SadrajPRAVOPIS 6

1. Pisanje velikog i malog slova 7

1.1. Velikim slovom 7

1.2. Malim poetnim slovom 9

1.3. Pisanja rijei iz drugih jezika 10

2. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei 11

2.1. Sloenice 11

2.2. Polusloenice 11

3. Reenini i pravopisni znakovi 12

KRATICE 17

GLAS 18

1. Fonetika i fonologija 18

1.1. Glasovne promjene 19

1.2. Podjela glasova 25

1.3. Nastanak glasova 28

1.4. Govorni organi 30

1.5. Glasovi , , d i 31

1.6. Naglasni sustav suvremenoga hrvatskog jezika 33

JEZINO IZRAAVANJE 35

RIJE 36

1. Tvorba rijei 37

1.1. Prefiksalna tvorba 40

1.2. Sufiksalna tvorba 41

1.3. Prefiksalno-sufiksalna tvorba 42

1.4. Slaganje 42

2

1.5. Srastanje 43

1.6. Preobrazba 43

1.7. Tvorba sloenih skraenica 44

VRSTE RIJEI 45

1. Promjenjive 46

1.1. Imenice 48

1.2. Glagoli 50

Kondicional I 52

Kondicional II 53

Glagolski oblici 55

1. Jednostavni glagolski oblici 56

1.1. Infinitiv 56

1.2. Imperativ 57

1.3. Prezent 58

1.4. Aorist 60

1.5. Imperfekt 61

2. Sloeni glagolski oblici 62

1.1. Perfekt 62

1.2. Pluskvamperfekt 63

1.3. Futur I 64

1.4. Futur II 65

1.3. Pridjevi 66

1.4. Brojevi 68

1.5. Zamjenice 69

2. Nepromjenjive 73

2.1. Prilozi 73

2.2. Prijedlozi 74

2.3. Veznici 74

2.4. Usklici 74

3

2.5. estice 74

3. Naglasnice i nenaglasnice 75

REENICA 76

1. Reenice po sastavu 77

1.1. Jednostavna 77

1.2. Sloena 78

1. Zavisno sloene reenice 78

1.1. Predikatna reenica 79

1.2. Subjektna reenica 79

1.3. Objektna reenica 79

1.4. Atributna reenica 80

1.5. Prilone reenice 80

2. Nezavisno sloene reenice 83

1.1. Sastavne 83

1.2. Rastavne 84

1.3. Suprotne 85

1.4. Iskljune (izuzetne) 85

1.5. Zakljune 85

1.5. Reenini niz 85

2. Dijelovi reenice (sluba rijei) 86

1.1. Predikat 86

1.2. Objekt 86

1.3. Prilone oznake 87

1.4. Subjekt 87

1.5. Atribut 88

1.6. Apozicija 88

3. Upravni i neupravni govor 89

RJENIK 90

1. Leksem 90

4

2. Sinonim 91

3. Homonimi 91

4. Antonimi 92

5. Vremenska raslojenost jezika 93

6. Leksik na prijelazu 93

7. Podruna raslojenost jezika 94

8. Funkcionalna raslojenost leksika 94

JEZIK - RAZVITAK 96

KNJIEVNOTEORIJSKI POJMOVI 105

PODJELA GLASOVA PO PROLASKU ZRANE STRUJE 109

5

Pravopis- Sustav odnosno skup pravila prema kojima se grafijski znakovi (slova) odreenoga jezika

biljee pri pisanju rijei i reenica

- Pravopis moe biti: fonoloki, korijenski, etimoloki (morfoloki)

- Osnovna obiljeja nekom pravopisu daje nain na koji se piu pojedine rijei s obzirom na

glasove koji ih sastavljaju, na njihove oblike i skupove rijei

- Sadanji pravopis je FONOLOKO-MORFOLOKI

o FONOLOKI utemeljen je na glasovnom naelu, tj. trai da se isti fonem (glas) pie uvijek istim znakom (slovom)

o KORIJENSKI pri pisanju pazi da se isti morfem uvijek pie istim slovima bez obzira to se u razliitim glasovnim okolinama razliito izgovara (ne navode se glasovne

promjene)

Patka

razliito se izgovara i uje

patak

robski - ropski (glasovna promjena)

hrvatska - hrvacka

korijenski fonoloki

kod kue kotkue (nema glasovne promjene kod spojeva rijei)

korijenski

6

1.PISANJE VELIKOG I MALOG SLOVA

1.1. VELIKIM SLOVOM - piu se rijei zbog isticanja, poasti, dodatnog znaenja.

1.1.1. PRVA RIJE U REENICI

- svaka nova reenica nosi novu misao i pie se velikim slovom

- prva rije upravnog govora

Ne znam, slagao je Marko.

Puno vam hvala , kae Petar, stvarno ste mi puno pomogli.

Hvala! kae Petar. nema zareza

Ako doete, kae Petar, pomoi ete mi.

- ako je u oslovljavanju u pismu usklinik, sljedea reenica poinje VPS, ako je zarez

MS

1.1.2. RIJEI IZ POASTI

- Ti, Vi, Tvoj, Va, Vi, Va ako se u pismu obraate jednoj osobi, tada se, iz

potovanja, pie VS

Potovani gospodine ravnatelju. Molim Vas

- Nazivi poglavara drave, ako je bez vlastita imena, pie se VPS

Dolazi predsjednik Mesi.

Dolazi Predsjednik.

- zanimanja malim slovom Dolazi ministar.

- Titule

Njegovo Visoanstvo, Njezina Ekselencija, Vaa Visosti

- akademik, doktor MS

7

1.1.3. VLASTITA IMENA

o Jednolana Imena (Pero, Marko, Aldo)

Imena ljudi prema pripadnosti narodu, kraju (Dalmatinka,

Kranin)

Imena boanstava i mitolokih bia (Bog, Isus, Jahve, Kiklop)

Imena ivotinja (Bambi, Pluton)

Posvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica (-ov, -ev, -in)

(Mato Matoev, Gustav Gustavov, Aldo Aldov)

Prezimena (Horvat, Baldani, Brli Maurani)

Nadimci (Miko, Kiki, Miki, Ambi)

Imena naseljenih mjesta (Zagreb, Osijek)

Imena drava (Slovenija)

Imena kontinenata (Europa, Azija, Afrika)

Imena proizvoda (Vegeta)

o Vielana svi se lanovi vielanih imena (osim veznika i prijedloga) piu VPS kod:

Osobna imena ljudi i boanstava (Petar Kreimir etvrti,

Blaena Djevica Marija)

Naseljena mjesta (Slavonski Brod, Hum na Sutli)

Imena drava (Sjedinjene Amerike Drave, Austro - Ugarska,

Republika Hrvatska)

Imena kontinenata (Sjeverna i Juna Amerika)

u svim ostalim sluajevima se VPS pie samo prvi lan, a od ostalih

lanova samo onaj koji je i sam vlastito ime, tj. koji bi se i izvan naziva

(samostalno) pisao VPS

Imena ulica (Ulica kralja Tomislava, Frankopanska ulica, Ulica

kralja Petra Kreimira IV.)

