Upload
phungdat
View
247
Download
8
Embed Size (px)
Citation preview
Specijalizovani časopis o bojama i lakovimaBroj 27 Godina IV Besplatan primerak
IntervjuMiroslav Aleksić
KomentarZnati kako opstati
Obrazovanje Građevinska škola
DruženjeSa Zorkom na Zlatiboru
Vesti:
Str. 10-16
Tema:
Lakovi
str. 18
Intervju:
Miroslav Aleksić
str. 22
“Pitajte...”
str. 26
Zaštita od požara:
Plamstop sistem
str. 32
Komentar:
Vladimir Miletić
str. 27
Kutak za parket:
Izazov sportskih
dvorana
str. 38
Moja kuća:
Zidovi u bojama snova
str. 40
Obrazovanje:
Građevinska škola
str. 42
Pitanja i odgovori:
Uklanjanje grafita
str. 44
Menadžment:
Umeće rukovođenja
str. 48
Savetnik:
Tinting sistem
str. 54
Aditivi za betone:
Aditivi za zimsko
betoniranje
str. 56
Svet boja:
Merenje boja
nekad i sad
str. 60
Reč urednika
Poštovani prijatelji,
Kraj svake godine vreme je kada se svode računi i podvlače
crte ispod onoga što je rađeno i urađeno u prethodnih 12 me-
seci. Nadamo se da je za sve Vas protekla godina bila uspeš-
na i da sa velikim očekivanjima i planovima dočekujete pred-
stojeće novogodišnje i božićne praznike.
Trudili smo se zato da ovaj broj časopisa Ton – energija
boja bude bolji nego prethodni a da li smo u tome uspeli
sudićete Vi.
O planovima za sledeću i godine koje dolaze za Ton u
ovom broju govori i generalni direktor kompanije Zorka color
Miroslav Aleksić.
Na Vaša pitanja u vezi proizvodnog programa, distribucije,
prodaje, promocija i svemu drugom što vas zanima u vezi sa
nekom kompanijom u rubrici “Pitajte…” odgovara direktor
DBC Helios Beograd Aleksander Kokot, a komentar o značaju
znanja i njegove uspešne primene u poslovanju piše Vladimir
Miletić, direktor fabrike JUB iz Šimanovaca, jednog od naj-
većih proizvođača boja i lakova u Srbiji.
Posetili smo i Građevinsku školu u Beogradu, čiji učenici
kao literaturu za pripremanje ispita koriste članke, stručne sa-
vete i informacije koji se objavljuju u časopisu Ton.
Bili smo i na godišnjem druženju Zorke color, na kome se
tradicionalno okupljaju njihovi poslovni partneri. Tri dana na
sunčanom Zlatiboru svima su ostali u lepom sećanju a poseb-
no onima koji su nagrađeni i onima koji su pobedili u izuzet-
no napetom takmičenju karaoka.
Naravno, i u ovom broju imaćete prilike da čitate stalne ru-
brike “Uradi sam”, “Pitanja i odgovori”, “Moj dom”, “Anke-
ta”, “Kutak za parket” ali i da saznate više o novim trendo-
vima u proizvodnji nezapaljivih ili teškozapaljivih boja i lako-
va, kako uspešno rukovoditi i animirati zaposlene…
U nadi da ćete bar tokom predstojećih praznika imati pri-
like i da se malo odmorite i zaboravite sve poslovne brige,
želim Vam srećnu i uspešnu 2007. godinu, i čestitam Novu
godinu i Božić.
Zoran Knežević
Urednik
IMPRESUM
Izdavač:
FRAME media -
Cara Lazara 9, Beograd
za klijenta “Roma company”
Urednik:
Zoran Knežević
Marketing:
Roma Company
Fotografije:
Mikica Petrović
Lena Ivanović
Naslovna strana:
Lena Ivanović
Saradnici:
Jelica Putniković, Aleksa Urošević,
Srđan Zorić, Ratko Stojković,
Marija Milosavljević, Ivana Hibner
Lektura i korektura:
Vesna Kalabić
Grafički urednik:
Branko Žužić
Adresa redakcije:
Cara Lazara 9
(tel/fax) 011/ 3285-890,
011/ 3285-883
(e-mail) [email protected]
www.framemedia.net
Štampa:
AMD Grafika
List je upisan u registar javnih glasila koji se vodi u Ministarstvu kulture javnog informisanja Republike Srbije, pod rednim brojem 3391
10
VESTI
CHROMOS
DOBIT MANJA ZA OKOPETNAEST ODSTO
Kompanija “Chromos boje i lakovi” ostvarila je u prvih devet
meseci ove godine neto dobit od 8,64 miliona kuna, objavlje-
no je u izveštaju o poslovanju firme na Zagrebačkoj berzi.
To je 14,3 odsto
manje od dobiti iz
istog prošlogodiš-
njeg razdoblja. U
trećem tromesečju
Chromos boje i la-
kovi ostvarili su ne-
to dobit od 5,37
miliona kuna, 374
hiljade kuna više od
prošlogodišnje do-
biti u trećem tro-
mesečju.
Ukupni prihodi
firme u prvih de-
vet meseci iznosili su 137,45 miliona kuna i veći su za 11,7
odsto nego prošle godine. Od prodaje u zemlji kompanija je
ostvarila 103,21 milion kuna prihoda ili 18,8 odsto više ne-
go lani, a u izvozu 30,96 miliona kuna, 7,2 odsto manje ne-
go prošle godine.
Istovremeno, ukupni rashodi povećani su 14,1 odsto, na
128,81 milion kuna.
PRVI MAJ
PUT PREMA EVROPIŽeleći da ubrza svoj razvojni put, Hemijska industri-
ja “Prvi maj” iz Čačka prihvatila je pomoć koju nudi
stručni tim iz Velike Britanje, a pripada TAM (Turn
Araund Management) programu. Program je name-
njen perspektivnim, tržišno orijentisanim društvima
koja su već krenula putem razvoja.
Projekat finansira Evropska banka za obnovu i raz-
voj, a predviđa pružanje stručne i savetodavne pomoći
stranih eksperata rukovodstvu društva kako bi se po-
spešio i ubrzao njihov započeti razvoj.
Nadamo se da će, zahvaljujući njihovom decenijama
sticanom znanju i iskustvu i našoj želji za usavršava-
njem i napretkom, HI “Prvi maj” postati jedna moder-
na evropska fabrika iz oblasti kojom se bavi.
JUB
DISPERZIVNA PERIVA BOJAJupol gold, visokokvalitetna unutrašnja boja, namet-
nula se na tržištu, tako da i dalje predstavlja najpro-
davaniju perivu unutrašnju boju u Srbiji u 2006. go-
dini. To je rezultat više faktora, ali pre svega kvaliteta
koji se nudi za uloženi novac. Kao bitna komparativ-
na prednost ističe se činjenica da se materijal, bez
obzira na izabranu nijansu, nanosi u samo dva pre-
maza za zid. Pouzdanost na JUB miks sistemu, prak-
tično nepogrešivost nijanse, još je više učvrstila pove-
renje kupaca u boju. Dobru prodaju dodatno je po-
držalo malo pakovanje (0,75 l), koje se takođe tonira
po JUB ton karti, tako da je olakšana kupovina za
manje površine, ali i dokupljivanje boje za završetak
radova. S obzirom na te prednosti, sigurno je da će
Jupol gold i dalje ostati tamo gde je i sada – na sa-
mom vrhu u ponudi perivih boja.
Proizvođač: JUB, Slovenija
12
VESTI
BAUMIT
FABRIČKI PRIPREMLJENZAVRŠNI MALTER
Od 2007. godine u prodajnoj paleti Baumita biće i
Baumit NanoporPutz, fabrički pripremljen završni mal-
ter. Površina maltera Baumit Nanopor Putz pokazuje ni-
ski elektrostatički naboj i mikroskopski je glatka, tako
da se čestice prljavšti-
ne, organske i neor-
ganske, veoma teško
mogu uhvatiti. Prirod-
ni uticaji poput UV
zračenja, vetra, kiše i
snega, kao i oscilacije
temperature, dodatno
izazivaju željeno od-
stranjivanje čestica prl-
javštine. Na taj način i
onaj mali broj čestica
gubi kontakt s podlo-
gom i odstranjuje se na prirodan način. Zahvaljujući
učinku samočišćenja na površini maltera NanoporPutz,
fasade dugo ostaju čiste i ne stare.
Isporuka: kanta 30 kg
Struktura zaribana, veličina zrna 1,5 mm, 2 mm i 3 mm
Raspoloživ u 200 boja po Baumit ton-karti “colors
of more emotion”
EUROPOLIS
NOVI POGONIKompanija Europolis otvorila je krajem novembra
novi pogon u Zemunu, a do polovine 2007. godine
biće otvorena i nova fabrika specijalnih mreža u Vladi-
mircima. Ugovor o kreditu za izgradnju te fabrike vre-
dan 20,4 miliona evra potpisan je sa Fondom za razvoj
Srbije, a u pogon će biti uložena i sredstva te kompa-
nije i krediti komercijalnih banaka. Završetkom novih
pogona u Zemunu i Vladimircima. Europolis će otvori-
ti 100 novih radnih mesta. Ta kompanija jedna je od
vodećih na domaćem tržištu građevinskih materijala od
čelika – armaturnih mreža, binor nosača, rebraste i
glatke šipke i žice. U fabričkom krugu na Batajničkom
krugu rekonstruisana je hala od 2.000 kvadrata u koju
su useljene nove mašine koje bi trebalo da za 30–50
odsto povećaju sadašnju proizvodnju.
JUB
PREZENTACIJA JUB-A U KOLORISUU skladu sa dosadašnjom praksom, kompanija JUB je 16.
novembra održala prezentaciju svog proizvodnog programa u
objektu KOLORIS – VAŠ DOM (centar za uređenje stano-
va) u Novom Sadu. Prezentaciji je prisustvovalo četrdesetak
izvođača i uz aktivno učešće gostiju u primeni materijala,
prezentovani su novi JUB-ovi materijali i nove tehnike pri-
mene. JUB-ov show room koji se nalazi u sklopu objekta gde
su već bili primenjeni najzanimljiviji JUB-ovi materijali, omo-
gućio je gostima da materijale dožive i u prostoru.
JUB-ovi stručnjaci su kao i obično odgovarali na mnogo-
brojna pitanja o pravilnoj ugradnji materijala. Većina iz-
vođača pokazala je želju za dolazak u JUB-ov informativni
centar u Šimanovcima da bi dobila detaljnije informacije o
materijalima i njihovoj primeni.
14
VESTI
SAJMOVIIZLOŽBE TOKOM JANUARA I FEBRUARA
BAU – MINHEN, 15–20. januar 2007. godine
Internacionalni stručni sajam građevinskih materijala, si-
stema, renoviranja (sanitarije, saune, balkoni, građevinska
hemija, keramika, montaža, betonske konstrukcije, završni
radovi vezani za pod, krov, izolacija, drenaža, boje i lakovi,
oblaganje, prozori, skele i merdevine, oblaganje gipsom, sta-
klo, instalacije za grejanje, drvene konstrukcije, unutrašnja
dekoracija, izgradnja dimnjaka i kamina, stepenice, vrata i
kapije, alat, mašine, liftovi i elevatori, prirodni kamen)
PRIMUS: WINDOWS, DOORS&PROFILES – Kijev,
23–26. januar 2007. godine
Internacionalna izložba (oprema za proizvodnju i gotovi
vrata i prozora, aluminijumski i PVC profili i prozori i vrata,
drveni prozori i vrata, zimske bašte, staklenici, paviljoni, fasa-
de, materijali za lepljenje, zaštitni filmovi, specijalni premazi,
žaluzine, rolo-zastori i sistemi, industrijske kapije i barijere,
konstrukcija koje propuštaju svetlost).
EUROTIPS, Lion, 14–17. februar 2007. godine
Stručni sajam nameštaja, unutrašnjeg dizajna i kom-
ponenata za unutrašnju dekoraciju (osnovni materijali,
površinski slojevi, materijali, tretman površina, proizvodi
i snabdevanje za industriju nameštaja za sedenje i ležan-
je, paneli i platnena roba, podni pokrivači i parketi)
INFACOMA – Solun, 22–25. februar 2007. godine
Internacionalna izložba građevinarstva, izolacije, sani-
tarija, grejanja, klimatizacije, solarne energije i tehnolo-
gije (građevinske mašine i alati, alarmni i sigurnosni si-
stemi, vrata, prozori, keramika, cigle, metalne konstruk-
cije, izolacioni materijali, cement, lakovi, sistemi za so-
larnu energiju, oprema za kuhinju i kupatilo, krovovi,
plafoni, materijali za izgradnju puteva, hemikalije)
INTERNACIONAL CONSTRUCTION WEEK – Mo-
skva, 27. februar – 3. mart 2007. godine
Sastoji se iz 13 internacionalnih izložbi među kojima
su i: RFI - izložba na temu krovova i izlolacije i
WALLDECO: izložba na temu oblaganja plafona i zi-
dova (tapete, zidni pokrivači, plafoni, tekstili za unu-
trašnju dekoraciju, lakovi, boje, lepkovi)
INTERLAKOKRASKA – Moskva, 12–15. mart 2007.
Internacionalna stručna izložba boja i lakova (lakovi,
boje, lepkovi, proizvodi za premaze, pigmenti, sirovine,
industrijska i laboratorijska oprema, nove tehnologije)
SAIEDUE LIVING – Bolonja, 14–17. mart 2007. godine
Internacionalna izložba unutrašnjeg dizajna, renoviranja i
završnih radova (komponente i unutrašnji završni radovi,
podni pokrivači, stepeništa, prozori i vrata, obnavljanje i
održavanje, tehnologije u građevinarstvu, spoljni završni rado-
vi, zavese, zastori, farbanje i dekoracija, inteligentni sistemi.
Odlazak organizuje:
TTI - Trade & Travel International
Terazije 16/V, Beograd
Telefon: 011/3618-488
JUB
PROZIRNI PREMAZ ZA DRVOJubin Lasur predstavlja proizvod koji prati orijentaciju
JUB-a ka proizvodima na vodenoj bazi, ekološki ispravnim,
te zaokružuje ponudu premaza za drvo. Pored već pozna-
te pokrivne akrilne boje za drvo i metal (Jubin emajl), sada
je u ponudi i lazurna akrilna boja Jubin lasur. Jubin lasur
koristimo za dekorativnu zaštitu spoljašnjih i unutrašnjih
drvenih površina kao što su građevinska stolarija, ograda,
nadstrešnica, vrata, pro-
zori itd. Proizvod se po
potrebi razređuje vo-
dom, nema neprijatan
miris i brzo se suši.
Može se naći u desetak
uobičajenih nijansi drve-
ta kao što su tikovina,
mahagonij, palisander,
orah itd. Naročitu po-
godnost predstavlja čin-
jenica da se mogu mešati u proizvoljnoj proporciji kako bi
se dobile različite nijanse. Kod obrade spoljašnjih površina
kao podlogu koristimo bezbojni impregnacijski premaz
Lasur primer, koji osim za “prajmerisanje” pred bojenje,
služi i kao zaštita od štetnog dejstva insekata, gljivica i
slično na drvetu u eksterijeru.
Pakovanje: 0,75 l i 5 l
Proizvodi: JUB, Slovenija
16
VESTI
BAUMIT
NOVA FABRIKA U ARANĐELOVCUOd druge polovine 2006. godine u vlasništvu kompa-
nije Baumit je i fabrika W&P Baumit d.o.o. – Aranđelo-
vac, bivši Karbon, stacionirana u istoimenom gradu. U
fabrici će se proizvoditi većina proizvoda iz Baumitove
palete, tako da se očekuje još veći i agresivniji prodor
robne marke Baumit na srpsko tržište.
KEMA
PLANOVISlovenački proizvođač građevinskih materijala KEMA
Puconci, kao osnivač i vlasnik preduzeća KEMA iz Srbi-
je, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Češke i
Ukrajine, od ove godine organizuje redovne godišnje
manifestacije pod nazivom KEMA INTERNATIONAL.
Ovogodišnji skup održan je od 20. do 22. novembra.
Na njemu su razmenjena iskustva sa svih tržišta i naj-
avljeno još aktivnije ulaganje u proizvodnju, tehnologiju
i nove proizvode, kao i osvajanje novih tržišta, intenziv-
no praćenje savremenih tokova i izgradnja prepoznatlji-
ve robne marke KEMA.
KNAUF INSULATION
EKOLOŠKI ČISTIJA PROIZVODNJAFabrika kamene vune u Surdulici, od kada je počet-
kom godine u potpunosti postala vlasništvo korporacije
Knauf insulation, ostvarila je sve planove. Do početka
novembra ova kompanija proizvela je 15 hiljada tona
kamene vune, dvostruko više nego cele prošle godine.
Procenjuje se da će ukupna ovogodišnja proizvodnja bi-
ti veća od prošlogodišnje za 60-70 odsto. Novo postro-
jenje zameniće nova kupolna peć kapaciteta 42.000 tona
staklene vune, dvostruko više od postojećih ukupnih fa-
bričkih proizvodnih mogućnosti. Reč je o investiciji od
šesnaest miliona evra, najvećoj otkako fabrika postoji.
Ovom investicijom biće povećana proizvodnja, ostvare-
na ušteda energije i rešavanje ekoloških problema... Po-
strojenje briketirnica udvostručilo je rad u ovoj godini i
mesečno prerađuje vuneni otpad s fabričke deponije u
hiljadu i po tona briketa, odnosno 800 tona gotovog
proizvoda (kamene vune).
Primena rekuperatora doneće surduličkoj firmi i ušte-
du koksa od 20-30 odsto, a tehnološka modernizacija
smanjiće potrošnju energije uopšte. Fabrika u Surdulici
već je prodala proizvodnju do sredine januara 2007. go-
dine, proširila plasman u zemlji, dok je izvoz dva puta
veći od prošlogodišnjeg i dosegao je 60 odsto celokup-
ne prodaje.
U Surdulici planiraju da tokom 2007. godine proizvedu
i prodaju oko 30.000 tona kamene vune.
JUB
PROSLAVA USPEŠNE GODINEKompanija JUB je u restoranu Koling, proslavila uspešan
završetak poslovne godine i mini jubilej – pet godina pri-
sustva JUB-a u Srbiji. Pored mnogobrojnih poslovnih part-
nera iz Srbije, svečanosti su prisustvovali i partneri iz Crne
Gore, Makedonije i Kosova kao i deo uprave iz Slovenije.
Prisutni su imali prilike da se okušaju u pevanju, a najhra-
briji su dobili vredne nagrade. Uz poznati beogradski bend
Gigollo i voditelje Milana Kalinića i Danijelu Vraneš celo
veče je proteklo u dobroj atmosferi pruža dobre garantcije
da će 2007. godina biti još uspešnija.
18
TEMA
TEKST TMG
Lakovi su tekuće supstance
ili supstance u obliku čvr-
stog praha koje se u tan-
kom sloju nanose na po-
vršine. Nakon hemijske reakcije i/ili
fizičkih promena lakovi stvaraju čvrsti
film na objektu koji ima zaštitnu, ali i
dekorativnu funkciju, pri čemu je
prelaz u boje kontinuiran. Kod lako-
va je u prvom planu komponenta ko-
ja oplemenjuje, štiti i učvršćuje po-
vršinu.
Različite vrste lakova (prema sastojci-
ma):
- vodeni lakovi su disperzivna sred-
stva za premaze koja se mešaju s vo-
dom; slični su disperzivnim bojama;
posebno pogodni za drvo i metal;
- uljni lakovi pored veštačkih sadrže
i prirodne smole i uljna veziva
- nitrocelulozni lakovi imaju visok
udeo rastvora: učvršćeni slojevi mogu se
opet ukloniti odgovarajućim rastvorima;
- šelak je prirodni proizvod i bio je
prvi lak na tržištu. Dobija se iz šelak
vaši (parazitni insekti), a koristi se kao
vezivo za lakove. Kao rastvori koriste se
sintetički i prirodni materijali. Osušeni
šelak nije opasan po zdravlje, dok up-
trebljeni rastvori mogu biti manje ili
više štetni po zdravlje. S ekološkog sta-
novišta, prednost svakako treba dati
prirodnim rastvorima;
- poliuretan lakovi (DD-lakovi) sa-
stoje se od dve komponente koje
međusobno reaguju i koje su nakon
mešanja i nanošenja veoma čvrste i ot-
porne na habanje. Proizvodi bez ras-
tvora i oni koji ih sadrže veoma su
štetni po zdravlje;
- lakovi na bazi poliesterskih smola i
lakovi na bazi epoksi smola takođe su
dvokomponentni, suše se u jako čvrste
slojeve i otrovni su prilikom upotrebe;
- lakovi na bazi veštačkih i alkidnih
smola sadrže i do 50 odsto rastvora i
teško opterećuju vazduh za vreme upo-
trebe, ali zbog dobre volatilnosti sasto-
jaka to opterećenje brzo se smanjuje;
- akrilni lakovi su disperzivni, poseb-
no postojani na delovanje atmosferskih
uslova;
- high solid lakovi poseduju visok
udeo suve materije, najmanje 80 odsto.
Udeo rastvora je nizak i kreće se oko
10–20 odsto. Kako oni formiraju izra-
zito debeli sloj, pogodni su za kućnu
primenu – okvire prozora, radijatore i
slično. Za razliku od nitrolakova i lako-
va na bazi veštačkih i alkidnih smola,
znatno manje opterećuju prostor i nisu
štetni po zdravlje;
- lakovi na bazi prirodnih smola
proizvode se od materijala biljnog ili
životinjskog porekla, pa su zbog relativ-
no visokog sadržaja organskih rastvora
(od oko 60 odsto) štetni po okolinu.
Limunska kiselina, na primer, koju sa-
drži ulje iz kore limuna može izazvati
glavobolju i iritaciju sluzokože. Lakovi
se ne razlikuju samo prema rastvorima
i vezivima već i prema drugim kriteri-
jumima.
Način primene: lak za uranjanje, lak
za izlivanje
Vrsta premaza: pokrivni lak, jedno-
slojni lak, punilo, grundiranje, predlak
Primena: auto-lak, lak za čamce i
brodove, lak za podove, lak za radijato-
re, lak za drvo, lak za lakiranje
Način sušenja: zagrevanjem, na va-
zduhu, hladno stvrdnut…
Upotreba i posebna svojstva: lak po-
stojan na hemikalije, lak postojan na
kiseline, elektroizolacioni lak, elektro-
provodljivi lak, lak za zaštitu od rđe,
mat-lak, prozirni lak, transparentni lak,
lak s efektima…
Kod dvokomponentnog laka treba
biti posebno oprezan, pa osetljive oso-
LakoviAkrilne smole odlikuje posebno dobra postojanost na vremenske uticaje. Kao iakrilni lak, i akrilne smole mogu se otapati u razrađivačima ili rastvarati u vodi
19
TEMA
be ne bi smele raditi s takvom vrstom
laka. Iste mere opreza treba primenji-
vati i pri korišćenju drugih disperzivnih
boja i voditi računa o uputstvima pro-
izvođača.
Mogući štetni sastojci:
- azo-boje
- esteri
- sredstva za protivpožarnu zaštitu
- fungicidi
- insekticidi
- plastične mase
- rastvori
- teški metali
- terpeni
Akrilni lakovi su lakovi na bazi
akrilnih smola. Naziv akrilne smole
predstavlja zbirni pojam za različite
veštačke smole, od kojih je najpozna-
tija “pleksiglas”. Akrilne smole odliku-
je posebno dobra postojanost na vre-
menske uticaje. Kao i akrilni lak, i
akrilne smole mogu se otapati u raz-
rađivačima ili rastvarati u vodi. Akrilni
lakovi koji sadrže puno vode a malo
rastvarača mogu dobiti “plavog
anđela/Blaue Engel”.
Dodatni uslov je mali sadržaj konzer-
vansa i pomoćnih stvari na bazi olova.
Akrilni lakovi se prevashodno koriste za
bojenje radijatora, jer nemaju tako in-
tenzivan miris kao lakovi na bazi alkid-
nih smola, na primer. Razređivači koje
sadrži služe kao emulgatori i kao po-
moćna sredstva za stvaranje zaštitnog
filma.
Za vreme upotrebe oslobađaju se ve-
like količine isparenja, zbog čega je
potrebno voditi računa o provetravan-
ju. Akrilni lakovi na bazi vode manje su
štetni po zdravlje. Kada se radijatori
oboje, još nekoliko sati nakon
uključivanja grejanja moguća su ispa-
renja, pa čak i kada su radijatori boje-
ni nekoliko meseci ranije. Zato je do-
bro grejanje uključiti neposredno na-
kon bojenja, uz istovremeno provetra-
vanje.
Štetni sastojci su konzervansi, ftalati
(omekšivači) koji isparavaju nakon niza
godina, razređivači. Veoma su otrovni
bazni sastojci iz proizvodnje akrilnih
smola (ostaci monomera) kojih u lako-
vima ima i do jedan odsto.
Azo-lakovi
Azo-lakovie spadaju u grupu disper-
zivnih lakova. Naziv su dobile po inte-
grisanim “azo-pigmentima”, koji pred-
stavljaju sintetičke, vrlo intenzivne sa-
stojke. Azo-lakovi sadrže sporne i po
zdravlje dokazano štetne sastojke.
Većina azo-pigmenata nije štetna.
Azo-pigmenti su testirani na štetnost
po zdravlje pe je upotreba štetnih pig-
menata u međuvremenu ograničena ili
čak zabranjena. Na taj način te boje
više nisu ništa manje štetne od svih
ostalih disperzivnih boja na tržištu.
Osim u građevini azopigmenti se kori-
ste u velikim količinama za tretiranje
tekstila.
Postoje uobičajene i propisane mere
za primenu ove vrste boja: dobro pro-
vetravanje, izbegavanje kontakta s
kožom, i čuvanje na sigurnom od do-
mašaja dece. Razređuju se i doziraju
prema uputstvima proizvođača.
22
INTERVJU
TEKST Zoran Knežević
“Zorka kolor” iz Šapca jed-
na je od kompanija čiju je
privatizaciju Agencija za
privatizaciju ocenila kao
najbolju u Srbiji i kompanija koja be-
leži stalni rast proizvodnje. Želja da se
prate svetski trendovi u industriji boja
i lakova, ali i da se postane lider u Sr-
biji i regionu, podstakla je rukovodstvo
fabrike na velika ulaganja u modernu
tehnologiju, ispunjavanje standarda,
poboljšanje organizacije proizvodnje i
prodaje i angažovanje najvećih svetskih
stručnjaka kako bi se sve to što pre
ostvarilo. O poslovnoj filozofiji, ostva-
renim, ali i budućim planovima “Zor-
ke”, za Ton govori vlasnik i generalni
direktor kompanije Miroslav Aleksić.
– Da bismo što brže napredovali,
organizovali smo dolazak vrhunskih
stručnjaka iz inostranstva kao što je
Ulf Ronholm, autoritet u ovoj branši,
čovek koji je stvorio brend sadolin i
više od četvrt veka radio kao konsul-
tant u uspostavljanju modernih
tržišta boja i lakova na teritoriji
bivšeg SSSR-a i Jugoistočne Evrope.
Naš cilj je da napravimo “Zorku” ko-
ja će na ovim prostorima biti vrhun-
ska firma po kvalitetu rada, robe ko-
ju proizvodi, usluga koje pruža i
načinu prodaje. Stručnjaci koje smo
angažovali sada rade u “Zorki” i po-
mažu nam da što pre dostignemo
nivo kvaliteta koji imaju čuvene svet-
ske firme iz kojih oni dolaze.
Za “Zorku” se kaže da je mlad ko-
lektiv. Koliko je mladost i stručnost
važna za postizanje pomenutih ciljeva?
– Kadar “Zorke” nešto je pod-
mlađen posle privatizacije, ali su do-
vođeni ljudi koji su želeli da rade i
koji su mogli da daju neki nov kvali-
tet. Mladost daje potrebnu energiju,
a “Zorki” je to u ovom vremenu, ka-
da se pozicionira na ovom, ali i na
drugim tržištima, neophodno. Čini
mi se da smo kadar podmladili na
vreme, onda kada su se delile karte
na tržištu boja i lakova u Srbiji. Tada
smo, kao relativno neiskusni, ali žel-
jni da mnoge stvari uradimo, imali
prilike i da naučimo ono što nismo
znali. Danas, kada je situacija na
tržištu boja i lakova u Sbriji mnogo
složenija sa stanovišta konkurencije,
taj naš potez pokazao se kao velika
prednost. Spremni smo za postojeću,
ali i za buduću konkurenciju, a naš
relativno mlad tim već je dovoljno is-
kusan. Imali smo pravi trenutak za
podmlađivanje, ali ne zaboravljamo
ni naše “stare” kadrove, jer mislim da
je veoma važno dobro ukomponovati
ekipu koja spaja želju i energiju mla-
dosti i znanje i iskustvo proverenih.
Prema nekim prognozama, sledećih
nekoliko godina može se očekivati
veći rast tržišta boja i lakova u Srbiji.
Kako vi gledate na te prognoze? Da li
stanje “na terenu” to i potvrđuje?
– Rast tržišta se svakako očekuje i
to ne znači da pričam samo na
osnovu svog optimizma. To je gotovo
nepodeljeno mišljenje u branši, a
povod je svakako i povećanje proiz-
vodnje i prodaje boja i lakova tokom
ove i prošle godine. To je posledica
ekonomskog rasta srpske privrede, ali
i činjenice da investicije u građevi-
narstvu rastu brže i od stope eko-
nomskog rasta države. Zato se s veli-
kom izvesnošću može reći da dolaze
dobra vremena za industriju boja i
lakova u Srbiji. Istovremeno, treba
biti svestan i velike nelikvidnosti
tržišta, što može dovesti do njegovog
gušenja. Ne bude li se o tome vodilo
računa i ne budu li se preduzimale
pravovremene mere, moguće je da
rastući trend bude zaustavljen.
Kako je to moguće izbeći?
– Jedino rešavanjem sistemskih
problema na nivou države, jer proiz-
vođači i trgovci ovom robom ne mo-
gu da menjaju zakonska rešenja.
Da li to podrazumeva i jak dinar
koji šteti izvoznicima kao što je
“Zorka”?
– Između ostalog i to. Činjenica je
da svima nama odgovara stabilan di-
nar, ali kao veliki izvoznici mi smo i
pogođeni njegovim jačanjem.
Po čemu će poslovanje “Zorke” bi-
ti prepoznatljivo u odnosu na konku-
renciju, pre svega domaću?
– Prednjačiće u tome što će po-
stati inovativna firma koja će ne sa-
mo pratiti konkurenciju već i uz po-
moć stručnjaka iz inostranstva stva-
rati nove proizvode. Pored toga,
“Zorka” će učiniti sve kako bi una-
predila kvalitet postojećeg proizvod-
nog programa.
Za sledeću godinu “Zorka kolor”
ima velike planove.
– U “Zorku” se stalno ulaže i tako
će biti i ubuduće. Tako je u toku
projekat automatizacije proizvodnje i
tokom sledeće godine biže urađen
Miroslav Aleksić, vlasnik i generalni direktor Zorke color, Šabac
Dolaze dobra vremenaza industriju bojaCilj je stvaranje kompanije koja će na ovim prostorima biti vrhunska firma po kvaliteturada, robe koju proizvodi, usluga koje pruža i načinu prodaje
23
INTERVJU
veliki deo posla. Potpuna automatiza-
cija biće obavljena u prvoj polovini
2008. Sledeće godine radićemo i na
povećanju kapaciteta same fabrike
kako bismo uspeli da zadovoljimo sve
potrebe kupaca, ali i da robu plasira-
mo na nova tržišta na kojima želimo
da se pojavimo. Biće završena nova
upravna zgrada kompanije, u kojoj će
pored kancelarijskog prostora biti
mesta i za konferencijsku salu, šou-
rumove i centar za obuku, koji će
nam pomoći da na najbolji način
predstavimo svoj program profesio-
nalcima. Pored toga, u ozbiljnim smo
pregovorima da kupimo pogone
kompanije “Alkaloid” iz Skoplja. To
će nam, uz navedeno, pomoći da
postanemo regionalni lider u proiz-
vođnji boja i lakova. Biće nam, na-
ravno, potreban i veći broj radnika.
Kako se “Zorka” priprema za is-
punjenje evropskih i svetskih standar-
da po kojima značajan deo proizvod-
nje mora da bude na akrilnoj osnovi?
– Deo novih proizvoda kojima će
“Zorka” ovladati svakako će biti i na
vodenoj osnovi. Naša velika prednost
jeste to što smo angažovali stručnjake
iz inostranstva koji su najbolji u toj
oblasti i koji nam mogu preneti svoja
znanja. Tu je naša velika šansa pošto će
u budućnosti sve više materija iz naše
branše morati da bude na vodenoj
osnovu kako bi se zaštitila životna sre-
dina. Istovremeno, imali smo priliku da
obiđemo najznačajnija svetska postro-
jenja i vidimo kako se tamo radi i ka-
kva je tamo organizacija, pa sve to po-
kušavamo da primenimo u “Zorki”.
Kakva je budućnost prodaje boja i
lakova? Da li maloprodaja polako gu-
bi korak sa sve većim brojem hiper-
marketa?
– To zavisi od zemlje do zemlje i
od toga kako je organizovano tržište.
Ima tržišta, kao što je grčko na pri-
mer, gde je maloprodaja jaka, ali i
onih gde se većina robe prodaje u
hipermarketima. Može se čak govori-
ti o pravilu da je u onim zemljama
koje imaju jaku domaću proizvodnju
boja i lakova maloprodaja sačuvana i
veoma dobro radi. Tamo gde domi-
niraju strani brendovi, firme koje ih
prave uglavnom su povezane sa hi-
permarketima i preko njih plasiraju
svoju robu. Takve firme nemaju ni
vremena ni interesa da razvijaju svoje
malopordajne mreže u zemlji u koju
su došle. Za domaće trgovce i proiz-
vođače važno je da to znaju i da pa-
ze jedni na druge. Niko nema inte-
resa da određenom brendu pomogne
da se pozicionira a da se on onda
nađe na tuđim policama. Važno je
znati i da svaki novi hipermarket za-
tvara 20 maloprodajnih radnji.
Koliko je za ostvarenje svih ovih
planova važna dobra komunikacija sa
javnošću, poslovnim partnerima i do-
bar marketinški nastup?
– Za nas je to izuzetno važna,
možda čak i najvažnija stvar uz po-
moć koje ćemo uspeti da ostvarimo
planove razvoja. Siguran sam da
ćemo sve uraditi da bi bili napravlje-
ni dobri proizvodi, ali je još važnije
kako ćemo to prodati, kako ćemo sve
ono što radimo predstaviti i kako
ćemo komunicirati sa tržištem. Mora-
mo poslati dobre poruke u javnost
kako bi i oni koji nisu naši kupci, to
postali, ali biti i brži, inovativniji i
komunikativniji od konkurencije.
Koliko su u tom smislu važna i go-
dišnja druženja sa poslovnim partne-
rima koja “Zorka” organizuje već više
decenija? Odaju vam priznanje što tu
tradiciju niste prekinuli nakon kupo-
vine “Zorke”.
– Sve što je dobro treba sačuvati, a
pokazalo se da su ta druženja dobra i
da ljudi rado dolaze. Nisam od onih
koji bi da od njih sve počne, pa pre-
kidaju sve što je rađeno do tada.
“Zorka” je i do privatizacije bila dobra
i poznata firma, a ja samo želim da
joj pomognem da postane još bolja.
Moja firma “Taš” je do privatizacije
“Zorke”, pre četiri godine, bila njen
najveći snabdevač repromaterijalom,
pa sam godinama dolazio na proslave
koje je organizovalo i ranije rukovod-
stvo. Sada sam u ulozi domaćina i
trudim se da sačuvam duh tih oku-
pljanja, ali i da ih prilagodim vreme-
nu u kome živimo i poslujemo.
24
URADI SAM
U ovom broju želimo da prikažemo jedan od
sistema za hidroizolaciju terasa i balkona.
Najčešće se postavlja “crna” hidroizolacija
preko koje ide sloj betona (košuljica) pod nagibom na
koji se postavljaju keramičke pločice.
U ovakvim slučajevima dolazi često do procurivanja
zbog loše izvedene hidroizolacije, loše keramike i nea-
dekvatnog lepka za lepljenje keramike i mase za fugo-
vanje keramike.
Pri izboru materijala moramo voditi računa o tome da
zbog izloženosti klimatskim uslovima materijali imaju
sličan koeficijent temperaturnog istezanja. Tako ćemo
sprečiti pojavu pukotina i prslina.
Pre bilo kojih radova na svojoj terasi ili balkonu sagle-
dajte potrebe za dodatnim radovima pri postavljanju
ograde ili ukrasnih elemenata. Za sva ankerisanja i
pričvršćivanja bilo metalne ograde bilo balustera koristi-
te Sika AnchorFix 1.
Ukoliko se pričvršćivanje vrši u cigli ili šupljem bloku,
koristite perforirane čaure.
(Slika 1, slika 3, slika 4, slika 5)
Postojeću betonsku podlogu očistiti od prašine, sla-
bih delova, masti, ulja i ostale nečistoće. Betonska
podloga treba da bude mat vlažna.
Na sastave poda i zida postaviti Sika Seal Tape, ela-
stičnu traku za premošćavanje i vodozaptivanje sastava.
Preko trake u dva sloja četkom ili gleterom nane-
ti Sika TopSeal 107, dvokomponentnu poluelastičnu
polimercementnu hidroizolaciju ili visokoelastičnu
dvokomponentnu polimercementnu hidroizolaciju
Sika Lastic 150.
(Slika 6, slika 7, slika 8, slika 9)
Nakon postavljanja hidroizolacije na terasi ili balkonu,
pristupa se postavljanju keramike korišćenjem visokokva-
litetnog fleksibilnog i vodonepropusnog jednokompo-
nentnog lepka na cementnoj osnovi Sika Ceram 250, ko-
ji se može koristiti i u sistemu preko starih postojećih
pločica na terasi.
(slika 10, slika 11, slika 12, slika 13, slika 14, slika 15)
Postavljanje fuga je jedan od bitnijih delova sistema.
Zato je Sika rešenje trajno elastična i vodonepropusna
fuga, otporna na niske i visoke temperature tokom
cele godine.
U običnu fug masu koja je dostupna na tržištu dodaj-
te Sika Latex, jednokomponentnu emulziju na bazi
kaučuk-latexa, u odnosu 1:1 sa vodom.
(slika 16, slika 17, slika 18)
Sva ostala zaptivanja i lepljenja na svojoj terasi ili
svom balkonu možete veoma brzo i praktično rešiti uz
upotrebu profesionalnih materijala i tradicionalnog
alata, bez uvećanja troškova i uz smanjenje održavanja
tokom korišćenja.
(slika 19, slika 20, slika 21)
Hidroizolacija terasa i balkonaTEKST: Slobodan Uzunović, građ. inž.
1
8 9 10 11 12 13
14 15 16
17 18 19 20 21 22
3 4 5 6 7
26
PITAJTE
ODGOVARA Aleksander Kokot DIREKTOR DCB HELIOS BEOGRAD
Dejan STR, Dejan Opačić, Pančevo
Iz kog razloga se menjaju pojedini koloranti u mix
mašini?
ODGOVOR: Koloranti se menjaju zbog EU zakonodav-
stva, koje će se primenjivati od 2007. godine, iako ti za-
koni još ne važe za Srbiju. U Heliosu smatramo, da svi
naši kupci moraju imati mogućnost da dobiju proizvode
istog kvaliteta, a koje propisuju evropski zakoni
Planirate li za sledeću godinu agresivniji nastup sa žbu-
kom na srpskom tržištu?
ODGOVOR: Da, Helios nudi tržištu akrilnu žbuku
izuzetnog kvaliteta koja se može nijansirati u svakoj
maloprodaji koja poseduje Heliosov mix sistem. Što za-
nači željena nijansa žbuke može se dobiti bez pred-
hodne najave i čekanja.
Kada će ambalaže za mix mašine preći sa metalne na
plastičnu - smatram da je plastična dosta jeftinija?
ODGOVOR: Kada smo u prošlosti razmišljali o amba-
laži, prevladalo je mišljenje, da kvalitetni materiali za-
služuju i kvalitetnu ambalažu. Prednost metalne ambalaže
je u izdržljivosti, a na njoj se može i štampati. Danas
možemo i sa plastičnom ambalažom poštiči dobre rezul-
tate. A cena je, verujte veoma dobra (ne sme da puca, ne
sme da se deformiše), a sa štampom obrađena plastična
embalaža nije mnogo jeftinija od metalne.
STR DITA, Davor Kolundžić, Beograd
Koji je po vama glavni Heliosov adut na srpskom
tržištu? Koji je to proizvod koji Vas bitno izdvaja od kon-
kurencije?
ODGOVOR: Glavni Heliosov adut je široka paleta vi-
sokokvalitetnih proizvoda prijaznih okolini, koji zado-
voljava svakog molerskog majstora. U svakoj robnoj
marki (Tessarol, Bori, Ideal, Spektra, Helioomix) imamo
proizvode za specijalne namene.
STR Hromos, Rade Bojović, Kovin
Da li je tačno da je uslov za dobijanje miksera za po-
ludisperzivne boje da se naruči kompletan asortiman
vaših proizvoda? Ako je tačno, zašto?
ODGOVOR: Da, jer naš Heliomix pruža mogučnost za
mixanje 26 različitih proizvoda.
MDM, Milena Đorđević, Jakovo
Kako ocenjujete kvalitet vaših proizvoda u odnosu na
domaće – da li je i za koliko njihov kvalitet bolji?
ODGOVOR: Heliosovi proizvodi se proizvode po svim
strogim standardima EU i samim tim je kvalitet na viso-
kom nivou.
Zašto su cene vaših proizvoda tako visoke u odnosu na
konkurenciju?
ODGOVOR: Gledano sa aspekta kvaliteta cene naših
proizvoda nisu više u odnosu na domaču konkurenciju
odnosno prilagođene su kupovnoj moći domaćeg po-
trošača.
OBEKS Kolor, Zoran Čogić, Negotin
Koliko godina Helios daje garanciju za postojanost od-
ređene boje?
ODGOVOR: Garancija zavisi od određene vrste pre-
maza. A da se uopšte dobije garancija, mora da se is-
poštuje određeni sistem sa uputstvima primene, kojeg
priporučuje Helios.
KOLORAMA, Dejan Stojković, Niš
Kog proizvođača smatrate najozbiljnijom konkurencijom
u Srbiji?
ODGOVOR: Sve proizvađače smatramo ozbiljnom kon-
kurencijom.
“Sve što vas zanima o…”– DCB Helios
27
KOMENTAR
U prošlom broju TONA objavljen je, po mom mišljenju, ube-
dljivo najbolji intervju do sada - sa Ulfom Ronholmom, višim
savetnikom za program TAM. Zašto je bio najbolji? Zato što je
pričao čovek koji je imao šta da kaže. Da li je imao ko da ga
sluša? Ne znam, to i mene zanima.
Prvo predavanje kojim počinje studiranje na gotovo sva-
kom fakultetu jeste statistika studiranja. U amfiteatru punom
mladih studenata punih sebe profesor iznese nepobitnu isti-
nu da će od ukupnog broja prisutnih diplomu dobiti samo
njih 20 odsto. Na nekim fakultetima više, a na nekim još
manje. A studenti se između sebe gledaju i pokušavaju da
sami procene ko neće završiti i ko će ispasti iz trke. Ali, in-
teresantno, niko sebe ne pogleda. Niko u sebe ne posumnja.
Ako ovu priču preslikamo na našu branšu, u budućnosti
bismo možda mogli da se suočimo sa sličnom statistikom. Pi-
tanja koja bi trebalo svaki proizvođač, trgovac ili izvođač sebi
da postavi jeste KO će opstati na tržištu, a zatim i KAKO.
Kao i studenti s početka priče, imam utisak da niko ne
smatra za sebe da je ugrožen. Generalno stanje u branši je
takvo da se vrlo malo uči, vrlo malo pita, mala je želja za
učenjem, a i ono malo što se nauči, malo se primenjuje u
praksi. Raditi posao na isti način kao što se radilo pre 15 ili
20 godina i ne menjati ništa najbolji je put da se izgubi po-
zicija na tržištu. Navešću jedan primer: devedesetih godina
ubedljivo najprodavaniji proizvod JUB-a bio je Bavalit - više
od 30.000 tona. Zamislite šta bi se desilo da nisu praćeni
trendovi u okolini i shvaćeno da Bavalit izlazi iz mode. Da
smo nastavili isto da razmišljamo i forsirali isti proizvod, ve-
rovatno bismo se prekasno uključili u proizvodnju nove ge-
neracije fasadnih maltera i izgubili trku sa konkurencijom.
Smatram da se malo razmišlja o inovacijama u poslu i da se
malo prate trendovi, pa na to želim da skrenem pažnju.
Svi znamo da određeni trendovi, neki pre a neki kasnije,
dolaze sa zapada. Iz Engleske do Nemačke, iz Nemačke u
Austriju, iz Austrije u Sloveniju, iz Slovenije u Hrvatsku i na-
kon toga stižu i u Srbiju. Za jednog ovdašnjeg malog trgov-
ca ili izvođača možda je skupo da sam prikuplja takve infor-
macije. Verovatno je i komplikovano. U današnjoj sveprime-
ni tehnologije postoje razne mogućnosti za prikupljanje in-
formacija. Internet, pre svega, ali i odlasci na sajmove. Ako
neko misli da je Sajam građevinarstva u Beogradu najbolji
na svetu, prijatno će se iznenaditi ako otputuje u ne tako
daleke: Minhen, Bolonju, Bukurešt, Plovdiv. Posetiće sajmo-
ve na kojima se svake godine može videti nešto novo.
Treći način je kontakt sa stranim proizvođačima - ne turi-
stički odlazak u drugu zemlju da biste se okupali u bazenu i
upoznali sa čarima lokalne kuhinje, već da prikupite infor-
macije i da se puni znanja vratite i pokušate da to primeni-
te u poslu. Koliko kupaca ili izvođača koristi tu mogućnost
da dobije informacije iz ove oblasti? Mogli bismo da ih iz-
brojimo na prste jedne ruke. Problem je što se još uvek
smatra da jedino cena odlučuje koja će se roba prodavati i
celokupnu energiju svi ulažu da obezbede najnižu cenu. Ka-
da se iscrpe mogućnosti za to, snižava se kvalitet za istu ce-
nu, onda opet cena, pa opet kvalitet... i kraj se ne naslućuje.
Svest o tome da postoje i drugi načini borbe osim cena i ra-
bata na veoma je niskom nivou. U budućnosti, odlučujući
faktor razlike između dobrih i loših neće biti cena već uslu-
ga! Odlučujući će biti odnos prema kupcu, postprodajne
usluge, dostava robe, tačnost, preciznost, ljubaznost, kreiran-
je sopstvenog imidža i, naravno, inovacije. Mnogi, verovatno,
misle da su inovacije nešto o čemu razmišljaju samo proiz-
vođači. Inovacije nisu samo kreiranje novog proizvoda na
tržištu, već i u oblasti trgovine postoji puno prostora za njih.
Setimo se miks mašina koje su se u Srbiji pojavile krajem
devedesetih godina. Malo je ljudi shvatilo da u perspektivi
jedna maloprodaja neće moći da se zamisli bez bar jedne
mašine za nijansiranje. Oni koji su to odmah shvatili stekli su
prednost nad konkurencijom. Danas mašina ima u izobilju i
svima su dostupne, ali oni koji na njima rade već deset go-
dina, imaju prednost u znanju. Nemojte ni pomisliti da se ne
može ništa novo uvesti u poslovanje. I u JUB-u svakog dana
nešto novo naučimo i razmišljamo o inovacijama - i u pro-
izvodima i u uslugama. Da bismo uspeli, uvek smo raspo-
loženi da svoje vizije podelimo i sa izvođačima i sa trgovcima.
Primer koji vas može ohrabriti da i vi razmišljate o inova-
cijama jeste sjajno rešenje jednog vlasnika galerije koji je u
svoju uslugu uveo mogućnost da se slike iznajme na od-
ređeni period. Kada vam malo dosadi, vi sliku vratite i za-
menite za neku drugu. Čovek je spojio dve funkcije svog
proizvoda i na kraju dobio još jednu – originalnu. Vrlo
jednostavno, kao što obično biva sa svim dobrim idejama.
U kom pravcu će se tržište boja kretati u narednom peri-
odu? Iskustvo sa terena govori da se puno potcenjuju pro-
cese koji su se odvijali u okolnim zemljama, a koji su dove-
li do ukrupnjavanja tržišta i delimično promenili navike po-
trošača. Svaki put slušamo istu priču - nije kod nas isto kao
u inostranstvu. Naše tržište je drugačije. Mi smo posebni. A
tržište neumoljivo ide u istom pravcu kao i u svim drugim
zemljama. Ide u pravcu o kojem je gospodin Ronholm i
govorio. Tržište će biti veće, ali će broj učesnika biti manji.
Pojedinačno će biti manje prodavnica, ali će one ostvarivati
mnogo veći promet. Pojedinačno će biti manje izvođača, ali
će oni usluge naplaćivati po većoj ceni. I opet dolazimo do
pitanja sa početka ko će i kako opstati. Važno je zato da se
znanje stiče sa svih strana, jer će sa tim znanjem za početak
opstati, a kasnije i ovladati tržištem.
Potrebno je da zajednički podignemo standarde rada u
branši na viši nivo, a razlog je jednostavan - veoma brzo
tražiće ih sami kupci. Ali, nije dovoljno da imamo jedno-
strani odnos, potrebno je da postoji i interesovanje sa dru-
ge strane. Lekcije se ne daju, one se uzimaju.
Znati kako opstatiVladimir Miletić, direktor JUB d.o.o., Šimanovci
28
MALTERI
Preduzeće “Baumit” u
okviru svog programa nu-
di i liniju suvih fabrički
pripremljenih maltera za
malterisanje i zidanje sa pratećim
materijalima i opremom.
Maltere možemo podeliti u nekoli-
ko osnovnih grupa:
* gipsano-krečne mašinske malte-
re za unutrašnju obradu uključujući i
kuhinje i kupatila: Baumit GlätPutz
(gipsano-krečni malter sa za-
glađenom strukturom gde nije po-
trebno naknadno gletovanje zidova);
Baumit MPI20 (gipsano-krečni mal-
ter sa zaribanom strukturom, pogo-
dan i za obradu zidova koji se greju)
* krečno-cementne mašinske malte-
re za unutrašnju i spoljašnju obradu:
Baumit MPI25 (malter za unutrašnju
obradu uključujući i mokre čvorove,
zaribane površine, pogodan i za zido-
ve koji se greju), Baumit MPA35 (po-
godan za spoljno malterisanje, zariba-
ne strukture), Baumit GrundPutz Leicht
(malter sa dodacima perlita za ručnu i
mašinsku primenu; odličnog elasticite-
ta, paropropustljivosti i izolacionih
sposobnosti, pogodan posebno za zi-
dove koji su već termički izolovani)
* termoizolacione maltere za ručnu
i mašinsku obradu: ThermoExtra (sa
dodatkom kuglica stiropora); Thermo-
Putz (sa većim dodatkom perlita)
* krečne mašinske maltere za unu-
trašnju obradu, pogodne za prijatnu
klimu unutar prostorija zbog svoje
paropropustljivosti (Baumit Maschi-
nenPutz Weiß)
* fine i grube spoljne maltere za
ručnu i mašinsku obradu različitih
namena (Baumit SokelPutz –obrade
podnožja zgrade, Baumit PutzSpachtel
–za fino zaglađivanje)
Prednosti
U današnje vreme i na našim gradi-
lištima možemo videti sve veću prime-
Mašinsko malterisanjeMašinski malteri omogućavaju lakši rad, smanjenje troškova, zahtevaju manji prostorna gradilištu, posebno pri upotrebi silosa, smanjeni su gubici materijala (čistije gradilište),potrebno je manje vremena za njihovu pripremu, nema grešaka u mešanju na gradilištu,precizna granulacija i vreme postizanja čvrstoće materijala...
29
MALTERI
nu suvih fabrički spremljenih smeša uz
mašinski način malterisanja. Prednosti
su mnogobrojne: olakšani rad, sman-
jenje troškova, manji prostor na gradi-
lištu, posebno pri upotrebi silosa,
smanjeni gubici materijala (čistije gra-
dilište), manje vremena za pripremu,
nema grešaka u mešanju na gradilištu,
precizna granulacija, precizno vreme
postizanja čvrstoće materijala, homogen
materijal (nema mogućnosti odvajanja
pojedinih slojeva), visoka paropro-
pustljivost i kod maltera za unutrašnju
obradu visoka kapilarna provodljivost,
odnosno kod spoljašnjih maltera ispita-
no ponašanje prema dejstvu vode. Svi
materijali podležu konstantnoj kontro-
li unutar “Baumitovih” laboratorija.
Isporuka
Materijali se isporučuju upakovani u
džakove ili dovoze u specijalnim čeličn-
im silosima. Preduzeće “Baumit” od
2004. godine u svojoj standardnoj po-
nudi može isporučiti materijale u silo-
sima kapaciteta oko 20 m3 direktno na
gradilište. Materijal se u suvom stanju iz
silosa transportuje crevima (pomoću si-
lomata) do mašine za malterisanje koja
može biti udaljena od silosa i do 150
m. U mašini se automatski priprema
gotova smeša koja se pod pritiskom pr-
ska na zidove/plafone. Pored pomenu-
tih prednosti mašinskog malterisanja
ovde dodajemo i rešen problem verti-
kalnog transporta koji uvek postoji, po-
gotovu otežavajući kod velikih objekata.
Rad sa silosima dodatno redukuje broj
radnika (vertikalni transport materijala,
radnik koji puni mašinu).
Priprema podloge i pratećimaterijal
Da bi se malter pravilno ugradio,
neophodno je ispoštovati zahteve
proizvođača u pogledu kvaliteta i
prethodne pripreme podloge,
temperaturnih uslova tokom
rada i sušenja, vremena
čekanja između raz-
ličitih faza rada.
“Baumit” nudi
različite vrste
sredstava za
p r i p r emu
podloga u
zavisnosti od
vrste i malte-
ra koji će se
primeniti (Vorspritzer – podloga za
krečno cementne maltere, SaugAusgle-
ich i BetonKontakt – podloge za gipsa-
no-krečne maltere). Isporučuju se u
džakovima ili kantama.
Od pratećeg materijala – pribora
za rad sa gotovim malterima,
možemo ponuditi:
* staklenu mrežicu za armiranje
maltera
* različite vrste lajsni: pocinkovane
ugaonike, lajsne za obradu lukova,
lajsne za sokle, PVC lajsne za obradu
spojeva maltera sa prozorima i vratima
* Baumit KantenFix – lepak na
mineralnoj bazi za lepljenje ugaonih
profila.
“Baumitov” tehnički tim stoji na
raspolaganju prilikom odabi-
ra optimalnog rešenja,
davanju odgovora
na pitanja koja se
javljaju tokom ra-
da i odgovarajuće
obuke radnih
ekipa. Pri ugradnji
svih Baumit elemenata
koji čine atestiran sistem
(podloga, malter i prateći
materijal) dajemo odgovara-
juću garanciju.
30
SAVETNIK
Gitovanje je, kao i brušen-
je, veoma značajno za op-
timalan izgled položenog
drvenog poda i zato ga
treba pažljivo izvesti, i to pre posled-
njeg, završnog brušenja parketa.
Git je obično mešavina veziva,
najčešće dobijena od brzosušećih
smola i brusnog praha koji se dobija
pri brušenju brusnim sredstvima zr-
natosti od 60 do 120, u zavisnosti od
širine i dubine režnjeva koje je po-
trebno popuniti. Potrebno je napo-
menuti da je po evropskom standar-
du dopuštena pukotina širine od naj-
više dva milimetra. Sve što bi bilo
više od toga značilo bi da drvo nije
dobro izrađeno, odnosno da daščice
nisu dovoljno tesno položene jedna
uz drugu. Za veće nepravilnosti i šire
režnjeve ne koristi se samo git, jer
pukotinu treba prvo popuniti odgo-
varajućim drvenim umecima ili
uložnim delovima.
Vezivo za git može biti na vodenoj
podlozi s dodatkom akrilnih smola,
ili na podlozi rastvora. Git priprem-
ljen s brusnim prahom i vezivom na
podlozi topila mnogo se brže suši
od onog pripremljenog s vezivom
na vodenoj podlozi. Za gitovanje se
koristi brusni prah parketa koji se
obrađuje. Kod upotrebe valjkaste
brusilice dobijeni prah će zbog
uzdužnog smera brušenja biti gru-
blji, dok će se pri brušenju rotacio-
nim strojem zbog poprečnog smera
brušenja dobiti finiji brusni prah.
Zato je ovaj drugi prikladniji za po-
punjavanje veoma malih nepravilno-
sti i pukotina.
Proizvođači nude i već pripremlje-
ne mešavine za gitovanje, obično u
raznim bojama, tako da ton gita
kombinuje s bojom drveta.
Kod gita i njegovog nanošenja
važno je sledeće:
– viskoznost smole,
– zrnatost brusnog sredstva, a ti-
me i finoća brusnog praha,
– odnos između smole i brusnog
praha u mešavini.
Postoje dva načina gitovanja:
1. nanošenje gita samo u pukotine
i najvidljivije greške, pri čemu se ko-
risti lopatica
2. nanošenje gita po čitavoj po-
vršini, pri čemu se koristi aluminij-
umska gladilica.
To je sporiji način gitovanja, ali po
mišljenju mnogih stručnjaka i najbol-
ji, jer osigurava ujednačeniju površinu
na završetku posla. Neki majstori izbe-
gavaju gitovanje čitave površine, jer se
tako popunjavaju i drvene pore u
parketu, što završenom položenom
podu daje drugačiji izgled, koji više
nalikuje laminatu. To se može izbeći
ako parket nakon gitovanja izbrusimo
valjkastim strojem koji će brušenjem
odstraniti git iz pora, dok bi upotreba
rotacionog stroja samo zagladila git.
Gustina mase i način gitovanja za-
vise od širine i dubine pukotina. Git,
po pravilu, ne sme biti previše gust,
posebno ako je reč o širim pukotina-
ma (pri čemu i dalje govorimo o
najvećoj širini od dva milimetra). U
tim slučajevima obično se gituje dva
ili više puta, što zavisi od polagača.
Za prvi nanos koriste se retka
mešavina i grublji prah, onaj preo-
stao nakon brušenja brusnim papi-
rom zrnatosti od 60 do 80, koji pro-
dire u dubinu pukotina i omogućava
njegovo dobro prihvatanje, na pri-
mer. Drugi nanos počinje tek kada se
prvi sasvim osuši, pri čemu se koristi
gušći git, pripremljen od finijeg pra-
ha, dobijenog brušenjem brusnim
papirom zrnatosti od 100 do 120, jer
će on prekriti ostatak pukotina i iz-
jednačiti površinu.
Završno brušenje izvodi se tek kada
je git potpuno suv, a to zavisi od nje-
govog sastava, pri čemu se prepo-
ručuje striktno pridržavanje uputstava
proizvođača. Brušenje se izvodi temel-
jno, pri čemu je potrebno odstraniti
sav višak gita pošto njegovi eventualni
ostaci na lakiranoj površini mogu biti
vrlo vidljivi. Posebnu pažnju potrebno
je usmeriti na brušenje uglova.
Svrha gitovanja i svojstva gita
Osnovni razlozi upotrebe odgova-
rajuće mešavine za gitovanje:
– popunjava pukotine tako da ne
upijaju završni premaz, ili on
ostaje na površini;
– popunjava moguće nepravilnosti
u parketu;
– površina drvenog poda je ujed-
načenija – git ne sme ostavljati
nikakve mrlje;
– omogućava bolje prihvatanje dr-
veta;
– brzo se suši;
– postaje elastičan – uobičajene
promene dimenzija drvenog
poda i opterećenja od hodanja,
kod normalno širokih pukotina,
ne bi smele oštetiti git.
Pravilno gitovanjepoloženog drvenog podaTEKST TMG
31
SAVETNIK
Pojedini proizvođači ubrajaju gito-
vanje u završne premaze smatrajući ga
prvim nanosom nakon kojeg slede
temeljni premaz kao drugi i završni
lak kao treći, odnosno četvrti nanos.
Ovakav stav zasniva se na mišljenju da
je git već delimična zaštita drveta. O
gitu kao o prvom nanosu može se
govoriti i u slučaju kada se gituje ce-
la površina, a ne samo pukotine i
moguće nepravilnosti u parketu.
Međutim, u praksi se mogu sresti i
polagači koji za gitovanje koriste
mešavinu brusnog praha i neodgova-
rajućeg lepka ili mešavinu brusnog
praha i nitro laka, ili pukotine jed-
nostavno popunjavaju lakom. Prema
mišljenju stručnjaka, upotreba na-
menskog veziva za gitovanje najpri-
kladniji je izbor jer je takva mešavina
elastična i ne uzrokuje promene bo-
je na pukotinama.
Završno čišćenje parketa
Pre nego što se nastavi obrada par-
keta, odnosno pre nanosa nekog za-
vršnog premaza, parket je potrebno
temeljno očistiti. Neki izvođači pre
nanosa laka samo očiste površinu, ta-
ko da prah popuni pukotine i počnu
lakiranje. To nije dovoljno, već prostor
potrebno temeljno usisati, a zatim i
krpom obrisati sav prah, prljavštinu i
sitne ostatke lepka, cementa… Ukoli-
ko ih ne uklonimo, te čestice biće vi-
dljive posle sledeće faze lakiranja i sav
do tada uložen trud biće uzaludan.
Potrebno je, takođe, znati da se
brušenjem ne mogu ukloniti nerav-
nine u parketu koje su nastale zbog
neravne podloge. Podlogu zato treba
izravnati pre nego što se započne
polaganje parketa.
Problemi koji se mogu javiti zbog
neodgovarajućeg gitovanja su:
– ostaci gita na parketu, pre svega
na rubovima i u uglovima
– mrlje na parketu
– svetle ili potamnele pukotine
– ispucali git
– git koji otpada
– isušeni git.
Savetujemo gitovanje čitave po-
vršine, dakle ne samo nastalih puko-
tina ili možda kakvih drugih nepra-
vilnosti u parketu, jer samo tako
možemo dobiti optimalan konačni
izgled drvenog poda. Kao i brušenje,
i gitovanje je vrlo značajno.
Uzorci
Preporuka je zato da se kod po-
slednjeg, finog brušenja, velika pažnja
posveti pre svega obradi rubova i
uglova jer tu, zbog težeg brušenja,
često može biti ostataka gita. Tu se
ujedno može videti i temeljnost rada
samog polagača.
Ako površinu nakon gitovanja loše
izbrusimo i nastavimo posao na-
nošenjem kiselinskog laka, na parke-
tu će se pojaviti mrlje, odnosno šare
koje nije moguće ukloniti ni ponov-
ljenim lakiranjem. One mogu nastati
i ako gitujemo dvokomponentnim le-
pklom, jer lepak i lak nisu spojivi.
Ako za gitovanje koristimo mešavinu
brusnog praha i dvokomponentnog
lepka, pukotine će promeniti boju i
postati beličaste, najčešće zbog kalci-
jum-karbonata u lepku. Ako, među-
tim, gitujemo mešavinom brusnog
praha i nitrolaka, kod nekih će vrsta
drveta pukotine potamneti.
Git lako puca zbog preširokih pu-
kotina jer je u tom slučaju vezivo ela-
stično. Kod pukotina širih od dva mi-
limetra, git neće izdržati dimenziono
pomeranje drveta. Git lako puca i ako
se parket polaže na površinu s pod-
nim grejanjem, ukoliko grejni sistem
nije usklađen i izveden po pravilima
za polaganje drvenog poda na grejnu
površinu. Pukotine će se proširiti i ako
gitovanje obavljamo lakom koji sadrži
manje suve stvari i manje je obogaćen
odgovarajućim smolama, pa je zato i
manje elastičan.
Ako smo git nanosili u pukotine
koje nisu bile temeljito očišćene i u
kojima se zadržala prašina, velika je
verovatnoća da će on otpasti. Može
otpasti i u slučaju kad su pukotine
preširoke, odnosno ako je u mešavi-
ni koju smo pripremili za gitovanje
bilo premalo veziva.
Git će pucati ako pukotine, na koje
bi inače trebalo naneti dvostruki ili
višestruki sloj gita, gitujemo samo jed-
nom, i to veoma retkom mešavinom,
ili zbog toga što smo naneli premalo.
Ako je parket već lakiran, a nedo-
staci se vide po celoj površini ili ih ima
mnogo, jedino rešenje je da se pono-
vi brušenje cele površine – novo gi-
tovanje i dalja obrada parketa. Manje
nedostatke možemo ukloniti.
32
ZAŠTITA OD POŽARA
Stalna ugroženost industrijskih, stambenih i
drugih objekata i ustanova od požara uslovila
je da se problemu zaštite od požara posveti
posebna pažnja. Direktnu opasnost predstavlja
trenutno nastajanje požara i dimnih gasova, a indirektnu
moguće popuštanje konstrukcije pod uticajem toplote.
Popuštanje konstrukcije sprečava evakuaciju ljudi i mate-
rijalnih dobara, a posebno efikasno delovanje protivpožar-
nih ekipa. Danas se primenjuju različiti materijali i sistemi
za zaštitu premaza koji formira termoizolacionu penu.
AD Zorka color Šabac proizvodi potpuni sistem zaštite
od požara, koji sadrži:
– Plamstop prajmer
– Plamstop
– Plamstop emajl.
Plamstop je ekspandirajući premaz izrađen na bazi sin-
tetičkih smola u organskom rastvaraču, odabranih pigme-
nata i punila, kao i specijalnih dodataka za bubrenje pre-
maza. Ovaj premaz u kontaktu sa vatrom formira mikro-
poroznu penu koja ima znatno niži koeficijent provodlji-
vosti toplote, tako da termoizolaciono štiti čelik i drvo.
Formiranje mikroporozne pene je hemijski proces koji
započinje pod uticajem izvora toplote na temperaturama
od oko 200 stepeni. Ceo proces odvija se kao endoterm-
na reakcija, tako da ne pomaže širenju požara.
Zaštita čelične konstrukcije
Prilikom izbijanja požara, nezaštićena čelična konstrukci-
ja kao dobar provodnik toplote veoma brzo postiže visoku
temperaturu. Pri temperaturi od 450–480 stepeni kon-
strukcija gubi 50 odsto svoje čvrstoće, pa je zbog toga po-
trebno nosivu konstrukciju u objektima zaštititi premazima
koji imaju svojstvo zaštite od požara, odnosno Plamstopom.
Ispitivanje prema JUS U. J1.O42, JUS U. J1.O43, JUS
ISO 834 izvršeno je u instititu IMS u Beogradu, u labo-
ratoriji za građevinsku fiziku.
Priprema površine:
– odmastiti je
– mehanički je očištiti po standardu ISO 8501-1
– mlazom abraziva-peskariti do Sa 2 1/2 (prihvatljivo
je i mehaničko čišćenje do stepena čistoće St-3, po
istim normama).
Nakon ovoga potrebno je primeniti sledeći sistem zaštite:
* Plamstop prajmer 1 x 40�m
* Plamstop, zavisno od faktora preseka i željene dužine
trajanja zaštite,
* Plamstop emajl 2 x 30�m
Faktor preseka izražava se relacijom F/V [m-1], gde je F
efektivni (napadnut) obim preseka linijskog elementa [m],
a V površina poprečnog preseka linijskog elementa [m2].
Čelični element sa većim obimom (F) može da primi
više toplote od onog sa malim obimom. Takođe, što je
veći poprečni presek linijskog elementa (L), to je veći
njegov toplotni kapacitet. Iz ovoga proizilazi da će mali
element debelih zidova, sporije dostizati kritičnu tempe-
raturu nego veliki element tankih zidova.
U tom smislu, faktor preseka predstavlja podatak koji
ukazuje na brzinu zagrevanja elementa određenog prese-
ka u uslovima požara. Što je veća njegova vrednost, to je
potrebnija i veća debljina zaštite. Debljina premaza zavisi
od faktora preseka čelične konstrukcije i željene dužine
trajanja zaštite.
Zavisnost debljine nanosa Plamstopa od faktora preseka
(F/V) zaštićenog čeličnog profila i željenog vremena tra-
janja zaštite:
* F/V 100 250 µm/30 min 1.000 �m/60 min.
* F/V 100-200 500 µm/30 min 1.250 �m/60 min.
* F/V 200-300 1.250 µm/30 min 1.750 �m/60 min.
* F/V 300 1.500 µm/30 min 2.000 �m/60 min.
Zaštite drvene konstrukcije od požara
Priprema površine: drvo mora biti suvo (maksimalno
osam odsto vlage), odmašćeno i otprašeno.
Plamstop sistemPlamstop je ekspandirajući premaz izrađen na bazi sintetičkih smola u organskomrastvaraču, odabranih pigmenata i punila, kao i specijalnih dodataka za bubrenje premaza
33
ZAŠTITA OD POŽARA
Sistem zaštite:
Impregnal – penetrat,
Plamstop – 500 �m/60min. 1000 µm/90min. 1500 µm/120min.
Plamstop emajl – 2 x 30 m
Otpornost prema požaru
Kablovski prodor tip Zorka-plamstop 90 proizvodnje Zorka
color Šabac, izrađen je u čeličnom okviru dimenzija 700
mm x 700 mm, i snabdeven je sa četiri čelična regala:
* Regal 1 – 1200x200x100 [mm], od lima debljine 2 mm,
sa instalacionim električnim kablovima različitog preseka
* Regal 2 – 1200x100x100 [mm], od lima debljine 2
mm, sa TT električnim kablovima različitog preseka (op-
tički kablovi i kablovi za kompjutere)
* Regal 3 – 1200x200x100 [mm], od lima debljine 2 mm,
sa instalacionim električnim kablovima različitog preseka
* Regal 4 – 1200x500x100 [mm], od lima debljine 2
mm, sa elektroenergetskim kablovima velikih preseka.
Kablovi i regali zaštićeni su u tri sloja ekspandirajućim
premazom Plamstop, ukupne debljine oko 800 µm. Zid ka-
blovskog prodora izrađen je kao višeslojni:
* dva sloja tvrde mineralne vune, zapreminske mase
oko 80 kg/m3 (na pojedinim mestima: sabijena meka
mineralna vuna), ukupne debljine 60 mm
* ploče od presovane mineralne vune debljine 25 mm,
zapreminske mase 240 kg/m3
* perlitni malter otporan prema požaru (sa 10 odsto
gipsa), debljine 15 mm
* ekspandirajući prema Plamstop debljine oko 800 µm.
Karakteristike Plamstop sistema
Potpuna hemijska i mehanička otpornost Plamstop sistema
postiže se nakon sedam–deset dana sušenja na temperatu-
ri od oko 20 stepeni i vlažnosti do najviše 70 odsto.
Sistem je otporan na temperature do +50 C, kao i na
alkalije, neorganske soli i vlažne gasove. Srednju otpor-
nost pokazuje prema neorganskim, a neotporan je na or-
ganske rastvarače.
Otpornost sistema na atmosferske agense čak i u uslovima
agresivne atmosfere je dobra. Pod uticajem UV zračenja vre-
menom dolazi do neznatne promene nijanse završnog pre-
maza, ali se otpornost sistema time ne menja. Pored nave-
denih, Plamstop sistem poseduje i svojstva koja mu daju pred-
nost nad drugim protivpožarnim materijalima:
– dobra antikorozivna svojstva
– debljina zaštitnog sloja ne menja oblik i dimenzije
površina koje se štite
– mala težina premaza po kvadratnom metru ne oba-
vezuje projektante da povećavaju presek nosećih kon-
strukcija kao što se to inače radi kod klasičnih postupaka
zaštite od požara
– mehanička oštećenja premaza lako i jednostavno se
popravljaju novim nanošenjem sistema.
Na osnovu rezultata ispitivanja izvršenog u skladu sa
opštim uslovima standarda JUS ISO 834 (1994) i spe-
cifičnim uslovima standarda JUS U.J1.090 (1986): otpor-
nost prema požaru uzorka kablovskog prodora sa elek-
tričnim kablovima – energetskim, instalacionim i tele-
komunikacionim – položenim u kablovske regale spe-
cificiranog u okviru ovog izveštaja, tip Zorka-plamstop
90, iznosi 90 minuta (1,5 h).
Na osnovu Zakona o zaštiti od požara (Sl. glasnik SRS,
br 3788 i SL glasnik RS br. 53/93, 67/93, 48/94), Organ
uprave nadležan za izdavanje odobrenja za izgradnju,
adaptaciju i rekonstrukcju objekata izdaće odobrenje za
gradnju pod uslovom da je prethodno pribavio saglasnost
od nadležnog organa uprave za unutrašnje poslove na in-
vesticiono-tehničku dokumentaciju u pogledu mera zašti-
te od požara za: objekte organizacija i organa, poslovne
prostorije, objekte za javne namene, hidro i termo elek-
trane, trafo postrojenja, kućne kotlarnice, stambene zgra-
de, i sve instalacije i uređaje u ovim objektima.
U investiciono-tehničkoj dokumentaciji predviđene su
sve preventivne mere zaštite od požara koje se moraju
sprovesti pri izgradnji gorenavedenih objekata. Jedna od
mera je i otpornost materijala na požar.
Poznato je da metalni i drveni delovi koji se ugrađuju
u objekte nemaju dovoljnu protivpožarnu otpornost na
određene temperature i vreme trajanja. Zbog toga se vrši
upotreba premaznih sredstava i sredstava za oblaganje ko-
ji poseduju zadatu otpornost na požar.H A L A K O M P A N I J E S O J A P R O T E I N
36
DRUŽENJE
Tradicionalno godišnje
druženje koje Zorka color
organizuje za svoje prija-
telje i poslovne partnere
ove godine održano je u Hotelu Pa-
lisad na Zlatiboru. Da će to biti
okupljanje za pamćenje nagovestio
je i sam put do ove najlepše srpske
planine jer su Vojvođani i Beo-
građani put Užica i Zlatibora krenu-
li autoputem - prema Šapcu. Posle
zakuske tokom kraćeg zadržavanja,
onako uz put, i domaćinske kafe u
Zorki (kako i dolikuje) put je dalje
vodio preko Valjeva, Kosjerića,
kanjona reke Gradac do Požege, a
odatle kroz Užice do Zlatibora. Do-
bre atmosfere nije nedostajalo.
A doček u Palisadu, domaćinski. Za
dobrodošlicu i okrepljenje.
Kako mrak nije dozvoljavao a ka-
lendarski se polovinom decembra
pre očekivao sneg nego temperatu-
ra od dvadesetak stepeni odustalo se
od predloga da se malo zapliva u
zlatiborksom jezeru.
U holovima, foajeima i barovima
Palisada ubrzo je nadoknađano pro-
pušteno da se ispriča tokom pret-
hodnih meseci a prijatelji i partneri
iz Bosne, Makedonije, Crne Gore i
cele Srbije su se ponovo sretali i pre-
pričavali novosti. Uz muziku, pesmu i
piće mnogi su dočekali i zoru, ali je
bilo i onih koji su, “presečeni” oštrim
planinskim vazduhom poželeli da se
ranije povuku i “odmore dušu” u mi-
risu stoletnih borova.
Posetom Mokroj Gori i Mećavniku
počeo je drugi dan druženja. Po le-
pom i toplom vremenu više od 250
zorkinih gostiju uživalo je u prelepim
pogledima na pomalo divlju i uglav-
nom netaknutu priprodu od koje za-
staje dah i divilo se viziji našeg po-
znatog reditelja čiji se san o izgradnji
umetničko-turističke kolonije polako
privodi kraju. Bila je to prilika da se
Najbolji u 2006.1. Najbolji auto - Bogdan Miličić, Metalex
2. Najbolji karate udarac - Aleksandar Gajić, Pan Trade
3. Najbolji delija - Mile Andrejevski, Darakom
4. Ruki godine - Emil Georgijevski, Hromak
5. Najbolji suprug - Jože Bernjak, Eurocolor
6. Najbolji hotelijer - Dulović Zoran, Dulović
7. Najbolji plesni par - Vukašin i Sanja Kušić, As Team
8. Najbolji šmeker - Nemanja Romandić, Roma Company
9. Najorginalnije druženje - Bratislav Ralić, Vračar
10. Najbolja čuka - Branislav Jovanović, Jovaco
11. Najenergičnija žena - Marija Krivokapić, Rotor
12. Najbolji kum - Srđan Vitić, Dekor
13. Najbolji stonoteniser - Dragan Hajnrih, Domena
14. Najbolji tati - Žarko Savićević, S-group
15. Najbolji plejmejker - Mile Tadić, Kolor Tapet
16. Najbolja košarkašica - Mirjana Jovanović, Color Mix
17. Najzlatniji kupac - Goran Novaković, Boja
18. Najbolja rođendanska žurka - Miroslav Aleksić, Zorka Color
Žurka na Zlatiboru
Š M E K E R G O D I N E - N E M A N J A R O M A N D I Ć
Zorka color
37
DRUŽENJE
do detalja upoznaju sa onim što je
urađeno i što se još planira, ali i da
se popije piće sa osunčanoj prome-
nadi Mećavnika, probaju specijaliteti
napravljeni od zdrave hrane... Poseb-
no populerne bile su baklave...
A kako se podno Mećavnika nalazi i
stanica nadaleko čuvene Šarganske
osmice bilo je nezaobilazno posetiti je.
Istina, sezona popularnog “ćire” bila
je završena a popravljana je i pruga
pa se nije moglo provozati čuvenom
“osmicom” ali to nikom nije zasmeta-
lo. Mnogo je važnije bilo dobro
društvo i atmosfera što se posebno
pokazalo tokom svečane večere tokom
koje se igralo, pevalo, takmičilo, slavio
rođendan i otvarali šampanjci.
Uz orkestar koji je svirao popular-
ne stvari i voditelja Voju Nedeljko-
vića, ljudima iz Zorke nije bilo teško
da prirede veče za pamćenje. Naj-
pre su nagrađeni najbolji i to u
“svim značajnim kategorijama” -
najbolji karate udarac, najbolji deli-
ja, najbolja košarkašica, najbolji
šmeker, najbolja čuka, najenergični-
ja žena, najzlatniji kupac...
Svi oni, zaslužili su priznanja jer ih
po onome što su uradili svi pamte.
Dok se čestitke i ovacije dobitnicima
još nisu stišale Miroslav Aleksić, di-
rektor Zorke (a ko bi drugi) najavio
je iznenađenje – rođendansku tortu
i šampanjac. A rođendan je bio –
njemu. Kasnije je pričao da se to
slučajno poklopilo sa druženjem i da
nije ni znao da će to biti tako, a da
su za to “krivi” njegovi saradnici. Ka-
ko bilo, torta je pojedena, šampanjac
popijen a direktor je sa suprugom
otplesao njima dragu pesmu. Narav-
no, mnogi su im se pridružili da bi
ubrzo atmosfera dovedena do usijan-
ja kada je Voja Nedeljković najavio
takimčenje u karaokama.
A propozicije stroge - pet ekipa, po
pet takmičara koji su se borili pod
bojama “žuta”, “plava”, “crvena”, “ze-
lena” i “narandžasta”, po dve pesme
po izboru i svi moraju da pevaju
(“nema zabušavanja”, upozorava Voja).
Kao što se moglo i očekivati, još
pre nego što je takmičenje počelo
među glasačima (izbori su blizu pa se
vežbalo) počela su dogovaranja a bilo
je i pokušaja vrbovanja za određanu
opciju. Promoterke koje u delile za-
stavice kojima se iskazivala podrška
pojedinim grupama bile su pod veli-
kim pritiskom. Fanovi su tražili da se
zastavice drugih boja manje dele dok
je žiri i ZIK (Zorkina izborna komisi-
ja) tražila strogo poštovanje pravila pa
je Voja čak “zapetio” da će tražiti da
se glasanje ponovi.
Samo takmičenje dovelo je publi-
ku do ushićenja a “animozitet” pre-
ma drugim ekipama zaustavio se sa-
mo na odmeravanju jačine glasnih
žica i pozivom da se nazdravi.
Ocena kvaliteta izvedenih tačaka ni-
je predmet ove priče ali je dovoljno
reći da je tu “bilo svega” – od bril-
jantnih solo tačaka, odličnog rada
kukovima, ali i “izvrsnog pevanja
koje je jako teško slušati”...
Pobedili su, naravno, crveni – što
neko reče “sve je isto...”.
I dok su pobednici pokušavali da
dođu do nagrada salom se razlegao
zvuk truba orkestra Dragana Ignjića.
To je bio i osnovni razlog zašto su
oni koji su i želeli da “ulože prigo-
vor na rezultate glasanja u tak-
mičenju karaoka” od toga odustali i
prihvatili se kola.
Sve što se posle toga dešavalo do
jutra ostaće za pamćenje onih koji su
decembarski vikend proveli na Zlati-
boru. Opraštajući se sutradan od lju-
di iz Zorke čulo se samo jedno –
“Vidimo se sledeće godine”.N I Š T A B E Z T R U B A Č A
O S V E ž E N J E N A M E Ć A V N I K U
S L A V U J I S A Z L A T I B O R A
38
KUTAK ZA PARKET
U životu današnjeg čoveka sport je postao više
od rekreacije i takmičenja. Danas je sport po-
sao, pa uz rekreativce i profesionalni sportisti
za svoje sportske aktivnosti koriste sportske
dvorane. Zato i ne čude brojni zahtevi koje sportski pod
mora da ispuni. Deo zahteva odnosi se na sportski pod
kao konstrukcijski element: ublažavanje udarca, vertikalna
deformacija pri delovanju sile, visina odbijanja lopte...
Drugi deo zahteva odnosi se na svojstva površine sport-
skog poda: ograničenje klizanja (protvkliznost), elastičnost
i stepen sjaja. U slučaju kada se pod izvodi klasičnim
dvoranskim parketom ta svojstva površine odnose se na
lak kojim se parket lakira.
Lakiranje parketnih podova u sportskim dvoranama raz-
likuje se od lakiranja parketnih podova u stambenim ili po-
slovnim objektima. Nekoliko je ključnih elemenata koji pra-
ve tu razliku. Određeni proizlaze iz specifičnosti objekata i
uslova u kojima se radi (veličina podloge koja se lakira,
specifičan elastični sportski pod), neki iz posebnih zahteva
za lak, a posebna je i sama primena, odnosno lakiranje
zbog potrebe za brojnijom i dobro uigranom ekipom.
Ovaj članak predstavlja ponudu Chromos boja i lakova
d.d. u tom segmentu i problematiku koja je vezana za iz-
vođenje takvih poslova.
Predstavljanje proizvoda
Za sportske dvorane, a i za ostale pozicije gde se zah-
teva protvkliznost, nudimo Chromoden mat lak SD (sportske
dvorane). Ovaj proizvod deo je brojne i kvalitetne fami-
lije Chromoden koja je namenjena ugradnji i završnoj ob-
radi parketa. To je dvokomponentni poliuretanski lak
smanjenog sjaja i klizavosti površine koji se odlikuje viso-
kom tvrdoćom i punoćom filma. Suvi film Chromoden mat
laka SD izuzetno je dugotrajan i otporan na habanje.
U sistemu za sportske dvorane preporučujemo isključi-
vo korišćenje proizvoda naše robne marke Chromoden za
parkete, što osigurava potpunu kompatibilnost korišćenih
materijala, a time i kvalitet celokupnog sistema.
Umesto prvog sloja laka može se upotrebiti Chromoden
temeljni lak za parkete koji brže suši i dobro zapunjava sve
male neravnine na površini.
Ukoliko je potrebno bojiti određene delove poda, valja
upotrebiti Chromoden transparent boju za parkete. To je
dvokomponentni poliuretanski bajc koji se proizvodi u 12
standardnih nijansi. Linije se iscrtavaju isključivo Chromo-
den lakbojom sjajnom (takođe dvokomponentna poliure-
tanska boja).
Uslovi za lakiranje
Kao i u svim drugim slučajevima lakiranja parketa jedan
od osnovnih preduslova za dobro obavljen posao jesu uslo-
vi u kojima se radovi izvode. Ne sme biti ni previše toplo
ni previše hladno, vrlo je bitno osigurati što optimalniju
radnu temperaturu prostora koja treba bude 20,2 stepena.
Osim temperature vazduha (prostora), vrlo je važna i tem-
peratura laka, odnosno smese koja se koristi. Ta tempera-
tura mora odgovarati radnoj temperaturi, što se osigurava
tako što će se materijal koji će se koristiti nekoliko dana
ranije uskladištiti u prostoru u kojem se radovi izvode. Na-
ravno, bitno je i da je temperatura podloge (sportskog
parketnog poda) u ravnoteži s temperaturom prostora. To
je posebno važno u periodu kada se treba grejati i kada
nikako nije ispravno uključiti grejanje neposredno pre la-
kiranja kako ne bi došlo do kondenza.
Drugi parametar na koji treba obratiti pažnju kad go-
vorimo o uslovima jeste strujanje vazduha. Vrlo je važno
osigurati prostor bez strujanja vazduha (svi prozori i vra-
ta trebaju biti zatvoreni).
Izazov sportskih dvoranaZavršna obrada klasičnog dvoranskog parketaChromoden sistemom za sportske varijante
KUTAK ZA PARKET
Priprema podloge
Priprema parketa za završnu obradu lakiranjem je stan-
dardna. Dakle, parket mora biti suv i čist, pa završno obrušen
brusnim papirom br. 150 (po mogućnosti mašinama za po-
liranje kako bi se osigurala potpuno ravna i glatka površina).
Priprema laka
Pre samog pripremanja smese bitno je izračunati koli-
ko je laka potrebno za površinu koja se lakira. Chromoden
mat lak SD treba nanositi u količini od 1lit/10 kvadrata
u jednom sloju, što znači da se izračunavanje vrši prema
formuli m2/10. Za manje površine može se sva količina
zamešati odjednom, dok kod većih smesu treba za-
mešavati postepeno prema potrebi pri čemu treba paziti
da lak treba pripremati na vreme kako ne bi dolazilo do
prekida u lakiranju. Pre zamešavanja komponenata Chro-
moden mat lak SD potrebno je dobro promešati (dakle
samo komponentu lak) kako bi se sredstvo za matiranje
što bolje homogenizovalo u masi što osigurava jednak
stepen sjaja na celoj površini. Nakon zamešavanja i
mešanja komponenata smesa treba da odstoji 10-15 mi-
nuta, i nakon toga je spremna. Prilikom pripreme smese
za zadnji sloj preporučujemo da se doda do 10 odsto
Chromoden usporivača (na količinu smese), što osigurava
nešto sporije sušenje laka, tj. lakši rad.
Lakiranje
Lakiranje sportskih dvorana je specifično jer zahteva broj-
niju i uvežbanu ekipu. Brojnost, naravno, zavisi od površine,
a najbolje je raditi u parovima. Za lakiranje se koriste valjci
s kratkim dlakama (npr.velour) i prilikom lakiranja treba
napraviti jedan krst, završni potez valjkom povući u smeru
slaganja parketa (brodski pod) na celoj površini. Lakirati
treba u vremenskim razmacima od 24 do 48 sati uz obave-
zno međuslojno brušenje mašinama za poliranje brusnim
papirom br. 150. Ukoliko je, zbog bilo kog razloga, taj vre-
menski razmak veći, potrebno je ja;e međuslojno brušenje
kako bi se osiguralo kvalitetnije međuslojno prijanjanje. Li-
nije se, po pravilu, izvlače na prvi sloj sistema.
Površina na koju se nanose mora obavezno biti suva i
međuslojno obrušena (brusni papir br. 150). Nanosi se čet-
kom ili valjkom u jednom ili dva sloja (uz međuslojno
brušenje ako su dva sloja). Boja treba da se suši najmanje 24
sata. Pre nanošenja sledećeg sloja laka, i linije treba da budu
međuslojno obrušene. Po pravilu se lakira troslojni sistem.
Preporučeni sistemi
3 x Chromoden mat lak za sportske dvorane
1 x Chromoden osnovni lak za parkete (špakla ili va-
ljak; špaklom može i dva puta)
2 x Chromoden mat lak za sportske dvorane
40
MOJA KUĆA
U želji da sebi stvore prijatan
dom, kupci sve češće boje
unutrašnje zidove u različitim
nijansama. Jednolična bela
sve se više povlači i ustupa mesto boja-
ma koje relaksiraju, razveseljavaju i raz-
bijaju monotoniju.
Ukusi se razlikuju, pa tako i želje u
pogledu boja. Kao odgovor na tu razno-
likost “HELIOS” je napravio kartu boja
HARMONIJA, u kojoj su prikazane raz-
ličite kombinacije boja
koje mogu da zado-
volje i najzahtevnije
kupce.
Živopisan izgled
površina unutrašnjih
zidova može se po-
stići pomoću “HELI
OSOVIH” boja za
unutrašnje zidne
površine SPEKTRA.
Jedna od njih je
SPEKTRA PERIVA
BOJA. Pogodna je za
spavaće sobe i razne
dnevne prostorije u kojima su zidovi
manje izloženi prljanju, a ipak ih na ne-
kim mestima, oko prekidača na primer,
treba povremeno očistiti vodom.
SPEKTRA PERIVA BOJA neškodljiva je
za zdravlje i životnu sredinu. Lako se
nanosi, daje lep, gladak mat film i može
se napraviti u više od 3.000 tonova na
sistemu za mešanje boja HELIOMIX. Na
osnovu uzorka boje, koji može biti i sa-
mo komad papira ili tkanine, na sistemu
za mešanje boja može se napraviti ni-
jansa koja se najbolje slaže s uzorkom.
Zidovi ubojama snova
Informacije i savete o upotrebi boja i premaza BORI, TESSAROL, IDEAL, NITRO i SPEKTRA, kao i novosti u ve-
zi s tim, možete naći na sajtu www.colours.helios.si. Eventualna pitanja možete poslati na imejl: [email protected]
PITANJE: Živimo u starijoj kući koja je zimi veoma hladna, pa
bismo želeli da obojimo zidove u topliju crvenu boju. Šta nam
savetujete?
1. korak
Najpre treba očistiti površinu zida od prašine, nevezanih delića i
druge nečistoće. Stare premaze koji se ljušte treba odstraniti do
tvrde podloge. Preporučujemo impregniranje SPEKTRA AKRILNOM
IMPREGNACIJOM da bi se apsorpciona moć starih i popravljenih
površina izjednačila, i po potrebi glađenje SPEKTRA KITOM ZA
UNUTRAŠNJE ZIDOVE.
2. korak
Na tako priprem-
ljenu podlogu, po-
moću valjka ili čet-
ke nanesu se dva
sloja SPEKTRA PE-
RIVE BOJE. Vreme
sušenja pojedinih
slojeva na tempe-
raturi 20 stepeni i
pri vlažnosti vazdu-
ha 65 odsto iznosi
od četiri do šest sati.
Pokrivnost živo crvenih, žutih, narandžastih, bordo i zelenih ni-
jansi SPEKTRA PERIVE BOJE je lošija, tako da dva sloja nisu dovol-
jna. Preporučljivo je naneti jedan sloj obojenog temelja pre na-
nošenja boje u izabranoj nijansi (dva-tri sloja). Za lep izgled pre-
maza potrebna je precizna aplikacija.
Jednim litrom boje može se u jednom sloju obojiti približno od
pet do sedam metara kvadratnih.
Na kraju, samo reč-dve o karti boja HARMONIJA. To su karte sa
uzorcima različitih kombinacija nijansi boja za različite površine u
unutrašnjim prostorijama i na otvorenom prostoru. Boje izabrane
na osnovu uzoraka iz karti boja HARMONIJA mogu da se naprave
u prodavnicama koje imaju sistem za mešanje boja HELIOMIX.
Na osnovu uzorka boje, koji može biti i samo komad papira ilitkanine, na sistemu za mešanje boja može se napraviti nijansakoja se najbolje slaže s uzorkom
42
OBRAZOVANJE
TEKST Jelica Putniković FOTO Lena Ivanović
Da bi svoje učenike osposobili da budu kreativni, perspektivni i
da rade bezbedan a dobro plaćen posao, u beogradskoj Sred-
njoj građevinskoj školi, uz savremenu tehnologiju, alate, mašine
i materijale, kao specijalno učilo koriste i časopis Ton. Miroslav
Kostić, nastavnik praktične nastave u Građevinskoj školi otkrio je da mu
časopis Ton umnogome pomaže da učenicima približi tematiku praktičnih
molersko-farbarskih radova. Konkretno, da im kroz napise u Tonu bliže i
potpunije dočara svet boja. Za praktičnu lekciju o harmoniji boja i učen-
ju Johana Itena, umetnika, teoretičara i pedagoga koji je šezdesetih godi-
na prošlog veka napisao knjigu “Umetnost boje”, nastavnik Kostić kao
praktično nastavno učilo koristi tekst “Harmonija boja” iz časopisa Ton, u
kome su ne samo rečima već i slikom predstavljeni ova tematika i parovi
komplementarnih boja. Na časovima praktične nastave, kada je ekipa “To-
na” posetila Građevinsku školu, učenici su koristili prikaz Itenovog dvana-
estodelnog kruga boja iz našeg časopisa.
– Za razliku od naših udžbenika, vaš časopis prati najnovija dostignuća
iz oblasti boja i lakova. Zato ga s pažnjom pratimo i sve novosti prenosi-
mo deci. U časopisu su teme obrađene na popularan način, uz pregledne
ilustracije, tako da je posebno koristan na časovima praktične nastave. Ta-
Građevinska škola
Sa Tonom se bolje učiU beogradskoj Srednjoj građevinskoj školi, uz savremenu tehnologiju, alate,mašine i materijale, kao specijalno učilo koriste i časopis Ton
P R O F E S O R M I R O S L A V K O S T I Ć
43
OBRAZOVANJE
ko imamo mogućnost da budemo u toku s onim što se
nudi na tržištu, sa materijalima i tehnologijama koje će
naši učenici koristiti kada završe školu i počnu da rade
– kaže Miroslav Kostić napominjući da tokom jedne
školske godine učenici imaju 350 časova praktične i 150
časova teorijske nastave.
Nastavnik Kostić drži časove za molero-farbare, podo-
polagače i keramičare. Posle časova u kabinetu, učenici
imaju praksu na gradilištima, gde im se pruža mo-
gućnost da rade sa majstorima: molerima, parketarima,
keramičarima...
– Sarađujemo sa gotovo svim građevinskim firmama:
Ratkom Mitrovićem, Planumom, Gemaksom, Energo-
projektom, GP Napred, ali i mnogim privatnim firma-
ma. Pratimo učenike šta rade na praksi, a nastojimo i
da ih po završetku školovanja te firme zaposle – kaže
Kostić i dodaje da im se dešava da privreda traži i spe-
cijalizaciju koju ova škola nema.
Tako im, na primer, Gemaks sada traži građevinskog
limara.
– Mi taj obrazovni profil nemamo – kaže nastav-
nik Kostić i dodaje da je među učenicima puno onih
kojima su roditelji ili neko iz familije u ovoj branši,
kao i da ima dece koja se spremaju da naslede po-
rodični biznis.
Napominjući da se tehnologije primene boja i lakova
najpre isprobaju u kabinetu praktične nastave, Kostić
ponosno pokazuje šta su sve učenici ofarbali, kao i de-
talje gde su isprobavali pojedine tehnike.
Materijal za paktičnu nastavu Građevinska škola do-
bija i od privrede. To je vrlo korisno, jer kada se u
kabinetu sretnu sa novim bojama i tehnologijama nji-
hove primene, mnogo im je lakše da naučeno prime-
ne i na gradilištu, dok su na praksi, a potom i na
radnom mestu. Kao poseban vid saradnje sa proiz-
vođačima boja i lakova Kostić navodi situacije kada im
pojedine firme kao donaciju daju materijal da okreče
neku školu ili dom zdravlja.
– U JUB smo, na primer, vodili učenike da se upo-
znaju sa novim vodootpornim materijalima. Važno je da
se đaci, pre nego što krenu na građevinu, upoznaju sa
svim detaljima primene određenih materijala. Jedino ta-
ko mogu kvalitetno da urade posao – objašnjava na-
stavnik Kostić i ponosno ističe da su njihovi učenici
ukupni pobednici na takmičenjima građevinskih škola
koja se održavaju širom Srbije.
Ekipa Tona, na časovima u Građevinskoj školi mogla
je da se uveri da u kabinetu za vreme teorijske nastave
vlada vrlo opuštena atmosfera.
– Trudimo se da im ovaj vid upoznavanja s prak-
tičnom primenom onoga što uče bude spontan. To su
sve dobra deca. Može se reći da je među njima 70 od-
sto dobrih učenika, koji postaju dobri stručnjaci. Neki
nastavljaju školovanje, pa imamo i bivše đake koji sada
predaju u istim učionicama – navodi Kostić. On doda-
je da se u Građevinsku školu svake godine upiše oko
1.100 učenika i da sa diplomom lako nalaze posao.
– Školujemo zdrave, normalne ljude. Naši đaci sa-
mom praksom steknu preduslove za zapošljavanje, a po-
tom odgovorno rade svoje poslove – naglašava Kostić.
S bojom u život
Nikola Kvočka je vrlo dobar učenik II/2 razreda.
Sa bojama i lakovima sreo se i pre nego što je seo u
školsku klupu Građevinske škole. Otac mu se, kako
kaže, bavi molerajem.
– Išao sam sa njim. Pomagao mu. Posao mi je in-
teresantan. Nije mi težak, pa sam odlučio da upišem
ovu školu, smer za mole-
re. Dopada mi se taj za-
nat, tako da ću posle za-
vršenog školovanja nasta-
viti da radim sa ocem –
kaže Nikola.
Tea Tasić je u II/1. U
šali kaže da je pomalo
“zalutala” jer nije položila
prijemni za željenu sred-
nju školu.
– Ostala sam ipak jer
je škola zanimljiva. Još je
rano da kažem šta ću po-
sle, ali najverovatnije ću
upisati neku novu školu,
možda Višu poslovnu – kaže Tea.
Njen drug iz istog razreda Miodrag Đukić odličan
je đak.
– Hteo sam da upišem ovu školu jer mislim da
je budućnost u privredi. Verovatno ću posle škole
upisati Građevinski fakultet. Nisam još rešio. I sa
diplomom Građevinske škole mogu da radim kao
šef na gradilištu – priča Miodrag, a Željko Rodić
komentariše da škola nije teška i da je dobro što
posle nje može da se
nastavi školovanje.
– Bio sam na praksi
u “Bojani”. Interesantan
je to posao – kaže Želj-
ko, koji ostavlja mo-
gućnost da se, ipak,
prekvalifikuje.
Bojanu Denković eki-
pa Tona srela je na
hodniku Građevinske
škole. Devojka je nosila
činiju sa ostacima ce-
mentne paste.
– Na času ispitivanja
građevinskih materijala
radili smo ispitivanje
standardne konzistencije cementne paste – izdekla-
movala je kroz smeh opominjući drugove da joj ne
stoje na putu.
– Baviću se građevinom u svakom slučaju. Vero-
vatno ću upisati Građevinski fakultet – kaže ova
učenica smera za građevinskog laboranta otkrivajući
da joj otac ima građevinsko preduzeće “Beobeton”,
pa će, kako kaže, raditi u porodičnoj firmi.
B O J A N A D E N K O V I Ć
N I K O L A K V O Č K A
44
PITANJA I ODGOVORI
TEKST Goran Prolić, građ. inž.Tehničko-komercijalni predstavanik JUB-a
Dobili smo veliki broj pitanja o neprijatnoj i,
nažalost, čestoj pojavi na fasadama – grafiti-
ma. Iako raznih vrsta i poruka, svi oni jedna-
ko su neprijatni i estetski neprihvatljivi. Svaka-
ko je bitno da boja ispuni svoj osnovni (uklanjanje grafi-
ta), ali i estetski cilj (prebojena površina treba da vrati
stari izgled fasadi bez anomalija). JUB ima veliko iskustvo
u sanaciji tog problema i neka od njih vam prenosi.
Grafiti ruže fasade novih, ali i starih objekata, među
kojima ima i onih značajnih za kulturno nasleđe grada.
Borba protiv te ružne pojave vodi se “na dva fronta”.
Prvi je, naravno, sprečavanje nastanka grafita i pred-
stavlja akciju koja nije u našem domenu. Drugi je sana-
cija fasada oštećenih grafitima.
Intervencije na fasadama katkad daju nedovoljne rezul-
tate. Grafite je često vrlo teško kvalitetno prebojiti. Ispod
novih nanosa boje već nakon kraćeg vremena počinje da
izbija boja grafita ili se dešava da se boja šareni na delovi-
ma fasade koji su bili premazani njima. Često se dešava i
da se delovi nove boje posle kraćeg vremena ljuspaju i ot-
padaju. Upravo zbog toga važno je poznavati prirodu pro-
blema i pristupiti pravilnoj sanaciji. Važno je napomenuti
da je hemijski sastav boja koje se koriste za grafite različit:
to su boje za drvo, fasadne boje, boje za beton, auto-lako-
vi i sve ostalo što onima koji pišu grafite dođe pod ruku.
Ove boje mogu veoma duboko da prodru u podlogu, mo-
gu da naprave vodoodbojan film i da stvore niz drugih
problema koji utiču na kvalitetno prebojavanje tih po-
vršina. Ukoliko je moguće, bilo bi dobro odrediti na kojoj
su osnovi ti premazi koje pokušavamo da pokrijemo no-
vom fasadnom bojom. Kada poznajemo njihov hemijski sa-
stav, lakše ćemo odrediti pravu tehnologiju za rešenje ovog
problema. Na tržištu postoje premazi za uklanjanje grafita
i svakako rešenje treba tražiti u tom pravcu.
JUB kao jedan od vodećih proizvođača boja i fasada ta-
kođe poznaje ovaj problem. Ukazaćemo samo na neka
naša iskustva koja su se pokazala kao efikasna u borbi
protiv grafita kada površine nisu bile premazane nekim
antigrafitnim sredstvom:
– pokrivanje fasadnom bojom često je bolje ako se
boja preko grafita nanosi bez prethodnog premazi-
vanja prajmerom,
– prajmer treba staviti na površine na kojima je pokušano
skidanje grafita mehaničkim ili hemijskim putem,
– prajmer se ne stavlja na površine gde su grafiti novi
i još dobro vodoodbojni,
– na pojedinim vrstama grafita koji nisu vodoodbojni
pomaže jak dubokoprodirući osnovni premaz koji će
sprečiti izbijanje grafita preko nove boje (Jukol).
Za prebojavanje grafita JUB predlaže dve fasadne boje
izuzetno visoke pokrivnosti:
– Jubosil F, silikonsku fasadnu boju koja je i jako vodo-
odbojna, paropropusna i postojana u svim vremen-
skim uslovima,
– Revitalcolor AG, mikroarmiranu akrilnu fasadnu boju
koja je jednako alkalno postojana, jako vodoodboj-
na i otporna na sve atmosferske uticaje.
Svakako je bitno spomenuti mogućnost toniranja boja po
ton karti, a ako je fasada već obojena nekom od JUB-ovih
boja, imate problem manje jer ćete izbeći različite nijanse
novoobojenih i starobojenih površina. Dovoljno je samo doći
do nijanse i namiksati količinu boje potrebnu za sanaciju.
Pod udar grafita, nažalost, ne dolaze samo boje već i
fasadne obloge od prirodnih materijala, između ostalih i
kamen i opeka. U takvim slučajevima pomaže fino
brušenje ukoliko materijal obloge to dozvoljava, mada je
to zahtevniji postupak jer traži da se ujednači izgled
brušene površine na celoj fasadi. Posle toga pojedine fa-
sadne površine trebalo bi zaštititi nekim od bezbojnih
vodoodbojnih premaza kao što je JUB-ov Jubosil H, sili-
konski impregnacioni premaz. Na taj način troškovi sa-
nacije svakako bi se znatno povećali.
UklanjanjegrafitaPod udar grafita, nažalost, ne dolaze samo boje već ifasadne obloge od prirodnih materijala, između ostalihi kamen i opeka
Ekskluzivni partner za Makoproizvode u Srbiji i Crnoj Gori
Uvoznik i distributerROMA Company
Pazovački put 16a, 11080 ZemunTel./Fax: 011/316-16-36
Mako GmbH, Dinkelsuhlerstr. 20,D-91596 Burk,
Tel.: +49-9822-8236-0,Fax: +49-9822-8236-40E-mail: [email protected],
www.mako.de
46
PLAFONI
TEKST Goran Stojiljković, Knauf
Knauf Danoline ploče (kasete) su ekonomično
rešenje za dekorativne dizajn plafone. Raz-
ličito perforirane ili u glatkom (ravnom) iz-
vođenju, sa ili bez bordure, Danoline ploče
dozvoljavaju različito oblikovanje i prilagođavanje raz-
ličitim okolnostima. Površina je krajnje obrađena pre-
mazom na vodenoj bazi otporno tretirana ili sa potpu-
no ekološkom folijom kaširana, kako bi se povećala ot-
pornost na vlagu i olakšalo održavanje.
Mali format Knauf Danoline ploča omogućava njihovu brzu
i laku montažu. Različite perforacije omogućavaju perfektna
rešenja pri različitim zahtevima akustike. Gipsane ploče Da-
noline napravljene su od specijalnih gipsanih ploča visokog
kvaliteta. Za to je potrebno mnogo godina iskustva i
istraživanja i zato Knauf Danoline može da proizvede plafon-
ske elemente sa mikro-perforacijom i debljine samo 6,5 mm.
Karakteristike gipsa kao građevinskog materijala koji afir-
mišu Knauf raster gipskartonske plafone: nezapaljiv, ne go-
ri a oslobađa vodu, perfektan za boravak ljudi, potpuno je
biološki neškodljiv, ne sadrži štetne materije, nema rizika
od alergija, potpuno neškodljiv za okolinu, može se reci-
klirati, poseduje dobra akustička svojstva, sposoban da ap-
sorbuje i oslobađa vlagu, otporan na vlažnost vazduha i do
90 odsto, odlična postojanost, bez uvijanja ili vitoperenja,
dugovečan materijal, (životni vek najmanje 25 godina),
građevinski materijal koji je fleksibilan prema individualnim
idejnim rešenjima. Površina ploča se jednostavno boji ili
oblaže folijama. Plafonske ploče raznih oblika, sa zajed-
ničkom osobinom - uklapa se u T-raster od 15 ili 24 mm.
Karakteristike Knauf Danoline raster plafona:
- Gips visokog kvaliteta
- Ojačano (“armirano”) gipsano jezgro
- Dugovečan materijal - min. 25 godina
- Visoka apsorpcija zvuka u opsegu frekvencije govora
- Prilagodljiv akustičkim zahtevima (akustička kontrola)
- Nezapaljiv materijal – CE sertifikat
- Najbolja klasa pri testiranju emisije gasova
- Sertifikovan prema novim “indoor climate” standardi-
ma (mikroklima unutrašnjeg prostora)
- Ekološki proizvod
- Boje sa vodenom bazom
- Izdržljiv prirodan materijal koji se lako održava i čisti
- Mogućnost ponovnog bojenja bez posledica na aku-
stička svojstva
- Kompatibilan sa svim gips-kartonskim plafonima i
standardnim nosećim konstrukcijama 24 i 15 mm
- Veliki izbor dizajnerskih rešenja
- Trajan i izdržljiv materijal
- Mali troškovi održavanja
- Evropski kvalitet, skandinavska pouzdanost, danski dizajn
Završna obrada
- Bojena
- Nebojena
- Impregnirana (pripremljena za bojenje)
- Visoki sjaj
- Slojevita (laminirana)
- Ploče se u zavisnosti od završne obrade površine ili
mogu ponovo bojiti ili čistiti
Vrste perforacija
Sve ploče se izrađuju u 4 vrste perforacija: Regula - bez
perforacije, Globe – kružna perforacija, Quadril – kva-
dratna perforacija, Mikro – mikro kvadratna perforacija
Zaštita od požara
Plafonske konstrukcije pripadaju klasi A2 negorivih ma-
terijala po DIN 4102 za sve ploče debljine 12,5 mm, i
klasi B1 debljine 9,5 mm.
Knauf rastergipskartonski plafoni
K O M E R C I J A L N A B A N A K A
U P O S L O V N O J Z G R A D I P O L I T I K E
47
PLAFONI
Mikroklima unutrašnjeg prostora i okoline
Mikro klima sve više postaje bitan faktor kod od-
lučivanja o primenjenim materijalima. Gips kao
građevinski materijal reguliše prirodnu vlažnost pro-
storije, a emisija vlakana (test o količini emisije vla-
kana u jedinici vremena) i to teška vlakna (> 5 my) i
laka vlakna (2-5 my) je zanemarljiva. Isparljive or-
ganske komponente ne postoje. U proizvodu nema
azbesta, svi vlaknasti proizvodi su “zaptiveni”, ivice su
takođe ,”zaptivene”.
Nosivost
Ploče u zavisnosti od perforacije i debljine imaju od-
ređenu nosivost (npr. za ugradnu rasvetu) dok se za veće
terete moraju raditi ojačanja (za ploče 600x600).
• Contur, Linear = 0kg/ploči*
• Corridor, Plaza (12,5 mm), Markant, Belgravia do 3,0
kg/ploči*
Otpornost na vlagu
• Svi proizvodi odgovaraju najvišim standardima za
unutrašnji ambijent (degasifikacija i oslobađanje čestica).
• Svi pravougaoni proizvodi su testirani do 90 odsto
vlažnosti vazduha a svi ostali proizvodi do 70 odsto.
Refleksija svetlosti
Svi proizvodi se izvode u standardnoj beloj boji NCS700
- RAL 9003.
Ploče se isporučuju u beloj boji NCS700 - RAL 9003 ili
boji po želji.
Contur
Ekspresivnost: Ekskluzivan,
uzdržan izgled. Raster blago
naglašen konturama. Podkon-
strukcija skrivena.
Perf. Regula, Globe, Quadril, Micro
Dimenzije 12.5 x 600 x 600*
12.5 x 300 x 600 i 12.5 x 300 x 1200
Površina Fabrička boja Signal white (RAL 9003)
Linear
Ime proizlazi iz dizajna i oblika
ploče. Perfektan, linearno oblikujući
plafonsku površinu. Potkonstrukcija
skrivena.
Perf. Regula, Globe, Quadril, Micro
Dimenzije: 12.5 x 600 x 600
Površina: Fabrička boja Signal white (RAL 9003)
BelgraviaKlasično rešenje raster plafona, istaknuto naglašenim
zasenčenim linijama između plafonskih panela. Potkon-
strukcija vidna upuštena.
Perf: Regula, Globe, Qua-
dril, Micro
Dimenzije: 12.5 x 600 x 600
12.5 x 600 x 1200*
12.5 x 300 x 600**
12.5 x 300 x 1200**
Površina: Bela boja (RAL 9003)
Plaza
Klasično rešenje raster plafona, sa možda najbolje istak-
nutim sitnim rasterom. Potkonstrukcija vidna.
Perf. Regula, Globe, Quadril, Micro
Dimenzije 9.5 x 600 x 600
9.5 x 600 x 1200*
9.5 x 300 x 600**
12.5 x 300 x 1200**
12.5 x 600 x 600
12.5 x 600 x 1200*
12.5 x 300 x 600**
12.5 x 300 x 1200*
Površina Bela boja (RAL 9003)
White
Danoline White ploča je obložena
belom folijom koja se lako čisti i ot-
porna je na visoku vlažnost vazduha.
Potkonstrukcija vidna.
Perf. Regula
Dimenzije 6.5 x 600 x 600
6.5 x 600 x 1200
9.5 x 600 x 600
9.5 x 600 x 1200
Površina Bela folija
Metallic
Danoline Metallic ploča obložena
folijom metalik boje odlična je alter-
nativa metalnim plafonima. Potkon-
strukcija je vidna.
Perf.: Regula
Dimenzije: 6.5 x 600 x 600 I 6.5 x
600 x 1200
Površina: Metalik folija (prema
RAL 9006)
Medley
Medli ploče obložene sivom “pr-
skanom” folijom pristupačno su
rešenje klasičnih raster plafona.. Pot-
konstrukcija je vidna. Ivica ploče je
ravno sečena ili “frezovana”.
Perf. Regular i Globe 1
Dimmenzije: 9.5 x 600 x 600 i 9.5
x 600 x 1200
Površina: Siva “prskana” folija
Ovladavanje umetnošću
dobrih međuljudskih od-
nosa može često vodeće
ljude kompanije odvratiti
od toga da se bave nadziranjem dru-
gih i da ih umesto toga počnu vodi-
ti. Šta to znači? Osnivanje manjih
radnih grupa, podsticanje zaposlenih,
očuvanje prijatne radne atmosfere,
temeljni su potezi dobrog ruko-
vođenja, jer to nije lak posao. Za
svakog ko radi sa drugim ljudima
dobro je da nauči da bude vođa.
Voditeljske sposobnosti tih ljudi od-
lučivaće o tome koliko će biti
uspešni i srećni, i to ne samo kada
se govori o njihovom radu.
Vizija kao privlačnabudućnost
Vođa mora prvo razviti misaonu
predstavu mogućeg i željenog po-
ložaja organizacije u budućnosti ko-
ju zovemo vizijom. Ona može biti
nejasna poput snova ili imati oblik
jasno određene poruke o cilju i za-
dacama. Veoma je važno da ta
predstava izražava stvaran, verovatan,
privlačan pogled na budućnost or-
ganizacije, položaj koji je u svim
važnim tačkama bolji od sadašnjeg.
Šta ta grupa želi da dostigne? Za šta
se zauzima taj odsek? Kako možemo
poboljšati vrednost svog rada? Od-
govori će biti različiti, kao što su
različiti i ljudi koji vode grupe, i
različiti kao što su različite i same
vođe. A najvažnije je da sva ta pi-
tanja postavimo odmah.
Nema samo jednoga putaza rukovođenje
Nema samo jednog, pravog puta
rukovođenja, jer sposobne vođe ima-
ju veoma različite osobine. Neki su
glasni, drugi tihi, pojedini se rado
šale dok su neki ozbiljni, strogi, pri-
jatni, naprasiti ili plahi. Oni pripada-
ju svim starosnim grupama, rasama,
pripadnici su oba pola... Cilj ne tre-
ba da bude prepoznavanje naju-
spešnijeg vođe da bi se drugi prema
njima oblikovali. Takav pristup je od
samog početka osuđen na propast,
jer bi svako na taj način postao loša
kopija osobe prema kojoj se obliku-
je. Kod svakog će biti najuspješnije
one metode vođenja koje nosi u sa-
mom sebi. Svako bi trebalo da se
upita koje bi svoje lične sposobnosti
mogao upotrebiti za kvalitetno ruko-
vođenje – istrajnost, pronicljivost,
bujna mašta ili izoštren osećaj za
vrednosti... Ne treba, pri tom, zabo-
raviti da je rad mnogo moćnije sred-
stvo od svih reči.
Odvojiti vreme zakomunikaciju
Sve više ljudi u poslovnim i dru-
gim odnosima shvata da se dobrim i
uravnoteženim međusobnim spora-
zumevanjem mogu ostvariti sjajne
zamisli i postići zacrtani ciljevi. Do-
bro sporazumevanje nije previše
teško – bar ne teorijski. Sporazu-
mevanje je, uostalom, nešto što ra-
dimo svakog dana. Pravo, uspešno
sporazumevanje u svetu odraslih za-
pravo je retko. Ne postoji nikakav
skriveni recept za učenje dobrog
načina sporazumevanja, ali zato po-
stoji nekoliko temeljnih načela koji-
ma možemo lako ovladati:
– neka sporazumevanje bude vaš
osnovni posao
– budite otvoreni prema drugima
– obezbedite okruženje koje će
biti prikladno za sporazumevanje.
Bez obzira na to koliko ste zapo-
sleni tokom radnog dana, morate
pronaći vremena za komunikaciju.
Sve sjajne zamisli su nebitne ako ih
ne razmenjujete s drugima. Spora-
zumevamo se na sastancima, u raz-
govorima s kolegama, i kada radi-
mo i kad s njima provodimo polu-
satnu pauzu u nekom restoranu.
Potreba za uspešnim sporazume-
vanjem ne završava se na vratima
kancelarije. Sporazumevanje je
važno svuda gde susrećemo ljude.
Uspeh može sa sobom doneti spo-
razumevanje, a ono ukazuje na od-
ređenu otvorenost i poverenje koje
imamo u okolinu.
Motivacija ljudi
Vođa mora pronaći vremena i
motivisati ljude da bi se oni počeli
48
MENADŽMENT
Ne nadzirati, već voditi TEKST Ivana Hibner
MENADŽMENT
zanimati za njegove poglede i pred-
stave o onome što namerava. Mora
ih pridobiti, za šta je takođe potreb-
no vreme, i potruditi se da svoje za-
misli neprestano ojačava. On, zapra-
vo, ne sme zapovedati, već pridobi-
jati ljude. Pridobiješ li samo jednog,
počinje preobražaj. Ukoliko nekoga
uspe da izmeni, onda ta osoba može
pridobiti još bar deset, a oni stotinu
drugih.
Svako od nas želi primerenu pla-
tu, nagradu na kraju godine i ko
zna kakve još beneficije, ali pravu
motivaciju nikada neće podstaći fi-
nancijski razlozi ili strah od otkaza.
Ljudi koji rade samo zbog plate, a
ne zato što vole svoj posao i/ili
osećaju potrebu da ga dobro odra-
de, radiće samo onoliko koliko mo-
raju da bi dobili tu platu. Loš pod-
sticaj je i strah. Preduzeća u kojima
se rukovodi zastrašivanjem imaće
osetljive službenike koji samo
iščekuju dan kada će moći da se
osvete šefu.
Kako to izvesti?
Postoji samo jedan put kako se ne-
ko može pripremiti da učini sve što
se od njega traži. Naime, morate ga
uveriti da on sam to i želi da uradi.
Tako u čoveku pobuđujete osećaj da
radi za dragoceni, važan i zajednički
cilj, a to je izvorište pravog podstica-
ja – ne samo da nešto uradiš, već
da se po tome i odlikuješ, istakneš.
Odajte zato ljudima priznanja,
uključite ih, podstičite ih, učite ih,
pitajte ih za njihovo mišljenje, po-
hvalite ih, dopustite im da i sami od-
lučuju, veselite se uspehu zajedno s
njima, pitajte ih za savet i poštujte
ga, ako je ikako moguće, dajte im na
znanje koliko su vam dragoceni. Po-
kažite im zapravo da im verujete, da
ih poštujete i da se zanimate za njih,
da u njima želite da pobudite iskre-
nu želju i interesovanje za njihov po-
sao. Učinite tako i bićete okruženi
motivisanim ljudima.
A kako to napraviti? Smislite raz-
ličite načine podsticanja, ali nek vam
temelj budu tri važna koncepta ljud-
skog saznanja:
– službenike treba privući u sve
delove radnog procesa, a ključ za
postizanje toga je grupni, timski rad,
a ne hijerarhija;
– ljudima moramo pristupati kao
prema pojedincima; uvek je potrebno
naglašavati njihov značaj i iskazivati
im poštovanje, jer oni su pre svega
ljudi, a tek potom službenici;
– treba podsticati kvalitetan rad,
ceniti ga i nagrađivati. Svako reaguje
na očekivanja. Ako ljudima pokažete
da ste uvereni kako oni to mogu i
sposobni su, pa se sklonite, oni će se
tako i ponašati.
Danas uspešni rukovodioci uključuju
svoje zaposlene u sve delove radnog
procesa: planiranje, izradu i prodaju.
Pokazuju im da poštuju zaposlene, da
cene njihov rad i da žele da zajedno s
njima uče, rastu i razvijaju svoje spo-
sobnosti. To je motivacija.
Ambiciozni trgovci uvek vape za idejama jer
znaju da bez živosti gube interes posetilaca.
Ali, ideje koje dolaze spolja često se našim lju-
dima čine pomalo teškim za realizaciju;
dočekuju ih unapred s nekim otporom, bez dovoljno
otvorenosti i zanimanja. Oni koji “automatski” odbacuju
inovacije i ideje kao nerealne, postupno nestaju iz tržišne
arene, a oni koji su otvoreni čak i za “lude” ideje –
ostaju, jačaju i napreduju. Sagovornici često traže: “Kaži ti
to nama konkretno...”. Pa, krenimo redom.
* Žute strane kao i oglasni prilozi u telefonskom ime-
niku, redu vožnje i slično, prelistavaju se najmanje godi-
nu dana. To nije veliki novac za oglas koji je aktuelan
čitavih godinu dana. Ali, i to može da bude uzaludno,
ako oglas ne pobudi pažnju, ako nije relevantan za po-
trošače ili je, opet, dosadan, čime se izazivaju suprotna
dejstva od onih koje želimo da postignemo. Vlasnik ili
menadžer lokalnog preduzeća zato mora dobro da pro-
misli o sloganu i poruci koju ću odaslati.
* Uključite potrošače! Budite hrabri, a ohrabrite i njih
za inicijative. U izlog radnje stavite natpis: “Predlog broj
1 od kupaca ovog meseca”, na primer. Probudićete in-
teresovanje kod kupaca, steći ćete njihovo poštovanje,
zanimanje, daće vam predloge, podsticaje, a znaćete i
šta misle. Njihove dobre sugestije moći ćete da iskori-
stite u praksi, a dobar predlog morate i da nagra-
dite. To će pozitivno odjeknuti, o tome će se
širiti priča “od usta do usta”, a neko će po-
nešto i napisati o tome.
* Navedite urednike da što više pišu o vama.
Dajte im za to povod – prigodna događanja,
dajte im sažete podatke na pola stranice, po-
budite njihovo interesovanje. Možete napi-
sati nešto i sami u stručnim časopisima, a
to neka bude dostupno, na oku i pri ru-
ci, i vašim poslovnim partnerima, klijen-
tima jer to pridonosi vašem kredibilitetu.
Zahvalite onima koji su pisali o vama, koji su
vas pomenuli, jer – pođite od sebe – kako je
to lepo kad vas se neko seti....
* Posećujte razna mesta kao nekada vlasnik
Wal-Marta. Posećujte: sajmove, druge grado-
ve, promatrajte šta se događa, budite brzi u
primeni onoga za št procenite da je po-
godno i korisno.
* Računar vam omogućuje da sakupite veliki adresar pa to
koristite za pozive u raznim prilikama, a i za lične čestitke.
* Da li ste ikad, dok ste pri telefonskom pozivu čekali
da vam se javi osoba koju ste pozvali, osim muzike čuli i
prigodnu poruku? Pokušajte i to!
* Ne ustručavaje se da sponzorišete lokalne neprofitne
organizavije. Učinićete dobro, a to će biti pozitivno ocen-
jeno i u javnom mnjenju.
* Sponzorišite i lokalna događanja koja privlače publi-
ku. Pritom pazite da ne budete zastupljeni onako usput
– kao “jedan od”. Bolje ništa, ako u tome niste najveći,
najzapaženiji, pa čak i jedini. Odaberite ona dešavanje
gde ćete biti zapaženi, pa onde vidite koliko to “košta”,
kakve su vam koristi od toga. Ako ste “jedan od” neće
biti koristi jer publika to neće zapaziti.
* Učinite nešto besplatno za potrošače, poklonite im,
na primer, uzorke, nešto za posebne prilike. Mali poklo-
ni su znak velike pažnje za vaše kupce.
* Razmislite i o besplatnim savetima. Proučite iskustva tele-
fonskih kompanija, jer korisnici to traže. Nemojte –
“koliko košta”, već – koliko ću time dobiti u proda-
ji, u novim kupcima, proširenju tržišta.
* Razmislite da u središte prodajnog mesta
stavite oveći proizvod – neku mašinu, aparatu-
ru – čija se cena svakog dana smanjuje za, na
primer, desetak dinara. Nije mnogo, ali zamislite
reakciju publike, očekivanja, radoznalost, razgovo-
re o tome, kao i – porast znatiželjnika i kupaca.
* Nagradne igre uvek “zapale” publiku. Iako bi
se moglo očekivati da će doći do zasićenja zbog
njihovog velikog broja, to se nije desilo, štaviše, u
porastu su. Doduše, više ne prolaze konvencio-
nalni oblici, i tu ima sve više novina.
* Mogli biste urediti i jedan kutak za kaficu
za dobre kupce, promotere koji deluju na javno
mnjenje, za poznate osobe. To je primer iz prakse!
Osećao sam se počašćenim, a u sećanju mi je ostalo
kao nešto prijatno, nešto o čemu bih rado pričao.
Ne budite uobičajeni, konvencionalni!
Ako želite da budete posebni, zapaženi (u
stvari, u svakom slučaju morate da budete ta-
kvi, ukoliko želite da opstanete), onda nemoj-
te da budete uobičajeni, konvencionalni, jer
50
PRENOSIMO
Prenosimo delove iz knjige “Uspešna trgovina” Zvonimira Pavleka,izdavačke kuće “Adižes”
Ideje za promotivne aktivnostikoje “ne koštaju” mnogo
52
PRENOSIMO
vas neće primetiti, upamtiti ni poštovati. Unesite malo kre-
ativnosti u događaje, reči. Potrebno je da pustite mozak da
“ključa” i od toga će sigurnoda bude nešto. Da li se to
može? Naravno!
* Stalno isti izlog, isti asortiman, stereotipan raspored
– sve je to dosadno, kupovina se svodi na rutinu. Men-
jajte asortiman prema određenim prilikama ili sami stvo-
rite prilike! Možete da sledite praznike, godišnja doba, a
možete i sami da predvodite i stvarate prilike, jer ćete bi-
ti veoma zapaženi u svom okruženju.
* Osveženje asortimana ne odnosi se samo na modu,
trendove, godišnje doba, već i na proizvode za koje se u
jednom razdoblju sprovodi akcija, koji privlače, koji su u
skladu s onim što se događa u okruženju, koji odgovara-
ju nekoj posebnoj prilici, koji predstavljaju inovaciju.
* Nemojte da ispisujete samo rutinsku poruku “Sve za
krečenje”! Dodajte toj funkcionalnoj poruci malo duha i
napišite na primer, “Vaš novi dom”; “Život u drugim bo-
jama”, ili “Novi ton vašeg života...”. Na eventualne prigo-
vore može se odgovoriti “da treba govoriti jezikom kojim
se lako komunicira, koji se prihvata”.
* Zamislite i zabeležite opšte zanimanje i (ne)raspo-
loženje. I tu možete da budete kreativni, proaktivni i da
na tome profitirate. Neobične ideje se lako vide i lako
pamte, a pogotovo će imati koristi oni koji su u tome pr-
vi, originalni, domišljati. Oni će na sebe privući pažnju i
steći posebne simpatije.
* Pošto su sekretarice osobe koje najviše kontaktiraju,
zašto da ih ne uključimo malo više? Može da se stvori prili-
ka, na primer, sekretarica godine, pa neka šefovi kupe čoko-
ladu, cvet, maramu... To su događaji o kojima se priča.
Uglavnom, potrebno je da pustite da se rode brojne
ideje, a onda da izdvojite najpogodnije. Jednom prilikom
su učesnici seminara došli na zaista “ludu ideju”, koja im
se veoma svidela i izuzetno maštovito su je raspleli. Sve je
počelo od ideje koju su nazvali: “Razbijmo kasicu-prasi-
cu”, a na nju su se onda nadovezale sve moguće maštari-
je. Međutim, odjednom je počelo sve da se urušava u
drugom smeru – razočarano su počeli da tvrde da to
“šefovi ne bi prihvatili”, “javnost će negodovati”, “naš svet
je suviše konvencionalan i “trgovci su smrtno ozbiljne fa-
ce”. To nije dobro jer savremeni strateški menadžment
(na kojem se zasniva praksa uspešnih i o kojem smo ta-
da govorili) definiše se kao upravljanje koje prepreke i
pretnje (threats) pretvara u prilike (opportunites).
Mnogo je ideja oko nas, pa ako neko ne želi da stalno
ponovo otkriva Ameriku. Najzad, od Amerikanaca je i
potekla ideja – uradi sam.
Ko ostvaruje snove
Prostori se lako sagrade, ali je teže izgraditi – osoblje.
U tom kontekstu stručnjaci koji se bave razvojem ljudskih
potencijala često citiraju poznatu izreku Volta Diznija ko-
ji je naglasio ljudsku dimenziju u prostoru: “Možeš da
sanjaš, kreiraš, dizajniraš i gradiš najlepši prostor na sve-
tu, ali tome nedostaju ljudi koji će snove pretvoriti u
stvarnost”. Vlasnik Starbucksa Hauard Šulce, naglašava da
za njega ljudi nisu trošak, već investicija. Čovek uživa u
tim prodavnicama i kafićima, a ima osećaj da u tome
uživa i osoblje koje je stručno, uslužno, brzo, a njihov
odnos prema kupcima zaista je nešto što treba doživeti.
Ova kao i neke druge firme počele su od ideje - gotovo
ni od čega ali su postale svetske i globalne. I danas im je u
središtu pažnje usluga po kojoj su prepoznatljivi, pa
možemo zaključiti – dok je šansa velikih u cenama, veli-
kom izboru, dostupnosti, kod malih je to kvalitet servisa. Iz
toga može mnogo da se nauči, a mnoga svedočanstva po-
tvrđuju da kupci odlaze i tamo gde se prema njima bolje
ophodi, čak iako cena i izbor nisu na nivou velikih.
Kad uđete u neku prodavnicu, odmah će vam pasti u oči
ili ljubazan smešak ili namršteno lice, prikladna odeća ili
nešto “bez veze”, osoba koja je spremna da vam pomogne
ili frustrirana “faca”, kompetentnost u objašnjavanju, s jed-
ne strane, ili ravnodušnos s druge. Odmah ćete prepozna-
ti onoga ko uživa u poslu, okruženju, ima dobru platu i
dobija priznanja i nagrade, ko vlada informacijama, kome
šef ne naređuje, već se u
njega pouzdaje. To su
i prvi i stalni utisci
koje kupac stiče na
osnovu komunika-
cije s osobljem i
po čemu se prepoznaje savremeni “šef”, dakle – koji ne
naređuje, već motiviše, ima poverenja – što mu se vraća
prometom, profitom, ugledom... Ne zaboravite da ljudima
ne možete da naredite da budu ljubazni, kreativni..., ali
itekako možete da ih podstaknete na to.
Ali ako želite da čujete “paljbu” po upravi, onda samo pi-
tajte za platu... Uveren sam da je osoblje investicija u koju
stalno treba ulagati i da to nije trošak. Zato sam i naveo
Šulcea, osnivača kompanije koja ima oko 2.000 originalnih
kafića na svim kontinentima. “Gazda” je proklamovao da su
zaposleni vrednost u koju se stalno ulaže. U našoj malopro-
daji nalazimo često nezadovoljne prodavce čije gazde misle
da će uštedeti niskom platom, a zapravo postižu suprotno
– odbijaju mušterije. Osoblje treba da se bira, uvežbava i
obučava za dobar odnos sa mušterijama, da se njime dobro
upravlja, da se stvara dobro radno raspoloženje ali i – da
se ono motiviše da bude uspešno i produktivno.
Praksa uspešnih to i potvrđuje. Dakle, u ljude morate
da imate poverenje, moraju da budu potpuno ovlašćeni
za svoj posao, morate da im dopustite i rizik, morate da
ih motivišete za timski rad. Mora da se neguje pozitivan
pristup poslu i problemima, kao entuzijazam u odnosu
prema poslu. Jednom rečju, osoblje treba da bude dobro
motivisano i uvežbano; zato moramo da znamo – šta za-
posleni od šefova traže i očekuju.
GRAĐEVINSKO PREDUZEĆE "GRANIT -PEŠČAR" - A.D. LJ IG Te l : 014/85-205, 85-275;
www.gran i t .co.yu
• Fina glet masa za unutrašnju obradu• Obrađena površina je perfektno glatka• Gletol je u prahu i priprema se mešanjem
sa vodom• Nanosi se ručno ili mašinski u slojevima
od 1-3 mm• Prosečna potrošnja je do 1 kg/m2• Pakovanje: džak 5 i 25 kg
Gletol
• Masa za lepljenje keramičkih pločica• Nanosi se u debljini od 1mm ,
nazubljenom lopaticom• Potrošnja je 1,5-2,5 kg/m2 u zavisnosti
od podloge• Pakovanje: papirne vreće 5 i 25 kg
Kerogranit
• Boja za obradu zidova izrađena na bazipunila i aditiva
• Koristi se i za zaštitu, dekoraciju i dez-infekciju enterijera
• Nanosi se ručno valjkom ili četkom imašinski
• Potrošnja se se kreće u granicama od0,25-0,30 kg/m2 u zavisnosti od podloge
• Pakuje se u plastičnim kantama od 10-30 kg
Movikolor
• Univerzalni građevinski lepak • Efikasno lepi sve pločice od granita,
mermera i keramike• Koristi se za spoljašnje i unutrašnje
obrade• Potrošnja je od 1,5 kg/m2• Pakovanje: papirne vreće 5 i 25 kg
Putekol
• Karbonatno punilo, prema granulometri-jskom sastavu primenjuje se u oblastigrađevinarstva (niskogradnja), industrijiboje i lakova, polimera, stakla, gume,kablovske smeše, pesticida, abrazivnihsredstava za čišćenje, veštačkih đubriva,plastike i za proizvodnju stočne hrane
• Potrošnja zavisi od namene karbo-nantnog punila
• Pakuje se u papirne vreće od 50 kg
Kalcijum Karbonat Caco3 -Stočna Kreda
• Praškasti lepak za lepljenje termoizola-cionih ploča
• Od stiropora, tarolita i poliuretana• Nanosi se ručno gletericom i mašinski• Potrošnja od 6-10 kg/m2• Pakovanje: papirne vreće 5 i 25 kg
Stirogranit
• Čvrsto, praškasto đubrivo i oplemenjivačzemljišta
• Prah sivo bele boje, caco3-kalcijum karbonat,• Namenjen je za neutralizaciju kiselosti
zemljišta• i ishranu biljaka sa kalcijumom• Primenjuje se u količini od 1-20 t/ha , u
zavisnosti od stepena kiselosti zemljištai dubine zaoravanja
• Pakuje se u papirne vreće od 50 kg
Kalk
54
SAVETNIK
Pojavom i sve većim raz-
vojem novih informacio-
nih tehnologija, tradicio-
nalni načini nijansiranja
dekorativnih boja sve se više zamen-
juju tzv. tinting sistemima (eng. tint
– obojiti). Prateći svetske tokove
kompanija Delfin za narednu sezonu
priprema svoj tinting sistem koji će
kvalitetom i cenom biti konkurentan
na domaćem tržištu. Sistem u kojem
se dekorativna boja nijansira na me-
stu primenom ograničenog broja ko-
loranata i samim tim u ograničenog
broja nijansi, zamenjuje se sistemom
koji daje gotovo neograničeni broj
nijansi koje su tačno definisane i
kontrolisane. Tinting sistem podrazu-
meva zaokružen sklop više elemenata
u kojem su nijanse i sama boja una-
pred definisane, doziranje koloranata
visoko precizno, a ponovljivost nijan-
se veoma uspešna. U zavisnosti od
mesta gde se nijansiranje obavlja,
razlikuju se dve osnovne vrste tinting
sistema:
* fabrički tinting sistemi
(inplant tinting systems)
* tinting sistemi u prodavnicama
(point-of-sale tinting systems –
P.O.S.)
Kod fabričkih tinting sistema dozi-
ranje koloranata obavlja se pri samoj
proizvodnji boje u fabrici. Samo dozi-
ranje koloranata nije ograničeno teh-
ničkim karateristikama mašina za dozi-
ranje, pa je moguće dobijanje “jače
obojenih” boja. Kod P.O.S. tinting siste-
ma same mašine za doziranje nalaze se
u prodavnicama boja u kojima se obavl-
ja nijansiranje, gde se radi i umešavanje
koloranata. Ovde ćemo obratiti više
pažnje na P.O.S. tinting sisteme.
Osnovni elementi jednog P.O.S.
tinting sistema su:
1. Osnovna boja – baza
2. Koloranti
3. Formule nijansi
4. Dozatori koloranata
5. Mešači koloranata
6. Odgovarajući softver
Pod osnovnom bojom (base paint)
- bazom, podrazumevamo boju koja
sa određenim kolorantima daje
tačno definisanu nijansu. Sama boja
i obojenost baze strogo su kontroli-
sani i u većini slučaja ona nije ko-
mercijalni proizvod. Najčešće su to
boje u kojima figuriše beli pigment
titan-dioksid ili su transparentne.
Broj baza u jednom P.O.S. tinting si-
stemu varira u opsegu od dva do
deset, ali u najvećem broju slučajeva
iznosi od dva do četiri. Istraživanjem
tržišta i u konsultaciji sa šefovima
farbara Delfin je odlučio da njegov
sistem ima tri baze. Razlika između
samih baza je, pre svega, u različitom
sadržaju titan-dioksida. Za dobijanje
svetlijih nijansi koriste se baze sa
većim sadržajem titan-dioksida, dok
se za tamnije nijanse, veće obojenje,
koriste baze sa manjim sadržajem ti-
tan-doksida ili baze koje ga uopšte
ne sadrže – transparentne baze. U
ređim slučajevima baze se boje i
drugim pigmentima.
Koloranti (colorants) jesu koncen-
trati pigmenti koji se nalaze u tečnom
stanju. Najčešće su to disperzije pig-
menata u vodi ili rastvaračima čija je
boja, jačina boje, gustina, reologija i
stabilnost strogo kontrolisana. Kompa-
tibilnost koloranata sa osnovnom bo-
jom, prvenstveno zavisi od samog sa-
stava koloranta. U principu, postoje
koloranti namenjeni bojama na bazi
rastvarača, koloranti namenjeni boja-
ma na vodenoj osnovi i univerzalni
koloranti koji mogu da oboje sve vrste
baza. Koloranti namenjeni bojama na
bazi rastvarača bazirani su na smolama
i usko su specifični u odnosu na
kompatiblnost sa bazama, pa je njiho-
va upotreba ograničena. Ona je ta-
kođe limitirana i zbog sadržaja ispar-
ljivih organskih rastvarača. Univerzalni
koloranti uglavnom su bazirani na vo-
di i glikolima, imaju mnogo širu lepe-
Tinting sistemi
R U Č N I D I S P E N S E R A U T O M A T S K I D I S P E N S E R R U Č N I M E Š A Č A U T O M A T S K I M E Š A Č
55
SAVETNIK
zu upotrebe, kompatibilnost sa raz-
ličitim bazama je veća, bez isparljivih
organskih rastvarača i alkilfenoletoksi-
lata (VOC and APE free), pa su eko-
loški prihvatljiviji.
Broj koloranata zavisi od samog
rešenja tinting sistema i željenog broja
nijansi, ali je to najčešće 8, 12, 16 ili 24
koloranta. Uzimajući u obzir da su ko-
loranti srce sistema, Delfin je najviše
pažnje poklonio njihovom odabiru.
Najviše pažnje pri testiranju posvećeno
je ispitivanju UV stabilnosti koloranata i
njihovoj otpornosti na atmosferske uti-
caje i ekološku prihvatljivost.
Formule nijansi (colour formula)
imaju zadatak da definišu kombinacije
i količine koloranata koje treba doda-
ti u bazu da bi se dobila odgovarajuća
nijansa. Ona treba da bude takva da
se za svaki proizvod koji je obuhvaćen
tinting sistemom može dobiti definisa-
na nijansa, kao i da omogućuje po-
novljivost te nijanse. Formula se nalazi
u softveru i unapred je definisana.
Dozatori koloranata (dispenser) je-
su specifične mašine čiji je osnovni
zadatak veoma precizno doziranje
koloranata u osnovnu boju. Postoji
veliki broj tehničkih rešenja i proiz-
vođača tih mašina, međutim za sve je
zajedničko da imaju određeni broj
kanistara za svaki od koloranata ko-
rišćenih u tinting sistemu. Broj kani-
stera i vrsta mašine biraju se na
osnovu broja koloranata.
Osnovne vrste ovih mašina su:
* ručne (manual dispenser), u ko-
jima doziranje i odabir kolorana-
ta vrši operater u samom proce-
su nijansiranja
* poluautomatske (semiautomatic
dispenser), u kojima operater
odabira kolorante, dok se dozi-
ranje vrši automatski
* automatske (automatic dispen-
ser), u kojima se doziranje vrši
automatski, tj. obavlja ga sama
mašina.
Doziranje koloranata može biti vo-
lumetrijsko i gravimetrijsko. U naj-
većem broju slučajeva za P.O.S. tin-
ting sisteme doziranje koloranata je
volumetrijsko. Kritični elementi kod
dozatora koloranata jesu ventili koji
ispuštaju kolorante iz kanistera, pre-
ciznost sistema za doziranje, kao i
minimalna količina koloranata koja
se može dozirati. Takođe i same ka-
nistere u kojima se drže koloranti
treba stalno mućkati radi sprečavanja
sedimentacije koloranata.
Mešači koloranata (epaint shakers
and mixers) jesu mašine čiji je zada-
tak da kanistere sa bazom i dozira-
nim kolorantima izmešaju.
Postoje dve osnovne vrste ovih mašina:
1. Vibracioni mešači (vibrational
shaker), u kojima se mešanje izvodi i
elipsoidnim pokretima
2. žiroskopski mešači (gyroscopic
mixer), u kojima se mešanje izvo-
di na taj način što se kanister sa
bojom rotira i u isto vreme obrće
oko svoje ose.
Mešači, takođe, mogu biti automatski
i ručni. Kod automatskih mešača para-
metri mešanja (vreme, brzina, ubrzan-
je i usporenje, pritisak učvršćavanja ka-
nistera sa bojom...) unapred su po-
dešeni i jedina obaveza operatera je da
postavi kanister na odgovarajuće ležište.
Kod ručnih mešača sam proces nijan-
siranja ima veći broj operacija i para-
metri mešanja podešavaju se ručno.
Na tržištu postoji veliki broj proiz-
vođača i tehničkih rešenja, a sam
odabir mašina treba uskladiti sa kon-
kretnim tinting sistemom vodeći
računa o reologiji baze i karakteristi-
kama koloranata.
Softverski paket koji prati tinting
sistem umnogome zavisi od vrste i
složenosti samog tinting sistema.
Osnovna uloga je da obezbedi for-
mule nijansi za određene količine
baza. U zavisnosti od složenosti siste-
ma i mogućnosti mašina za doziran-
je i mešanje programski paket može
kontrolisati sve elemente u tinting
sistemu, od same proizvodnje baza,
preko korekcije formula nijansi i
kontrolisanja doziranja, do mešanja.
Sam koncept tinting sistema više
odgovara sve većim potrebama tržišta
za specifičnim nijansama. Po unapred
navedenim katrakteristikama moguće
je projektovati tinting sistem sa veo-
ma velikim brojem nijansi (i do ne-
koliko hiljada) i specifičnim karakte-
ristikama samih dekorativnih boja ili
premaza. Proces dobijanja nijanse za-
okružen je tinting sistemom u kome
su svi elementi kontrolisani.
M E H A N I Z A M Z A F I K S A C I J U K A N I S T R A
S A B O J O M K O D A U T O M A T S K O G M E Š A Č A
T O N K A R T A
56
SAVETNIK
Aditivi za betone su ma-
terijali (u tečnom ili
praškastom obliku) koje
dodajemo betonu radi prome-
ne, odnosno prilagođavanja i poboljšavanja
hemijskih i fizikalnih osobina svežeg ili očvrslog
betona. Aditivi prvenstveno utiču i menjaju reakciju
betona na krutost, njegovo očvršćavanje i otpornost na
niske temperature.
Dolaskom prvih hladnih dana pred zimu, često smo u
situaciji da zbog nepovoljnih vremenskih uslova – velikih
temperaturnih oscilacija dan/noć, promene vlažnosti va-
zduha, jakog vetra, kiše, snega – preduzmemo određene
zaštitne mere kako bismo očuvali spoljašnju površinu be-
tona i njegov celokupan kvalitet, a ujedno omogućili da
se građevinski radovi odvijaju planiranim tempom. Isprav-
no planiranje dnevnih radova važno je kod betoniranja u
zimskim mesecima. Ukoliko se betonira tokom zime, on-
da je najbolje radove izvoditi u popodnevnim satima kad
su temperature agregata i armatura koliko-toliko više. Ni-
ske temperature usporavaju očvršćavanje betona i delo-
vanje dodatnih materijala i aditiva u betonu. U tom
slučaju, kod određenih vrsta betona, mož? izbiti voda na
zidovima na kojima se nalaze oplate. Niske spoljašnje
temperature i hladnoća samih oplata to dodatno po-
jačavaju. Kao rezultat, na površini betona primetne su
ružne, tamne mrlje. Pored toga, nakupljena voda koja ne
stigne do površine može na delovima pod oplatom prou-
zrokovati pojavu vrlo velikih pora.
Svi faktori koji su prvenstveno uzrok kašnjenja hidrata-
cije na površini betona, uslovljavaju efekat izlučivanja soli
na njegovu površinu. Uz niske temperature, ovu pojavu
izazivaju i materije iz agregata koje koristimo, kao i opla-
ta (materijali u drvetu slični šećeru koji izazivaju od-
ređeno kašnjenje očvršćavanja).
Jedan od najkvalitetnijih proizvoda na tržištu koji se
koristi kao aditiv za zimsko betoniranje jeste Kemazim OC
proizvođača KEMA-Puconci.
Kemazim OC je tečni dodatak betonu protiv smrzavan-
ja, namenjen pripremi betona, cementnih i produženih
maltera pri niskim temperaturama.
Betonu daje plastičnost i time po-
većava njegovu zapreminsku masu, a
samim tim i vodonepropusnost. Njegovom
upotrebom pospešujemo vezivanje cementa i
prirast hidratacijskih toplota, čime se smanjuje
opasnost od smrzavanja.
Kemazim OC dodaje se betonskoj mešavini razređen vo-
dom ili direktno u već homogenizovanu mešavinu. Vreme
mešanja produžava se za najmanje dva minuta da se do-
datak ravnomerno rasporedi i da se dobije homogena
masa. Pored toga, potrebno je smanjiti upotrebljenu ko-
ličinu vode, čime se postiže dodatni efekat plastificiranja.
Uslov za pripremu je temperatura betona na fabrici be-
tona do najmanje +5C i spoljašnja temperatura do -10C.
Pored toga, beton se mora zaštititi od smrzavanja, a mo-
raju se poštovati i uputstva za zimsko betoniranje.
Kemazim OC u pogledu fizičko-hemijskih svojstava i
uticaja na osobine cementne paste i maltera zadovolja-
va propisane uslove kvaliteta prema standardu JUS
U.M1.035:1996 za deklarisanu grupu dodataka betonu.
Ne sadrži hloride i ne podleže ispitivanjima prema JUS
U.M1.044/82.
Inače, KEMA-PUCONCI je trenutno vodeća kompa-
nija u proizvodnji materijala iz oblasti građevinske he-
mije. Sam podatak da je u poslednje četiri godine tri
puta bila pobednik Beogradskog sajma građevinarstva, a
jednom dobitnik specijalnog priznanja, dovoljno govori
o kvalitetu njenih proizvoda. Pored toga, KEMA pose-
duje i brojne reference iz mnogih oblasti, a u zemlji ne
postoji značajniji objekat koji nema bar nešto iz njenog
programa. Zato, ako vam je opredeljenje kvalitetna
gradnja, izbor mora sadržati bar nešto što nosi oznaku
KEMA-PUCONCI.
Preduzece KEMA BEOGRAD, čiji je osnivač KEMA-
PUCONCI, nudi posebne pogodnosti za kupovinu
Kemazima OC do kraja godine.
Pozovite, pitajte, posavetujte se.
Aditivi za zimskobetoniranje KEMAZIM OC
KEMA d.o.o. BeogradBul. Mihaila Pupina 10v/II/apt.120
T/F: 011/301 88 99T/F: 011/301 85 85
E-mail: [email protected]
Predstavništvo Novi SadT/F: 063/104-60-83
Predstavništvo NišUl. 7. Jula 24
T/F: 018/514 338
ADITIVI ZA BETONE
58
ANKETA
TEKST Aleksa UroševićFOTO Lena Ivanović
1) Prihvatam poslove, naravno. Zimska
sezona za mene znači možda 20-30 odsto
posla manje nego u punom jeku ali to ne
znači da pravim razliku između “velilih” i
“malih” poslova. Razlike između sezona
nisu više drastične kao nekad tako da po-
sla uvek ima.
2) Kada radim objekat, ne mogu da
se kockam sa materijalom koji nisam
proverio. Mogu da garantujem za svoj
rad samo kada sam siguran u materijal,
to jest dobavljača.
3) Kada treba da se farba, farba se.
Radijatori ni izbliza ne postižu tempera-
turu koja bi smetala farbi, samo je
sušenje brže tokom sezone.
1) Radi se i zimi i leti, nema stajanja,
osim što zimi, naravno, ima malo manje
posla nego u glavnoj sezoni. Sarađujemo
sa građevincima koji su nam stalne mušte-
rije, tako da imamo i stalan priliv posla.
2) Specijalizovao sam se za jednu lini-
ju italijanskih materijala za koju mislim
da je najbolja, tako da nju prvo prepo-
ručujem i za nju garantujem. Ali, ako
mušterija ima neke svoje posebne želje, o
svemu se, naravno, možemo dogovoriti.
3) Ako su radijatori stari, tučani i kao
takvi uglavnom zarđali, tu farbanje ne
pomaže. Ako se radi na novim radijato-
rima, radi ulepšavanja, onda možete da
farbate bez problema.
1) Zimi radim stanove ljudi kojima od-
govara da im se radi u decembru, janu-
aru, a sa kojima sam se ranije o tome
dogovorio. Radim sa 14 radnika, a u
zimskoj sezoni pola tog tima ide da radi
turističke objekte na primorju (Budva,
Herceg Novi), a pola radi ovde.
2) Radim isključivo sa materijalima ko-
je sam kupujem. Poslovi su prosto preve-
likog obima da bih se kockao sa nepro-
verenim materijalom. Mušterija bira vrstu
rada i boju iz ton karte, a ja garantujem
za kvalitet obavljenog posla.
3) Isto se radi, bez problema. Današnje
farbe izdržavaju temperature i do 90 ste-
peni, a radijatori ne prelaze 45-50. Jedi-
ni su problem isparenja, koja su mnogo
jača pri grejanju, tako da je najbolje da
nema ljudi, posebno dece, ako se radi na
toplim radijatorima.
Filip Milinković
Drinko Dobrić
Marko Miletić
1) Kako radite tokom zimskih meseci – da li zbog vansezonskog zatišjaprihvatate i poslove manjeg obima?
2) Da li u dogovoru sa mušterijama češće sami kupujete materijal ili njimaprepuštate nabavku?
3) Preporučujete li farbanje radijatora posle početka grejne sezone. Zašto?
Sezona tokom cele godineKao što ova zima ne liči na zimu, tako ni molerski posao nije ono što je bio. Moleri više nema-ju svoj, nekada garantovani zimski san. Sva tri naša sagovornika našli smo na skeli, u punomposlu, i na brzinu im postavili nekoliko pitanja...
60
SVET BOJA
TEKST Srđan Zorić, inž. arh.
Pre nego što je bilo moguće baviti se analizom
boja pomoću bilo kakvih tehničkih pomagala,
celokupan proces rada u toj se sferi se oslanjao
isključivo na procenu pomoću ljudskog oka.
Analogni računar po imenu COMIC (što je skraćenica
od eng. Colorant Mixture Computer), koji se pojavio u
SAD-u krajem pedesetih godina prošlog veka, bio je pr-
vi pokušaj automatizacije ovog procesa. Zainteresovani
kupac imao je mogućnost da poseti fabriku boja noseći
sa sobom uzorak boje koju je želeo da kupi. Boja uzor-
ka bila bi izmerena pomoću optičkog aparata spektrofo-
tometra. Izmereni brojevi sa uzorka potom bi bili uneti
u 16 odgovarajućih brojčanika, koji su se nalazili pri vr-
hu COMIC-a. Operater koji je radio na računaru izabrao
bi tri ili više boja za koje je pretpostavljao da će u
međusobnoj kombinaciji dati traženu boju i nijansu. Od-
govarajući elektronski moduli koji sadrže podatke o ka-
rakteristikama odabranih boja tada bi bili priključeni na
računar COMIC. U zavisnosti od toga koliko je boja iza-
brao, operater bi tada okretao odgovarajući broj dugmića
računara sve dok se na ekranu ne bi pojavilo 16 tačaka
pravilno raspoređenih u pravu liniju. Kada bi se na taj
način formirala prava linija, operater bi tada očitao nivo
koncentracije svake od odabranih boja sa gorepomenu-
tih dugmića računara, i boja i nijansa uzorka time bi bi-
le precizno određene.
Ponekad bi se, međutim, dešavalo da dobijene cifre i
ne budu dovoljno tačne. U tim slučajevima, proces bi bio
ponovljen nekoliko puta, ali bi kao polazna osnova uvek
bile korišćene boja i nijansa koje su dobijene kao rezul-
tat prethodnog merenja. Na taj način dobijali bi se pri-
bližno precizni i utoliko zadovoljavajući rezultati.
COMIC računar nikada nije ušao u masovnu komerci-
jalnu upotrebu. Od 1958. do 1968. godine, ukupno oko
200 ovakvih računara prodato je u SAD-u, zemljama za-
padne Evrope, Južnoafričkoj Republici i Japanu.
Interesantna je činjenica da je već od kraja pedesetih
godina XX veka postalo moguće korisiti digitalni raču-
nar u ovakve svrhe, ali u to vreme takvi računari bili su
izuzetno skupi. Krajem šezdesetih, digitalni računar na-
menjen uporednom analiziranju boja u Velikoj Britaniji
koštao je čak 100.000 funti, dok je COMIC bio ipak
znatno jeftiniji, i za njega je u isto vreme trebalo izdvo-
jiti 10.000 funti. Digitalni računari su u Velikoj Britaniji
u ove svrhe ušli u upotrebu tek sporadično, početkom
šezdesetih, i to tek pošto je postalo moguće da računar-
ski terminali koji su se nalazili u laboratorijama za boje
preko telefonske linije uspostave konekciju sa velikim
glavnim računarom, koji je radio analize, a koji se nala-
zio na nekoj udaljenoj lokaciji.
Način na koji mi opisujemo boje često je neprecizan.
Događa se da govorimo, na primer, o plavoj boji, iako je
sasvim jasno da postoje njene nijanse koje možemo naj-
prostije razlikovati i jednostavno ih opisati kao: svetlopla-
vu, tamnoplavu, crvenkastoplavu i zelenkastoplavu.
Pitanje je zapravo da li je moguće izražavati se precizni-
je u opisivanju onoga što vidimo. Nauka o bojama u tu
svrhu razvila je pojmove: nijansa (eng. hue), sjaj (eng.
brightness) i zasićenost (eng. saturation).
Standardizovani sistemi poretka boja omogućavaju
nam smislenu komunikaciju koja je u vezi sa bojama.
Najpoznatiji takav sistem je “mansel” (eng. Munsell), ko-
ji je 1905. godine stvorio Amerikanac, professor i slikar
Albert Mansel. On je ustanovio metod koji je definisao
da svaka boja može biti precizno određena pomoću tri
Merenje boja – nekad i sad
62
SVET BOJA
parametra: nijansa (hue), osvetljenost (Value – Light-
ness) i hroma (Chroma).Ovaj sistem bio je prvi opšte-
prihvaćeni sistem poretka boja koji je omogućio preci-
zno i prilagođeno opisivanje boja i u tom smislu mnogo
pomogao u razvijanju nauke o bojama. Manselov pore-
dak boja je u vreme kada je nastao brzo stekao
međunarodno priznanje i kao takav poslužio kao temelj
za razvoj drugih sistema poredaka boja.
Istina, sistemi poretka boja pomažu samo u određivan-
ju precizne nijanse za paletu boja. Ta nijansa mora zatim
biti proizvedena u procesu proizvodnje uzorka boje, a
posle odobrenja zaista i puštena u proizvodni proces. To-
kom istorije, uzorci boja pravljeni su prostim odabirom
samo pomoću ljudskog oka, a ovako napravljeni uzorci
postavljani su kao standardi za proizvođače boja. Ovakav
način postavljanja standarda zbog mnogo razloga pokazao
se kao nepraktičan, te se od njega, čim su pronađene
pouzdanije metode, i odustalo.
Instrumenti za merenje boja
Instrument za merenje boja sakuplja i određuje ko-
ličinu svetlosti koja se odbija od osvetljenog objekta, ali
nam ne govori ništa o tome kakva je interpretacija tih
podataka u smislu ljudskog doživljaja tih boja.
U suštini, merenje boja sastoji se u pronalaženju tačne
količine crvene, zelene i plave svetlosti koju je potrebno
ukombinovati da bi se dobila ista boja kao što je boja
objekta koji se meri. To je moguće učiniti korišćenjem
određenih instrumenata. Postoje dva tipa instrumenata
koji se koriste za merenje boja: jednostavniji uređaj je ko-
lorimetar, a nešto složeniji je spektrofotometar.
Kolorimetar
Ovaj uređaj radi tako što simulira ljudsko oko i ima fo-
to- detektore za crvenu, zelenu i plavu boju. Na reflek-
tovanu svetlost, koja se propušta kroz filtere u boji, rea-
guju detektori, i to na isti način na koji reaguje ljudsko
oko na različite spektre boja. Kolorimetri se uglavnom
koriste u tekstilnoj industriji za kontrolu kvaliteta, gde je
relativna razlika važna. Budući da su im mogućnosti ogra-
ničene, ne koriste se tamo gde se očekuju precizni nu-
merički pokazatelji. Prvi moderan kolorimetar nazvan tin-
tometar usavršio je Englez J. V. Lovibond, koji ga je raz-
vio za sopstvene potrebe u kontroli procesa proizvodnje
piva. Tintometar je ubrzo uspešno primenjen i u indu-
striji boja i pigmenata. U narednih 100 godina, ovaj in-
strument je razvijan, menjan i prodavan širom sveta. I
danas je važan u mnogim industrijama koje se bave kon-
trolom kvaliteta i hemijskom analizom.
Spektrofotometar
Spektrofotometar funkcioniše tako što meri neki pred-
met kroz vidljivi spektar svetlosti na mnogo referentnih
mernih tačaka i beleži odnos odbijene svetlosti nasuprot
svetlosti koja se reflektuje od belih sfernih zidova između
kojih se mereni predmet nalazi. Ti odnosi predstavljaju
stepen refleksije predmeta na svakoj talasnoj dužini i
obično se izražavaju u procentima.
Spektrofotometri se ponašaju po jednostavnom mode-
lu teorije sagledavanja boja. Izvor svetlosti koristi se da
bi osvetlio određeni uzorak pod specifičnim uslovima za
posmatranje. Odbijena svetlost potom se propušta kroz
spektralni analizator, u kome se snop svetlosti razbija na
sastavne delove spektra da bi detektori svetlosti, uz po-
moć određenih elektonskih sklopova, mogli da izvrše
merenje u mnogim (do 40) delovima vidljivog spektra.
Sposobnost spektralnog analizatora da razbije snop re-
flektovane svetlosti na sastavne delove spektra daje
prednost upotrebi ovakvih aparata nad upotrebom ko-
lorimetra i, naravno, ljudskog oka.
Iako su kolorimetri i dalje u upotrebi i uglavnom jefti-
niji i dostupniji od spektrofotometara, spektrofotometri su
od velikog značaja u industriji boja i raznim industrijama
uopšte, jer je pomoću njih moguće vrlo precizno izmeri-
ti boju, a dobijeni podaci lako se digitalno obrađuju, što
omogućava standardizovanu globalnu proizvodju i razme-
nu uz značajne uštede i mnogostruku korist.
64
ZABAVA
66
ZABAVA
Etika i posaoIskreno odgovorite na sledeća pitanja. Kod svakog pi-tanja zaokružite broj od od 1 do 5 koji najbolje oslika-va vaš stav o biznisu.
Jedino što je važno u poslu je finansijski dobitak.Apsolutno se ne slažem Apsolutno se slažem
1 2 3 4 5
Zahtevi posla nas primoravaju da pravimo kompromise sa našimetičkim standardima.
Apsolutno se ne slažem Apsolutno se slažem1 2 3 4 5
Što je osoba finansijski uspešnija, njeno ponašanje je manje etičko.Apsolutno se ne slažem Apsolutno se slažem
1 2 3 4 5
Moralne vrednosti su nebitne u poslu.Apsolutno se ne slažem Apsolutno se slažem
1 2 3 4 5
Za poslovni svet važe drugačiji etički principi.Apsolutno se ne slažem Apsolutno se slažem
1 2 3 4 5
Poslovni ljudi su jedino zaiteresovani za profit.Apsolutno se ne slažem Apsolutno se slažem
1 2 3 4 5
Biznis je kao utakmica. Cilj je pobeda i sva sredstva su dozvoljena.Apsolutno se ne slažem Apsolutno se slažem
1 2 3 4 5
U poslu, ljudi su spremni na sve, kako bi ostvarili lične interese.Apsolutno se ne slažem Apsolutno se slažem
1 2 3 4 5
Strah od konkurencije prisiljava menadžere da pribegavaju neetičkimpostupcima.
Apsolutno se ne slažem Apsolutno se slažem1 2 3 4 5
Profit kao vrhunski motiv uslovljava menadžere da odstupaju od svo-jih etičkih načela.
Apsolutno se ne slažem Apsolutno se slažem1 2 3 4 5
Što imate veći broj poena, to više smatrate da u poslu nema mesta
za etičke principe i standarde. U objektivnim okolnostima i praksi sa
kojom se susrećemo možemo naći mesta za ovakve stavove, ali nikako
razumevanje i opravdanje. Zajednički cilj treba da bude zalaganje za
striktno uvođenje i poštovanje etičkih principa u biznisu.
Prigovor je poklon.
Janette Barlow
Zadržite zlato, zadržite srebro, a dajte nam
mudrost.
Arapska poslovica
Kontinuirano poboljšanje je bolje od zaka-
snelog savršenstva.
Mark Tven
Kvalitet nikada nije proizvod slučajnosti.
On je uvek rezultat osmišljenih napora.
John Ruskin
Beskorisno je doneti formalnu odluku sa
kojom se većina članova grupe neformalno
ne slaže.
William Dyer
Promašili ste 100 odsto udaraca koje nika-
da niste uputili.
Wayne Gretsky
Ne postoje tvrda i meka prodaja. Postoje
samo pametna i glupa.
Charles Brower
Veći je kompliment kada vam ljudi kažu da
vam veruju nego kada vam kažu da vas vole.
George Macdonald
Najveći kukavičluk je kada ne uradite ono
za šta mislite da je ispravno.
Konfučije
Budite pobednik
Pobednik preuzima i izvršava obaveze.
Gubitnik daje prazna obećanja.
Pobednik traži rešenje.
Gubitnik traži izgovore.
Pobednik kaže: “Mora da postoji način”,
Gubitnik kaže: “Ne postoji način”.
Pobednik uvek ide u srž problema,
Gubitnik se pravi da problem ne postoji.
Pobednik kaže: “Pronaći ćemo način da
ovo uradimo bolje”,
Gubitnik kaže: “Uvek smo ovako radili”.
Pobednik zna kada se vredi boriti, a kada
treba težiti kompromisu,
Gubitnik popušta kada se treba boriti, a
bori se onda kada to nije vredno truda.
Pobednik radi više od svih, uvek ima vre-
mena da preuzme nove obaveze,
Gubitnik je uvek “zauzet” kada nešto
važno treba da se uradi.
Pobednik se ne plaši neuspeha,
Gubitnik se potajno plaši čak i uspeha.
70
INDEX
Roma company Milana Rešetara 11, 11080 Zemun Tel/fax: 011/222-4000
Royal color Marka Oreškovića 7, 11080 Zemun Tel: 011/2610 333, 2101 514
JUB Novo naselje 32, 22310 Šimanovci Tel: 022/81 404, 81 408
Delfin AG Pančevački put 152, 11000 Beograd Tel: 011/331 74 03, 331 74 66
Zorka color Hajduk Veljkova bb, 15000 Šabac Tel: 015/345 051
Banja komerc Kralja Petra I bb, 34000 Aranđelovac Tel: 034/725 884
Helios Pazovački put bb, 11080 Zemun Tel: 011/316 46 33
Mako veleprodaja Roma company, Pazovački put 16a, 11080 Zemun Tel/fax: 011/316 16 36
Maxima Dragiše Mišovića 16, 32240 Lučani Tel: 032/817 029
Er-Lac veleprodaja Roma company, Pazovački put 16a, 11080 Zemun Tel/fax: 011/316 16 36
Smirdex veleprodaja Roma company, Pazovački put 16a, 11080 Zemun Tel/fax: 011/316 16 36
Duga Viline vode 6, 11000 Beograd Tel/fax: 011/321 74 52
Zvezda - Helios� Radovana Grkovića 24, 32300 Gornji Milanovac Tel: 032/771 000, 771 001
Rigips Austria Gesmbh Bulevar V. Mišića 43, 11000 Beograd Tel: 011/3690 633
Svjetlost Lužani Laze Lazarevića 4, 15000 Šabac Tel: 015/350 635
Henkel Dunavska 86, 11000 Beograd Tel: 011/207 22 50, 207 22 73
Granit Peščar 14240 Ljig Tel: 014/85 205, 85 164
Elan Prijepolje Lj. Miodragovića11, 31300 Prijepolje Tel: 033/781 350
Prvi maj Nikole Tesle 9, 32000 Čačak Tel: 032/373 712, 374 316
TKK Pazovački put bb, 11080 Zemun Tel: 011/375 46 71
Vanex Balkanska 29/III, 11000 Beograd Tel: 011/2688 865
KEMA Bul. Mihaila Pupina 10v/II/apt.120 Tel: 011/301 88 99, 301 85 85
OGLAŠAVAJTE SE!
011/ 222 4000
Da, želim da naredna tri broja časopisa
Ton - energija boja dobijam besplatno:
Ime, prezime i delatnost:
Naziv i adresa firme:
Broj telefona:
Zanimanje:
Voleo bih u časopisu Ton - energija boja da čitam i o:
Porudžbenicu pošaljite na adresu “Roma company”,
MIlana Rešetara 11, Zemun ili faksom na 011/ 222-4000.