Hrvati Bosne i Hercegovine — nositelji europskih vrijednosti? · Neum, 16. i 17. ožujka 2017. Neum, March 16th and 17th 2017 ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP SMEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

Hrvati Bosne i Hercegovine —nositelji europskih vrijednosti?

ZBORNIK RADOVADrugo dopunjeno izdanje

Hrv

ati B

osne

i H

erce

govi

ne —

nosit

elji e

urop

skih

vr

ijedn

osti?

ISSN 1512-9322

Neum, 16. i 17. ožujka 2017.Neum, March 16th and 17th 2017


ZBORNIK RADOVA



INTERDISCIPLINARY CONFERENCE WITH INTERNATIONAL PARTICIPATION

CONFERENCE PROCEEDINGS

NAKLADNIKUred hrvatskog člana Predsjedništva BiH (za nakladnika prof. dr. sc. Dragan Čović)

SUNAKLADNICISveučilište u Mostaru (za sunakladnika prof. dr. sc. Ljerka Ostojić)Sveučilište u Zagrebu (za sunakladnika prof. dr. sc. Damir Boras)

Sveučilište u Splitu (za sunakladnika prof. dr. sc. Šimun Anđelinović)Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH (za sunakladnika akademik Jakov Pehar)

Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskog narodnog sabor (za sunakladnika prof. dr. sc. Ivo Čolak)

Institut za društveno-politička istraživanja, Mostar (za sunakladnika Ivan Vukoja)

UREDNICIDr. sc. Dejan Vanjek i prof. dr. sc. Ivo Čolak

LEKTURA TEKSTA NA HRVATSKOM JEZIKUIvica Perić, prof.

PRIJEVOD SAŽETAKA NA ENGLESKI JEZIKSanja Knežević, prof.

TEHNIČKA SURADNJA I KOREKTURAAdrijana Zarinković

GRAFIČKO OBLIKOVANJE I PRIJELOMShift Brand Design, Mostar

TISAKGrafotisak, Grude

NAKLADA500 primjeraka

ISSN 1512-9322

PUBLISHERThe Cabinet of the Croat Member of BiH Presidency (for the publisher Dragan Čović, PhD)

CO-PUBLISHERSUniversity of Mostar (for co-publisher Ljerka Ostojić, PhD)University of Zagreb (for co-publisher Damir Boras, PhD)

University of Split (for co-publisher Šimun Anđelinović, PhD)Croatian Academy of Science and Arts, Bosnia and Herzegovina

(for co-publisher Academician Jakov Pehar)Department for Science and Education of the Croatian National Assembly,

Bosnia and Herzegovina (for co-publisher Ivo Čolak, PhD)Institute for Social and Political Research, Mostar (for co-publisher Ivan Vukoja)

EDITORSDejan Vanjek, PhD, and Ivo Čolak, PhD

TEXT EDITING IN CROATIAN LANGUAGEIvica Perić, prof.

TRANSLATION OF SUMMARIES IN ENGLISH LANGUAGESanja Knežević, prof.

TECHNICAL COOPERATION AND PROOFREADINGAdrijana Zarinković

GRAPHIC DESIGN AND LAYOUTShift Brand Design, Mostar

PRINTGrafotisak, Grude

EDITION500 copies

ISSN 1512-9322

Neum, 16. i 17. ožujka 2017.Neum, March 16th and 17th 2017


ZBORNIK RADOVA



INTERDISCIPLINARY CONFERENCE WITH INTERNATIONAL PARTICIPATION

CONFERENCE PROCEEDINGS

ORGANIZACIJSKI ODBORakademik Dragan Čović, predsjednikTonka Krešić Gagro, tajnicaakademik Jakov Peharprof. dr. sc. Šimun Anđelinovićprof. dr. sc. Damir Borasprof. dr. sc. Ljerka Ostojićprof. dr. sc. Ivo Čolakprof. dr. sc. Nevenko Hercegprof. dr. sc. Vlado Majstorovićprof. dr. sc. Marko Rosićdoc. dr. sc. Mirjana Milićevićdr. sc. Sanja Bazina Crnokićdr. sc. Dejan VanjekIvan VukojaAndrijana KatićIgor PlaninićTugomir ČuljakNiko Lozančić

MEĐUNARODNIZNANSTVENI ODBORakademik Dragan Čovićakademik Jakov Peharakademik Davorin Rudolfprof. dr. sc. Šimun Anđelinovićprof. dr. sc. Damir Borasprof. dr. sc. Ljerka Ostojićprof. dr. sc. Ivo Čolakprof. dr. sc. Branko Matulićprof. dr. sc. Marko Petrakprof. dr. sc. Tomo Vukšić

PROGRAMSKI ODBORakademik Božo Žepićprof. dr. sc. Nevenko Hercegprof. dr. sc. Željko Holjevacprof. dr. sc. Dubravka Hrabarprof. dr. sc. Aleksandar Jakirprof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišićprof. dr. sc. Zoran Tomićdr. sc. Dejan Vanjek

RECENZIJSKI ODBORakademik Šimun Musaprof. dr. sc. Lidija Čehulić-Vukadinovićprof. dr. sc. Marko Ivankovićprof. dr. sc. Vesna Kazazićprof. dr. sc. Zvonko Miljkoprof. dr. sc. Marko Rosićprof. dr. sc. Hrvoje Sikirićprof. dr. sc. Božo Skokoprof. dr. sc. Marko Trogrlićdoc. dr. sc. Gordana Iličićdoc. dr. sc. Ilija MusaMarinko Jovanović, prof.Miro Petrović, prof.

ORGANIZATIONAL COMMITTEEAcademician Dragan Čović, ChairmanTonka Krešić Gagro, SecretaryAcademician Jakov PeharProf. Šimun Anđelinović, PhDProf. Damir Boras, PhDProf. Ljerka Ostojić, PhDProf. Ivo Čolak, PhDProf. Nevenko Herceg, PhDProf. Vlado Majstorović, PhDProf. Marko Rosić, PhDDoc. Mirjana Milićević, PhDSanja Bazina Crnokić, PhDDejan Vanjek, PhDIvan VukojaAndrijana KatićIgor PlaninićTugomir ČuljakNiko Lozančić

INTERNATIONAL SCIENTIFIC COMMITTEEAcademician Dragan ČovićAcademician Jakov PeharAcademician Davorin RudolfProf. Šimun Anđelinović, PhDProf. Damir Boras, PhDProf. Ljerka Ostojić, PhDProf. Ivo Čolak, PhDProf. Branko Matulić, PhDProf. Marko Petrak, PhDProf. Tomo Vukšić, PhD

PROGRAMME COMMITTEEAcademician Božo ŽepićProf. Nevenko Herceg, PhDProf. Željko Holjevac, PhDProf. Dubravka Hrabar, PhDProf. Aleksandar Jakir, PhDProf. Lidija Kos-Stanišić, PhDProf. Zoran Tomić, PhDDejan Vanjek, PhD

REVIEW COMMITTEEAcademician Šimun MusaProf. Lidija Čehulić-Vukadinović, PhDProf. Marko Ivanković, PhDProf. Vesna Kazazić, PhDProf. Zvonko Miljko, PhDProf. Marko Rosić, PhDProf. Hrvoje Sikirić, PhDProf. Božo Skoko, PhDProf. Marko Trogrlić, PhDDoc. Gordana Iličić, PhDDoc. Ilija Musa, PhDMarinko Jovanović, Prof.Miro Petrović, Prof.

Imena AutoraHrvati Bosne i Hercegovine — nositelji europskih vrijednosti?

10 11

Predgovor

Poštovani čitatelju!Pred Vama je Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa „Hrvati BiH – nositelji europskihvrijednosti“. Ovaj skup je, nakon jako dugo vremena, na jednom mjestu okupio znanstvene,kulturne, društvene i političke strukture Hrvata Bosne i Hercegovine, ali i šire.Primarni cilj jednog ovakvog, nazovimo ga, megaprojekta je bio da na akademsko-stručnojrazini hrvatski nacionalni identitet u Bosni i Hercegovini dodatno artikuliramo, integriramoi dopunimo europskim. Sekundarni cilj je bio da na jednom mjestu okupimo sve najbolješto mi Hrvati u intelektualnom smislu imamo te da svojim zaključcima, u ovim presudnimvremenima, priredimo jedan putokaz djelovanja svima nama koji smo u obvezu dobili zaštituHrvata Bosne i Hercegovine, kao jednog od njezina tri konstitutivna naroda. Apsolutnosam uvjeren da smo u tome uspjeli. Zašto?Karakteristike i sadržaj nacionalnog identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini približavaju ioplemenjuju brojni radovi sabrani u ovom zborniku, situirajući ga u suvremeni politički konteksteuropskih aspiracija Bosne i Hercegovine, ali i činjenice da su Hrvati najmalobrojnijii institucionalno najnezaštićeniji narod u odnosu na kojeg urođene i stečene manjkavostisadašnjeg ustrojstva Bosne i Hercegovine najviše dolaze do izražaja.Iako se na najneposredniji i najintenzivniji način suočavaju s izazovima uvjetovanim slabostimaBosne i Hercegovine kao države, neosporivo je kako Hrvati gaje odnos iskreneprivrženosti europskim vrijednostima, što nastoje prenijeti i ugraditi u ostatak društvai opću političku kulturu Bosne i Hercegovine. Kao privrženici tog civilizacijskog krugaHrvati su najpozvaniji da europske vrijednosti nastave razvijati unutar sebe, a potomda te vrijednosti dalje približe i svima drugima u Bosni i Hercegovini te da ih pozovuna izgradnju zajedničke budućnosti pod okriljem tih vrijednosti. To je nužno kako bi seBosni i Hercegovini omogućio demokratski razvoj i osigurala stabilnost kroz političkueuropeizaciju i emancipaciju. Jedino tako u politički život naše zemlje možemo uvestieuropsku političku kulturu, do kraja uvjereni da je to ono što će u konačnici odrediti njezinubudućnost. Stoga i ovim skupom želimo podržati ideju nužne transpozicije europskihvrijednosnih sadržaja i njihova potpunog akceptiranja u Bosni i Hercegovini.Ideja Europe nedvojbeno crpi snagu na izvorištu zajedništva europskih vrijednosti i nji-hova jedinstvenog tumačenja, i zato ne treba sumnjati u njezin uspjeh. Podržavajući eu-ropske vrijednosti u Bosni i Hercegovini, izravno podržavamo njezin europski put, a time i ideju ujedinjene Europe bez granica, sazdane na vrijednostima mira, tolerancije, soli-darnosti, pluralizma, poštivanja individualnih i kolektivnih prava i sloboda, demokracije, vladavine razuma umjesto, na ovim prostorima dominantnih i često viđenih, iracionalnih poriva i emocija.Upravo su sve te vrijednosti omogućile da europski federalizam, kao prihvatljiv model uređe-nja odnosa između zajednica, utemeljen na racionalnom pristupu rješavanja problemai uređenja društvenog i političkog života, postane krovna vrijednost suvremene Europskeunije. Sastavni dio tradicije tog federalizma je i prepoznatljiva politička kultura utemeljena

na racionalnim načelima. Ta vrsta političke kulture prije svega podrazumijeva spremnostna uzajamno priznanje i poštovanje neovisno o političkim odnosima snage i moći, a potomsuradnju koja se ostvaruje dijalogom, na načelima kompromisa i konsenzusa. Sve to skupapredstavlja nešto što je prijeko potrebno Bosni i Hercegovini kao zemlji europskog podneblja,u kojoj je, barem na načelnoj razini, nesporna potpora političkih predstavnika sva trikonstitutivna naroda njezinom članstvu u Europskoj uniji.Izazovi pred nama su veliki i kao takvi se ne smiju podcijeniti. U Bosni i Hercegovini 22godine nakon rata još uvijek traju analogna sukobljavanja koja onemogućavaju da se stabi-lizira kao višenacionalna federacija u kojoj svi njezini konstitutivni narodi na svim razinamauživaju jednakopravnost, slobodu i ustavom zajamčena demokratska prava. Nekaod elementarnih prava se i danas osporavaju Hrvatima, kao što je pravo informiranja navlastitom jeziku i izbor legitimnih političkih predstavnika kako bi kao konstitutivan narodsudjelovali u društvenom, kulturnom i političkom životu zemlje ravnopravno s druga dvanaroda. Takvo što zasigurno nije u skladu s onim što podrazumijevaju vrijednosti koje baštiniEuropska unija, te ih je upravo zato potrebno osvijestiti, osnažiti njihov značaj za Bosnui Hercegovinu i sve njezine narode. Ovim je zbornikom to i učinjeno.Tekstovi pred Vama i njihova visoka kvaliteta svojevrsna su potvrda hrvatskog zajedništva,koje je zalog opstojnosti Hrvata na ovim prostorima, a ujedno i potvrda naše zrelostikao autohtonog naroda i, u povijesno-političkom smislu, nacije koja suživi i tvori Bosnu iHercegovinu. Zbornik je ujedno i izraz želje za refleksijom i promidžbom svega onoga načemu se temelji ideja i smisao postojanja Bosne i Hercegovine kao pluralne, multikulturne,multietničke i multinacionalne zemlje. Duboko vjerujem da je europski put jedini način dasačuvamo tu vrijednu baštinu, u čemu će Hrvati kao narod zauzeti poziciju koja će im omogućitida u tome daju svoj puni doprinos, što nesporno traže i žele.