Imena naselja (Cvjetno naselje)

8

Imena trgova (Trg bana Josipa Jelaia, Mauraniev trg)

Imena upanija (Zagrebaka upanija, Sisako moslavaka

upanija)

Imena gradskih naselja (Autocesta Zagreb-Split)

Imena krajeva (Zagorje, Hrvatsko zagorje, Dalmatinska zagora,

Istra, Dalmacija)

Imena voda (Sava, Jadransko more, Plitvika jezera)

Imena planina (Bjelolasica, Velebit, Moslavaka gora,

Zagrebaka gora)

Imena nizina (Panonska nizina)

Imena polja (Lonjsko polje)

Imena blagdana (Nova godina, Blagdan blaene djevice Marije)

Imena ustanova, organizacija, udruga (Ministarstvo

pravosua, Gradska knjinica, Sveuilina knjinica, Vinogradska

bolnica, Udruga branitelja iz Domovinskog rata, Osnovna kola

Ivana Gorana Kovaia, Uiteljaska akademija (ili Akademija

ako se zna koja je))

Imena knjiga (Prie iz davnina, udnovate zgode egrta

Hlapia)

Imena filmova (Na rubu zakona, Mala sirena, Petar Pan,

Zvjezdane staze)

Imena novina (Jutarnji list, Veernji list, Globus, Glorija)

Imena nebeskih tijela (Mars, Pluton, Uran, Neptun, Mlijena

staza)

1.2. MALIM POETNIM SLOVOM PIU SE :

o zanimanja, titule uz ime (kralj Zvonimir)o nazivi drutvenih pokreta, povijesnih dogaaja i razdoblja (opi su pojmovi) i

umjetnikih epoha (ilirizam, humanizam, srednji vijek, devetnaesto stoljee, renesansa,

romantizam)

- ako se drutveni pokreti obiljeavaju vremenski piu se VPS (Prvi svjetski

rat, Seljaka buna)

1945. zavrio je Drugi svjetski rat.

9

esto sam mislio na drugi svjetski rat.

o nazivi pripadnika pokreta, uenja, stranaka, klubova (ilirac, franjevac, dinamovac, hadezeovac)

o nazivi vjera (islam, kranstvo, budizam, katolianstvo)o nazivi ivotinjskih pasmina (bernardinac, koker)o odnosni pridjevi na -ski, -ki,-ki, -ki izvedeni od zemljopisnih imena i imena

stanovnika (hrvatski, paki, gospiki)

o osobna imena u slubi opih imenica (najee mjerne jedinice i proizvodi) (amper, ford, mercedes)

1.3. PISANJA RIJEI IZ DRUGIH JEZIKA

PRILAGODBA POSUENICA posuenice se prilagoavaju hrvatskom jeziku na

grafijskoj, pravopisnoj, fonolokoj, morfolokoj, semantikoj razini

RIJEI STRANOG PODRIJETLA

STRANE RIJEI POSUENICE

(cool)

TUICE PRILAGOENICE USVOJENICE (bajt) (referencija) (eer)

Posuenice se s obzirom na uklopljenost u hrvatski jezini sustav dijele na:

o TUICE posuenice koje su pravopisno prilagoene hrvatskom glasovnom sustavu, ali sadravaju neka svojstva izvornog jezika nesvojstvena hrvatskom

jeziku (bicikl, fajl, lift, sak, bife, roza, drap, lila)

o PRILAGOENICE posuenice koje su naglasno, glasovno i sklonidbeno prilagoene hrvatskom jeziku (bit, centar, ip, kursor, printer, sida)

10

o USVOJENICE rijei koje su tako potpuno uklopljene u hrvatski jezik da se ne razlikuju od izvornih hrvatskih rijei (eer, lopta, krevet, unka, odlian,

aktuelan, ofenziva)

Tea Teji, Mario Mariju, Andre Andreju

2.SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI

Pogledat u te u oi. Pogledat u te uoi

Svaka rije se pie odvojeno

Spajanje je dozvoljeno samo ako dobijemo novo znaenje

To sam rijeio usput. To sam naao uz put.

2.1.SLOENICE

autocesta

aero, auto, eko

uvijek se piu zajedno

aeromiting

autokola

kemoboja

2.2.POLUSLOENICE Piu se sa spojnicom ()

rak-rana (rak-rane)

ne sklanja se

svaka rije sadrava svoj

naglasak

Internet-stranica (ili

internetska stranica uvijek je

bolje zamijeniti ovim

izrazom!!!)

11

3.REENINI I PRAVOPISNI ZNAKOVI

REENINI - slue za rastavljanje teksta reenice i njezinih dijelova (zadatak im je

ponajprije u tome da se zna kako napisano treba razumjeti)

., ?, !, , ,, ;, :, -(crtica,) (spojnica), '(polunavodnici)

PRAVOPISNI - slue za razumijevanje kako to treba proitati

., ,, - (crtica), (spojnica)

3.1. TOKA (.) o kao reenini znak

stavlja se na kraju reenice

Marko ide u umu.

o kao pravopisni znak

upotrebljavamo pri pisanju kratica npr. , tj. , itd.

pri pisanju inicijala imena i prezimena Pavao Pavlii P.P.

pri pisanju rednih brojeva i godina prvi 1., sedmi 7., 1999., 2005.,

2005./2006., 5.-6.

3.2. ZAREZ (,) o kao reenini znak

upotrebljavamo ga pri nizanju

Mama je kupila groe, jabuke, kruke i ljive.

odjeljuje dijelove koji se niu

12

o suprotne reenice nema zareza

kada se veznik nego nadovezuje na komparativ

Jesi li danas pametniji nego juer.

Ispred nego i ve kada u prvoj reenici dolazi Ne samo

Ne samo da je lijep i pametan nego i ..

o zakljune reenice U autu sam, a mama je u duanu. (U autu sam. Mama je u duanu.)

o iskljune reenice

nominativ i vokativ su neovisni padei i mogu funkcionirati kao samostalna

reenica

atribut i apozicija se ne odvajaju zarezom, osim

Mato Lovrak, hrvatski knjievnik (inverzija)

Osim u reenicama koje imaju veznike i, pa, te, ni, niti, ili .

Uit u ili u dobiti jedan.

o kao pravopisni znak glavni brojevi od decimalnih jedinica 8, 25 min

3.3. TROTOJE () o njime oznaavamo izostavljanje dijela teksta, prekid nabrajanja, isprekidan govor

(stanke u govoru), nezavrenost misli

Bilo je to moje prvo bjegunstvo te vrsti ()

Slavonac ljubi tu svoju hrastovu umu nadasve;

Bio sam u: Zagrebu, Osijeku, Puli

13

3.4. CRTICA (-) o kao reenini znak

odjeljuje umetnute dijelove reenice

Vidi majka - sve kroz suze - da joj je sin blijed i nesretan.

oznauje upravni govor i zamjenjuje navodnike

to ima? - upita Marko. - to ima? - upita Marko.

oznauje due stanke ili izostavljeni tekst

ekam, ekam - a on se ne pojavljuje.

o kao pravopisni znak

zamjenjuje prijedlog DO izmeu brojeva

Ljetovat u na moru 10 - 15 dana. (Ljetovat u na moru od 10 do 15 dana.)

Ivan Maurani (1814. - 1890.) veliki je hrvatski pjesnik.

oznauje udaljenost izmeu mjesta, tj. Odreuje smjer kretanja

Udaljenost Zagreb - Varadin iznosi 70 km.

odjeljuje dva udruena naziva ili imena

Utakmica Dinamo - Hajduk

Izalo je etvrto izdanje Hrvatskoga pravopisa Babi - Finka - Mogu.

3.5. TOKA SA ZAREZOM (;) o neto izrazitije od zareza odjeljuje jedan dio teksta od drugoga

Gdje kojega Sunce oborilo, tu se pod njim i glib otvorio; u glib pada, a glib se

otvara; gdje je stajao, tu mu grob nastao.

o upotrebljava se u nabrajanju reenica ili reeninih dijelova koji poinju malim slovom

o Glagolski oblici:

14

vremena: prezent, perfekt, imperfekt, aorist, pluskvamperfekt, futur prvi, futur

drugi

naini: ..

3.6. IZOSTAVNIK ILI APOSTROF (') o zamjenjuje izostavljeno slovo u rijei

Al' tuna

ta se ima vie re'

3.7. ZAGRADA ( ( ), < >, [ ], { } ) o kao reenini znak

odjeljuje od ostaloga teksta dio koji je manje vaan

Hrvatski narod to smo svi mi. (M. Krlea)

o kao pravopisni znak slui kao skraeno oznaivanje dvostrukih likova rijei i oblika reenica

crk(a)va crkava

s(a) = s i sa

3.8. NAVODNICI ( , ) o oznauju upravni govor i navode (doslovno navoenje neijih rijei)

Rekao je: Ima Hrvoje jo jedan.

objanjenje upravni govor

o Umjesto navodnicima, u tiskanom tekstu upravni govor oznauje se uglavnom crticom.Rekao je: - Ima Hrvoje jo jedan.

