81
Prof. dr Aleksandar Krstić HOMEOPATIJA I ZDRAVLJE Priručnik za samopomoć i uzajamnu pomoć u lečenju ljudi

HOMEOPATIJA I ZDRAVLJE Priručnik - Prof. dr Aleksandar Krstić

  • Upload
    ahauiv

  • View
    346

  • Download
    21

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Krstic homeopatijaHOMEOPATIJA I ZDRAVLJEPriručnik za samopomoć i uzajamnu pomoć u lečenju ljudi

Citation preview

@1

Homeopatija i zdravlje

Prof. dr Aleksandar Krsti

HOMEOPATIJA I ZDRAVLJE

Prirunik za samopomo i uzajamnu pomo u leenju ljudi

Novi Sad, 2000.

Ovaj prirunik je za samopomo i uzajamnu pomo i nema nameru da zameni struno miljenje vaeg lekara.

Tekst je namenjen onima koji aktivno uestvuju u odravanju svoga zdravlja i uklanjanju bola i bolesti kod ljudi.

Autor

SADRAJ

7UVODNA RE AUTORA

ZAHVALNICE8UPUTSTVO ZA KORIENJE PRIRUNIKA91. UVOD101.2 Istorijat homeopatije kod nas111.3 Istorijat naeg udruenja111.3.1. Ciljevi Udruenja112. TA JE HOMEOPATIJA123. HOMEOPATSKI PRINCIPI ILI ZAKONI133.1 Homeopatski zakon133.2 Zakon eksperimentalnog ispitivanja ili pruvinga143.3 Zakon primene jednog leka143.4 Zakon primene minimalne doze (homeopatska doza) i teorija dinamizacije homeopatskog leka (potenciranje)143.5 Zakon pravca i smera izleenja (Heringov zakon)153.5.1 Odozgo-nadole153.5.2 Iznutra-spolja153.5.3 Isceljivanje ide unazad153.5.4 Od znaajnijih ka vitalno manje znaajnim organima153.6 Doktrina mijazmi153.7 Princip vitalne ili ivotne sile164. PRIMENA174.1 Homeopatija u pedijatriji174.2 Homeopatija u stomatologiji184.2.1 Uvod184.2.2 Amalgamska punjenja nesuglasice po tom pitanju194.2.3 Homeopatski lekovi za osobe sa zubnim problemima205. HOMEOPATIJA ZA SVAKOG U VIDU PITANJA I ODGOVORA235.1 ta je homeopatija?235.2 Kakve supstance se koriste u homeopatiji?235.3 Kako deluje homeopatija?235.4 U emu se homeopatija razlikuje od klasine medicine?235.5 Klasini lekovi mogu imati neeljena dejstva. da li ih imaju i homeopatski lekovi?235.6 Da li se pogoranje javlja kod svakog sluaja?245.7 Od kada postoji homeopatija?245.8 ta je pokrenulo razvoj homeopatije?245.9 Da li se puno toga izmenilo od tada?245.10 Da li su homeopatske supstance korisne kod svih vrsta bolesti i (za sve bolesnike)?255.11 Da li homeopatija moe pomoi u sluaju alergije?255.12 Da li homeopatija moe pomoi hroninim bolesnicima?255.13 Da li homeopatija pomae u sluajevima kada postoje po ivot opasna oboljenja (kao to je rak)?255.14 Da li homeopatija pomae da se izbegne hirurka intervencija?255.15 Ako je neko bio podvrgnut hirurkoj intervenciji, da li homeopatija moe da pomogne?255.16 Da li je homeopatija sigurna za bebe i decu?265.17 ta se moe desiti ukoliko dete sluajno proguta gomilu homeopatskih lekova?265.18 Da li lekari homeopate prepisuju antibiotike?265.19 Da li homeopatija moe pomoi ljudima da due ostanu mentalno i fiziki aktivni?265.20 Da li mogu biti tretiran homeopatski iako sam ve tretiran alopatski?266. ILUSTRACIJA HOMEOPATSKOG LEENJA276.1 Kako leiti prehladu!!276.2 Predisponirajui faktori za prehladu i odgovarajua terapija276.3 Specifina dejstva lekova i indikacije za njihovu upotrebu kod obine prehlade306.3.1 Aconitum napellus306.3.2 Allium cepa306.3.3 Arsenicum album306.3.4 Belladonna306.3.5 Bryonia316.3.6 Dulcamara316.3.7 Euphrasia316.3.8 Gelsemium316.3.9 Hepar sulphuris316.3.10 Ipecacuanha316.3.11 Kali bichromium316.3.12 Kali iodatum316.3.13 Mercurius solubis326.3.14 Natrum carbonicum326.3.15 Natrum muriaticum326.3.16 Nux vomica326.4 Lekovi koji se primenjuju u poslednjem stadijumu prehlade326.4.1 Calcarea carbonica326.4.2 Sulphur326.4.3 Tuberculinum326.5 Prevencija obine prehlade327. OPTI HOMEOPATSKI PRIRUNIK ZA SAMOPOMO I UZAJAMNU POMO337.1 ta treba da znate pre nego to poete da uzimate i prepisujete lekove337.1.1 Zakon slinosti337.1.2 Zakon minimalnih doza337.2 Drugi faktori koje treba uzeti u obzir337.2.1 Antidoti337.3 Uzimanje lekova337.4 Sigurnost je na prvom mestu347.5 Tegobe koje moete leiti347.5.1Nesreni sluajevi (videti i prelome kostiju, frakture, povrede i rane)347.5.2 Uznemirenost347.5.3 Napad (atak)347.5.4 Ujedi i ubodi347.5.5 Krvavi plikovi347.5.6 irevi357.5.7 Problemi kod dojenja357.5.8 Prelomi kostiju ili frakture357.5.9 Modrice357.5.10 Opekotine357.5.11 Ovije boginje367.5.12 Plikovi367.5.13 Promrzline367.5.14 Ragade367.5.15 Kolike367.5.16 Opstipacija377.5.17 Kaalj377.5.18 Krup (laringealni kaalj sa ujnim i oteanim udisajem)377.5.19 Posekotine videti pod Rane377.5.20 Cistitis377.5.21 Dijareja387.5.22 Tretmani na zubima387.5.23 Nervne tegobe (videti i pod Uznemirenost)387.5.24 Zapaljenjski procesi na oima387.5.25 Povrede oka387.5.26 Zamor oka397.5.27 Iscrpljenost397.5.28 Trovanje hranom397.5.29 Grip397.5.30 Trbuni grip397.5.31 Hemoroidi397.5.32 Mamurluk397.5.33 Glavobolja397.5.34 Povrede glave407.5.35 Koprivnjaa407.5.36 Povrede407.5.37 Povrede praene407.5.38 Prodiranje u tkiva (inokulacije, ubodi)417.5.39 Jet-lag (poremeaji spavanja pri prelasku iz jedne vremenske zone u drugu)417.5.40 Male boginje417.5.41 Menstruacioni problemi417.5.42 Ranice (ulceri) u usnoj duplji417.5.43 Zauke417.5.44 Krvarenja iz nosa417.5.45 Poroajni bolovi (videti MMM)427.5.46 Postnatalna nega427.5.47 Opekotine427.5.48 ok (videti u MMM)427.5.49 Bolno drelo437.5.50 Strana tela (komadii)437.5.51 Iaenje zglobova i istezanje tetiva437.5.52 Trema pri javnim nastupima437.5.53 Ukoenost vrata437.5.54 Hordeolum (lokalni otok sa zapaljenjem lojnih lezda kapka) vidi i pod Zapaljenje oiju437.5.55 Opekotine od sunca447.5.56 Toplotni udar447.5.57 Hirurke intervencije447.5.58 Problemi sa izrastanjem zuba (denticijom)447.5.59 Bolest putovanja447.5.60 Povraanje447.5.61 Povreda vratne kime457.5.62 Rane458. MALA MATERIJA MEDIKA468.1 Uputstvo za primenu male materije medike468.2 Aconite468.3 Apis468.4 Ant tart478.5 Arg nit478.6 Arnica478.7 Arsenicum488.8 Belladonna488.9 Bryonia488.10 Calc carb498.11 Calendula498.12 Cantharis498.13 Carbo veg508.14 Chamomilla508.15 China ili Cinchona508.16 Drosera518.17 Gelsemium518.18 Hepar sulph518.19 Hypericum528.20 Ignatia528.21 Ipecac528.22 Kali bich538.23 Lachesis538.24 Ledum538.25 Lycopodium548.26 Mag phos548.27 Merc viv548.28 Nat mur548.29 Nux vom558.30 Phosphorus558.31 Pulsatilla568.32 Rhus tox568.33 Ruta568.34 Sepia578.35 Silica578.36 Staphisagria578.37 Sulphur589. DRUGI KORISNI PROIZVODI599.1 Kreme ili masti5910. ZAKLJUCI60LITERATURA61

UVODNA RE AUTORA

Dugo godina, radei kao pedijatar, kliniki genetiar i supspecijalista razvojne neurologije, bio sam poznat po velikim dozama lekova koje sam esto sa uspehom primenjivao. Ipak sam, primenjujui klasinu terapiju, dolazio u situacije da ne mogu da pomognem pacijentu, uklonim uzrok njegove bolesti, tegobe ili simptome. Primetio sam da su albe bolesnika bile veoma razliite i neobine, a moje znanje iz savremene medicine je esto bilo nedovoljno da te probleme rei. Zato sam tragao za to veim znanjem u okviru klasine medicine.

U toku rada i genetskih ispitivanja doao sam do saznanja da nema, na primer, u 2 000 000 stanovnika dve osobe koje imaju iste are na prstima ruku i nogu, dlanovima i stopalima: svaka humana jedinka je neponovljiva, ak se i jednojajni blizanci razlikuju izmeu sebe. Imajui u vidu to da je svaka osoba jedinstvena i neponovljiva, doao sam do nekih zapaanja koja su se uklopila u naknadno steeno znanje iz homeopatske medicine. Trogodinji boravak u zemljama zapadne Evrope, Finskoj, SAD-u i Rusiji pokazao mi je da se i njihovi lekari, i pored toga to imaju bolju tehniku, duu tradiciju i vrhunske strunjake, ipak suoavaju sa istim ili slinim problemima u leenju pacijenata i nekada ne nalaze reenja za obolele. Video sam i to da nije sramota primeniti znanje iz narodne medicine, herbalistike, akupunkture, hipnoze i homeopatije, kako bi se pojedincu pruila pomo da savlada svoje tegobe.

Fascinirala me je injenica da su apoteke esto bile podjednako snabdevene galenskim lekovima i homeopatskim preparatima.

Oduevljen uspesima homeopatske medicine na linom primeru, u svojoj porodici, irokom krugu prijatelja i posebno primenjujui je u toku bombardovanja (martjuni 1999. godine), kada sam uspevao efikasno da uklonim strah kod sebe i kod oko 300 osoba, odluio sam da to pre napiem prirunik za samoleenje i uzajamno leenje homeopatskim preparatima. Zainteresovana osoba moi e sebi i najbliima da prui pomo dok ne doe do lekara ili lekara homeopate. Oduevljen sam time da sada, nasuprot maksimalnim dozama (tamo gde treba i dalje ih dajem!) sa isto tako dobrim uspehom upotrebljavam minimalne (infinitezimalne) koliine isceljujue supstance.

U Novom Sadu, na dan Svetoga Save,

27. 01. 2000.

Prof. dr Aleksandar Krsti

ZAHVALNICE

Zahvaljujem se svim svojim uiteljima klasine homeopatije. Prvenstveno profesoru Peteru Chapelu, koji nas je uveo u svet homeopatije i organizovao dvogodinju kolu klasine homeopatije u Novom Sadu.

Svojoj supruzi, prim. dr Jelisaveti Krsti, dejem kardiologu, zahvaljujem za podrku, strpljenje i dobronamernu kritiku, ali i prihvatanje moga angaovanja u oblasti homeopatske medicine.

Saradnicima, dr Neveni Jelovac, dr Aleksandru Popoviu, dr Jeleni Popadi, dr Bojani Petrovaki, kao i profesoru srpskog jezika Gordani unjar, dugujem zahvalnost za viestruku pomo u pripremanju ovog teksta.

Posebno se zahvaljujem svome drugu, prof. dr Vladislavu Kovaeviu (sa Elektrotehnikog fakulteta u Novom Sadu), koji je podsticajima, prihvatanjem, razumevanjem i konkretnom pomoi doprineo da se na adekvatan nain bavim homeopatijom.

27. 01. 2000. godine

Autor

UPUTSTVO ZA KORIENJE PRIRUNIKA

Prirunik Homeopatija i zdravlje nastao je kao osnovni materijal za odravanje etvoroasovnog kursa iz homeopatije za graane. Zato prvih est poglavlja govore o homeopatiji uopte. Tu je novi medicinski sistem definisan, pokazano je kakve su njegove zakonitosti i kako i koliko se on moe primeniti u zatiti zdravlja.

Prema tome, ako elite da se upoznate sa homeopatijom, itajte prvih est poglavlja ovog prirunika.

Sedmo poglavlje vam omoguava da upotrebite homeopatske lekove za razliite tegobe, bolesna stanja ili simptome. Ovo poglavlje slui vam da pruite zdravstvenu pomo sebi, blinjima i onima sa kojima dolazite u socijalne kontakte.