Svako Vam dobro i živjeli!

Predsjednik Organizacijskog odbora

Prof. dr. sc. Dragan Čović


12 13

Foreword

Dear Reader!Before you there is Collection of papers for the scientific-professional conference titled„Croats of Bosnia and Herzegovina – holders of European values“ This Conference, after avery long time, gathers in one place all scientific, cultural, social and political structures ofCroats in Bosnia and Herzegovina and wider.Primary goal of this, let us call it mega-project, is to further articulate, integrate and supplementCroat national identity in Bosnia and Herzegovina with the European, on academic– professional level. Secondary goal was to bring to one place all the best that we,Croats, can offer in intellectual sense and to provide conclusions, in these decisive times,which will serve as guideposts for further actions of all those who have been trusted withduty to protect Croats of Bosnia and Herzegovina as one of its three constitutive nations. Iam sure that we have succeeded in doing so. Why?Features and content of the national identity of Croats in Bosnia and Herzegovina havebeen ennobled and brought closer by numerous papers compiled in this publication, andthereby situated in the contemporary political context of European aspirations of Bosniaand Herzegovina, but also related to the fact that Croats are the smallest and institutionallyunprotected nation against which all innate and acquired deficiencies of the currentsetup of Bosnia and Herzegovina come to the fore.Although in the most direct and intensive way facing challenges conditioned by theweaknesses of Bosnia and Herzegovina as a state, it is undisputable fact that Croatsnurture feeling of closest attachment to the European values, which they endeavor totransfer and build into the rest of the society and general political culture of Bosnia andHerzegovina. As followers of that civilizational circle Croats are invited to continuedevelop European vales within themselves, and then after to bring them further closerto all others in Bosnia and Herzegovina, and to invite them jointly to build up a sharedfuture under the auspices of those values. Former is necessary to enable full democraticdevelopment and assure stability of Bosnia and Herzegovina, through its politicalEuropeanization and emancipation. Surely that is the only way to put into the politicallife of our Country the breath of the European political culture, entirely assured thatis something that will ultimately determine its future. Hence, with this conference wewish to support the idea of indispensable transposition of European value substanceand further its full acceptance in Bosnia and Herzegovina.The idea of Europe undoubtedly draws its strength from the very source of the unity ofEuropean values and their unified interpretation, and that is why there should not be anydoubt in its success. By supporting European values in Bosnia and Herzegovina we directlysupport its European path, and by that, the idea of the united Europe, without frontiers, builton the values of peace, tolerance, solidarity, pluralism, respect of individual and collective rights and freedoms, democracy, rule of reason instead of, in this region dominant andoften seen, irrational drives and emotions.

Exactly these values have enabled rise and development of the idea of European federalism,as an acceptable model of organization of relations among different communities,entrenched on the rational approach to problem resolution and ordering societal and politicallife, which had become an overarching value of the modern European Union. Integralpart of that federal tradition is well discernible political culture based on the heritage ofenlightenment and rationalism. That sort of political culture, above all, implies readinessfor mutual recognition and respect disregard less of political power relations, and furthercooperation achieved through dialogue based on the principles of compromise andconsensus. Everything said is something indispensable for Bosnia and Herzegovina as acountry of European provenance, in which, at least on the principle-declarative level, thereis undisputable support for its membership in the European Union by the side of politicalrepresentatives of all three constitutive people.The challenges ahead of us are huge and as such must not be underestimated. Twenty-twoyears after war in Bosnia and Herzegovina there are still analogue conflicts which disableconsolidation of the country as multinational federation in which all constitutive peopleson all administrative levels enjoy full equality, freedom and constitutionally guaranteeddemocratic rights. Some of the basic rights are still denied to Croats, such as the right topublic information in mother language and election of legitimate political representativesenabling them as constitutive nation to participate in the social, cultural, and political lifeof the country side by side with other two nations. That is surely not in accordance withmeaning of the values guarded by the European Union, and for that very reason those mustbe brought to conscience and their importance reinforced among all members of all nationsin Bosnia and Herzegovina. With this publication, that has been done so.The collection of papers before You and their high quality are most definite confirmationof Croat unity, as guarantee of existence of Croats in Bosnia and Herzegovina, firm ac-knowledgment of maturity of Croats as its indigenous people and, in historical and politicalsense, nation which co-lives and co-constitutes in Bosnia and Herzegovina. At the sametime, this publication is an expression of desire to reflex and affirm everything that consti-tutes the idea and profound meaning of existence of Bosnia and Herzegovina as plural,multicultural, multiethnic and multinational country. I firmly believe that European path isthe only way to preserve such priceless heritage, where Croats will assume the positionwhich allows them to give their full contribution to that idea, which is something they firmlydesire and request.

I wish you pleasant reading, cheers!

Organizational Board

Prof. Ph. D. Dragan Čović


14 15

UVODNO IZLAGANJE

KOLINDA GRABAR - KITAROVIĆPREDSJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE

Poštovani gospodine predsjedniče,poštovani ministre Stier,poštovani dužnosnici Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine,dragi rektori,drage moje Hrvatice i Hrvati,uvaženi sudionici i gosti!

S velikim sam zadovoljstvom prihvatila vaš poziv prisustvovati ovom važnom znanstvenom skupu „Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji europskih vrijednosti”.Vi ćete sami progovoriti o stanju i položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, problemima i per-spektivama, ali i o očekivanjima od Republike Hrvatske i međunarodne zajednice. Bosna i Hercegovina jest susjedna, prijateljska država s kojom Republika Hrvatska ima 1001 kilometar državne granice. Hrvati u Bosni i Hercegovini, prema Daytonskom spo-razumu i Ustavu BiH, jesu konstitutivan narod. Republika Hrvatska je podržala refe-rendum o samostalnosti i nezavisnosti BiH. Prva je uputila veleposlanika u Sarajevo. Bosna i Hercegovina, kao i Republika Hrvatska, bila je žrtva Miloševićeve velikosrp-ske agresije. Gotovo sva vojna i humanitarna pomoć Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini došla je iz Republike Hrvatske ili preko Republike Hrvatske. Republika Hrvatska je, uz Sjedinjene Američke Države, najzaslužnija za zaustavljanje nesretnog hrvatsko-bošnjačkog sukoba, a u skladu sa Splitskom deklaracijom i za oslobođenje preko 20 posto teritorija Bosne i Hercegovine. Tijekom rata Republika Hrvatska je pri-mila gotovo milijun izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Republika Hrvatska je potpisala Washingtonski i Daytonski sporazum te bitno pridonijela zaustavljanju rata i uspostavi mira u Bosni i Hercegovini. A kakvo je stanje danas?Puzajućim promjenama Daytonskog sporazuma, posebice kroz odluke visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH, ugrožena je konstitutivnost i ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. U dva navrata Bošnjaci su izabrali hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH. U Mostaru se ne provodi odluka Ustavnog suda, te izbori nisu održani preko osam godina. Bosna i Hercegovina izložena je i novim izazovima, posebno međunarodnom terorizmu, te prijetećoj migrantskoj krizi. Raste broj ekstremističkih zajednica. U Republici Srpskoj gotovo da nema povratka prognanika i izbjeglica, a u Federaciji BiH nastavlja se majorizacija Hrvata.Međunarodna zajednica dugo je zatvarala oči pred ovim činjenicama. One, uz jačanje se-paratističkih težnji u Republici Srpskoj, snažno utječu na položaj i ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ne smijemo zatvarati oči pred ovim činjenicama posebice zato što:1. Republika Hrvatska snažno podržava teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Bosne i Her-

cegovine, kao i njezin put euroatlantskih integracija;

2. Spremni smo pomoći Bosni i Hercegovini u borbi protiv međunarodnog terorizma i za-štiti od ilegalnih migracija;

3. Snažno ćemo diplomatski djelovati prema međunarodnoj zajednici s ciljem dogradnje Daytonskog sporazuma, osiguranja stabilnosti Bosne i Hercegovine i šireg susjedstva te sprječavanja vanjskih utjecaja.

Stoga Republika Hrvatska očekuje:1. Žurno donošenje novog izbornog zakona koji će jamčiti jednakopravnost sva tri konsti-

tutivna naroda;2. Žurno donošenje novoga statuta grada Mostara i organizaciju lokalnih izbora;3 Pravovremeno djelovanje međunarodne zajednice, nužno za stabilnost Bosne i Herce-

govine i šireg susjedstva, uključujući ubrzanje unutarnjih reformskih procesa te euroa-tlantske integracije države.

Vaše rasprave i vaši zaključci bit će dragocjeni za formuliranje stanja i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini te posebno za djelovanje legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali i djelovanje Republike Hrvatske.Republika Hrvatska će djelovati strogo u skladu s međunarodnim pravom i potpisanim me-đunarodnim i međudržavnim sporazumima, ali i Ustavom Republike Hrvatske. A meni osob-no Bosna i Hercegovina i ostvarenje jednakopravnog položaja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini uvijek su bili i bit će jedan od stupova mojega međunarodnog djelovanja.

Želim vam puni uspjeh ovog značajnog znanstvenog skupa.