Posjetili smo Kobilju glavu. Postili smo restoran Kobilja glava.

15

3.9. UPITNIK (?) o stavljamo ga na kraju upitne reenice

Kada si iao na put? Zato?

3.10.USKLINIK (!) o stavljamo ga na kraju uskline reenice

Mama, nemoj me tui! Pazi! Nemoj!

o koristi se u imperativu i optativu

3.11.SPOJNICA () Zagreb, ena, 50godinjica, 50ih (u tiskanom obliku piu se bez razmaka!!!)

PLEONAZMI djeji kinderbet oko 50ak

16

Kraticeo PRIGODNE koje mi piemo, kako elimoo STALNE

Obine piu se malim poetnim slovom i sa tokom na kraju

t., g., v., o. g., m. r., i dr., npr., itd., tj., jd. (jednina), mn., g. ili gosp.

kod ga i gica nema toke

Sloene (sastavljene)

Osnovna kola Jure Katelana O Jure Katelana

Hrvatsko narodno kazalite HNK

Hrvatska televizija HTV (HTVa)

Narodni magazin Nama (normalna deklinacija)

PAZI!!!!

Inicijali imena ljudi

Aldo Baldani A . B . PIU SE S TOKOM

o Od kratica razlikujemo znakove!!!!! To su meunarodno prihvaene oznake mjernih jedinica, kemijskih elemenata, novanih jedinica, imena drava, strana svijeta, strunih

termina i slini znakovi. itaju se kao puna rije.

17

m metar, kg kilogram, A amper, EUR euro, HRK hrvatska kuna, CH vicarska, S

subjekt, N - sjever

Glaso hrvatski jezik ima 32 glasa a, b, c, , , d, d, , e, f, g, h, i, j, k, l, lj, m, n, nj, o, p, r, s, , t, u,

v, z, , te glasove i e

o slogotvorno nosi naglasak (prst, krv)o e (jat) - cvijet (cvit, cvet) jednoslona rije

- svijet

o Jednoslovi su: a, b, c, , , d, , e, f, g, h, i, j, k, l, m, n, o, p, r, s, , t, u , v, z, o Dvoslovi su: d, lj, nj. (piu se uz pomo dvaju slova za jedan glas)

o SLOVO je pisani znak za glas . (slovo piemo, glas izgovaramo) P-r-i--a-t-i

1. FONETIKA I FONOLOGIJA

o Znanstvene discipline koje se bave glasom FONETIKA artikulacijsko-akustina svojstva (izgovor i kako zvue)

FONOLOGIJA kako ti glasovi funkcioniraju u pismu, govoru

o FONEMI najmanje jezine jedinice koje nemaju svoje znaenje, ali imaju razlikovnu ulogu

v |u |k p| u |k m |u |k

fonem

18

1.1. GLASOVNE PROMJENE

1.1.1. JOTACIJA - Jotacija je stapanje nenepanika s glasom j u nepanik.

grana (a) + je = granje

nepalatali

palatal

c+j> klicati-kliem (klic+jem)

d+j> mlad>mla (mlad+ji)

g+j> blag-blai (blag+ji)

h+j> tih - tii (tih +ji); mahati-maem (mah+jem)

k+j> jak-jai (jak+ji)

l+j>lj sol-solju (sol+ju)

n+j>nj tanak- tanji (tan+ji)

s+j> pisati- piem (pis+jem)

t+j> smrt-smru (smrt+ju)

z+j> brz-bri (brz+ji)

o Ako imamo p, b, m, v, f + j = l (epentetsko) grm + je = grmlje

palub+je = palublje

1.1.2. SIBIRALIZACIJA

k, g, h ispred i u c, z, s majka majci

k g h c t d s z l n lj nj

19

o Sibilarizacija je glasovna promjena pri kojoj se jedrenici k, g, h, u nekim oblicima rijei ispred i mijenjaju sa c,z,s (sibilanti).

k, g, h + i > c, z, s

(majka - majci, junak - junaci, krag - krazi, peci, teci, lezi, zapuh - zapusi)

Lika Lici

Amerika Americi

ODSTUPANJE kod etnika!!!!

Splianka Splianki

Zagrepanka Zagrepanki

zeko zeke (G)

1.1.3. PALATALIZACIJA

o Glasovna promjena u kojoj se jedrenici k, g, h ispred e, i ili nepostojanog a u nekim oblicima rijei mijenjaju s palatalima ,,.

o Ponekad se palatalizira i c ispred samoglasnika e i i.k, g, h u , ,

(junak - junae, duh - due, mjesec - mjesee, ptica - ptiica, zec -

zee, rekoh - ree, rak - rai)

1.1.4. NEPOSTOJANO a

o Neke rijei izmeu dva krajnja suglasnika imaju samoglasnik a koji ne dolazi u svim oblicima te rijei pa se takvo a naziva nepostojano a.

(momak - momka - momaka, daska - dasaka, sestra - sestara, dobar - dobri,

sitan - sitni, topao - topli, nikakav - nikakvi, radostan - radosni)

1.1.5. NEPOSTOJANO e

o Neka kajkavska mjesna imena i prezimena izmeu dva zadnja suglasnika imaju samoglasnik e koji postoji samo u nekim oblicima iste rijei pa se takvo

e zove

20

(Belec - Belca, akovec - akovca, Vrabec - Vrapca, Vrbovec - Vrbovca,

Tuhelj - Tuhlja, Ivanec - Ivanca). Ako se ustalilo u jezinoj praksi moe biti

i postojano kao na pr. Maek-Maeka, Zebec-Zebeca.

1.1.6. UMETNUTO l

o ako je na kraju osnove b, p, m, v glup + ji = gluplji gib + ji = giblji iv + ji = ivlji (k od jotacije)

1.1.7. ZAMJENA l > o

o Vokalizacija je zamjenjivanje l sa o na kraju sloga i na kraju rijei.(itao-itala, mislilac-mislioca, aneo-anela, seoba-seliti)

Glagolski pridjevi inil+o = inio

Imenice m. roda u N jednine donosilac

N donosilac donosioci

G donosioca donosilaca

D donosiocu

1.1.8. EPENTEZA

o Epenteza je pojava kada se izmeu usnenih suglasnika b, p, m, v i glasa j umee suglasnik l koji se onda s glasom j stapa u lj. Ovako umetnuto l zove se

epentetsko l, a cijela promjena se zapravo smatra jotacijom.

grob+je > groblje, glup+ji> gluplji, grm+je> grmlje, zdrav+je>

zdravlje

1.1.9. NAVEZAK (pokretni samoglasnik)

o ne mijenja znaenje rijei, moe i ne mora biti (genitiv, dativ i lokativ) a, u, estudenog studenoga

njim njime

hrvatskog hrvatskoga

navezak se ne mora pisati !!!!

21

o OBAVEZNO PISANJE NAVESKA prijedlozi s i sa sa etkom sa mnom

k i ka k meni ka gradu, ka klupi

prijedlozi nad, pod, uz ispred zamjenikih enklitika njoj, joj, njega, nj,

mene

nada nj uza se

prijedlog koji zavrava na d

nada mnom, poda mnom

1.1.10. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI

o Kada se nau dva suglasnika razliita po zvunosti jedan pokraj drugoga, radi lakeg izgovora izjednauju se tako da oba postaju ili zvuni (z) ili

bezvuni (b).

Z + B = BB

B + Z= ZZ

Ako se zajedno nau dva umnika od kojih je prvi zvuan, a drugi

bezvuan, prvi se umnik zamjenjuje sa svojim bezvunim parnjakom

vrabac> vrabca> vrapca b>p zb>bb

gladak>gladka>glatka d>t

drugi>drugiji>drukiji g>k

teak > teka > teka >

Ako se zajedno nau dva umnika od kojih je prvi bezvuan, a drugi

zvuan, prvi se zamjenjuje sa svojim zvunim parnjakom.

svat > svatba > svadba t>d bz>zz

svjedoiti > svjedoba > svjedodba >d

ZVUNI B D G Z - - - D BEZVUN

IP T K S F H C

bezvunici (+ f, h, ) Patkica se ee.

