Hiperaktivno dijete - poglavlje

Simptomatologija /klinika slika/

25

Simptomatologija/klinika slika/Klinika slika poremeaja razliita je u zavisnosti od starostidjeteta. Polazei od poznate injenice da su impulzivnost, nemiri deficit panje osnovne karakteristike poremeaja, odmahpostajemo svjesni injenice da se navedeni oblici ponaanjamanifestiraju na razliite naine u zavisnosti od starosti djeteta istupnja njegova razvoja. Openito se moe rei da se smetnjejavljaju na podruju motorike, panje, emocija, socijalnih odnosa,na perceptivno-motorikom planu i u podruju kognitivnihfunkcija.

Podruje motorike

Osnovna karakteristika je djetetov nemir, potreba za aktivnoui pokretom. Dijete je u neprekidnom pokretu sa stalnom potrebomza novim sadrajima, ali koji ga zanimaju vrlo kratko vrijeme(uzima i vrlo brzo baca igrake, otvara ladice, vrata i sl.). U koliuvijek radi neto drugo od onoga to rade ostala djeca (okreese, ustaje, eta razredom, zadirkuje drugu djecu, otvara torbu ivadi stvari koje mu u tom trenutku ne trebaju i sl.). Nespretnosti nestabilnost posebno dolaze do izraaja na nastavi tjelesnogodgoja (teko svladavaju gredu, preskakivanje preko kozlia,kolut naprijed-natrag, tee naue voziti bicikl, nespretni su u igra-ma s loptom); nespretnost naroito dolazi do izraaja kodoblaenja (tee naue zakopati dugmad, vezati cipele). Takvodjetetovo ponaanje izaziva nezadovoljstvo odraslih iz ega


26

proizlazi i naruen odnos djeteta s okolinom. Zbog takvogponaanja dijete takoer ima lo status u drutvu vrnjaka, zbogega moe razviti itav niz sekundarnih odstupanja u ponaanju.

Panja

Panja je kratkotrajna; dijete spontano, bezrazlono naputazapoetu igru ili aktivnost i zapoinje drugu. Panja je takoerneselektivna, to znai da nije uspostavljena hijerarhija vanih imanje vanih doivljaja. Svaki podraaj je za dijete podjednakovaan, iz ega proizlazi zamorljivost, to esto rezultira spon-tanim prekidom komunikacije s okolinom (to roditelji pro-cjenjuju negativno i najee zakljuuju da dijete namjerno neeli odgovoriti ili izvriti zadatak). Kako slabi panja tako seintenzivira djetetov motoriki nemir, koji pojaava zamorljivostjer dijete bez ikakve selekcije prima sve podraaje, to gaiscrpljuje. Oscilacija panje je izrazita i dijete u svoje tzv. dobredane ima dobru koncentraciju najvie do 20 minuta, a u loedane ne dulje od 5 minuta. U koli obino nastavnici uoavajuda je djetetova koncentracija bolja ujutro a opada tijekom dana,to je rezultat prethodno opisane neselektivnosti podraaja izamorljivosti.

Percepcija

Djeca pokazuju smetnje i u vidnoj i u slunoj percepciji. Jedanod najeih problema je nemogunost ili oteano usklaivanjevidnih podraaja, spoznajnih aktivnosti i psihomotorike, todovodi do tekoa u svladavanju pisanja i itanja. Neka ispi-tivanja pokazuju da gotovo 2/3 djece s tekoama itanja, pisanjai raunanja jesu djeca s deficitom panje. Posebno je djetetuproblem brzina kod pisanja po diktatu, prepisivanja s ploe, te

Panja jetakoer

neselektivna,to znai da nije

uspostavljenahijerarhija

vanih i manjevanih

doivljaja.


27

uenje raunskih pojmova. Djeca pruaju otpor crtanju. Crteisu im loi, neuredni i ne odgovaraju starosnoj dobi. Smetnje sejavljaju i u podruju pojedinih intelektualnih funkcija: loevizualno, grafiko, neposredno pamenje, loe vizualne pre-dodbe, loa sposobnost vizualne analize i sinteze (to najviedolazi do izraaja kod crtanja ili grafikih zadataka npr. slabadiferencijacija figure od pozadine, izmeu slinih likova, slova,

Opa inteligen-cija je obinobolja od razinekoju sugeriracjelokupniuradak.