Osmo poglavlje, Prirunik homeopatskih lekova, opisuje 37 homeopatskih lekova. Iz ovih opisa moete saznati da li vam lek predloen u prethodnom poglavlju odgovara.

Moto:

Within every patient there resides a doctor and we as physicians are at our best when we put our patients in touch with the doctor inside themselves.

Albert Schweitzer (1875-1965), lekar i filozof

Prevod:

Unutar svakog oveka postoji lekar-iscelitelj i mi kao lekari najuspeniji smo kada nae pacijente spojimo sa lekarem unutar njih samih.

1. UVOD

Ljudi u savremenom demokratskom drutvu, pored kosmopolitizma, otvorenosti prema drutvu i maksimalne tolerancije prema drugima, imaju puno pravo kompletnog izbora prilikom odluivanja o svemu to se odnosi na njihovu linost. Tu spada i vei izbor naina leenja koji drutvena zajednica treba da obezbedi. Pored ortodoksnog naina leenja (tzv. Galenske medicine), treba da imaju mogunost da koriste narodnu medicinu, kao i, na primer, tradicionalnu kinesku medicinu i jedan njen deo akupunkturu, koja je od strane OUN-a zvanino prihvaena i kao takva dobila pravo graanstva i na naim prostorima. Jedan od najrasprostranjenijih komplementarnih ili alternativnih naina leenja u svetu jeste homeopatija (tzv. Medicina po Hahnemannu).

Homeopatija se uveliko primenjuje u Indiji, ri Lanci, u Nemakoj, Francuskoj, Engleskoj, priznata je od Evropske zajednice (tamo postoji i homeopatska farmakopeja) i u Ruskoj federaciji, gde postoje dve kole: moskovska i petrogradska. U veini tih zemalja socijalno osiguranje priznaje trokove leenja homeopatskim preparatima ili lekovima. Uzimajui u obzir sve navedeno, nae Udruenje za klasinu homeopatiju Hahnemann je imalo za cilj da nauimo taj, za nas novi nain leenja, da se nae graanstvo upozna sa njim i da ga graani koriste sami ili uz pomo edukovanih homeopata. Razlozi za uvoenje homeopatije su sledei:

Uspenost leenja bolesnika kojima klasina medicina nije pomogla;

Leenje supstancama koje su razblaene do te mere (vie od Avogadrovog broja: 6 x l023) da je u leku prisutan jedna ili nijedna estica aktivne supstance;

Rad homeopate u zdravstvenoj ustanovi smanjuje cenu leenja za 30%;

Leenje 100.000 bolesnika moe se obaviti homeopatskim lekovima u vrednosti od 1.000 DM;

Kompletna bezopasnost, visoka efikasnost i izrazito niski trokovi leenja navode nas da i u naem drutvu ljudima ponudimo ovaj nain leenja;

Mogua primena kod novoroenadi, odojadi i dece. Ovo je velika prednost u odnosu na alopatsku medicinu, gde su deca siroad u pogledu primene lekova (mali broj lekova je ispitan za deiji uzrast);

Svi homeopatski lekovi mogu se bez opasnosti koristiti za leenje dece i starih ljudi.

1.1 Istorijat homeopatije uopte

Poreklo homeopatske misli datira jo iz V veka p.n.e., od oca medicine Hipokrata, koji u svojim radovima iznosi da postoje dva naina leenja: suprotnim i slinim nainom delovanja lekova.

U XV veku Paracelzus prihvata ideju leenja slinim i podrava korienje narodne medicine.

Tri veka kasnije, nemaki lekar i farmaceut Samuel Hahnemann (17551843) postavlja temelje homeopatije. Prvo dokazivanje dejstva leka izveo je sam Hahnemann 1790. godine, uzevi malu dozu kore kininovca, nakon ega je dobio simptome koji postoje kod oveka obolelog od malarije. Drugim reima, Hahnemann je uoio da preparat kore kininovca dat zdravom oveku izaziva simptome koje moe da izlei. Hahnemann tada postavlja prvi princip homeopatije similia similibus curentur, tj. slino se lei slinim.

1.2 Istorijat homeopatije kod nas

Ispitivanja istorijata homeopatije kod nas tek slede. Za sada zasigurno znamo da se jedan centar homeopatske misli iri oko linosti prof. dr Miloa Popovia, hirurga iz Beograda. Prema nekim informacijama, on je zavrio jednogodinji koled u Engleskoj. Pokrenuo je prvo homeopatsko drutvo i odrao vie kratkih, etvorodnevnih kurseva pod nazivom kola homeopatije. Ima svoje uenike koji rade u razliitim mestima Srbije, Vojvodine i Crne Gore.

1.3 Istorijat naeg udruenja

U Novom Sadu je u oktobru 1997. osnovano Udruenje za klasinu homeopatiju Hahnemann.

1.3.1. Ciljevi Udruenja

Da se edukuju kadrovi za klasinu homeopatiju;

Da se ovaj vid medicinskog leenja uvede u postojeu organizaciju zdravstvene slube;

Da se graanstvo upozna sa ovim nainom leenja i pone da koristi homeopatske preparate u svakodnevnom leenju.

Pokretai ideje o edukaciji iz homeopatije su dr Aleksandar Krsti, pedijatar sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu i dr Vuk Stambolovi, specijalista za socijalnu medicinu i predstavnik Fonda za otvoreno drutvo. Prvi lekari koji su radili sa dr A. Krstiem na ostvarivanju projekta Homeopatskog koleda i Homeopatskog udruenja u Novom Sadu jesu: dr Nevena Jelovac, lekar opte medicine i dr Tanja Brkani, stomatolog. Prvi predsednik Upravnog odbora Udruenja za klasinu homeopatiju Hahnemann u Novom Sadu je dr Stojan Primovi, stomatohirurg, asistent na Odeljenju za bolesti usta, a predsednik Skuptine Udruenja prof. dr Radoslav Borota, patofiziolog. U januaru 1998. otpoela je sa radom kola za klasinu homeopatiju, koju je organizovao Institut za klasinu homeopatiju iz Londona, pod mentorstvom Petera Chappella (njegova knjiga-prirunik za samopomo pod nazivom emocionalno leenje homeopatijom izala je iz tampe i kod nas). Materijalnu podrku za organizovanje kole Udruenje je dobilo od Fonda za otvoreno drutvo. Broj polaznika kole je 52, od toga je 35 lekara. Putne trokove dolaska predavaa iz Londona u Beograd i Novi Sad snose polaznici kole. kola ima ukupno 900 teoretskih predavanja i praktinih vebi, a u taj broj su uraunate i dve letnje kole od po sedam dana, devet sati rada dnevno. kola se zavrava u januaru (zbog rata verovatno u junu) 2000. godine, a oni koji nisu lekari treba da pohaaju nastavu iz anatomije, fiziologije i medicine, u trajanju od est meseci. Posle dvogodinjeg kursa polae se ispit za diplomu homeopate. Licenca za rad u svetu dobija se nakon godine dana rada i dodatne edukacije posle dobijanja diplome. Novi dvogodinji koled najverovatnije e se organizovati u oktobru 2000. godine. Udruenje za klasinu homeopatiju Hahnemann u Novom Sadu broji oko 100 lanova (od kojih 52 pohaa nastavu).

2. TA JE HOMEOPATIJA

Homeopatija predstavlja holistiki medicinski sistem prevencije i leenja bolesti (bolje reeno bolesnika), koji se koristi u mnogim zemljama sveta kao komplementarni vid zdravstvene zatite, paralelno sa zvaninom, konvencionalnom medicinom. Homeopatija je efikasan nauni sistem leenja koji podrava prirodnu tendenciju tela da se izlei. Homeopatija prepoznaje da su svi simptomi bolesnog stanja u stvari izraz disharmonije koja je zahvatila celo bie i da je pacijent taj koji zahteva tretman, a ne bolest.

Dokazivanje dejstva leka je osnovni metod testiranja homeopatskog preparata, a, u skladu sa osnovnim zakonom homeopatije, izvodi se davanjem supstance zdravim dobrovoljcima, a zatim posmatranjem i preciznim beleenjem promena koje se javljaju kako u fizikoj, tako i u mentalnoj, emotivnoj i duhovnoj sferi osobe. Vana je ukupnost simptoma koje daje lek i koje ima pacijent. Ako je ona ista, tada je to idealno i naziva se similimum, a ako su ukupni simptomi (totalitet) slini, tada je to similar.

Osnovni pristup u homeopatskoj medicini jeste HOLISTIKI PRISTUP. Sama doktrina homeopatije zahteva da se ovek posmatra kao celina fizikih, emotivnih, mentalnih i duhovnih karakteristika i da se kao univerzalna jedinka i lei.

Potujui osnovne zakone i principe homeopatije u zemljama u kojima se ova medicina primenjuje dui niz godina, pokazalo se da je homeopatski nain leenja doprineo reavanju zdravstvenih problema kod dece, odraslih i starih na koje klasina medicina nije mogla adekvatno da odgovori. Uzimajui u obzir da se primenjuju izuzetno velika razreenja lekova i da ne postoji opasnost od nuzefekata, homeopatija je izuzetno bezbedan nain leenja kako za odrasle, tako i za decu i stare. Homeopatski lekovi su spravljeni od prirodnih sastojaka biljnog, ivotinjskog i mineralnog (ak i metalnog) porekla. Homeopatski lekovi deluju na taj nain to stimuliu sopstvenu isceliteljsku mo organizma. Zbog toga je homeopatija preporuljiva i za trudnice i za novoroenad i odojad.

Stimuliui vitalnost trudnice, homeopatski tretman e automatski doneti dobrobit bebi. Biti to je mogue zdravija trudnica jeste potreba koja bebi prua idealne uslove za pravilan rast i razvoj. Mnoge fizike i emotivne promene koje se javljaju kod ena u trudnoi mogu prouzrokovati zdravstvene probleme, kao to su: urinarni problemi, dijareja, hiperpireksija (poviena temperatura), anemija, povienje krvnog pritiska, nastanak proirenih vena, bolovi u leima, edemi (otoci), leukoreja (belo pranje) ili distres emotivne prirode. Svi ovi problemi, kao i mnogi drugi, mogu biti uspeno tretirani homeopatskim lekovima.

3. HOMEOPATSKI PRINCIPI ILI ZAKONI

Hahnemann je sutinu svog kompletnog terapeutskog metoda leenja izneo u vidu sledeih zakona i principa:

3.1 Zakon slinosti (Homeopatski zakon)

3.2 Zakon eksperimentalnog ispitivanja ili pruvinga

3.3 Zakon primene jednog leka

3.4 Zakon primene minimalne doze (Homeopatska doza) i teorija dinamizacije homeopatskog leka (potenciranje)

3.5 Zakon pravca i smera izleenja (Heringov zakon)

3.6 Doktrina mijazmi

3.7 Princip vitalne ili ivotne sile

U daljem tekstu dat je detaljan opis ovih zakonitosti i principa.

3.1 Homeopatski zakon

Svi simptomi, od duhovnih preko mentalnih, emocionalnih i fizikih ine totalitet simptoma, simptom-kompleks ili sindrom. Oni nisu bolest per se, ve odbrana organizma koji je mobilisao snage protiv tetnog delovanja stresa, bakterija, virusa, nespecifinog stresa (klimatske promene, ekoloke katastrofe), mentalnih i emocionalnih poremeaja itd.

Simptomi ne ine oboljenje, ve su pozitivne reakcije kojima organizam odgovara na stresore i pokuava da ponovo uspostavi ravnoteu ili tzv. homeostazu. Homeopata ne treba da ih uklanja, ve da svojim lekovima pomae taj odgovor organizma i omogui adaptaciju i izleenje.

Da bi se uspostavila ravnotea organizma treba potpomagati te reakcije, a ne suprimirati ih. Lek izbora je ona supstanca koja kod zdravih ljudi izaziva specifine simptome koje ima bolesnik. Princip similia similibus curentur moe se objasniti na sledei nain: ista supstanca koja proizvodi specifine simptome kod zdrave individue moe da izlei bolesnika od bolesti koja ima iste ili sline simptome. dobro odabran lek u rezonanci je sa bolesnim stanjem (u biolokom smislu).

Zdravlje za homeopatu jeste stanje harmonije izmeu delova tela i organizma kao celine i kosmosa. U zdravlju je jo neobjanjena ivotna sila (lat. vigor), koja je izraena u svakoj osobi. Ona se naziva vitalnom silom. Davanje lekova slui da stimulie vitalnu silu. Cilj leenja, higijene, jeste da ukloni blokade ove energije. Nema leka koji moe da izlei bolest; u najboljem sluaju, moe da pomogne vitalnoj energiji da uspostavi normalnu funkciju.

Bolest za homeopatu jeste stanje disharmonije, koja ukljuuje: 1. dejstvo tetnog inioca, 2. osetljivost organizma osobe koja je obolela i 3. individualnost pacijenta, to utie na razliito ispoljavanje bolesti. Poslednja dva inioca predstavljaju podlogu za oboljevanje pojedine osobe.

Potiskivanje simptoma je sutina alopatske medicine sa paradigmom contraria contrariis.3.2 Zakon eksperimentalnog ispitivanja ili pruvinga

Pruving je testiranje supstance na zdravim volonterima. Cilj je da se nae kompletna slika delovanja leka, kako bi se ovaj upotrebio kod bolesnika sa slinom (similar) ili istom slikom bolesti (similimum).