22

1.1.11. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE

o Po mjestu tvorbe jednae se suglasnici s, z, h, n i to po sljedeim pravilima: glas s ispred glasova , lj, nj zamjenjuje se sa

bijesan > bjesnji > bjenji

nositi > nosnja > nonja

glas z ispred glasova , d, lj, nj zamjenjuje se sa

kazniti > kaznjiv > kanjiv

paziti > paznja > panja

kad se glas n nae pred glasovima b ili p zamjenjuje se glasom m

stanbeni > stambeni

prehranben > prehramben

zelenba > zelemba

suglasnik n kojim zavrava prefiks ili prvi lan sloenice ne

zamjenjuje se sa m jedan + put jedanput

kad se glas s, z, h nae ispred , , , (palatala) palatati

mjei, orah + i =orai, trbui

1.1.12. PRIJEGLAS

o zamjenjivanje samoglasnika o iza palatala, t, d , , d, , , , lj, nj, t, d + o = e

mu + o = muem

23

hrut + o = hrutem

ODSTUPANJA

Sloenice sa spojnikom o

Srednjonepani, srednjovjekovni, srednjokolski

Instrumental jednine

Imenica m. r. koja se sastoji od 1 ili 2 sloga, a u slogu

imaju samoglasnik e

Be Beom pade padeom

. rod

velja veljom kupelja kupeljom

posuenice

bed bedom imid imidom

1.1.13. ALTERNACIJA IJE/ JE

o pravila o kraenju i duljenju korijenskog sloga Korijenski se slog krati:

u mnoinskim oblicima jednoslonih imenica mukog roda (svijet -

svjetovi, brijeg - brjegovi, ali se pie lijek - lijekovi, brijest -brijestovi)

u imenica s nejednakim brojem slogova (vrijeme - vremena - vrjemena,

tijelo - tjelesa, dijete - djeteta)

u oblicima s tri uzastopna duga sloga (pripovijetka - pripovjedaka,

popijevka - popjevaka)

u komparativu i superlativu pridjeva (lijep - ljepi, vrijedan -vrjedniji,

trijezan - trjezniji, bijedan - bjedniji)

u prednaglasnom poloaju (bijel - bjelina, cijel - cjelovit)

u imenica i pridjeva izvedenih iz glagola (lijepiti - ljepilo - ljepljiv,

rijeiti - rjeiv, dijeliti - djelidba, odijeliti - odjel)

24

u zbirnim imenicama na -ad (zvijer - zvjerad, drijebe - drjebad ili

drebad)

u izvedenicama na -ar, -ak (cvijee - cvjear, lijevi - ljevak)

u deminutiva na -i, -i, -ica, -ica (mijeh - mjei, korijen -korjeni,

zvijezda - zvjezdica, cijev - cjevica)

u augmentativa (cijev - cjevina, mijeh - mjeina, svijet - svjetina)

u pridjeva na -ast, -at, -it (cijev - cjevast, bijel - bjelkast, rije - rjeit)

u sloenim pridjevima (dug + vijek > dugovjek, skupe cijene >

skupocjen)

o Korijenski se slog ne krati: u dugoj mnoini imenica (brijest > brijestovi)

u glagola izvedenih iz imenica i pridjeva (lijek > lijeiti, grijeh >

grijeiti, snijeg > snijeiti)

u zbirnih imenica na -je (cvijet > cvijee, trijeska > trijee)

u imenica na -ost izvedenih iz pridjeva (lijen > lijenost, cijel > cijelost,

vrijedan > vrijednost)

u deminutiva na -ce, -ak, -ka (odijelo > odijelce, drijelo > drijelce,

grijeh > grijeak)

u posvojnih pridjeva na -ov, -ev, -in (pijetao > pijetlov, slijepac >

slijepev, zvijezda > zvijezdin)

u glagolskom pridjevu trpnom -en (povrijediti > povrijeen)

o Do duljenja skupa -je dolazi: pri promjeni glagolskog vida (nasjei > nasijecati, dogorjeti >

dogorijevati)

prefiks pre- pri izvoenju imenica iz glagola prelazi u prije- (prepisati

> prijepis, prelaziti > prijelaz, predloiti > prijedlog)

1.2. PODJELA GLASOVAo Pri stvaranju glasova govorni su organi u razliitim poloajima, a zranoj struji koja

izlazi iz plua. Prolaz je otvoren ili zatvoren (djelomino ili potpuno).

25

o Prema tome se glasovi dijele na: otvornike (prolaz je zranoj struji slobodan od plua do usne upljine)

zatvornike (prolaz je zranoj struji djelomino ili potpuno zatvoren)

1.2.1. OTVORNICI (samoglasnici, vokali)

o Nastaju tako da zrana struja slobodno prolazi izmeu govornih organa, a glasnice pri tome trepere stvarajui ton. Konano oblikovanje glasa ovisi o

poloaju jezika u usnoj upljini i nainu oblikovanja usnenog otvora.

o Otvornici su: jednostavni (monofoni) a, e, i, o, u

sloeni (dvoglasi, diftonzi) ie

o Po mjestu tvorbe dijele se na : prednje (i, e)

srednji (a)

stranji (o, u)

o Po nainu tvorbe na : visoke (najzatvorenije) i, u

srednje e, o

niski (najotvoreniji) a

PREDNJI SREDNJI STRANJIVISOKI i u

SREDNJI e oNISKI a

1.2.2. ZATVORNICI (suglasnici, konsonanti)

26

o Zatvornici nastaju tako da govorni organi zatvaraju prolaz zranoj struji i to potpuno ili djelomino. Dijele se ovisno o: mjestu tvorbe, nainu tvorbe i

treperenju glasnica.

o Zatvornici su: zvonanici (poluotvornici, sonanti) nastaju tako da se pribliavanjem ili

ak dodirivanjem nekih govornih organa zranoj struji suzi i djelomino

zatvori prolaz, a pri njihovoj tvorbi glasnice trepere. Zbog malog zatvora

ti glasovi su ujni, zvonki. (j, l, lj, m, n, nj, r,v)

umnici nastaju tako da se dodirivanjem govornih organa zranoj struji

potpuno zatvori prolaz ili se ostavi tjesnac (prolaz) kroz koji se zrana

struja tare. (b, d, g, p, t, k, s, , z, , f, h, c, , , d, )

o Po mjestu tvorbe zatvornike dijelimo na: Usnenici (labijali)

dvousneni (bilabijalni) - p, b, m (obje usne meusobnim

dodirom oblikuju glas)

zubnousneni (labiodentalni) - f, v (glas se oblikuju dodirom

donje usne i gornjih zubi)

Zubno-desniki (dentali)

zubnici (dentali) - t, d, n, c, z, s (nastaju tako da vrh jezika

dodiruje samo zube)

desnici (alveolari) - r, l (vrh jezika dodiruje desni i oblikuje glas)

Nepanici (tvrdonepanici, palatali)

prednepanici - , d, , (jezik istovremeno dodiruje desni i

tvrdo nepce)

pravi nepanici - , , nj, lj, j (jezik dodiruje samo tvrdo nepce)

Jedrenici (mekonepanici, velari) - k, g, h (djelomini ili potpuni dodir

jezika i mekog nepca)

27

o Prema nainu tvorbe zatvornike dijelimo na : Zvonanici se prema nainu tvorbe dijele na:

nosne (nazalne) - m, n, nj (nastaju tako to zrana struja slobodno

prolazi kroz nos jer joj jezik blokira put u usnu upljinu)

usnene - v, j, l, lj, r

1. protonike (likvide) - r,l, lj 2. priblinike - j, v

- bonici (laterali) - l, lj

- treptajnik (vibrant) - r

1.3.NASTANAK GLASOVA o Bonici (l, lj) nastaju tako to jezik dodiruje svod usne upljine, a sa strane ostaje otvor

kroz koji protjee zrana struja. Pri tvorbi treptajnika (r) vrh jezika nekoliko puta trepne

pri dodiru desni. Pri izgovoru glasa j prednji se dio jezika podie prema nepcu

ostavljajui uzak prolaz. Pri izgovoru glasa v gornji zubi dodiruju usne.)

o umnici su prema nainu tvorbe : zapornici (praskavci, okluzivi) (b, d, g, p, t, k)

Nastaju tako da se govorni organi potpuno spoje i kratkotrajno zatvore prolaz

zranoj struji, a kad se prolaz oslobodi, naglo probijanje zrane struje stvara

prasak.

tjesnanici (strujnici, frikativi) (s, , z, , f, v)

Kod nastajanja tih glasova govorni organi se tako priblie da nastaje mali tjesnac

kroz koji se zrana struja tare

slivenici (afrikate) (c, , , d, )

Nastaju tako da govorni organi najprije zatvore prolaz zranoj struji, a kad ga

zrana struja probije na istom se mjestu stvara tjesnac. Sliveni su od dvaju

artikulacijskih pokreta.