28

glasova, loe opaanje prostornih odnosa) misaona statinost,krutost, nasuprot motorikoj pokretljivosti, sklonost perseve-racijama. Dijete funkcionira ispod svojih stvarnih mogunosti;meutim, opa inteligencija je obino bolja od razine koju sugeriranjegov cjelokupni uradak.

Problemi na emocionalno-socijalnom podruju

Prisutne su tekoe u kontroli poriva, nemaju konice ni nasomatskom niti na emocionalnom planu.Na somatskom planu registrira se loa kontrola sfinktera,primarna enureza, enkopreza.

Na emocionalnom planu registriraju se napadaji bijesa za sasvimmala uskraivanja. Neinhibirana destruktivnost je esto prvi znakemocionalne labilnosti. Nepredvidivi su, izmjenjuju im se dobrii loi dani. esto se utvruje promijenjena reaktivnost, tozapravo znai neadekvatno afektivno reagiranje, npr. ne reagirajuna kanjavanje, kritike, batine. Promijenjena je reaktivnost i naunutarnje podraaje, npr. glad je jak izazov za promjenu uponaanju. esto situacije koje kod druge djece izazivajuuzbuenje kod djece s deficitom panje/hiperaktivnim pore-meajem dovode do dezorganiziranosti. Agresivnost je znaajnakarakteristika djece s deficitom panje/hiperaktivnim poreme-ajem, koja se registrira ve u najranijoj dobi. esto se kodtakve djece opisuje i anhedonija i depresivnost. Govore npr.esto... nikada mi nije doputeno, iako im je uvijek doputeno.Razmiljanja o smrti, osobito roditelja, nalazimo zajedno s niskimvrednovanjem svoje linosti.

Agresivnost jeznaajna

karakteristikadjece s defici-

tom panje/hiperaktivnimporemeajem


29

Govor i govorni poremeaji

Djeca s deficitom panje i nemirom imaju znatno ee odnormalne populacije probleme govora. Prema nekim autorimaak vie od polovice djece s deficitom panje i nemirom imaporemeaje govora u obliku smanjenog rjenika, loe gramatikei tekoe pronalaenja rijei. Posebno je znaajno za djecu sdeficitom panje i nemirom da vie upotrebljavaju rijei negokretnje, ali u skraenom obliku; npr. ako neto ele rei, to euiniti na vrlo kratak nain: ... daj torbu, umjesto da je samiuzmu ili zatrae potpunom reenicom.

Odnosi s okolinom

n djeca s navedenim poremeajem teko prihvaaju socijalnezahtjeve koji rastu s dobi i trae emocionalnu zrelost kojuoni ne mogu postii (kontrola poriva, tolerancija na frustracije,odlaganje zadovoljavanja potreba i dr.).

n emocionalne veze s roditeljima i odgajateljima su povrne.Povremena vezanost i suradnja motivirani su nekim nepo-srednim oekivanjem

n ne pokazuju anksioznost zbog separacije

n lako stjeu poznanike, ali ih ne mogu i dulje vrijeme zadrati

n nesposobnost da se prilagode grupi, trajno prisutna potrebaza dominacijom. Zbog takvog ponaanja vrnjaci ih iskljuujuiz grupe te se najee igraju s mlaom djecom ili s djecomsuprotnog spola.

Dijete svojimnepredvidivimpostupcimastalno ugroavasvoj ivot temora biti podkontrolom kakobi ga se zatitilood ozljeivanja.


30

Socijalna afirmacija im je ugroena jer su svi nezadovoljni njima.

q u kui roditelji

q u vrtiu ne mogu sudjelovati u zajednikim aktivnostima nitipostii rezultate kao ostala djeca

q meu djecom nisu prihvaeni zbog svoje potrebe zadominacijom i nemogunosti da sudjeluju u grupnim aktiv-

Djeca s poremeajem

panje bezhiperaktivnostiesto se doima-

ju kao spora,troma djecakoja sanjare


31

nostima. esto zbog takve loe socijalne afirmiranosti agresijaje jedino to im preostaje i pomae.

