POVIJEST UPRAVE- s k r i p t a -

P R A V N E Š K O L E

Začetci glosatorske školeZačetke glosatorske škole nalazimo u 11. st. u sjevernoj Italiji, gdje se javlja potreba za pravnim stručnjacima. JIRNERIUS u Bologni početkom 12.st. osniva pravnu školu u kojoj poučava (rimsko) pravo. Zašto se ova pravna škola naziva glosatorskom, najznačajniji predstavnici? Ti pravnici i njihovi učenici proučavaju Corups tako što između redaka pišu tumačenje riječi i sadržaja. Ta bilješka – tumačenje zvala se GLOSSA, pa se i takav tadašnji stil proučavanja rimskog prava naziva glosatorskoim. Bolonjski učenici: Martinus, Bulgarus, Jacobus, Hugo, Azo, Irnerius. Odlike djelovanja glosatorske škole. Najviše su proučavali obvezno pravo. Glosatori su uvelike izgradili dogmatsko-pozitivnu metodu koja će ostati svojstvena načinu mišljenja europskog praktičnog prava. Glosatori su rimsko pravo proučavali pragmatično, kazuistički, fragmentarno, antihistorijski i dogmatski. Postglosatorske školeProučavaju rimsko pravo pod utjecajem vlastitog iskustva. Bave se rimskim pravom u tumačenju glosatora. Proširili su interes na rimsko javno pravo. U pogledu metode postglosatori ne donose ništa novoga. Usvojili su metodu koju izgrađuje teologija. Pridonijeli su izgradnji dogmatsko-kazuističke metode (to je izrazita metoda pozitivnog prava).Poznati postglosatori: Pistoia, Ubaldis, Bartolus (s njim počinje međunarodno privatno pravo). Elegantna škola (Francuska historijska škola)Iznikla iz klime «Francuskog dvora» 16.st., a simbol ove škole je kraljica-majka Katarina Medicci. Najznačajniji predstavnici su: Cujacius, Baaro, Jacobus, Donnelus. Temeljne značajke Francuske pravne školePravu prilazi historijski na višestruki način. Proučavaju državno uređenje (zakonodavni, upravni i sudski sustav) i društvene prilike u kojima su pravni instituti nastali. Razlikuju historiju zakona od historijske pravne zbilje i historije starina. Škola Prirodnog pravaSmatra se da je škola prirodnog prava počela 1625.g. kada je Hugo Grotius objavio svoju knjigu (O pravu rata i mira). Učenje škole Prirodnog pravaUčenje ove škole privlači skoro sve velike umove 17. i 18. st. Oni o velikim moralnim, političkim i pravnim pitanjima raspravljaju metodom i rječnikom te škole. Zajedničko svim pristašama ove škole je racionalistička metoda, odbijanje historije i iskustva, usvajanje dogmatskog i apstraktnog racionalizma. Predstavnici: Hobbes, Locke, Montesniqe, Wolf. Montesniqe – objasni osnovne učenja p.p. Smatra da prirodnu sredinu kroz dugotrajno povijesno djelovanje uobličuje ne samo fizika već i duhovna svojstva čovjeka. Ističe važnost prava i pravne države kao jamca slobode, pravo stavlja i nad trenutnih nosilaca vlasti. Historijska pravna školaNaglašava nacionalna posebnost prava i naglašava da je pravo nedjeljiv dio duha nacije, naglašava samo razvoj duha nacije. Naglašena je historija kao oblikovatelj duha nacije.

Bartolus de SassoferatoNastojao je ukloniti razlike između rimskog prava, s njime počinje međunarodno privatno pravo. Baltazar BogišićPristaša historijske škole. Proučavao je slavenska , južnoslavenska narodna prava, te je postao jedan od europskih stručnjaka za to pravo.

B A B I L O N

1. ŠTO JE TEOKRACIJA?TEOKRACIJA je vladavina Boga nad narodima. Sve prirodne pojave, pa i one u društvu, objašnjavali su postojanjem oduhovljenog, razumskog uzroka koji je iza njih i koji ih pokreće. Te sile predočavane su čovjekoliko ali njihove moći su nadljudske. Čovjek im se pokorava zato što živi u strahu od kazne od natprirodnog gospodara. Uz opće, zajedničke bogove postoje i posebni pa i pojedinačni bogovi koji su predstavnici i zaštitnici pojedinog naroda u svijetu bogova.Tako se prve države javljaju kao teokracije, njima upravlja bog-zaštitnik kao njihov vanzemaljski predstavnik i zaštitnik u svijetu bogova, a njegov hram, svećenstvo, odnosno prvosvećenik kao njegovo zemaljsko i smrtno, ali ništa manje svemoćno oružje, Taj prvosvećenik naziva se ensi, patesi ili išaku.2. TIJEK RAZVOJA DRŽAVNOSTI U MEĐURJEČJU EUFRATA I TIGRISATokom 5. i 4. tisućljeća pojedina plemena se trajno naseljavaju u području Eufrata i Tigrisa, te ona na pogodnim mjestima podižu naselja pogodna kako za obradu susjednih područja tako i za obranu. Tako se javljaju gusta naselja, koja se često utvrđuju i zidinama. Prva takva naselja javljaju se u južnoj Mezopotamiji (Međurječju), to su Eridu, Ur, Uruk, Lagaš, Larsa, Uma, Skurupak, Isin itd. To područje južne Mezopotamije nazivaju Sumer.3. NAJVIŠI DRŽAVNI FUNKICONERI U BABILONU I NJIHOVE FUNKCIJEVladar-lugal je nosilac sve vlasti i on je ostvarenje moći boga-zaštitnika grada, ali zbiljski je najvažnija vojna vlast.Nubanda, vladarev pomoćnik, je upravitelj dvora i carskih imanja, upravljao je javnim radovima, a i državnim financijama koje se temelje ponajviše na državnim imanjima.Išaku je drugi najviši službenik središnje vlasti, upravlja državnom upravom na cijelom državnom području, a to znači da je u njegovim rukama vojni i upravno-sudbeni stroj. 4. NA KOJE SE KLASE DIJELI BABILONSKO DRUŠTVO, OBJASNI SVAKU OD NJIH?Osnovna pravna podjela društva je ne slobodne i neslobodne, tj. robovlasnike i robove. Svi oni koji su slobodni su u klasi robovlasnika. Slobodni ljudi su po Hamurabijevom zakonu bili podijeljeni na dvije skupine: avilu (gospodin) i muškenu (siromah). Avilu je bio gornji sloj, birokracija i vojska, i uopće gornji društveni sloj dok su muškenu (siromah, pučanin, napola slobodan) bili niži proizovođački društveni sloj.Drugu klasu čini su robovi, tj. ljudi koji su u nečijem vlasništvu, koji nisu osobno slobodni.5. ILKU SUSTAVIlku je polustajaća vojna formacija, onaj dio vojske koji nije stalno na okupu, ali koji je bio stalno spreman, koga se lako pozivalo, i koji je vjerojatno bio glavna udarna snaga vojske, bili su vojni profesionalci. To su bili vojnici-zemljoradnici. Kao oblik plaće za svoju službu dobivali su komad zemlje dovoljan za uzdržavanje obitelji i koju su sami obrađivali. Ilku-vojnik zemlju može dati u zakup samo kad je u ratu, ukoliko zemlju ne obrađuje uzastopno tri godine, gubi i nju

2

i službu. Ilku-ovlaštenici nisu plaćali porez, tj. njihova jedina obveza prema državi je osobna vojna služba. Iako nisu bogati, spadaju u razred avilu i to je razlog privlačnosti ste službe.6. POLOŽAJ ROBOVA U BABILNOSKOM DRUŠTVU?Robovi su druga klasa babilonskog društva, mnogo više izrabljivani nego niži slojevi klase slobodnih, oni su ljudi u nečijem vlasništvu i nisu osobno slobodni. Rob je čovjek koji je imao određenu pravnu i poslovnu sposobnost. Rob je zaključivao brak, kako sa osobnom ropskog položaja, tako i sa slobodnima. Djeca su nasljeđivala status majke (tj. slobodni su ako je majka slobodna i obrnuto), a slobodan čovjek je svoju djecu sa robinjom mogao učiniti slobodnima izjavom: „Vi ste moja djeca“, odnosno adopcijom.Robom se moglo postati na razne načine: zarobljeništvom u ratu, sudskom presudom, samopredajom u ropstvo, glava obitelji je mogla prodati svoju djecu i ženu u ropstvo, nasljeđem ropskog stanja rođenjem od oba rođenjem od oba roditelja roba. Vlasnici robova su bili: država, hramovi, gradske ili seoske općine, i pojedinci. Robovi su radili sve poslove, zavisno od njihove sposobnosti: kao poljoprivredni radnici, obrtnici, trgovci, pisari, sluge, itd.7. INSTITUT DUGOVINSKOG ROPSTVARopstvo je moglo biti trajno i privremeno. Hamurabijev zakon dugovinsko ropstvo ograničava na 3 godine, nakon toga rob mora biti oslobođen bez obzira da li je svojim trogodišnjim radom isplatio dug. Tako je država utjecala na visinu zajmova. Ukoliko bi dugovinski rob umro od zlostavljanja, Hamurabijev zakon određuje da se ima ubiti gospodarev sin. Nakon Hamurabija, ove odredbe ne vrijede te osobe koje su pale u dugovinsko ropstvo ostajali su robovi dok ne odrade svoj dug.8. POLOŽAJ ROBA U PRAVNOM PROMETU U BABILONU SVOJOM POKRETNOM IMOVINOM I KAO ZASTUPNIK GOSPODARA?Rob je bio vlasnik svoje pokretne imovine, i s njom je mogao postupati u pravnom prometu kao i slobodan čovjek. Rob je mogao nastupati u pravnom prometu kao zastupnik svoga gospodara,i pri tome su ugovori morali biti sačinjeni u pismenom obliku ili pred dva svjedoka. Rob je smatran pokretnom imovinom gospodara, pa je i ta imovina predmet svih pravnih poslova. 9. KADA JE VLADAO HAMURABI I KOJA SU NJEGOVA DOSTIGNUĆA?Hamurabi vlada od 1792-1750 godine pr.n.e. i tada se Babilon prostirao od Perzijskog zaljeva na jugu do Ninive na sjeveru, od planina Elama na istoku do Sirije na zapadu. Vladao je prostorom koji daleko prelazi granice Mezopotamije.10. ZAKONICI U MEZOPOTAMIJI PRIJE HAMURABIJA?Države Mezopotamije su već potkraj 3. tisućljeća svoju volju počele izražavati normativnim aktima. To su:

1. Ur Namu koji je izdao zakon koji je sačuvan u fragmentima.2. Lipid Ištar izdaje zakon koji je sačuvan u većim dijelovima od Ur-Namuvog, i koji je

značajan dokument za razvoj za razvoj kaznenog prava.3. U državi Ešnun oko 1930.god. pr.n.e. izdan je zakon koji po vladaru nosi naziv Zakon

vladara Bilalame.11. SUDSKI SUSTAV BABILONA ZA VRIJEME HAMURABIJA?U Babilonu je bilo državno, svjetovno sudstvo. Vladar je vrhovni sudac a na nižim razinama, u njegovo ime, državni činovnici. Sudstvo je dio državne uprave, a sudska organizacija uglavnom je istovjetna sa upravno-vojnom. Od Hamurabija prvi put u povijesti počinju sudovi sa svjetovnim sucima zato što nije dopustio da sudstvo ostane u rukama svećenstva, ipak je svećenstvo zadržalo stanovitu ulogu u sudstvu zato što se pred njima priseže, oni su posrednici u pozivanju na sud a često su i izborni suci, sudski bilježnici, vještaci porota. Od tada redoviti sud je mjesni sud sastavljen od upravitelja grada (rabinau) kao predsjedatelja a ponekad sudi i uz 4-8 prisjednika (gradski odličnici). Nezadovoljna stranka je mogla uložiti priziv na viši sud: sud pokrajine; ovaj sud čini upravitelj pokrajine (šakanaku) obično sa 6 ili 10 prisjednika. Ovi sudovi

3

su naročito vodili računa o kraljevim imanjima, i uopće njegovim materijalnim interesima u pokrajini. Nezadovoljna stranka je mogla uložiti priziv i samom lugalu. Uz ove sudove u svakoj pokrajini postoji sudsko vijeće od 4-8 profesionalnih sudaca, službenika, koji uz sudske vrše i upravne poslove, naročito poslove uprave oko državne imovine. Svaki od tih sudova je imao „sudske vojnike“ (policija), sudske pisare i arhivare.12. OBLICI VLASNIŠTVA U BABILONUPostoji zajedničko i privatno vlasništvo. Kao subjekti zajedničkog vlasništva javljaju se država-vladar, hramovi, gradovi, sela. Objekt tog vlasništva su najviše zemlja i druge nekretnine, ali i pokretnine: stoka, robovi, poljoprivredno oruđe, kao i sve druge pokretnine. Zemlja u zajedničkom vlasništvu je obrađivana i davanjem u individualni zakup. Zakup ne može biti predmet pravnog prometa niti inter vivos niti mortis causa. Privatni vlasnici zemlje plaćaju porez u plodinama. Privatno vlasništvo je predmet prometa kako inter vivos tako i mortis causa. Promet nekretninama se obavlja pismenim ugovorom, kao što se prijenos svakog vlasništva najčešće obavlja na taj način.Vlasništvo, naročito državno i hramovno vrlo je strogo zaštićeno. Krađa se u nekim slučajevima nadoknađuje tridesetorostrukom vrijednosti ukradene stvari, odnosno ako lopov nije u stanju to nadoknaditi, biti će osuđen na smrt.13. OSOBNI NAJAM PREMA HAMURABIJEVOM ZAKONIKU?Ovaj ugovor je zaključivan slično ugovoru o najmu robova. Imamo vrlo različite vrste radnika koji zaključuju ove ugovore: ciglari, kamenoresci, zidari, kožari, krojači, poljoprivredni radnici, pastiri, itd. U ove ugovore spadaju i naknade liječniku, veterinaru, građevinaru, brodograditeljima, itd. za njihove usluge. Veličina naknade za poslove zavisi od toga da li je usluga učinjena avilu-mu, mušenu-u ili robu. Za istu uslugu imućniji plaćaju više. Radnik, odnosno izvođač posla odgovara za stručnost i kakvoću izvedenog posla. Hamurabijev zakon, ovisi o stupnju štete, odnosno posljedici nestručnosti, predviđa razne načine obeštećena: imovinska, tjelesna, smrt. Cilj tih kazni nije samo da se šteta nadoknadi, nego da se osigura stručnost radnika. Najamnina za izvršeno djelo plaća se u žitu ili drugim proizvodima i „novcu“. 14. KAKO SE PREMA HAMURABIJEVOM ZAKONIKU ZAKLJUČUJE BRAK?Sam brak zaključuje se ugovorom, inače je ništav, a bitan cilj tog ugovora je da se utvrde međusobne obaveze, taj ugovor zaključuju mladoženja i djevojčin staratelj. Ugovorom o braku budući supruzi se mogu osloboditi odgovornosti za prijebračne imovinske odgovornosti svakog od njih, ali za obveze nastale za vrijeme braka kao i imovinu stečenu za vrijeme braka, odgovaraju zajednički, tj. žena ima pravo na pola imovine a pola pripada gospodaru. 15. TIRHATU? Prilikom zaključenja ugovora o braku, mladoženja je često davao ženidbeni dar (tirhatu), koji je jamstvo za zaključenje braka. Veličina tirhatua bila je slika ozbiljnosti namjere obje strane da brak zaključe, ženidbeni dar daje pravo na odustanak, jer ako mladoženja odustane gubi tirhatu, a ako odustane djevojčina strana vraća dvostruki iznos primljenog tirhatua. Mlada prilikom dolaska u muževu kuću donosi miraz (šeriktu), koji obično prelazi tirhatu, a mirazom upravlja muž kao dobar domaćin. Tirhatu i šeriktu su oblik imovinskog jamstva za ponašanje supruga u braku. 16. NAČINI KAŽNJAVANJA PREMA HAMURABIJEVOM ZAKONIKU?Kazna ima svojstvo odmazde, i time se postiže bitna društvena svrha kazne: generalna i specijalna prevencija. Izrečenom kaznom treba postići popravljanje kažnjenog. Odmazda se vrši kroz načelo taliona (lex talionis): „zub za zub“, „oko za oko“. Cilj odmazde nije samo tjelesna nego i duševna patnja, ali sve je veća zamjena tjelesna kazne novčanom. Najčešći način kažnjavanja je imovinska kazna koja svojom veličinom ima svojstvo odmazde. Velike novčane kazne su često imovinski, a time i društveno, počinitelja posve uništavale i bile (zbog neplaćanja) put pretvaranja počinitelja i članova njegove obitelji u robove. Babilon pojam krivnje veže uz stanje svijesti, u svakom djelu postoji element svijesti i on nije isti, niti su posljedice iste.