16 17

INTRODUCTORY ADDRESS

KOLINDA GRABAR - KITAROVIĆ THE PRESIDENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA

Dear Mr. President,Honored Minister Stier,Respected officials of Bosnia and Herzegovina and the Federation of Bosnia and Herzegovina,Respected rectors,My dear Croats,Distinguished participants and guests,

I was very pleased to accept your invitation to attend this important scientific conference “Croats of Bosnia and Herzegovina - Holders of European Values”.You will speak of the situation and position of Croats in Bosnia and Herzegovina, problems and perspectives, as well as the expectations you have for the Republic of Croatia and the international community. Bosnia and Herzegovina is a neighboring, friendly country that the Republic of Croatia shares 1001 kilometers of state border with. Croats in Bosnia and Herzegovina are a con-stituent people, according to the Dayton Peace Agreement and the Constitution of BiH. The Republic of Croatia has endorsed the referendum on independence of Bosnia and Her-zegovina. It was the first country to send an ambassador to Sarajevo. Bosnia and Herze-govina, as well as the Republic of Croatia, was a victim of Greater Serbia’s aggression lead by Milošević. Almost all military and humanitarian assistance to Bosniaks and Croats in Bosnia and Herzegovina came from or through the Republic of Croatia. The Republic of Croatia, along with the United States, is the most responsible for stopping the unfortunate Croat-Bosniak conflict, in accordance with the Split Declaration, as well as the liberation of over 20 percent of the territory of Bosnia and Herzegovina. During the war, the Repu-blic of Croatia welcomed almost one million refugees from Bosnia and Herzegovina. The Republic of Croatia signed the Washington and the Dayton Agreements and has substan-tially contributed to the ending of the war and the establishment of peace in Bosnia and Herzegovina. But what is the state of play today?Constituency and equality of Croats in Bosnia and Herzegovina is endangered by the slow-paced changes of the Dayton Peace Agreement, especially through decisions of the High Representative and the Constitutional Court of BiH. On two occasions the Bosniaks chose the Croat representative to the Presidency of BiH. Mostar is not implementing the decision of the Constitutional Court, and the elections had not been held for over eight years. Bosnia and Herzegovina is also exposed to new challenges, especially international terro-rism, and a threatening migrant crisis. The number of extremist communities is growing. There is almost no return of displaced persons and refugees to the Republika Srpska, and majorization over the Croats continues in the Federation of Bosnia and Herzegovina.

The international community has long ignored these facts. Such facts, along with the strengthening of separatist aspirations in Republika Srpska, strongly affect the position and equality of Croats in Bosnia and Herzegovina. We must not ignore these facts, especially because:1. The Republic of Croatia strongly supports the territorial integrity and sovereignty of

Bosnia and Herzegovina as well as its Euro-Atlantic integration;2. We are ready to help Bosnia and Herzegovina in the fight against international terrori-

sm and protection from illegal migrations;3. We will have strong diplomatic position towards the international community with the

aim of upgrading the Dayton Peace Agreement, ensuring the stability of Bosnia and Herzegovina and the wider neighborhood and preventing external influences.

Therefore, the Republic of Croatia expects:1. Quick adoption of the new electoral law that will guarantee the equality of all three

constituent peoples;2. Quick adoption of the new Statute of the city of Mostar and organization of local ele-

ctions;3. Timely action of the international community, necessary for the stability of Bosnia and

Herzegovina and the wider neighborhood, including the acceleration of internal reform processes and the country’s Euro-Atlantic integration.

Your discussions and conclusions will be valuable for formulation of the status and posi-tion of Croats in Bosnia and Herzegovina and especially for the work of legitimate repre-sentatives of the Croat people in BiH, as well as the activities of the Republic of Croatia.The Republic of Croatia will act strictly in accordance with international law and the si-gned international and inter-state agreements, as well as the Constitution of the Republic of Croatia. To me, personally, Bosnia and Herzegovina and the achievement of the equal status of the Croat people in BiH have always been and will be one of the pillars of my international engagement.

I wish you a great success of this important scientific conference.


18 19

UVODNO IZLAGANJE

DAVOR IVO STIER POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE

Poštovani člane Predsjedništva BiH, gospodine Dragane Čoviću, poštovani politički dužno-snici, ugledni gosti i sudionici ovog simpozija, dame i gospodo! Zahvaljujem organizatoru na pozivu. Čast mi je govoriti kao uvodničar na znanstveno-stručnom skupu na kojem će se razmatrati teme od važnosti za budućnost Bosne i Hercegovine i hrvatskog naroda u njoj.Drago mi je da hrvatski narod u BiH pokazuje svoju privrženost Bosni i Hercegovini kroz sustavno razvijanje njezina europskog i euro-atlantskog puta, gradeći političku platformu za integraciju države u EU. Ovu konferenciju, prije svega, vidim u kontekstu daljnjeg razvoja doprinosa hrvatskog naroda BiH zajedničkoj platformi tri konstitutivna naroda, koja je u službi jačanja europske perspektive cjelovite BiH.Brinući se za svoj položaj, bosanskohercegovački Hrvati zauzimaju se kroz jačanje europ-ske perspektive BiH i za dobrobit druga dva konstitutivna naroda i svih građana zajedničke države. Smatram da se radi o izrazito državotvornom djelovanju hrvatskog naroda u korist stabilnosti i dobrobiti cijele države BiH. Iz zagrebačke perspektive mogu i osobno posvje-dočiti da predstavnici hrvatskog naroda iz BiH u svim razgovorima neizostavno zagovaraju europski put cijele BiH, svih triju konstitutivnih naroda i svih građana.Temeljne smjernice politike Republike Hrvatske prema BiH jesu čuvanje njezina teritorijalnog integriteta, osiguranje mira i stabilnosti te zalaganje za konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH, koja je neraskidivo povezana s brigom za cijelu BiH u duhu ravnopravnosti Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih bosanskohercegovačkih građana. Republika Hrvatska smatra da su upravo europski i euro-atlantski put BiH način da se uspješno postignu ti međusobno povezani ciljevi.Upravo u službi izloženih smjernica hrvatske vanjske politike i zajedničkog cilja stabilne i prosperitetne, u EU integrirane cjelovite Bosne i Hercegovine, želim iz hrvatske perspektive otvoreno progovoriti kako o pozadini tako i o dobrim i problematičnim aspektima sadaš-njosti te o mogućim pozitivnim rješenjima.Temeljno polazište i međunarodnopravna podloga s koje kao ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske nastupam kada ulazim u tu problematiku jest sporazum poznat pod nazivom „Daytonski“. „Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini“, sklopljen u Parizu 14. prosinca 1995. i odmah stupio na snagu, potpisali su u ime tadašnje Republike Bo-sne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije njihovi predsjednici. Sastavni dio Sporazuma jest i Ustav BiH, dan u obliku Aneksa 4., a tu je niz drugih regulacija, uključujući one o zaštiti ljudskih prava i obvezatnoj primjeni međunarodnih konvencija.Ustav BiH i pravna arhitektura BiH sastavni su, dakle, dio tripartitnog sporazuma između Sarajeva, Beograda i Zagreba kao triju „strana“. A u članku I. Sporazuma ističe se: „Strane će posebice potpuno poštovati međusobnu suverenu jednakost, rješavati sporove mirnim putem, te se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili uporabom sile ili na drugi način, protiv te-ritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države.“Dakle, BiH nije država samo jednog naroda niti samo jedan narod može pretendirati na monopol glede državotvornosti. Nitko ne može i ne smije derogirati temeljnu državotvor-

nu ideju izraženu u završnoj rečenici preambule usuglašenog Ustava, koja počinje ovako: „Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te građani Bosne i Hercegovine ovime određuju…“.Glede ocjene stanja i hrvatskih zahtijevanja uputio bih ovdje mnogima od vas znanstvenika poznatu, opsežnu analitičku studiju „Bosna i Hercegovina – federalizam, ravnopravnost, održivost. Studija preustroja BiH u cilju osiguravanja institucionalne jednakopravnosti kon-stitutivnih naroda“. Priredio ju je i izdao Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara prošle godine. Urednici su Ivan Vukoja i Milan Sitarski, a objavljena je uz finan-cijsku potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.Ne ulazeći u arbitriranje, želim istaknuti dvije-tri teze iz studije. Prva je ta da su dosadašnje modifikacije Ustava i zakona „narušile jednakopravnost naroda“, prekršivši izvorišne odred-be, te da „potpisnice, oštećene na taj način, imaju puno pravo zahtijevati povratak na sta-tus quo ante (stanje prije nametnutih izmjena)“. Takvu ocjenu prati i objašnjenje u kojem se kaže: „Nerealizacija ustavno propisane jednakopravnosti i konstitutivnosti konstitutivnih naroda, kako se pokazalo, najteže je posljedice ostavila na položaj Hrvata u cijeloj Bosni i Hercegovini, Bošnjaka u Republici Srpskoj i Srba u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i naci-onalno neopredijeljenih građana i nacionalnih manjina na svim administrativnim razinama.“ Navodeći kako „tretirani problemi negativno utječu na sve segmente populacije“, autori do-daju da „jedino Hrvati kao konstitutivni narod ne uživaju odgovarajuću zaštitu institucionalne jednakopravnosti niti u jednom od dva entiteta“, što ima za posljedicu i obezvrjeđivanje jed-nakopravnosti Hrvata „čak i na razini županija u kojima su većina stanovništva“.Kritički govoreći o naknadnim potezima, autori ističu da „kroz niz intervencija na ustave i zakone na svim razinama (…) mnoga zakonska i ustavna rješenja koja je u pravno-politič-ki sustav uveo visoki predstavnik, temeljem svojih izvan(nad)ustavnih ovlasti, ne samo da nisu eliminirala nego su i produbila neravnopravnost naroda odnosno građana na različitim razinama. Uslijed toga, aktualni ustroj BiH postajao je sve nepravičniji i disfunkcionalniji, što je generiralo nezadovoljstva.“ Autori ocjenjuju da „posljedice takvog stanja trpe svi građani BiH, a ono se najjače očituje u permanentnoj političkoj nestabilnosti“ i time „uvjetovanoj lo-šoj gospodarsko-socijalnoj situaciji, te značajno usporenom procesu europskih integracija“.Dakle, mi ne govorimo ovdje o novom Daytonu, ili novom ustavu, već o tome da su se u po-sljednjih 20 godina više puta mijenjali važni i temeljni elementi na način da se sve više udalja-valo od koncepta BiH kao države triju jednakopravnih naroda i jednakopravnih građana.

Poštovani sudionici simpozija,

dopustite mi jednu digresiju. Poznato je da nas političare i državne dužnosnike najviše za-nima kakvo je stanje sada te kamo i kako dalje. No ozbiljni ljudi moraju biti svjesni i onoga, još od antičke filozofije, temeljnog pitanje: „odakle dolazimo?“. Osobno sam svjestan po-vijesne dimenzije postojanja i sadržaja postojanja Bosne i Hercegovine još od srednjega vijeka naovamo. Naime, Bosna i Hercegovina ima u sebi, u svom duhu, u simbolima, u nazivima mjesta, u jeziku, kulturi i duhovnosti snažan povijesni hrvatski i katolički pečat, koji ne treba prešućivati, koji nije pošteno nijekati. Dakako da taj pečat ne smije biti osnova s koje će se nijekati pečati koje su u povijest i kulturu i u sam supstrat Bosne i Hercegovine utisnuli i drugi narodi, kulture i religije. U posljednjih nekoliko stoljeća taj su pečat utisnuli islamska vjera i Osmansko Carstvo, čiju baštinu danas posebice njeguje bošnjački narod u BiH. Dakako, ne može se nijekati bizantski te pravoslavni pečat, koji je u značajnoj mjeri utisnula kultura razvijana unutar srpskog naroda u BiH.


