Hlađenje SUS motora

8/10/2019 Hlaenje SUS motora

1/23

- U V O D

HISTORIJKI RAZVOJ MOTORA I DOSADANJADOSTIGNUA

Pod motornim vozilima podrazumjevaju se vozila koja se

snagom vlastitog motora kreu drumom. Tu uglavnomspadaju vozila koja pokree motor sa unutranjimsagorijevanjem, a to su: automobili, autobusi, teretna vozila,te traktor i vozila specijalne namjene. Brz i dinamianprijevoz robe i putnika preduvjet je razvoja ljudskog drutvau cjelini.

Prvi oblici organiziranog prijevoza bazirali su se na

koritenju ivotinjske i ljudske vue to se na nekimpodrujima i u nekim vidovima zadrala i danas. Meutim,tenja da se prevozi bre i vie postojala je jo od davnina istalna je preokupacija niza istraivaa u razliitim pravcima,a jedan od njih je vezan i za ubrzanje kretanja primitivnihsredstava koja su se kretala posebno za to izgraenimputovima, pa otud i naziv DRUMSKA PREVOZNASRESTVA.

Uloga i znaaj motornih vozila danas su ogromna ucjelom svijetu. Praktino je nemogue prebrojati gdje se svekoriste , u kakvoj formi i koliki im je znaaj u sadanjimuvjetima i daljem razvoju svake zemlje u svijetu i svakeprivredne grane. Najvei dio saobraaja obavlja se drumom ito ba drumskim prijevoznim sredstvima-motornim

vozilima.

Prosjanovi Eldin prof. Sejad LUIJA1


2/23

Sa stanovita odbrane svake zemlje u svijetu,mehanizirane jedinice su elitni dio svih armija a to suustvari specijalna vozila pokretana motorom sa unutranjimsagorijevanjem.

Meutim, u sluaju potrebe se sva motorna vozilaiskoriste u svrhu odbrane u smislu prijevoza MTS-a, MS-e,razne robe, putnika i drugih razliitih sredstava shodnonjihovoj konstrukciji i namjeni.

Historijski razvoj motornih vozila tijesno je povezan sa

razvojem motora pogonskih maina pa stoga sasvim jerazumljivo da razvoj motora u mnogome uspostavlja i razvojmotornih vozila.

Ta uvjetnost vezanosti karakterizira prave pokuajerealizacije motornih vozila, pri emu su baza za vozilo bilikoije na konjsku vuu, a uz odreena poboljanja koija,konjsku vuu je trebalo zamijeniti motorom. Prvobitna vozila

su bila neto preureene koije sa vlastitim pogonom, i odtada se paralelno razvijaju vozila i motori.

Prvo samostalno vozilo realizira francuski ocir KINJO1769. godine a bilo namijenjeno za vuu topova. Brzina mu

je bila veoma mala, svega oko 5 km/h, a pogon je parni.Iskoriten je u stvari motor sa vanjskim sagorijevanjem koji

je neto ranije realizirao DEMS VAT. Parni pogon nije

imao respektabilnu primjenu na vozilima zbog sloenosti,glomaznosti, neekasnosti i sloenog posluivanja u



3/23

historiji, ali je dao stimulansa istraivaima da ga usavre ipoboljaju. Znaaj mu je ipak u tome da je to prvi realiziranimotor. Iz toga doba je i naziv automobil to je sloenica odgrke rijei AUTOS sam i latinske rijei MOBILIS toznai pokretan.

Trebalo je da proe vie od stotinu godina pa da,prvenstvenom zaslugom AUEUSTA NIKOLAISA-OTTA(Nikolaus Otto), doe do pravih realizacija motornih vozila sapokretanjem na motor sa unutranjim sagorijevanjem.Manifestovalo se boljim iskoritavanjem energije, proces u

samom motoru i male dimenzije motora dali su mogunostinjegovog ugraivanja u vozilo. Godine 1875, austrijskimehaniar Markus realizira automobil sa dvotaktnimmotorom, kojim se prvi put kao pokretako gorivoprimjenjuje benzin. Slinih konstrukcija je bilo oko 1800.godine i u Francuskoj. Svoj konaan oblik motora dobivajuu konstrukcijama GOTFRIDA DAJMLERA I KARLABENCA.

Dajmler u razdoblju izmeu 1885.-1900. godinesurauje sa Ottom i Langenom, a kasnije sa Majbahom iBencom i konstruira motocikl uglavnom od drveta a netokasnije automobil. Godine 1886. Benc realizira krajnje laganautomobil na tri toka mase svega 300 kg.