4

Stupnjevi svijesti razlikuju se kod raznih socijalnih grupa, zanimanja, uzrasta, pa i spolova. Pravo najviše očekuje izoštrenu svijest naspram nosilaca vlasti, i zato povrede nanesene njima, razredu avila, najoštrije kažnjava, dvostruko više nego za iste povrede počinjene muškenu, a povrede ovih dvostruko više nego za iste povrede roba. Za neke delikte su propisani i sami načini izvršenja smrtne kazne: bacanje u vodu, spaljivanje, vješanje, otkinuti ruke i noge, jezik, uho, dojke, iskopati oče, izbiti zube – sve su to česte kazne i ne uvijek po talionu. Postoji kazna šibanja, pretvaranja u roba ili žigosanje, šišanje kose (znak sramote i ropskog stanja). 17. KAKAV OBLIK IMAJU PRESUDE U BABILONU I ŠTO SVE PRESUDA SADRŽI? Sudske presude imaju oblik „ugovora“, to jest dokaz za buduće odnose, bile su napisane isto kao ugovori: na pločici je napisan bitan sadržaj izjava stranaka, prisege stranaka, izjave i imena svjedoka, bit presude. Stranke su se morale obvezati da neće ponovno pokrenuti postupak po istoj stvari, a stranka koja je temeljem presude bila obvezna na određenu činidbu, prisegla je da će ju izvršiti. 18. ŠTO JE BABILONSKI VLADAR ZA SVOJ GRAD-DRŽAVU, A ŠTO ZA POKORENE DRŽAVE?Vladar je za svoj grad-državu patesi, a za pokorene države je samo lugal.19. KOJA KAZNA SE IZRICALA LAŽNOM SVJEDOKU U BABILONSKOM PRAVNOM SUSTAVU?Lažnom svjedoku je izricana ona kazna koja bi bila izrečena strani protiv koje svjedoči kad bi to svjedočenje bilo istinito. 20. KAKVO SVOJSTVO IMA KAZNAU BABILONU I ŠTO JE DRUŠTVENA SVRHA KAZNE?Kazna ima svojstvo odmazde, i time se postiže bitna društvena svrha kazne: generalna i specijalna prevencija. Izrečenom kaznom treba postići popravljanje kažnjenog.21. KADA I GDJE SE ODVIJALA POBUNA POD VODSTVOM URUKAGINU I KOJI SU JOJ GLAVNI DOMETI?U državi Lagaš oko 2400. godine pr.n.e. izbila je pobuna pod vodstvom Urukaginu protiv svećenstva i prvosvećenika koji su gazili kolektivizam u korist hramove birokracije i prenaglašavanje duhovno-ideološke uloge prvosvećenika a zaboravljanje da on mora imati i sposobnosti za vojne poslove. Urukaginu je dokinuo novostvorene povlastice svećenstva i oblike izrabljivanja te je postao novi vladar Lagaša. Tad je izvršen pokušaj odvajanja službe prvosvećenika (sangu-maha) od vladarske svjetovne službe u kojoj je najbitniji dio najviše vojno zapovijedanje (lugal).22. NA KOJI JE NAČIN U BABILONU OTKUPLJIVAN VOJNIK KOJI JE PAO U STRANO ZAROBLJENIŠTVO?Vojnika koji je pao u zarobljeništvo, država je otkupljivala iz sredstava njegove obiteljske imovine, a ako ova nije dostatna, onda sredstava daje hram njegova grada, a tek ako ni to nije dovoljno onda plaća država. 23. NAVEDITE KAKO JE NAKON HAMURABIJA BIO SASTAVLJEN MJESNI A KAKO POKRAJINSKI SUD?Redoviti sud je mjesni sud sastavljen od upravitelja grada (rabinau) kao predsjedatelja a ponekad sudi i uz 4-8 prisjednika (gradski odličnici). Nezadovoljna stranka je mogla uložiti priziv na viši sud: sud pokrajine; ovaj sud čini upravitelj pokrajine (šakanaku) obično sa 6 ili 10 prisjednika.

A T E N A

24. Objasnite način nastanka polisa?

5

U tom ratničkom vremenu, a istovremeno i trajnom naseljenju, spasiti se od napada nije više moglo značiti otići, nego ostati a ipak preživjeti. Zato se prave gradine, tj. utvrde koje su zbjeg i spremište za ljude i bogove zaštitnike. Zajednica dobiva svoje prostorno jezgro, svoj vidljivi, prostorni simbol, ono što čini vidljiv znak moći i trajnosti zajednice, svoj grad kao utvrdu, svetište: polis kao materijalizacija duhovne biti zajednice. 25. Objasnite nastanak državnosti na Atici?Na Atiki početkom 1. tis. pr.n.e. žive četiri jonska plemena: Geleonti, Egikoreji, Argadi i Hopleti, okružena uglavnom Doranima. Zbog trajnog susjedstva, a istovremeno i trajne zajedničke ugroženosti od Dorana, ova četiri plemena čine trajni obrambeni vojni savez (simahiju). Na Atiki se diže strma uzvisina (akropola) koja je bila pogodna za utvrdu kao zbjeg u ratu i mjesto za zajedničkog zaštitnika sva četiri plemena Atike – obitavalište božice-djevice Atene. Tako to mjesto postaje Atenin hram, grad Atena. To postaje okupljalište i mjesto svetkovine za sva četiri plemena. Uz to ide i razmjena dobara koja se obavlja u podnožju brijega, dakle, započinje Atena kao trgovište. 26. Bit Tezejevih reformi?Zbog potrebe priznavanja prostornih običaja, zato što postoje slični, isti ali i različiti običaji četiri atička plemena, atensko društvo zbog nepoznanica započinje stvaranje zajedničkih običaja. Bit Tezejevih reformi je synoiksimos, tj. savez sva četiri plemena. Taj savez se očitovao u izboru zajedničkog bazileja, koji poput bazileja svakog plemena (koji i dalje postoje) doživotno vrši te iste poslove kad se oni tiču sva četiri plemena, dakle, on je vojskovođa, prvosvećenik i sudac za sve poslove koji izlaze iz okvira jednog plemena. Tezeju se pripisuje podjela društva svih plemena na eupatride (plemeniti, nasljedna plemenska aristokracija), geomore (zemljoradnike) i demiurge (tvorci tj. obrtnici). Odredio je da društvene poslove mogu obavljati samo eupatridi, to je sve već bila zbilja kojoj je dana običajna potvrda.Pripisuje mu se podjela Atike na naukrarije (naus=lađa) tj. 48 oblasti (12 u svakom plemenu), i svaka je dužna sagraditi ratni brod i opremiti njegovu posadu te dati dva naoružana konjanika. Bila je to vrsta porezne obaveze. O toj obavezi u svakoj naukrariji brinuo je naukrar.27. Tko je bazilej, tko polemarh, a tko arhon eponymos?Bazilej – plemenski starješina, vođa plemena. Polemarh – međuplemenski i nadplemenski organ, zajednički vojni zapovjednik. Arhon eponymos – zajednički službenik za sudbene i uprave poslove. Te službe od sredine 8. st. pr.n.e nisu više doživotne nego 10-godišnje, i samo jednom u životu mogu biti birani za jednu od njih.28. Što je to aeropag, a tko su tezmoteti?Aeropag je skup bivših arhonata koji mogu biti samo eupatridi, okupljali su se na Aresovom brijegu, zbor iskusnih i utjecajnih poznavalaca arhontske službe koji su istovremeno i sudac i kritičar., u 7. st.pr.n.e postaju sva vlast. Najvažniji organ vlasti koji je nadzirao sve druge organe, on je vrhovno sudište i središte političkih odluka. Narod postaje neprijatelj te svevlasti u rukama nekolicine, smatraju da arhonti netočno tumače zakon i da ga zloupotrebljavaju i to je dovelo do općeg zahtjeva da se zakoni ispišu. Aeropag je odlučio da radi otklanjanja sumnje u sadržaj zakona, uspostavi 6 novih službenika, poznavatelja zakona: tezmoteti. Oni su imali težak zadatak zbog različitosti običaja na atenskom prostoru i vremena u kojem su se običaji stvarali. Prirodom zbornog odlučivanja zbor tezmoteta bio je usporen, što se tumačilo kao nesposobnost. Zato je aeropag taj zadatak povjerio arhontu Drakonu 621.g. pr.n.e.29. Objasnite bit Drakonovih promjena. Drakonovi zakoni donose proširenje sudske nadležnosti atenske države, predavanje određenih delikata u njenu nadležnost, zamjena krvne osvete novim oblicima kažnjavanja među kojima je i smrt česta kazna. Osniva se i novi sudski organ sud efeta koji čine: bazilej, polemarh, eponim i 48 naukrara. U njegovoj nadležnosti je nehotično ubojstvo i pokušaj ubojstva Atenjanina,ubojstvo meteka ili roba, delikti teške tjelesne ozlijede. Efeti sude u tri vijeća po 17

6

članova. Atenska država Drakonovim promjenama izrasta uglavnom kao sudac. No te promjene nisu riješile bit, kovani novac ulazi u promet i trgovina postaje nepoštena, seljak se ne može svojim proizvodima natjecati na tržištu, daje zemlju u zalog novčarima i biva uvučen u dugovinsko ropstvo. Seljak gubi sve pa i slobodu, trgovci su nezadovoljni što nemaju utjecaja na vlast, a i eupatridi uvučeni u igru tržišta bivaju osiromašeni. Prijeti val nasilja (pokret nezadovoljnih) a aeropag je nesposoban da predloži rješenje, složili su se da se rješenje prepusti čestitosti jednoga – arhontu eponimu Solonu.30. Objasnite Solonove gospodarske reforme?Imale su za cilj spasiti širinu političke osnove vlasti. Izrabljivanom sloju Atenjana zbacio je teret zaduženosti i ropstva, proveo je sisahtiju (stresanje tereta). Atenjanin više ne može pasti u dugovinsko ropstvo u Ateni. Svi Atenjani koji su u dugovinskom ropstvu postaju slobodni ukoliko su još u Ateni, a one koji su kao dugovinski robovi dospjeli izvan Atene, otkupila je država. Svi dugovi koji su prijetili ropstvom slobodnom Atenjaninu ukinuti su. Izvršena je devalvacija: dotadašnji eginski talanat zamijenio je eubejski talanat. Ukinuta je hipoteka kao oblik osiguranja za vraćanje duga. Solon je pomogao širokom krugu dužnika, a oštetio bogate koji su bili zajmodavci.31. Objasnite Solonove političke reforme?Počivaju na prirodu sa zemlje. Škrta atička zemlja nije se mogla natjecati sa jeftinim uvezenim plodinama pa je to razlog što je dio zemljišta bio zapušten. Trebalo je potaknuti ulaganje u poljoprivredu, a to je moguće ako prirod, a ne površina zemlje, postane mjerilo nečijeg zemljoposjeda. Zato je Solon politička prava učinio ovisnima o prirodu sa zemlje i to prirodu mjerenom količinom poljoprivrednih proizvoda, uzimaju se u obzir žito, ulje i vino – osnovni poljoprivredni proizvodi. Tako je potaknuo ulaganje u poljoprivredu i podigao vrijednost zemlje. Ova mjera je bila uperena protiv trgovačko-novčarskog sloja. Politička čast mjerena poljoprivrednim prirodom je osnova vlasti pa se takva politička organizacija zove timokracija.32. Što je sisahtija?Sisahtijom (stresanjem tereta) Solon je izrabljivanom sloju Atenjana zbacio teret zaduženosti i ropstva. Atenjanin više ne može pasti u dugovinsko ropstvo u Ateni. Svi Atenjani koji su u dugovinskom ropstvu postaju slobodni ukoliko su još u Ateni, a one koji su kao dugovinski robovi dospjeli izvan Atene, otkupila je država. Svi dugovi koji su prijetili ropstvom slobodnom Atenjaninu ukinuti su.33. Objasnite podjelu slobodnih građana prema Solonovim promjenama?Prema količini plodina sa zemlje svi slobodni građani (plemenito podrijetlo više nije od važnosti) su podijeljeni na: pentaoksiomedimni (oni koji imaju više od 500 medimna priroda sa zemlje, tj. 500 mjera ulja, vina ili žita; medimnos oko 50 litara), hipeis (konjanici; koji imaju između 300-500 medimna), zeguiti (jarmaši; koji imaju između 200 do 300 medimna) i thetes (žeteoci; koji imaju manje od 200 medimna ili uopće nemaju priroda sa zemlje). Prema pripadnosti razredu određuju se dužnosti (građanske i vojne) i politička prava.34. Objasnite bit Pizistratove vladavine.Pizistratova vladavina naziva se tiranija, iako je on pokazao snagu demokracije kroz nju je prvenstveno provodio svoju osobnu vlast. Pizistrat je prvi atenski demagog, vođa, to je demokracija jednog u ime većine. Iako bez ikakve službe on snagom svog govora u skupštini i političkim spletkama postaje nešto poput stranačkog vođe. Pizistrat jača skupštinu da bi kao vođa naroda uzdigao sebe. Svoju imovinu koristi za davanje seljacima jeftinih zajmova, uvodi pokretne sudove koji odlaze na selo i tamo dijele pravdu (da seljaci ne idu u grad i da u njegove raspre ne unose svoj utjecaj), izgrađuje Atenu (akvedukti, kanalizacija, javne građevine itd.) i tako zapošljava gradsku sirotinju, i obrtnike, podiže atensku trgovinu te tako privlači trgovački sloj. Sve su to bile naznake jedne nove države, države kao gospodarskog čimbenika i vlasti kao školovanog i poduzetnog činovništva.

7

35. Objasnite bit Klistenovih promjena.Klisten postaje utemeljitelj demokratske struje državnika. Klistenovi reformama Atena je zakoračila na put stoljetne slave, to doba naziva se zlatno doba Atene kao političke zajednice. Bit njegovih promjena je pobjeda gradskog dijela zajednice, njegove politike i interesa, pobjeda robovlasničke „buržoazije“. Ukida plemena kao osnove atenske države, prostor postaje bitna osnova države. Atenski državni prostor podijeljen je na trećine: seosku, gradsku i primorsku. Narodna skupština dobila je značajne nadležnosti, svake godine bira 10 stratega te druge vojne i financijske službenike iz kruga svih atenskih građana, te važno demokratsko sredstvo ostracizam, čime se odlučila na „anonimnu demokraciju“. 36. Što je to ostracizam?Ostracizam je bio pokazatelj političkog ugleda i Atenjani su ga nazivali „časno progonstvo“. To je bio oblik progonstva ne zbog delikta ili urote protiv demokracije, nego samo zato što demokracija traži savjesnog i odgovornog građanina, takvog koji kada osjeti da ga narod slijedi mora ustuknuti i upitati se odakle mu sigurnost u svoje viđenje političkih odluka. O ostracizmu se raspravljalo u narodnoj skupštini svake godine prilikom šestog redovitog zasjedanja. To je bio jedini slučaj kada se u skupštini zahtijevao „kvorum“, tj. najmanje 6.000 građana da bi skupština mogla zasjedati. Svaki prisutni je na komadu glinene pločice (ostrakon) mogao ispisati ime onoga za koga misli da je stekao veliki politički ugled i utjecaj. Onaj čije je ime na najmanje 3001 pločici morao je u roku od 10 dana napustiti Atenu i izvan nje boraviti 10 godina. Atena se odlučila za „anonimnu demokraciju“ i postala je sumnjičava prema onima koji misle da svojom logikom i odgovornosti mogu samostalno voditi puk. Atena je najčešće ostracizmom prognanima određivala mjesto boravka, tako ih je u slučaju potrebe mogla pozvati.37. Atičko-delski savez.Atičko-delski savez (477-404.g.pr.n.e.) je bio obrambeni savez preko 200 polisa sa središtem na otoku Delosu gdje je svehelensko Apolonovo svetište. Njegov utemeljitelj je Astrid, vođa aristokratske struje. O poslovima saveza članice odlučuju na skupštini izaslanika svih polisa, a kao svoj prilog vojnoj moći daju ili brodovlje ili mornaricu ili novac za izgradnju brodova i njihovu posadu. 38. Objasnite institut grafe paranomon?Periklove promjene uvele su institut grafe paranomon, to je javna tužba koju svatko može podići protiv zakonskog prijedloga, ili njegova predlagača, ili već donesenog zakona, a s obrazloženjem da je ta zakonska odredba protivna demokraciji. Grafe paranomon dala je mogućnost pojedincu koji bi uočio nedemokratsku prirodu prijedloga skupštine, da pokrene postupak pred helilajom koja bi odlučivala o usklađenosti prijedloga sa „običajem predaka“.39. Što je to kleruhija?Atenska poljoprivreda nije mogla izdržati nadmetanja sa jeftinim žitaricama iz znatno plodnijih zemalja, to je dovodilo do zapuštanja nekih područja i kultura. Uz to usitnjavanje posjeda dovodilo je do propadanja sitnog seljaka, do dugovinskog ropstva i stvaranja gradske sirotinje. To je razlog da je Atena agrarnu prenapučenost rješavala putem kleruhija, tj. stvaranjem naseobina svojih građana izvan Atene (naročito za Perikolova doba).40. Što je time a što atimija?Atenski građanin je trebao imati određene vrline i one čine njegovu čast. Građanska čast (time) mogla je biti oduzeta pa ta osoba postaje obeščašćena (atimija). Atimija je mogla biti potpuna ili djelomična, a osnova atimije, tj. razlozi koji su nekoga činili nedostojnim, bili su: određeni zločini, izbjegavanje vojne obveze, rasipništvo, zanemarivanje roditelja, bogohuljenje, zloupotreba političkih prava i sl. Atimija je uz novčanu kaznu vrlo česta kazna, to je kazna građanske nedostojnosti, izricali su je u različitim stupnjevima, tj. kao lišenje pojedinih građanskih prava (npr. isključenje iz skupštine, zabrana obraćanja sudu) ili potpuna atimija koja je najčešće povlačila i konfiskaciju sve imovine.