20 21

Pritom, treba ukazati i na povijesno protežnu kulturološku i zemljopisnu, odnosno geopo-litičku bliskost i međuovisnost ljudi, naroda, regija i kultura današnje Republike Hrvatske s onima u današnjoj Bosni i Hercegovini. Više od 1000 kilometara granice Republika Hrvat-ska dijeli s Bosnom i Hercegovinom, koja se nalazi između hrvatskog zemljopisnog polo-žaja čije su istaknute točke Dubrovnik s Prevlakom na jugoistočnom krilu hrvatske ptice i Srijem s Ilokom na sjeveroistočnom krilu te iste zemljovidne „ptice“ raskriljenih krila.Danas imamo u BiH pluralnu, multikulturalnu situaciju, a to je činjenica koja može imati svoje pozitivne konotacije, i koja ne bi smjela biti uzrokom novih sukobljavanja. Ne želimo nove sukobe i stradanja, a ni zaostajanje, siromaštvo, nered i daljnje iseljavanje ljudi.Dvadeset jednu godinu nakon sklapanja Okvirnog sporazuma Bosna i Hercegovina našla se sada na prijelomnoj točki. Ne želim dramatizirati ionako izdramatizirane, pa i trauma-tizirane odnose, nego samo upozoriti da u povijesti postoje trenutci u kojima protagonisti odlučuju kamo i kako dalje.Kada je prije dva tjedna visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini posjetila Sarajevo, u sklopu „regionalne“ turneje, susrela se i razgovarala s rele-vantnim političkim predstavnicima. Ona je, sa svoje strane, isticala da EU ostaje privržen politici širenja te da od BiH očekuje jasno iskazanu političku volju i vjerodostojne reforme koje će poboljšati gospodarsko stanje, omogućiti zapošljavanje i rast te približiti zemlju EU-u, u smjeru punopravnog članstva. Spominjala je važnost provedbe „Reformske agen-de“, funkcioniranja „koordinacijskog mehanizma“ i ispunjavanja Questionnairea. Iznijela je ocjenu da je put prema EU-u bitan za stabilnost država i cijele regije. Zajamčila je da EU, sa svoje strane, a ni ona osobno, nikada neće odustati od BiH. Pritom je upozorila da odgovor-nost nije samo njezina, nego da ju dijele i glavni igrači na domaćem terenu.S druge strane stola, svi domaći politički čelnici isticali su da put prema EU-u nema al-ternativu, te da će svi raditi na tomu da se u tom smjeru zajednička država doista i kreće. Predsjednik Vijeća ministara Zvizdić govorio je o željenoj integraciji u EU kao glavnomu cilju, čemu mora prethoditi i ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Svaka zemlja bira si najbolju opciju. Vjerujem da je za BiH europsko integriranje najbolja opcija, unatoč svim poteškoćama s kojima se i sam EU i njegove države članice trenutačno suočavaju.Za uspješnost europskog puta nužno je paralelno voditi dva procesa. S jedne strane to je nastavak provedbe socijalno-ekonomskih reformi, a s druge strane nužno je ući u političke reforme, posebice u pogledu reforme izbornog zakonodavstva. Rok što ga je Ustavni sud BiH dao za reformu izbornog zakonodavstva istječe u lipnju 2017. A poznato je da se u izbornoj godini 2018. više neće smjeti mijenjati pravni okvir za izbore. Zbog toga je ovo proljeće pravo vrijeme da se taj važan dio političke reforme provede jer ako do toga ne dođe, legitimitet izbora 2018. bit će doveden u pitanje i doći će do novog produbljivanja političke krize u BiH.Na Vijeću za vanjske poslove Europske unije zauzeli smo se za to da Europska unija sve više uoči važnost ovog pitanja te izađe iz obrasca reaktivnog djelovanja i počinje djelovati proaktivno u prilog političkih reformi u skladu s načelom jednakopravnosti.Iako još ima puno posla, neke smo pomake već postigli. To se vidi iz izjave predstavnika EU-a na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a održane krajem 2016., a isto tako iz zaključaka slovačkog predsjedništva EU-a s prosinačkog sastanka Vijeća za opće poslove EU-a. U tim izjavama naglašava se važnost poštivanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda pri-likom reforme izbornog zakonodavstva.

Isto tako, želim podsjetiti da Europski parlament od 2014. svake godine u svojim rezoluci-jama o izvješćima Europske komisije o Bosni i Hercegovini napominje potrebu institucio-

nalne reforme u skladu s jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i građana te potre-bu uređenja zemlje na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja.

Dame i gospodo,

kako bismo unaprijedili bilateralnu suradnju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, potpisat ćemo ugovor o europskom partnerstvu te održati zajedničku sjednicu dviju vlada. Nastavit ćemo pružati tehničku i stručnu pomoć. U pogledu boljeg prometnog povezivanja BiH s RH i Europom započinju i radovi na gradnji mosta preko Save kod Svilaja, što je naš zajednički projekt, a sufinanciran je sredstvima iz EU-a.Da joj je europska budućnost BiH ključan vanjskopolitički cilj, Vlada Republike Hrvatske vrlo je jasno artikulirala u svom programu. Premda su, uoči lanjskog podnošenja zahtjeva za članstvo, iz Europske unije dolazili suzdržani signali, snažno smo poduprli zahtjev BiH za članstvo. U to smo vrijeme predsjednik Vlade Andrej Plenković i ja još bili zastupnici u Europskom parlamentu. Zajedno s ostalim kolegama iz Hrvatske, bez obzira na stranačku pripadnost, učinili smo sve što je u našoj moći da se zahtjev za članstvo uspješno preda, tj. da reakcija sa strane institucija EU-a i država članica bude pozitivna. Mogu vam reći da je posebno tadašnji zastupnik EP-a, a sadašnji hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković lomio nekoliko tvrdih oraha.Ovdje želim osobno posvjedočiti i o tomu kako je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović odigrao važnu ulogu u lobiranju za davanje zelenog svjetla za formalni početak europskih integracija BiH te da je put prema EU-u zagovarao kao autentični interes cijele države BiH, svih njezinih triju konstitutivnih naroda, odnosno svih njezinih građana. Slijedila je ocjena Vijeća EU o kredibilnosti zahtjeva i započeo je proces izrade mišljenja o spremnosti BiH za dobivanje statusa kandidata, odnosno proces odgovaranja na Upitnik.Kao zaključak cijelog ovog mog izlaganja, a u kontekstu teme simpozija, želim istaknuti ovo: Hrvatski narod u BiH smatramo ključnim katalizatorom i predvodnikom procesa eu-ropske integracije, a time i bitnim kohezijskim čimbenikom za budućnost same BiH.

U tom duhu, želim vam uspješan rad.


22 23

INTRODUCTORY ADDRESS

DAVOR IVO STIER DEPUTY PRIME MINISTER AND FOREIGN AND EUROPEAN AFFAIRS MINISTER OF THE REPUBLIC OF CROATIA

Dear member of the Presidency of BiH, Mr. Dragan Covic, honored political officials, distin-guished guests and participants in this symposium, ladies and gentlemen! I thank the or-ganizer for the invitation. It is my honor to present the opening lecture at a scientific-pro-fessional conference that will cover topics of great importance for the future of Bosnia and Herzegovina and the Croat people living in it.I am pleased that the Croat people in BiH demonstrate their commitment to Bosnia and Herzegovina through the systematic development of its European and Euro-Atlantic path, building a political platform for the integration of the country into the EU. I see this confe-rence, first of all, within the context of further development of the contribution of the Croat people of BiH to the joint platform of three constituent peoples, which is in the service of strengthening the European perspective of BiH as a whole.Standing for their position, Bosnian and Herzegovinian Croats also stand for the strengt-hening of the European perspective of BiH and the wellbeing of the other two constituent peoples and all citizens of the joint state. I believe that this is very state-oriented behavior of the Croat people, in favor of the stability and welfare of the entire state of BiH. From the perspective of Zagreb, I can personally testify that the representatives of the Croat people from Bosnia and Herzegovina in all the talks indisputably advocate the European path of all BiH, all three constituent peoples and all citizens.The basic guidelines of the Republic of Croatia’s policy toward BiH are to preserve its terri-torial integrity, to ensure peace and stability, and to advocate for the constituency of the Croat people in Bosnia and Herzegovina, which is inextricably linked to the concern for the whole of BiH in the spirit of equality of Croats, Bosniaks, Serbs and all citizens of Bosnia and Herzegovina. The Republic of Croatia believes that the European and Euro-Atlantic path of BiH is the way to successfully achieve these mutually linked goals.In spirit of the guiding principles of Croatia’s foreign policy and the common goal of a sta-ble and prosperous EU-integrated Bosnia and Herzegovina, I want to speak openly from the Croatian perspective on both the background as well as the good and problematic aspects of the present moment and the possible positive solutions.The basic starting point and international legal basis I represent as the Minister of Foreign Affairs and European Affairs of the Republic of Croatia when discussing this issue is the agreement known as “Dayton”. “General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina” was concluded in Paris on 14 December 1995 and imme-diately entered into force, and was signed on behalf of the then Republic of Bosnia and Herzegovina, the Republic of Croatia and the Federal Republic of Yugoslavia by those countries’ respective presidents. An integral part of the Agreement is the Constitution of BiH, given in the form of Annex 4, as well as number of other regulations, including those on the protection of human rights and the mandatory application of internatio-nal conventions.

The BiH Constitution and the BiH legal architecture are therefore part of the triparti-te agreement between Sarajevo, Belgrade and Zagreb as three “parties”. Article I of the Agreement states: “Parties shall fully respect the sovereign equality of one another, shall settle disputes by peaceful means, and shall refrain from any action, by threat or use of force or otherwise, against the territorial integrity or political independence of Bosnia and Herzegovina or any other State.”So, BiH is not a country of just one nation and a single nation cannot claim a monopoly over the statehood. No one can and shall not derogate from the fundamental idea of statehood expressed in the final sentence of the preamble to the adopted Constitution, which begins as follows: “Bosniacs, Croats, and Serbs, as constituent peoples (along with Others), and citizens of Bosnia and Herzegovina hereby determine...”Regarding the estimates of the situation and the Croat demands, I would like to refer you to the extensive analytical study many of you scientists know of - “Bosnia and Herzegovina - federalism, equality and sustainability. A study of BiH redesign to secure institutional equali-ty of constituent peoples.” It was prepared and published last year by the Institute for Social and Political Research (IDPI) from Mostar. Editors are Ivan Vukoja and Milan Sitarski, and the study was published with financial support of the State Office for Croats Abroad.Without going into arbitrariness, I want to highlight several theses from the study. The first one is that the previous modifications to the Constitution and the law “have viola-ted the equality of the people” by breaching the original provisions, and that “the par-ties, having been harmed, have a full right to demand the return to status quo ante (the condition prior to the enforced modification)”. This assessment is accompanied by the following explanation: “The failure to implement constitution-based equality and con-stitutionality of constituent peoples had a greatest and gravest impact on the status of Croats in the whole of Bosnia-Herzegovina, Bosniaks within the RS and Serbs in the BiH Federation; however, it had such an impact also on the ethnically undeclared citizens and national minorities at all levels of governance.” Stating that „emphasized problems have a negative effect on the entire population“, the authors add that „Croats, as a consti-tuent people, are the only ones who lack the means of institutional equality in both BiH entities“, which has the effect of undermining the equality of Croats „even at the level of cantons at which they are a majority population“.Critically speaking about subsequent moves, the authors point out that “through a series of interventions into the constitution and the legislations at all levels (...) many legislative and constitutional solutions imposed by the high representative, and founded on his extraordi-nary and extra-constitutional powers, have not only failed to eliminate, but have deepened and widened inequalities between peoples and citizens at all levels. Hence the actual BiH design has become increasingly unjust and dysfunctional, which resulted in open dissatisfa-ction.“ The authors estimate that „all the citizens of BiH suffer the effects of such condition the key feature of which is a permanent political instability“ causing „a bad economic-so-cial condition and a significant slow-down as to the process of EU integration“.So, we are not talking here about the new Dayton or the new constitution, but about the fact that over the last 20 years, important and fundamental elements have changed seve-ral times in the way increasingly taking away from the concept of BiH as a state of three equal peoples and equal citizens.