Hahnemann je sakupio simptome trovanja pojedinim supstancama ili lekovima i na grupi zdravih volontera i sebi samom ispitivao uzimanje na usta supstanci u dovoljnim koliinama da proizvedu simptome koje je on nalazio kod svojih akutnih ili hroninih bolesnika. Kod svake osobe supstanca je izazivala specifine simptome za tu osobu (pruvings) i simptome koje su bili zajedniki sa drugim supstancama. Dajui supstancu bolesniku sa istim simptomima kao kod zdravih u eksperimentu, pojaavala se njegova odbrana i on je bio izleen. Deavalo se, ali ne uvek, da se simptomi bolesti pojaaju (agravacija), a zatim nastaje izleenje. Kako su te agravacije ponekad bile jake, da bi se izbegle, kao i da se izbegne toksinost supstance, poeo je da smanjuje doze. Primetio je da znaajno smanjenje doze ne smanjuje efekat, ve ga, nasuprot tome, pojaava. Uspeo je da skoro potpuno ukloni agravaciju, dajui infinitezimalne ili mikrokoliine supstance, koje su bile delotvorne, to je zbunjivalo i danas zbunjuje mnoge naunike. U prirodi imamo fenomen alergije izazvan minimalnim koliinama supstance (primer polena koji izaziva kaskadu veoma jake alergijske reakcije). Alopatska medicina primenjuje ovaj princip u leenju alergije metodom desenzibilizacije. Daje se mala doza alergena i razblaenje se postepeno smanjuje.

3.3 Zakon primene jednog leka

Svaki put pacijentu treba dati samo jedan specifian lek; onaj lek koji kod zdrave osobe izaziva najsliniji totalitet simptoma. Najtee i najznaajnije je ustanoviti tu supstancu. Osim po izuzetku, teko da postoje dve stvari koje su potpuno jednake treoj. Supstance koje imaju irok spektar simptoma nazivaju se polikresti. Daju se kada je simptomatologija nejasna. Konstitucionalni lekovi su oni koji kod odreene grupe zdravih ljudi izazivaju istu simptomatologiju kao u bolesnika. Ovakav stav ima klasina homeopatija. Postoje kole koje primenjuju kombinaciju lekova. U okviru ovog zakona govori se o individualizaciji: svaka osoba je posebna, neponovljiva, i njenom totalitetu simptoma odgovara jedan lek. to ne znai da emo davati uvek isti lek, ve u svakoj prilici jedan lek. kada se odredi koja je supstanca neka osoba, moe se desiti da se to s vremenom promeni. esto jedna osoba deluje kao polikrest, da bismo posle delovanja te supstance otkrili pravu konstitucionalnu supstancu. imajui za cilj dugotrajno dobro stanje svakog naeg pacijenta, on se mora upoznati detaljno sa svim svojim simptomima i reakcijama i pomou repetitorijuma i materije medike odrediti supstancu koja je similimum. To e dovesti do izleenja osobe.

3.4 Zakon primene minimalne doze (homeopatska doza) i teorija dinamizacije homeopatskog leka (potenciranje)

Poto smo odredili pravi lek, treba ga dati u minimalnoj dozi koja e delovati. Kako su koliine jako male, govorimo o razblaenjima: Dl2, C30, C200, M, 10M, LM od 1 do 10. Davanje ovakvih, infinitezimalnih doza rukovodi se Arndt-Schultzovim zakonom, koji kae: male doze stimuliraju, srednje paralizuju, a velike ubijaju. Suprotno je dejstvo malih i velikih doza iste supstance.

Haneman je primetio da ako vri sukusiju (udaranje rastvora 10 do 100 puta o elastino-vrstu podlogu) izmeu svakog razblaenja, dobija pojaano, potencirano delovanje leka. Objanjenje koje se meu homeopatama prihvata, ali nauna javnost ga jo ne prihvata, jeste da ova dinamizacija nastaje poveanjem energije molekula vode na kojima je zapis koji je prenela supstanca-lek. Ovo se moe pokazati elektrohomeopatskim aparatom (prinoenjem odgovarajueg leka bolesniku poboljava se energija na meridijanima ovo se radi po metodu Hahnemann-Folj-Lupiov; postoji institut u Moskvi koji se bavi ovim nainom leenja).

3.5 Zakon pravca i smera izleenja(Heringov zakon)

Constantin Hering, uenik Hanemanna i njegov sledbenik, formulisao je sled izleenja u toku homeopatskog tretmana:

3.5.1 Odozgo-nadole

Simptomi idu od glave ka nogama (primer simptomatologije malih boginja); primer bolova prvo u ramenu, posle u kuku, na kraju skoni zglob.

3.5.2 Iznutra-spolja

Mentalni, emocionalni simptomi i simptomi unutranjih organa se gube i pojavljuju se promene na koi, serozama (sluzokoama), nosu, ustima, crevima, vagini.

3.5.3 Isceljivanje ide unazad

Prvo nestaju poslednji simptomi koji su se u toku bolesti javili. Isti pravac, ali suprotan smer od pojavljivanja simptomatologije.

3.5.4 Od znaajnijih ka vitalno manje znaajnim organima

Prirodno izleenje ide na sledei nain: mentalna depresija nestaje, javljaju se palpitacije (jako i ubrzano udaranje srca), a kada ovo nestane, javlja se osip na koi; ne treba suprimirati pojedine pojavne oblike, jer je ovo prirodni proces izleenja.

3.6 Doktrina mijazmi

Ovo je teoretska pretpostavka (hipoteza) Hahnemanna da objasni porodino-nasledno pojavljivanje nekih simptoma i znakova. On je definisao etiri mijazme: psoru, sikozis, sifilis i tuberkulinizam. On je tako pre Mendela ustanovio uticaj naslea i spoljnih inilaca koji deluju pre roenja deteta. Sada to objanjavamo hromozomskim i mitohondrijalnim nainom nasleivanja.

3.7 Princip vitalne ili ivotne sile

ivo bie u odnosu na mrtvo telo razlikuje funkcijom, oseajima (senzacijama), oseanjima, svesnou, predvianjem dogaaja i sposobnou da se zatiti i reprodukuje. Osnov svega toga je vitalna energija, koje u zdravom organizmu ima u dovoljnoj koliini i ekvilibrijumu. Normalan je tok te energije kroz organizam. Blokiranje tokova, smanjenje ili poveanje njene koliine predstavlja bolest.

4. PRIMENA

4.1 Homeopatija u pedijatriji

Peter Chappell, Aleksandar Krsti,

Nevena Jelovac-Paveli, Srana Bulbudievska

Homeopatija je efikasna u stimulaciji imunog sistema da omogui detetu da se oporavi i razrei mnoge probleme koji nastaju u detinjstvu. Moe efikasno delovati na akutne probleme uha, drela i nosa, plua, digestivnog trakta itd.

Simptom inflamatornog stanja, kao to je visoka temperatura, reaguje skoro momentalno nakon davanja homeopatskog leka kao to je Belladonna, a inflamacije u predelu grudnog koa reaguju brzo na Bryoniu, prepisanu prema principu slinosti.Na primer kod pleuritisa, dete Bryonia lei kao klada, ima nezainteresovan stav i pije mnogo tenosti u dugim intervalima, dok Phosphorus zahteva drutvo i mnogo vode koju esto pije.

Homeopatija moe pomoi i kod ekcema, astme i drugih hroninih problema.

Kolike, utica, nesanica, povraanje kod novoroenadi, odbijanje majinog mleka, ispucale bradavice, problemi sa hranjenjem, nepodnoenje mleka (intolerancija prema mleku), slabo napredovanje, konjunktivitis, distres, kongestija (infektom poveana prokrvlenost) uha, nosa i drela, kao i osip od pelena, dobro e reagovati na homeopatiju.

Kasno nicanje zuba, usporen razvoj, hiperaktivnost i hipoaktivnost mogu se efikasno leiti uz pomo homeopatije.

Homeopatija je veoma efikasna u leenju deijih bolesti kao to su male boginje, zauke, veliki kaalj i u sluajevima kada dete ne moe biti vakcinisano. Dobro deluje i na krup.

Moe razreiti razvojne poremeaje bilo kog porekla i pomoi deci sa Downovim sindromom da bre napreduju.

Homeopatija moe pomoi kod fizikih i mentalnih trauma, kao to su guenje prilikom roenja, posledice povrede glave i kod ozbiljnih problema, kao to su epilepsija, cerebralna paraliza i neka skoro neizleiva stanja. Moe biti od pomoi kod enuresis nocturna (nono umokravanje), nonih mora, preterane stidljivosti, problema u uenju, agresivnog i antisocijalnog ponaanja, kod suparnitva izmeu brae i sestara, tvrdoglavosti i autizma, a moe olakati i emocionalne traume nakon zlostavljanja, oka i poroaja.

Uvoenjem homeopatske medicine u na postojei zdravstveni sistem, uz vrstu povezanost sa metodama klasine medicine, doprineemo razvitku i unapreenju zdravlja dece, to je osnova za razvoj zdrave linosti, odnosno zdravog potomstva.

4.2 Homeopatija u stomatologiji

Do sad jo nije bilo filozofa koji je

mogao strpljivo izdrati zubobolju.

Aleksandar Popovi i Aleksandar Krsti

4.2.1 Uvod

Pitanje na koje elimo da odgovorimo jeste kakav je i koliki doprinos homeopatske medicine u stomatologiji.

Zubni karijes i problemi sa desnima su najee posledica loe brige o higijeni usne duplje. Utvreno je da pljuvane lezde u usnoj duplji imaju veoma vanu ulogu u borbi protiv karijesa, tako to luei pljuvaku spreavaju razvoj bakterija s jedne strane, a s druge neutraliu kiseline koje one proizvode svojom metabolikom aktivnou. Pljuvaka ima veoma vanu ulogu u odravanju dinamike ravnotee jona kalcijuma i fosfora, odravajui homeostatki balans razmene jona. Normalno funkcionisanje endokrinih, kao i pljuvanih lezda zavisi zapravo od ukupnog zdravlja oveka. Znai, ovekovo ukupno zdravlje utie na stanje desni. Hormoni takoe imaju veliku ulogu u odravanju zdravog stanja desni. Ukoliko, recimo, tiroidna lezda proizvodi previe ili premalo tiroidnog hormona, veze koje dre zubni koren za alveolu i desni oslabe. Ako je prokrvljenost i ishrana paradoncijuma takoe kompromitovana hormonskom neravnoteom, pogodovae razvoju paradontopatije. Poremeaj luenja seksualnih hormona takoe moe uiniti osobu podlonom bolestima desni i zuba. Zbog toga ene esto imaju pogorano stanje zdravlja zuba u periodu puberteta, menstruacije, trudnoe i menopauze. Anemije koje dovode do smanjenja koliine kiseonika koja krvlju dolazi do desni takoe mogu poveati podlonost bolestima desni. ak i stres moe uticati na snagu vezivnih vlakana u paradoncijumu. ovekovo ukupno zdravstveno stanje isto tako moe uticati na zdravlje njegovih zuba i paradoncijuma. Paratiroidna lezda regulie nivo kalcijuma u telu. Nepravilnosti, odnosno poremeaji u njenom funkcionisanju mogu dovesti do raznih patolokih stanja. ovekovo zdravlje je uslovljeno i njegovom ishranom, pa e, prema tome, i zdravlje zuba i paradoncijuma takoe zavisiti od kvaliteta i naina ishrane. Na primer, utvreno je da odgovarajue koliine kalcijuma i fluora u periodu dentinogeneze utiu na kvalitet i zdravlje zuba. Meutim, postoje veoma velike nesuglasice po pitanju koliine fluora koju bi ljudi trebalo da dobijaju. Amerika stomatololoka asocijacija (ADA) potvrdila je da fluorizacija vode za pie reducira karijes za 5070%. Protivnici fluorizacije dovode u pitanje vrednost ove preventivne mere, navodei mnogobrojne studije koje ukazuju na toksino dejstvo odnosno toksine efekte fluorizacije. Homeopatsko je stanovite da fluor moe biti koristan u spreavanju zubnog karijesa, ali moe izazvati sistemske zdravstvene probleme i lokalne probleme na zubima. To se objanjava osnovnim homeopatskim principom da supstanca u mikrodozi pomae u leenju simptoma koje bi izazvala u veim dozama. Fluor je efektan lek za spreavanje karijesa, ali moe prouzrokovati iaranost tj. pegavost zuba, koja ponekad predstavlja veliki estetski nedostatak. Takvi zubi mogu biti i podloniji karijesu i drugim patolokim promenama. Dakle, postavlja se pitanje odgovarajue doze radi spreavanja karijesa, odnosno toksine doze koja prouzrokuje neeljene efekte. Pitanje je mnogo tee nego to se na prvi pogled ini.