Iako su navedene ope karakteristike ponaanja obuhvatile svapodruja na kojima djeca s deficitom panje/ hiperaktivnimporemeajem ne funkcioniraju, postoje i razlike specifine zaodreenu kronoloku dob kao posljedica utjecaja biolokogzrenja i okoline. Problemi uzimanja hrane prisutni su od samogroenja, npr. problem sisanja javlja se gotovo od prvog dana.Dijete uporno trai dojku, a onda odbija da vue, plae iponovno trai dojku, to rezultira problemom u odnosu majka-dijete. Dijete je izrazito razdraljivo, esto dugotrajno i bez-razlono plae. Prisutne su trbune kolike. Katkad se djeca tedobi zadovoljavaju njihanjem itavog tijela i glave, a ponekad jeprisutno udaranje glavom u okolne predmete. Dijete svojimnepredvidivim postupcima stalno ugroava svoj ivot te morabiti pod kontrolom kako bi ga se zatitilo od ozljeivanja.

Prisutne su stalne promjene aktivnosti, naravno sukladnodjetetovoj dobi. Vrlo esto je izraen pojaan tonus miia.Tosu, openito uzevi, u odgojnom smislu vrlo teke bebe. Djecas poremeajem panje bez hiperaktivnosti esto se doimaju kaospora, troma djeca koja sanjare, socijalno su povuena, to viedolazi do izraaja u kasnom predkolskom razdoblju i kolskomuzrastu. ee ponavljaju razred, pokazuju depresivnu simpto-matologiju i anksioznost za razliku od djece s hiperaktivnoukoja ee pokazuju agresivnost, impulzivnost odnosno eesu odbaena od strane vrnjaka. Uoene su i neke razlike uodnosu na spol; djevojice imaju manji postotak opozicijskogponaanja u odnosu na djeake. U odnosu na intelektualnofunkcioniranje djevojice imaju vie problema nego djeaci. Upopulaciji djece s deficitom panje i hiperaktivnim poremeajima

Kako je kolasasvim novo izahtjevnoiskustvo,roditelji estotek u koli budusuoeni sproblemima.


32

djevojice su manje agresivne i odbaene od vrnjaka, dok uklinikoj populaciji nema razlike izmeu djeaka i djevojica.

Kada se govori o djetetu predkolske dobi vano je naglasiti daje dijete u tom ivotnom razdoblju vrlo aktivno, impulzivno,mijenja aktivnosti, kratkotrajne je panje te je katkad tekoprocijeniti kada su navedeni oblici ponaanja normalni a kadave ulaze u odstupanje. Openito moemo rei da je takvo dijeteuvijek u pokretu, stalno tri naokolo, mijenja aktivnosti, nita gane moe zainteresirati na dulje vrijeme. Stjee se dojam da sveto radi, radi bez nekog cilja i da ne moe zavriti zapoeteaktivnosti. Teko sjedi na jednom mjestu, pa ak i za vrijemeobroka, ee uokolo. Gledanje televizije ili sluanje pripovijetkine moe ga zadrati na jednom mjestu dulje vrijeme. Takav nemirje posebno izraen u strukturiranim situacijama kao i u situacijamagdje je potrebna fina motorika koordinacija koja je u te djeceloa. Poremeaji spavanja se nastavljaju, djeca spavaju malo iisprekidano. Ponaanje je nepredvidivo, to ih dovodi uugroavajue situacije npr. na cesti. Ne podnose ogranienja nitidisciplinu. Roditelji esto navode da dijete ne slua i da ne uina vlastitim pogrekama pa ih stalno ponavlja. U koli takavnemir procjenjuju i roditelji i nastavnici. kola je sasvim novo izahtjevno iskustvo za dijete i svojom strukturom trai od djetetatakve oblike ponaanja da moe funkcionirati i ono kao jedinka,ali i razred kao cjelina. Roditelji esto tada prvi put nailaze naprobleme te najee tek u toj dobi zatrae pomo. Vrlo estopomo ni tada ne trae roditelji, ve nastavnici. Dijete je prob-lem u razredu, ne sjedi na svom mjestu, ee razredom, zadirkujedrugu djecu, ometa ih u njihovu radu. Nemir je kao i kodpredkolskog djeteta prisutan za vrijeme jela, gledanja TV,pisanja zadae, sluanja pripovijetki, samo to je sada uoljiviji

