela niskog rizika dostatna je za pravilnu i potpunu provedbu pranja

ruku u svim trenutcima, iako to nije stvarna situacija u uspješnoj provedi higijene ruku

na tom odjelu.

Opremljenost odjela visokog rizika dostatna je za pravilnu i potpunu provedbu pranja

ruku u svim trenutcima iako to trenutno nije stvarna situacija s uspješnom provedbom

higijene ruku na tom odjelu.

SAŢETAK

35

8. SAŢETAK

Cilj istraţivanja: Ciljevi ovog istraţivanja bili su utvrditi uĉestalost provoĊenja pranja ruku

meĊu osobljem te okolnosti u kojima se ova mjera najĉešće provodi, utvrditi postoje li razlike

u uĉestalosti provoĊenja pranja ruku izmeĊu osoblja te izmeĊu odjela i klinika niskog i

visokog rizika za obolijevanje od bolniĉkih infekcija, utvrditi razinu opremljenosti i

postojanje razlike u opremljenosti izmeĊu odabranih odjela i klinika te procijeniti meĊuodnos

izmeĊu opremljenosti radne sredine izabranih odjela i klinika KBC Osijek te uĉestalosti

pranja ruku njihovih zaposlenika.

Nacrt istraţivanja: Presjeĉno istraţivanje.

Ispitanici i metode: U istraţivanju su sudjelovali zdravstveni i nezdravstveni djelatnici Klinike

za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeĉenje KBC Osijek te Klinike za unutarnje

bolesti KBC Osijek ukljuĉujući hemodijalizu i hematologiju. Istraţivanje je provedeno

anonimnim upitnikom koji su ispitanici samostalno ispunjavali, a sastojao se od demografskih

pitanja te pitanja o osobitosti i ukljuĉenosti u kontakt s pacijentima, o navikama vezanim za

provedbu higijene ruku te opremljenosti radnog prostora.

Rezultati: ObraĊeni su podatci 141 ispitanika s odabranih odjela i klinika KBC Osijek.

UtvrĊeno je da rezultati prate svjetske trendove u higijeni ruku te da je veća suradljivost u

trenutcima nakon kontakta s pacijentom nego prije kontakta. Postoje razlike izmeĊu

zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, kao i odjela niskog i visokog rizika.

Zakljuĉak: ProvoĊenje pravilne higijene ruku kao jedne od temeljnih mjera za sprjeĉavanje

bolniĉkih infekcija još se uvijek dosljedno ne provodi na izabranim odjelima i klinikama KBC

Osijek.

Kljuĉne rijeĉi: bolniĉke infekcije, higijena ruku, suradljivost, KBC Osijek

SUMMARY

36

9. SUMMARY

Objectives: The objectives of this study were to determine the frequency of hand washing

among staff and the circumstances in which this measure is commonly carried out, to

determine whether there were differences in the frequency of hand washing among staff and

between departments and clinics with high and low risk of developing hospital infections , to

determine the level of equipment, and if there are differences in equipment between the

selected departments and clinics to assess the interrelationship between the equipment of the

work environment of the selected departments and clinics of the Clinical Hospital Centre

Osijek and the frequency of hand washing of their employees.

Study design: Cross-sectional.

Respondents and Methods: The study involved the health- and non-health workers of the

Clinic of Anesthesiology, Reanimation and Intensive Care and the Clinic of Internal Medicine

of the Clinical Hospital Centre Osijek including hemodialysis and hematology. The survey

was conducted anonymously with aself-administered-questionnaire, and consisted of

demographic questions and questions about the characteristics and involvement in contact

with patients, about habits related to the implementation of hand hygiene and workplace

equipment.

Results: The study included data from 141 respondents from selected departments and clinics

of the Clinical Hospital Centre in Osijek. It was found that the results were similar to the

global trends in the hand hygiene compliance and that compliance is higher in the moments

after contact with the patient than before the contact. There are differences between the health

and non-health personnel, as well as between departments of high and low risk.

Conclusion: The implementation of proper hand hygiene as one of the basic measures for the

prevention of nosocomial infections is still not consistently carried out in selected

departments and clinics of the Clinical Hospital Centre Osijek.

