HRVATI SU KROZ SVOJU DUGU I PATNI KU …...Irokeza, Huronima zakleti neprijatelji. U tako teßkim okolnostima prosje√nosti nije bilo mjesta. U njima su mogli opstati samo heroji

DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 2918. srpnja 2010.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville

ÍESNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU – 2010 C

HRVATI SU KROZ SVOJU DUGU I PATNI◊KU POVIJEST UVIJEK BILI HODO◊ASNI◊KI NAROD

U POVODU PROSLAVE MAJKE BO¸JE BISTRI◊KE HRVATSKI VJERNICI JU¸NOG ONTARIA VE˛ GODINAMA HODO◊ASTE U

MIDLAND, SVETIÍTE KANADSKIH MU◊ENIKA

ULAZNA PJESMA: Evo, Bog mi pomaΩe,

Gospodin krijepi Ωivot moj. Od srca rado ≈u ti Ωrtvovati,

slavit ≈u ime tvoje, Gospodine, jer je dobrostivo.

ZBORNA MOLITVA: Molimo te, Gospodine,

budi nam milostiv i dareΩljiv. Probudi nam nadu, vjeru i

ljubav, da ustrajemo u budnosti i vrßenju tvoga zakona. Po

Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE POSTANKA (Post 18, 1-10a): U one dane: Gospodin se ukaza Abrahamu kod hras-

ta Mamre. Abraham je sjedio na ulazu u ßator za dnevne

Ωege. PodiΩe o√i, kad gle: tri √ovjeka stoje pred njim. ◊im

ih spazi, potr√a im s ulaza ßatora u susret. Pade ni√ice na

zemlju pa re√e: »Gospodine moj, ako sam stekao milost u

tvojim o√ima, nemoj mimoi≈i svoga sluge! Nek se donese

malo vode: operite noge i pod stablom otpo√inite! Donijet

≈u krißku kruha da se okrijepite prije nego po∂ete dalje. Ta

k svome ste sluzi navratili.«

Oni odgovore: »Dobro, u√ini kako si rekao!«

Abraham se poΩuri u ßator k Sari pa joj re√e:

»Brzo! Tri mjerice najboljeg braßna! Zamijesi i prevrtu

ispeci!« Zatim Abraham otr√a govedima, uhvati junca,

mlada i ugojena, i dade ga momku da brΩe zgotovi. Poslije

uzme masla, mlijeka i zgotovljenog junca pa stavi pred

njih, a sam stajaße pred njima pod stablom dok su blagov-

ali.

Zapitaju ga: »Gdje ti je Ωena Sara?« On odgovori:

»Eno je pod ßatorom.« Nato ≈e mu: »Dogodine u ovo doba

vratit ≈u se k tebi i tvoja ≈e Ωena imati sina.«

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 15 (14), 2-3a. 3bc-4. 5

Gospodine, tko smije prebivati u ßatoru tvome?

...............................................................................................

Onaj samo tko Ωivi √estito, koji √ini pravicu, i istinu iz srca

zbori i ne kleve≈e jezikom.

...............................................................................................

Koji bliΩnjemu zla ne nanosi i ne sramoti susjeda svoga;

koji zlikovca prezire, a poßtuje one ßto se boje

Gospodina.

...............................................................................................

Koji se zaklinje prijatelju, a ne krßi prisege, i ne daje novca

na lihvu i ne prima mita protiv neduΩna.

...............................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLAAPOSTOLA KOLOÍANIMA (Kol 1, 24-28): Bra≈o!

Radujem se sada dok trpim za vas i u svom tijelu dopunjam

ßto nedostaje mukama Kristovim za Tijelo njegovo, za

Crkvu. Njoj ja postadoh posluΩiteljem po rasporedbi BoΩjoj

koja mi je dana za vas da potpuno prenesem Rije√ BoΩju –

otajstvo pred vjekovima i pred naraßtajima skriveno, a sada

o√itovano svetima njegovim. Njima Bog htjede obznaniti

kako li je slavom bogato to otajstvo me∂u poganima: to jest

Krist u vama, nada slave! Njega mi navjeß≈ujemo, opomi-

nju≈i svakog √ovjeka u svoj mudrosti da bismo svakog

√ovjeka doveli do savrßenstva u Kristu.

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Blago onima koji

rije√ BoΩju zadrΩe u dobru i plemenitu srcu i donose rod u

ustrajnosti! Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO LUKI(Lk 10, 38-42): U ono vrijeme: Isus u∂e u jedno selo. ¸ena

neka, imenom Marta, primi ga u ku≈u. Imala je sestru koja

se zvala Marija. Ona sjede do nogu Gospodinovih i slußaße

rije√ njegovu. A Marta bijaße sva zauzeta posluΩivanjem pa

pristupi i re√e: »Gospodine, zar ne mariß ßto me sestra

samu ostavila posluΩivati? Reci joj dakle da mi pomogne.«

Odgovori joj Gospodin: »Marta, Marta! Brineß se i uzne-

mirujeß za mnogo, a jedno je potrebno. Marija je uistinu

izabrala bolji dio, koji joj se ne≈e oduzeti.«

Rije√ Gospodnja – Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: BoΩe, ti si u jedinoj Ωrtvi

svoga Sina ispunio razne Ωrtve starog Saveza. Primi ovaj

naß dar, blagoslovi ga kao i prinos Abelov: ßto svaki od nas

prikazuje tebi na √ast nek bude na spasenje svima. Po Kris-

tu.

PRI◊ESNA PJESMA: ◊udesima svojim spomen

postavi milostivi i blagi Gospodin.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Budi, Gospodine,

uza svoj narod. Nahranio si nas nebeskim otajstvima: daj

da iz stare greßnosti prije∂emo u novi Ωivot. Po Kristu.

ÍESNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2010, NEDJELJA 18. SRPNJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2010, NEDJELJA 18. SRPNJA STRANA 3

U odlomku (Lk 10,38 - 42) iz

Lukinog posebnog blaga opisuje se

Isusov posjet Marti i Mariji kod

kojega je nastao ovaj kratki raz-

govor u kojemu se Marta tuΩi zbog

sestrinog ponaßanja.

Biblijsko mjesto po√ima opisom

Isusova ulaska u jedno selo. Dok

su u√enici otißli dalje. Kasnije se

opisuje kako je, u tom neimeno-

vanom selu, jedna Ωena imenom

Marta primila Isusa u ku≈u. Nakon

ovog kratkog uvoda pokazuje nam

se ponaßanje dviju sestara. Najprije

se paΩnja okre≈e prema Mariji koja

sjedi do nogu Isusovih i uΩiva u

slußanju. Ovo slußaju≈e drΩanje

ukazuje na ono ßto je u sredißtu,

Isusova rije√, a ne blagovanje.

Nakon ßto je Marta kratko

spomenuta kao doma≈ica, slijedi

opis njezine osobe. Najprije

evan∂elist opisuje Martino pon-

aßanje sa svog stanovißta proma-

tranja, on je opisuje i zato, jer ≈e

kasnije njezinu stvar donijeti kao temu govora. Opisuju se

razlike tih dviju sestra. Svaka se koncentrira na drugu stvar i

zato se tako razlikuju i u ponaßanju. Marija se usmjeruje

prema Isusovim rije√ima, Martino ponaßanje ne odraΩava mir,

nego veliku

aktivnost, ona

je potpuno

zauzeta brojn-

im aktivnosti-

ma.

Marta se zbog

toga obra≈a

Isusu i traΩi od

njega da kaΩe

Mariji da joj

p o m o g n e .

Tako se Marta

obra≈a Isusu

direktno, ali

indirektno i

svojoj sestri.

No, iz govora

je vidljivo da

se Marta ne

tuΩi samo zbog

sestrinog pon-

aßanja, nego i zbog Isusove ravnodußnosti. Ona ne moli Isusa

tiho i obazrivo, kako bi to zahtijevala situacija, nego jasno

pokazuje svoju ljutnju i nastupa

tako da zapravo prisiljava na

reakciju one kojima su rije√i

upu≈ene.