24 25

Dear participants of the symposium,

please allow me to digress. It is well known that us politicians and government officials are mostly interested in the current situation and where and how to move on. But, serious pe-ople must be aware of the fundamental question that has been asked ever since the time of the antique philosophy: “Where do we come from?” Personally, I am aware of the historical dimension and the context of existence of Bosnia and Herzegovina since the Middle Ages. Namely, Bosnia and Herzegovina has in its spirit, in its symbols, in the names of places, in its language, culture and spirituality, a strong historical Croat and Catholic stamp that should not be overlooked, and which is not fair to deny. Certainly, this stamp should not be the basis for denying the imprints of other peoples, cultures and religions in the history and culture and the very substance of Bosnia and Herzegovina. Over the last few centuries, such stamp was impressed by the Islamic faith and the Ottoman Empire, the heritage to-day particularly nurtured by the Bosniak people in BiH. Of course, the significant Byzantine and Orthodox imprints made by the culture developed among the Serb people in BiH can not be denied either.In addition, the historical, cultural and geographical, as well as geopolitical closeness and interdependence of people, nations, regions and cultures of today’s Republic of Croatia with those in today’s Bosnia and Herzegovina should also be highlighted. The Republic of Croatia shares over 1,000 kilometers of border with Bosnia and Herzegovina, between the Croatian geographic positions of prominence such as Dubrovnik with Prevlaka on the southeastern wing of the “Croatian bird” and Srijem with Ilok on the northeastern wing of that same geographical “bird” with the spread wings.Today in BiH we have a plural, multicultural situation, which is a fact that can have its own positive connotations, and which should not be the cause of new conflicts. We do not want new clashes and sufferings, backwardness, poverty, disorder and further emigration of people.Twenty-one years after the signing of the Framework Agreement, Bosnia and Herzegovina has now come to a breaking point. I do not want to dramatize any of the exaggerated and even traumatized relationships, only to warn that in history there are such moments when the protagonists decide where and how to move on.When, two weeks ago, the EU High Representative for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini visited Sarajevo as part of a “regional tour”, she met and talked with relevant political representatives. She stressed that the EU remains committed to the en-largement policy and that it expects from BiH a clear political will and credible reforms that will improve the economic situation, enable employment and growth and bring the country closer to the EU in sense of full membership. She referred to the importance of the imple-mentation of the “Reform Agenda”, the functioning of the “Coordination Mechanism” and the completion of the Questionnaire. She made the assessment that the path to the EU is important for the stability of the state and the whole region. She guaranteed that the EU and also she, personally, would never give up on BiH. She also warned that the responsibi-lity is not only on her, but also shared by the main players in the country.On the other side of the table, all local political leaders have emphasized that the path to the EU has no alternative and that all will work to ensure that the state is moving in that direction. Chairman of the Council of Ministers Zvizdić talked about the desired integration into the EU as the main goal, to be preceded by joining the World Trade Organization. Each country cho-oses the best options for itself I believe that for BiH, European integration is the best option, in spite of all the difficulties that the EU itself and its member states are currently faced with.

The successful European path requires that it is necessary to simultaneously conduct two processes. On the one hand, continuation of the implementation of socio-economic re-forms, and on the other hand, it is necessary to engage in political reforms, especially in terms of electoral legislation reform. The deadline given by the BiH Constitutional Court for electoral legislation reform expires in June 2017. It is well known that in the electoral year 2018 it will no longer be possible to change the legal framework for elections. There-fore, this spring is the right time to implement that important part of the political reform because if this does not happen, the legitimacy of the elections in 2018 will be called into question and there will be a new deepening of the political crisis in BiH.At the European Union Foreign Affairs Council, we asked that the European Union realize the importance of this issue and overcome the pattern of reactive actions while beginning to act proactively in favor of political reforms in line with the principle of equality.Although there is still a lot of work to be done, we have already achieved some progress. This is evident from the statements of representatives of the EU at the UN Security Council session held at the end of 2016, but also from the conclusions of the Slovak presidency of the EU from the December meeting of the EU General Affairs Council. In these statements, said authorities stress the importance of respecting the equality of the three constituent peoples during the reform of electoral legislation.Also, I want to remind you that the European Parliament every year since 2014 in its re-solutions on the reports of the European Commission on Bosnia and Herzegovina brings up the need of institutional reform in accordance with the principle of equality of the three constituent peoples and the citizens and the need to organize the country on the basis on the principles of federalism, decentralization, subsidiarity and legitimate presentation.

Ladies and gentlemen,

in order to enhance bilateral co-operation between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina, we will sign an agreement on the European Partnership and hold a joint ses-sion of the two governments. We will continue to provide technical and expert assistance. In terms of improving transport links between Bosnia and Herzegovina and Croatia and Europe, the works begin on construction of the bridge across the Sava river near Svilaj, which is our joint project, co-financed with the EU funds.The Government of the Republic of Croatia has very clearly articulated in its program that the European future of BiH is one of its key foreign policy goals. Although the signals from the EU ahead of the last year’s application for membership of Bosnia and Herzegovina were not too enthusiastic, we strongly supported the application. At that time, Prime Mi-nister Andrej Plenković and I were still MEPs. Together with other colleagues from Croatia, regardless of party affiliation, we have done everything in our power to make it possible for the application for membership to be successfully submitted and to make sure the res-ponse of the EU institutions and the Member States was a positive one. I can tell you that the former MEP and current Croatian Prime Minister Andrej Plenković personally worked really hard on convincing some that were difficult to convince.I want to give my personal testimony of the important role the then-Chairman of the BiH Presidency Dragan Čović had in lobbying for getting the green light for the formal start of the process of European integration of Bosnia and Herzegovina and how he advocated the path to the EU as an authentic interest of the entire state of Bosnia and Herzegovina, all of its three constituent peoples and all of its citizens. What followed was the opinion of the

Hrvati Bosne i Hercegovine — nositelji europskih vrijednosti?

26

EU Council on the credibility of the application and the beginning of the process of drafting the opinion on BiH’s readiness for the candidate status and the process of answering the questionnaire.As a conclusion of this whole presentation, but in the context of the topic of the symposi-um, I want to emphasize the following: We believe that Croat people in BiH are the key ca-talyst and the leader of the European integration process, which makes them the essential cohesion factor for the future of BiH itself.

In that spirit, I wish you successful work.

Čović, D. Predgovor 10

Uvodna izlaganjaKOLINDA GRABAR - KITAROVIĆ PREDSJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE 14

DAVOR IVO STIER POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR VANJSKIHI EUROPSKIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE 18

I. Povijest, kultura, jezik i obrazovanje Hrvata u BiHBabić, A. ULOGA HRVATA U RAZVOJU OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI 39

Markić, B.; Bijakšić, S.; Miličević, M. KONVERGENCIJA SUSTAVA VISOKOG OBRAZOVANJA BIH PREMA EUROPSKOJ UNIJI 53

Budimir, D. PREDSTAVLJENOST HRVATA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U HRVATSKOMPARLAMENTU OD 1990. DO 2016. GODINE 67

Babić, D. KARAKTERISTIKE PSIHOLOŠKE AKULTURACIJE PROGNANIH HRVATABOSNE I HERCEGOVINE 77

Vasilj, I.; Ostojić, Z.; Aukst Margetić, B. ZDRAVSTVENI ČIMBENICI RIZIKA I KRONIČNE NEZARAZNE BOLESTIHRVATSKOGA PUČANSTVA MOSTARA 85

Čolak, I. ZASTUPLJENOST HRVATSKIH AUTORA U DANAŠNJOJ BOSANSKOHERCEGOVAČKOJ KINEMATOGRAFIJI 91

Dankić, I. ULOGA INTERNACIONALIZACIJE U IZGRADNJI EUROPSKOGIDENTITETA NA SVEUČILIŠTU U MOSTARU 99Pehar, J. STANJE I ULOGA OBRAZOVNOGA SUSTAVA U STVARANJUEUROPSKIH VRIJEDNOSTI U HRVATA BIH 109

Ostojić, Lj.; Petrović, M. ČOVJEČE, PAZI DA NE IDEŠ MALEN ISPOD ZVIJEZDA! 119

Zovko, Lj.; Šego-Marić, I. TRIJALIZAM, HRVATI I BOSNA I HERCEGOVINA UVRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA 1914. – 1918. 127

Marić, M.; Čamo, N. RUĐER JOSIP BOŠKOVIĆ – EUROPLJANIN 18. STOLJEĆA 141

Palameta, M. EUROPSKI HUMANIST IZ SREBRENICE JURAJ DRAGIŠIĆ BENIGNUS 153

Bevanda, M. HRVATSKO ŠKOLSTVO U BIH – DIO EUROPSKOGA 171

Pavlović, S.; Lukenda, A. OBRAZOVANJE U ŠVICARSKOJ, BELGIJI I BOSNI I HERCEGOVINI: SLIČNOSTI I RAZLIKE 181

Musa, Š. HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST KAO NACIONALNA IEUROPSKA VRIJEDNOST (IZ BOSANSKOHERCEGOVAČKE PERSPEKTIVE) 197

Zovko, T. PROCES HRVATSKE NACIONALNE INTEGRACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 211

Veselinović, V. HRVATSKA STRANKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI 233

Kovačić, V. Obrada imenICA u Novoj slovnici talianskoj (Mostar, 1874.) 247

o. Martić, Z. TRADICIJSKA KULTURA HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI– ČUVAR I IZGRAĐUJUĆI ČIMBENIK IDENTITETA 255

Dugandžić, Ž. UDIO HRVATSKOG PUČANSTVA U BIH OD 1879. DO 2013. GODINE 269

II. Europski put kao okvir za demokratizaciju BiH Bešlić, B. UČINCI PROVEDBE REGIONALNE POLITIKE EU NA PRIMJERU IPAPREKOGRANIČNOG PROGRAMA HRVATSK – BOSNA I HERCEGOVINA 2007. – 2013. 287

Akademik Davorin Rudolf, Split BOSNA I HERCEGOVINA I ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI 301

Čović, D.; Krešić Gagro, T.; Bazina Crnokić S.; Vanjek D. BOSNA I HERCEGOVINA – PUNOPRAVNA DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE 309

Ljubić, F. ZAŠTO JE VAŽNO ČLANSTVO U EU I KAKO UBRZATI PROCES PRISTUPANJA 323

Papac, I.; Herceg, N.; Milićević, M.; Vasilj, M. STANJE I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA FONDOVA EU U ŽUPANIJAMAS HRVATSKIM VEĆINSKIM STANOVNIŠTVOM 337

Orlić, I. EUROPSKI INTEGRACIJSKI PROCESI: EUROMEDITERANSKOPARTNERSTVO I POZICIJA BOSNE I HERCEGOVINE 353

Šaravanja, I. EUROPSKI PUT KAO OKVIR ZA DEMOKRATIZACIJU BIH 363

Čutura, M.; Grbavac, J.; Čolak, A. PROMICANJE EUROPSKIH VRIJEDNOSTI DRUŠTVENO ODGOVORNE ZNANOSTI 369

Ivanković, M.; Jurilj, I.; Lasić, M.; Mihić Ostojić, A. IZVORNI PROIZVODI BiH KAO GLASNIK KULTURNOGA BOGATSTVA,RAZNOLIKOSTI I EUROPSKIH VRIJEDNOSTI 383

Petrak, M. RIMSKO PRAVO I EUROPSKI IDENTITET U KONTEKSTU BOSNE I HERCEGOVINE.KRATKE NAPOMENE O ŽIVOTU I DJELU PROFESORA MILE BORASA (1923 – 1997) 393

Lovrinović, N. HRVATI I EUROPSKI PUT BOSNE I HERCEGOVINE U ZAJEDNIČKIMTIJELIMA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE 407

Bazina Crnokić, S.; Vanjek, D.; Krešić Gagro, T. ZNAČAJ UČINKOVITE PROVEDBE TEMELJNIH VRIJEDNOSTI I OPĆIH NAČELAPRAVA EUROSPKE UNIJE U PROCESU PRISTUPANJA 419

Cvitković-Iličić, Š. EUROPSKI PUT KAO OKVIR ZA DEMOKRATIZACIJU BOSNE I HERCEGOVINE 433

Tonino Picula EU 60 GODINA OD RIMSKIH SPORAZUMA I DEJTONSKA BIH PREDIZAZOVIMA NEIZBJEŽNIH PROMJENA 447

Krešić Gagro, T.; Vanjek, D.; Bazina Crnokić, S. ULAZAK U EUROPSKU UNIJU KAO STRATEŠKI CILJ DRŽAVE BIH I ULOGAKANTONA U TOM PROCESU 453