8

41. Što je to ekklesia i objasnite taj institut?Solonovim promjenama narodna skupština (ekklesia) postaje organ vlasti. Ekklesia je skup svih Atenjana, tj. to je oblik neposredne demokracije. U nju ulaze svi Atenjani stariji od 20 godine. Skupština se sastajala u redovita i izvanredna zasjedanja. Redovita zasjedanja su bila unaprijed određena, tj. kad će biti i o čemu će se na njima odlučivati. Atenska politička godina je dijeljenja na 10 pritanija, tj. razdoblja od oko 35 dana, i svakog prvog dana u pritaniji sastajala se skupština. Dnevni red zasjedanja u svakoj pritaniji je običajem određen. Pored redovitog zasjedanja, stalni organ vlasti (bule) su mogli skupštinu uvijek sazvati (vatre na Atiki su bile pozivni znak). Skupštinom je predsjedao predsjedatelj bule, nakon rasprave odluka se donosila glasovanjem svih prisutnih, glasovanje je uvijek javno osim kod ostracizma. Zasjedanje je trajalo uvijek jedan dan. Nadležnost skupštine bila je široka: do donošenja zakona do odluka o ratu i miru, od dizanju vojske, potvrđivala je međunarodne ugovore, nadzirala državne financije, vršila razne izbore. Odluke skupštine ispitivao je aeropag, odnosno helilaja, tako je odluka skupštine imala kontrolu a priori i a posteriori.42. Što je to bule i objasnite taj institut?Vijeće (bule) kao organ vlasti postoji od Solonovih izmjena, imao je 400 članova, koji su birani u svakom plemenu (file) po 100 na vrijeme od godinu dana. Vijeće je izraz plemenskog „federalizma“, jednakosti, i za vijeće plemena su izborne jedinice. Klistenovim promjenama 508.g.pr.n.e. izmijenja je priroda vijeća: vijećnici su birani po kotarevima, vijeće ima od tada 500 članova, po 50 ždrijebom izvučenih u svakom kotaru između kandidata koje su predložile općine. Tako se vijeće sastoji od 10 delegacija kotareva. Vijeće je imalo u osnovi dvije vrste poslova: one koji su samo priprema za odluku ekklesie (zakonodavstvo, vanjski poslovi, rati i mir, itd.) i one o kojima vijeće odlučuje samo i konačno (tekuća diplomacija, vojska, financije te obavljanje dokimazije.43. Što je to aeropag i objasnite taj institut?Aeropag (vijeće areopagita) nazvan je tako jer mu je sjedište na Aresovom brijegu, i to je zbiljski najvažniji organ vlasti sve do Klistenovih promjena. Njegovi članovi su bivši ahronti nakon što su završili arhontsku službu. Do Solona arhonti su mogli biti samo eupatridi,od tada moraju biti pentaoksimomedimni, a u 5. st. arhonat je otvoren za hipeis (487.g.pr.n.e.) i zeguite (457.g.pr.n.e.). Članstvo u aeropagu je doživotno i to je jedini takav organ. Priroda aeropagove ocijene je bila sudsko-pravna, aeropag je nastupao kao vrsta ustavnog suda ali zbog prirode tog „ustava“ bio je to politiziran ustavni sud. Odluka aeropaga je bila neopoziva, tj. imala je svojstvo apsolutnog veta (zabrane). Efijaltovim promjenama nadležnost aeropaga, zbog njene zloupotrebe, bila je prenesena na heliaju.44. Što je heliaja i objasnite taj institut?Heliaja (ili helieja), najviši sud, nazvan tako jer zasjeda pod vedrim nebom, da bi bogovi promatrali i osvjetljavali njezinu pravdu i da se suci-porotnici ne bi okužili od zločinaca boraveći s njima u zatvorenom prostoru. Pravda je dijeljenja u dane kad znamenja pokazuju da su bogovi skloni dijeljenju pravde. Heliaja postoji od Solonova vremena. Svake godine, između građana starijih od 30 godina i koji su pripadnici prva tri razreda, bira se 5.000 redovitih i 1.000 dodatnih sudaca, ukupno 6.000 sudaca. Svi sporovi nisu od jednake važnosti pa od toga zavisi i broj sudaca-porotnika. Postoje vijeća od 1501, 501 i 201 člana. Imovinske predmeta uglavnom rješava najmanje vijeće (201 član), dok vijeće od 501 člana može izreći smrtnu kaznu. Najviše vijeće (1501 član) je za velike predmete koji ugrožavaju opći interes. Heliaja nije bila jedini vrhovni sud ni sud čija se nadležnost proteže na državnom prostoru.45. Koje vrste sudskog postupka poznajete u atenskom pravu?Procesualnu sposobnost imaju samo punoljetni atenski građani. Bile su dvije vrste postupka: privatni (dike) i javni (graphe). Ta razlika temelji se na povredi interesa: dike postupak se

9

provodi onda kad je povrijeđen tužiteljev privatni interes, a graphe postupak kad tužitelj nastupa radi zaštite općeg interesa. Dike postupak pokreće oštećeni i on može u toku postupak odustati; presudu donesenu u tom postupku izvršavaju same stranke, troškove postupka snosi tužitelj, a sva kompenzacija pripada straniciGraphe postupak pokreće bilo tko, odustajanjem tužitelja u toku postupak kao i ukoliko je tužitelj izgubio parnicu povlači kaznu od tisuću drahma (jer je nehajno pokrenuo postupak). Troškove u graphe postupku nitko ne plaća, a presudu izvršavaju državni organi.45. Koje vrste zakona poznajete u atenskom pravu?O Atenskom pravu saznaje se iz nepravnih vrela: filozofskih, književnih, političko-povijesnih. Iz tih izvora saznajemo o pravnim običajima, pravnoj praksi, dok zakonskih tekstova ili sudskih presuda uglavnom nema, ili su u navedenim izvorima naveden samo pojedini njihovi dijelovi. Ipak, atensko pravo bilo je običajno pravo, čak i onda kad se pojavljuje u obliku pisanih zakona. Uopće riječ zakon je uglavnom značila običajno pravo.Tako je atensko pravo bilo posebno u formalno-pravnom smislu a ne u sadržajnom, materijalno-pravnom pogledu. Drakonov zakon sadrži sređene i odabrane običaje koje su popisali tezmoteti i njime se proširuje sudska nadležnost atenske države, predaju se određeni delikti u njenu nadležnosti. Njime atenska država izrasta uglavnom kao sudac.Atensko pravo: Stvarno, Obvezno, Kazneno, Bračno i obiteljsko, Nasljedno.46. Što je to simahija i koja plemena ulaze u nju?Zbog trajnog susjedstva, a istovremeno i trajne zajedničke ugroženosti od Dorana, ova četiri plemena čine trajni obrambeni vojni savez (simahiju).47. Što je to isogonia, što isotimia, a što isegoria i koji ih atenski državnik osobito zloupotrebljava?Isogonia (jednakost po podrijetlu), isotimia (jednakost u časti, u vlsti), isegoria (jednako pravo govora, zbora) – Pizistrat ih je pretvorio u svoju neograničenu vlast. 48. Navedite prava i obveze meteka, te pod kojim uvjetima su se mogli stalno naseliti u Ateni?Meteki (metoikoi) su bili doseljenici, stranci stalno naseljeni u Ateni. Oni su u Ateni bili slobodni, ali nisu imali politička prava. Atena je vrlo pažljivo i uravnoteženo postupala sa strancima. Stranac se mogao naseliti u Atenu ukoliko je neki Atenjanin preuzeo odgovornost za njega, potom je polemarh određivao općinu u kojoj se može naseliti (da se ne bi stvarala geta stranaca), Strani su mogli imati nekretnine samo određen vrijednosti (otprilike vrijednost kuće i okućnice). Pravno zaštićeni, meteki su se mogli baviti raznim zanimanjima. Imali su prema Ateni vojne obveze (služili su vojsku) i plaćali su poseban porez. 49. Protiv koje društvenog sloja je uperena Solonova reforma?Solon je svojom gospodarskom reformom oštetio bogate koji su bili zajmodavci, a njegova politička reforma bila je uperena protiv trgovačko-novčarskog sloja.50. Što se zaprečuje Demofantovim zakonom?410. g.pr.n.e. Atena se vratila svojim tradicionalnim institucijama, a njihovu predu zapriječila Demofantovim zakonom, po kojemu svatko mo9ež ubiti onoga koji obara demokratski poredak.51. Kako se nazivaju 4 jonska plemena koja naseljavaju Atiku, tko sklapa savez među njima i u čemu se taj savez očituje? Početkom 1. tis.pr.n.e. Atiku naseljavaju jonska plemena Geleonti, Egikoreji, Argaxi i Hopleti. Tezejevim promjenama nastaje savez synoiksimos tj. savez sva četiri plemena koji se očitovao u izboru zajedničkog bazileja koji vrši poslove vojskovođe, prvosvećenika i suca. 52. Što je to Atičko-Delski savez i od kada do kada traje?Atičko-delskoi savez (477-404.g.pr.n.e.) je bio obrambeni savez preko 200 polisa sa središtem na otoku Delosu.

10

53. Što je to misthoforia?Misthoforia je jedna od Periklovih promjena, plaća za obavljanje i sudjelovanje u državnim poslovima. 54. Koje godine arhontska služba postaje pristupačna razredu Hipeisa a koje Zeguitima?U 5. st. arhonat je otvoren za hipeis (487.g.pr.n.e.) i zeguite (457.g.pr.n.e.).55. Objasnite bit Efilatovih promjena?Efilatovim promjenama areopagu su oduzete mnoge njegove nadležnosti, većinu se prenijelo na heliaju i bule tako da je areopag zadržao nadležnost vjerskog autoriteta. U središtu izmjena je ocjena usklađenosti novih propis s „običajima predaka“ a to je povjereno heliaji. 56. Kako Periklove promjene reguliraju materiju atenskog građanstva?Periklovim promjenama je određeno da će ubuduće atenski građani biti samo oni koji su rođeni u braku u kome su oba roditelja bili Atenjani. Time postaje važna i materina krv, državljanstvo, a Atena se zatvara za brakove sa neatenjankama. Na taj način je krug državljana znatno sužen a ponos Atenjana veći.57. Kakvi su to Peloponeški ratovi, tko ih vodi, kada i koje su njihove posljedice?Ishod Atensko-Delskog saveza tj. atenske premoći je otpočinjanje peloponeških ratova koji će od 431. do 404. god.pr.n.e. trajati između Atenskog i Peloponeškog saveza, a uz neprestanu diplomatsku (i novačnu) prisutnost Perzije. Taj rat će na kraju iscrpsti helenski svijet, to je kraj njegove političke moći, Atičko-Delski savez je raspušten.58. Državni robovi u Ateni.Državni robovi su bili jedna vrsta prinudnih državnih službenika, tj. to su osobe kojima je država odredila što će raditi i koji nisu mogli napustiti Atenu. Oni su živjeli obiteljskim životom, tj. dobivali su stan, hranu, odjeću i naknadu za svoj rad. Oni su se mogli ženiti (pravo na brak), imati svoju djecu, svoju p okretnu imovnu pa i vlastite robove. Imali su i pravnu i djelatnu sposobnost. 59. Koje vrste zasjedanja Narodne skupštine u staroj Ateni poznajete?Skupština se sastajala u redovna i izvanredna zasjedanja. Redovita zasjedanja su bila unaprijed određena, tj. kad će biti i o čemu će se na njima odlučivati. Atenska politička godina je dijeljenja na 10 pritanija, tj. razdoblja od oko 35 dana, i svakog prvog dana u pritaniji sastajala se skupština. Dnevni red zasjedanja u svakoj pritaniji je običajem određen. Pored redovitog zasjedanja, stalni organ vlasti (bule) su mogli skupštinu uvijek sazvati (vatre na Atiki su bile pozivni znak).60. Objasnite što je to dokimazija?Nakon što je izabran bilo koji službenik ili vijećnik prije postavljanja u službu trebao je proći kroz postupak dokimazije koja je trebala potvrditi građanska svojstva i moralne vrline izabranog. Dokimazija je obavljana u obliku javnog sudskog ispitivanja, tj. ne samo da članovi bule postavljaju pitanja nego je bilo koji građanin mogao doći i postavljati pitanja, tvrditi i osporavati navode kandidata. U dokimaziji se ispitivalo da li je kanidat atenski građanin, njegova dob i razred, poštuje li bogove i roditelje, da l ije uredno obavljao građanske, vojne, poreske obaveze, da li je kažnjavan i sl. Ukoliko bi se utvrdila nepodobnost, tada nije mogao preuzeti mjesto za koje je izabran, odnosno u slučaju da je dokazno neistinito i zlonamjerno postupanje i tvrdnje, mogao je biti lišen građanskih prava, prognan pa i kažnjen smrću za najteže zlonamjere. 61. Tko pokreće dike a tko graphe postupak, te tko snosi trošak postupka?Dike postupak pokreće oštećeni i on može u toku postupak odustati; presudu donesenu u tom postupku izvršavaju same stranke, troškove postupka snosi tužitelj, a sva kompenzacija pripada stranici. Graphe postupak pokreće bilo tko, odustajanjem tužitelja u toku postupak kao i ukoliko je tužitelj izgubio parnicu povlači kaznu od tisuću drahma (jer je nehajno pokrenuo postupak). Troškove u graphe postupku nitko ne plaća, a presudu izvršavaju državni organi.

11

62. Što je efebija i kada je kao obavezna uvedena u Ateni?Efebija je mladenaštvo, dob između dječaštva i zrelosti, u Ateni posebno razdoblje između 18 i 20 godine. Dvogodišnji vojnički novicijat koji su prolazili efebi u Ateni i u mnogim drugim gradovima-državama. Atenski su mladići obavljati efebiju nakon završene više škole, oni se kao efebi (kadeti) izobražavaju za vojsku. Nakon efebije su mladići stjecali punoljetnost. Kasnije se efebija iz predvojničkog odgoja pretvorila u studij lijepih vještina kojemu su pristupala bogataška djeca. U 3. st.pr.n.e nestaje efebije kao ustanove. Efeb (grč. odrastao mladić) je naziv za mladića od 18 godina, slobodnog podrijetla, atenskog državljanina. Poslije dokimasije uveli bi takovog mladića u vojnički popis njegove file.

F R A N A Č K A

63. Što je to kolonat, emphyteusis., prekarij?Latifundisti na svoje posjede naseljavaju (koloniziraju) seljake, daju im dio latifundije u zakup, a kao zakupninu od zakupaca traže dio plodina. Pravni izraz za takav zemljišni zakupni odnos postaje kolonat. Katkad kolonat kao zakup zaključuju na dugi i nasljedni rok (do 100 godina) taj odnos nazivaju emphyteusis. Katkad je zakupni odnos ugovoran bez roka, tj. latifundist zakupcu daje zemlju do (uvijek mogućeg) opoziva i taj odnos nazivaju precaria data; prekarij je mogao biti uspostavljen i tako da je seljak dao svoju zemlju a latifundista kao novi vlasnik mu je istu zemlju dao u prekarij (precaria oblata);, ili latifundista seljaku daje ne samo seljakovu bivšu zemlju nego još dio latifundije, obično zato što je seljakova zemlja bila nedovoljna da prehrani obitelj (precaria renumeratoria). Svi ovi odnosi su oblik zakupnog odnosa, običan obavezno-ugovorni odnos proizašao (pravno) iz slobodne volje stranaka. 64. Kada nastaje Franačka država?Klodvig pobjeđuje rimske čete kod Soissonsa 486.godine i tu godinu povijest uzima za početak franačke države.65. Navedite dvije poznate dinastije koje se smjenjuju na čelu Franačke?Merovinzi u koje je spadao Klodvig i Karolinzi ili Karlovići. 66. Kada Karlo postaje franački kralj, a kada Imerator Romanorum?774. godine Karlo se proglašava franačkim kraljem sa titulom „kralj po milosti božjoj“. Na Božić 800. godine papa u Rimu kruni Karla i on postaje Imperator Romanorum (car Rimljana). 67. Što je to kraljevski banus?Samo legitimni kralj ima vlast – bannus. Bannus je pravo narediti ili zabraniti pod prijetnjom kazne. Kraljev bannus mogao se odnositi na pojedine, vremenski i prostorno određene odnose, tj. imao bi svojstvo upravnog akta pa takav banus zovemo upravni (ta konkretnost je mogla biti vojne, upravne, sudbene, crkvene i sl. prirode). Ukoliko je kraljeva naredba imala općenitiju, tj. svojstvo opće pravnog pravila, prava,onda je to bio naredbodavni banus, pomoću njega kralj je mogao regulirati nove, običajem neuređene odnose. Banus ima svojstvo upravnog akta najdulje za života kralja-naredbodavca. Kralju banus pripada kao sredstvo zaštite mira, i služi da se pojedinim osobama ili stvarima pruži posebna zaštita.68. Što sve čini kraljev dvor (curia regis) u Franačkoj?Sveukupno osoblje koje je stalno kralju na raspolaganju čini dvor (domus, platium, aula regis, curia regis), odnosno osoblje se zove platini, domestici i comitatus. Najbitniji dio dvora je trustis regia odnosno kraljeva garda.69. Objasnite nadležnost majordoma.Majordom je najvažniji dvorski službenik, upravitelj cijelog dvorskog kućanstva, on je ne samo upravitelj dvora, nego i kraljeve vojske te i presjeda kraljevskom sudu (od 8.st.), odnosno on je

12

stvarno bitan u izboru samog kralja. Najprije majordoma postavlja kralj, ali od 7. st. on je odabranik plemstva, a od kraja 7. st. čast majordoma nasljedno pripada domu Arnulf (kasnije Karlović). 70. Objasnite nadležnost grofa dvora comes palati.Uz majordoma je važan službenik comes palatii, tj. grof dvora, a njegova bitna služba je vođenje kraljevskog suda, te s tim u vezi i svih kraljevih naredbodavnih i normativnih poslova, ovu službu najčešće obavljaju klerici kao što su uopće svi dvorjanici koji su zbog prirode posla morali biti pismeni bili klerici. Ponekad je bilo više grofova dvora.71. Objasnite instituciju Sabora velikaša (Placitum generale).Ova skupština se održava u proljeće, a ponajčešće kad i skupština naroda (vojske). Na saboru velikaša sudjeluju velikaši cijelog kraljevstva (kasnije i crkveni) i oni se održavaju redovito u vrijeme Karla Velikog, za Ludviga Pobožnog sabor velikaša dosta se neredovito sastaje. Sabor velikaša raspravlja o svim pitanjima koja se tiču vlasti i države i već tada (pogotovo za slabih kraljeva) sve više postaje oblik ograničenja kraljeve vlasti.72. Teritorijalna podjela Franačke; vojvodine, grofovije, centene ili vicarie.Najveće teritorijalne jedinice na koje je Franačka podijeljena su vojvodine, ali cijela Franačka nikad nije bila podijeljena na Vojvodine. Vojvoda (dux) je upravitelj vojvodine, a to znači vojni zapovjednik i vođa vojske vojvodine. Vojvodine su bile različite i po veličini pa i po svojoj prirodi, nekad su to teritorijalne jedinice, ali najčešće su to vojne jedinice koje se podudaraju sa plemenima. Plemenskim vojvodinama upravljaju (nasljedne) plemenske vojvode, zapravo vladari sa svim pravima koja imaju franački kraljevi osim što priznaju vojno vrhovništvo Franačke. Plemenske vojvodine imaju svoje narodne skupštine, svoje plemstvo i sabor velikaša, svoje plemensko pravo, a niži službenici su zavisni od plemenskog vojvode koji je i zapovjednik vojske svoje vojvodine. Manje jedinice od vojvodina su grofovije, cijela Franačka je podijeljena na te vojne jedinice (krajem 8.st. je oko 700 grofovija). Grofovije su vrlo različite veličine, ne samo da nose različite nazive nego obavljaju i različite nadležnosti. Grof je vojni zapovjednik svih vojnika grofovije osim kraljevih vazala, ali u romanskim krajevima grof obavlja i upravne i sudske poslove, koje grof ne obavlja u grofovijama gdje se održala plemenska organizacija.Grof je izvršitelj svih kraljevih (odnosno vojvodinih) nadležnosti na području grofovije kao najniže jedinice državne nadležnosti. Najniža organizaciona jedinica (u grofoviji ih ima 3-8) je centena (u germanskim krajevima) odnosno vicaria (u romanskim krajevima). U germanskim krajevima centene su rodovske jedinice (sela), a vicarie su uvelike teritorijalne jedinice. I jedna i druga su oblik uglavnom sudskih jedinica i oblik narodnog sudovanja. To su područja plemenskog ili teritorijalnog običaja koje narod zna i prema kome sudu. Glavni organ je skup svih slobodnih muškaraca toga područja – thing (germ) ili mallus (lat.).73. Što su to missi dominici (dvorski izaslanici), a što su to capitularia missorum?Da bi nadzirali grofovije, Karlovići šalju svoje pomoćnike, missi dominici (dvorski izaslanici). Obično idu dva missa: jedan koji nadzire svjetovne a drugi (obično jedan biskup) duhovne kraljeve službenike i vazale. Missi pri tome obiđu nekoliko susjednih grofovija te se to područje njihove nadzora počinje zvati missatica. Rad missa biva uređen i posebnim kraljevim uredbama, to su capitularia missorum. 74. Što je to leges barbarorum, a što Lex Romana barbarorum?Plemenska prava nazivaju se leges barbarorum koja se popisuju u razdoblju od 5-9. st. i nastaju pisani zakoni, kao suprotnost rimskom pravu koje se primjenjuje na romansko pučanstvo a koje zovu Lex Romana barbarorum.75. Što su to Formulae Marculfi?Formulae Marculfi je najpoznatija sačuvana zbirka formulara na kojima su se izdavale isprave. Ova zbirka nosi ime sastavljača koji ju je sačinio potkraj 7.s t., a sadržava oko 40 formula za