Pogon se prenosio na zadnje kotae sa dva kaja i

kajnika, razliitog radijusa ime su omoguene dvije brzinekretanja automobila. Vozilo se zaustavljalo premjetanjem



4/23

kajnika na slobodan kajinik, a na slinom principu jeradio Dajmlerom automobil na etiri toka.

Godine 1893 Dizel patentira motor koji se umjesto benzinom ili gasom napaja tekim uljem i koji se znatno

razlikovao od Otto motora. 1879 godine Dizel konstruiramotor sa ubrizgavanje goriva u cilindar pomou kompresorai komprimiranog zraka. Ovaj motor imao je snagu 15 kw, a

broj okretaja 1700/min. Kao pokretako gorivo koristio jekerozin, a potronja goriva je bila 330 g/kwh.

Ti motori su imali veliku snagu i dimenziju to se

smatralo za najvee nedostatke. Poetkom XX vijeka naglose razvijaju SUS motori, a time se poveava i njihovaupotreba. Istovremeno izumitelji poboljavaju karakteristikemotora i vozila, to doprinosi njihovoj eksponaciji.

Suvremeniji razvoj ljudskog drutva uistinu jenezamiljiv bez motornih vozila, a strunjaci za motoresvakim danom rade na njihovom usavravanju. Zahtjevi

korisnika motornih vozila vezani su , s jedne strane zanamjenu motora i uvjete eksploatacije, a sa druge strane zaekonominost rada, lahkog opsluivanja jednostavno i

jeftino odravanje. Posebni uvjeti su zagaivanje okoline prisagorijevanju gasova. Ispitivanja se vre u odreenimlaboratorijima gdje se pokuavaju pri raznim okolnostimaukloniti nedostaci. Pokazatelji pokazuju da su motori svakidan sve savreniji i da su u veini zadovoljavaju zahtjeve

korisnika.



5/23

Dosadanja dostignua pokazuju da u cijelome svijetupokazatelji bjee vitalnim usponom po veoma visokoj stopirasta i modernizacije kao i ekonominosti na svim motornim

vozilima cijeloga svijeta. U ovom periodu savremenog svijetaprednost ima AMERIKA, EVRPOSKA I JAPANSKAindustrija proizvodnje svih tipova motornih vozila.

PROIZVODNJA I STANJE MOTORNIH VOZILA U SVIJETU I KOD NAS

Od savremenih tvornica automobila u Evropi vanijemjesto zauzimaju Atkinson, Bed Ford, Lejaland, Moris i dr.

U Engleskoj Reno (Renault), Citroen, Berlie , Panord iPeo (Peugeot) u Francuskoj. Izuzetan znaaj dobila jeNjemaka automobilska industrija poslije II svjetskog rata.

Tu se istiu : Auto-Unio, BMW, Dajmler-Benc, Opel, Pore, Wolksvagen-Verg, Bising, Krup i dr.



6/23

U posljednje vrijeme dolazi do zastoja do izvjesnestanacije proizvodnih motornih vozila. Tome su doprinjela:zasienost trita zemlje, velikih proizvoaa, energetskakriza, problemi zagaivanja ovjekove okoline.

HLAENJE MOTORA (NAIN I VRSTE)

Sistem za hlaenje je zatvorenog tipa pod pritiskom.Cirkulacija rashladne tenosti se postie pomou pumpe za

vodu, koju pokree nazubljeni remen povezan sa remenicom



7/23

radilice. Protok vazduha kroz hladnjak se postie preko ventilatora koga aktivira prekida za temperaturu ugraen

na hladnjak. Preporuuje se da se u sistemu za hlaenjepreko cijele godine koristi ne smrzavajua tenost-antifriz.

Da bi se izbjeglo slabljenje antifriza dolivanje trebaizvriti samo odgovarajuom mjeavinom vode i antifriza.Poslije svake dvije godine treba ispustiti antifriz, ispratisistem radi odstranjivanja taloga i ponovo napuniti sistemantifriz mjeavinom.

Prekontrolisati da li su sve elne na cijevima stegnute ida li je poklopac na ekspanzionom rezervoaru u dobromstanju i da li dobro zaptiva. Gubitak pritiska u sistemu zbogproputanja poklopca na ekspanzionom rezervoaru moe

biti uzrok pregorijevanja. Redovno treba kontrolisati szategnutost nazubljenog remena.