Ljudi imaju razliite potrebe i ono to moe biti od pomoi jednoj osobi drugoj moe da kodi. U naunom asopisu Science je 1982. godine objavljeno da jedan milioniti deo fluora, koji se obino dodaje vodi, moe biti i previe. Istaknuto je da 28% dece izmeu 11 i 13 godina, koja ive u zajednici gde se fluorie voda, boluju od iaranih i pegavih zuba. Fluor deluje kao otrov za enzime, ali je injenica i da deluje protektivno na karijes, spreavajui demineralizaciju zuba tako to uestvuje u sloenim biohemijskim procesima dinamike ravnotee kao katalizator razmene jona kalcijuma i fosfora izmeu povrine zuba i pljuvake u usnoj duplji. Meutim, ak i ista doza fluora moe dovesti do razliitih simptoma, zbog neeljenih efekata na enzime koji su neophodni za ljudsko zdravlje. Protivnici fluorizacije priznaju da je zaista dolo do znaajne redukcije karijesa uvoenjem flourizacije vode, ali istiu injenicu da se zubni karijes smanjuje i u onim gradovima gde nije sprovedena fluorizacija. Novija nauna istraivanja poinju da potvruju i opravdavaju zabrinutost protivnika fluorizacije. Dr Jon Jamojanis, biohemiar, jedan od lidera pokreta protiv fluorizacije vode, istakao je da je pegavost i iaranost zuba posledica metabolike poremeenosti u elijama tkiva koja je uzrokovana prekomernom dozom fluora. Homeopatske organizacije nemaju usaglaen stav po pitanju fluorizacije, ali postoji opta saglasnost da kod odreenih osoba u populaciji postoji poveana osetljivost na fluor. Naspram tvdnji Amerike stomatoloke asocijacije da poveana osetljivost postoji kod veoma malog broja Amerikanaca, homeopate misle da je ona prisutna kod znatno veeg broja ljudi. Oni su zabrinuti zbog posledica dugotrajnog izlaganja ak i malim dozama fluora. Ljudi koji koriste flairanu vodu dobijaju poveanu koliinu fluora, to je posledica poveane koliine fluora u itavom lancu ishrane, od navodnjavanja voa i povra, preko njegovog pranja u vodi koja je najee fluorizovana, pa do ishrane i pojenja ivotinja fluorizovanom vodom, ije se meso koristi za ljudsku ishranu. Zbog kumulativnog unoenje fluora raste zabrinutost homeopata. Ovo navodimo jer je i kod nas sredinom osamdesetih godina uvedena fluorizacija vode u nekim gradovima (Uice i aak), pa je znaajno da istaknemo vanost moguih posledica po opte zdravstveno stanje.

4.2.2 Amalgamska punjenja nesuglasice po tom pitanju

Kroz itavu istoriju stomatolokog rada, mnogi lekari su primenu amalgama kao ispuna u zbrinjavanju karijesa zuba, dovodili u pitanje u pogledu njegove mogue tetnosti. Stalno raste grupa lekara stomatologa koji ponovo aktuelizuju ovaj problem i izraavaju zabrinutost u vezi sa korienjem amalgama. Amalgamska punjenja su primarno sastavljena od ive, srebra, kalaja i bakra (Hg, Ag, Sn, Cu). Stomatolozi protivnici amalgama navode da je usna duplja jedino mesto u ljudskom telu gde esto stavljamo nebioloke materijale. Oni istiu da su zubi gornje vilice manje od deset centimetara udaljeni od mozga i da je visoka koncentracija ive pronaena posle smrti u tesnoj vezi sa brojem i povrinom amalgamskih punjenja. Oni brinu i zbog toga to nikad nije uraeno adekvatno testiranje biokompatibilnosti ovih materijala, istiui da je ironino to zvaninici koji vode brigu o javnom zdravlju zahtevaju od stomatologa i njihovog osoblja da ivu dre u zatvorenim ormanima, da ne bacaju viak ive u smee i da njome rukuju na posebno paljiv nain, a, sa druge strane, dozvoljavaju da se ista toksina supstanca stavlja u ljudska usta. Prema jednoj studiji, preko 85% stanovnitva koje ide kod stomatologa ima amalgamske plombe u ustima. Kod nekih stomatologa postoji zabrinutost po pitanju amalgama, zbog oslobaanja ive prouzrokovanog korozijom. Pare metala izgleda nepropustljivo, ali ono ipak podlee koroziji. S obzirom na hemijsko okruenje u ustima, ukljuujui konstantno oblivanje pljuvakom koje dovodi do razgradnje kalaja, amalgam u kontaktu sa drugim metalima stvara minijaturno elektrohemijsko kolo koje za posledicu ima samorazgradnju, odnosno oslobaanje ive. Savremena tehnologija omoguila je detekciju oslobaanja ive. Studije su pokazale da ljudi sa amalgamskim punjenjima imaju u dahu primetan nivo ive, odnosno ivinih isparenja. Novija istraivanja su potvrdila i dokazala da je koncentracija ive u krvi kod pacijenata sa amalgamskim plombama znatno vea nego kod ljudi koji ih nemaju. Iako jo nema konkretnog zakljuka o uzrocima oslobaanja ive, mnogobrojna istraivanja pokazuju da kod ljudi sa amalgamskim plombama postoji znaajno smanjenje broja T-limfocita. T-limfociti su veoma znaajna komponenta imunog sistema. Akupunkturolozi istiu da metalna punjenja imaju potencijal da se ponaaju kao baterije i kondenzatori, koji stvaraju elektrino punjenje. Poto je svaki zub smeten na datom akupunkturnom meridijanu, punjenje vri dodatni stres koji moe da prouzrokuje akutne ili hronine simptome kod osetljivih osoba. injenica da akupunkturne take lee ispod zuba objanjava da dejstvo homeopatskog leka moe biti prekinuto radom stomatologa, ukljuujui i ienje zuba i stavljanje plombi. Pretpostavlja se da rad stomatologa stimulie veoma veliki broj akupunkturnih taaka u malom vremenskom periodu, to moe dovesti do kratkog spoja u dejstvu homeopatskog leka.

Dalja istraivanja ovog fenomena svakako e biti veoma korisna. Iako veina homeopata nije upoznata sa nesuglasicama koje su vezane za amalgamske plombe, jedan broj lekara homeopata je isticao da amalgamske plombe imaju odreenog uticaja na zdravlje oveka. Poetkom XIX veka, Dr Charles Taft, profesor dentalne hirurgije na homeopatskom medicinskom koledu u ikagu, tvrdio je da su amalgamska punjenja odgovorna za reakciju na homeopatske lekove kod nekih pacijenata sa hroninim bolestima. On je utvrdio da su lekovi poeli da deluju po uklanjanju ovih plombi i da se hronino stanje ili ublaava ili potpuno nestaje. Kao i kod fluorizacije, homeopate smatraju da su pojedini ljudi vie osetljivi na odreene metale. Stomatolozi generalno zauzimaju slian stav, pa je za stomatologa najsigurniji pristup ovom problemu prethodno testiranje biokompatibilnosti razliitih tipova plombi pre upotrebe u leenju. Postoje razliiti imunoloki testovi koji se mogu koristiti, ali su oni skupi. Neki stomatolozi su utvrdili da nove elektroakupunkturne maine mogu da detektuju tanane, ali ipak merljive promene u energiji meridijana, za koje akunpunkturisti smatraju da odreuju hipersenzitivnost. Homeopate takoe zabrinjava neizbeno i dugotrajno izlaganje metalima koji ulaze u sastav plombi. Ustanovili su da potencirane doze ive pomau nekim ljudima, ali veina homeopata istie vanost striktne individualizacije pacijenata, radi pomoi ljudima koji boluju od problema nastalih usled noenja amalgamskih plombi. Homeopate su posmatranjem utvrdile, kao i stomatolog-homeopata Taft, da punjenja, odnosno plombe, moraju biti uklonjene da bi uopte dolo do poboljanja zdravlja.

4.2.3 Homeopatski lekovi za osobe sa zubnim problemima

Pored toga to nudi alternativne stavove po pitanju fluorizacije i amalgamskih plombi, homeopatija takoe nudi specifine lekove koji mogu biti od neprocenjive koristi za ublaavanje bola i u prevenciji zubnih bolesti. Najpre treba napomenuti da homeopatski lekovi ne mogu zameniti dobar tretman zuba, ali ih treba pridruiti tretmanu, ime se umnogome olakava i ubrzava proces zaceljenja i izleenja. Homeopatski lekovi mogu biti veoma efikasni u ublaavanju zubobolja, ali isto tako je neophodno otkriti uzrok zubobolje da bi se ona izleila. Tako na primer, ukoliko se pojavi bol prouzrokovan formiranjem apscesa, nije dovoljno samo ublaiti bol, nego se apsces mora leiti, odnosno tretirati na odgovarajui nain.

Neki od problema vezanih za stomatoloke intervencije, koje homeopatija moe veoma efektno reiti, jesu strah, anksioznost i opta uznemirenost koji su vezani za posetu stomatologu. Bez obzira na to da li su ove emocije racionalne ili ne, homeopatija nudi tri leka za lako reavanje ovih problema. Jedan je aconit, koji se daje pacijentima, najee deci, protiv straha od zubara. Pacijenti kojima bi trebalo dati ovaj lek su furiozni, nemirni i razdraljivi, a deca esto pokuavaju da utiraju pratioca i stomatologa. Uglavnom ispoljavaju izuzetnu osetljivost, ak i na dodir. Drugi homeopatski lek koji se daje radi otklanjanja treme i straha jeste gelsemium ili uti jasmin. On se daje osobama koje oseaju izuzetan strah, slabost, naroito u stomaku, pospani su, imaju gubitak memorije i dijareju. Oni kojima se daje gelsemium su hipokinetiki, usporeni i uspavani, skoro paralisani od straha, dok su ljudi kojima treba argentum nitricum hiperkinetiki, preterano pokretni, uzdrhtali, sa drhtanjem celog tela, preterano su priljivi, uurbani u svojim akcijama i imaju unutranju nervozu koja se odraava na beiku i ubrzava perilstaltiku creva. Ukoliko se eli odrediti odgovarajui homeopatski lek protiv zubobolje, od velike pomoi je uoavanje izvora problema. Ukoliko je zubobolja rezultat zubnog apscesa, najee se primenjuje belladonna, mercurius, hepar sulphuris, kao i SILICA. belladonna se daje kada nema mnogo oticanja, ali su bolovi u vidu kljucanja sinhroni sa lupanjem srca, i kada postoji crvenilo desni iznad korena zuba. mercurius je od pomoi kada osoba ima pulsirajue bolove koji se pogoraju nou ili prilikom izlaganja zuba jaoj toploti ili hladnoi, sa pojaanim luenjem pljuvake i neprijatnim zadahom. hepar sulphur je od pomoi u kasnijim stadijumima apscesa kada se formira gnoj. Bolestan zub je preosetljiv na dodir kao i na hladno, a desni veoma lako krvare. Homeopate takoe kau da ovaj lek pomae eliminaciju gnoja iz apscesa. silica se koristi kada se gnoj iz apscesa poinje drenirati i u tom stadijumu ovaj lek ubrzava drenau apscesa.

Iako homeopatski lekovi mogu biti od pomoi u savlaivanju i ublaavanju bola, kao i u odreenim sluajevima u leenju, obino je neophodno da se apsces izdrenira uobiajenim stomatolokim metodama. Za bolove i upale oko zuba homeopate preporuuju belladonna-u za kuckajue i lupkajue bolove, hepar sulphuris za evakuaciju i iskljuenje gnoja, mercurius za tretiranje pulsirajuih bolova koji se ire i iradiraju ka uhu, naroito nou, a osobe kojima treba mercurius obino imaju pojaanu i salivaciju i impresiju zuba na ivicama jezika. U tom sluaju ispiranje usta tinkturom salvia-e takoe moe biti od pomoi. Neuralgine zubobolje esto zahtevaju chamomilla-u kada osoba ima toliko jak bol da vie ne moe izdrati. Osobe kojima treba chamomilla obino su izuzetno osetljive na toplu hranu i pia, naroito toplu kafu, a njihovi simptomi su izraeniji nou. Za one osobe koje bol toliko mui da ne mogu da zaspe, kojima se bolovi ublaavaju tako to dre hladnu vodu ili led u ustima, odnosno na obrazima, i kojima ne pomae chamomilla, preporuuje se cofea. plantago je homeopatski lek koji se esto daje kada je zubobolja jaka i iri se prema uima. Ovi bolovi esto su praeni salivacijom, facijalnom neuralgijom i glavoboljom. Homeopate najee koriste i preporuuju tinkture, kao i male potencije, jer daju najbolje rezultate. Za bol koji se iri prema uima preporuuju se mecurius i sulphur, ali se ovi lekovi nikada ne koriste u tinkturama. hipericum je lek koji se daje ljudima za neuralgine bolove nakon vaenja zuba. Ispitivanja su pokazala da kada je pacijentima nakon vaenja zuba dat hipericum naizmenino sa arnica-om dolo do znaajnog ublaavanja bola. Dr George Boldvin, stomatolog iz Ouklenda u Kaliforniji, i dr Philip Parsons, Kistonhaits, Florida, kao i dr Richard Fisher iz Andeila, Virdinija, prijavili su impresivne rezultate u primeni ruta-e kod ljudi koji imaju bol posle ekstrakcije ili hirurke intervencije. ruta je u homeopatiji poznata kao veoma znaajan i uspean lek za povrede kostiju i pokosnice, a kako je zub u periostalnom okruenju, nije udno to ovaj lek daje takve rezultate. Za spreavanje krvarenja posle ekstrakcije, posle operacija i u sluaju dentalnih trauma prouzrokovanih nekom nesreom homeopate veoma esto preporuuju arnica-u. Ukoliko se krvarenje nastavi, a krv je svetlocrvene boje, esto je efikasan phosphorus. U retkim sluajevima kada phosphorus ne deluje brzo, esto se preporuuje ipecacuanha, a lachesis je delotvoran ukoliko je krv prilikom krvarenja tamna. Meutim, ukoliko osoba ima este probleme sa krvarenjem, onda se preporuuje konstitucionalni homeopatski lek. Ukoliko posle operacije ubodna rana na desnima i mekim tkivima zadaje bol, ledum ublaava bol i pomae da se rana zalei. Ako je ve dolo do infekcije, preporuuje se pyrogenum. calendula u formi tinkture takoe moe biti delotvorna kada se daje zajedno sa nekim od navedenih lekova. calendula je korisna ne samo za ubrzavanje zarastanja ubodnih rana, ve i za ubrzavanje zarastanja rana koje su posledice trauma u usnoj duplji. Od pomoi je i kod dece ije proteze i ortodontski aparati iritiraju desni ili meko tkivo usta, kao i kod dekubitalnih ulkusa prouzrokovanih neadekvatnim protetskim radovima. Naravno, neophodno je simultano sprovesti adaptaciju protetskih radova i ukloniti mesta koja vre dekubitalnu iritaciju. Opekotine koje su nastale kao posledica unoenja izuzetno vrue hrane ili pia takoe se veoma uspeno ublaavaju i lee primenom tinkture calendula-e. Ukoliko ona nije dostupna, efikasan je i aj od iste biljke. Alveolit je esto uzrok mnogih postekstrakcionih bolova i patnji pacijenata. Ispiranje usta alfijom (salvia) u velikoj meri ublaava bol. Ostali lekovi za ovu vrstu komplikacija navedeni su ranije.