Kandžija, V.; Maletić, I. UKLJUČIVANJE BIH U EU I ODRŽIVOST HRVATA U BIH 467

Zeljko, Z. INSTITUCIONALNI IZAZOVI U IZRADI PROGRAMA EKONOMSKIHREFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI 487

III. Ustavna i institucionalna jednakopravnost Hrvata kao temelj europske BiHPuljić, B. PROSTORNO PLANIRANJE I URBANIZACIJA KAO INSTRUMENT KONTROLEPROSTORA I VLADANJE NARODOM NA TOM PROSTORU 503

Krišto, B.; Čolak, B. NERAVNOPRAVNOST HRVATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 515

Žepić, B. DVOJBE, PRIJEPORI I PREPREKE NA EUROPSKOM PUTU BOSNE I HERCEGOVINE 527

Vanjek D.; Bazina Crnokić S.; Krešić Gagro, T. TEMELJNE ZNAČAJKE NAJVIŠIH USTAVNO-SUDSKIH INSTANCI U VIŠENACIONALNIM FEDERACIJAMA S FOKUSOM NA RELEVANTNE ODLUKE USTAVNOG SUDA BIH 543

Puljić, G. MATEMATIČKI MODEL IZBORA ČLANOVA PREDSJEDNIŠTVA – MODEL IZBORNIH BODOVA 565

Iličić, G. UZROCI NESTABILNOSTI POLITIČKOG SUSTAVA I PREDUVJETI KONSOLIDACIJEDEMOKRACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 577

Pepić, I. POSTVESTFALSKE NORME EUROPSKE UNIJE I KONSTITUTIVNOST NARODA:VRIJEDNOSNI ANTAGONIZAM ILI UKLJUČIVA KOEGZISTENCIJA? 591

Vukoja, I.; Sitarski, M. INSTITUCIONALNA NETERITORIJALNA AUTONOMIJA KONSTITUTIVNIH NARODA BIH NA PRIMJERU PREUSTROJA JAVNOG RTV SUSTAVA 607

Vukoja, I.; Sitarski, M. UNITARIZAM-SEPARATIZAM UMJESTO LJEVICA-DESNICA – KONCEPTIDRŽAVNOG USTROJSTVA KAO ODLUČUJUĆA DETERMINANTA BH. POLITIČKE SCENE 623

Zorko, M.; Novak, N. GEOPOLITIČKA IMAGINACIJA DOMINACIJE VEĆINSKOG NARODAUNUTAR FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 635

Vego, M. BORBA HRVATSKOG NARODA U BiH ZA JEDNAKOPRAVNOST - U SKLADU S EUROPSKIM VRIJEDNOSTIMA 643

Tuđman, M. PREDSJEDNIŠTVO R BIH (1992. – 1994.): INSTITUCIJA PRINCIPIJELNE PODVOJENOSTI 655

Ančić, M. RJEŠENJE NACIONALNOG PITANJA – KLJUČ OPSTANKA BOSNE I HERCEGOVINE 677

Lovrinović, N. JAVNI RTV SUSTAV – HRVATI BEZ TONA I SLIKE 691

Mrduljaš, S. IDENTITETNE ODREDNICE HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI I PITANJENJIHOVOG POLITIČKO-PRAVNOG STATUSA 699

Andrijić, S.; Pešić-Andrijić, M. NELEGITIMNA KONSTITUCIJA I NEUREĐENO VLASNIŠTVO ČINE BRKLJUZA ULAZAK BOSNE I HERCEGOVINE U EUROPSKU UNIJU 715

Šterc, S.; Milićević, M.; Herceg, N. HRVATI U BIH – DEMOGRAFSKA STVARNOST 723

Jurić, T. BOSNA I HERCEGOVINA: K ZAJEDNICI RAVNOPRAVNOSTI 733

Vlaisavljević, U. TRI DRŽAVE NEDOVOLJNO RAZDVOJENE, TRI NACIJE NEDOVOLJNO UDRUŽENE 747

Majstorović, V. JEDNAKOPRAVNOST HRVATA I EUROPSKE VRIJEDNOSTI KAOKLJUČNE ODREDNICE EUROPSKE BIH 763

Tomić, Z.; Musa, I.; Vasilj, M. MEDIJI NA HRVATSKOM JEZIKU U BIH KAO AFIRMACIJA EUROPSKIH VRIJEDNOSTI 771

Miljko, Z. USTAVNE PROMJENE U BOSNI I HERCEGOVINI I EUROPSKA UNIJA 787

ZAKLJUČCI ZNANSTVENO-STRUČNOG SKUPA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM „HRVATI BIH – NOSITELJI EUROPSKIH VRIJEDNOSTI“ NEUM, 16. – 17. OŽUJKA 2017. 798

Čović, D. Foreword 12

Introductory lectures

KOLINDA GRABAR - KITAROVIĆ THE PRESIDENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA 16

DAVOR IVO STIER DEPUTY PRIME MINISTER AND FOREIGN AND EUROPEANAFFAIRS MINISTER OF THE REPUBLIC OF CROATIA 22

I History, culture, language and education of Croats in BiHBabić, A. THE ROLE OF CROATS IN THE DEVELOPMENT OF EDUCATION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 40

Markić, B.; Bijakšić, S.; Miličević, M. CONVERGENCE OF THE HIGHER EDUCATION IN B&H TO THE EUROPEAN UNION 54

Budimir, D. REPRESENTATION OF CROATIANS FROM BOSNIA AND HERZEGOVINA IN THECROATIAN PARLIAMENT FROM 1990 TO 2016 68

Babić, D. CHARACTERISTICS OF PSYCHOLOGICAL ACCULTURATION OF EXPELLEDCROATS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 78

Vasilj, I.; Ostojić, Z.; Aukst Margetić, B. 86HEALTH RISK FACTORS AND CHRONIC NONINFECTIOUS DISEASES INCROAT POPULATION OF MOSTAR 86

Colak, I. PRESENCE OF CROATIAN AUTHORS IN TODAY BOSNIAN-HERZEGOVINIAN CINEMATOGRAPHY 92

Dankić, I. THE ROLE OF INTERNATIONALISATION IN EUROPEAN IDENTITYDEVELOPMENT AT UNIVERSITY OF MOSTAR 100

Pehar, J. SITUATION AND ROLE OF THE EDUCATIONAL SYSTEM IN CREATINGEUROPEAN VALUES AMONG THE CROATS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA 110

Ostojić, Lj.; Petrović, M. BE CAREFUL, MAN, FOR YOU ARE SMALL UNDER THE STARS! 120

Zovko, Lj.; Šego-Marić, I. TRIALISM, CROATS AND BOSNIA AND HERZEGOVINA DURINGTHE FIRST WORLD WAR (1914-1918) 128

Marić, M; Čamo, N. RUĐER JOSIP BOŠKOVIĆ — EUROPEAN OF THE EIGHTEENTH CENTURY 142

Palameta, M. EUROPEAN HUMANIST FROM SREBRENICA JURAJ DRAGISIC BENIGNUS 154

Bevanda, M. THE CROATIAN EDUCATION SYSTEM IN BOSNIA AND HERZEGOVINA- A PART OF THE EUROPEAN EDUCATION SYSTEM 172

Pavlović, S.; Lukenda, A. EDUCATION IN SWITZERLAND, BELGIUM AND BOSNIA AND HERZEGOVINA:SIMILARITIES AND DIFFERENCES 182

Musa, Š. CROATIAN LANGUAGE AND LITERATURE AS NATIONALAND EUROPEAN VALUE (FROM BOSNIAN-HERZEGOVINIAN PERSPECTIVE) 198

Zovko, T. THE PROCES OF CROATIAN NATIONAL INTEGRATION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 212

Veselinović, V. THE CROATIAN PARTY OF RIGHT IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 234

Kovačić, V. The treatment of nouns in the grammar handbook NovA slovnicA talianskA (Mostar, 1874) 248

o. Martić, Z. TRADITIONAL CULTURE OF CROATS IN BOSNIA-HERZEGOVINA –IDENTITY PROTECTORAND BUILDER 256

Dugandžić, Ž. CROAT SHARE OF BIH POPULATION FROM 1879 TO 2013 YEARS 270

II The European path as a framework for the democratizationof Bosnia and HerzegovinaBeslic, B. THE EFFECTS OF EU REGIONAL POLICY ON THE EXAMPLE OF THE IPA CBPCROATIA - BOSNIA AND HERZEGOVINA 2007 - 2013 288

Academician Davorin Rudolf, Split BOSNIA AND HERZEGOVINA AND THE EUROPEAN UNION MEMBERSHIP 304

Čović, D.; Krešić Gagro, T.; Bazina Crnokić S.; Vanjek D. BOSNIA AND HERZEGOVINA – A FULL FLEDGED MEMBER OF THE EUROPEAN UNION 310

Ljubić, F. WHY IS IT IMPORTANT FOR EU MEMBERSHIP AND HOW TO SPEED UPTHE PROCESS OF ACCESSION 324

Papac, I.; Herceg, N.; Milićević, M.; Vasilj, M. STATE AND POSSIBILITIES OF EU FUNDS UTILIZATION BY CROAT MAJORITY CANTONS 339

Orlic, I. EUROPEAN INTEGRATION PROCESSES:EURO-MEDITERRANAEN PARTNERSHIPAND POSITION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA 354

Šaravanja, I. EUROPEAN PATH AS FRAMEWORK FOR DEMOCRATIZATION OF BIH 364

Čutura, M., Grbavac, J., Čolak, A. 370PROMOTING EUROPEAN VALUES OF SOCIALLY RESPONSIBLE SCIENCE 370

Ivanković, M., Jurilj, I., Lasić, M., Mihić Ostojić, A. ORIGINAL PRODUCTS OF BiH AS A HERALD OF CULTURAL WEALTH,DIVERSITY AND EUROPEAN VALUES 384

Petrak, M. ROMAN LAW AND EUROPEAN IDENTITY IN THE CONTEXT OF BOSNIAAND HERZEGOVINA. BRIEF COMMENTS ON THE LIFE AND WORK OF PROFESSORMILE BORAS (1923-1997) 394

Lovrinović, N. CROATS AND EUROPEAN PATH OF BOSNIA AND HERZEGOVINA IN COMMON BODIES OF THE PARLIAMENTARY ASSEMBLY OF BOSNIA AND HERZEGOVINA 408

Bazina Crnokić, S.; Vanjek, D.; Krešić Gagro, T. IMPORTANCE OF EFFICIENT IMPLEMENTATION OF EU ACQUIS BASIC VALUES AND GENERAL PRINCIPLES IN THE PROCESS OF EU ACCESSION 420

Cvitković-Iličić, Š. EUROPEAN PATH AS THE FRAME WORK FOR THE DEMOCRATIZATIONOF BOSNIA AND HERZEGOVINA 434

Picula, T. EU 60 YEARS AFTER THE TREATY OF ROME AND DAYTON BIH FACING THE CHALLENGES OF INEVITABLE CHANGES 450

Krešić Gagro, T.; Vanjek, D.; Bazina Crnokić, S. ULAZAK U EUROPSKU UNIJU KAO STRATEŠKI CILJ DRŽAVE BIH I ULOGAKANTONA U TOM PROCESU 453

Krešić Gagro, T.; Vanjek, D.; Bazina Crnokić, S. EU ACCESSION AS A STRATEGIC GOAL OF THE BiH AND THE ROLEOF CANTONS IN THAT PROCESS 454

Kandžija, V.; Maletić, I. EU ACCESSION OF BiH AND SUSTAINABILITY OF CROATS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 468