Prosjanovi Eldin prof. Sejad LUIJA


8/23

Isputanje rashladne tenosti iz sistema za hlaenje

Isputanje tenosti iz sistema za hlaenje treba obaviti nasljedei nain:

1.Regulaciju grijanja na instrument tabli potpunootvoriti,

2.Skinuti zatvara na konpezacionom sudu, odnosnohladnjaku i tenost za hlaenje ispustiti preko donjegcrijeva na hladnjaku (strelica na slici 1.).

3.ostatak tenosti od oko 1 litar ispustiti preko navojnog epa na cilindarskom bloku, ispod izduvne cijevi,4.Tenost za hlaenje izliti u posebnu posudu, jer se

moe ponovo upotrijebiti.

Slika 1. Isputanje tenosti za hlaenje motora

Prosjanovi Eldin prof. Sejad LUIJA!


9/23

Slika 2 Dijelovi sistema za hlaenje1-gornje crijevo rashladne tenosti, 2-termostat, 3-cijev ten osti za hlaenje,4-cijev prema usisnoj cijevi, 5-termo-prekida za start, 6 i 7-zaptivke, 8-cijevprema grijanju, 9-pokaziva temperature, 10-zaptivni prsten, 11-start-

automatik, 12-cijev prema usisnoj cijevi, 13-cijev prema grijanju, 14-gumeno-metalni leaj, 15-zaptivni prsten, 16-zatvara p oklopac hladnjaka,

Prosjanovi Eldin prof. Sejad LUIJA"


10/23

17-hladnjak,18-zaptivni prsten, 19-toak ventilatora, 2 0-crijevo rashladnetenosti, 21-ventilator h ladnjaka, 22-termo-prekida za ventilator, 23-cijev zarashladnu tenost, 24-pumpa za rashladnu tenost, 25-zaptivka, 26-cijev zarashladnu tenost.

Ispiranje sistema za hlaenje

1.Kada je sva rashladna tenost iscurila ponovo vezatidonje crijevo i vratiti ep za isputanje.

2.Napuniti sistem istom vodom i pustiti motor u rad,dok gornje crijevo hladnjaka postane toplo, to ukazuje

da se termostat otvorio radi kompletne cirkulacije.3.Ponovo isprazniti sistem prije nego to sediment ima vremena da se nataloi.

Punjenje sistema rashladnom tenou

Punjenje sistema za hlaenje treba obaviti na sljedei nain:1.Otvoriti potpuno regulaciju grijanja na instrument

tabli.2.Preliveni konpezacioni sud, odnosno uliveno grlo

napuniti do oznake za hladno stanje.3.Postaviti zatvara na prelivenoj posudi ili grlu.4.Pustiti motor da kratko radi, da bi se eliminisao vazduh.

Prosjanovi Eldin prof. Sejad LUIJA1#


11/23

5.Ponovo prekontrolisati stanje tenosti i u koliko jepotrebno dopuniti.

6.Kontrolu stanja tenosti treba vriti u ravnomjernim vremenskim intervalima (npr. Svaki 4 nedjelje), a

preporuljivo je i prije svake duge vonje.7.Kod hladnog motora rashladna tenost u prelivenoj

posudi (grlu) treba da bude izmeu oznake min i max.

Od 1975. godine ne koriste se p osude za u ravnoteenjepritiska (konpenzacioni sud), a umjesto toga je proirenhladnjak, da bi se obuhvatila vea koliina tenosti zahlaenje. U ovom sluaju, u cilju kontrole stanja tenostitreba skinuti poklopac hladnjaka. Bono lijevo, u pravcu

vonje, hladnjak posjeduje dvije utisnute oznake max i min.Pri hladnom motoru tenost mora da bude najmanje na

donjoj oznaci, a pri toplom motoru srazmjerno vie, ali nepreko gornje oznake. Kad je tenost nalivena, dovoljno je da bude na donjoj oznaci.

PUMPA ZA VODU



12/23

Pumpa za vodu odrava kruni tok cirkulacije tenostiza hlaenje. Ona se ne moe demontirati, odnosnoopravljati, pa je treba zamijeniti ukoliko je oteena.Prilikom izgradnje, odnosno ugradnje pumpe za vodu treba

voditi rauna da se zamijeni zaptivka pumpe. Takoer trebaobratiti panju na ispravan poloaj zupanika bregasteosovine i remenice radilice.

Skidanje pumpe za vodu

1.Skinuti nazubljeni remen sa remenice radilice, bregaste osovine i pumpe za vodu.

2.Ispustiti rashladnu tenost iz sistema za hlaenje.3.Odviti vijke za ksiranje ( slika 3.) i skinuti unutranji

poklopac (3), sklop pumpe za vodu (2) i zaptivni prsten(1).