Jedan od stomatolokih problema koji su u poslednje vreme u porastu i koji priinjava veoma velike nevolje pacijentima, a prilino teko se lei na zadovoljavajui nain, jeste sindrom temporomandibularnog (vilinog) zgloba. Procenjuje se da preko 38% od svih impulsa koji idu u mozak prolazi ovom regijom. Sindrom karakteriu glavobolja, vrtoglavica, zujanje u uima, bolovi u sinusima, gubitak sluha, depresija i tick dolorosa. Dr Harold Gelb procenjuje da preko dvadeset miliona Amerikanaca u veem ili manjem stepenu boluje od ovog sindroma. Procenjeno je da preko 50% svih glavobolja vodi poreklo od ovog sindroma. Zbog velikog broja razliitih simptoma sa kojima se pacijenti koji boluju od temporomandibularnog sindroma suoavaju, teko je odmah odrediti pravi homeopatski lek od mnogobrojnih supstanci koje se koriste u tretmanu ovog oboljenja. Kao i u sluaju drugih hroninih bolesti, homeopatski pristup leenju zahteva prouavanje i procenjivanje svih simptoma koje pacijent navodi, a upravo u ovakvim sluajevima profesionalnost homeopate dolazi do izraaja. Pored tretiranja i leenja akutnih stomatolokih oboljenja, homeopatski lekovi omoguavaju leenje razliitih hroninih dentalnih bolesti. Poto su mnoga hronina dentalna oboljenja uslovljena ukupnim zdravstvenim stanjem pacijenta, homeopatski lekovi, koji imaju sposobnost i mo jaanja celokupnog zdravlja oveka, pruaju mogunost posrednog delovanja na njihovo izleenje. Svakako je ohrabrujua injenica da sve vie i vie stomatologa koristi homeopatske lekove u svojoj svakodnevnoj praksi, eliminiui estu i prekomernu upotrebu alopatskih lekova i njihove neeljene sporedne efekte na organizam.

5. HOMEOPATIJA ZA SVAKOG U VIDU PITANJA I ODGOVORA

Homeopatija je nepoznata ogromnoj veini naih ljudi, a u njih ukljuujemo i veinu lekara. Samo jedan manji broj njih se sreo sa homeopatijom, u toku svog boravka u inostranstvu:

5.1 ta je homeopatija?

Homeopatija je proces prirodnog isceljenja u kojem se lekovi koriste da bi podstakli prirodne moi organizma za samoisceljenje. Naziv potie od dve grke rei (hmoios, pthos), a znaenje mu je leenje slinog slinim. To znai da supstanca koja je potrebna pacijentu data zdravoj osobi prouzrokuje iste simptome i znake koji su prisutni kod tog pacijenta.

5.2 Kakve supstance se koriste u homeopatiji?

Lekovi koji se koriste u homeopatiji uglavnom se dobijaju iz mineralnog, biljnog i ivotinjskog sveta. Ree se koriste produkti specifinih bolesti, kao to su male boginje, ovije boginje, veliki kaalj, sifilis, gonoreja, rak itd., da bi se stvorila odgovarajua lekovita supstanca (nozoda). Kasnije je potrebno da se uklone ili posledice ovih infekcija ili uroene osobine koje su prenete sa zaraenih predaka pre nego to bi neki drugi lek mogao da rei sluaj. U nekim situacijama lekovi se mogu napraviti i od specifinih antigena, ako tog leka jo nema u materiji mediki, ili od nekih ortodoksnih lekova, ako je pacijent alergian na njih. Primeri za to su Hloroform, Penicilin i Kortizon.

5.3 Kako deluje homeopatija?

Kratak odgovor na ovo pitanje jeste da mi ne znamo vie o nainu delovanja homeopatskih lekova nego to znamo o nainu delovanja veine klasinih lekova. Pretpostavlja se da se ovi lekovi ukljuuju u bazalni metabolizam organizma, verovatno harmonizujui imune reakcije i ublaujui tekoe u osnovnim mehanizmima koji kontroliu telesne funkcije. Dejstvo zavisi od sposobnosti leka da stimulie telo na isceljenje ili, drugaije reeno, od sposobnosti tela da izleenjem odgovori. Ako je vitalnost organizma niska, ili ako su njegove reaktivne snage suprimirane (potisnute) dugom upotrebom steroida (lekovi dobijeni iz nadbubrene lezde), homeopatske supstance nisu efektivne.

5.4 U emu se homeopatija razlikuje od klasine medicine?

Klasina medicina je uglavnom palijativna (ne lei uzrok, nego uklanja simptome), a retko kurativna (lei, uklanja uzrok nastajanja bolesti). Ona pomae pacijentu ublaavajui simptome ili nadoknaujui supstance koje nedostaju u organizmu, kao to su hormoni i vitamini. Homeopatija, nasuprot tome, podstie organizam da se sam izlei; njena primena moe zaista dovesti do izleenja. Prema tome, oigledno je da ta dva sistema imaju potpuno razliite pristupe.

5.5 Klasini lekovi mogu imati neeljena dejstva. da li ih imaju i homeopatski lekovi?

Ne, homeopatija nije praena toksinim, neeljenim dejstvima. Iako su mnogi homeopatski lekovi otrovi u svom sirovom obliku, proces potenciranja kojim se homeopatske supstance pripremaju izdvaja isceljujuu mo kvalitet leka, od toksinih efekata koji su vezani za kvantitet. Lekovi prema tome nemaju neeljena dejstva u prihvaenom znaenju te rei. Oni, meutim, mogu dovesti do jedne vrste pogoranja intenziviranjem pacijentovih simptoma i znakova, to moe biti za njega neprijatno, ak nekada i alarmantno. To se deava ako se daje previsoka (tj. prejaka) potencija i simptomi se ispoljavaju bre no to bi organizam mogao da se sa njima izbori u svom tempu, tj. linoj brzini izleenja. Simptomi se kreu u suprotnom smeru nego kod supresije (potiskivanja), ali je ovo neophodno ako se stremi ka dugoronom izleenju. Pogoranje je uglavnom kratkog trajanja, ak, ako je i prisutno, pacijenti se esto oseaju bolje. Ono je obino praeno znaajnim poboljanjem pacijentovog stanja.

5.6 Da li se pogoranje javlja kod svakog sluaja?

Ne. Idealno se izleenje postie bez nastanka pogoranja. Kada se razvije pogoranje, to znai da nije data optimalna potencija i simptomi se javljaju previe brzo za taj organizam da bi ih harmonino obradio. Previsoka potencija sa prevelikom energijom mogla bi se uporediti sa ekiem kojim se razbija orah umesto da se primeni mnogo pogodnija, jednostavna krckalica, kojom se sa manje energije uspeno moe slomiti ljuska oraha. Meutim, krajnji je rezultat obino povoljan, budui da posle pogoranja sledi izleenje.

5.7 Od kada postoji homeopatija?

Homeopatija postoji ve oko dvesto godina. Formulisao ju je nemaki lekar Samuel Hahnemann 1796. godine. Princip leenja slinog slinim zagovarao je jo Hipokrat, petsto godina pre nae ere, ali je to tokom narednih vekova palo u zaborav. Paracelzus je prihvatio i ovaj nain leenja ljudi, ali tek Hahnemann ponovo otkriva princip homeopatskog leenja, verbalizuje ga, i naunim metodom, tj. eksperimentom, dovodi u ravnopravan odnos sa galenskom medicinom.

5.8 ta je pokrenulo razvoj homeopatije?

Smatra se da je sve poelo kada je Hahnemann prevodio tivo materije medike, koju je napisao kotski lekar William Cullen. Prevodei deo koji se bavio upotrebom kore kininovog drveta cinchone, iz koje se dobija kinin za leenje malarije, Hahnemann se nije sloio sa Cullenovom hipotezom u vezi sa nainom delovanja cinchone. Sam je uzeo tu supstancu da bi se uverio u efekat koji ona izaziva. Na njegovo iznenaenje, otkrio je da su simptomi i znaci koje je ona u njemu izazvala isti kao kod bolesti malarije (tzv. intermitentna groznica), za ije leenje se kininova kora upotrebljava. Hahnemann je nastavio sa ispitivanjem i drugih supstanci i njihovih efekata na zdrave ljude, da bi ih posle koristio u leenju ljudi sa istom slikom simptoma i znakova. Na osnovu rezultata ovih studija, on je proglasio princip da se slino lei slinim.

5.9 Da li se puno toga izmenilo od tada?

Od tada, kako je sve vie i vie lekova ispitano, homeopatska materija medika se znatno proirila. Pravljene su i tzv. nozode i posebni lekovi od specifinih antigena i toksinih materija i pridodati homeopatskoj farmakopeji. Principi homeopatije kao to ih je opisao Hahnemann isto su toliko vredni danas kao i u njegovo vreme. Razvili su se razliiti teorijski pristupi, kao to je Hughova kola koja prihvata niske potencije i Kentova kola koja prihvata visoke potencije. Hahnemann se u svom poslednjem, estom izdanju Organona racionalnog izleenja, iz 1921. godine, posthumno zaloio za jako visoke potencije, tj. razblaenja 1 prema 50000. Navodimo da je u ranijim izdanjima favorizovao centezimalna razblaenja i to posebno C30 (jedna kap supstance i 99 kapi 90% alkohola i tako 30 puta). Ovde napominjemo da razblaenje C12 ve ima manje estica nego Avogadrov broj ili 6 x l023, to praktino znai da u rastvoru nema nijedne estice supstance tj. homeopatskog leka.

5.10 Da li su homeopatske supstance korisne kod svih vrsta bolesti i (za sve bolesnike)?

Da, u odreenim granicama. Nema grupe bolesti ili bolesnika kod kojih se homeopatija ne bi mogla primeniti. Meutim, ako je stanje pacijenta dostiglo stadijum u kojem je potreban hirurki tretman, on se ne sme odlagati. U zavisnosti od postojanja i stepena nepovratnih (ireverzibilnih) promena, rezultati homeopatskog tretmana mogu se kretati od minimalnih do spektakularnih. Kod povreda i nesrea, homeopatske supstance mogu biti veoma korisne. ak i u sluaju da je indikovan hirurki tretman, mogu biti korisne u uklanjanju bola, stresa, skraenju postoperativnog perioda i ubrzanju oporavka.

5.11 Da li homeopatija moe pomoi u sluaju alergije?

Da, sasvim sigurno. Upotreba potenciranog (jako razblaenog i dinamiziranog) alergena moe u veini sluajeva biti veoma uspena u otklanjanju simptoma alergije. Za dublje izleenje nakon ovoga moe da se da konstitucionalni lek (neophodna konsultacija edukovanog i licenciranog homeopate).

5.12 Da li homeopatija moe pomoi hroninim bolesnicima?

Ponovo, odgovor je da. U mnogim sluajevima, homeopatski tretman je daleko uspeniji nego klasini i postie rezultate koji se mogu smatrati nedostinim za klasini tretman. Vei deo ovog uspeha se pripisuje homeopatskim lekovima, koji imaju sposobnost da utiu na precipitirajue faktore (okidai bolesti), kako u daljoj medicinskoj istoriji pacijenta (dalji tok bolesti), tako i na nasleene predispozicije.

5.13 Da li homeopatija pomae u sluajevima kada postoje po ivot opasna oboljenja (kao to je rak)?

Kancer (rak) nije jedino po ivot opasno oboljenje. Mnoga akutna stanja koja su opasna po ivot, kao to su stanja oka, uspeno se lee homeopatijom. Kada se ve razvije karcinom, multidisciplinarni pristup je esto najuspeniji. Treba da su ukljueni svi faktori sredine, sa posebnim naglaskom na dijeti. Iako homeopatija deluje duboko na organizam i moe da utie na duboke mentalne, emotivne i duhovne nivoe, terapija je vie specifino usmerena na razvijanje duhovnih aspekata ljudskog bia, koje moe biti potrebno kao pomona metoda, poto koren problema kancera esto lei ba na ovom nivou. Kreativne meditativne tehnike ovde mogu biti od izuzetnog znaaja.