Tijekomodrastanja

neki pojavnioblici iezava-

ju, javljaju senovi ili stari

samo mijenjajusvoj raniji

oblik.


33

jer su pred dijete postavljeni i drugaiji zadaci. U koli se roditeljiprvi put sueljavaju s problemom jer se trebaju vie ukljuitioko pomoi djetetu prilikom izrade zadae i uenja, a isto-vremeno su izloeni kritikama na roditeljskim sastancima ili urazgovoru s nastavnicima. Za vrijeme slobodnih aktivnosti takvodijete ima lo kontakt s drugom djecom, uznemiruje ih i razaranjihove igre a sve to ne radi iz ljutnje ili zloestoe. U toj dobive se oekuje od djeteta da kontrolira svoje ponaanje; kako tonije u stanju, dolazi do loeg odnosa s okolinom. Takvo ponaanjetakoer uzrokuje i slabiji uspjeh u koli, koji je dijelom pro-uzroen djetetovim nemirom, problemima koncentracije, panjeali esto i loim prihvaanjem u koli zbog takvog ponaanja.

Distraktibilnost panje dovodi do nemogunosti fokusiranja nabilo kakav sadraj, to dovodi do neorganiziranosti, tekoa uusvajanju kolskog gradiva, tako da u literaturi nalazimo ovudjecu gotovo nedjeljivo opisivanu s djecom koja imaju tekoeu uenju. Ponaanje je opasno i ugroavajue po dijete te seesto u toj skupini nalaze djeca koja imaju i brojne tjelesnepovrede. Loa slika o sebi, neuspjenost, odbacivanje od okolinemogu vrlo esto dovesti do fiksiranja u negativnim oblicimaponaanja.

Tijekom odrastanja neki pojavni oblici iezavaju a javljaju senovi ili stari samo mijenjaju svoj raniji oblik. U adolescentskomrazdoblju manje je prisutan nemir (adolescent moe sjediti najednom mjestu, za vrijeme obroka, gledanja TV i sl. za razlikuod djeteta predkolske i kolske dobi). Meutim, nemir je i tadaprisutan, te e dobar promatra registrirati npr. nemir prstiju ruku,cupkanje nogama i sl. Istraivanja Gittelman-Kleina (1987.)govore da 20-30% hiperaktivne djece nema problema u

Naa znanja onemirnoj djeciu odrasloj dobipotjeu izviegodinjihstudija prae-nja takvihispitanika.


34

ponaanju u adolescentskom razdoblju, dok ih 70% ima, ali sadau drugom obliku. Adolescent se ukljuuje u brojne sportove,ako ga ne ometa problem koordinacije.Vrlo su pokretni, sudjelujuu razliitim aktivnostima, mijenjaju drutva, interese, sredine.Impulzivnost iz djeje dobi nastavlja se i u adolescentskomrazdoblju i predstavlja velik problem i za adolescenta i za njegovuokolinu. Takvo ponaanje okolina procjenjuje nezrelim. Ado-lescent ne prihvaa pravila ponaanja svoje sredine i dobi, todovodi do konflikta s okolinom (vjeiti buntovnik), toukljuuje i maladaptabilno ponaanje, npr. izigravanje klauna usredini u kojoj se nalazi, pravljenje ala na svoj ili tui raun teoitovanje i drugih neprilagoenih oblika ponaanja. esto npr.uzmu auto bez dozvole i uzrokuju saobraajnu nesreu, uzimajudrogu, alkohol.