Montaa pumpe za vodu

1. Postaviti novi zaptivni prsten izmeu pumpe i blokamotora, ukoliko orginalni nije u dobrom stanju.

2. Montirati pumpu za vodu i unutranji poklopac.3. Namjestiti i zategnuti nazubljeni remen, vodei rauna

da reperne oznake budu pravilno poravnate.4. Po zavretku ponovo napuniti sistem za hlaenje.



13/23

Slika 3. Sklop pumpe za vodu1-zaptivni prsten, 2-pumpa za vodu-komplet, 3-unutranji poklopac, 4-ozubljeni remen, 5-spoljanji poklopac.

VENTILATOR

Kontrola ventilatora



14/23

$en%ila%or &a 'la(enje je ele)%ri*ni i +)lj+*+je se i is)lj+*+je +&avisnos%i od %e,pera%+re ,o%ora- po,o+ jedno %er,i*)o pre)ida*a)oji se nala&i na 'ladnja)+. U)oli)o ven%ila%or radi )ada je ,o%or 'ladan%o &na*i da je pre)ida* + )var+ ili je ins%ala/ija ven%ila%ora + )ra%)o,

spoj+. A)o ven%ila%or +op0%e ne radi- pre)on%rolisa%i osi +ra*. Provjeri%ida li je ,o%or ispravan na %aj na*in 0%o se polovi ,o%ora pove + jedni,)a lo, sa a)o,+la%oro,. U)oli)o je ,o%or ispravan pre)on%rolisa%iins%ala/ij+ do ,o%ora i %er,i*)o pre)ida*a. A)o s+ ele)%ri*na ins%ala/ijai pri)lj+*/i + red+- provjeri%i ispravnos% %er,i*)o pre)ida*a.

Slika 4. Izgradnja sklopa ventilatora i hladnjaka

Skidanje ventilatora

1.Sklop ventilatora i motora se skida kompletno sazranim zatitnikom.



15/23

2.Izvui konektor sa termikog prekidaa3.Ukoliko je potrebno skidati termiki prekida prvo

treba ispustiti rashladnu tenost iz hladnjaka.4.Povjeriti da li je zaptivni prsten za termiki prekida u

dobrom stanju i prema potrebi ga zamijeniti.

Kontrola termo prekidaa ventilatora

Ukljuivanje elektro ventilatora obavlja termo prekida,koji se nalazi u vodenom omotau hladnjaka (dole). Akoprimjetite da se i pored poveanja temperature ventilator neukljuuje onda je termo prekida u kvaru. Za kontroluispravnosti potrebno je premjestiti oba provodnika na termoprekidau pomou odvrtaa ili ice pa e se ventilatorukljuiti (kod nekih vozila pri ovom postupku mora da seukljui i paljenje). Zamjena termo prekidaa je jednostavna.

Ispod njega treba postaviti jednu posudu i onda ga skinuti.Prethodno otvoriti zatvara hladnjaka, da bi se smanjiopritisak. Radove po mogunosti izvoditi pri hladnom motoru(radi povrede od vrue pare i vode). Prekida treba runoodvrnuti i odmah umetnuti novi dio sa n ovom zaptivkom. Naovaj nain se tedi isticanje tenosti za hlaenje. U sluajupotrebe mogu se oba provodnika (kabla) termo prekidaaspojiti. Ventilator je tada trajno ukljuen u pogon, bez

opasnosti od eventualnog oteenja. Kada se vozilo zaustaviprovodnici se moraju rastaviti. Termo prekida elektro ventilatora se normalno ukljuuje od 83-98 stepeni celzijusa

a iskljuuje na 88-93 stepeni.



16/23

HLADNJAK

Demontaa i montaa hladnjaka (slika 2)

1.Ispustiti rashladnu tenost iz sistema za hlaenje, stim to nije potrebno isputati tenost iz bloka motora.

2.Iskljuiti kablove sa elektrinog motora ventilatora na

termikom prekidau na donjoj strani hladnjaka.3.Skinuti navrtke za skiranje i skinuti ventilator, sklopmotora i zatitnika sa zadnje strane hladnjaka.

4.Olabaviti stegicu i otkaiti preostalo crijevo saprikljuka na hladnjaku.

5.Skinuti vijke za ksiranje hladnjaka i izvui hladnjakiz vozila.

Montaa se obavlja obrnutim redosljedom u odnosu naskidanje. Po zavretku ponovo napuniti sistem zahlaenje.