Keywords: nosocomial infections, hand hygiene, compliance, CHC Osijek

LITERATURA

37

10. LITERATURA

1. Ropac D, Puntarić D, Epidemiologija.izd. Zagreb: Medicinska naklada; 2010.

2. Megeus V, Nilsson K, Karlsson J, Eriksson BI, Andersson AE. Hand hygiene and aseptic

techniques during routine anesthetic care – observations in the operating room.

Antimicrob Resist Infect Control. 2015;4:5:2-8.

3. Huis A, Holleman G, Achterberg T, Grol R, Schoonhoven L, Hulscher M. Explaining the

effects of two different strategies for promoting hand hygiene in hospital nurses: a process

evaluation alongside a cluster randomized controlled trial.Implement Sci. 2013;8:41:1-13.

4. Flodgren G, Conterno LO, Mayhew A, Omar O, Pereira CR, Shepperd S. Interventions to

improve professional adherence to guidelines for prevention of device-related infections.

Dostupno na: http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/14651858.CD006559.pub2/pdf.

Datum pristupa: 03.06.2015.

5. Šarić M, Ţunić Lj, Orlandini R, Buljubašić A, Vardo A. Mjere za sprjeĉavanje I suzbijanje

širenja bolniĉkih infekcija s osvrtom na pravnu regulativu u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski ĉasopis za javno zdravstvo. 2013;Vol. 9, broj 35:158-175.

6. Iveta V, Sibiljan M. Primjena standardiziranih postupaka za kontrolu infekcija u

bolniĉkim jedinicama. Hrvatski ĉasopis za javno zdravstvo. 2014.;Vol. 10, broj 37:70-80

7. Huis A, Achterberg T, Bruin M, Grol R, Schoonhoven L, Hulscher M. A systematic

review of hand hygiene improvement strategies: a behavioural approach. Implement Sci.

2012;7:92:1-14.

8. Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske. Ministarstvo zdravlja. Dostupno na adresi:

www.zdravlje.hr/content/download/12276/89868/.../3/.../3658_001.pdf. Datum pristupa:

18.07.2015.

9. Narodne novine. NN. Dostupno na stranici: http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_85_1949.html. Datum pristupa: 15.01.2015.

10. Chemaly RF, Simmons S, Dale C, Ghantoji SS, Rodriguez M, Gubb J, i sur. The role of

the healthcare environment in the spread of multidrug-resistant organisms: update on

current best practices for containment. Ther Adv Infect Dis. 2014; 2[3-4]:79-90.

11. Kalenić S., Budimir A, Bošnjak Z, Acketa L, Belina D, Benko, i sur. Smjernice za

higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama. Lijeĉ Vjesnik. 2011;133:155-170.

12. De Bono S, Heling G, Borg MA. Organizational culture and its implications for infection

prevention and control in healthcare institutions. Can J Infect Control. 2014;86:1-6.

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/14651858.CD006559.pub2/pdf

http://www.zdravlje.hr/content/download/12276/89868/.../3/.../3658_001.pdf

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_85_1949.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_85_1949.html

LITERATURA

38

13. Brusaferro S, Arnoldo L, Cattani G, Fabbro E, Cookson B, Gallagher R, i sur.

Harmonizing and supporting infection control training in Europe. Can J Infect Control.

2015;89:351-356.

14. You E, Song H, Cho J, Lee J. Reduction in the incidence of hospital-acquired Clostridium

difficile infection through infection control interventions other than the restriction of

antimicrobial use. Int J Infect Dis. 2014;22:9-10.

15. Gerding DN, Muto CA, Owens Jr. RC. Measures to Control and Prevent Clostridium

difficile Infection. Clin Infect Dis. 2008:46:43-49

16. Pearson A. Historical and changing epidemiology of healthcare-associated infections. Can

J Infect Control. 2009;73:296-304.

17. Butić I, Ĉulo M, Novokmet A, Baršić B, Tambić Andrašević A. Utjecaj kampanje za

pravilnu higijenu ruku na incidenciju bolniĉkih bakterijemija. Infektološki glasnik. 2012;

32:2:53-57.

18. Marra AR, Edmond MB. New technologies to monitor healthcare worker hand hygiene.

CMI. 2014;20:1:29-33.