Zbog posljedica loe slike o sebi dolaze u sukob s roditeljima,nastavnicima, to rezultira loim akademskim stupnjem odnosnoneuspjehom. Problem panje prisutan je u svakodnevnomkomuniciranju, u razgovoru skau s teme na temu, imaju problemau organiziranju rasporeda dnevnih obveza, slabo su motiviranipri obavljanju radnih zadaa i sl.

Nemir, impulzivnost, problemi panje tijekom razvoja u odraslojdobi dovode do odstupanja u funkcioniranju, koje je istovremenopod utjecajem okruenja i psihosocijalnih faktora. Naa znanjao tome potjeu iz viegodinjih studija praenja djece s deficitompanje/ hiperaktivnim poremeajem do odrasle dobi.

Dugorona studija Weissa i Hechtmana (1986.) tijekom 10,12 i 15 godina praenja 75 mladih odraslih osoba kod kojih jeu djetinjstvu dijagnosticiran deficit panje/ hiperaktivni poremeaj


35

i 45 mladih odraslih osoba bez navedenog sindroma u djetinjstvupokazala je da je vie od 50% ispitanika iz grupe dijagnosticiraneporemeajem i u odrasloj dobi pokazivalo promjene. Procje-njivan je i postignuti akademski stupanj, te ope socijalnofunkcioniranje. Od problema u ponaanju najvie su bili zastu-pljeni impulzivnost, problemi panje, zloupotreba alkohola, drogate problemi u meuljudskim odnosima.

Druga grupa studija koje takoer pokuavaju odgovoriti napitanje kako se nemir iz djetinjstva manifestira u odrasloj dobi,odnosno kako u odrasloj dobi funkcioniraju ranije nemirna djecajesu retrospektivne studije koje ponaanje odraslih procjenjukroz naknadnu analizu ponaanja u djejoj dobi. Ispitivanja supokazala da su odrasle impulzivne i razdraljive osobe, emotivnolabilne i u djetinjstvu oitovale iste obrasce ponaanja (naravnoprimjerene tadanjem djejem uzrastu). Prouavanjem obiteljskihodnosa takoer se pokualo dobiti odgovore na ovaj problem.Proizlazi da roditelji i bliski roaci hiperaktivne djece i sami ima-ju problema vezanih uz impulzivnost, tekoe s koncentracijom,naruenost komunikacije u svojoj drutvenoj okolini i sl.

U viegodinjoj studiji praenja Weiss (1981.) pokazuje da35-40% karakteristika iz djetinjstva ostaje i u odrasloj dobi. Tosu odrasle osobe koje biraju zanimanja u kojima se mogu kretati,npr. trgovci, konstruktori, mehaniari, sportai i sl. Takve osobeimaju problema kada moraju dulje vrijeme provesti neaktivni(npr. u sluaju bolesti koja to zahtijeva, zovu ih nediscipliniranimpacijentima). Nisu u stanju ostvariti radne zadatke u kojima seoekuju rjeenja tek nakon dueg vremenskog razdoblja. Impul-zivnost u odrasloj dobi esto se manifestira mijenjanjem mjestaivljenja. ee uzrokuju nesree. Tekoe se javljaju jer se ne


36

mogu vezati za jednog partnera te esto nastaju obiteljskiproblemi. Loa slika o sebi dovodi do razvoja tjeskobe, potite-nosti, pijenja i sl.

Nacionalni institut za mentalno zdravlje SAD ( National Insti-tute of Mental Health), nainio je 1966. listu najuestalijihsimptoma kod djece s deficitom panje/hiperaktivnim po-remeajima a koja se temelji na rezultatima dobivenim u vieod l00 strunih publikacija. Lista je i danas jedna od naj-kompletnijih, stoga je ovdje prikazujemo dopunjenu nekimnaim spoznajama.