28

29

1.4. GOVORNI ORGANI (POKRETNI I NEPOKRETNI, GRAA I FUNKCIJA )

o Govorni organi su svi oni organi koji slue za proizvodnju glasova.o To su:

plua (dio dinog sustava koja slue za stvaranje zrane struje)

dunik (hrskavina cijev koja vodi zrak od plunih krila do drijela)

grkljan (gornji dio dunika koji slui za stavarnje glasova)

jezik (vrlo pokretljivi mesnati organ koji se sastoji od vrha, prethrbata, hrbata i

korijena)

usne (dva pokretna organa koja ine predvorje usne upljine)

zubi (gornji i donji koji se pokreu zajedno s donjom ili gornjom eljusti)

desni (zbrazdani dio iza zuba, tj. dio izmeu gornjih sjekutia i nepca)

nepce (tvrdi, kotani dio kojim je nadsvoene usna upljina, a ujedno je i

najuzdignutiji dio gornje eljusti; iza njega je meko nepce nazvano jedro, meki

pokretni dio)

resica (mali ovjeeni zavretak mekog nepca koji zatvara ili otvara zraku

put kroz nos ili usnu upljinu)

glasnice (dva nabora kojima se dunik suava u meuglasniki prolaz)

drijelo (upljina omeena spletom miia koji svojim stezanjem suavaju i

skrauju , a oputanjem ire i produljuju tu upljinu)

o Nepokretni govorni organi su : gornja eljust sa zubima, desnima i nepcem, a ostali pokretni ostvaruju razliiti stupanj pominosti pri oblikovanju glasova.

o Glas se tvori izdisajem zrane struje iz plua koja prolazi kroz dunik, grkljan s glasnicama. Ako su glasnice prilikom prolaza zrane struje rastvorene i miruju, nastaju

bezvuni glasovi, a ako su lagano zbliene i napete, zrak koji prolazi uzrokuje njihovo

treperenje pa se oblikuju zvuni glasovi. Zrana struja nakon toga dolazi u grlo i drijelo

koje vodi u usnu i nosnu upljinu. Svoj konani oblik glas dobiva uz pomo ostalih

govornih organa.

30

1.5.GLASOVI , , D, o tipina mjesta, ortografski i ortoepski problemio Glasovi i su dva razliita fonema to znai da suprotstavljeni jedan drugomu,

sudjeluju u razlikovanju znaenja rijei.

guak (gusinjak) guak (gusti)

mlaenje (od mlaiti) mlaenje (od mlatiti)

spavaica (ena koja spava) spavaica (koulja za spavanje)

posjeen (od posjei) posjeen (od posjetiti)

o Pri izgovoru glasa vrh jezika se uzdie i prislanja uz desni, a usne se ispupuju i zaobljuju. Pri izgovoru glasa vrh jezika se opre o donje zube, srednji dio jezika

prislanja uz prednje nepce, a usne razvlae, olabavljuju.

Fonem dolazi :

u rijeima kojima postanak nije vidljiv (bava, juer, gr, pela)

u svim izvedenicama i padeima ostaje

u izvedenicama i oblicima prema osnovnom k, c (vuk > vuji, znak >

znaiti, stric > striev, micati > miem, zec < zeev)

iznimke trijee, lijee

u sufiksima na -a, -aa, -jaa, -iar, -i, -ica, -ina, -e (bera,

sjevernjaa, alkoholiar, kameni, cjevica, djevoje)

u kajkavskim vlastitim imenima (Bedekovina, rnomerec, Pantovak)

u slavenskim prezimenima (Lav Nikolajevi, Mikloi, Juri)

Fonem dolazi:

u rijeima u kojima postanak nije vidljiv (bear, elav, ud, duan, ki,

mo, no)

u oblicima i izvedenicama prema osnovnom t i (smrt > smru, brat

> braa, pamtiti > pamenje, sme > smekast, lea > naleke)

u sufiksima -i, -oa, -ai, -i (komadi, sljepoa, ivai, gledajui)

umjesto ako se provodi jednaenje po zvunosti (sme > smekast)

u infinitivu ii, nai, rei, moi

31

Fonem D (zvuni parnjak bezvunog )

na mjestu ispred zvunog b (jednaiti > jednadba, uiti > udbenik,

naruiti > narudba)

u rijeima sa sufiksom -dija i izvedenicama od njih (galamdija,

aljivdija)

u rijeima kojima postanak nije vidljiv (uglavnom tuice iz turskog i

engleskog jezika) (demper, pidama, patlidan, dez, dungla, dip,

amida, daba)

Fonem (zvuni je parnjak glasa )

u oblicima i izvedenicama na mjestu osnovnog d (glad > glau, grad

> graanin, vidjeti > vien, mlad > mlai)

dolazi u rijeima kojima postanak nije vidljiv (aneo, ak, avao,

evaelje, orue, mea)

SLOG je najmanji dio rijei koji se moe samostalno izgovoriti. U svakom slogu je jedan SAMOGLASNIK (a, e, i, o, u, r)

ne-strp-ljiv, prst

o Prema broju slogova rijei mogu biti: jednoslone prst, kuk, brk, kraj, sad

dvoslone mama, ruka, more, dati

troslone maslina, rukama, ploviti, bjeati

vieslone podignuti, samoglasnik, reenica

32

1.6. NAGLASNI SUSTAV SUVREMENOGA HRVATSKOG JEZIKA (pravila naglaavanja, znakovlje, prepoznavanje naglasaka, zanaglasna duina)

o Naglasak je isticanje sloga jainom i visinom glasa. Naglasne jedinice su: jaina glasa, kretanje tona i duina izgovora. Nositelj naglaska je samoglasnik ili slogotvorno r.

o U hrvatskome knjievnom jeziku razlikujemo etiri naglaska: kratkosilazni (riba) silazni uzlazni

kratkouzlazni (noga)

dugosilazni (majka) dugi

dugouzlazni (ruka)

kratki

o Pravila o naglascima: naglasak moe stajati na svim slogovima osim zadnjeg

na prvom slogu mogu stajati sva etiri naglaska (istina, potok, more, luka)

na unutarnjim slogovima (kod troslonih i vieslonih rijei) stoje samo uzlazni

naglasci (visina, prijateljstvo)

u jednoslonim rijeima stoje samo silazni naglasci (grad, ma)

zanaglasna duina nalazi se uvijek iza sloga s naglaskom (drag, zve)

o Nenaglaeni slogovi razlikuju se samo po duini (trajanju izgovora) pa mogu biti dugi ili kratki.o Dugi slog obiljeavamo crticom iznad dugog samoglasnika, koju zovemo zanaglasna duina.o O zanaglasnoj duini ponekad ovisi i znaenje rijei. Redovito se javlja u genitivu mnoine

( junak, en, sel), u prezentu (nosm, nos), u odreenom obliku pridjeva (dobr, dobrga).