19. Boudjema S, Duour JC, Aladro AS, Desquerres I, Brouqui P. MediHandTrace: a tool for

measuring and understanding hand hygiene adherence. CMI. 2014;20:1:22-28.

20. Larson E. Monitoring hand hygiene: Meaningless, harmful, or helpful?. Am J Infect

Control. 2013;41:42-45.

21. Puntarić D, Ropac D. Metodologija epidemioloških istraţivanja. U: Puntarić D, Ropac D.

Opća epidemiologija. Zagreb. Medicinska naklada. 2004;31-42.

22. Kolĉić I, Biloglav Z. Presjeĉno istraţivanje. U: Kolĉić I, Vorko-Jović A. Epidemiologija.

Zagreb. Medicinska naklada. 2012;55-64.

23. Kolĉić I. Upitnik – instrument za prikupljanje podataka. U: Kolĉić I, Vorko-Jović A.

Epidemiologija. Zagreb: Medicinska naklada. 2012;142-5.

24. Petrie A, Sabin C. Medical Statistics at a Glance. London: Blackwell Science Ltd; 2000.

25. Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske. Ministarstvo zdravlja. Dostupno na adresi:

http://europski-

fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Nacionalni%20plan%20razvoja%20klini%C4%8

Dkih%20bolni%C4%8Dkih%20centara,%20klini%C4%8Dkih%20bolnica,%20klinika%2

0i%20op%C4%87ih%20bolnica%20u%20RH%202014.-2016.%20(prijedlog).pdf. Datum

pristupa: 07.09.2015.

http://europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Nacionalni%20plan%20razvoja%20klini%C4%8Dkih%20bolni%C4%8Dkih%20centara,%20klini%C4%8Dkih%20bolnica,%20klinika%20i%20op%C4%87ih%20bolnica%20u%20RH%202014.-2016.%20(prijedlog).pdf




LITERATURA

39

26. Li Y, Wang Y, Yan D, Rao CY. Self-reported hand hygiene practices, and feasibility and

acceptability of alcohol-based hand rubs among village healthcare workers in Inner

mongolia, China. Can J Infect Control. 2015;90:338-343.

27. Klymenko I, Kampf G. Systemic mistakes in hand hygiene practice in Ukraine: detection,

consequences and ways of elimination. GMS Hyg Infect Control. 2015;10:ISSN 2196-

5226.

ŢIVOTOPIS

40

11. ŢIVOTOPIS

Ime i prezime: Ana Epih

Datum i mjesto roĊenja: 09. listopada 1986. godine u Osijeku

Adresa stanovanja: Sjenjak 10, 31 000 Osijek

Telefon: +385 31 574 841

Mobitel: +385 97 730 8747

E-mail: [email protected]

Školovanje:

2005. – 2015. Medicinski fakultet Sveuĉilišta u Osijeku, Studij medicine

2001. –2005. III. gimnazija u Osijeku

1993. – 2001. Osnovna škola „Mladost“ u Osijeku

Dodatno obrazovanje:

2010. – 2011. Teĉaj znakovnog jezika – treća razina

2009. – 2010. Teĉaj znakovnog jezika – prva i druga razina

2008. Teĉaj brzog ĉitanja

Radno iskustvo preko student servisa:

studeni 2013. – lipanj 2014. Caffe bar „Sokol“

sijeĉanj 2011. – oţujak 2011. A vrt? projekt „Cvjetni zid“ za centar Portanova Osijek

listopad 2008. – travanj 2009. Glas Slavonije

Izvanškolske aktivnosti:

rujan 2013 – rujan 2015. gitara i vokal u zboru Ţupe sv. Ćirila i Metoda u Osijeku

rujan 2006. – rujan 2007. rukomet za Medicinski fakultet Sveuĉilišta u Osijeku

mailto:[email protected]

PRILOZI

41

12. PRILOZI

1. UPITNIK ZA ZAPOSLENIKE KBC OSIJEK – SUDIONIKE ISTRAŢIVANJA O

VAŢNOSTI HIGIJENE RUKU OSOBLJA U BOLNICI

Documents

Higijena ruku u bolnicama i sprječavanje bolničkih infekcija