III Constitutional and institutional equality of Croats as the foundationof European B&HZeljko, Z. INSTITUTIONAL CHALLENGES IN THE DEVELOPMENT OF A PROGRAMOF ECONOMIC REFORMS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 488

Puljić, B. SPATIAL PLANNINIG AND URBANIZATION AS MISUSING INSTRUMENT OF THISSYSTEM WITH THE PURPOSE OF GAINING CONTROL OVER CERTAIN TERRITORYAND REIGNING OVER ITS PEOPLE 504

Krišto, B.; Čolak, B. INEQUALITY OF CROATS IN THE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA 516

Žepić, B. CONCERNS, CONTROVERSIES AND OBSTACLES ON THE EUROPEAN PATH OFBOSNIA AND HERZEGOVINA 528

Vanjek D.; Bazina Crnokić S.; Krešić Gagro, T. BASIC CHARACTERISTICS OF THE HIGHEST CONSTITUTIONAL COURT INSTANCES IN MULTINATIONAL FEDERATIONS WITH A FOCUS ON RELEVANT DECISIONS OF THE CONSTITUTIONAL COURT OF BIH 544

Puljić, G. MATHEMATICAL MODEL OF ELECTING THE MEMBERS OF THE PRESIDENCY– ELECTORAL POINTS MODEL 566

Iličić, G. UZROCI NESTABILNOSTI POLITIČKOG SUSTAVA I PREDUVJETI KONSOLIDACIJE DEMOKRACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 577

Iličić, G. THE CAUSES OF INSTABILITY OF POLITICAL SYSTEM AND PRECONDITIONS OFCONSOLIDATION OF DEMOCRACY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 578

Pepić, I. EUROPEAN UNION’S POST-WESTPHALIAN NORMS AND PEOPLES’ CONSTITUENCY: VALUES ANTAGONISM OR INCLUSIVE COEXISTENCE? 592

Vukoja, I.; Sitarski, M. INSTITUTIONAL NON-TERRITORIAL AUTONOMY OF THE CONSTITUTIONALPEOPLES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA, CASE - STUDY OF THE PUBLICBROADCASTING SYSTEM REDESIGN 608 Vukoja, I.; Sitarski, M. UNITARISM-SEPARATISM INSTEAD OF LEFT-RIGHT – CONCEPTS OF THE CONSTITUTIONAL ARRANGEMENT AS A KEY DETERMINANT OF THE POLITICAL SCENE OF BOSNIAAND HERZEGOVINA SCENE 624

Zorko, M.; Novak, N. GEOPOLITICAL IMAGINATION OF ETHNIC MAYORITY’S DOMINANCE IN THEFEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA 636

Vego, M. STRUGGLE OF CROATS IN BH FOR THEIR EQUALITY – BASED ON EUROPEAN VALUES 644

Tuđman, M. PRESIDENCY OF THE REPUBLIC OF BOSNIA AND HERZEGOVINA (1992 – 1994): INSTITUTION OF PRINCIPLED AMBIVALENCE 656

Ančić, M. SOLUTION FOR THE NATIONAL ISSUE - THE KEY TO SURVIVAL OF BOSNIA AND HERZEGOVINA 678

Lovrinović, N. PUBLIC BROADCASTING SYSTEM – CROATS WITHOUT SOUND AND PICTURE 692

Mrduljaš, S. IDENTITY DETERMINANTS OF CROATS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND THE MATTEROF THEIR POLITICAL AND LEGAL STATUS 700

Andrijić, S.; Pešić-Andrijić, M. ILLEGITIMATE CONSTITUTION AND DISORGANIZED OWNERSHIP AS ANOBSTACLE FOR THE EU ACCESSION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA 716

Šterc, S.; Milićević, M.; Herceg, N. CROATS IN B&H – DEMOGRAPHIC REALITY 724

Jurić, T. BOSNIA AND HERZEGOVINA TOWARDS SOCIETY OF JUSTICE 734

Vlaisavljević, U. THE THREE STATES INSUFFICIENTLY SEPARATED, THE THREE NATIONS INSUFFICIENTLY UNITED 748

Majstorović, V. EQUALITY OF CROATS AND EUROPEAN VALUES AS KEY DETERMINANTS OF THE EUROPEAN BIH 764Tomić, Z., Musa, I., Vasilj, M. MEDIA IN CROATIAN LANGUAGE IN B&H AS AFFIRMATION OF EUROPEAN VALUES 772

Miljko, Z. THE CONSTITUTIONAL CHANGES IN THE BOSNIA AND HERZEGOVINAAND THE EUROPEAN UNION 788

CONCLUSIONS OF THE SCIENTIFIC-PROFESSIONAL CONFERENCE WITH INTERNATIONAL PARTICIPATION “CROATS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA - HOLDERS OF EUROPEAN VALUES”NEUM, 16-17 MARCH 2017 799

Povijest, kultura, jezik iobrazovanje Hrvata u BiH


38 39

Babić, A.

ULOGA HRVATA U RAZVOJU OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Sažetak: U ovom je članku predstavljen kratki presjek širenja pismenosti, te početak razvo-ja školstva na području današnje Bosne i Hercegovine. Najveći skok u razvoju obrazovanja i osnivanja javnih škola dogodio se početkom 19 stoljeća. Važnu ulogu u očuvanju pismeno-sti imali su Hrvati franjevci. Visoko obrazovani u europskim prijestolnicama svoje su zna-nje željeli prenijeti što većem broju stanovnika te im visokom kvalitetom obrazovanja na području današnje Bosne i Hercegovine omogućiti odlazak na studije diljem Europe kako bi svoja novostečena znanja mogli upotrijebiti u svojoj domovini te joj omogućiti daljnji rast i razvoj. Glavni je dio ovoga rada razvoj širokobriješke gimnazije, koja je imala važnu ulogu u omo-gućavanju daljnjega školovanja mladih ljudi koji nisu živjeli u središtima i većim gradovi-ma Bosne i Hercegovine. Franjevci su bili među prvima promicatelji europskih vrijednosti koristeći planove i programe, u to vrijeme, vrhunskih europskih škola. Provodili su reforme obrazovnoga sustava, te pratili najnovije didaktičke i metodičke pristupe u podučavanju.Koliko je reforma važna u obrazovnom sustavu i kako se ona provodi danas u usporedbi na kraj 19. stoljeća, obrađeno je u završnom dijelu rada.

Ključne riječi: razvoj obrazovanja, franjevci, širokobriješka gimnazija, reforma obrazovanja, planovi i programi.

Podatci o autorici: prof. Babić A.[na], doktorski studij, kandidat, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb, [email protected]


40 41

Babić, A.

THE ROLE OF CROATS IN THE DEVELOPMENT OF EDUCATION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Abstract: This paper presents a short section of the spread of literacy and the beginning of the development of education in the area of present-day Bosnia and Herzegovina. The development of education and establishment of public schools happened in early 19th century. An important role in the preservation of literacy had Croats Franciscans. Highly educated in the European Capitals, they wanted to convey their knowledge to as many residents. They wanted to enable them (people, residents) to study throughout Europe so that they could use their newly acquired knowledge in their home country in order to support its further growth and development.The main part of this work is the development Gymnasium of Široki Brijeg, which had an important role in facilitating further education for young people who did not live in major cities of Bosnia and Herzegovina. The Franciscans were among the first promoters of Eu-ropean values using plans and personal challenge, in that time, the top European schools. They conducted a reform of the education system, and track latest didactic and methodi-cal approaches to teaching.The final part of the paper explains the importance of reform in the education system and how it is implemented today in comparison to the end of the 19th century.

Key words: education, Franciscans, Gymnasium of Široki Brijeg, educational reform, plans and programs

Author’s data: Babić A.[na], PhD, candidate, Universety of Zagreb, Faculty of Philosophy, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb, [email protected]

1. Uvod

Važnost obrazovanja za rast i razvoj jedne kulture i naroda je nemjerljiva. Proučavajući razvoj europskoga sustava obrazovanja kroz povijest te ujedno ih uspoređujući s razvojem istoga sustava u Bosni i Hercegovini, ne možemo ga odvojiti od prodiranja europskih vri-jednosti koje su gotovo ravnopravno rasle i razvijale od stoljeća sedmoga i dolaska Hrvata na ova područja te prihvaćanjem kršćanstva i razvojem pismenosti u 8. stoljeću. Prihva-ćanjem pisma svete braće Ćirila i Metoda te njegovim inačicama koje su jedinstvene na području cijele Europe, glagoljica i bosančica, među prvim europskim narodima imamo sačuvane natpise, a kasnije dokumente na vlastitom jeziku. Nažalost dolaskom osmanlija na današnje područje Bosne i Hercegovine taj se rast naprasno prekida i usporava, ali za-hvaljujući svećenicima franjevcima koji unatoč osmanlijskom osvajanju ostaju uz narod i u vrlo teškim uvjetima nastavljaju njegovati i širiti kršćanstvo, a time i europske vrijednosti čuvajući jezik i pismenost. Tek krajem 18. i početkom 19. stoljeća slabljenjem osmanlijske moći otvara se put ozbiljnijem širenju i razvoju obrazovanja, te se lovi korak s europskim sustavom obrazovanja.U ovom izlaganju dotaknut ću se razvoja obrazovnoga sustava u Bosni i Hercegovini, s po-sebnim osvrtom na razvoj širokobriješke gimnazije, na franjevce i njihovu ulogu na širenju pismenosti i davanje mogućnosti za daljnje školovanje mladih ljudi koji nisu bili u središti-ma i većim gradovima Bosne i Hercegovine te onima koji su bili među prvima promicatelji europskih vrijednosti koristeći planove i programe, u to vrijeme, vrhunskih europskih škola.Obrazovni su se sustavi kao i politike mijenjali, nažalost početkom Domovinskoga rata su bili i ozbiljno narušeni. Zahvaljujući pravim ljudima koji su znali važnost i ulogu obrazovanja za opstojnost naroda te njihovom brzom reakcijom na početku ratnih devedesetih, obrazo-vanje je Hrvata u Bosni i Hercegovini bilo u kontinuitetu.Početkom novoga stoljeća ušli smo nespremno, ali opet u hodu nadilazeći poteškoće i ne odmičući se previše od srednjoeuropskoga tipa obrazovnoga sustava (kakav ima i RH), u devetogodišnji sustav osnovnoga obrazovanja, a već nakon izvedene jedne generacije vidimo njegove manjkavosti i nedorečenosti.Neophodnost za kvalitetan obrazovni sustav je prije svega jedinstvenost, koju danas kao narod nemamo. Novi devetogodišnji sustav osnovnoga obrazovanja provodio se pojedi-načno po županijama. U taj sustav školske godine 2006./2007. krenula je Herceg-bo-sanska i Posavska županija, godine 2008./2009. Grad Mostar, da bi ostale tri županije krenule školske godine 2009./2010. Drugi je veliki problem, unatoč prihvaćanju svih žu-panija s hrvatskom većinom jedinstvenoga plana i programa koji je donijela Koordinacija ministara županija s hrvatskom većinom u listopadu 2008. godine, da taj plan i program različito provode i tumače pojedine županije. On se razlikuje u broju sati pojedinih pred-meta, razred u kojem se uvodi drugi strani jezik, različit sustav ocjenjivanja, nepostojanje dokumentacije i svjedodžbi. To dovodi do neprohodnosti učenika među županijama te


42 43

narušavanja ugleda hrvatskoga obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini prema europ-skim državama.Nemojmo dopustiti da zbog svoje nejedinstvenosti uništimo ono po čemu se kao narod prepoznajemo, to su jezik i kultura, a bez kvalitetnoga sustava obrazovanja oni će nestati i izgubiti se.