o Neke rijei nemaju svoj naglasak pa se zovu nenaglaene rijei (nenaglasnice ili klitike).o Proklitike (prednaglasnice) su rijei bez naglaska koje se nalaze ispred naglaenih rijei i s

njima tvore jednu naglasnu cjelinu ( prijedlozi, veznici i nijenica ne).

o Ponekad naglasak prelazi na proklitiku.od kue, do kole, uz prugu, na tom, a zimi, i blatnjavo itaju se zajedno

o Enklitike (zanaglasnice) su rijei bez svoga naglaska koje se nalaze iza naglaenih rijei. Nikada nisu naglaene.

nenaglaeni oblici glagola biti i htjeti

\\ \

33

- nenagl. prez. po. gl. biti - sam, si, je, smo, ste, su

- nenagl. prez. po. gl. htjeti - u, e, e, emo, ete, e

- nenagl. aor. po. gl. biti - bih, bi, bi, bismo, biste, bi

zamjenike

- G - me, te, ga, je, nas, vas, ih; se

- D - mi, ti, mu, joj, nam, vam, im; si

- A - me, te, ga/ nj, je/ ju, nas, vas, ih; se

upitna estica li

34

Jezino izraavanje

vano je u niim razredima

uenje jezika povezano je s pozitivnom okolinom

polaskom u kolu standardni jezik

temeljna zadaa uenje jezika u funkciji (razliitim komunikacijskim situacijama)

jezino djelovanje sluanje, govorenje, itanje i pisanje, izraavanje, jezik, medijska kultura

vano je uiti komunikacijsku gramatiku

uspjena nastava jezinog izraavanja pretpostavlja:

o primjenu osnovnih jezikoslovnih teorija, psiholingvistikih i didaktikih preoblikovanja za potrebe procesa ranojezinog uenja

o usvajanje gramatikih, leksikih, pravogovornih i pravopisnih, te stilskih normi hrvatskog jezika nunih za uspjenu usmenu i pisanu komunikaciju

o razvijanje jezinih djelatnosti sluanja, govorenja, itanja i pisanja, te osposobljavanje uenika za govorno i pisano sporazumijevanje u svakodnevnim situacijama

o proirivanje i usvajanje leksikoga korpusa hrvatskoga jezikao spoznavanje i usvajanje funkcije rijei u razliitim priopajnim sredstvima i

funkcionalnim stilovima

o poticanje stvaralakog izraavanja na govorima svih triju hrvatskih narjeja ili individualnih hrvatskih idioma

o razvoj kognitivnih sposobnosti i logikog zakljuivanjao razvoj perceptivnih sposobnostio poticanje pozitivnog stava prema materinjskom jeziku, te ljubav prema knjizi i

knjievnom stvaralatvu kao umjetnosti rijei

35

Rije MORFOLOGIJA (od gr. morphe - oblik, logos- rije) je dio gramatike koja prouava vrste

rijei i njihove oblike odnosno jedinice manje od rijei koje imaju svoje znaenje.

MORFEM je najmanja jedinica jezika koja ima svoje znaenje.

U rijei moli-m, jedinica m ima svoje znaenje i to tri znaenja: znaenje prvo lice,

znaenje jednina, znaenje sadanje vrijeme.

Morfemi kojima se stvaraju rijei nazivamo rjeotvornim morfemima, a morfemi kojima se

stvaraju oblici iste rijei oblikotvornim morfemima.

MORF je izraz morfema. Isti morfem u svim oblicima iste rijei ili u razliitim rijeima nema

uvijek isti izraz tj. isti morf.

npr. morfem rek sa sadrajem usmeno priopiti ima morfem: re, rek, rec, re koji dolaze

u oblicima ree, rekla, recimo, rei.

ALOMORFI su razliiti morfi koji slue kao izraz istom morfemu odnosno varijante morfema

nastale glasovnim promjenama na morfemskoj granici.

Prema tome morfi re, rek, rec, re alomorfi su morfema rek sa sadrajem usmeno

priopiti

Alomorfi jednog morfema mogu biti potpuno razliiti

npr. ovjek > ljudi

36

1. TVORBA RIJEI

OSNOVNA RIJE TVORENICA

glagol gledati gledatelj

imenica svijet polusvijet

noga metati nogomet

o Osnovna rije i tvorenica su u tvorbenoj vezi imaju istu TVORBENU OSNOVU

Osnovna rije tvorenica tvorbena osnova

gledati gledatelj gleda

o OSNOVA moe biti: oblina (morfoloka)

tvorbena

oblina tvorbena

gled-am -a -a gledatelj

gledatelj-a -u o-gleda-lo

oblini nastavak

o TVORBENA PORODICA RIJEI (rjeotvorna)

pis-ati

pis-ac

pis-ar

dopis-ati

korijen

37

KORIJEN TVORBENA OSNOVA

dopisnica dopisnica

dopisniki dopisniki

Na granici tvorbenih sastavnica dolazi do glasovnih promjena

knjig(a) + ica > knjiica palatalizacija

iz + itati > iitati jedna. po mj. tvorbe, zvunosti i ispadanje

toiti istakati tei otjecati prijevoj

o Vie stajalita:

Tvorbeni nain

prefiksalna

sufiksalna

prefiksalno-sufiksalna

slaganje

srastanje

preobrazba (konverzija)

tvorba sloenih kraenica

o vrsta rijei koje nastaju tvorbomo od koje vrste rijei se tvore nove vrste rijeio sa semantikog znaenja (znaajskog) tvorba rijei kojima se oznauje vritelj radnje

o TVORBENA ANALIZA

kod tvorbene analize rijei nastaju nove rijei ili nova vrsta rijei.

imamo:

38

TVORBENO MOTIVIRANE RIJEI

stolarski stolarev

TVORBENO NEMOTIVIRANE ne bavimo se njima (nema analize)

stol

U tvorbi razlikujemo tvorbene jedinice:

Prefiks (predmetak) niz glasova koji dolazi na poetku tvorenice u prefiksalnoj tvorbi,

tj. ispred osnove u prefiksalno-sufiksalnoj tvorbi

Sufiks (dometak) niz glasova koji dolazi na kraju tvorenice, a sam nije ni rije ni

njezina osnova (prijedlog)

Spojnik (interfiks) glas koji dolazi izmeu dviju osnova (sloenice)

PREFIKS | OSNOVA | SPOJNIK | OSNOVA | SUFIKS

_______________________

_ _ _ _ _ _ _ _ tvorbeni av

| |

istiti ista istaica

____________________________

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

| |

Gledati gledatelj gledateljica sufiksalna tvorba

Vano je voditi rauna o blioj tvorbenoj rijei

Ne | ist | oa prefiksalno-sufiksalna

moe biti i neist | oa sufiksalna

39

bez | vez | an prefiksalno-sufiksalna

P O S

o TVORBENA PORODICA niz tvorbeno povezanih rijei (lanovi su povezani i izrazom i sadrajem)

Pogledati pregledati nagledati se

o NETVORBENA PORODICA - povezane izrazno (razliito znaenje rijei)umski - umiti morski - umor

o TVORBENA OSNOVA dio tvorenice koji uva izraznu i sadrajnu vezu s osnovom (od nje nastaju tvorenice)

gledati

o KORIJEN najmanji zajedniki sastavni element svih tvorbeno srodnih rijei

1.1. PREFIKSALNA TVORBAo IZVEDENICE nastaje nova rijeo SLOENICE imaju 2 osnove

Ispred tvorenice se stavlja prefiks

Prefiks moe biti prijedlog, estica (ne, ni), rijece

Mogu biti kombinacija stranih i hrvatskih rijei

post-diplomski (poslijediplomski)

trans-kontinentalni (prijekokontinentalni)

Prefiksi i sufiksi se razlikuju s obzirom kako sudjeliju u tvorbi rijei

Osnovna rije u sufiksalnoj tvorbi moe biti morfoloko razliita

pisati pisar

Uz isti sufiks rezultat je morfoloko isti

40

Stol stolar

Prefiks nikada ne mijenja morfoloku (vrstu) narav rijei, samo

modificira znaenje osnovne rijei

Predsjednik podpredsjednik

Prefiksi mogu biti samostalne rijei (prefiks ne)