No, mimo o√ekivanja Marte pa i

slußatelja, Isus se ne obra≈a

opominju≈i Mariju, nego Marti.

Posljednja rije√ u pripovijedanju

o Marti i Mariji je upu≈ena

Marti. Pa treba naglasiti sa se on

osvr≈e na njezino nutarnje

drΩanje, kojega on pozitivno

ocjenjuje. Íto se ti√e Marijinog

ponaßanja ono je upravo potreb-

no, njezino ponaßanje slußanja,

kojim ona svu paΩnju usmjeruje

na Isusa. Ako se paΩljivo proma-

tra postaje jasno da se Marta

brine za mnogo, umjesto da se

posveti potrebnom. Iz Isusovog

govora se moΩe shvatiti da Mari-

jino ponaßanje nije samo potreb-

no, nego se izri√ito ocjenjuje kao

„bolje" (Lk 10,42)

Sve u svemu, moΩemo ustvrditi

da su u tekstu predstavljena dva suprotna ponaßanja prema

Isusu koja ≈e on kona√no ocijeniti: Marijino ponaßanje je oci-

jenjeno kao potrebno i ispravno. Ako se paΩljivije promatraju

Isusove rije√i, onda ≈emo uo√iti razliku izme∂u Martina

drΩanja i ponaßanja. Isus ne kritizira njezino sluΩenje, nego

drΩanje koje se iza toga krije, a to je briga za mnoge stvari

prema √emu je istovremeno usmjerena njezina paΩnja. I zato

Isus poti√e Martu da i

ona izabere ono

„bolje", ali to ne zna√i

da ona mora napustiti

svoje sluΩenje. Poti√e

je da prihvati Mariji-

no drΩanje slußanja pa

da onda, na joß bolji

na√in, iz toga proi-

zlazi sluΩenje. Takvo

tuma√enje stavlja

poveznicu izme∂u

Marte i Marije. Prema

ovom shva≈anju Mar-

ijino ponaßanje

slußanja rije√i, treba

biti nadopunjeno

Martinim sluΩenjem,

tako da to bude jedno

slußaju≈e sluΩenje.

Don Ivica Matuli≈

MARTA I MARIJA – SLU¸ENJE I SLUÍANJE


Za hrvatski narod s podru√ja OntariaMidland je postao tradicionalnomjesto hodo√aß≈enja. Svake godinesa svojim pastirima hrvatski vjerniciautobusima ili svojim automobilimado∂u u Midland kako bi se u svetojeuharistiji zdruΩili, zajedno molili izahvaljivali. Veli√anstvena je mu√eni√ka povijestovoga mjesta, crkve i svetißta. Koris-timo prigodu podsjetiti se na danesvetih kanadskih mu√enika koji suposijali sjeme iz kojeg ≈e niknuti irasti nove krß≈anske zajednice i ßiritise Crkva Katoli√ka. Stara izrekakaΩe: Krv mu√enika – sjeme novihkrß≈ana. Tako je bilo i na ovomkanadskom podru√ju.

Osmorica isusova√kih misionaramu√enika

Op≈a Crkva i DruΩba Isusova slave danas √asnu uspomenu na

osmoricu mu√enika, po narodnosti Francuza, po redu isusovaca,

koji su kao misionari djelovali u veoma teßkoj misiji me∂u

Huronima Sjeverne Amerike. Petorica su od njih hrabro podni-

jela okrutno mu√enißtvo na teritoriju Kanade, naime, sve≈enici

Ivan de Brébeuf 16. oΩujka 1649., Antun Daniel 4. srpnja 1648.,

Gabriel Lalemant 17. oΩujka 1649., Karlo Garnier 7. prosinca

1649. i Natalis Chabanel 8. prosinca 1649. Ostala trojica, i to

sve≈enik Izak Jogues 18. listopada 1646., te bra≈a pomo≈nici

René Goupil 29. rujna 1642. i Ivan de La Lande 19. listopada

1646., poginuße na teritoriju SAD-a. Dakako da su to onda bile

kolonije. Sve te Kristove junake proglasio je svetima 1930. misi-

jski papa Pio XI. Njihovo je ßtovanje naro√ito Ωivo raßireno

me∂u kanadskim i sjevernoameri√kim katolicima.

Upoznajmo se najprije s prilikama i okolnostima u kojima su ti

junaci vjere Ωivjeli, radili, navijeßtali Evan∂elje i poginuli.

MoΩemo odmah re≈i s isusovcem ocem Latourelleom da su te

prilike bile veoma teßke. Bila je to u povijesti evangelizacije

jedna od najteΩih misija. Misionari su morali Ωivjeti u veoma

teßkim klimatskim prilikama, ishrana i stan im bijahu posve

nepovoljni. Kroz prostrano podru√je krstarili su rijekama i

brzacima na veoma primitivnim √amcima od kore. Svaki put

bijaße naporan jer je valjalo s rijeke na rijeku vu≈i prtljagu, pro-

laziti pjeßke kroz ßume pune komaraca, u pratnji Indijanaca,

kojima nedostajaße u na√inu Ωivota i ponaßanja i ona najosnovni-

ja higijena. Stanovali su u indijanskim siromaßnim kolibama od

jelovine, kroz koje puhaße vjetar sa svih strana, ili u kolibama

bez prozora skupa s Indijancima i doma≈im Ωivotinjama, u koji-

ma je stalno dim s ognjißta grizao o√i, nos i grlo.

Da joß bolje upoznamo svu tegobu tamoßnjih prilika, spomeni-

mo da je ocu de Brébeufu tek nakon ßest godina Ωilavoga rada

uspjelo napokon pokrstiti jednog zdrava odrasla √ovjeka. Cijela

je misija god. 1641. brojila samo 60

krß≈ana. Godinu dana kasnije po√eße

huronskom misijom harati √ete divljih

Irokeza, Huronima zakleti neprijatelji.

U tako teßkim okolnostima

prosje√nosti nije bilo mjesta. U njima

su mogli opstati samo heroji. Tko to

ne bi bio, nuΩno bi morao napustiti

misiju. Huronski misionari, koje

danaßnja Crkva slavi, svi od reda

bijahu izuzetni ljudi, redovnici

prokußane kreposti, radi Krista

spremni uvijek na najteΩe Ωrtve.

Ve≈ina i onih misionara koji nisu

poginuli kao mu√enici po svojim su

krepostima bili vrijedni te milosti, a

koji su bili mu√enici bili su i bez

mu√enißtva vjerodostojni sveci.

Iz pisma oca Ivana de Brebeufa

Da se u istinitost svega toga ßto viße uvjerimo, navedimo samo

jedan lijepi tekst iz pisama svetoga Ivana de Brébeufa:

»Osje≈ao sam dva dana neprekidnu veliku Ωelju za

mu√enißtvom i Ωelio sam podnijeti sva mu√enja ßto ih pretrpjeße

mu√enici. Gospodine moj i spasitelju moj Isuse, ßto ti mogu

uzvratiti za sva tvoja dobro√instva kojima si me pretekao? Uzet

≈u kaleΩ tvojih boli iz tvoje ruke i zazvat ≈u ime tvoje. Zavjetu-

jem pred vje√nim tvojim Ocem i Duhom Svetim, pred Presve-

tom tvojom Majkom i njenim naj√istijim Zaru√nikom, pred

an∂elima, apostolima, mu√enicima i svojim blaΩenim ocem

Ignacijem i blaΩenim Franjom Ksaverskim; zaista se zavjetujem

tebi, spasitelju moj Isuse, da nikad ne≈u, koliko bude do mene,

zanemariti milost mu√enißtva, ako li je meni, tvom nedostojnom

sluzi, igda pruΩiß po svom beskrajnom milosr∂u.