5.14 Da li homeopatija pomae da se izbegne hirurka intervencija?

Odgovor na ovo pitanje umnogome zavisi od toga koliko je bolest odmakla. Ako se radi o poodmakloj bolesti, hirurka intervencija ne bi trebalo da se odlae. Idealno bi bilo da se sluaj tretira pre nego to dospe do tog stadijuma. Tada, ako je izbor leka pravilan, hirurka intervencija se moe izbei.

5.15 Ako je neko bio podvrgnut hirurkoj intervenciji, da li homeopatija moe da pomogne?

Da, naravno da moe. Lekovi se mogu davati i preoperativno i postoperativno, da ubrzaju izleenje i da ublae efekte zabrinutosti, oka i anestezije. Uopteno, pacijent koji je tretiran homeopatski mnogo se bre oporavlja u postoperativnom periodu u odnosu na pacijenta koji nije leen homeopatski.

5.16 Da li je homeopatija sigurna za bebe i decu?

Da, s obzirom na to da nema tetnih efekata. Poto bebe (novoroenad i odojad) i mala deca esto imaju visok nivo vitalnosti, mogu se postii odlini rezultati.

5.17 ta se moe desiti ukoliko dete sluajno proguta gomilu homeopatskih lekova?

Nita znaajno. U takvim situacijama organizam se ponaa kao da je primio samo jednu dozu leka. Ako lek nije indikovan, organizam e ga ignorisati i nee imati efekta, a ako je lek indikovan, moe samo biti od koristi za dete. Jedino ukoliko se lek uzima due vreme mogue je da e se pojaviti simptomi dokazivanja leka (tzv. pruving).

5.18 Da li lekari homeopate prepisuju antibiotike?

Da. Kada su antibiotici indikovani, nije etiki da ih lekar ne prepie. Dakako, lekar homeopata e takoe prepisati i homeopatski lek uz antibiotik, uz uputstvo da ukoliko lek ne deluje u narednih sat-dva treba uzeti antibiotik. U mnogim sluajevima, ukoliko je dat pravi lek, antibiotik nee biti potreban. Homeopati koji nisu lekari e u takvim situacijama zatraiti konsultaciju lekara opte medicine, koji sa njima sarauje u timu.

5.19 Da li homeopatija moe pomoi ljudima da due ostanu mentalno i fiziki aktivni?

Na ovo pitanje je teko odgovoriti. Osobe koje potrae homeopatski tretman uglavnom tee da da budu otvorenog uma, elei da saznaju odnose izmeu prirode i oveka. Takve osobe, zbog njihove aktivne zainteresovanosti i stanja uma, ive due nego drugi koji nisu toliko aktivni i svesni; da li se to moe pripisati homeopatskom tretmanu ili je to zbog njihovog stanja uma, nije jo jasno ili, bolje reeno, to je jo diskutabilno pitanje.

5.20 Da li mogu biti tretiran homeopatski iako sam ve tretiran alopatski?

Da, uglavnom ne postoje konflikti izmeu ova dva pristupa. U ispitivanjima reumatolokih pacijenata koja su sprovedena, svi pacijenti su bili na ortodoksnom tretmanu antiinflamatornim lekovima prvog reda, na poetku ispitivanja. Nakon homeopatskog tretmana, veliki broj pacijenata vie nije morao da koristi antiinflamatorne lekove. Veina pacijenata bili su vanbolniki pacijenti koji ve koriste neke od lekova. Jedini stvarno teak zadatak postoji u sluajevima kada pacijent due vreme koristi steroide i lekove koji utiu na imuni sistem i na taj nain oteavaju sposobnost tela da reaguje, oteavajui time i dalji homeopatski tretman.

6. ILUSTRACIJA HOMEOPATSKOG LEENJA

6.1 Kako leiti prehladu!!

Poznato je da su simptomi prehlade (Common cold): zapuen nos, nos koji curi, kaalj, bol u drelu i glavobolja. Prehladu izazivaju odreeni virusi i ne postoji konvencionalni tretman. Postoji uzreica da leio ovu boljku ili ne, ona traje nedelju do dve.

Prehlada moe da preraste u napad bronhita ili astme, zavisno od toga da li pacijent ima predispoziciju za jednu od ove dve bolesti, ili da preraste u optu slabost i malaksalost. Lekari zapadne medicine predloie odmor, uzimanje vee koliine tenosti i paracetamol u cilju uklanjanja tegoba (bolova). Nasuprot konzervativnom leenju koje samo ublaava simptome (Paracetamol), homeopatsko leenje ne samo da uklanja simptome, ve i lei bolesnika. Vano je utvrditi postojanje predisponirajuih faktora koji potpomau nastanak prehlade. U toku homeopatskog leenja vai reim odmora, uzimanja puno tenosti, a moe da se uzme i Paracetamol ako postoji potreba da se njime uklone simptomi. Istiemo da kada se upotrebljava homeopatski tretman bre nestaju simptomi. Za svaku osobu moemo izabrati poseban lek da bismo izleili prehladu. To zavisi od predisponirajuih faktorta, a ako nam oni nisu poznati, onda primenjujemo raspored doza po pravilu A, B, C., i to:

A

pri pojavi prvih simptoma prehlade, dati aconitum napellus, i to u razblaenju C30, to bi trebalo da zaustavi prehladu. Ako se simptomi ne povlae, lek dati svaki sat koristei 6C potenciju, maksimalno u est doza (vidi MMM). Ako nema poboljanja, prei na:

B

dati jednu dozu belladonna-e, i to C30, zatim nastaviti davanje leka u potenciji 6C, etiri puta dnevno u toku naredna dva dana. Ako nema poboljanja, prei na:

C

calcarea-u carbonica-u (kalcijum-karbonat); daje se u potenciji C30 dva puta dnevno, a zatim se prelazi na 3 puta dnevno u potenciji 6C, dok ne pone povlaenje simptoma, kada se prekida tretman.

Sve navedeno je veoma slino alopatskom tretmanu. Individualizacija terapije se ogleda u izboru supstance prema fizikim znakovima i simptomima za svaku pojedinu osobu, vodei rauna o primeni principa slino se slinim lei.

6.2 Predisponirajui faktori za prehladu i odgovarajua terapija

to je uzrok bolesti predisponirajui faktor poznatiji, to e naredna lista lekova biti od vee pomoi. Za svaku indikaciju, lekovi su navedeni prema pretpostavljenom redosledu prednosti, ali je potrebno proveriti specifine efekte svakog pojedinanog leka, kako bi se adekvatno uklopili fiziki simptomi prehlade sa odreenim lekom. Koristei 30C potenciju, sprovesti sledei raspored doza, koji je isti i za decu i za odrasle:

Uzeti jednu dozu dva puta dnevno tokom dva dana.

Smanjiti na jednu dozu dnevno narednih pet dana najvie.

Ako nema znakova poboljanja posle 36 sati od uzimanja prvog leka, razmotriti uvoenje novog leka ije delovanje odgovara simptomima bolesti. Slediti isti raspored doza kao kod prvog leka.

Ako je uzrok prehlade hladno i suvo vreme:

Aconitum napellus Bryonia Hepar sulphuris Nux vomica

Ako je uzrok prehlade hladno i vlano vreme:

Calcarea carbonica

Dulcamara

Rhus toxicodendron

Ako je uzrok prehlade sedenje na promaji:

Arsenicum album

Belladonna Hepar sulphuris Natrum carbonicum

Nux vomica Sulphur

Dulcamara Mercurius solubisAko nazalni sekret uzrokuje crvenilo oko nosa:

Allium cepa

Arsenicum album Gelsemium Kali iodatum

Mercurius solubis Nux vomica SulphurAko je pojava sekreta u nosu udruena sa suznim i crvenim oima:

Euphrasia

Ako je sekret iz nosa sukrviav:

Allium cepa Arsenicum album Belladonna Hepar sulphuris Phosphorus Pulsatilla

Ako sekret iz nosa sadri kruste lepljive sluzi:

Calcarea carbonica

Kali bichromium

Phosphorus Tuberculinum

Ako je sekret iz nosa zelenkast:

Kali bichromium Kali iodatum Mercurius solubis PulsatillaAko sekret iz nosa ima neprijatan miris:

Hepar sulphuris Mercurius solubis Calcarea carbonica Kali bichromium Natrum carbonicum PulsatillaAko je sekret iz nosa ukast:

Calcarea carbonica Hepar sulphuris Kali bichromium Kali iodatum Mercurius solubis Phosphorus Pulsatilla TuberculinumAko je sekret iz nosa udruen sa povraanjem:

IpecacuanhaAko je sekret iz nosa povezan sa nedostatkom oseaja ei:

Pulsatilla GelsemiumAko se simptomi koji prate sekreciju iz nosa pogoravaju boravkom u toploj sobi:

Pulsatilla Tuberculinum Allium cepa Mercurius solubis Nux vomicaAko se simptomi koji prate sekreciju iz nosa (zapuen nos, oseaj teskobe) upadljivo pogoravaju ulaskom u toplu prostoriju:

BryoniaAko su simptomi udrueni sa bolovima u drelu:

Mercurius solubis Nux vomica Phosphorus6.3 Specifina dejstva lekova i indikacije za njihovu upotrebu kod obine prehlade

Gore navedeni lekovi bie u nastavku detaljnije opisani. Kliniki simptomi se tako mogu blie povezati sa dejstvom leka, ne zaboravljajui osnovni princip homeopatije da se slino lei slinim.

6.3.1 Aconitum napellus

Nagli poetak simptoma, kao posledica izloenosti hladnoi posebno, hladnim, suvim vetrovima. drelo je bolno i crveno, uz vrlo povienu telesnu temperaturu. Glas je hrapav, a kaalj suv, glasan i spazmodian. Pacijent je uznemiren, a nou moe doi do pogoranja simptoma.

6.3.2 Allium cepa

Prehlada je udruena sa suzenjem oiju i sekrecijom iz nosa, sa glavoboljom ili bez nje. Suze su obilne i bezbojne. Pacijent je vreo i edan. Stanje mu se pogorava u veernjim asovima, kao i prilikom boravka u toploj sobi, a prija mu boravak na otvorenom. ali se na bol i golicanje u predelu drela. Kaalj izaziva iritaciju larinksa, a simptom se pogorava sa udisanjem hladnog vazduha.

6.3.3 Arsenicum album

Sekret iz nosa je redak i vodenast, a usne su ispucale. Nos je stalno zapuen. Kijanje je uestalo. Pacijenti se ale da im je hladno i da se ne mogu ugrejati. Uznemireni su. Prija im visoko uzglavlje i uzimanje vee koliine toplih napitaka. Prisutno je pogoranje simptoma u toku noi.

6.3.4 Belladonna

Bolesnici su crveni, vrui, ali se ne preznojavaju. Oseaju se zapueno i imaju pulsirajue glavobolje, a mogu je i bol u uhu. drelo je bolno, veoma crveno, glatko i sjajno. Glas je promukao, a larinks je bolno suv. Deluje zapaljeno i oteeno, disanje je ujno, moe biti prisutan laringealni stridor, a postoji i opasnost od guenja. Kaalj je suv i izaziva grebanje u grlu.

6.3.5 BryoniaPoinje kao prehlada sa kijanjem, sekrecijom iz nosa, bolom i suzenjem oiju, i glavoboljom. Sve to vodi ka promuklosti i zapaljenju, koje se sputa sa drela do larinksa, sa mogunou razvoja plune infekcije. Kaalj je suv i spazmodian, obino se pojaava nou, posle jela i pia, ulaskom u toplu sobu ili posle dubokog udaha. Koliina ispljuvka je mala. Pacijent je edan, razdraljiv i ima potrebu da bude sam.

6.3.6 Dulcamara

Ovaj lek je indikovan kada je prehlada posledica kvaenja, brzog rashlaivanja (posle pregrevanja) ili hladnog i vlanog vremena. Simptomi se pogoravaju prelaskom iz toplog u hladno ili na otvoreno. Pratei simptomi su ukoen vrat i bolovi u grlu, leima i ekstremitetima. Sekrecija iz nosa i oiju je obilna i vodenasta.

6.3.7 Euphrasia

Prehladu karakteriu bezbojan nosni sekret i suzenje. Zapaljenje se iz nosa sputa do larinksa, izazivajui kaalj koji se pojaava danju, a smiruje nou prilikom mirovanja. Paradoksalno, sekrecija iz nosa i suzenje se nou pojaavaju.

6.3.8 Gelsemium

Zapaljenje nosa se javlja sa toplim, vlanim i mirnim vremenom. Zbog nosne sekrecije, nozdrve su osetljive i bolne, kao opeene. Simptomi se poboljavaju utopljavanjem. Bolesnici su umorni, oteali, ale se na eonu glavobolju i nisu edni.

6.3.9 Hepar sulphuris

Sekreciju iz nosa prati uestalo kijanje. U poetku, sekret je vodenast, a kasnije postaje gust, ut i smrdljiv. Bolesnici su hipersenzitivni na dodir, bol, promaju i/ili hladnou, a prija im umereno, vlano vreme. Ako se pojave simptomi zahvatanja plua, prekinuti uzimanje ovog leka i prei na Phosphorus.6.3.10 Ipecacuanha

Prehlada je udruena sa muninom i/ili povraanjem.