Kvarovi u sistemu za hlaenje

Unutranje curenje vode

1.Napukao zid cilindra.2.Labavi vijci za stezanje glave motora.3.Naprsla glava motora.4.Oteen zaptiva na glavi motora.



17/23

Loa cirkulacija

1.Blokiranje aluzine hladnjaka (sae).2.Ogranieni prolazi za vodu u motoru.3.Nizak nivo rashladne tenosti.4.Neispravan termostat.5.Oteena crijeva hladnjaka.

Korozija

1.neistoa u rashladnoj tenosti.2.Neredovno mijenjanje rashladne tenosti i ispiranje

sistema za hlaenje.

Pregrijavanje

1.Pregledati kompletnu cirkulaciju.2.Talog u koritu motora.3.Nepodeeno paljenje.4.Nizak nivo ulja u karteru.5.Zaguen izduvni sistem.6.Blokiranje konica.7.Proklizavanje kvaila.8.Nepodeen razvod.

9.Siromana smjesa goriva i vazduha.



18/23

NAIN IZRADE I UTROENO VRIJEME PRI RADUNA OVOM ZADATKU

Da bi se pronaao kvar na sistemu za hlaenjemotora potrebno je detaljno prekontrolisati sve dijelove. Naovom zadatku utroeno je 2 sa ta (2h).Posebnu panju sam posvetio hladnjaku motora.Za uspjeno izvravanje dobivenog zadatka potrebno jepoznavati redosljed kojim bi kontrolisali i uspjeno uklonilikvar na sistemu za hlaenje motora.

ZAKLJUAK

(Pregled izrade, rezultat izrade, tekoe na koje sam nailaziona ovom zadatku i mjere zatite na radu)

Prosjanovi Eldin prof. Sejad LUIJA1!


19/23

Sistem za koenje se ubraja meu glavne sisteme namotornom vozilu. Da bi se uradio ovaj zadatak potrebno jeproitati razna radionika pravila. Tekoe na koje samnailazio su: zaepljenje odvoda i dovoda vode do hladnjaka,kvar na termostatu i pumpi za vodu.

Pumpa za vodu je bila oteena pa sam morao jezamijeniti novom.

Za siguran rad sistema za hlaenje neophodno jeredovno kontrolisati vodu u sistemu.

MJERE ZATITE NA RADU

Da bi ovaj posao uradio potrebno je obavezno pridravatise mjere zatite na radu a to su:

1.Prije poetka rada dobivenog zadatka svaki radnikmora proitati radioniko uputstvo,

2.Mjesto gdje radimo treba biti isto od alata i raznih

masnoa i drugih neistoa,3.Obavezno nositi opremu koja je potrebna za izradu

ovog zadatka u radionici,4.Obavezno izvriti osiguravanje vozila sa kladiima i

drugim predmetima.

Prosjanovi Eldin prof. Sejad LUIJA1"


20/23

KALKULACIJA

(Materijal za izradu, cijena kotanja radnog vremena, porezna rad, ukupna cijena prodaje)

Kalkulaciju emo prikazati na tabelarni nain:

R.br.

Naziv materijala

Komada

Cijena

Prosjanovi Eldin prof. Sejad LUIJA2#


21/23

1. Crijevo 1 komad 5,00 KM2. elne 4 komad 8,00 KM

3. Hladnjak 1 komad 80,00 KM 4. Porez na rad - 10,00 KM5. Cijena provedenog

radnog vremena uradionici

4 sahata 32,00 KM

6. Ukupna cijenakotanja

- 135,00 KM

Tabelarni prikaz kalkulacije

LITERATURA

1.Mr. Enes urkovi

Motori sa unutranjim sagorijevanjem, Sarajevo 1998g.



22/23

2.Milorad Kondi dipl.ing. VW Golf tehnika knjiga VII izdanje 1998 g.

3.Drago Cvitanovi dipl.in.Remont i odravanje motora i motornih vozila, Sarajevo1998 g.

Te znanje koje sam stekao tokom kolovanja.



23/23

S A D R A J

HISTORIJSKI RAZVOJ VOZILA I DOSADANJADOSTIGNUA

PROIZVODNJA I STANJE MOTORNIH VOZILA USVIJETU I KOD NAS

HLAENJE MOTORA (NAIN I VRSTE)

PUMPA ZA VODU

VENTILATOR

HLADNJAK

NAIN IZRADE I UTROENO VRIJEME PRI RADU NAOVOM ZADATKU

ZAKLJUAK

MJERE ZATITE NA RADU

KALKULACIJA

LITERATURA

SADRAJ

Documents

Hlađenje SUS motora