Indikatori deficita panje i hiperaktivnogponaanja

l crte ne odgovara dobi

l loe crtanje geometrijskih likova

l loe izvoenje zadataka u kojima treba sloiti mozaik ilizaobii zapreke

l loi rezultati na testovima, osobito kada jepotrebno itanje

l rezultati na Wechslerovoj ljestvici inteligencije za djecu testu(WISC) pokazuju razlike izmeu verbalnog i neverbalnogdijela; jednom je prvi visok a drugi nizak ili obratno

l


37

Problemi percepcije

loa procjena veliina

loa procjena odnosa desno-lijevo

loe razlikovanje dodirom

loa orijentacija u vremenu

loa orijentacija dijelova glave i tijela

loa procjena udaljenosti

loa sposobnost precrtavanja figura

problemi u razlikovanju dijelova od cjeline

loe pisanje i itanje

Specifini neuroloki znakovi

ne nalaze se znaajni neuroloki ispadi

asimetrinost refleksa

loe razlikovanje zvunih podraaja

strabizam

nistagmus


38

preteno ljevaci ili ambideksteri

hiperkineza

hipokineza

opa nespretnost

loa vizualno-motorika koordinacija

Poremeaji govora i komunikacije

K loe razlikovanje slunih podraaja

K razliiti stupnjevi disfazije

K sporiji razvoj govora

K uestale govorne nepravilnosti

K povremeno gubljenje koncentracije tijekom sluanja

K problemi u govoru; fonetski, semantiki i gramatiki

Poremeaji u motorikim funkcijama

I atetoidni i koreatski pokreti

I opa nespretnost I

K


39

I uestali tikovi i grimase

Problemi tijekom kolovanja

& poremeaji itanja

& poremeaji slovkanja

& oe pisanje

& poremeaji raunanja

& osciliranje u radnoj uspjenosti iz dana u dan

& oa organizacija rada

& usporenost u zavravanju rada

Poremeaji u miljenju

[ loe apstraktno miljenje

[ razmiljanje je konkretno

[ tekoe u stvaranju koncepta

[ razmiljanje je dezorganizirano

[ loe kratkorono i dugorono zapamivanje

[

&


40

[ razmiljanje je povremeno autistino

[ uestale perseveracije

Tjelesne karakteristike

v lupanje glavom, kripanje zubima

v udan hod

v loe usvajanje navika toalete

v uestalost enureze

v uestalost enkopreze

v laka zamorljivost

Emotivne karakteristike

fi impulzivnost

fi eksplozivnost

fi loa emotivna i impulzivna kontrola

fi loa tolerancija na frustracije

fi

v


41

Karakteristike spavanja

lupanje glavom i tijelom prilikom uspavljivanja

nepravilno spavanje; spavaju ili duboko ili povrno

trzajevi tijekom spavanja

manje spavaju nego drugi

Kapaciteti odnosa

loi odnosi u grupi

ekscitabilnost u grupi s djecom

bolje se igraju ako su ogranieni na

jednu ili dvije osobe

uestalo loe procjenjuju socijalne odnose

socijalne tekoe i agresija

neselektivno uestalo ekscesivno ponaanje

neprekidno izazivaju ili diraju druge


42

Karakteristike razvoja

v nezrelost

v usporen razvoj

v normalan razvoj

Karakteristike socijalnog ponaanja

socijalno funkcioniranje koje ne odgovara kronolokojdobi i razini intelektualnog razvoja

mogu negativan i agresivan odnos prema autoritetima

mogue antisocijalno ponaanje

Razliitosti linosti

a vrlo osjetljivi na druge

a ekscesivne razlike raspoloenja koje osciliraju iz danau dan, iz sata u sat

a poremeaji panje i koncentracije

a kratkotrajna panja

a distraktibilan vie nego to odgovara dobi

a

v


43

a oteena koncentracija

a motorika i verbalna perseveracija

a loi socijalni odabiri

Primjeri iz prakse

Djeak M.G. (9 godina) upuen je psihologu od uiteljice zbogloeg kolskog uspjeha. Ima pet negativnih ocjena, ometanastavu, ima lou koncentraciju i agresivan je prema drugojdjeci. Uiteljica je majci predloila da djeak pohaa nastavupo prilagoenom programu. Psihologijskom obradom utvrenoje da je djeak iznadprosjenog intelektualnog funkcioniranja.Testovi organiciteta upuivali su na blae smetnje u vizualno-motorikoj koordinaciji. Na upitnicima linosti dobivenirezultati upuivali su na neurotske smetnje, dok je naprojektivnim tehnikama bila izraena nesigurnost i loa slikao sebi. Prema DSM-IV i na osnovi anamnestikih podatakapostavljena je dijagnoza ADHD.