6.3.11 Kali bichromium

Sekret iz nosa je gust, ut ili zelen, elatinozan. Nos postaje crven i oteen zbog nadraaja sekretom, koji se moe izvlaiti iz nosa kao vrpca. Prisutan je bolan pritisak u predelu korena nosa.

6.3.12 Kali iodatum

Prehlada nastaje nakon izlaganja vlanom vremenu. Nos je crven i oteen od nagrizajueg sekreta. Oi su osetljive i lako zasuze. Bolesnik ima eonu (frontalnu) glavobolju zbog zapaljenja frontalnih sinusa. Inflamacija se moe proiriti na oi, grlo i plua. Jezik je obloen, beo, a prisutno je i obilno eanje. Smenjuje se oseaj toplote i suvoe sa znojenjem. Poviena temperatura je udruena sa drhtavicom.

6.3.13 Mercurius solubis

Nosna sekrecija je intenzivna i izaziva osetljivost nosa. Prisutan je bol u grlu. Jezik je hrapav, sa otiscima zuba po ivicama. Povremeno je prisutno znojenje, praeno pogoranjem simptoma. Zadah iz usta je intenzivan.

6.3.14 Natrum carbonicum

Prisutno je stalno curenje iz nosa, izazvano i najblaom promajom. Simptomi se iz dana u dan pogoravaju, ali poputaju prilikom znojenja.

6.3.15 Natrum muriaticum

Bolesnici imaju izraenu potrebu za slanim i ne prija im buka i galama. Prisutan je kaalj sa glavoboljom koju karakterie izraen oseaj pritiska i stezanja. Moe se javiti nekontrolisano mokrenje pri napadu kalja, posebno kod starijih ljudi.

6.3.16 Nux vomica

Ovaj lek se primenjuje ako su pacijenti razdraeni. Na poetku nos je zapuen i suv, grlo je hrapavo (kao izgrebano) i uestalo je kijanje. Celo telo je hladno, a bolesnici se ale da ne mogu da se ugreju, ak ni u krevetu. Prisutna je drhtavica posle pijenja tenosti i pri kontaktu sa spoljanjim vazduhom.

6.4 Lekovi koji se primenjuju u poslednjem stadijumu prehlade

Ovi lekovi se daju u jednoj dnevnoj dozi od 30C, dok se simptomi u potpunosti ne povuku.

6.4.1 Calcarea carbonica

Ovaj lek se daje pacijentima koji se mnogo znoje (lobanja) i ale se da im je jako hladno.

6.4.2 SulphurBolesnici su veoma vreli i lako se znoje, a prija im rashlaivanje.

6.4.3 Tuberculinum

Ovaj lek odgovara osobama koje u porodinoj istoriji imaju tuberkulozu. Stalno su prehlaeni i oseaju se umorno. Stanje im se pogorava u toploj sobi.

6.5 Prevencija obine prehlade

Nije poznat tretman za prevenciju obine prehlade. Meutim, primeeno je da se uzimanjem velikih doza (najmanje 1g) vitamina C dnevno, jedne kapsule belog luka, izbegavanjem stresa, kao i obezbeivanjem pravilne ishrane i adekvatnog odmora prehlada moe izbei.

7. OPTI HOMEOPATSKI PRIRUNIK ZA SAMOPOMO I UZAJAMNU POMO

7.1 ta treba da znate pre nego to poete da uzimate i prepisujete lekove

Postoje dva vana zakona kojih se treba pridravati da bi se homeopatska medicina mogla uspeno koristiti:

7.1.1 Zakon slinosti

Povezuje kliniku sliku bolesti ili povrede sa klinikom slikom leka. Krenite sa traenjem tegobe koju hoete da leite i ustanovite koji lek moe pomoi. Pre prepisivanja leka, okrenite deo prirunika sa objanjenjem kakva terapija najvie odgovara vaem pacijentu.

7.1.2 Zakon minimalnih doza

Karakterie se korienjem to manjih doza leka da bi se stimulisao sopstveni mehanizam isceljenja organizma. Dajte jednu dozu (u ovom sluaju jednu malu pilulu) i saekajte da vidite u kojoj meri je dolo do poboljanja. Ukoliko doe do poboljanja, ne ponavljajte dozu. Ako ne doe do poboljanja ili ako se simptomi ponovo pojave, ponoviti davanje leka. Ukoliko se simptomi bolesti znatno promene, izaberite novi lek koji e odgovarati novoj klinikoj slici. Ako sumnjate na neto, saekajte. Davanje vee doze leka nego to je neophodno nee poboljati ili ubrzati efekat leka (efekat leka moe biti ak i zaustavljen). Praenjem ovih zakona, homeopatija omoguava potpuno individualno prepisivanje i doziranje leka, koji lei svakog bolesnika ponaosob. Ovako shvaeni simptomi predstavljaju upozoravajue znake koji ukazuju na poremeaj ravnotee u organizmu bolesnika. Uspostavljajui ravnoteu u organizmu, homeopatija uklanja simptome.

7.2 Drugi faktori koje treba uzeti u obzir

7.2.1 Antidoti

Za odreene supstance se zna da su antidoti specifinim homeopatskim lekovima kod nekih ljudi. Zato se savetuje da se ove supstance izbegavaju kad god je mogue: kafa (ukljuujui i dekofeinizovanu), nana (ukljuujui i pastu za zube), kamfor, mentol, eukaliptus.

7.3 Uzimanje lekova

Homeopatski lekovi su delikatni i zahtevaju paljivo korienje. Drite preparate u hladnom i mrenom prostoru, daleko od jakih mirisa (i male dece). Dodirujte ih to je mogue manje. Ivicom boice spustite jednu pilulu na dlan osobi koja uzima lek. Pacijent mora da stavi lek direktno u usta i rastvori ga ispod jezika. Ukoliko je mogue, lek treba dati pola sata pre ili posle jela, pia, pranja zuba ili puenja. Naravno, ovo se ne primenjuje u hitnim sluajevima, gde se lek mora dati to pre. Moete izdrobiti lek i rastvoriti ga u vodi, a zatim ga popiti, ali nemojte gutati celu pilulu sa vodom, ajem ili kafom. Pre ponavljanja doze, paljivo prouite gore pomenuti Zakon minimalnih doza.

7.4 Sigurnost je na prvom mestu

Ozbiljne povrede i bolesti nikad ne treba leiti pre savetovanja sa strunjakom homeopatom. Pratite svoje instinkte i zdrav razum. Ukoliko ste zabrinuti, prvo traite pomo, a zatim uzmite odgovarajui lek dok ekate da pomo stigne. U sluajevima koji nisu toliko ozbiljni ili hitni, ako se simptomi ne poboljavaju ili se vraaju, uvek zatraite strunu pomo. Za izleenje odreene konstitucionalne slabosti kod bolesnika esto je neophodan kvalifikovani lekar-homeopata.

Ukoliko ve odlazite kod lekara homeopate, razgovarajte sa njim o samodoziranju leka.

Molimo vas da zapamtite ukoliko je predloeno vie od jednog leka, vano je da u delu prirunika Homeopatski lekovi proitate objanjenje za svaki lek pre odluivanja koji ete od njih prepisati pacijentu.

7.5 Tegobe koje moete leiti

Molimo vas da zapamtite ukoliko je predloeno vie od jednog leka, vano je da proitate objanjenje za svaki lek.

7.5.1Nesreni sluajevi (videti i prelome kostiju, frakture, povrede i rane)

Dati odmah Arnica 30c

7.5.2 Uznemirenost

Anticipatorna (koja prethodi neemu, npr. ispitu ili nekom vanom dogaaju), sa dijarejom Gelsemium 30c

Pre javnih govora Gelsemium 30c

Sa groznicom Aconite 30c ili Arsenicum 30c

Sa paralizom ili drhtavicom Gelsemium 30c

Videti takoe: anticipatorna, sa dijarejom Arg nit 30c

7.5.3 Napad (atak)

Kod oka Arnica 30c

Kod straha Aconite 30c

7.5.4 Ujedi i ubodi

Mesto je toplo, crveno, oteeno Apis 30c (ako je bolesniku bolje sa hladnim oblogom)

Mesto je hladno, cijanotino, oteeno Ledum 30c (bolje sa hladnim oblogom)

Ujedi ivotinja praeni bolom Hypericum 30c

Videti: okolina ujeda plava Lachesis 30c; veoma bolni, pogoravaju se pri dodiru Staphisagria 30c

7.5.5 Krvavi plikovi

Arnica 30c

7.5.6 irevi

Mali, mnogobrojni, bolni Arnica 30c

Zagnojeni plikovi kod opekotina Arsenicum 30c

Tople i pulsirajue rane Belladonna 30c

Videti:

Kod svraba Sulphur 30c

Bezbolna, inficirana rana sa gnojem Hepar sulph 30c

7.5.7 Problemi kod dojenja

Grudi su tvrde, uveane, tople i crvene Belladonna 30c

Grudi su tvrde, uveane, tople i blede, sa oteanom pokretljivou Bryonia 30c

Apsces sa smrdljivim, korozivnim gnojem Merc viv 30c

Apsces koji slabo zarasta Silica 30c

Preobilna produkcija mleka Pulsatilla 30c

Beba povraa majino mleko Silica 30c

Videti: kod apscesa sa gnojem koji je veoma bolan Hepar sulph 30c

Takoe se predlae:

Ukoliko produkcija mleka znatno varira Urtica urens 30c

Kod bolnih, ispucalih bradavica, sa bolom koji zrai Phytolacca 30c

Kod produkcije male koliine mleka Dulcamara 30c

7.5.8 Prelomi kostiju ili frakture

Pre tretmana(nametanja) kosti Arnica 30c

Kod pogoranja pri najmanjim pokretima, sa otrim bolovima Bryonia 30c

Takoe se predlae: samo posle tretmana (nametanja kosti) zajedno Symphytum 6c (jedna veernja doza) i Calc phos (jedna jutarnja doza), u periodu od sedam dana

Kod tekog bola i otoka Arnica 30c

Sa jakim bolovima (koji prate odgovarajue nerve) Hypericum 30c

7.5.9 Modrice

Mekog tkiva Arnica 30c (videti: Arnica krem)

Takoe se preporuuje: za duboka tkiva (npr. kontuzija dojke) Bellis perennis 30c

7.5.10 Opekotine

Kod oka Arnica 30c

Ako opekotina zahteva hladan oblog Cantharis 30c

Ako opekotina zahteva topli oblog Arsenicum 30c

Takoe videti: za duboke opekotine koje sporo zarastaju Kali bich 30c

Takoe se preporuuje: Urtica urens krem spolja da umiri blae opekotine; kod teih opekotina traite hitnu medicinsku pomo.

7.5.11 Ovije boginje

Osip praen svrabom, velika uznemirenost Rhus tox 30c

Kod groznice i straha Aconite 30c

Kod groznice i pulsiranja u glavi Belladonna 30c

Kod kalja, pojaane ei Pulsatilla 30c

Kod pojave plikova koji su puni gnoja i smrde Merc viv 30c

Videti takoe: osip koji sporo izbija praen kaljem Ant tart 30c

Takoe se preporuuje: Calendula (krema ili mast, ili talk spolja), ali saekajte da osip potpuno izbije

7.5.12 Plikovi

Topli, praeni svrabom, pogoravaju se na toploti Pulsatilla 30c

Tamnocrveno zapaljenje, pogorava se na hladnoi i vlazi Rhus tox 30c

Takoe se preporuuje: Agaricus 30c; Tamus (krema ili mast), Calendula (krema ili mast) spolja, u sluaju da plikovi puknu

7.5.13 Promrzline

U ranim stadijumima Aconite 30c

Kod bule sa retkim, vodenastim sadrajem Arsenicum 30c

Kod bule sa obilnim, gustim sadrajem Pulsatilla 30c

Kod bolova slinih onima kod gripa Gelsemium30c

Kod promrzlina koje sporo prolaze Silica 30c

Takoe videti:

Kod obilnog, ukastog sadraja Kali bich 30c

Kod osoba koje kijaju i curi im nos Natrum mur 30c

7.5.14 Ragade

Na usnama Rhus tox 30c ili Sepia 30c

Na usnama, u ustima, izazvane suncem Natrum mur 30c

7.5.15 Kolike

Ako se poboljavaju naginjanjem u poloaj kolena-grudi Belladonna 30c

Sa groznicom i grevima Nux vomica 30c

Ako se poboljavaju leanjem mirno sa savijenim kolenima Bryonia 30c

Kod naduvenosti iznad pupka China 30c

Kod naduvenosti ispod pupka Carbo veg 30c

Takoe videti:

Za smanjenje bolova Mag phos 30c

Ako se tegobe javljaju posle ponienja Staphisagria 30c

7.5.16 Opstipacija

Stalna, neefektivna potreba za defekacijom Nux vom 30c

Dehidracija s pojaanom ei, ponekad s glavoboljom Bryonia 30c

Sa stolicom koja se vraa nazad Silica 30c

Takoe videti:

Tvrda stolica, koja se teko izbacuje Lycopodium 30c

Stolica u obliku sitnih kuglica Natrum mur 30c

Posle defekacije, oseaj zaostale stolice Sepia 30c

7.5.17 Kaalj

Posle izlaganja suvom, hladnom vetru Aconite 30c

Suv kaalj sa bolovima u grudnom kou i glavoboljom Bryonia 30c

Suv kaalj nou, produktivan ujutru Pulsatilla 30c

Takoe videti:

Kod promuklosti i bolova u grlu Hepar sulph 30c

Kod glasnog, promuklog kalja (poput lavea psa, kao kod velikog kalja) praenog povraanjem Ant tart 30c

Sa cijanotinim (plavim) licem i povraanjem mukusa (sluzi) Drosera 30c

Sa cijanozom, ukoenou, mukom, povraanjem i krvarenjem iz nosa Drosera 30c ili Ipecac 30c

7.5.18 Krup (laringealni kaalj sa ujnim i oteanim udisajem)

Pre svega, umanjiti pratei strah Aconite 30c

Takoe videti:

Krup pri buenju, sa oseajem grudve u grlu Lachesis 30c

Napadi u ranim jutarnjim asovima Hepar sulph 30c

Takoe se preporuuje: ukoliko Aconite ne deluje, a napadi se javljaju oko ponoi Spongia 30c

7.5.19 Posekotine videti pod Rane

7.5.20 Cistitis

Probadajui, jaki bolovi sa peckanjem pre, za vreme i posle mokrenja Cantharis 30c

Peckanje pri mokrenju Apis 30c

Peckanje za vreme i posle mokrenja, pogorava se leanjem u krevetu Pulsatilla 30c

Takoe dati ako se tegobe javljaju posle koitusa Staphisagria 30c; ukoliko simptomi perzistiraju, zatraite strunu pomo

7.5.21 Dijareja

Sa uznemirenou koja prethodi nekom dogaaju (anticipatorna uznemirenost) Gelsemium 30c ili Arg nit 30c

Sa povraanjem, izazvanim trovanjem hranom Arsenicum 30c

Videti:

Samo posle buenja Sulphur 30c;

Posle napora China 30c

7.5.22 Tretmani na zubima

Pre punjenja zuba plombom ili pre vaenja (spreavanje pojave bola) Arnica 30c

Pre procedure, zbog straha Aconite 30c

Posle tretmana (uklanjanje bola) Arnica 30c

Protiv bolova (posle procedure) Hypericum 30c

Simptomi prehlade ili kijavice posle punjenja ivom Merc viv 30c

Krvarenje desni (posle procedure) Arnica 30c

Videti: kod rana na desnima Calendula 30c ili Staphisagria 30c

7.5.23 Nervne tegobe (videti i pod Uznemirenost)

Sa dijarejom/ drhtavicom/ paralizom Gelsemium 30c

Sa dijarejom/ estom potrebom za defekacijom Arg nit 30c

7.5.24 Zapaljenjski procesi na oima

Gornji i donji kapak su crveni i oteeni, suze su tople Apis 30c

Oi su crvene, sa prisutnim ukastim, zaudarajuim sekretom Arg nit 30c

Sa hladnim, gustim, ukastim, zaudarajuim sekretom Pulsatilla 30c

Pojaano suzenje zbog blokade lakrimalnog duktusa Silica 30c

Takoe se preporuuje: ispiranje rastvorom tinkture Euphasia-e ili Hypercal-a

7.5.25 Povrede oka

Modrice i/ ili ok Arnica 30c

Zbog straha posle povrede Aconite 30c

Hematom u vidu naoara (black eye) Ledum 30c

Ukoliko Arnica ne deluje, i kod povrede same one jabuice Symphytum 30c; kod prisutnog oseaja besa Staphisagria 30c

7.5.26 Zamor oka

Ruta 30c

7.5.27 Iscrpljenost

Posle fizikog naprezanja Arnica 30c

Posle dehidracije China 30c

Kod nervnih zamaranja predlae se Kali phos 6x

7.5.28 Trovanje hranom

Posle trovanja zaraenim mesom Arsenicum 30c

Posle trovanja pokvarenom ribom Pulsatilla 30c

Kod trovanja koljkama Lycopodium 30c

7.5.29 Grip

Moe se koristiti veliki broj lekova. Proverite u Mini materia medica da li su navedeni lekovi odgovarajui: Arsenicum 30c; Bryonia 30c; Gelsemium 30c; Nux vomica 30c; Rhus tox 30c

Videti i Ipecac 30c

7.5.30 Trbuni grip

Mogue korienje vie lekova. Proverite u Mini materia medica da li su navedeni lekovi odgovarajui: Arsenicum 30c; Bryonia 30c; Gelsemium 30c; Pulsatilla 30c; Nux vomica 30c

Videti i Ipecac 30c

7.5.31 Hemoroidi

Izazvani trudnoom Nux vomica 30c

Preporuuje se: Hamamelis 30c; Kali Carb 30c; Nit ac 30c

7.5.32 Mamurluk

Sa glavoboljom, sa muninom ili bez nje Nux vomica 30c

Izazvan dimom cigareta Ignatia 30c

7.5.33 Glavobolja

Od prehlade Aconite 30c

Od oka/ straha Aconite 30c

Sa iznenadnim, naglim pojavljivanjem Aconite 30c ili Belladonna 30c

Posle preteranog uzbuenja ili napora Arsenicum 30c

Posle pranja kose Belladonna 30c

Pulsirajua glavobolja za vreme menstruacije Belladonna 30c

Pulsirajua glavobolja kod preteranog izlaganja suncu Belladonna 30c

Kod promene vremena Bryonia 30c

U odreenim takama, izazvana sinuzitom Kali bich 30c

Posle konzumiranja alkohola ili velikih koliina hrane Nux vomica 30c

Kod promene vremena, posebno pri poveanoj vlanosti vazduha Rhus tox 30c

Nakon to ste pokisli Rhus tox 30c

Posle rada pod vetakim svetlom Silica 30c

Zbog promaje Silica 30c

U toku putovanja Silica 30c

Usled poremeaja sna Cocculus 30c; ukoliko simptomi perzistiraju, savetujte se sa kvalifikovanim homeopatom ili lekarom

Takoe videti:

Pre grmljavine Phosphorus 30c;

Posle zamora oka Lycopodium 30c ili Natrum mur 30c;

U toku rada uz vetako svetlo Sepia 30c

7.5.34 Povrede glave

Odmah dati Arnica 30c

Takoe se preporuuje: ukoliko bol i simptomi perzistiraju Natrum sulphuricum 30c; uvek traite strunu pomo

7.5.35 Koprivnjaa

Sa groznicom Apis 30c

Sa bolom, peenjem i svrabom Rhus tox 30c

7.5.36 Povrede

Kostiju Ruta 30c (videti i prelomi kosti/frakture); povreda trtine kosti Hypericum 30c

Glave (videti Povrede glave), miia Arnica 30c

Dobro inervisanih podruja (npr. prsti na rukama i nogama) Hypericum 30c; dlan Ledum 30c; brada i kosti blizu povrine Ruta 30c; meka tkiva Arnica 30c; stopala Ledum 30c; kima Hypericum 30c; tetive/ligamenti Rhus tox 30c

Kod povreda grudi/dubokih tkiva Bellis perennis 30c

7.5.37 Povrede praene

Strahom Aconite 30c

Dugotrajnim posttraumatskim efektima Arnica 30c

okom Arnica 30c

Rascepima Silica 30c

7.5.38 Prodiranje u tkiva (inokulacije, ubodi)

Pre, radi smanjenja lokalne reakcije Hyper 30c, Ledum 30c

Za tretiranje ubodne rane Ledum 30c

Protiv bolova Hypericum 30c

Kod svih kontraefekata to pre zatraite struni savet homeopate

7.5.39Jet-lag (poremeaji spavanja pri prelasku iz jedne vremenske zone u drugu)

Arnica 30c

Kod oseaja paralize Gelsemium 30c

Kod poremeaja spavanja Cocculus 30c

7.5.40 Male boginje

Iznenadno pojavljivanje osipa praenog svrabom Aconite 30c ili Belladonna 30c

Sporo pojavljivanje, sa zapaljenjem oiju Apis 30c ili Pulsatilla 30c (vidi kod zapaljenja oiju)

Sporo pojavljivanje, sa glavoboljom Bryonia 30c ili Gelsemium 30c

7.5.41 Menstruacioni problemi

Menstruacija kasni ili je retka usled straha ili prehlade Aconite 30c

Menstruacija kasni nakon kvaenja nogu Pulsatilla 30c

Poveano krvarenje usled toplote Belladonna 30c

Munina pre i posle perioda Ipecac 30c;

Kod menstruacionih greva Mag phos 30c

Takoe se preporuuje: Lachesis 30c; Natrum mur 30c; Sepia 30c

7.5.42 Ranice (ulceri) u usnoj duplji

Pulsirajui, peckajui bolovi, hipersalivacija, neugodan dah Merc viv 30c

7.5.43 Zauke

Mnogi se lekovi mogu koristiti. Proverite u Mini materia medica i vidite da li su navedeni lekovi odgovarajui: Merc viv 30c; Rhus tox 30c; Silica 30c; Pulsatilla 30c

Videti: Carbo veg 30c; Lachesis 30c; Lycopodium 30c

7.5.44 Krvarenja iz nosa

Posle oka ili povrede Arnica 30c

Kad postoji kaalj Ipecac 30c

7.5.45 Poroajni bolovi (videti MMM)

Kod neefektivnih trudova, kada porodilja plaui trai pomo Pulsatilla 30c

Kod nesnoljivih bolova Chamomilla 30c

Kod slabih kontrakcija, sa bolovima u leima Kali carb 30c ili Gelsemium 30c

Kada se porodilja plai da e umreti na poroaju Aconite 30c

U homeopatskim apotekama moete kupiti lekove koji se koriste pre, za vreme i posle poroaja.

7.5.46 Postnatalna nega

Bebe, posle oka, brzog i tekog poroaja Aconite 30c

Kod nemogunosti mokrenja (retencije urina) Aconite 30c

Kod zaepljenja suznog kanala (lakrimalnog duktusa) Silica 30c

U sluajevima guenja (asfiksije) bebe Ant tart 30c; Carbo veg 30c

Kod majke, u svim sluajevima radi savlaivanja napora i posledica poroaja Arnica 30c (moe se ponavljati doza)

Protiv bolova usled povrede meice (perineuma) Hypericum 30c

Posle povrede trtine kosti Hypericum 30c

Kod posekotina, razderotina Calendula 30c

Kod slabosti usled gubljenja velike koliine krvi China 30c

Kod obilnog krvarenja (krv je topla, svetlocrvene boje) Ipecac 30c

Posle poroaja forcepsom/ carskim rezom ili kod dubokih, unutranjih modrica (hematoma) Bellis perennis 30c

Posle epiziotomije (rasecanja spoljnog otvora poroajnog kanala usnice) Staphisagria 30c

7.5.47 Opekotine

Cantharis 30c

Aficirana povrina je topla, crvena, pulsirajua Belladonna 30c (moe zaustaviti sepsu, ali konsultovati odmah lekara)

Gnoj sa primesama krvi koji jako nadrauje kou Merc viv 30c

Kod sporog zarastanja Silica 30c

Kod drenae u ranim stadijumima Hepar sulph 30c

7.5.48 ok (videti u MMM)

Posle traume, nezgoda itd. Arnica 30c

Emotivni Ignatia 30c

Kod straha Aconite 30c

Posle primanja loih vesti Gelsemium 30c

7.5.49 Bolno drelo

Suvo, crveno i upaljeno drelo Aconite 30c

Suvo, crveno, toplo drelo sa bolovima pri gutanju Belladonna 30c

Oboljenje sporo nastaje i praeno je simptomima gripa (slabost i bolovi) Gelsemium 30c

Suva usta i drelo sa oseajem ei Bryonia 30c

Upaljeno, bolno, oteeno drelo Apis 30c

Sa oseajem prisutnosti dlake sa donje strane jezika Silica 30c

Sa pojaanom salivacijom i neprijatnim dahom Merc viv 30c

Sa uveanim limfnim lezdama Belladonna 30c ili Silica 30c

Gubljenje glasa usled preterane upotrebe Arg nit 30c

Bol se pojaava gutanjem pljuvake, nego gutanjem vrste hrane Lachesis 30c

Oboljenje drela se prvo javlja sa leve strane (kasnije se moe prebaciti i na desnu) Lachesis 30c

Prvo se javlja sa desne strane (moe se prebaciti i na levu) Lycopodium 30c

Sa oseajem prisutnosti riblje kosti/ trna/ mrve hleba Hepar sulph 30c

Ulcerisane tonzile sa konastim sekretom Kali bich 30c

7.5.50 Strana tela (komadii)

Radi njihovog lakeg odstranjivanja Silica 30c

7.5.51 Iaenje zglobova i istezanje tetiva

Za smanjivanje otoka Arnica 30c

Kod pogoranja pri najmanjim pokretima Bryonia 30c

Teak prvi pokret, poboljanje sa nastavljanjem pokreta Rhus tox 30c

Pogorava se leanjem na strani povrede Ruta 30c

7.5.52 Trema pri javnim nastupima

Praena oseajem paralize Gelsemium 30c

Videti i: Arg nit 30c ili Lycopodium 30c

7.5.53 Ukoenost vrata

Rhus tox 30c

Ukoliko je ukoenost vrata praena povienom temperaturom, uvek potraite strunu pomo, sa sumnjom na meningitis.

7.5.54 Hordeolum (lokalni otok sa zapaljenjem lojnih lezda kapka) vidi i pod Zapaljenje oiju

Oko je crveno, kapak je bolan i oteen Apis 30c

Svrab oka, slepljeni kapci, prisutnost gusto