1.2. SUFIKSALNA TVORBAo Tvorbeni nain gdje se iza tvorbene osnove dodaje sufikso Tvorbeni se nastavak (sufiks) od obinog (morfolokog) nastavka razlikuje po tome

to obini nastavak mijenja oblik iste rijei (cesta, ceste), a tvorbenim se nastavkom

od jedne rijei dobivaju nove rijei (cestar, cestovni)

o Mogu biti domaeg i stranog podrijetla (radioaktivnost, radioaktivitet)

VRLO PLODNI SLABO PLODNI NEPLODNI (- en, - er)

prsten

graver

o Tvorba mlijek-o > mljek+ar

mlijek-o > mlijek + ni - mlijeni

Treba razlikovati imenovanje nastavaka

mla + arija tvorbeni sufiks (tvorbeni nastavak)

mlaarij-a oblini nastavak (nastavak)

Nastavak moe biti i nulti ( )

mrav mladi

Nulti sufiks vid - > vidjeti zuj - > zujati

Sufiks u tvorbi imenica s posebnim znaenjem -telj, -a, -ac, -lac, -nik, -i

Izmeu tvorbene osnove i sufiksa dolazi do glasovnih promjena

jednaenje po

zvunosti

niz > niska svjedo (iti)

41

tvorbi

stan (ovati) > stamben

pas > pae

gubljenje suglasnika rus + ski > ruski

palatalizacija grah > grai

jotacija prut > prut + je > prue

1.3. PREFIKSALNO-SUFIKSALNA TVORBAo Imamo i prefiks i sufiks

pod| mor | je

1.4. SLAGANJEo Nastaju sloenice u ijem su sastavu prepoznatljive dvije punoznane rijei

Prepoznaju se po spojniku (spojnom vokalu)

vod| o | otpornost

O spojni O

vokal

bjel | o | onica

srednj| o | kolski

Sloenice nastaju i dodavanjem prefiksoida i sufiksoida koji su veinom

stranog podrijetla (eko, video, auto, midi, hidro)

autocesta, ekokola

Kod prefiksoida je bitno da se pie zajedno sa osnovom

MIJEANE TVORENICE (domae i strane rijei)

Antitijela (protutijela)

strana domaa

snagator, nemoral

42

Sloeno nesufiksalna tvorba (isto slaganje)

vod|o|otporan

Sloeno sufiksalna tvorba

vod|o|otporn|ost

deset|o|god|inji

1.5. SRASTANJEo Nema spojni vokalo vrsta tvorbena veza deset|o|god|injio Imaju jedan naglasak

POLUSLOENICE

Imaju dva naglaska

Piu se sa spojnicom (oznaava da se prvi dio sloenice ne deklinira)

1.6. PREOBRAZBA (konverzija)o Nain postanka novih rijei u kojem se ne mijenja izraz ali rije iz jedne vrste rijei

prelazi u drugu pri emu mijenja gramatika obiljeja i sintaktiki poloaj

(dobiva obiljeje rijei u koju se preobrazi)

o VRSTE PREOBRAZBE: POIMENIENJE preobrazba rijei u imenice

mlada (djevojka) > mlada (mladenka) pridjev u imenicu

hrvatska (zemlja) > Hrvatska

POPRIDJEVLJENJE preobrazba rijei u pridjeve

Mislei, dolazimo do znaajnog zakljuka. prilog

Mislei pojedinac najvea je dobrobit drutva. pridjev

POPRILOENJE - preobrazba rijei u priloge

Radimo sve to nam padne na pamet. prijedloni izraz

Nauio sam sve napamet. prilog

43

POVEZNIENJE - preobrazba rijei u veznike

Kamo si krenuo? prilog

Idem kamo me noge nose. veznik

POPRIJEDLOENJE - preobrazba rijei u prijedloge

Volim etati rodnim krajem. imenica

Krajem zime dani postaju dulji. prijedlog

1.7. TVORBA SLOENIH SKRAENICAo Poduzee, ustanove, klubovi - vielani

i sl. , itd. samo u pisanju

i slino, i tako dalje pri itanju

o TVORBENI UZORCI (prema dijelovima osnovne rijei koje ulaze u skraenicu

uzorak poetnih slova

glasovne sloene skraenice itaju se onako kako su zapisane (HAZU, ZET,

HAK)

slovne sloene skraenice itaju se po imenima slova od kojih su sastavljene

(HNK h n k, HTV h t v) piu se samo velikim slovima

slogovni uzorak

sastoji se od poetnih slogova ili poetnih dijelova osnovnih rijei (Nama,

Roma, Vuteks)

mjeoviti uzorak (dekliniraju sa kao imenice) (Ina Ini)

sve skraenice imaju rod

INA e

piu se malim slovom

RH se ne deklinira

VANO!!! Razlikujemo sloene kraenice od kratica.

44

o sloene kraenice postaju rijei i ponaaju se kao samostalne rijeiHAZU (Hazu), HINA (Hina), INA (Ina), Nama itaju se kako se piu

o kratice nastaju kraenjem rijei i koriste se samo u pismu, a itaju se kao prve rijeiTaj gl. je u 3. l. jd. prez. (Taj glagol je u treem licu jednine prezenta.)

i sl. , itd. samo u pisanju

i slino, i tako dalje pri itanju

Vrste rijei

PROMJENJIVE NEPROMJENJIVE

GLAGOLI PRILOZI

IMENICE PRIJEDLOZI

PRIDJEVI imenske VEZNICI

ZAMJENICE UZVICI

Rijei prema sadraju i uporabi

PUNOZNANE, LEKSIKE

imenice, zamjenice,pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi

imaju i gramatiko znaenje

POMONE, GRAMATIKE

- prijedlozi, veznici, estice, usklici

45

BROJEVI ESTICE

1. PROMJENJIVE (sklonidbene ili deklinabilne)

SKLONIDBENE (DEKLINABILNE)

- imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi

- osnovni oblik: N jd. (m.r.)

- mijenjaju se po deklinaciji

- imaju rod i broj

SPREZIVE (KONJUGACIJSKE)

- mijenjaju se u vremenu i nainu

konjugacija

- gramatike odlike vrijeme (nain),

lice i broj

- glagoli osn. olik infinitiv

o mijenjaju svoj oblik u skladu s gramatikim kategorijama koje im pripadaju rodu, broju i padeu (ponekad ih zovemo imenske rijei, zbog zajednikih svojstva promjene

odnosno, ako su u istoj reenici moraju se slagati u svim kategorijama)

GRAMATIKE KATEGORIJE: odnose se na imenice, zamjenice, pridjeve i brojeve

o ROD : muki

46

enski

srednji

o BROJ: jednina

mnoina

o PADE: SKLONIDBA (deklinacija)

NOMINATIV (TKO, TO) - neovisan o prijedlogu

GENITIV (KOGA, EGA nema) bez, do, od, kod, zbog

DATIV (KOMU, EMU dajem) k, ka, nasuprot, unato, usprkos

AKUZATIV (KOGA, TO vidim) kroz, niz, uz, u, za, na, o, po, nad, pod, pred

VOKATIV (OJ!, EJ!) bez prijedloga, odjeljuje se zarezom

LOKATIV (O KOME, O EMU) - neovisan o prijedlogu

INSTRUMENTAL (S KIM, S IM) s (bie), sa (stvar), meu, nad, pod

47

IMENICE

o Vrsta rijei kojom IMENUJEMO BIA, PREDMETE, POJAVE, OSJEAJE. o VRSTE:

OPE kazuju ime koje je zajedniko svim biima stvarima i pojavama iste vrste, a

znae:

apojedinu vrstu bia, stvari i pojava (ovjek, lopta, ena)

skup istovrsnih bia ili predmeta koji se uzimaju kao cjelina - zbirne imenice

(granje, lie, cvijee)

tvar, gradivo, ili materiju - gradivne imenice (sol, voda, vino)