13

javne isprave i 52 formule za privatne isprave. Ova zbirka je imala izuzetan ugled, njome se služila i dvorska kancelarija. 76. Objasnite instituciju suprisežnika u franačkom pravu.Stranka daje prisegu skoro uvijek sa svojim suprisežnicima. Oni su u pravilu rođaci stranke,i oni su du dužni dati prisegu, iznimno ako nema rođaka suprisežnici mogu biti i nerođaci. Oni moraju biti slobodni ljudi istoga plemena i staleža kao i stranka sa kojom prisežu. Njihov izbor ima svojstvo arbitraže, bira ih stranka sa kojom prisežu, ali protustranka može odbiti suprisežnika, odnosno tvrditi da su suprisežnici krivo prisegnuli. Broj suprisežnika ovisi o važnosti sporne činjenice, u pravilu ih je 12 ali taj broj je nekad manji ili veći. Suprisežnika treba razlikovati od svjedoka (onoga koji je čuo ili vidio), jer suprisežnik svojom prisegom tvrdi da je prisega njegove stranke istinita te sam preuzima odgovornost za krivu prisegu svoje stranke, tj. sam postaje krivac. Salijski zakon razlikuje suprisežnika koji je svjesno krivo prisegnuo od onoga koji je bio u bludnji. Kasnije kriva suprisega kažnjavanja je ovisno o stupnju suprisežnikove zle namjere. 77. Objasnite institut ordalija ili božjeg suda.Određene osobe (robovi) i određene „činjenice“ (optužba za trovanje ili čarobnjaštvo) se dokazuju božjim sudom (oradlium). Nekad je božji sud subsidijarno sredstvo u nedostatku suprisežnika i svjedoka, odnosno slučaju prigovora protiv njihovih prisega. Ordalije sežu u daleku indoeuropsku povijest, a u osnovi je vjerovanje da će bogovi potvrditi istinu. Crkva je najprije pobijala božji sud, kasnije ga koriste i crkveni sudovi, a Karlo Veliki nalaže da je to nepobitan dokaz. Ordalije su mogle biti jednostrane (samo stranka koja dokazuje) ili dvostrane (dvoboj i sud pred križem). Prije ordalija stranke prisežu da će svoju prisegu potvrditi božjim sudom, tj. da priznaju dokazanim ono što pokaže božji sud. Vrste božjeg suda: dvoboj, sud pred križem, sud da vrelom vodom, sud sa usijanim željeznom i sud bacanjem u vodu. Božji sudovi su uvelike bili oblik ispitivanja moralne čvrstine, jer pretpostavlja se da su delikventi moralno labilne osobe, a da nije lažov onaj koji je spreman izdržati taj dokaz da bi dokazao svoje tvrdnje.78. Koja bitka, protiv koga i koje godine označava početak franačke države?Klodvig iz roda Merovinga pobjeđuje rimske čete kod Sissonsa 486.g. i tu godinu povijest uzima za početak franačke države.77. Kada se donosi Edictum Clotarii (tzv. Vječna konstitucija) i što se njome propisuje?Edikt Klotara II od 614.g. propisuje a u slučajevima teškog delikta opće sudbenosti kojeg je počinio klerik ili đakon nižeg stupnja, prvo će biskupski sud provesti disciplinski postupak, a tek će potom suditi sud centene. Tako biskupski sudovi stječu svjetovnu sudbenost nad klericima i laicima biskupskog vlastelinstva.78. Što je u Franačkoj centena a što vicaria?

Najniža organizaciona jedinica (u grofoviji ih ima 3-8) je centena (u germanskim krajevima) odnosno vicaria (u romanskim krajevima). U germanskim krajevima centene su rodovske jedinice (sela), a vicarie su uvelike teritorijalne jedinice. I jedna i druga su oblik uglavnom sudskih jedinica i oblik narodnog sudovanja. To su područja plemenskog ili teritorijalnog

običaja koje narod zna i prema kome sudu. Glavni organ je skup svih slobodnih muškaraca toga područja – thing (germ) ili mallus (lat.).

14

79. Tko i kada zabranjuje kolonima prekid kolonata i kako se tim ediktom mijenja priroda tog odnosa?

15

U 3.st. dolazi do prekidanja kolonatskog odnosa jer se gospodarski ne isplati, latifundisti izbjegavanju plaćanje poreske obaveze zbog nedostatka radne snage i traže od države da nedostatak robova nadomjesti kolonima privezanim za zemlju. Konstantin 332. ediktom zabranjuje kolonima prekidanje odnosa. Tako tečajem 4. i 5. st. koloni postaju sve više vezani uz zemlju da bi bila osigurana obrada zemlje, odnosno državi porez te da ovaj posluži za brojnu, snažnu i zadovoljnu vojsku, a da vojska bude Carstvo. Tako se jedan privatno-pravni, ugovorni, (pravno) dobrovoljni odnos (kolonat), pretvara u nametnuti, neravnopravni, neslobodni odnos, odnos u kojem je država „stranka“ koja ne ugovora nego naređuje.

80. U kojem obliku postoji kraljeva zaštita – mundeburdium regis u Franačkoj?Postoje oni koji su bez plemensko-rodovske zaštite: klerici, hodočasnici, Židovi, ljudi bez rodovskih srodnika, pa i udovice i siročadi i za njih je kralj nešto poput plemenskog starješine, kao opći jamac pravde i zaštitnik; nad tim osobama kralj ima mundeburdium regis. Prema narodnom pravu postoje dvije vrste kraljeve zaštite: jedna je opća, dana putem opće naredbe, a druga je posebna, privatna, tj. ugovorena osobno a putem simboličkog čina tzv. commendatio, i ona je osnova vazaliteta. Po njoj štićenik zahtjeva da se njegov spor rješava pred kraljevskim sudom te da naknada za povrede prema tim osobama bude plaćena u iznosu koji je predviđen za povredu kraljeva banusa.81. Kada je sklopljen i što se određuje tzv. Verdunskom mirom?Nakon 13 godina neprestanih sukoba, mirom u Verdunu 843.g. tri brata, sinovi Ludviga Pobožnog, sporazumjela su se da Franačku podijele na tri podjednaka dijela: zemlje istočno od Rajne (naseljene Germanima) pripale su Ludvigu (njemačkom), zapadne (francuske zemlje) Karlu Ćelavome, a između njih uski pojas od Sjevernog mora do Rima, najstarijem Lotaru koji je dobio i naziv Car. Taj događaj uzima se kao kraj Franačke kao jedne države. 82. Što je to Konstantinova darovnica i kako je crkva zloupotrebljava u odnosima s Franačkom?Da ne bi izgledalo da svoju svjetovnu vlast papa duguje isključivo Karlovićima, barbarima, kurija je izradila lažnu Konstantinovu darovnicu (Donatio Constantini). Po njoj, Konstantin Veliki napuštajući Rim 330.g. kao svoju prijestolnicu i odlazeći u Konsantinopolis, papi predaje vlast nad čitavim zapadnim svijetom. 83. Što je to komendacija?Komendacija je svečani čin kojim se određena osoba pružanjem ruku i prisegom vjernosti obvezuje na određeni službu (od 8.st. uglavnom konjaničku) drugoj osobi (kralju ili nekom drugom), a ovaj prima njegove sklopljene ruke i njegova obećanja te se sa svoje strane obvezuje da će mu pružati zaštitu i (ponekad) dati konjaničku opremu. Bio je to dvostrani ugovor privatno-pravne naravi. U tom odnosu je bitno uzajamno povjerenje i zaštita, a ove ostvaruju privrženost u mišljenju i oružju.84. Objasnite pravni prirodu capitularia u franačkom pravu i njihovu podjelu s obzirom na sadržaj i druge zakone?Izvori prava u franačkoj su državni propisi – capitularia. Dok lex (zakon) primjenjuju narodni sudovi capitularie su uređivale odnose koji su u nadležnosti države pa te odredbe uglavnom primjenjuju kraljevi činovnici i važe samo za života kralja koji ih je izdao. U hijerarhiji ova dva pravna vrela (lex i capitularia), lex je jače i trajnije pravo vrelo. Uređuju uglavnom novonastale odnose koji su vezni uz državu. Jedno od bitnih mjerila za sistematizaciju kapitularija je njihov odnos prema zakonima (plemenskom pravu). Prema tom mjerili kapitularije dijelimo na:1. capitularia legibus addenda (zakonu dodane), kralj ih ne može donositi sam nego ih predloži skupštini određenog parlamenta koja ih svojim prihvaćanjem uvrsti u dio plemenskog prava; i2. capitularia per se scribenda (samostalne, nemaju veze sa zakonima i narodnim pravom), kralj ih donosi sam i one uglavnom uređuju državnu upravu i njih primjenjuju državni organi

16

. Po sadržaju dijelimo ih na: capitularia mundana (svjetovne), capitularia ecclesiastica (crkvene), capitularia missorum (kraljeve uredbe) i capitularia mixta (mještovite).Bilo je vrlo malo kapitularija donesenih za cijelu državu. Najviše kapitularija je izdano za Karla Velikog i one kasnije imaju posebnu važnost. Kapitularije franačkih kraljeva zajedno s pravom franačkih plemena smatramo franačkim pravom u užem smislu riječi. 85. Što se u ranofeudalnoj državi naglašava nazivom patrijahalna a što nazivom patrimonijalna država?Patrijahalna kraljevina označava vojno-teritorijalno poimanje vlasti, vlast je bitno počivala na plemensko-vojnoj logici i ona obilježava Franačku državu za vrijeme cijelog njezinog trajanja (do kraja 9.st.) Razdoblje ranofeudalne države nazivaju patrimonijalnom državom čime naglašavaju imovinsko-vlasničku (patrimonij, očevina) osnovu te vlasti, vlast glave obitelj, kao vlasnika obiteljske imovine.86. Što je to prekarij i u kojem obliku postoji?Katkad je zakupni odnos ugovoran bez roka, tj. latifundist zakupcu daje zemlju do (uvijek mogućeg) opoziva i taj odnos nazivaju precaria data; prekarij je mogao biti uspostavljen i tako da je seljak dao svoju zemlju a latifundista kao novi vlasnik mu je istu zemlju dao u prekarij (precaria oblata);, ili latifundista seljaku daje ne samo seljakovu bivšu zemlju nego još dio latifundije, obično zato što je seljakova zemlja bila nedovoljna da prehrani obitelj (precaria renumeratoria). Svi ovi odnosi su oblik zakupnog odnosa, običan obavezno-ugovorni odnos proizašao (pravno) iz slobodne volje stranaka. 87. Koja se tri sloja formiraju u Franačkoj koncem 9.st.?Formiraju se tri odvojena reda: oratores (oni koji mole), bellatores (oni koji ratuju) i laboratores (oni koji rade). 88. Što je u osnovi razlikovanja patrimonijalne od patrijahalne monarhije?Razlika je na počivanju državne vlasti, patrijahalna monarhija označava vojno-teritorijalno poimanje vlasti, vlast je bitno počivala na plemensko-vojnoj logici dok se u patrimonijalnoj državi naglašava imovinsko-vlasnički osnov vlasti, vlast glave obitelj, kao vlasnika obiteljske imovine.89. Kad se odvija bitka na Katalunskim poljima i tko u njoj sudjeluje?Kao federati Franci su dio rimske vojske u borbama protiv raznih drugih germanskih plemena, 451.g. bore se na Katalunskim poljima i pobjeđuju Atiline Hune. 90. Krajem 6.st. Franačka se dijeli između Klotarevih sinova na 3 dijela, kao se zovu ti dijelovi?Dijeli se na Austraziju, Neustriju i Burgundiju.91. Što je to u Franačkoj trustis regia?Najbitniji dio dvora je trustis regia tj. antrustiones, odnosno kraljeva garda, oni su jezgra čitave kraljevske vojske, njima na čelu u ratu je sam kralj, a od 7.st. majordom. Za Karlovića oni su dio franačkog plemstva koji se uobličava u dvorsko plemstvo.92. Tko su rachinburzi?U centenama, odnosno vicariama, budući da je pravo običajno, skupština pri svakom suđenju bira od prisutnih 7 koji poznaju običaje i koji imaju ugled čestitih ljudi te koji će biti nepristrani u sporovima koji su predmet odlučivanja – rachinburzi. Oni su vrsta živog kodeksa koji trebaju narod uputiti u običaje pa i da predlože presudu koju će skupština donijeti, a proglasit će je predsjedatelj skupa.93. Tko je i kada objavio poznatu zbirku kapitularija koja čak postaje službenom zbirkom?Neke kapitularije Karla Velikog, Ljudevita Pobožnog i Lotara (njih 29), izdao je kao privatnu zbirku 827.g. opat Ansegisus de Fontanella pa je 829.g. ta zbirka postala priznata kao „službena“. Bila je to vrlo nepotpuna zbirka jer danas poznajemo više od 150 kapitularija iz tog razdoblja.94. Što je to u franačkom pravu afatomija?

17

Institut afatomije – u salijskom pravu nešto slično oporuci. Nastanak ovog instituta nije jasan, ali čini se (s obzirom na sudjelovanje kraljevih službenika) da je taj institut nastao putem kraljeve nadopune običajnog prava. Budući da ovaj institut mijenja „prirodni red nasljeđivanaj“, institut ima posebno ozbiljne, svečane i javne forme i izuzetnost njegove primjene: na narodom sudu (thing) pred thunginom ostavitelj određuje čovjeka „s kojim nije u srodstvu“ i kojiem predaje svoju imovinu i određuje osobe (osobu) kojima će je taj nakon smrti ostavitelja (u roku od 12 mjeseci) u prisutnosti kralja ili pred kraljevim sudom predati.

95. Što je to mannito a što bannitio?Redoviti postupak započinje oštećeni tako što pred svjedocima ispred protustrankine kuće izjavljuje da ju poziva na sud, taj poziv zove se mannitio. Kasnije javlja se sudski poziv, on se zove bannitio.96. Kakva je, u franačkom sudovanju, uloga suprisežnika a kakva svjedoka?Svjedok se bitno razlikuje od suprisežnika, jer svjedok priseže na ono što zna iz vlastita opažanja, a suprisežnik priseže na prisegu svoje stranke i tvrdi da je istinita te sam preuzima odgovornost za krivu prisegu svoje stranke, tj. sam postaje krivac. 97. Tko prema franačkom pravu nije mogao biti svjedok?Svjedokom nisu mogli biti žene, nedorasli muškarci (po Salijskom zakonu do 12 godina), bespravni i oni kojima je pravo svjedočenja oduzeto zbog krive prisege.98. Kakav je po franačkom pravu status stranke koja se niti nakon četverostrukog poziva ne odazove pozivu suda, a za to nema opravdanih razloga?Ukoliko se stranka i nakon četverostrukog poziva ne odazove i ne dođe na sud, a nema opravdane razloge (bolest, smrt, požar, služba za kralja), sud ne izriče presudu, nego se neposlušni sam tim činom stavio izvan prava (ex lex), a takvom nitko ne smije pružiti utočište ili hranu (pod prijetnjom kazne), gubi svu imovinu i svatko ga može ubiti.99. Što i koje godine naređuju carevi Arkadije i Honorije rimskim zemljoposjednicima, a u svezi pridobivanja germanskih plemena kao saveznika?Germani su na razne načine dio rimske države. Kao plemenska vojska umjesto plaće dobivali su zemlju koje njihovo pleme uživa. Ishod toga je Zakon iz 398.g. kojim carevi – braća Arkadije (car Istočnog dijela carstva) i Honorije (car Zapadnog dijela carstva) naređuju rimskim zemljoposjednicima da germanskim plemenima kojima je država odobrila naseljavanje moraju ustupiti dio svoje zemlje.

E N G L E S K A

100. Što je to Danegeld?Engleska od Normana mora otkupljivati mir i sredstva koje skuplja posebnim porezom koji se zove Danegeld i koji katkad iznosi i do 5.000 kg srebra.101. Kada je vladao Richard I. Lavljeg srca?Vladao je od 1189-1199.g. , nasljeđuje svoga oca Henrika II.102. Objasnite značaj Velike Povelje Magna Carte iz 1215.g.Kralj John ratujući sa Francuskom financijski iscrpljuje engleski narod i plemstvo, uvodi crkveni porez u korist pape, dolazi do općeg nezadovoljstva kraljem. U tim okolnostima postaje sve glasnije pitanje o prirodi kraljeve vlasti, o odnosu naroda i vlasti, i narod zbog zasluga svojih predaka i znajući da su oni najbitniji dio vlasti žele sudjelovati u poslovima vlasti. To je

18

gospodarski i politički razlog široj političkoj spregi koja je skoro sve slobodne ljude povezala protiv kralja i bila odrednica sadržaja Velike povelje iz 1215.g. Magna Carta je odredila uzajamna prava i dužnosti kralja s jedne strane i feudalaca i «naroda» (samo slobodni ljudi, ne kmetovi) s druge strane. Posebnu pažnju obratila je na pravo kao osnovu vladanja i na stroj za nadziranje ljudi. To je praktičan dokument u uvjetima srednjeg vijeka, daje uvid u političku i pravnu zbilju svog vremena. Ovim dokumentom započinje ustavnost engleske staleške kraljevine. Političko značenje riječi «Magna Carta» u 14. st. preuzima riječ «parlament».