Obvezujem se tako te mi nije, za sve preostalo vrijeme Ωivota,

dopußteno ili na raspolaganju da otklonim prigode za smrt i pro-

lijevanje krvi za te. Jasno, to vrijedi ako u kojem √asu ne budem

smatrao da u tom trenutku viße odgovara tvojoj slavi da druk√ije

postupim. Ítoviße, obvezujem se na to da ≈u, kad me zatekne

ubod smrti, primiti je iz tvojih ruku najve≈om gorljivoß≈u i

veseljem duße. Stoga da bih, dragi Isuse, bio obuzet ßto ve≈om

radoß≈u, ve≈ ti sada prikazujem svoju krv, tijelo i Ωivot da bih

umro jedino za te, ako mi dadeß tu milost, jer si se ti udostojao

umrijeti za me. Daj da tako Ωivim da mi udijeliß taj dar da tako

umrem. Tako ≈u, BoΩe moj i Spasitelju moj, uzeti iz tvoje ruke

kaleΩ tvojih patnja i zazivat ≈u ime tvoje: Isuse, Isuse!”

Otac Ivan de Brebeuf i Izak Jogues najzna√ajniji su me∂uosmoricom mu√enika

Najzna√ajnije su li√nosti izme∂u mu√enika o kojima govorimo

sv. Ivan de Brébeuf i sv. Izak Jogues. Prvi je od njih god.

MIDLAND – MU◊ENI◊KA CRKVA I VELIKO HODO◊ASNI◊KO MJESTO


1631. u√inio obe≈anje da ≈e sluΩiti Kristu sve do mu√eni√ke

smrti, a izme∂u god. 1637. i 1639. u√inio je privatni zavjet da

nikad ne≈e odbiti milost mu√enißtva, dok je god. 1645. poloΩio

veoma teΩak zavjet da ≈e uvijek birati ono ßto je savrßenije. De

Brébeuf se svojim zavjetima i obe≈anjima nije Ωalio. Ostao im je

dosljedno i herojski vjeran, pogotovo kad je bio napadan i

mu√en. Njegov subrat otac Ragueneau, koji ga je jako dobro

poznavao, svjedo√i da u njegovim pisanim Uspomenama

naj√eß≈e nailazimo na Ωelju da umre za slavu Isusa Krista. O.

Latourelle piße o njemu: »U Brébeufu su se susretale i

uskla∂ivale dvije krajnosti: s jedne strane on je √ovjek realist,

prijatelj tradicije, organizator misije, ponizan redovnik, s druge

strane apostol koji se nudi da prihvati sve ludosti kriΩa.«

Otac Jogues je posve druga narav. Nije bio ni osniva√ ni

poglavar misije. Bio je uvijek u ekipi drugi, sporedan. Da nije

od Irokeza uhva≈en i onako straßno mu√en, njegov bi se aposto-

lat sav odvijao u tajnosti, ne bi dolazio na vidjelo. Jogues je bio

profinjena i duboko osje≈ajna dußa. Bio je tipi√an humanist koji

je u svome govoru i pisanju posve≈ivao mnogo paΩnje da se ßto

bolje izrazi. Nije se mnogo pouzdavao u sebe i svoj sud, u

vlastite pothvate. Pa ipak, milost je od njega takvoga u√inila

velikog sveca i junaka. Svjestan svoje krhkosti znao se uvijek

diviti radu i pothvatima subra≈e. Mnogo je u svome radu

ra√unao s blagoslovom redovni√ke poslußnosti. Ta mu je krepost

ulijevala hrabrost i pouzdanje.

Da se ßto viße suobli√i Kristu patniku, i on je kao i njegov subrat

de Brébeuf u svome radu okusio tamnu no≈ o√iß≈enja po neusp-

jesima i dußevnim mukama i tjeskobama.

Huroni proßirili krß≈ansku vjeru po Kanadi

Nakon mu√eni√ke smrti svetih misionara huronska je misija

tako re≈i nestala, izumrla sa svojim osniva√ima. Od huronskog

je plemena god. 1650. ostalo samo nekoliko stotina dußa. No

mu√ni po√eci i sav rad nisu bili uzaludni. Rasprßeni su Huroni

ßirili katoli√ku vjeru me∂u Indijancima u bazenu velikih jezera

Kanade i u porje√ju rijeke Hudson. Oni koje su pridobili za

Krista √inili su jezgru krß≈ana me∂u Irokezima i drugim Indi-

jancima Zapada.

BoΩja providnost je po svetim mu√enicima i njihovim vjernici-

ma Huronima u√inila da svjetlo vjere kasnije obasja cijeli

sjeveroameri√ki kontinent. Oni stoje ukopani u temelje evange-

lizacije toga kontinenta. Njihova je mu√eni√ka krv rodila snaΩnu

Crkvu u Kanadi i Sjedinjenim Ameri√kim DrΩavama. Zato nije

√udo da te svete mu√enike vjernici Kanade i Sjedinjenih

Ameri√kih DrΩava ßtuju i danas kao svoje svece, mu√enike i

apostole, kao osniva√e svoje mjesne Crkve. Kao takve ßtuje ih i

op≈a Crkva, o √emu naro√ito svjedo√i liturgijska molitva za nji-

hov spomendan.

SVETAC TJEDNA – SV. ILIJA PROROK

Spomendan sv. Ilije

proroka slavi se 20.

srpnja. Ime Elijah na

hebrejskom zna√i

Jahve je moj Bog.

Sveti Ilija je ro∂en u

danaßnjem Jordanu u

mjestu zvanom Tißba.

¸ivio je u vrijeme

kraljeva Ahaba i

Ohozije, tj. u IX. sto-

lje≈u prije Krista.

¸ivot prorka Ilije bio

je buran a ßto se

najbolje moΩe ilustri-

rati kroz njegovu

borbu s Ahabom i njegovom Ωenom Izabelom. Sam Ilija opisuje

svoj odnos s Bogom, odgovaraju≈i na BoΩji upit koji mu je bio

postavljen na brdu Horebu, sljede≈im rije√ima: „Revnovao sam

gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi

napustili Tvoj savez, srußili Tvoje Ωrtvenike i pobili ma√em

Tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traΩe da i meni uzmu

Ωivot.“ (1Kr 19,10). SnaΩno se i odlu√no borio protiv idolopok-

lonstava (boga Baala), poznat je i po √udesima koja je √inio. I u

danaßnje vrijeme moΩe nam biti uzorom borbe protiv idolopok-

lonstva kad sve viße suvremeni krß≈ani stvaraju vlastite bogove

o kojima ovise i postaju robovi hirova i trendova.

Vrlo je ßtovan me∂u mnogim narodima, ßto je zapravo rijetkost

za starozavjetne svete ljude. Iliju se √esto uspore∂uje s Mojsi-

jem; bio je najnarodskji lik Staroga zavjeta. I u Novom zavjetu

Ilija ima odre∂enu ulogu: Isusa su pitali je li on Ilija (Mt 16,14).

Osobitu mu pak √ast iskazuju slavenski narodi, a ponajviße

Hrvati. On je s vatrenim kolima uzaßao na nebo, pa ga stoga

nazivamo i Gromovnik. O njegovom Ωivotu prona≈i ≈emo puno

viße u Prvoj i Drugoj knjizi Kraljeva.

Prepri√ava se jedna zanimljivost o odnosu svetog Ilije i naßeg

naroda. Navodno kad su crkveni izaslanici iz Bosne i Herce-

govine doßli Papi u Rim i zamoli li ga da im pomogne pri

odabiru sveca koji bi bio zaßtitnik Bosne i Hercegovine, Papa im

predloΩio sv. Iliju Proroka kao zaßtitnika Bosne i Hercegovine.

Upitali su ga zaßto, a on je odgovorio: Kakav narod, takav sve-

tac. Sveti je Ilija Prorok, Gromovnik zaßtitnik Bosne i Herce-

govine. On neka nam bude uzorom u Ωivotu. Vidjevßi

veli√anstveni lik proroka Ilije moΩemo s lako≈om uo√iti i

razotkriti mnoge laΩne proroke kako u drußtvu tako i u Crkvi.

PJESME ZA MISNO SLAVLJE U MIDLANDU USREDINI BILTENA

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enik:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik


E-mail: [email protected] www.torontozupa.com

IZ MATI◊NIH KNJIGA

Iz knjige vjen√anihU subotu, 10. srpnja sklopili su sakrament Ωenidbe DamirMaradin i Deanna Kulhanek. Mladencima Ωelimo sretan,

radostan i blagoslovljen zajedni√ki obiteljski Ωivot.

Iz knjige krßtenihU nedjelju 11. srpnja primila je sakrament krßtenja KajaÍetka, k≈i Ljubomira i Karoline r. Ivankovi≈. ◊estitamo

roditeljima i Ωelimo da po njihovoj vjeri Gospodin daruje

vjeru i novokrßtenoj Kaji, a √itavoj obitelji obilje svojeg

blagoslova.

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU

Za crkvu Za CaritasNevenka Bari√evi≈- za zdravlje na √ast Majci BoΩjoj i Sve-

toj Ani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $20

Josipa Stojak- Kruh sv. Ante. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $45

K.K.- za sv. Antu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $20

Pavica Toj√i≈- za Caritas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $40

Joe i Milka O'Neill- za Banju Luku . . . . . . . . . . . . . . $500

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2010. GODINI

18. srpnja – hodo√aß≈e u Midland

15. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe

05. rujna – Mala Gospa

17. listopada – godißnjica Ωupe

31. listopada – molitva za pokojne na groblju „Assumption“

19. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

Suparnici ili suputnici?

Poznata je narodna poslovica da svaka usporedba

ßepa. Kad uspore∂ujemo stvari i pojave, uvijek ≈emo vidjeti

da sve te usporedbe ne mogu biti mjerene po potpuno

identi√nim kriterijima. Joß je teΩe od toga objektivno

me∂usobno uspore∂ivati ljude. Uzmimo primjer sporta i

sportskih natjecanja, budu≈i da je iza nas svjetsko nogometno

prvenstvo pa je ta tema joß uvijek dosta bliska. U razli√itim

utakmicama reprezentacije su odmjerile snage. Na kraju utak-

mice mogli smo vidjeti usporedbe i analize pojedinih

reprezentacija. Ako ste pratili prvenstvo vjerojatno ste nakon

nekih utakmica mogli zaklju√iti da je neka reprezentacija

imala bolju igru, ali loßiji rezultat… Vidimo da i ovakve

usporedbe ili odmjeravanje snaga ne mora uvijek biti objek-

tivni pokazatelj kvalitete, jer kako velimo lopta je okrugla…


Nedjelja, 18. srpnja u 6:00p.m.† Mirjana HARMI˛

- Misa zahvalnica svetom

Trojstvu

Ponedjeljak, 19. srpnja u 6:30p.m.† Ankica i Petar KOVA◊

Utorak, 20. srpnja u 6:30p.m.†

Srijeda, 21. srpnja u 6:30p.m.†

◊etvrtak, 22. srpnja u 6:30p.m.† Magdalena i Magda

BANDULA

† Slavko JAKOV◊I˛ i Petar

i Ljuba LJUBANOVI˛

Petak, 23. srpnja u 6:30 p.m.† Ivan KARLOV◊EC

† Marija STEFANOVI˛

† iz obitelji BANDULA i

LJUBANOVI˛

RASPORED MISA

Subota, 24. srpnja u 6:00p.m.† Anica, Janko, Tade, Janko

i Ilija ÍAJATOVI˛

† Ankica i Jakov PRÍA

† Stjepan, Barica i Jakov

OV◊ARI˛

† Janja CUKINA

† Stanko i Mißko Josip

BILJAN

† Vera ZORI˛

- na √ast sv. Anti

Nedjelja, 25. srpnja u 10:00a.m.† Mile MESI˛

† Anka LJUBI◊I˛

Spomenute situacije ipak na odre∂eni na√in daju

mogu≈nost da se usporedi snaga ili kvaliteta stvari ili ekipa

koje uspore∂ujemo, jer se nastojalo prilagoditi uvjete da bi se

moglo uspore∂ivati.

O√ito je, dakle da √ak ni situacije koje su priprem-

ljene tako da se mogu uspore∂ivati √esto ne daju posve objek-

tivnu sliku stvarnosti. U svakodnevnom Ωivotu ne postoji pri-

lagodba uvjeta, nema rezervnih igra√a... Koliko ≈e manje od

toga biti objektivna slika ukoliko se mi me∂usobno

uspore∂ujemo i mjerimo tko je ja√i ili slabiji, bolji ili loßiji,

imu≈niji ili manje… Ako naßu vrijednost mjerimo na takav

na√in, uvijek ≈emo ostati nezadovoljni… Naß Ωivotni put nije

borba za prevlast jednih nad drugima, jer ne idemo prema

cilju u kojemu je pobjednik samo jedan. Naß Ωivot nije borba u

kojemu me∂usobno odmjeravamo snage i pokazujemo tko

moΩe bolje i ja√e, ve≈ je to zajedni√ka teΩnja u kojoj jedni

drugima pomaΩemo i≈i naprijed prema zajedni√kom cilju.

Naßi Ωivotni putovi, iako se neprestano isprepli≈u, toliko su

razli√iti da ih ne treba uspore∂ivati. Time ßto nam se Ωivotni

putovi susre≈u moΩemo jedni drugima u zajedni√kom hodu

biti pomo≈ i oslonac, a ne konkurent ili suparnik.

Isus nam govori u svojoj prispodobi o raspoloΩivosti

za BoΩju rije√ u naßem Ωivotu u prispodobi o sija√u. Dok je

sija√ sijao, „neßto zrnja pade uz put, do∂oße ptice i pozobaße

ga. Neßto opet pade na kamenito tlo, gdje nemaße dosta zeml-

je, i odmah izniknu jer nemaße duboke zemlje. A kad sunce

ogranu, izgorje i jer nemaße korijena, osußi se. Neßto opet pade

u trnje, trnje uzraste i ugußi ga. Neßto napokon pade na dobru

zemlju i davaße plod: jedno stostruk, drugo ßezdesetostruk,

tre≈e tridesetostruk. Tko ima ußi, neka √uje!" (Mt 13, 4-9)

Kad slußamo Isusovu prispodobu o sija√u, razmislimo

kakvo tlo pripremamo BoΩjoj rije√i i u√imo se iz dana u dan

u√initi plodnijim tlo na koje ≈e pasti sjeme BoΩje rije√i i na taj

na√in iz dana u dan viße prepoznavati da smo jedni drugima

poslani ne da budemo suparnici ve≈ suputnici, ne konkurenci-

ja, nego bra≈a i sestre.

Krunoslav Novak

Danas skupljaju kolektu: u 10:00:Hodo√aß≈e u Midland

Slijede≈u nedjelju kolektu skupljaju u 10:00: Hrvoje

Beg, Josip Belas, Zvonimir Josipovi≈, Drago Maradin i

Mate Menalo

¸ U P A

HRVATSKIH MU◊ENIKA4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) 826-8844 Fax. (905) 826-4083

Sve≈enik:Vl√. IVICA REPARINAC

Ωupnik

www.croatianmartyrs.ca

e-mail: [email protected]

SVETE MISE:NEDJELJA: 9:00, 11:00 a.m. i 6:00 p.m.SUBOTA: 6:00 p.m.MISE U TJEDNU: svakim danom u 7:00 p.m., osim

UTORKOM kada je Sv. misa u 9:00 ujutroKRÍTENJA: Svake subote pod sv. Misom u 6:00 p.m. i

druge nedjelje u mjesecu pod sv. Misom u 11:00 a.m.KRSNA POUKA: Roditelji su duΩni prijaviti svoje dijete za

krßtenje mjesec dana prije krßtenja i ispuniti prijavu. Nakon ßto prijave dijete za krßtenje, dogovaraju sa Ωupnikom datum i vrijeme pripreme za krßtenje.

BOLESNIKE: posje≈ujemo po bolnicama, stara√kim domovimai ku≈ama na poziv obitelji u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Po odredbi torontske nadbiskupije zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi godinu dana prije vjen√anja. Potrebno je obaviti dogovor o datumu i vrijeme vjen√anja, prikupiti potreb ne dokumente, obaviti zaru√ni√ki te√aj i razgovor sa sve≈enikom.

ISPOVIJED: svakoga dana pola sata prije sv. Mise.¸UPNI URED: otvoren je od ponedjeljka do petka od

9:00 a.m. do 1:00 p.m. i od 2:00 p.m. do 5:00 p.m. Subotom od 3:00 p.m. do 6:00 p.m.

STRANA 8 ¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 29/2010 NEDJELJA 18 SRPNJA

nego je vrijeme za slußanje Isusovih

rije√i.

Vjerujem da smo svi sami ponekad

doΩivjeli doßavßi u ne√iju ku≈u da

briga oko posluΩivanja, spremanja

hrane i onog ßto ≈e se staviti pred gosta

ili goste postaje toliko bitno da su gosti

prepußteni sami sebi dok su doma≈ini

zauzeti posluΩivanjem i spremanjem.

Íto je onda na kraju bitnije moliti ili

raditi!? Ve≈ u 6. st. utemeljitelju

zapadnog redovnißtva i zaßtitniku

Europe Sv. Benediktu bilo je jasno da

se te dvije stvari ne mogu odvojiti,

nego su nuΩno povezane. Ne moΩeß

samo moliti, nego moraß i raditi,

odnosno ne moΩeß samo raditi, nego

moraß i moliti. Molitva i rad se nikako

ne isklju√uju, nego me∂usobno nadop-

unjuju. ◊ovjek koji ne radi postaje

ljen√ina, a √ovjek koji ne moli postaje

prazan i bezboΩan.

Poanta ove kratke epizode u kojoj je

Isus ugoß≈en od Marte i Marije Lazarovih sestara, jest da za sve

postoji vrijeme i trenutak, za rad, za molitvu, za posluΩivanje. Ti

trenuci ponekad su nam vrlo jasno zadani, tjednim rasporedom i

terminima, no ponekad ih trebamo i prepoznati kao u danaßnjem

evan∂elju.

Molitva i rad su kao dva krila kojima se uzdiΩemo

Marta i Marija simboli su

vje√ne kontroverzije izme∂u akcije i

kontemplacije, izme∂u onog koji

izabire molitvu i onog koji izabire

djelovanje. Svi smo pomalo Marta i

pomalo Marija, sam hod kroz Ωivot i

Ωivotne situacije dovodi nas do toga da

nekad budemo viße jedno, a nekad

drugo. MoΩda i ovdje leΩi klju√ razumi-

jevanja ove prispodobe.

Marta Ωeli ßto bolje ugostiti

Isusa pa je zaposlena kuhanjem i orga-

nizacijom, treba sve pripremiti, staviti

posu∂e, ona nema vremena biti s gos-

tom Isusom. Tu obavezu je prepustila

svojoj sestri Mariji koja se nalazi do

Isusovih nogu i slußa ßto Isus ima za

re≈i.

No, √ini se da Marta ne moΩe

dugo izdrΩati takvo Isusovo ni sestrino

ponaßanje, umjesto da primjete njezin

trud i napor da joj upute kompliment,

koliko je vrijedna i zauzeta oni razgo-

varaju kao da je ne primje≈uju. Marta uvjerena da √ini pravu

stvar √ak je spremna opomenuti i samog Isusa da neßto poduzme

i natjera sestru Mariju da i ona posluΩuje. No, Isus niti tjera Mar-

iju na posluΩivanje niti prekorava Martu, ve≈ ju upozorava da se

brine i uznemiruje oko manje bitnih stvari, a propußta onaj bolji

dio, Isusa samog i njegove rije√i. Nije vrijeme za posluΩivanje,

Ora et labora(Moli i radi)

¸UPNI VJESNIK HRV RKT ¸UPA: TORONTO MISSISSAUGA OAKVILLE; BR 29/2010 NEDJELJA 18 SRPNJA STRANA 9

Ponedjeljak, 19. srpnja: † Franjo Macokati≈,

godißnjica i Stjepan Paloß

Utorak, 20. srpnja: Sv. Misau 9:00 a.m.† Mara i Mißo Doko

Srijeda, 21. srpnja: † Vinko, Anica, Josip i Jaga

◊avlovi≈

† Marija Obratov, godißnjica

◊etvrtak, 22. srpnja: † Edward Barkovi≈

† Magdalena Bandula, i sve

pokojne iz obitelji

Petak, 23. srpnja: † Ivan ◊epo

† Josip Nin√evi≈

† Vid Boßnjak

† Ivan Grguri≈

† Janja Cukina, godißnjica

† Stjepan Lonjak

† Vida i Ante Kozina,

godißnjica i sve pokojne iz

obitelji

† Franjo Bradica

† Mijo, Kata i Mijo

Bartakovi≈

RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno

Subota 24. srpnja: Sv. Misa u6:00 p.m.† Janko Hajsan

† Mara Bravi≈

† Tony Mrße, i sve pokojne iz

obitelji

† Mato Zidari≈, godißnjica i sve

pokojne iz obitelji

† Jessica Luke, godißnjica

† Milan Ursa, godißnjica

† Marica i Josip Klasni≈

† Ana Valenti≈, i sve pokojne iz

obitelji

† Slavica ¸ivkovi≈

† Magdalena ◊epuran

† Kristina Draßkovi≈,

godißnjica i sve pokojne iz

obitelji

† Anka i Ante Ljubi√i≈

† Marcel Sebben, godißnjica

† Vera Belec

Bogu u zahvalu za 25-tu

godißnjicu braka Slavka i

Verislave Ljubi≈

Nedjelja 25. srpnja: Sv. Misau 9:00 a.m.† Mijo Praßin, i sve pokojne iz

obitelji

† Ivan Frketi≈

Bogu. Prednost molitvi i duhovnom Ωivotu daju Bogu posve≈ene

osobe, sve≈enici, redovnici i redovnice, to je njihovo pravo,

duΩnost i privilegija. Jasno je da ljudi koji Ωive u braku nemaju

tu privilegiju, oni svoje vrijeme svoju energiju troße na djecu,

muΩa, obiteljske duΩnosti ßto naravno ne isklju√uje molitveni

Ωivot, ali im ne moΩe biti primaran. No, ako bi muΩ ili Ωena pod

izlikom poboΩnosti i duhovnosti zanemarivali svoje duΩnosti i

obaveze prema obitelji, teßko bi grijeßili, jer Bog Ωeli da se brinu

za svoju obitelj, za svoju djecu i da ih odgajaju, dakle ljudima u

braku ßto se ti√e vremena i energije, obitelj je na prvom mjestu.

Nema nißta loße ako je udana Ωena poboΩna, ali ne smije nikada

zaboraviti da je i doma≈ica te ponekad treba ostaviti Boga na

oltaru da bi ga naßla doma u vo∂enju ku≈anstva.

DANAS 18. SRPNJA 2010. GODINE NEMA SVETIHMISA U 9:00 I 11.00 SATI

U NAÍOJ CRKVI SVETA MISA JE SAMO U SUBOTUNAVE◊ER U 6:00 SATI.

HODO◊AÍ˛E U MIDLANDPolazak autobusa od crkve Hrvatskih mu√enika za Midland bit

≈e ujutro u 7:00 sati a povratak iz Midlanda prema crkvi u 4:00

sata poslijepodne.

◊ITA◊I: Danas: hodo√aß≈e u MidlandSlijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Maja Biskupovi≈ i Jelica Buri≈

u 11:00 sati: Kornelija Podstreleni i Bruno Mandi≈

SKUPLJA◊I KOLEKTE: Danas: Hodo√aß≈e u MidlandSlijede≈e nedjelje: u 9:00 sati: Miroslav Biskupovi≈, Petar

Milardovi≈ i Ivan Lorkovi≈

u 11:00 sati: Vinko Kozina, Mijo Zoreti≈ i Nick Jurini≈

BROJA◊I KOLEKTE: Slijede≈e nedjelje: Kornelija Podstreleni, Stjepan Sori≈ i Jozo

Lu√i≈

IZ MATICE UMRLIH

U petak, 18. lipnja 2010. godine preminuo je u Gospodinu IvanVukovi≈. Pok. Ivan ro∂en je 23. studenog 1940. godine u Slu-

nju, Hrvatska. Pok. Ivan pokopan je na groblju u La∂evcu u

Hrvatskoj.

OΩaloß≈enoj obitelji, rodbini i prijateljima izraΩavamo iskrenu

su≈ut.

DAROVATELJI

Na √ast Presv. Trojstvu-Marija Vlaßi≈ $ 30.00

ZA CRKVUMika i Marica Kukac $ 100.00

Zdenko i Ljerka ◊obanovi≈ $ 100.00

VA¸NI DOGAÎAJI U ¸UPI HRVATSKIH MU◊ENIKAU 2010. GODINI

12. RUJNA 2010: PROSLAVA SV. MARKA

KRI¸EV◊ANINA, HRV. MU◊ENIKA

30. LISTOPADA 2010: ¸UPNI BANKET

31. LISTOPADA 2010: MOLITVA ZA POKOJNE NA

GROBLJIMA

14. STUDENOGA 2010: PROSLAVA SV. NIKOLE

TAVELI˛A, HRV. MU◊ENIKA

12. PROSINCA 2010: ¸UPNA BO¸I˛NA ISPOVIJED

KLANJANJE PRED IZLO¸ENIM PRESVETIMOLTARSKIM SAKRAMENTOM

U petak, 23. srpnja 2010. godine od 5:00 do 7:00 sati nave√er

za Ωupnu zajednicu, za obitelj i duhovna zvanja.

DOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU IPOKLONIMO SE PRED PRESVETIM

OLTARSKIM SAKRAMENTOM

„Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto

je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i Ωrtvu

za ugodan miris“. (Ef 5, 1-2)

¸UPNE OBAVIJESTI

¸ U P A

PRESVETOG TROJSTVA2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) 842-2386 Fax. (905) 842-2916

Sve≈enici:Rev. ILIJA PETKOVI˛ Rev. IVAN VUKÍI˛

Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: 845-5272

s.M. Smiljana Delonga s.M. Bernarda Mikuli≈ s.M. Bernadette Copak

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2010, NEDJELJA 18. SRPNJASTRANA 10

holytrinitycroatian.org E-mail [email protected]

vidjeße u√enici, Jakov i Ivan, rekoße: 'Gospodine, ho≈eß li da

zapovjedimo ognju da si∂e s neba i da ih unißti?' Isus se okrenu pa

ih ukori. I odu u drugo selo" (Lk 9,54-56).

Ono ßto joß sigurno znamo o sv. Jakovu zabiljeΩeno je u Djelima

apostolskim. "U ono vrijeme kralj Herod po∂e zlostavljati neke

√lanove Crkve. Ma√em pogubi Ivanova brata Jakova" (Dj 12,1-2).

Klement Aleksandrijski i Euzebije Cezarejski spominju i

obra≈enje sudskoga sluge ili pandura, koji je Jakova vodio na sud.

Vidjevßi taj kako je apostol hrabro primio smrtnu osudu, priznao

se i sam krß≈aninom. Jakova je zamolio za oproßtenje za sve ßto

mu je u√inio. Apostol ga je poljubio i rekao mu: "Mir s tobom!"

Poslije toga je obojici odrubljena glava.

Tijelo sv. Jakova bijaße preneseno u Compostellu, u Ípanjolskoj,

gdje njegov grob u srednjem vijeku postade uz Rim i Jeruzalem

najviße poha∂ano hodo√asni√ko mjesto. Ípanjolska ga je izabrala

za svoga zaßtitnika, a kad njegov blagdan padne u nedjelju, onda

je ona cijela godina jubilarna Jakovljeva godina.

Svetog su Jakova kao svog naro√itog zaßtitnika poßtivali tijekom

stolje≈a hodo√asnici i putnici, zatim srednjovjekovni vitezovi, pa

onda apotekari, koΩari, ratari i vo≈ari. Slikari ga obi√no prikazuju

kao putnika sa ßtapom u ruci, koji put i s ma√em, ßto podsje≈a na

njegovu smrt, jer je od kralja Heroda Agripe bio pogubljen

ma√em i tako prvi od apostola poßao u mu√eni√ku smrt. Sv. Ivan

Zlatousti kaΩe o njemu: "Od po√etka ga je proΩimao veliki Ωar:

zapustio je sve ljudsko, te se popeo do neizrecivog vrhunca i

ubrzo bio pogubljen."

(www.Ωupa-svkriΩ.hr/kalendar/novi/opis.php?=jakov_ap)

RASPORED SLU¸BI:◊ITA◊I:SUBOTA: 17. srpnja: 5:00 sati: Zdenka Broz

NEDJELJA: 18. srpnja: 7:00 sati SUBOTA: 24. srpnja: 5:00 sati: Blanka Ípehar

NEDJELJA: 25. srpnja: 9:00 – Jasna Kellner

11:00 – Branko Nemet i Marija Pileti≈

REDARI:SUBOTA: 17. srpnja: Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 18. srpnjaSUBOTA: 24. srpnja: 5:00 – Zdenko Capan i Nikola Repar

NEDJELJA: 25. srpnja: 9:00: Gregory Stajduhar i John ◊avlovi≈

11.00: Ivan Pejakovi≈ i Drago Zeki≈

MINISTRANTISUBOTA: 24. srpnja 5:00 – Jurica i Adriana Parilac, Marko

Repar i Franka Íubi≈.

PROSLAVA BLAGDANA SV. ANE UOAKVILLE-u

U ponedjeljak 26. srpnja

proslavit ≈emo supatron naße

Ωupe - blagdan sv. Ane. Za tu

prigodu imat ≈emo posebnu

duhovnu pripravu kroz tri dana –

trodnevnicu, koju ≈e predvoditi

don Ivo Íutalo. Pola sata prije

Mise imat ≈emo poboΩnost u √ast

sv. Ani, a potom svetu Misu i

prigodnu propovijed. Sv. Ana,

majka BlaΩene Gospe, posebna je

zagovornica i zaßtitnica supruga,

majki, rodilja i ra∂anja. Dobre i

vrijedne supruge i majke temelj su svake obitelji i svakoga nar-

oda. Pozivamo sve naße Ωupljane kao i Ωupljane susjednih

hrvatskih Ωupa da se uklju√e u proslavu sv. Ane. Posebno pozi-

vamo sve bra√ne parove koji nemaju djece na ovu trodnevnicu

da im Gospodin po zagovoru sv. Ane daruje dijete kao ßto je i

njoj u starosti darovao.

SVETI JAKOV STARIJI, apostolU nedjelju Crkva slavi blagdan sv. Jakova apostola.

Jakov je bio sin Zebedeja i Salome,

a brat Ivana evan∂elista. Rodio se u

Betsaidi na Genezaretskom jezeru.

Na apostolat je pozvan u prolje≈e ili

ljeto g. 28. od samoga Krista. Sveti

Matej o tome u svom evan∂elju piße:

"Idu≈i odatle dalje, Isus opazi drugu

dvojicu bra≈e, Jakova Zebedejeva i

brata mu Ivana, u la∂ici, s ocem,

gdje krpe mreΩe. Pozva ih. Oni

odmah ostave la∂icu i svog oca te

po∂u za njim" (Mt 4,21-22).

Sveti Jakov, zajedno s Petrom i

Ivanom, pripada onome najuΩem

krugu oko Isusa. S njima je prisutan

kod uskrsnu≈a Jairove k≈erke, kod

Isusova preobraΩenja na Taboru, i u njegovoj smrtnoj borbi u

Getsemaniju.

O njegovu naglom karakteru govori zgoda iz Isusova Ωivota

kada ga negostoljubivi Samarijanci ne htjedoße primiti. "Kad to

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2010, NEDJELJA 18. SRPNJA STRANA 11

NEDJELJA: 25. srpnja 9:00 – Katie i Neven Ivan√i≈, Marko i

Sarah Stajduhar, Vanessa i Matthew Hribljan.

11:00 – Filip Bori√evi≈, Karlo, Manda i Jelena Bobinac,

Bruno, Lucija i Magdalena Pari≈, Michelle Pejakovi≈,

Emilija Te√i≈, Martin Bari√evi≈ i Vanessa ¸iΩi≈.

¸UPNE OBAVIJESTI:DAROVATELJI: CRKVA: Obitelj B. Hrenar. $50.00

Ivan Radoß $150.00

Steve Hranilovi≈ $50.00

Ivan Grahovac $80.00

Victor Ku√an $100.00

OBNOVA ¸UPNE KU˛E:Mark Peri≈ $200.00

Stanko Sraka $50.00

SVIM DAROVATELJIMA SRDA◊NO ZAHVALJUJEMO

NOVI ¸UPNI FOTOALBUM Deset godina je proßlo otkako smo izdali naß posljednji Ωupni

fotoalbum s popratnim dodacima i komentarima prigodom 25.

godißnjice postojanja Ωupe. (2000). Svrha mu je bila da lakße

na∂emo ili se podsjetimo na osobe ili obitelji ove Ωupe kada nam

za neßto zatreba. Mnogi od vas su se kroz protekle godine pohval-

no izjasnili za ovu ideju, jer je mnogima to pomoglo i joß uvijek

pomaΩe. Obzirom na to da slijede≈e godine 2011. slavimo 35-tu

godißnjicu Ωupe, √ini nam se prikladnim da to ponovno u√inimo.

Neki iz Ωupe odlaze, a mnogi novi dolaze. I svi tzv. samci trebaju

biti u albumu. Ljetno vrijeme je za neke pogodno jer su djeca kod

ku≈a slobodna od ßkole, a nekima u jesen. Planiramo s time po√eti

u rujnu pa dalje. Nemojmo re≈i da to nije vaΩno i da moΩe bez

mene ili da se nekoga treba nagovarati ili nagoniti. Molimo za

odaziv i sudjelovanje u zajedni√kom projektu. Raspored ≈emo dati

kasnije.

EUHARISTIJSKO KLANJANJE je svakog √etvrtka od 6:00do 7:00 uve√er. Nakana: za sve≈eni√ka i redovni√ka zvanja.

Nakon klanjanja slijedi sv. Misa u 7:00 sati.

RODITELJI, vodite brigu da vam djeca sudjeluju na nedjeljnjim

misama. Najbolju brigu pokazati ≈ete im vlastitim primjerom.

¸UPNI URED ˛E BITI U KU˛I SESTARA od utorka 6. srp-nja do kraja studenoga zbog renoviranja Ωupne ku≈e.

DOSTOJANSTVENO PONAÍANJE U CRKVIMolimo sve Ωupljane i prijatelje da se u ove ljetne mjesece dosto-

janstveno obla√e kad u crkvu dolaze, jer je ona sveto mjesto naßeg

okupljanja. Stoga Vas molimo da to izuzetno cijenite I prema tome

se ponaßate. Sve ima svoje vrijeme i mjesto. Tako∂er molimo joß

jednom - u crkvi nisu dozvoljene Ωvaka≈e gume i sve ostalo ßto je

nedoli√no ili uznemiravaju≈e za vrijeme Mise. Crkva je prostor za

molitvu i osobni susret s Bogom.

Zato povedimo ra√una o pristojnom odijevanju i vladanju u crkvi

– ßto osobito vrijedi za one koji vrße sluΩbu √ita√a, djelitelja

pri√esti, a najviße prigodom VJEN◊ANJA!Hvala za razumijevanje!

IZ MATICE KRÍTENIHU nedjelju, 11. srpnja, u naßoj Ωupi krßtena je Marina Mara

Radoß, k≈i Ivana Radoßa i Linde r. Grahovac. Ovo je njihovo

drugo dijete. Od srca √estitamo roditeljima, kumovima i cijeloj

rodbini, a maloj Marini Mari Ωelimo svaki BoΩji blagoslov u

cijelom Ωivotu.

IZ MATICE UMRLIHOvih dana preminula je u Edmontonu Anka Kvesi≈, sestra naße

Ωupljanke Marice Íkare u 68. godini Ωivota. Sestri i rodbini

izraΩavamo iskrenu su≈ut, a pokojnoj Anki neka Gospodin udi-

jeli svoj vje√ni pokoj u nebeskom kraljevstvu.

RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan su u 7:00 uve√er, osim ako je druk√ije

nazna√eno.PONEDJELJAK: 19. srpnja: Maksim† Marica Pejakovi≈ – ob. Drago Ípehar† Ankica Pavli√i≈ – ob. Drago ÍpeharUTORAK: 20. srpnja: Ilija, prorok Misa u 8.00 sati ujutro† Mißko i Jela Petkovi≈ – Ilija Petkovi≈† Rafo Íutalo i pok. iz ob. – Ivo ÍutaloSRIJEDA: 21. srpnja: Lovro Brind. † Vißnja Furjani≈ – Marica Cody† Marija Kenda – sestra◊ETVRTAK: 22. srpnja: Marija Magdalena† Ankica Pavli√i≈ – Milenka Burazin † Nikola Soka√i≈ – ob. Drago Jeli≈PETAK: 23. srpnja: Brigita † Vißnja Furjani≈ – ob. Pokrajac† Ankica Pavli√i≈ – ob. PokrajacSUBOTA: 24. srpnja: Viktorin Misa u 5:00 sati uve√er† Mandica Dragi≈evi≈ – Lucija Uremovi≈† Vlatko i Zorica Ípehar – k≈i i ob.† Ana i Franjo Moguß – sestra i ob.† Vißnja Furjani≈ – ob. Alilovi≈† Mila Tomi≈ – BoΩo Tomi≈† Ivan ◊a√kovi≈ – supruga i djeca† Ivica Babi≈ – supruga Kata i sin† Dragutin i Jela Krißto – ob. Kata Babi≈† Ankcia Pavli√i≈ – Marija Jakovac† John Pavlakovi≈ i svi pok. iz ob. – ob. Mate Pavlakovi≈Na √ast Srca Isusova i Marijina – Marija JakovacNa nakanu – An∂a Bara≈NEDJELJA: 25. srpnja: 17. N. K.G. Sv. Jakov, ap.9:00 sati ujutro† Ivan ˛uri≈ – ob. Ante Íola† Kate Lon√ar – ob. Doljac† Ankcia i Kreßo Pavli√i≈ – ob. Podnar† Iva Pobri≈ – ob. Dragan Ínjari≈† Ana Pocrni≈ – ob. Ivan Pocrni≈† Katarina Markulin – k≈i Vera i ob.† Zorica i Vlatko Ípehar – ob. Drago Ípehar† Nikola Kapußin – supruga Ana i djeca† Marko i Danica Pjetar – ob. Zdenko Bezi≈† Svi pok. iz ob. Tomi≈ – ob. Geren√er† Svi pok. iz ob. Geren√er – ob. Geren√er† Svi pok. iz ob. Ferko – Ana KapußinMISA U 11:00 SATI – ZA SVE ¸UPLJANE

RASPORED ¸UPNIH SLAVLJA- Parish Events- u 2010

• HODO◊AÍ˛E U MIDLAND – 18. srpnja

• TRODNEVNICA SV. ANI – 23 – 25 srpnja

• SV. ANA - 26. srpnja

• PROSLAVA 350 GOD. SMRTI SV. VINKA I LUJZE - u rujnu

• ¸UPNI BANKET - 20. studenoga

• BO¸I˛NA PRIREDBA - 4 i 5. prosinca

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"Ivan Mikleni≈ 18. srpnja 2010.

STRANA 28

Íto bi donijeli prijevremeni izbori?

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 29/2010, NEDJELJA 18. SRPNJA

Slußajte redovito hrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili

na www.cjmr1320.ca

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uju i odgovaraju Ωupnici hrvatskih Ωupa

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • e-mail: [email protected]

Svi relevantni politi√ki faktori u sadaßnjem hrvatskom povijes-nom trenutku prije svih svojih legitimnih i svih svojih ambicioznihinteresa duΩni su, ako su imalo svjesni svoje odgovornosti, svim svo-jim postupcima pomo≈i da hrvatska drΩava umjesto novih potresa izastoja ostvari stvarni napredak.

U novije vrijeme gotovo u svim istupima predstavnika opozici-

je, osobito SDP-a, bilo u Hrvatskom saboru, bilo na strana√kim

skupovima, bilo u izjavama za medije uporno se i ustrajno prizivaju

prijevremeni parlamentarni izbori. Kao dodatni najnoviji povod za

takvo prizivanje posluΩila je subotnja odluka glavnih strana√kih

tijela Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), po kojoj se ta

stranka povla√i iz vladaju≈e koalicije, a i nedjeljni susret tzv.

Kukuriku koalicije u Belom Manastiru zavrßio je, kako su prenijeli

mediji, glavnom i, zapravo, jedinom porukom: »Spremni smo za

izbore.« O√ito na strana√ko-politi√koj sceni po√elo je intenzivno

previranje i preslagivanje, s jasnim ciljem da se na budu≈im izbori-

ma ugrabi ve≈i ili manji dio kola√a parlamentarne i izvrßne vlasti.

Koliko je god to legitimno - jer je u naravi opozicijskog poloΩaja da

se suprotstavlja vladaju≈oj koaliciji ili stranci i da teΩi

demokratskom osvajanju vlasti - sve ozbiljne politi√ke stranke

moraju voditi brigu najprije o zajedni√kom, op≈em dobru √itave

nacije, √itave drΩave, pa tek onda o svome partikularnom

strana√kom interesu.

Svi relevantni politi√ki faktori u sadaßnjem hrvatskom povijes-

nom trenutku prije svih svojih legitimnih i svih svojih ambicioznih

interesa duΩni su, ako su imalo svjesni svoje odgovornosti, svim

svojim postupcima pomo≈i da hrvatska drΩava umjesto novih potre-

sa i zastoja ostvari stvarni napredak. Aktualna gospodarska kriza,

koju privremeno u odre∂enoj mjeri ublaΩuje jadranska turisti√ka

sezona, nije, niti smije biti, briga samo onih koji su na vlasti, prem-

da je njihova odgovornost, bez sumnje, najve≈a. Svaka kriza, pa

tako i aktualna hrvatska, trebala bi biti za sve politi√ke faktore

povlaßteni trenutak za ponovno preispitivanje i svih glavnih

hrvatskih nacionalnih ciljeva i svih puteva odnosno sredstava koji-

ma bi se ti ciljevi realno mogli ostvarivati, kako kratkoro√no tako i

dugoro√no. Sadaßnja kriza prigoda je da svaki relevantni politi√ki

faktor dadne svoj pozitivni doprinos te da npr. na stru√noj i

znanstvenoj razini svestranoj analizi podvrgne barem bitne seg-

mente aktualne hrvatske politike prema sadaßnjem stanju gospo-

darstva i socijalnom poloΩaju hrvatskih gra∂ana. Sa Ωaloß≈u se mora

konstatirati da uop≈e nema ni takvih pokußaja, a u Hrvatskoj sig-

urno ima kompetentnih, vjerodostojnih i politi√ki i ideoloßki neovis-

nih stru√njaka koji bi mogli ispitati i ponuditi zdrava i hrvatskim

komparativnim prednostima primjerena rjeßenja. Relevantnim poli-

ti√kim faktorima, ako su imalo odgovorni, ne smije biti najve≈i i

najvaΩniji problem drΩavni prora√un, njegov hitni ili odgo∂eni

rebalans, nego stvaranje objektivnih uvjeta da se u Hrvatskoj

stvarno unaprijedi proizvodnja, da se otvore nova radna mjesta, da

se smanji nesnoßljivi troßak neefikasnoga drΩavnog birokratskog

aparata, da se razotkriju sve sigurno nemoralne, a izvjesno i neza-

konite veze koje su okovale Hrvatsku iznutra i ne daju joj pravo ni

disati...

Umjesto takvoga politi√ki zreloga i odgovornoga ponaßanja

na hrvatskoj strana√ko-politi√koj sceni sve viße do izraΩaja dolazi

sebi√ni grupni, strana√ki interes. Doista se moΩe kukavi√kim oci-

jeniti ponaßanje HSLS-a, koji je svojim povla√enjem iz koalicije

objektivno oslabio Vladu, i to u trenutku kad je pred njom vrlo

zahtjevna provedba i od HSLS-a prihva≈enog Programa gospo-

darskog oporavka. Kao koalicijski partner, HSLS je imao prigodu

utjecati na Program, odnosno mogao je ponuditi bolja rjeßenja, ali

to nije u√inio, pa zvu√e cini√ki rije√i iz HSLS-a da ta stranka ne

ugroΩava Vladu, koja »ima 80 ruku u Saboru« i da ≈e dalje

podrΩavati sve Vladine mjere za oporavak gospodarstva. Doista je

nemogu≈e vjerovati u dobronamjernost HSLS-a prema hrvatskoj

drΩavi i prema njezinoj budu≈nosti, jer je ta stranka svojim istu-

panjem iz koalicije dovela Vladu u potpunu ovisnost o pojedinci-

ma, koji takve okolnosti mogu iskoristiti za politi√ke ucjene, koje

mogu biti na ßtetu ne tek vladaju≈oj stranci ili vladaju≈oj koaliciji,

nego i √itavoj hrvatskoj drΩavi.

Tako∂er i SDP, umjesto politi√ki zreloga i odgovornoga pon-

aßanja i konstruktivnoga doprinosa stvarnome boljitku hrvatske

drΩave, prizivanjem izvanrednih parlamentarnih izbora u sadaßn-

jem povijesnom trenutku vodi brigu prvenstveno o svojim

strana√kim, partikularnim interesima, ßto je ne√asno i neeti√no. Je

li mogu≈e da ljudi u toj stranci ne vide koliki bi zastoj nastao kad

bi se u Hrvatskoj, u kojoj viße nisu daleko redoviti izbori, sada

morali odrΩati izvanredni parlamentarni izbori i glede ublaΩavanja

aktualne gospodarske krize i glede zavrßavanja pristupnih pregov-

ora izme∂u Hrvatske i EU-a!? Rije√i predsjednika SDP-a u Belom

Manastiru: »Ova Vlada nema ni snage ni hrabrosti za povla√enje

mjera koje su potrebne. Mi nismo takvi: bolji smo, odlu√niji,

druga√iji i kvalificiraniji od Vlade koju sada imamo« - shvatljive

su isklju√ivo kao dio predizborne kampanje, jer ni ta stranka nije

hrvatskoj javnosti dosada priop≈ila ikakva vjerodostojna rjeßenja

niti se potrudila da okupi nestrana√ke kompetentne doma≈e i

strane stru√njake da joj pomognu definirati realni gospodarski pro-

gram primjeren hrvatskim komparativnim prednostima. Svakom

imalo informiranom hrvatskom gra∂aninu sasvim je jasno da

smjena vlasti, tj. upravljanje ove ili one koalicije, nipoßto nije jam-

stvo da ≈e Hrvatska biti usmjerena u zdravom, realnom i usp-

jeßnom smjeru, pa je na mjestu pitanje: ßto bi stvarno donijeli pri-

jevremeni izbori?

Documents

HRVATI SU KROZ SVOJU DUGU I PATNI KU …...Irokeza, Huronima zakleti neprijatelji. U tako teßkim okolnostima prosje√nosti nije bilo mjesta. U njima su mogli opstati samo heroji