Nakon postavljene dijagnoze roditeljima je objanjen djetetovproblem. Majka je ukljuena u psihoterapijsku grupu roditeljadjece sa slinim smetnjama. Djeak je ukljuen u tretmandefektologa s ciljem promjene ponaanja. Uiteljici je napisanapreporuka u kojoj se moli da se djeaka stavi sjediti u prvuklupu, predloeno je ispitivanje u prvom dijelu sata uzpreferiranje usmenog nad pismenim odgovaranjem. Predloenoje mijenjanje aktivnosti i toleriranje nemira u vlastitoj klupi.


44

Takoer je predloeno dodatno angairanje uitelja, pro-duljivanje vremena rjeavanja zadataka i pisanja po diktatute pozitivno potkrepljivanje uspjeno rijeenih zadataka. Nazamolbu uiteljice psiholog je odrao predavanje i ostalimnastavnicima o tom problemu. Nakon pet mjeseci provoenjapredloenog programa djeak je ispravio sve negativne ocjene,kolu pohaa po redovnom programu, poeo se baviti sportom.Majka je nauila kako treba raditi i kako se treba ponaati,posebno u djetetove loe dane.

Djevojica K.M. (8,5 godina) pohaa II. razred. Dobra jeuenica, ali uiteljica esto poziva majku u kolu zbog njezinanemira za vrijeme nastave, etanja po razredu, distraktibil-nosti, sporosti u rjeavanju zadataka, impulzivnog ponaanjai drugih znakova iz okvira ADHD-a. Majka je bila ljuta nadjevojicu, razoarana, ali istovremeno je imala i osjeajkrivnje zbog svog neuspjeha u odgoju. Djevojicu je estofiziki kanjavala, a ponaanje je iz dana u dan bilo sve loije.Majka je samoinicijativno dovela djevojicu psihologu. Urazgovoru sa psihologom majci je objanjeno sve o ADHD,nainu manifestiranja i vrsti pomoi. Na sljedeoj kontrolimajka je bila oputenija i u razgovoru kazala da je shvatilada nije njezin nain odgoja uzrok poremeaja te je takorazrijeila svoj osjeaj krivnje i vie nije bila agresivna premadjevojici. Nakon 4 mjeseca majka je telefonski obavijestilapsihologa da djevojica dobro funkcionira, a da je i onasama nala zajedniki jezik s uiteljicom i djevojicom.

Djeak F.G. (3,5 godine) upuen je na pregled iz vrtia zboghiperaktivnosti, agresivnosti, tekoa prilagodbe te problemas vrnjacima. esto je bio izoliran. Vrlo lako se dao nagovoriti


45

od druge djece na razliite nepodoptine. Odgajateljica jesmatrala da djeak nije za redovni vrti.

Psiholoko-psihijatrijskom obradom utvreno je da se koddjeaka radi o ADHD-u. Djeak je ukljuen u intenzivnumodifikaciju ponaanja, a roditelji u psihoterapijsku grupuroditelja. Psiholog i psihijatar su kontaktirali sa strunimtimom iz vrtia, objasnili im da se radi o normalnom djetetu,prosjene inteligencije koje zahtijeva individualan pristup.Istovremeno je napisana i preporuka kako raditi s djetetom.Nakon 5 mjeseci djeak je dolazio zajedno s roditeljima samojednom mjeseno u savjetovalie, dobro je funkcionirao, alise oekuje da e s upisom u kolu trebati intenzivirati indivi-dualni rad s djeakom.

Glavne karakteristike poremeaja obuhvaaju podruja:

l panjel percepcijel motorikel uenjal miljenjal odnosal emocionalnostil ponaanjal spavanjal razliitosti u tjelesnom razvoju

Documents

Hiperaktivno dijete - poglavlje