103. Kada se prvi put primjenjuje institut impeachmenta?Stogodišnji rat ojačao je i osamostalio Donji dom i on dobiva prvenstvo u odobravanju poreza. Postaje nemilosrdan prema kraljevim pomoćnicima ukoliko primijete da loše gospodare novcem koji im oni odobravaju. Kada su prvi puta podigli optužnicu za kraljevog pomoćnika pred Gornji domom 1376.g. taj institut se nazvao – impeachment. 104. Kada se na vlasti nalazi kuća Lancaster i kako se to doba naziva?Kuća Lancaster zavladala je po volji parlamenta, od 1399-1461 g. i to doba se naziva «doba parlamentarnog poretka». To je dovelo do borbe i za središnju vlast i za mjesnu vlast, pa i do borbe između njih, pa se zbog toga naziva još i «doba bespravnog nasilja».105. Što je to rat ruža i koliko traje?Osporavanjem krune kući Lancaster zato što svoje pravo ističe kuća York, stogodišnji rat nastavljen je unutarnjim ratom, otpočeo je Rat dvije ruže za vlast (1455-1485). Rat ruža je klasni rat, plemstvo se međusobno poubijalo. Rat nije zemlju gospodarski uništio, niti je bilo velikih ljudskih žrtava.106. Navedite obveze vazala prema kralju.Tokom 12. st. vazalske obveze postaju sve određenije prema veličini posjeda ili plodina sa zemlje: svaki vazal mora dovesti onoliko vitezova (konjanika) koliko ih njegova zemlja može izdržavati, a to određuje broj «viteških posjeda». Vazalska dužnost je 40 dana redovite vojne službe godišnje, za to vrijeme sve troškove snosi sam vazal. U vrijeme rata ta dužnost traje dva mjeseca. Vazal je dužan priskočiti gospodaru (sizerenu) u tri prilike u kojima ima izuzetne izdatke: kada prvi put promiče najstarijeg sina u viteza, kada prvi put udaje najstariju kćer i za otkup zarobljenog sizerena. 107. Koliko vrsta kmetova ima u Engleskoj u 13. st.?Razlikujemo tri vrste kmetova: a) kmetovi starih kraljevskih domena (tj,. domene engleskih kraljeva prije 1066.g.) – imali su pravo žalbe šerifovom pomoćniku ukoliko je uživalac kraljeve domene povrijedio stare običaje domene o kmetovima, b) povlašteni kmetovi – njihove obveze su određene za razliku od c) obični kmetovi. 108. Kada i koji sud u Engleskoj prihvaća tužbe kmetova protiv gospodara?Krajem 15. st. Kanclarov sud počinje štititi kmetove protiv njihovih gospodara, dopušta njihove tužbe protiv gospodara a zbog smetanja posjeda, tj. kmetovima daju istu zaštitu kakvu je pružao slobodnom seljaku ili zakupcu protiv gospodara zemlje.109. Koje vrste redovitih prihoda ima kralj u Engleskoj u srednjem vijeku?Redoviti kraljevi prihodi su: 1) od kraljevih domena – kraljevih šuma i gradova, 2) od feudalnih vazala – plaćaju kralju određene pristojbe, 3) od kraljevih povlastica – to ima samo on, npr. dio vina koji se uvozi u luke te globe koje izriče kraljev sud.110. Što je to Domesday Book?Wiliam osvajač je organizirao popis sveukupne imovine i stanovništa te je 1086.g. sačinjena «Knjiga posljednjeg suda» - Domesday Book. To je najiscrpniji izvor gospodarskih, socijalnih, klasnih slojeva u jednom srednjovjekovnom društvu. 111. Što je to Veliko vijeće (Magnum Concilium) i navedite mu ovlasti?

19

Tokom 11. i 12. st. feudalna država počiva na ugovornom odnosu unutar feudalne klase; taj ugovor je uređen običajem, a skup svih članova tog odnosa je sud za sporove među strankama u tom odnosu. To tijelo je bilo glavni organ sve državne vlasti – Veliko Vijeće (Magnum concilium). MC je skup svih neposrednih vazala krune, tj. onih koji su od kralja dobili feude uz uvjet feudalnih obaveza. To je feudalno-klasno tijelo kako po sastavu tako i po nadležnosti i po načinu djelovanja. Načelno su svi oni koji drže zemlje od krune članovi tog tijela, to je duhovno i svjetovno plemstvo. Sastaje se po potrebi, u pravilu dva do tri puta godišnje. U 12.st. pojavljuje se razlika između krupnih i nižih krunskih vazala. Krupne vazale poziva sam kralj, dok niže vazale šerif poziva općim pozivom na Veliko vijeće. Prisustvovanje vijeću je ne samo pravo nego i dužnosti: jedna od vazalovih obaveze je da pruži savjet sizerenu. U pogledu poziva, kao i u pogledu nadležnosti ili postupaka u ovom tijelu, ne treba očekivati preveliku formalnu ujednačenost i određenost. Bilo koje pitanje je moglo biti postavljeno i raspravljano u tome tijelu Rasprave su najčešće poprimale izgled suđenja, jer su pretpostavljale razlaganje prava. To je razlog duboke veze i prožimanja common lawa i parlamentarizma. Ponekad je MC doista i bio sudište, jer je to tijelo nadležno za sve sporove među krunskim vazalima, a to znači i za sporove između kralja i pojedinog vazala. Zbog ratova i kraljevih čestih izbivanja izvan Engleske, MC se sastaje vrlo neredovito a rat i ratne potrebe postaju predmet njihovih sastanaka. U 13.st. MC je sazivan u sastavu koji se razlikovao od njegova redovitog sastava, i taj se MC počinje nazivat parlament.112. Što je to Curia regis, tj. uži sastav Velikog vijeća?Glavni izdanak Velikog vijeća, odnosno tijelo koje umjesto njega obavlja najviše njegovih poslova je Curia regis tj. uži sastav Velikog vijeća. Kralj sve češće umjesto MC saziva najvažnije članove toga tijela,a to su uglavnom krupni vazali krune, a u najvećem broju oni su i zaposleni na dvoru. Tako via facti nastaje Curia regis, ona uz kralja postaje glavni operativni nositelj svih poslova vlasti. U sastavu CR su ne samo krupni vazali nego dvorsko stručno osoblje što u ovom tijelu daje značenja ne samo političkog nego i stručnog autoriteta. Rasprava u CR i ma oblik savjeta kruni; kad ta rasprava završi donošenjem kakve isprave, onda je potpisuje kralj. 113. Objasnite početak razdvajanja parlamenta na Gornji i Donji dom.Krupno plemstvo uz poslove koje je obavljalo u okviru parlamenta radilo je i mnoge druge (naročito sudske) poslove. Zato krupno plemstvo (lords) zasjeda i odlučuje o tim poslovima i kad ne zasjeda parlament. Od sredine 14.st. krupno plemstvo počinje na svojim odvojenim sjednicama raspravljati, pa i rješavati, i o onim poslovima o kojima su do tada rješavali u okviru parlamenta, tj. na zajedničkim sastancima s predstavnicima nižeg plemstva i gradova. To će biti od presudnog značenja za odnos klasa i poimanje riječi «narod» u Engleskoj.114. Teritorijalna podjela Engleske u srednjem vijeku?Cijela Engleska je podijeljena na grofovije, a ove su podijeljene na oblasti – stotine, a ove na desetine. Sve te jedinice su bile vojne a nazivi «stotine» i «desetine» su prema broju vojnika koje su davale. Na čelu tih upravno-vojnih i sudskih jedinica stoje šerif kasnije nazvan grof, odnosno načelnik. 115. Što znate o instituciji azila?Azil (pribježište) na posvećenom mjestu smatralo se povlasticom. Ako se zločinac sklonio u crkvu ili kakvo sveto mjesto, svjetovne osobe ga nisu mogle tamo hvatati, svećenici su ga mogli hraniti 7 dana, a nakon toga on se mogao predati sudu ili prisegnuti da će zauvijek napustiti Englesku ili ostati u crkvi dok ne umre od gladi. Zločinac je često izabrao da umre od gladi, ili da napusti Englesku jer je to izjednačavano sa smrti, u tom slučaju nije bilo presude pa njegova imovina nije konfiscirana, žena je smatrana udovicom, a imovina pripada nasljednicima. Ova povlastica je ukinuta u 17.st.116. Što je to Test Act, kada je donesen i što se njime propisuje?

20

Test act – Zakon o ispitivanju vjere, donesen je 1673.g. a njime se propisuje da državne, vojne, sudske, crkvene, školske službe itd. mogu preuzeti samo osobe koje prisegnu pripadnost Anglikanskoj crkvi. Njegovim ukidanjem 1828. katolici i protestanti-neanglikanci mogli su postati državni i gradski činovnici, poslanici, nastavnici itd. Dakle ukinut je, bar pravno, politički monopol anglikanske vjere.117. Kada je donesen i što je propisivao Habeas corpus act?Habeas corpus act (Zakon o osobnoj slobodi) donesen je 1679.g. To je najveće jamstvo osobnih sloboda do 20.st. Ustavna isprava koja stavlja zatvore i njihovo osoblje pod temeljit sudski nadzor. Prema njoj zatvorska služba može nekoga uhititi i držati u zatvoru samo na temelju sudskog naloga. Ima i izuzetaka i to ako postoji mogućnosti bijega, ali i tada se moraju držati određenih pravila kao npr. ne može se držati više od 24 sata i već se u tom vremenu mora izdati sudski nalog inače ga trebaju pustiti, ako je sud izdao nalog da se osumnjičenog držati u zatvoru, ta osoba mora biti u roku od 20 dana izvedena pred porotu. 118. Kada je donesen i što je regulirao Zakon prava (Bill of Rights)?Zakon prava donešen je 1689.g. Ovaj Zakon je djelo slavne revolucije i jedan je od najvažnijih ustavnih zakona, taj je zakon načelo zakonitosti, načelo stalnosti sudske organizacije, budžetsko pravo i vojsku stavio u ruke parlamenta. Govori o tome da je načelo zakonitosti iznad vlasti pa i kraljeve, zakon je obavezan i za kralja, da je sudska organizacija stalna i određena i protuzakonito je uspostavljanje izvanrednih sudova, da je zakonom određen broj porotnika, ne mogu se zahtijevati prekomjerna jamstva ni dosuđivati prekomjerne globe, ni okrutne ili neuobičajene kazne, svaki Englez-protestant može nositi oružje za osobnu obranu, svaki Englez ima pravo podnijeti peticiju parlamentu, da ima slobodu govora, rasprave i postupka u parlamentu bez ikakve odgovornosti, da izbori za parlament moraju biti slobodni i parlament mora biti često na okupu. Parlament odlučuje o podizanju vojske, porota - slobodno i zakonito izabrana osnovni je jamac pravne slobode. 119. Kada je donesen i što je regulirao Zakon o nasljeđu prijestolja (Act od Sttlement)?Zakon o nasljeđu prijestolja donesen je 1701.g. i sadržava da kraljevi Engleske moraju biti protestantske vjere, da kralj ne može napustiti Englesku bez odobrenja parlamenta, samo parlament može objaviti rat zbog kraljevih privatnih posjeda, kralj ne može obustaviti postupak impeachmenta, kraljev akt je izvršan samo ako uz kraljev potpis ima i supotpis člana Tajnog savjeta tj. ministra, stranac ne može biti član Tajnog savjeta, suci su nesmjenjivi. On je temelj engleskog parlamenta. 120. Što je Privy Council i koja mu je funkcija?Zemlja Henrika VIII potječe tijelo koje je nazvano Tajni savjet kao skup kraljevih savjetnika o državnim poslovima. Članove tog tijela imenovao je kralj. To tijelo je obavljalo (i danas obavlja njegov Pravni odbor) i sudske poslove, ali je bilo organ kraljeva osobita povjerenja u državnim pitanjima; kralj je rijetko sazivao cijeli skup, ali se savjetovao s pojedinim članovima tog tijela; kraljevi tajni savjetnici su bili i oni koji su vodili pojedine resore (ministri), njih je bilo 4-6, a u 19.st. broj će narasti do desetak; krajem 17 st. kraljevi su počeli u svoj kabinet sazivati te svoje najvažnije tajne savjetnike da se zajedno savjetuju.121. Kada se u Engleskoj donosi prvi Izborni zakon (Reform Bill)? Donosi se 1832.g. i imao je dva cilja: biračko pravo vezati za broj stanovništva (a ne prostor) i dati biračko pravo onim „društvenim grupama koje će ga odgovorno i uspješno iskoristiti“.122. Kada u Engleskoj biračko pravo dobivaju žene?1918 u proljeće sa navršenih 30 godina.123. Kada je donesena Peticija prava i što se njome proklamira?Petition of Rights 1628.g. sastavili su je Eliot i bivši kraljev sudac Coke; priznanje je prava parlamenta i građana, te je priznanje izrijekom da kralj nije iznad prava. Taj akt priziva stara i

21

nezastariva prava koja potječu iz 13 i 14. st. i kojima starost daje svojstvo prava; peticija u devet članova nabraja ta prava i njihove povrede i u desetom sve to ponovo sažimlje124. Koja dva statuta su od 13. st. do danas osnova prometa nekretninama u Engleskoj, kada i od strane kojeg vladara su doneseni?Statute de Donis iz 1285.g. i Quia Emptores (Jer kupci) iu 1290.g. – ta dva statuta su do danas ostala od temeljene važnosti za englesko zemljišno pravo. Donijeti su za vladavine Edwarda I. 125. Objasnite što je to ustanak Lolarda, kada se odvijao i tko mu je bio ideolog?Borbe za otkup kmetova u Engleskoj izazvale su pobune 1381.g. u obliku vjerskog pokreta protiv papske svevlasti, protiv doktrine o jednakosti vlasti i ideologije. Oxfordski profesor Wycliffe je tome dao doktrinarnu razinu a njene pristaše su nazvani lolardi. Lolardi su svu pažnju usmjerili protiv svjetovne vlasti crkve i njenog bogatstva, a svoje su pristaše nalazili među seljacima, građanima, ali i u nižem plemstvu. Širina lolardskog pokreta je uzrok oštrini njegova suzbijanja. Lolardi su imali dosta zajedničkog s budućim protestantizmom pa koliko su u tajnosti preživjeli progone i dočekali nastanak široke struje parlamentarizma, oni su se u nju utopili. 126. Tko postaje kraljem Engleske nakon smrti Elizabete Tudor i u kojem razdoblju vlada bez parlamenta?Naslijedio ju je James I, a bez parlamenta vlada od 1614-1621.g.127. Od koje se godine dijeli parlament na dva doma i što je osnov zakonodavnog prava parlamenta?1332.g. za vrijeme vladavine kralja Edwarda II parlament se razdvaja na dva doma. Zakonodavno pravo parlamenta razvija se kao nužan posljedica njegova financijskog prava, tako je parlament posredstvom financijskog stjecao i zakonodavno pravo.128. Koje upravne jedinice postoje u Engleskoj od kraja 19.st., tko je na njihovu čelu i na osnovu kojeg zakona su stvorene?Zakonom o mjesnoj upravi u izvangradskim područjima iz 1888.g. uređeno je da su najveće upravne jedinice grofovije, s time da neki veliki gradovi imaju svojstvo grofovije. Grofovijom upravlja izabrano vijeće grofovije. Manje jedinice od grofovije su kotarevi kojih u grofoviji ima 5-6 kojima upravlja vijeće kotara. Seoski kotarevi se dijele na župe, kojima upravlja vijeće župe.129. Od 1832-1969 u Engleskoj je provedeno 6 izbornih reformi. Navedite godine u kojima su reforme izvršene i koje novine donose posljednje 3 reforme.Reforme su izvršene: 1832.g., 1867.g., 1884.g. 1918.g., 1928.g. i 1969.g. 1918.g. – parlament je donio zakon kojim je uveo opće pravo glasa za žene i muškarce koji imaju 21 godinu, a za žene koje su navršile 30 godina.1928.g. – uvedeno opće i jednako pravo glasa za muškarce i žene koji su navršili 21 godinu.1969.g. – aktivno biračko pravo dobit će svi sa navršenih 18 godina, dok će pasivno biračko pravo ostati vezano za navršenu 21 godinu, članovi Donjeg doma ne mogu biti državni službenici, a to su svećenici, suci, vojne osobe i sl.130. Čime i zbog čeka kralj Henrik II. želi ojačati svoju vlast?Spoznavši premoć crkve i širinu njenih sudbenih ovlaštenja koja su smetala državi, Henrik II se s njom sukobi. Klarendoskim uredbama 1164.g. Henrik II je ograničio sudbenu vlast crkve pa je to povod sukobu i ubojstvu kenterberijskog nadbiskupa T. Becketa. Henrik II ograničio je i feudalnu sudbenost i tako sudstvo postaje bitna poluga jačanju kraljeve vlasti. Naredbom o oružju 1181.g. propisao je da svi slobodni ljudi, srazmjerno svom imetku moraju imati određeno naoružanje. Tako se kralj mogao protiv plemstva osloniti na plaćenike kao i na naoružani narod.131. Što engleski kralj Henrik II uređuje tzv. Klarednoskim uredbama i kada su one donesene?Klarendoskim uredbama 1164.g. Henrik II je ograničio sudbenu vlast crkve pa je to povod sukobu i ubojstvu kenterberijskog nadbiskupa T. Becketa.

22

132. Kada se sastao tzv. Viteški parlament i koje su njegove glavne odluke?To je parlament izabran 1661.g. koji će na okupu biti do 1678.g. Ušao je u povijest po tome što od njega potječe dvostranački sustav engleskog parlamenta - torijevci i vigovci. Od 1673.g. vodi politiku koja je prilično suprotna kraljevoj i izraz toga je i još jedna njegova odluka: kako je kralj sam pozivao predstavnike gradova u parlament, Viteški parlament je odredio da će ubuduće u donjem domu uvijek biti predstavnici onih gradova koji su u ovom parlamentu bili predstavljeni-1673.g. podastro kralju na potvrdu Test Act-državne, vojne, crkvene, sudske itd. službe mogu preuzeti samo osobe koje prisegnu vjernost Anglikanskoj crkvi.

133. Kojim aktima i kada donesenim Henrik II utječe na odnos kralja i crkvenog odnosno svjetovnog plemstva?Klarendoskim uredbama 1164.g. Henrik II je ograničio sudbenu vlast crkve. Naredbom o oružju 1181.g. propisao je da svi slobodni ljudi, srazmjerno svom imetku moraju imati određeno naoružanje. Tako se kralj mogao protiv plemstva osloniti na plaćenike kao i na naoružani narod.134. Tko po Zakonu o nasljeđu krune iz 1701.g. imenuje suce, te tko ina osnovu čega odlučuje o njihovu opozivu?Kruna imenuje suce, ali ih ne može opozvati dok se „dobro vladaju“, a o tome odlučuje sud ili parlament postupkom impeachmenta.135. Koje godine u Engleskoj dolazi do pada cijele vlade te kako nastaje presedan za kolegijalnu odgovornost vlade?1742.g. došlo je do pada engleske vlade zašto što je Walpole podnio ostavku; donji dom se nije zadovoljio njegovom ostavkom - vladu su činili Walpoleovi istomišljenici (politička homogenost vlade); zajednički su donosili odluke - kolegijalnost u odlučivanju; pa zajednički i odgovaraju - kolektivna, solidarna odgovornost, parlament smatra da su ljudi politika, tj. promjena politike znači promjenu ministara i tada je stvoren presedan za kolegijalnu odgovornost vlade, tj. da je parlamentarna vlada ustavni presedan. 136. U ranofeudalnoj Engleskoj punoljetstvo muške djece je različito. O čemu ovisi i kada ga stječu muška djeca feudalaca, a kada muška djeca seljaka?Djeca feudalaca su stjecala punoljetstvo za vitešku službu sa 21 godinom, a seljaka sa 14 godina.137. Kada je u Engleskoj pasivno biračko pravo izjednačeno s aktivnom, tj. kada je za pasivno biračko pravo ukinut imovinski cenzus?1858.g.138. U kom razdoblju bez parlamenta vlada James I. Stuard, a u kom Charles I. Stuard, te koja dva značajna akta Parlamenta su vezana za vladavinu Charlsa I.? James I. Stuard bez parlamenta vlada 1614-1621.g., a Charles I. Stuard od 1629-1640.g.. Dva akta parlamenta su Velika pritužba i Zakon o ukidanju episkopata i uvođenju Prezbiterijanske crkve i u Engleskoj.139. Kada je i za kojeg kralja donesena Peticija o pravima u Engleskoj i koje su njene najvažnije odredbe? Donesena je 1628.g. za vrijeme Charlesa I. Stuarda i njome je određeno da kralj en može bez odobrenja parlamenta nametnuti poreze čak ni u obliku zajma ili dobrovoljnog doprinosa ili besplatnih darova, nitko ne može biti gonjen ili kažnjen zato što je odbio platiti porez koji parlament nije odobrio, nitko ne može biti lišen svojih prirodnih sudaca (porote), niti su zakoniti izuzetni ili izvanredni, bilo civilni, bilo vojni sudovi, smještaj kraljeve vojske (kopnene ili pomorske) kod građana pojedinaca. 140. Što je u Engleskom pravu Quo Warranto, tko ga i kada provodi?

23

Taj institut je uveo Edward I. radi kontrole pojedinaca koji su obavljali sudbene, odnosno pravne poslove – trebali su dokazati osnovanost za to.141. Kakav je značaj u engleskoj pravnoj povijesti Simona de Montforta? Za vrijeme građanskog rata je niže plemstvo, 1265.g. porazilo kraljevu vojsku i zarobilo kralja, tada je vođa pobunjenika Simon de Montfort, grof od Lestera, preuzeo upravu. On je sazvao Magnum Concilium u koji je uz krunske vazale pozvao po dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije, nego i po dva predstavnika iz svakog slobodnog grada. Taj skup iz 1265.g. smatra se prvim parlamentom, tj. općim predstavništvom naroda, a njegovim utemeljiteljem Simon de Montfort.

142. Koje godine ikako je završen proces dokidanja kmetskog posjeda u Engleskoj i temeljem kojeg akta? 1926. godine kmetski je posjed posve ukinut uz novčano obeštećenje vlasnicima zemlje, i to na temelju Law of Property Act (Zakon o vlasništvu) iz 1922. godine.143. Kojim vetom i na koji rok raspolažu, po Zakonu o parlamentu iz 1911.g., gornji odnosno donji dom engleskog parlamenta, a kad a se radi o prijedlogu zakona nefinancijske naravi?Ako je zakon nefinancijske naravi, donose ga oba doma, ali ne jednakom pravom. Zakona nema bez suglasnosti donjeg doma (tj. ima apsolutni veto), a gornji dom ima pravo odložnog veta (supenzivnog veta) na rok od dvije godine, taj rok mora isteći kroz 3 uzastopna zasjedanja, a računa se od drugog čitanja u prvom zasjedanju do trećeg čitanja u trećem zasjedanju. 144. Kancelarov sud?Krajem 15.st. Kancelarov sud počinje štititi kmetove od njihovih gospodara dopuštajući njihove tužbe protiv gospodara. Ono što je posebnost Kancelarova suda je to da njega ne veže ni common law ni statute law kao formalno pravo, nego Kancelarov sud treba da njihov formalizam, pomoću svoje slobodne ocjene svih okolnosti (pa i subjektivnih) slučaja, ispravi načelom pravičnosti. Tako je nastao jedan treći sustav prava: pravo pravičnosti (equity law), on je posve odvojen (tako će ostati do 19.st.) od druga dva. 145. Presedan?Sud ne mogavši poricati vlastita rješenja i sam se veže za prethodne slučajeve, tj. prvu presudu kojoj je riješena jedna vrsta odnosa postaje obavezna za svaki takav isti slučaj. Taj prvi pravni slučaj,odnosno presuda postaje obavezna, ona je zapravo „konkretna pravna norma“. Ta prava presuda – presedan ili precedent – ustvari rješava sve iste buduće slučajeve, i tako obvezuje sve stranke i suce u budućim takvim slučajevima. Pravilo o obveznosti presedana uspostavlja se tokom 14.st. te u 16.st. ono postaje općepriznato. Presedan može izmijeniti samo viši sud, a od kraljevih (tj. vrhovnih) sudova jedino je viši sud Dom lordova.

VELEIZDAJADo danas je osnova eng. krivičnog prava, naročito što se tiče najtežih zločina Statut iz 1352. god. Taj akt ograničava krug postupaka koji su oblik najteže felony, a koje naziva treason (izdaja); kao veleizdaja, tj. zločin protiv kralja navedeni su smišljanje i izvođenje nasilne radnje uperene na osobu kralja, na njegovu suprugu, supruga, nasljednika prijestolja, protiv kraljevih visokih službenika, krivotvorenje državnog pečata ili novca, vojna pobuna.

MALA IZDAJAKako je kralj imao pravo na vjernost svih podanika, a povreda te vjernosti je zločin izdaje, tako i niži gospodari (feudalci prema vazalima, otac prema ženi i djeci) imaju pravo na vjernost svih njima podložnih. Zločin prema ovim gospodarima prema statutu iz 1352. je mala izdaja, a kazne mada su manje, ipak su slične: smrt, konfiskacija imovine u korist gospodara itd. Mala izdaja kao delikt je postojala do krivičnog zakona iz 1827. god.

24

T U R S K A

146. Koji sultan i kada prenosi prijestolnicu iz Bruse u Jedrene?Murat I. 1365.g. prenosi prijestolnicu iz Burse u Jedrene. 147. Kada je osvojen Carigrad i što se računa od tog datuma?Padom Carigrada 1453.g. za vrijeme Mehmeda II. mnogi će smatrati kraj srednjeg vijeka, Turska postaje prvorazredni čimbenik europske politike slijedeća 4.st., artiljerija postaje ne samo jedan od simbola turskih osvajanja, nego i novi oblik vojne taktike. 148. Za vrijeme kojeg sultana je bitka na Mohačkom polju?Bitka na Mohačkom polju bila je za vrijeme sultana Sulejmana II.149. Tko su to Janjičari?Murat II početkom 15. st. stvara novu vrstu stalnih pješadijskih postrojbi: janjičari. Oni su trebali biti vojska koja jedina živi za rat. Zato je njima zabranjeno bilo kakvo drugo zanimanje, ne mogu se ženiti niti uopće imati obitelj, i trebalo je da nemaju ni podrijetlo. Janjičari su trebali biti vojska koja izgara na državnom žrtveniku. To je trebalo postići načinom novačenja, odgoja i života janjičara. Janjičarske postrojbe su popunjavane pomoću „danka u krvi“, naizmjence u pojedinim pokrajinama , svake 3 do 7 godine, između zdravih dječaka nemuslimana starijih od 10-ak godina, uziman je obično jedan na 40 kuća. U Carigradu je bila sva janjičarska vojska, i tu su odgajani djeca odabrana za janjičare. Odgoj je bio spartanski. Oni su bili udarna snaga turske vojske, tek područje koje su pregazili janjičari smatramo je osvojenim.150. Kakve su to zemlje sa hasom a kakve sa lijanom?Turski pravnici podijelili zemlje s obzirom na to kako ih država koristi: a) zemlje s hasom – zemlje s kojih država ubire naturalni porez za timarsko spahijsku vojsku i b) zemlje sa lijanom – država ubire porez u novcu.151. Objasnite timarski sustav?Timarski sustav je do sredine 15.st. u najvišem dijelu ostao određen običajem. Zato su sultan Mehmed II el Fatih i naročito Sulejman II timarskom sustavu dali njegovu punu pravnu određenost, tako su bila posve jasno određena kako prava timarnika tako i seljaka koji su obrađivali zemlju u timarima. Timarski sustav je ne samo oblik odnosa u poljoprivredi i oblik državnog izrabljivanja, nego je to također i oblik organizacije najbrojnije vojne sile – konjanika (spahija), kao i oblik državne uprave. Kao država koja neprestano ratuje, Turska nije mogla svoju vlast položiti na sudstvo i upravu, nego uglavnom na vojsku, oni su preko svoje krvi i života spašavali državu, a ona im je davala naturalna sredstva za život. Do 16.st. timarski sustav bio je glavni i jedini oblik zemljišnog poreza. 152. Kada se ukida timarski sustav?Timarski sustav ukida se 1839.g., a to ujedno predstavlja i kraj turske vojne sile i Turske kao vojničke države.153. Kako se naziva sultanov pomoćnik i zamjenik u svim granama uprave?Veliki vezir je sultanov jedini pomoćnik i zamjenik u svim granama uprave.154. Tko su Kadijaskeri i koliko ih je bilo?Kadijaskeri su bili druga najviša služba. To su bili vrhovni vojni suci, oni su se brinuli o organizaciji pravosuđa, tj. obavljali su i poslove ministara pravosuđa. U početku je bio jedan a kasnije dva kadijaskera: jedan za Anadoliju a drugi za Rumeliju. Anadolijski kadijasker postavljao je suce (kadije) za azijski dio, a rumelijski kadijasker za europski dio Turske. Kadijaskeri su za vojnih pohoda pratili sultana i tu rješavali sporove vojne sudbenosti. U sultanovo ime imali su pravo devolucije, tj. pravo da izmijene svaku nadležnost.

25

155. Tko su to Defterdari?Defterdari su voditelji popisa (defteri) državnih financija. Kako je najvažniji stalni državni prihod bio porez na zemlju, defteri su bili popisi zemljišta. Najveći dio tih prihoda je trošen u obliku timara, pa su defteri i popis timara. Najprije je bio jedan defterdar, kasnije dva (rumelijski i anadolijski), kasnije i više. Uredi gdje su se držali defteri nazivani su defterhane, i kasnije je bio takav ured i defterdar za svaki sandžak. 156. Kako se naziva osnovna sudska jedinica u Turskoj?Osnovne sudske jedinice nazivaju se kadiluci, tj. to je područje sudbenosti jednog kadije (suca). 157. Tko su to Mufteši?Mufteši su posebna vrsta sudaca, to su suci za sporove o vjerskim zakladama (vakufi), tj. njima su spadali samo predmeti u kojima je trebalo primijeniti taj dio šerijatskog prava. 158. Nabrojite izvore prava u Turskoj?1. Šerijatsko pravo – islamsko vjersko pravo, izvire iz vjere, važi samo za muslimane tj. osobno vjersko načelo. 2. Kanunsko pravo (urf) – ono koje sama država uredi, vrijedi po teritorijalnom načelu, tj. za sve bez obzira na vjeru, to je tursko pravo – pravo države i različito od tog dijela prava u drugim državama. 3. Običaj (aadet) – šerijat priznaje običajno pravo. 159. Koja je razlika između šerijatskog i kanunskog prava?Šerijatsko pravo je islamsko vjersko pravo koje izvire iz vjere i važi samo za muslimane tj. osobno vjersko načelo, posve je u rukama kadija kao profesionalnih sudaca, a Kanunsko pravo (urf) je ono pravo koje sama država uređuje, vrijedi po teritorijalnom načelu, tj. za sve bez obzira na vjeru, to je tursko pravo – pravo države i različito od tog dijela prava u drugim državama. Kanunsko pravo stvara sultan putem zakonskih akata, primjenjuju ga nesudski organi tj. upravno-vojna organizacija. 160. Koji su izvori Šerijatskog prava?Izvori šerijata (šerijatskog prava) su isto što i izvori islama: Kur'an, sunna, idžmaa, kijas. Nisu jednake važnosti, nastali su u razdoblju 7. i 8. stoljeća.161. S kojom je katoličkom zemljom Turska sklopila trgovački ugovor, kada je to bilo, koji ga vladari sklapaju i što je tim ugovorom utanačeno?Politički savez između Sulejmana II i Francoisa I potvrđen je jednom posebnom vrstom (naročito trgovačkog) ugovora, Kapitulacija iz 1536.g. Bio je to prvi ozbiljan i trajan ugovor koji je neki kršćanski vladar zaključio sa sultanom, a sve na osnovi da i Francuska i Turska imaju istog neprijatelja Karla V na čelu rimskog carstva njemačke narodnosti Bio je to međunarodnopravni presedan koji će Tursku skupo stajati. Tim ugovorom Francuski državljani stekli su potpuni pravni imunitet u Turskoj, npr.: slobodu ulaska i kretanja po Turskoj, slobodu bavljenja trgovinom i obrtima u Turskoj, izuzeće od plaćanja ikakvih poreza, izuzeće od sudbenosti turskih sudova itd., dok turski građani nisu stekli takva prava u Francuskoj. 162. Što gubi i u što se pretvara seljak u procesu čitlučenja, te kada je ukinut timarsko-spahijski sustav?Krajem 17.st. počinju se javljati kupci čiftuluka (čitluka) koji žele steći što više zemlje, kupuju hakki karrar na više čiftulka, stvaraju krupni posjed. Te kupce narod počinje zvati čitluk sahibija, tj. gospodar čitluka jer on ima hakki karrar, a seljak koji tu zemlju obrađuje je samo zakupac. U čitlučenju je najviše izgubio seljak, jer on više nema hakki karrar i one ovlasti iz tog prava nego je običan zakupac. Seljakov dio se bitno smanjio jer od njegova rada sada živi i timarnik i čitluk sahibija. Grad je prepun sirotinje i viška radne snage. Bio je to put preobražaja sitno-seljačkog posjeda u privatni veleposjed iznad kojega je država u osobi timarnika. Ukidanje timarskog sustava 1839.g. samo je maknulo timarnika, ostala je država kao neposredni sakupljač (putem zakupaca) naturalnog poreza na zemlju. 162. Od kad i do kad traje treće razdoblje u povijesnom razdoblju Turske, i čime je označen početak, odnosno kraj tog razdoblja?

26

Treće razdoblje u povijesnom razdoblju Turske traje od 1699-1839.g. Početak tog razdoblja označen je potpisivanjem Karlovačkog mira 1699.g. i tim mirom počinje povlačenje Turske, koja je politički, kulturno i vojno slabila u odnosu na Europske države. Kraj tog razdoblja označen je donošenjem akta Hatišerif kojim su izvršene reforme državne uprave, vojske, poreskog sustava, odnosno ukinut timarski sustav, i od tada Turska je počela postajati građanskom državom čiji je uzor bila Francuska. 163. Što je to u Turskom pravu hadis i što oni sačinjavaju?Islamska vjerska predaja nastala je na temelju Muhamedova života, svaki njegov postupak, izjava i slično postao je uzor, presedan za postupke sljedbenika, svaki taj postupak, presedan iz njegova života zove se hadis, a ukupnost hadisa čini sunnu, tj. naputak vjernicima kako trebaju živjeti.

164. Kada se i između koga odigrala bitka kod Angore i koje su njene posljedice?1402.g. kod Angore (Ankare) dolazi do velike bitke između Bajazida I i Tamerlana. U tom boju sultan je zarobljen a njegovi sinovi započinju borbu za prijestolje, pokoreni krajevi i feudalni moćnici vide priliku za ponovno osamostaljenje, započinje razdoblje 15-godišnjih ratova među braćom, bila je to borba za održanje cjeline Bajazidove države ili za njezin raspad.165. Što je u osnovi razlikovanja mulkovnog zemljišta od mirijskog, državnog zemljišta?Mulkovno zemljište je zemljište u privatnom vlasništvu koje je država davala pojedincima za osobite zasluge, na nju se ne plaća porez a razlikuje se od mirijskog (državnog zemljišta) jer njega država oporezuje.166. Što su to Avarizi, kada se prvi put javljaju i kako se njihovim uvođenjem radikalno mijenja položaj poljoprivrednog stanovništva timara prema državi?U 17.st. država sve češće (prvi puta 1500.g.) pristupa izvanrednim porezima (avarizi), tj. porezima koje plaća sve stanovništvo prema imovinskim mogućnostima i koje država ubire jedanput ili za nekoliko godina. Avarizi su izraz primjene prava pa ih određuje sudac (kadija), osnova tog poreza je imovinsko stanje što kod seljaka dovodi do smanjenja njegovog dijela polodina, jer on pored toga što plaća porez svom timarniku mora plaćati i porez državi. Seljaci ponekad ne mogu ispuniti svoja dugovanja pa bježe sa zemlje kojom raspolažu, ali kod izvanrednih i povremenih poreza, spahija ima vlast da svoje odbjegle seljake silom vrati na zemlju, jer svojim bijegom su oštetili spahiju.167. Kada se odvijala i po čemu je značajna pomorska bitka kod Lepanta?Pomorski poraz kod Lepanta (1571.g.) često se uzima kao početak propadanja Turske. 168. Objasnite što je to u Turskoj pravnoj povijesti zekijat?Bit Turske vlasti je vjera i država je zapravo bila organizacija vjernika, vjernici daju određeni prilog koji služi za otkup zarobljenih muslimana od neprijatelja, za pomoć udovicama i siročadi i sl. Ta vrsta doprinosa vjerskoj zajednici, kojeg daju punoljetni muslimani koji imaju imovine, počinje se zvati zekat (zekijat), a njegov iznos se utvrđuje i iznosi desetinu (ašr) od svih pokretnih dobara (tad je to ponajviše stoka. To je oblik vjerskog poreza a ubire ga posebna organizacija.169. Što je to u Turskom pravnom sistemu džizija?Džizija je porez koji plaćaju odrasli, zdravi muškarci-nemuslimani, uvijek je plaćan u novcu, a prihod od džizije država troši u vojne svrhe.170. Tko je to džebeli?Ako je timarnik imao posjed koji donosi prihod veći od 4000-5000 akči (80-100 dukata) godišnje, bio je dužan da na svaki daljnjih 3000 akči (60 dukata) dovede još jednog konjanika sa sobom u rat, a on se zove džebeli, on je u službi dotle dok ga drži timarnik. Obično su džebeli bili oni koji su dobivali novonastale ili ispražnjene timare. 171. Navedite razloga gubitka timara od strane timarnika?

27

Timarnik gubi timar ukoliko prestane obavljati službu ili ako postane nesposoban ili nedostojan. Razlozi nedostojnosti su: pad u zarobljeništvo, izdaja, trajno fizički i psihički nesposoban, moralno nedostojan jer je počinio kakav osobito gnusan zločin. 172. Koje službe u turskom upravnom sustavu predstavljaju „stupove države“?Sve dvorske službe su raspoređene u četiri grupe: veziri, kadijaskeri, defterdari, nišandži. Za te četiri službe se simbolično govorilo da su „četiri stupa države“. Iznad svih tih služba stoji veliki vezir koji je njihov naredbodavac.173. Što je to Divan?Najviši predstavnici četiri vrhovne službe čine Savjet velikog vezira – Divan. S tim službama veliki vezir se trebao savjetovati i donijeti najbolji prijedlog odluke, koji potom veliki vezir iznosi sultanu. Divanu presjeda veliki vezir. Zasjedaju u rezidenciji velikog vezira, a europsko novinstvo to simbolički zove Visoka Porta.

S A D

174. Kako se zvala nizozemska naseobina na području današnjeg New Yorka i kada je osvajanju Englezi? Nizozemska naseobina na području današnjeg New Yorka zvala se Novi Amsterdam a Englezi su je osvojili 1664.g.175. Objasnite na koji način se vršilo naseljavanje kolonija u SAD-u.Kolonije su naseljavane na dva načina:1). Dioničko društvo (udruženja trgovaca i dioničara) dobilo bi kraljevu povelju koja je određivala područje koje mogu naseliti, u početku su dionička društva vodili brigu oko naseljavanja i doseljenicima zemlju dijelili besplatno a u 18.st. počinju je prodavati.2). Pojedinci ili grupa pojedinaca dobili bi od kralja povelju kojom im daje taj prostor u vlasništvo, vlasnici su ga mogli prodavati ili darivati. Od tih privatnih posjeda nastajale su nove privatne kolonije.176. Kada se održao i koje su najvažnije odluke Drugog kontinentalnog kongresa?Drugi kontinentalni kongres sastao se 10. svibnja 1775.g. u Philadelphiji, mjesec dana kasnije (u lipnju 1775.g.) Kongres je odlučio da sve kolonije otpočnu oružanu pobunu, a Washingtona je izabrao za vrhovnog zapovjednika. U svim kolonijama koje su imale krunskog guvernera (njih 11) njihove su ih skupštine svrgnule, same preuzele vlast i izabrala odbor za izvršne poslove.177. Kada je donesena Izjava o nezavisnosti i koji je njen značaj?Drugi kontinentalni kongres sve je više postajao sklon proglašenju nezavisnosti te je 04. srpnja 1776.g. usvojio Izjavu o nezavisnosti. Redaktor izjave je Thomas Jefferson. Tom izjavom htjeli su kolonije vezati za parlament i ustrojiti njihov legitimitet koji počiva na narodu. Bivše kolonije počele su se uspostavljati kao države i u kratkom roku (njih 11) donijelo je nove ustave koje bi izradile posebno birane skupštine izaslanika. 178. Kada su predloženi članci o Konfederaciji i koji im je značaj, a kada su usvojeni, te do kada konfederacija traje?Odmah nakon usvajanja Izjave o nezavisnosti Kongres je počeo razmatrati nacrt Članaka o konfederaciji koje je izradilo Odbor trinaestorice. 15. 11. 1777.g. Kongres je usvojio Članke o konfederaciji kao savezu novostvorenih država, i Članke predložio državama na ratifikaciju. Ratifikacija je završena u 01.03.1781.g. i članci su stupili na snagu. Članci o konfederaciji su oblik međudržavnog ugovora, i to ponajviše vojno-obrambene naravi. Konfederacija kao savez država traje od 1781-1789.g.179. Kada je donesena Uredba o Sjeverozapadu i što se njome regulira?Uredbom o Sjeverozapadu od 13.06.1787.g. konfederalni kongres je dobio područje na kojem on neposredno vrši vlast. Sjeverozapadno područje dobilo je položaj sličan onome koji su imale

28

same engleske kolonije u Americi, to područje naziva se „teritorij“ i to je državno-pravni pojam, označava jedno nesamoupravno područje zbog nedostatka stanovništva. Ovom Uredbom uređuje se način stvaranja država na tom području, pravo glasa imaju svi muškarci stariji od 21 godinu koji na tom prostoru posjeduju zemlju, državnost je izraz broja stanovništva. Ova Uredba sadrži i dva ograničenja: države koje se osnuju na teritoriju Sjeverozapada moraju biti republike i u njima je zabranjeno ropstvo. Bila je to velika pobjeda demokrata. 180. Kada je donesen prvi Ustav SAD-a i kada je ratificiran?Prvi ustav SAD-a donijet je 17.09.1787.g. a ratificiran je 26.07.1788.g. i Ustav je stupio na snagu. Počeo je djelovati 1789.g. i bio je to prvi moderan ustav na svijetu, važi sve do danas i to je najstariji pisani ustav na svijetu.

181. Objasnite što je Odbor država i kada se u američkoj povijesti javlja ovo tijelo?Odbor država je dio Kongresa koji zasjeda između saziva samog Kongresa, i koji je nešto poput „kongresa u malom“, ima 13 članova a javlja se oko 1781.g. kada je došlo do Konfederacije.182. Kada je donesen Zakon o obiteljskoj zemlji i što se njime određuje?Zakon o obiteljskoj zemlji (Homestead Act) donesen je 1862.g. Po njemu je svaka obiteljimala pravo na 160 jutara besplatne državne zemlje, koja nakon pet godina obrađivanja i života na njoj postaje privatno vlasništvo uz posve simboličnu cijenu.183. Navedite ostatke feudalnih odnosa u američkim kolonijama koji će tijekom revolucije biti ukinuti.Primjeri tih ostataka je da zakonski zemlju nasljeđuje najstariji sin, da je zemlja neotuđiva i da je držanje zemlje prije oblik zakupa nego vlasništva.184. Kada je donesena i koja dva ograničenja sadrži Uredba o Sjeverozapadu konfederalnog Kongresa?Uredba o Sjeverozapadu donesena je 13.06.1787.g., sadrži i dva ograničenja: države koje se osnuju na teritoriju Sjeverozapada moraju biti republike i u njima je zabranjeno ropstvo. Bila je to velika pobjeda demokrata. 185. Objasnite osnovu sukoba koji je u američkom pravosudnom sustavu kulminirao početkom 19.st. u znamenitom slučaju Marbury protiv Madisona.1803.g. Vrhovni sud je u slučaju Marbury protiv Madisona odbio primijeniti savezni zakon jer je protivan Ustavu. To je bio i stranački sukob jer su u Vrhovnom sudu prevladavali federalisti dok su Kongres i predsjednik bili demokrati. Savezno sudstvo, s obzirom na doživotno imenovanje sudaca, postaje glavna grana vlasti kroz koju stranka tumačenjem Ustava utječe na politiku, te trajno utječe i na ustavne i pravne institucije. Ovom presudom Vrhovni sud je stvorio presedan ustavnog sudovanja – zakon je ustavan tek kada ga primijeni Vrhovni sud, prema predsjedniku Vrhovnog suda to se zove „Marshalova doktrina.“186. Koji su najvažniji zakoni donose u okviru Roosveltova New Deala?Naum New Deal trebalo je započeti s nekoliko zakona:

- 1933.g. donesena su dva nova zakona: Zakon oporavku nacionalne industrije i Zakon o uređenju poljoprivrede;

- 1935.g.doneseni su: Zakon o socijalnom osiguranja i Wagnerov zakona koji su bili nadopuna prvima;

187. Tko je do 1830.g. birao izbornike za izbor predsjednika SAD i koliko svaka država bira izbornika?Do 1830.g. izbornike (elektore) su birale zakonodavne skupštine država članica i to onoliko koliko ima predstavnika u oba doma federalnog kongresa.

29

188. Nadležnost Kongresa konfederacije SAD podijeljene su u dvije grupe poslova. Koje su to dvije grupe poslova i kako Kongres o njima odlučuje?To su: 1) poslovi iz nadležnosti Kongresa – vojne i financijske prirode (rat i mir, ugovori i savezi, zajednička flota, izbor svih časnika zajedničke vojske i mornarice, itd) te rješavanje sporova među državama. O njima može odlučivati samo Kongres i to većinom od najmanje 9 članova (2/3 od broja država – 13); 2) poslovi o kojima kongres može odlučivati – trgovina, pošta, te diplomatsko predstavništvo konfederacije. Kongres o njima odlučuje običnom većinom (tj. najmanje 7).189. Koji organi vlasti postoje u Engleskim kolonijama na području Sj. Amerike i tko ih bira i imenuje?Mjesnu upravu vrši mirovni sudac, u gradovima gradsko vijeće, na razini kolonije skupština kolonista. Na čelu kolonije bio je guverner. Do revolucije kolonije su bile: privatne, krunske i posve samoupravne. U privatnim kolonijama guvernera su imenovali vlasnici, u krunskim engleski kralj, a u samoupravnim guvernera je birala skupština kolonije.190. Kada je donesena Monroeva doktrina i koja je njena poruka? 1823.g. predsjednik Monroe u poruci kongresu iznio je doktrinu „Amerika Amerikancima“, što je bilo upozorenje Španjolskoj da ne ugrožava Meksiko koji postaje federalna republika.191. Vrhovni sud SAD je i ustavni sud. Koji dio ustava nije predmetom razmatranja toga suda, a koji dio i čijim posredstvom sud podvrgava ocijeni ustavnosti? Ustavno pravo SAD-a proučava se kroz presude Vrhovnog suda, budući da on u tim presudama određuje pravno značenje ustava, jer ustav je dio prava, a sud (pogotovo vrhovni) je najpozvaniji da odredi značenje tog dijela prava. Odredbe Ustava koje se ne tiču sporova sud ne razmatra, nego je taj dio Ustava prepušten zakonodavcu i upravi. Označava ih kao „politički dio Ustava“ i ne ulazi u njihovo razmatranje.192. Kada se održao kongres u Albanyu i koje su njegove glavne odluke?1754.g. održan je kongres u Albanyu i usvojen je nacrt Franklina po kojem je trebalo stvorit federalni savez kolonija.193. Kada je gdje je održan Prvi kontinentalni kongres i koje su mu glavne odluke?04.09. 1744.g. održan je Prvi kontinentalni kongres u Philadelphiji i na njemu je usvojen prijedlog da se uputi zamolnica kralju, a u njoj se ne osporava pravo parlamenta da donosi zakone o trgovini i za kolonije. 194. Što je to u američkoj povijesti Odbor sigurnosti, kada i gdje je osnovan?U zimu 1774/5.g. donji dom skupštine Massachusettsa organizirao se kao Kongres Massachusettsa i izabrao Odbor sigurnosti koji je trebao preuzeti izvršnu vlast i pripremiti otpor prema kruni.195. Kada je održan skup u Annapolisu i koje su mu glavne odluke? 1786.g. pristalice jake središnje vlasti iskoristili su skup u Annapolisu gdje su se okupili predstavnici pet država. Na Hamlitonov prijedlog skup je usvojio odluku da konfederalnom kongresu preporuči da sazove skup svih država i da taj skup razmotri mogućnosti bolje organizacije Saveza i da se izradi ustav savezne vlade koji bi odgovarao zahtjevima Zajednice.196. Kada u američkoj povijesti prestaju postojati tzv. „teritorij“?Tzv. „teritorij“ prestaje postojati pred I. svj. Rat - 1912.g. Arizona i Novi Meksiko postali su države.197. Što je to „spoil-system“, tko ga i kada otpočinje?“Sustav plijena” (spoil system) je sustav po kojem stranka koja je pobijedila na izborima ima pravo popuniti sve javne službe svojim djelatnicima. Primjenjuje se krajem 19.st. 198. Tko po ustavu bira predsjednika SAD-a, kako se zovu, koliko ih ima svaka država članica i tko njih bira do 1830.g.Ustav određuje da predsjednika SAD-a biraju izbornici (elektori), koje svaka država „na način koji će njeno zakonodavno tijelo odrediti“ izabrati njihov broj koji je jednak broju predstavnika

30

njihove države u oba doma federalnog kongresa. Od 1830.g. predsjedničke izbornike su birale zakonodavne skupštine država članica, a od tada one svojim zakonima njihov izbor daju neposredno biračima.

F R A N C U S K A

199. Koji događaj označava početak Francuske revolucije i kada je to bilo?Narod u Parizu, 14. srpnja 1789.g. provaljuje u oružarnicu te naoružan napada parišku tamnicu Bastille. To je početak revolucije kao oružane pobune.200. Tko i kada usvaja Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, te po čemu je ona naročito bitna?Ustavotvorna skupština je 26. 08. 1789.g. usvojila Izjavu o pravima čovjeka i građanina. Ona u 17 članaka sadrži prirodna prava i slobode čovjeka i građanina. Izjava kaže da su „sloboda, vlasništvo, sigurnost,otpor ugnjetavanju“ osnovna prava svakog čovjeka, svakom je dopušteno činiti ono što ne šteti drugome.201. Objasnite shvaćanje slobode pojedinaca prema državi prema Deklaraciji?Građanin nije rob države pa da mu pripada samo ono što mu ona izrijekom dozvoli, nego njegova sloboda prethodi svakoj vlasti i iznad je svake vlasti. Država propisima slobodu ograničava samo radi toga da bi ona bila dobro svakog građanina, zato je građanin slobodan čini sve osim onoga što je izrijekom zabranjeno. 202. Kada ustavotvorna skupština u Francuskoj donosi dekret o nacionalizaciji crkvene zemlje i što svećenstvo dobija za uzvrat?Ustavotvorna skupština je 02. 11. 1789.g. prihvatila Dekret o nacionalizaciji crkvene zemlje, a za uzvrat (radi osiguranja izdržavanja) svećenici su dobili plaće i (ostarjeli) mirovine. 203. Kada je donesen Građanski ustav o svećeništvu i po čemu je on značajan?Ustavotvorna skupština je u kolovozu 1790.g. donijela Građanski ustav o svećeništvu. On je bio državno određivanje crkvene organizacije i njenog osoblja i podvrgavanje Crkve državi. Po ovom Zakonu svećenike biraju aktivni građani (muškarci stariji od 25 godina koji plaćaju porez) na doživotnu službu, biskupi su nad nižim svećenicima zadržali samo disciplinsku sudbenost, država ima potpuni nadzor nad biskupima i papom, a crkvene jedinice su se poklapale sa upravnima.204. Prema ustavu od 03.09.1971.g. kakav oblik državne vlasti se uspostavlja u Francuskoj?Ustavom od 03.09.1971.g. uspostavljena je ustavna kraljevina. Kralj nije nosilac ustavotvorne vlasti već Ustavotvorna skupština. To je prvi moderni europski ustav.205. Kada je donesen Jakobinski ustav?24. 06. 1793.g. Konvent je donio Jakobinski ustav (njegov službeni naziv je Ustav iz Godine I.). Iznesen je na referendum gdje ga je narod prihvatio.206. Kako se odvijao postupak pred jakobinskim Revolucionarnim sudom?Revolucionarni sud sudio je neprijateljima revolucije, njegove su presude bezprizivne. Sude ne poštujući pravila postupka, mogu osuditi za djela koja zakonom nisu ni predviđena, za osudu je dovoljno uvjerenje suca bez potrebne dokaza. Za „sve sumnjive“ je naređen zatvor, skoro milijun ljudi je označeno sumnjivima, političkim zatvorenicima uskraćeno je pravo na odvjetnika, postupak se vodi prema pravilima „zdravog razuma“ a presuda je djelo samo svijesti suca, jedina kazna je smrt, za mjesec i pol dana 1350 osoba je osuđeno na smrt.207. Na koji način država pokušava 1793.g. i 1794.g. u borbi protiv crkve uvesti oblik građanske vjere?

31

Država je zauzela protuvjersko gledište, odnosi sa crkvom su se zaoštravali pa je Konvent u studenom 1793.g. stvorio kult Razuma, a kasnije u svibnju 1794.g. Vrhovnog bića, ovaj drugi kult je pokušaj da se stvori vrsta građanske vjere koja bi bila prihvatljiva za sve vjere. Kult Vrhovnog bića se sastojao u općim moralnim načelima od kojih su neka sadržana u Ustavu. 208. Kada se donosi Direktorijanski ustav i kako se nazivaju domovi parlamenta po tom ustavu?Direktorijanski ustav (ili Ustav iz Godine III) donesen je 22.08.1795.g. On je najduži francuski ustav, po njemu je Francuska vrsta predsjedničke republike a Direktorij kolegijalni predsjednik Republike. Po njemu se uvodi dvodomni parlament, zakonodavno tijelo se sastoji od : Vijeća pet stotina (ima 500 lanova, moraju biti stariji od 30 godina i imati prebivalište najmanje 10 godina u departamentu u kojem se kandidiraju) i Vijeće starih (ima 250 članova, moraju biti stariji od 40 godina i imati prebivalište najmanje 15 godina u departamentu u kojem s e kandidaraju). Oba vijeća biraju isti birači, a poslanici se biraju na 3 godine.209. Kada je donesen Konzulski ustav i kome pripada izvršna vlast?Donesen je 1799.g. i po njemu izvršna vlast pripada trojici Konzula koje bira senat s liste nacionalnog povjerenja, na 10 godina, i koji mogu biti neograničeno puta ponovno birani. Prvi konzul je građanin Bonaparte – samo on ima vlast, ima isključivo pravo predlaganja zakona, državnog proračuna i uredaba, vrši sva imenovanja, on raspolaže vojskom i državnim prihodima i rashodima do veličine koju je odredio zakonodavac. Druga dva konzula mogu mu dati savjet, i to samo u nekim pitanjima. 210. Kakav oblik državne vladavine ponovno zaživljava u Francuskoj 1804.g.? Od 1804.g. računamo postojanje Carstva, zaživljava Monarhija. Država Senatus consulte (Ustavom iz Godine XII) zadržava naziv Republika, i tek 1809.g. Francuska će se nazvati Carstvom. Vlada Republike povjerena je caru Napoleonu Bonaparetu koji uzima naslov «car Francuza».211. Objasnite upravne jedinice u Francuskoj prema zakonu iz 1800.g.Postoje tri stupnja upravne organizacije, i u jedinicama svakog od tih stupnjeva na čelu uprave je jedan, koji je odgovoran za upravu i kojeg postavlja vlada, a uz njega postoji jedno izabrano savjetodavno tijelo. Najveće jedinice su departmani (oblasti) – svi poslovi uprave, osim financija u toj jedinici u nadležnosti su prefekta, kojeg imenuje središnja vlast, njoj odgovara i ona ga svakog časa može opozvati. Prefekt imenuje sve upravne činovnike i nadzire rad nižih jedinica departmana, on je neposredno podčinjen ministru unutarnjih poslova. Postoje dva savjeta: 1. savjet prefekture – vrsta upravnog suda i ima neke porezne nadležnosti, članove imenuje vlada; 2. opći savjet – izabrano tijelo i ima porezne i financijske nadležnosti. Oba ta tijela su samo savjetodavna. Arondismani (kotari) – 4-5 kotara čine departman. Na čelu tih jedinica je pod-prefekt kojega također imenuje središnja vlast, daje mu upute, opoziva, itd., on je izvršitelj prefektovih naloga. Savjetovano tijelo (savjet arondismana) ima neke porezne nadležnosti (raspodjela poreza). Općina (commune) – najniža jedinica čije je središte jedno gradsko naselje, općinom upravlja načelnik i općinski savjet. 212. Kada se Napoleon vraća na vlast, a kada ponovno biva svrgnut?Nepunu godinu nakon što je svrgnut, Napoleon je pobjegao sa Elbe i 20. 03. 1815.g.ušao u Pariz. Bitkom kod Waterlooa potučen je i zatočen na engleskom otoku Sv. Helena. Bila je to «vlast sto dana». 213. Od kada do kada je egzistirala Treća republika i koje su njene osnovne tekovine?Treća republika traje od 04.09.1870 – 10.07.1940.g. i ona je temelj suvremene demokracije u Zapadnoj Europi. U prethodnom razdoblju za 80 godina doneseno je desetak ustava, dok je za trajanja Treće Republike za 70 godina donesen samo jedan ustav i on je skoro posve organski ustav. Treća Republika utvrdila je tri osnovne dotadašnje tekovine: dvodomni parlament, opće biračko pravo i parlamentarnu vladu, odnosno uveo je parlamentarnu republiku.

32

214. Ustrojstvo Vijeća komune?Kao i Konvent tako i Vijeće Komune vrši sve vlasti i stalno zasjeda, normativne odluke donosi neposredno, a izvršne poslove vrši preko svojih članova koji su raspoređeni u 10 odbora po 6-8 članova. Povrh svih odbora je Nadzorni odbor od 7 članova koji je trebao nadzirati rad svih drugih. Vijeće Komune nije patilo od strogih institucionalnih shema, tražilo je najbolji oblik organizacije izvršne vlasti i često je mijenjalo u potrazi što boljeg oblika organizacije.215. U razdoblju od 7 godina Napoleon donosi 5 značajnih zakona. Kojim su redoslijedom i kada doneseni?Građanski zakon (1804.g.), Zakon o građanskom postupku (1806.g.), Trgovački zakon (1807.g.), Zakon o krivičnoj istrazi (1808.g.) i Kazneni zakon (1810.g.).

216. Koji organi vrhovne vlasti postoje po Ustavu Francuske 1875.g.Po Ustavu iz 1875.g. imamo zakonodavnu i izvršnu vlast. Zakonodavno tijelo se sastoji od skupštine i senata. Skupština (600 članova starijih od 25 godina) izraz je jedinstva Francuske i demokracije, izabrana je na 4 godine. Senat je izraz podjele po departmanima, ima 300 senatora (starijih od 40 godina), 225 birani su po departmanima, a 75 su doživotno imenovani. Izvršna vlast je obliku parlamentarne vlade, sastoji se iz dva dijela, jedan dio (predsjednik) je stalan i prvi je nositelj izvršne vlasti, drugi (vlada) je nestala i on je politički nositelj izvršne vlasti. 217. Objasnite položaj francuskog kralja prema Ustavu iz 1791.g.Prema Ustavu iz 1791.g. kralj nije nosilac ustavotvorne vlasti već skupština, kralj je prisegao na vjernost ustavu, možemo reći da je kralj u službi .Skupštine.218. Što je to Odbor narodnog spasa, kada se osniva i koje su mu nadležnosti?Oblik jačanja izvršne vlasti, njene djelotvornosti i usredotočenosti bio je Odbor narodnog spasa, ovo tijelo nastalo je u travnju 1793.g., sastojalo se od 9-12 članova izabranih na mjesec dana, a trebalo je nadzirati Izvršno vijeće. Uskoro se mjesečni izbor pretvorio u stalni reizbor, a članovi Odbora narodnog spasa međusobno su raspodijelili poslove izvršne vlasti, tj. postali su vrsta ministara u političkom smisli riječi. 219. Čiji je Konvent i kada ukinuo za trajanje Francuske revolucije sve ugovorne obveze feudalaca i uživalaca zemlje?Jakobinski konvent je u srpnju 1793.g. ukinuo i ugovorene obveze koje su postojale između vlasnika i uživalaca zemlje, općinske zemlje, zemlje izbjeglica, zemlje sumnjivih oduzete su i podijeljene sirotinji: «nijedan neprijatelj revolucije neće biti vlasnik, nijedan patriot neće biti vez vlasništva». 220. Kada je donesen i na kojim načelima počiva prvi moderni ustav u Europi koji je donesen u Francuskoj?Ustav iz 1971.g. počiva na načelu podjele vlasti, na razlici između ustavotvorne i ustanovljene vlasti, na načelu nacionalne suverenosti, na načelu liberalne države i gospodarstva.221. Koji Francuski ustav po prvi put uvodi dvodomni parlament? Direktorijanski ustav iz 1795.g. prvi put u Francuskoj uvodi dvodomni parlament, sastoji se od Vijeća pet stotina i Vijeća starih.222. Na kojim je načelima organizirana uprava u Francuskoj i koje upravne jedinice postoje po zakonu iz 1800.g.?Ustav iz 1800.g. daje konačni oblik uprave, bitna načela su: «povjerenje odozdo, vlast odozgo»; odgovornost je moguća kao odgovornost pojedinca, uprava je strogo centralizirana, monokratska. Postoje tri stupnja upravne organizacije, na čelu tih stupnjeva je jedan, a uz njega postoji jedno izabrano savjetodavno tijelo. Najveće jedinice su deapartmani (oblasti), zatim arondismani (kotari) i općine (commune).

33

223. Kada je u Francuskoj donesen I. Ustav Druge Republike i koji su vrhovni organi vlasti po tom ustavu, tko ih bira i koliko im je mandat te koja ovlaštenja imaju?I. ustav Druge Republike donesen je 04. 11. 1848.g. i usvaja načelo podjele vlasti! Zakonodavnu vlast vrši jednodomna skupština izabrana na 3 godine, a na temelju općeg, jednakog i tajnog prava glasa za muškarce starije od 21 godinu i nezavisni su od izvršne vlasti koja je ne može ni raspustiti ni odložiti. Izvršnu vlasti ima predsjednik biran na 4 godine neposrednim glasovanjem i nadpolovičnom većinom glasova svih građana s biračkim pravom, nakon isteka mandata ne može biti ponovno biran. On imenuje potpredsjednike i ministre, ima pravo zakonodavne inicijative i promulgira zakon, ali nijedan predsjednikov akt nije izvršan bez ministrova supotpisa.224. Tko i kada u Francuskoj saziva tzv. Skupštinu uglednika i što ona zaključuje?U izuzetno teškoj financijskoj neprilici, kralj Louis XVI. je 1787.g. sazvao Skupštinu uglednika, taj skup (od oko 140 članova) predstavljao je elitu Francuske. Oni su trebali kralju pomoći da se nađe izlaz iz financijskog sloma. Kralj je Skupštini predložio opću zemljarinu, uključujući i krunska i crkvena dobra, ali su odličnici odbili da se odreknu svojih starih povlastica, a za propisivanje novih poreza izjasnili su se nenadležnima.U studenom 1788.g. kralj ponovno saziva Skupštinu uglednika radi pripreme zasjedanja Skupštine općih staleža. Odlučeno je da Skupština zasjedati kao tri staleža s time da prva tri staleža biraju po 300 a treći 600 poslanika, te da se budućoj Skupštini ostavi odluka o načinu zasjedanja. 225. Kada je Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina donosi skupština a kada je prihvaća kralj? Deklaraciju (Izjavu) o pravima čovjeka i građanina skupština donosi 26.08.1789.g., a kralj je prihvaća 05.10.1789.g. 226. Kada je pogubljen Francuski kralj?Francuski kralj Louis XVI. pogubljen je krajem siječnja 1793.g. odlukom Žirodinskog Konventa227. Što je to po Ustavu Direktorij i koje su njegove ovlasti? Direktorij je kolegij od 5 članova (direktora) koji vrši poslove poglavara države i izvršene vlasti. Direktori su birani slično zakonodavnom postupku: listu od 10 kandidata, starijih od 40 godina, za jednog direktora predlaže Vijeće pet stotina, i sa te liste Vijeće starih bira jednoga. Direktori su birani na 5 godina, ali svake godine se bira jedan direktor – to je vrsta djelomično obnavljanja. Direktorij o svojim poslovima odlučuje na skupu, većinom glasova (3) svojih članova. Imenuje ministre (6) koji su neposredni vršitelji izvršne vlasti, ne mogu zajedno zasjedati (tj. činiti vladu), odgovaraju direktoriju ; direktorij imenuje vojne zapovjednike,; vrhovni je zapovjednik vojske, imenuje diplomate, načelnike uprave departmana i sl.; promulgira zakone; vodi međunarodne pregovore – imao je višu vlast neko kralj po Ustavu iz 1791.g., ali nema udjela u zakonodavnoj vlasti i nema utjecaja na državni proračun i financije. Vladao je od 1795. –1799.g.228. Kada je donesen i koja je osnovna značajka tzv. Ustava iz godine X?04.08.1802.g. narod je na referendumu prihvatio novi Ustav (tzv. Ustav iz Godine X.) po kojem je Napoleon ne samo doživotni konzul nego ima pravo da imenuje nasljednika. Time je 1802.g. 10 godina nakon proglašenja republike, Francuska postala republika sa nasljednim poglavarom države – izborna monarhija. 229. Kada je donesen i koja je osnovna značajka tzv. Ustava iz godine XII?1804.g. Ustavom iz godine XII., još nazvanim Ustav-nadopuna Ustava iz 1802.g., Napoleon uzima naslov car Francuza i povjerena mu je Vlada. Određuje da je carsko dostojanstvo nasljedno u potomstvu Napoleona Bonapartea po muškom prvorođencu. Francuska je zadržala naziv Republika ali od 1804.g. računamo postojanje Carstva i Napoleon se uz papinu ceremoniju u Parizu okrunio carem. 230. Tko po I. Ustavu Druge Republike u Francuskoj ima zakonodavnu a tko izvršnu vlast te tko bira i na koji rok te organe?

34

Zakonodavnu vlast vrši jednodomna skupština izabrana na 3 godine, a na temelju općeg, jednakog i tajnog prava glasa za muškarce starije od 21 godinu i nezavisni su od izvršne vlasti koja je ne može ni raspustiti ni odložiti. Izvršnu vlasti ima predsjednik biran na 4 godine neposrednim glasovanjem i nadpolovičnom većinom glasova svih građana s biračkim pravom.

R U S I J A

231. Koje dvije vrste mužika postoje u carskoj Rusiji?Postoji mužik u privatnom vlasništvu tj. u vlasništvu plemića, i državni mužik tj. carski mužik.232. Kada dolazi do oslobođenja mužika?Do oslobođenja mužika dolazi Carkom uredbom 1861.g. a ono se ticalo oko 24 milijuna mužika koji su bili u vlasništvu 120.000 osoba.233. Kada se održava Drugi kongres radničkih i vojnih deputata i koji se dekreti na njemu donose?Drugi kongres radničkih i vojničkih deputata održava se 07. i 08. 11. 1917.g. i na njemu su doneseni: Dekret o miru, Dekret o zemlji i Dekret o uspostavljanju Privremene radničke i seljačke vlade Rusije. 234. Kako se građanska i nacionalna nejednakost očituje u II. oktoiranom izbornom zakonu Nikole II. iz 1907.g. na primjeru veleposjednika i radnika, te ruskim gubernijama i Poljskoj?Očituje se tako da je broj poslanika koje biraju neke pokrajine (nacije) umanjen (uglavnom za 1/3) tako da je u ruskim guberijama jedan poslanik biran na 250.000 stanovnika, u Zakavkazuju na 700.000 stanovnika, a u Poljskoj na 750.000 stanovnika. Na temelju ovog novog izbornog zakona vlada je izvršila takvu «izbornu geometriju» da je jedan veleposjednik «politički vrijedi» koliko 260 seljaka, koliko 543 radnika. 235. Što je Carski savjet, koji ruski car i kada ga osniva, tko bira članove tog tijela i koliko im je mandat?Da bi ojačao Carski savjet, car Nikola II. je u ožujku 1906. donio propis o organizaciji Carskog savjeta i njegov poslovnik (ali i dume). Carski savjet (184 člana) ima 92 člana koje u to tijelo imenuje car, a drugih 92 imenuje na 9 godina gubernijske samoupravne skupštine (50 članova), plemstvo (18 članova), pravoslavno svećenstvo (6), sveučilišta (6), te trgovačke i industrijske komore (12). Carski savjet je u svojim pravima izjednačen s dumom. Cilj tih odredaba kao i Temeljnih zakona je spriječiti da duma ne posegne za ustavotvornom vlašću. 236. Koje se tri sovjetske republike i kada ujedinjuju u tzv. Zakavkasku Federaciju?U proljeće 1921. Kavkavski biro CK RKP(b) predlaže ujedinjenje 3 zakavkaske sovjetske republike Azerbejdžana, Armenije i Gruzije, što prihvaća Politbiro CK RKP(b). Tako se u proljeće 1922. te 3 republike ujedinjuju u Federativni Savez Sovjetskih Republika Zakavkazja. 237. Tko i kada donosi prva tri dekreta sovjetske vlasti?

35

Prva tri dekreta sovjetske vlasti - Dekret o miru, Dekret o zemlji i Dekret o stvaranju Privremene radničke i seljačke vlade Rusije donosi Drugi kongres radničkih i vojničkih deputata 07. i 08. 11. 1917.g. na Lenjinov prijedlog. 238. Kada je donesen, tko ga je donio i što sadrži Dekret o pravima naroda Rusije?15.11.1917.g. Sovjet narodnih komesara (Vlada) u ime Republike Rusije izdaje Dekret o pravima naroda Rusije koji određuje a) ravnopravnosti i suverenosti naroda Rusije, b) pravo naroda Rusije na slobodno samoodređenje sve do odvajanja i stvaranja samostalne države, c) ukidanje svih i svakih nacionalnih i nacionalno – vjerskih povlastica ograničenja, te d) slobodan razvoj nacionalnih manjima i etničkih skupina koje naseljavaju područje Rusije.239. Što je to tv. Buljiginska duma, tko je i kada predlaže?Sastanci kongresa zemstava održavaju se i u kolovozu i krajem rujna 1905.; Buljigin, ministar unutarnjih poslova izrađuje svoj prijedlog promjena te predlaže izbor skupštine (duma) koja bi imala samo pravo savjetovanja, predlaganja zakona, ali koji da bi postali zakon trebaju potvrdu Carskog savjeta i sankciju cara. To je tzv. buljiginska duma. Krajem listopada car objavljuje novi Manifest prema kojem je duma zakonodavni a ne savjetodavni organ, tj. nikakav zakon ne može stupiti na snagu prije no što ga odobri duma.; tako buljiginska duma nije ni izabrana, nego je pretvorena u zakonodavnu prije no što je izabrana.240. Kada se i gdje u Rusiji osniva prvi radnički savjet ili sovjet?U Rusiji za vrijeme štrajkova 1905.g radnici biraju svoje savjete (vijeća, ruski «sovjet») koji trebaju rukovoditi štrajkom. Izgleda sa se prvi takav radnički savjet pojavio u ljeto 1905.g. u Ivanov-Voznesenskom. 241. Što su to Savez zemstva i Savez Gradova?Usporedo s postojanjem legalnih organa dume, carskog savjeta i cara, već početkom rata u kolovozu 1914. stvara se u Rusiji jedna usporedna politička veza širokog okupljanja predstavnika lokalnih i gradskih samouprava i tako se stvara Savez zemstava i Savez gradova, radi pomaganja, tj. opskrbe rata. Taj savez za svog upravitelja bira kneza Ljvova. Kako car rijetko saziva dumu, taj Savez postaje oblik stalne političke organizacije; njegov utjecaj u dumi i ožujskoj revoluciji 1917. bit će značajan.242. Kada i gdje se održava Prvi sveruski kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata?Od 16.06. do 07.07.1917. u Petrogradu se održava Prvi sveruski kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata.243. Kakvo je to tijelo po Ustavu SSSR-a iz 1924.g. CIK, te tko bira članove CIK-a?Svesavezni kongres sovjeta je nosilac svih vlasti, ali u njegovu isključivu nadležnost spada samo utvrđivanje i izmjena osnovnih načela Ustava, sve ostalo umjesto njega može vršiti njegov CIK.CIK je dvodomno tijelo, čine ga a) Savezni sovjet i b) Sovjet nacionalnosti. Domovi CIK-a su izjednačeni u svim nadležnostima. CIK se po ustavu SSSR-a trebao sastajati 3 puta godišnje. CIK biraju oba doma CIK-a na zajedničkoj sjednici. Svesavezni kongres sovjeta ima skoro 2 000 članova, CIK nekoliko stotina, a Prezidij CIK-a 21 član. Vrhovni sud SSSR-a je stvoren uz CIK kao vrhovni stupanj i vodeći organ pravosuđa SSSR-a.

36