2. Od pismenosti do prvih školskih ustanova

Velikom seobom naroda u 7. stoljeću Hrvati se naseljavaju na ova područja. Prema razli-čitim povijesnim izvorima iz toga razdoblja, zna se kako su se Hrvati vrlo rano opismenili. Prihvatili su latinsko pismo i jezik te su se njime služili, što svjedoče i pisani dokumenti s kraja 8. stoljeća, a procvat latinske pismenosti doći će do punoga izražaja osnivanjem be-nediktinskih samostana u 11. stoljeću. U 9. stoljeću dolaze do drugoga pisma – glagoljice, koje su prema predaji i povijesnim izvorima donijeli sveta braća Ćiril i Metod. Uvođenje novog pisma i da se Biblija i kompletno bogoslužje prevedu na slavenske jezike kako bi Slaveni, a među njima i Hrvati, lakše prešli na kršćanstvo, odobrio je papa Ivan VIII.1 Razlog uvođenja novoga pisma bio je lakše pokrštavanje Slavena. Glagoljicom je olakšan prijevod Svetoga pisma i bogoslužja na vlastiti jezik. Glagoljica je imala sve glasove koji su potrebni kako bi se što vjerodostojnije prevele svete knjige na slavenske jezike. Iako se u to vrijeme bogoslužje obavljalo isključivo na latinskom, grčkom i hebrejskom jeziku, odobrenje za slu-ženje bogoslužja na vlastitom jeziku bilo je velika privilegija. Uz glagoljicu su došli u doticaj s pismom ćirilicom, koja je nastala kasnije, a iz nje se razvila posebna inačica pisma hrvatska ćirilica – bosančica koja je bila raširena na području da-našnje Bosne i Hercegovine. U povijesti se tako spominje hrvatska trojezičnost i tropisme-nost, te kao narod imamo bogatu pismenu tradiciju. Prvi pisani spomenici su Baščanska ploča, pisana glagoljicom, iz 1100. godine, koja se nala-zi na otoku Krku, zatim Volunska ploča, koja je poznata po svojoj dvojezičnosti i dvopisme-nosti, pisana je na latinskom i hrvatskom jeziku, latinicom i glagoljicom. Najstariji pisani spomenik na području današnje Bosne i Hercegovine je svakako Humačka ploča nastala u 11. stoljeću, koja je pisana hrvatskom inačicom ćirilice, poznatije kao bosančica, te Povelja Kulina bana pisana, također, bosančicom, nastala 1189. godine. Treba naglasiti kako je razdoblje sve do 15. stoljeća usko vezano uz crkvu i njezino nauča-vanje. Stoga su i pisani spomenici uglavnom vezani uz to naučavanje, poput Hrvojevoga misala iz 1404. godine. U 13. stoljeću u srednjovjekovnu Bosnu dolaze katolički redovnici dominikanci koji osnivaju svoje samostane, a nešto kasnije, kako bi još bolje osnažio katoličanstvo na tom područ-ju, po nalogu pape dolaze franjevci, koji se vrlo brzo šire i osnivaju brojne samostane i župe. Tako 1380. godine imaju 35 samostana razdijeljenih na sedam kustodija.2 Nažalost, osmanskim osvajanjem bosanskoga kraljevstva u 15. stoljeću brojni samostani se ruše. Na području današnje Hercegovine ne ostaje ni jedan samostan. Franjevci se povlače u pre-ostale samostane u Bosnu, ali ne zanemaruju narod te nastavljaju njegovati kršćanstvo i na području Hercegovine, unatoč nepovoljnim uvjetima. Kako bi sačuvali katoličanstvo, franjevci osnivaju uzgojne zavode u kojima školuju dječake. Dječaci bi u njima savladali

1 Leo Petrović – prvi hercegovački franjevac doktor znanosti, nakladnički niz Recipe 2, Mostar, 2008., str. 282.2 Marić, fra A., Franjevačka klasična gimnazija na Širokom Brijegu, nakladnički niz Recipe 8/1, Mostar, 2011., str. 7.

čitanje, pisanje i računanje, učili povijest i geografiju te dobivali poduku iz pjevanja i vjero-nauka. Latinski jezik su učili četiri godine, nakon čega bi se pred fratrom učiteljem polagao ispit. Položivši ispit mladić je mogao ući u novicijat, tijekom sljedeće godine nastavio bi s izobrazbom Svetoga pisma, latinskoga jezika, regule i duha franjevštva. Nakon završenoga novicijata polagao bi svečane zavjete kojim bi dao prisegu na Bibliju i križ kako će se nakon studija vratiti te bi krenuo put Italije gdje bi nastavio sa studijem bogoslovnih nauka živeći u nekom od samostana, sjemeništa ili redovničkoj odgojnoj kući.3Franjevački uzgojni zavodi nisu samo djelovali kako bi opismenili i obrazovali djecu koja su se nastavila školovati za svećenički poziv. Njihov cilj bio je opismeniti što više puka, jer su znali kako je osvajačima lakše vladati nepismenim i neukim pukom, a napredak i boljitak je moguć samo uz kvalitetnu naobrazbu.Važnost i ulogu obrazovanja znao je i ban Stjepan Kotromanić, koji još 1347. moli Mletač-ku Republiku da posreduje kod pape Klememnta IV. da pošalje učene franjevce u svrhu naobrazbe puka. Turci su osnivali škole, ali inovjerci nisu imali mogućnost školovanja u njihovim ustanovama, pa su tu ulogu preuzeli franjevci u svojim samostanima. U tim su sa-mostanima franjevci držali škole za odgoj svoga redovničkog puka, ali u njih su se primala i ostala djeca iz puka.4 Sva je tadašnja pismenost na ovom području plod upravo takvih uzgojnih zavoda, koji su se suočavali s brojnim problemima poput nedostatka prostora, neimaštine, nedostatka učite-lja, nedostatka udžbenika.Većinu udžbenika napisali su i sastavili sami fratri upravo zbog potrebe školovanja mladih naraštaja. Ovdje ću izdvojiti samo neka od brojnih djela koja su imala važnu ulogu za ob-razovanje toga vremena. Fra Arkanđeo Nuić (1896. – 1945.) u svojoj studiji o Sitovićevoj gramatici donosi autore svih šest autora latinskih gramatika na hrvatskom jeziku: fra Tomo Babić (1712., 1745.), fra Lovro Sitović Ljubušak (1713., 1742., 1781.), fra Josip Đurin (1793.), fra Stjepan Marijanović (1822., a 1823. izlazi i njegova sintaksa na latinskom), fra Filip Ku-nić (1857.) te fra Anđeo Kraljević (1863.).5 Uz gramatike tiskani su i pisani i pravopisi. U djelu fra Rafe Barišića Paša duhovna6 koje je napisao u Rimu 1842. između ostalog stoji: „Želja mi je da se Slovinci, naime Hrvati, ne srame svoga jezika, dapače da ga istražuju“.7 U nedostatku već spomenutih udžbenika i nemogućnosti tiska, franjevci često sastavljaju i pišu rukom mnoge knjige poput bukvara – početnica za pisanje prvih slova, rječnika i drugih knjiga. Osnivanjem mostarske tiskare, u Mostaru 1873. se objavljuje Pravopis za nižje učione kato-ličke u Hercegovini. Ovaj pravopis je zapravo školski priručnik koji donosi osnovna pravopi-sna pravila ondašnjeg hrvatskoga jezika, a ubrzo nakon pravopisa iz mostarske tiskare izla-zi i drugi važan priručnik: Novi bukvar ili početnica za pučke učione u Hercegovini (u Mostaru, Tiskom Poslanstva katoličkog, 1874.)8.

3 Marić, fra A., Franjevačka klasična gimnazija na Širokom Brijegu, nakladnički niz Recipe 8/1, Mostar, 2011., str. 9.4 Drljić, dr. fra Rastislav, „Kratak pregled razvoja katoličkoga pučkoga školstva u Bosni Hercegovini kroz XIX. Vijek“, Kalendar sv. Ante, Sarajevo, 1942., str. 168.5 Nuić, fra A., „Patriotsko i Religiono obilježje Sitovićeve latinske gramatike (1713.)“, Stopama otaca, Almanah hercegovačke franjevačke mladeži, Mostar, 1939., str. 77. – 78.6 Puni naziv: Pasha duhovna illiti nachin vjesht slichati svetu missu i pripavitse za ispovid, i sveto priceshtenje jutarnje, vecernje, i druge mologhe molitve za koesu privezana spasonosna oproshtenja od sveti’ otaca’ papi’; pet devetnica za pri-pravljanje svetkovine blasxene divice marie; Iz Talianskog i Latinskoga jezika u Slovinski prineshena na zabavu priprostog puka Bosanskoga. U Rimu, slovima Skuppa od Rashiregna Virre. 7 Marić, fra A., Franjevačka klasična gimnazija na Širokom Brijegu, nakladnički niz Recipe 8/1, Mostar, 2011., str. 23.8 Marić, fra A., Franjevačka klasična gimnazija na Širokom Brijegu, nakladnički niz Recipe 8/1, Mostar, 2011., str. 25.


44 45

Slabljenjem turske moći otvara se mogućnost širenja obrazovnoga sustava, koji bi uključi-vao što više đaka, tako da se sve više javlja potreba za osnivanjem pučkih osnovnih škola. Pučke škole podižu i grade fratri nerijetko u sklopu župnoga stana. Fratri se brinu o nji-hovom uzdržavanju te organiziraju nastavu koju sami drže, i to bez ikakve naknade. Si-romašna djeca školuju se besplatno, a djeca imućnijih obitelji plaćaju školarinu od kojih se uzdržava škola. Pučke škole otvarane su zahvaljujući fratrima, a nastava je održavana prema uputama redodržave kako bi se pomoglo nepismenu puku i tako olakšala priprava svećeničkih kandidata. Prva takva osnovna škola u Hercegovini osnovana je 1852. godine, u biskupskom dvoru u Mostaru u Vukodolu, potom 1853. u Gorici, 1866. u Širokom Brijegu u samostanu, pa 1867. u posebnoj zgradi koju su izgradili fratri, u Županjcu 1866. u župnom uredu, 1867. u Gradnićima, na Humcu 1867., u Posušju 1872. godine.9

3. Franjevačka klasična gimnazija na Širokom Brijegu – od uzgojnoga zavoda do gimnazije

Kratkim presjekom povijesnih okolnosti i razvoja osnovnoga obrazovanja na području da-našnje Bosne i Hercegovine vidi se koliku su važnu ulogu imali franjevci. Polovicom 19. sto-ljeća, slabljenjem osmanlijske moći te potrebama kršćanskoga puka koji živi u Hercegovi-ni, sve se više javlja ideja za osnivanjem Hercegovačke franjevačke provincije. Povratkom franjevaca u Hercegovinu, točnije u Čerigaj, malo mjesto pored Širokog Brijega, u župnu kuću tamošnjega župnika, 1844. godine započinje razvoj buduće Franjevačke klasične gi-mnazije na Širokom Brijegu. Odvojivši se od Bosne Srebrene, hercegovački franjevci su znali kako neće opstati ako ne budu imali podmlatka, tako su odmah radili na uspostavljanju uzgojnoga zavoda i novi-cijata. Tamošnji župnik fra Nikola Kordić odmah je radio na uređenju župne kuće kako bi mogao primit novake dok se ne napravi samostan. Prvi učitelji bili su fra Mato Ćorić Beljo i fra Paško Kvesić. Nakon odobrenja Svete Stolice fratri su mogli već 1844. godine krenuti u izgradnju samostana, međutim, trebalo je kupiti zemlju od turskih vlasti. Nakon kupnje zemljišta, koja je potrajala dvije godine, tek 1846. godine moglo se krenuti s izgradnjom sa-mostana. Kao godina preselj

Documents

Hrvati Bosne i Hercegovine — nositelji europskih vrijednosti? · Neum, 16. i 17. ožujka 2017. Neum, March 16th and 17th 2017 ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM