HRVATSKA AKVAKULTURA U EUROPSKOJ UNIJI

SADAŠNJOST I BUDUĆNOST

UZGOJ ŠKOLJAKA U HRVATSKOJ

VUKOVAR, 09 DO 10. 05. 2013.

Antun Pavlović

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA

STRATEGIJA I NACIONALNI PROGRAM RIBARSTVA IZ

2002 I 2003. G. PREDVIDJELI SU GODIŠNJU

PROIZVODNJU ŠKOLJAKA OD 20.000 T DO 2010.G.

- NAJVEĆI DIO OVE PLANIRANE PROIZVODNJE

BILE SU DAGNJE OKO 18 TIS. T, A OSTATAK SU BILE

KAMENICE OKO 2 TIS. T

- TO SE NIJE OSTVARILO, PROIZVODNJA JE

STAGNIRALA

- DOSTIGNUTA GODIŠNJA PROIZVODNJA ŠKOLJAKA

2008. GODINE OD 3 TIS. T, PALA JE NA TRENUTNU

GODIŠNJU PROIZVODNJU ŠKOLJAKA OD 2 TIS. T.

UZROCI PADA GODIŠNJE PROIZVODNJE ŠKOLJKAŠA U

HRVATSKOJ:

- OSTVARENA PROIZVODNJA DAGANJA NIJE BILA

ZNAČAJNA ZA EU TRŽIŠTE

- SLABA PRODUKTIVNOST MORA PRODULJUJE

UZGOJNI CIKLUS, DAGNJE SU LOŠIJEG IZGLEDA SA

VANJSKI OBRAŠTAJIMA I MANJIM POSTOTKOM MESA U

ODNOSU NA EUROPSKE.

- VELIKE ŠTETE OD

PREDATORA

- KOD KAMENICA ZAKAZALI

REPRODUKTIVNI CIKLUSI

PRILIKE ZA RAZVOJ ŠKOLJKAŠTVA

ZA PERIOD 2013. DO 2020. GOD.

- PROIZVODNJA AUTOHTONE KAMENICE

(Ostrea edulis) KAO STRATEŠKO

OPREDJELJENJE U PROIZVODNJI

ŠKOLJKAŠA

- PROIZVODNJU DAGANJA SVESTI U REALNE

OKVIRE RAČUNAJUĆI NA POSEBNU

KVALITETU DOMAĆE DAGNJE I ČISTOĆU

MORA

UVJETI ZA NOVO STRATEŠKO

OPREDJELJENJE U ŠKOLJKAŠTVU

- IZGRADITI KOMERCIJALNA MRIJESTILIŠTA ZA

KAMENICE KAKO BI SE OSIGURALA MLAĐ

- IZ TRADICIONALNIH UZGOJNIH PODRUČJA ZA

KAMENICE, PRESELITI UZGOJ DAGANJA NA

DRUGA ZA TO POGODNIJA UZGOJNA PODRUČJA

- UZGOJNA PODRUČJA ZA DAGNJE PRFESELITI

PREMA OTVORENOM I DUBLJEM MORSKOM

PROSTORU

- SMANJITI GUSTOĆU NASADA DAGANJA U SVIM

UZGOJNIM CIKLUSIMA

2.000 GODINE ZAPOČEO JE MONITORING UZGOJNIH

PODRUČJA ZA ŠKOLJKE U HRVATSKOJ

PODRUČJA UZGOJA ŠKOLJKA U HRVATSKOJ

1. SAVUDRIJSKA VALA

2. VABRIGA

3. LIMSKI KANAL

4. RAŠKI ZALJEV

5. UVALA BUDAVA

6. MEDULINSKI ZALJEV

7. UVLA DINJIŠKA NA PAGU

8. MODRIČ – SELINE

9. NOVIGRADSKO MORE

10. PIROVAČKI ZALJEV

11. UŠĆE RIJEKE KRKE

12. MARINSKI ZALJEV

13. MALOSTONSKI ZALJEV I MALO MORE

PREMA PROCJENAMA GODIŠNJI UZGOJ ŠKOLJKAŠA U

REPUBLICI HRVATSKOJ IZNOSI :

OKO 2.000 TONA

OD TOGA JE OKO

1.900 TONA DAGNJI

I

100 TONA KAMENICA

ILI OKO 2 MILIJUNA KOMADA

UZGOJENI ŠKOLJKAŠI

DAGNJA (MYTILUS GALLOPROVINCIALIS)

Godišnja proizvodnja je oko 1.900 t

Najnačajnija područja uzgoja

Malostonski zaljev – oko 1.400 t

Ušće rijeke Krke – oko 250 t

Istra 250 tona daganja

Novigradsko more - oko 50 tona

KAMENICE (OSTREA EDULIS)

Godišnja proizvodnja – oko 2 milijun komada

Malostonski zaljev i Malo more

1.850.000 komada kamenica

Ušće rijeke Krke

50.000 komada kamenica

Istra

100.000 komada kamenica

HRVATSKO ŠKOLJKAŠTVO U

EUROPSKOJ UNIJI

- MARIKULTURA PREDSTAVLJA NAJBRŽE RASTUĆI

SEGMENT U OKVIRU CJELOKUPNOG SEKTORA

PROIZVODNJE HRANE U SVIJETU

- POSEBAN POTENCIJAL IMA UZGOJ ŠKOLJKAŠA, ZA

KOJE POSTOJE UVJETI I BROJNE LOKACIJE U RH

- POSEBNU PAŽNJU POSVETITI IZGRADNJI

KOMERCIJALNIK MRIJESTILIŠTA ZA KAMENICE U

OKVIRU PROIZVODNIH INVESTICIJA U

MARIKULTURI

POVEĆANJE PROIZVODNJE TE JAČANJE

KONKURENTNOSTI PROIZVODNJE ŠKOLJKAKA

- ULAGANJA ZA MODERNIZACIJU POSTOJEĆIH

UZGOJNIH KAPACITETA

- IZGRADNJA PRATEĆE INFRASTRUKTURE

(OTPREMNO-PURIFIKACIJSKI CENTRI ZA ŠKOLJKE

I SABIRNO DISTRIBUTIVNI CENTRI ZA ŠKOLJKE

- ULAGANJA NA SVIM RAZINAMA KAO BI SE

ZADOVLJILI STANDARDI U SIGURNOST ŠKOLJAKA

KAO HRANE, ZAŠTITA OKOLIŠA I OČUVANJE

PRIRODE TE ZAŠTITA ZDRAVLJA LJUDI I

ZDRAVLJA ŠKOLJAKA.

KAKO OSTVARITI POVEĆANJE

PROIZVODNJE ŠKOLJAKA

- KRATKOROČNIM PRIORITETIMA I CILJEVIMA KROZ STRUKTURNE POTPORE TEMELJEM OPERATIVNOG PROGRAMA ZA 2013.

- IZVORI SREDSTAVA: SREDSTVA JAVNE POTPORE, NACIONALNA SREDSTVA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2013. S PERIODOM PROVEDBE DO

2015.G. I IPARD PROGRAM DO 2015.

- DUGOROČNI CILJEVI KROZ STRUKTURNE POTPORE – EFPR, Europski fond za regionalni razvoj – EFRR, Europski socijalni fond – ESF, Europski kohezijski fond – KF i NACIONALNIM SREDSTVIMA (proračuni RH, regionalnih i lokalnih jedinica uprave i samouprave)

ODRŽIVI RAZVOJ ŠKOLJKAŠTVA KAO

NEDIJELJIVOG DIJELA MARIKULTURE

- VIŠEGODIŠNJI NACINALNI STRATEŠKI PLAN

RAZVOJA MARIKULTURE PREDSTAVLJA TEMELJNI

DOKUMENT ZA RAZVOJ OVE DJELATNOSTI NA

NACIONALNOJ RAZINI

- ULOVNO RIBARSTVO SE NUŽNO MORA SVESTI NA

RAZINU ODRŽIVOG, A ŠTO ZA TRŽIŠTE

PROIZVODA RIBARSTVA NUŽNO ZNAČI

OSLANJANJE NA ALTERNATIVNU PROIZVODNU-

MARIKULTURU

PREDNOSTI U SEKTORU PROIZVODNJE

ŠKOLJAKA U HRVATSKOJ

- TRADICIJA U UZGOJU

- PROIZVODNJA ZDRAVE HRANE

- POŠTIVANJE SVIH PROPISANIH STANDARDA U

ZAŠTITI OKOLIŠA

- DOBRI PRIRODNI UVIJETI I KAKVOĆA MORA

- RASPOLOŽIVOST PROSTORA ZA DALJNJI RAZVOJ

- USPOSTAVLJEN INFORMACIJSKI SUSTAV U

MARIKULTURI

PRILIKE U PROIZVODNJI ŠKOLJAKA U

HRVATSKOJ

- MOGUĆNOST TRAJNE OPSKRBE TRŽIŠTA

UJEDNAČENOM KOLIČINOM I KVALITETOM

PROIZVODA

- DOSTUPNOST FONDOVA EU

- NOVA TRŽIŠTA UKLJUČUJUĆI I RAZVOJ DOMAĆEG

TRŽIŠTA

- INTEZIVNI UZGOJ

- UPRAVLJANJEM KVALITETOM I ZAŠTITA

AUTOHTNOSTI PROIZVODA

SLABOSTI U PROIZVODNJI ŠKOLJAKA U

HRVATSKOJ

- JOŠ UVIJEK NEMA KOMERCIJALNIH

MRIJESTILIŠTA ZA KAMENICE

- NEEFIKASNOST INSTITZUCIJA ZA POSLOVNI

RAZVOJ

- NERJEŠENA OBALNA INFRASTRUKTURA

- NAJPOZNATIJA UZGOJNA PODRUČJA ZA ŠKOLJKE

NALAZE SE U VISOKOJ KATEGORIJI ZAŠTITE

SUKLADNO ZAKONU O ZAŠTITI PRIRODE

- NEDOSTATAK RAZVOJNE I MARKETINŠKE

STRATEGIJE

PRIJETNJE PROIZVODNJI ŠKOLJAKA U

HRVATSKOJ

- KOMPETICIJSKI KONFLIKTI U PROSTORU U

ODNOSU NA TURIZAM

- NERJEŠEN SUSTAV ZBRINJAVANJA OTPADA I

ODVODNJE OTPADNIH VODA

- OGROMNE ŠTETE OD PREDATORA

- NOVE TRŽIŠNE OKOLNOSTI NAKON ULASKA

HRVATSKE U EU

- SVE STROŽI ZAHTJEVI U POGLEDU ZAŠTITE

PRIRODE I OKOLIŠA, ZDRAVSTVENE HIGIJENE I

SIGURNOSTI.

ZAKLJUČAK

HRVATSKA IMA VELIKU PRILIKU ZA

RAVOJ ŠKOLJKAŠTVA NAROČITO

UZGOJA KAMENICA – OSTRE EDULIS,

KOJA JE KAO AUTOHTONA EUROPSKA

KAMENICA NESTALA IZ GOTOVO

SVIH EUROPSKIH UZGAJALIŠTA, ALI

KOD NAS SE OVA VRSTA, JOŠ UVIJEK I

NA NAŠU SREĆU ODRŽAVA I TO U

PRIRODNOJ REPRODUKCIJI.