VLASTITE kazuju ime kojim se imenuje samo odreeno bie, premet ili pojava

(Mario, Kupa, Zagreb)

o S obzirom na ovjekov dodir s onim to one znae imenice se dijele na:

stvarne (konkretne) imenice oznauju bia, stvari, i pojave u iju se stvarnost moemo

uvjeriti pomou svojih osjetila (ovjek, drvo, zemlja, zvuk)

mislene (apstraktne) imenice oznauju neto nestvarno to promiljamo kao stvarno

(duevna pjava: misao, tuga, osobina: dobrota, mladost, starost) Aldo, Amber

(piemo velikim slovom)

o GRAMATIKE KATEGORIJE: rod, broj, pade

48

ROD - gramatika kategorija koja se oituje u slaganju imenica s pridjevskim rijeima

(muki, enski srednji)

BROJ - morfoloka kategorija po kojoj se razlikuje jedan primjerak onoga to imenica

znai (jednina) od vie primjeraka onoga to imenica znai (mnoina)

PADE - morfoloka kategorija koja izrie razliite odnose onoga to rije znai prema

sadraju reenice. Promjena rijei po padeima je sklonidba ili deklinacija.

o UMANJENICA crijep crjepio UVEANICA cijev cjevinao RIJEI ZA IMENOVANJE PRIPADNOSTI MJESTU, KRAJU, ZEMLJI I NARODU

Veina ETNIKA tvori se nastavcima -anin, -janin, -ac.

Metkovanin, Varadinac, Labinjanin (jotacija)

MJESTO POSV. PRIDJEV STANOVNIK PRIPADNOST

STANOVNIKU

Osijek osjeki Osjeanin Osjeaninov

49

GLAGOLI

o Vrsta rijei kojom IZRIEMO RADNJU, STANJE I ZBIVANJE.o GRAMATIKE KATEGORIJE: vid , lice , prelaznost , nain , vrijeme i stanje

VID trajanje radnje, njezino izvravanje

Nesvreni bacati, ekati, izvjeivati, dospijevati

Svreni baciti, doekati, izvijestiti

dvovidni

- glagoli koji u svrenom vidu imaju osnovu je, tvore nesvreni vid duljei je u

ije

LICE I BROJ prvo (govorno), drugo (sugovorno), tree (negovorno); 1., 2., 3.

GLAGOLI PO OBJEKTU (prelaznosti) osobina glagola da mu radnja izravno

prelazi ili ne prelazi na objekt estica se

Prijelazni itati, dati (mogu imati objekt u akuzativu)

Neprijelazni hodati, leati (ne mogu imati objekt u akuzativu)

Povratni bojati se, smijati se (uza se imaju povratnu zamjenicu se)

50

Pravi Djeak se (sebe) umiva.

Nepravi Djeak se smije.

Uzajamno povratni Djeak i djevojica se grle.

GLAGOLSKA STANJA oznaavanje odnosa izmeu subjekta i glagolske radnje

aktiv ( radno stanje ) - zovem, pobijedili su

Oni su pobijedili.

pasiv ( trpno stanje ) zvan sam, pobijeeni su

Oni su pobijeeni.

NAIN oznaavanje odnosa govornika prema radnji o kojoj se radi)

indikativ izjavni nain Oprezno vozi.

kondicional pogodbeni nain Daj, napii to.

imperativ zapovjedni nain Uini to! Ne ulazi!

lice nema

lice dodavanje nastavka

lice neka + prezent

optativ eljeni nain Molim te, pomozi mi.

51

KONDICIONAL PRVI (pogodbeni nain)

o glagolski oblik sloen od nenaglaenog aorista glagola biti i glagolskog pridjeva radnog o njime se izrie pogodbao Kondicionalom se prvim izrie :

radnja koja bi se mogla vriti (Podjela bi nas osiromaila i posvaala.)

elja da se vri neka radnja (Ja bih radije ostao ovdje. Biste li prenoili.)

uljudno pitanje i molba (Gospodine, biste li nam pokazali put?)

blaa tvrdnja (Rekao bih da je istina.)

pogodba (Kad bismo uili kako treba, rezultati bi bili bolji.)

namjera (Vikao je ne bi li ga uli.)

KONDICIONAL PRVI

liceglagol

HTJETI BITI MORATIja htio bih bio bih morala bihti htio bi bio bi morala bi

52

on, ona,

onohtio bi bio bi morao (la, lo) bi

mi htjeli bismo bili bismo morali bismovi htjeli biste bili biste morali biste

oni, one,

onahtjeli bi bili bi morali (le,la) bi

KONDICIONAL DRUGI (elje, mogunosti)

o glagolski oblik sloen od kondicionala glagola biti i radnog pridjevao Kondicionalm drugim izrie se:

radnja koja se mogla izvriti u prolosti (Dioba bi nas bila osiromaila.)

elja koja je postojala u prolosti da se izvri neka radnja (Ja bih bio radije ostao

ovdje.)

KONDICIONAL DRUGI

liceglagol

II PJEVATI OSTATIja bio bih iao bio bih pjevao bio bih ostaoti bio bi iao bio bi pjevao bio bi ostao

on, ona,

onobio bi iao bio bi pjevao bio bi ostao

mi bili bismo ili bili bismo pjevali bili bismo ostalivi bili biste ili bili biste pjevali bili biste ostali

53

oni, one,

onabili bi ili bili bi pjevali bili bi ostali

VRIJEME

sadanjost PREZENT

prolost PERFEKT, AORIST, IMPERFEKT, PLUSKVAMPERFEKT

budunost FUTUR PRVI, FUTUR DRUGI

GLAGOLSKI PRIDJEV pridjev izveden od glagola

radni rekao, izvadio, ivio (ivjela,ivjelo, ivjeli), letio (letjela, letjelo, letjeli)

trpni reen, izvaen, ivljeni

GLAGOLSKA IMENICA glagolski pridjev trpni + je

pleten + je = pletenje

pit + je = pie

GLAGOLSKI PRILOG:

Sadanji

- Tvori se od 3. lica mnoine prezenta + -i

Pjevajui, pleui, uei On je pjeva pleui sambu.

Proli

- Tvori se od osnove + -avi, - vi

Stigavi, digavi, vidjevi, pobijedivi On zaplae ugledavi majku.

Ako glagolski prilog dolazi na poetku reenice, sam ili s dopunama, odvaja

se zarezom.

54

itajui, puno moemo nauiti.

U svim glagolskim licima oni ostaju NEPROMIJENJENI!!!!

PASIV

Pasiv ili trpni lik mogu imati samo prelazni glagoli. Tvori se od pomou glagolskog

pridjeva trpnog.

hvaljen sam hvaljen si hvaljen je hvaljeni smo hvaljeni ste hvaljeni su

Glagolski oblici

SPREZIVI NESPREZIVI (konjugacija) (nema konjugacije) Infinitiv (- ti, - i) Glagolski pridjevi (radni i trpni)

Glagolski prilozi (proli i sadanji)

VREMENA NAINI

imperativ

kondicional I. i II. optativ (Veseli, zdravi bili! ) JEDNOST SLO aorist perfekt

imperfekt pluskvamperfekt

prezent futur I.

futur II.

55

4 NEPRAVILNA GLAGOLA:

biti (jesam, budem, bi, bud)

htjeti (u, hou, htjeti)

ii (idem, iao)

spati (spim, spi, spi, spimo, spite, spe)

1. Jednostavni glagolski oblici(infinitiv, imperativ, prezent, aorist, imperfekt)

INFINITIV

o Infinitiv je neodreeni glagolski oblik koji kazuje samo pojam radnje, a ne kazuje gramatike kategorije glagola (lice, vrijeme). Infinitiv zavrava nastavkom ti ili i.

o Najee je dopuna glagolu (dio predikata) mogu, hou, kanim, namjeravam, smijem, umijem, znam, pokuavam, nastojim, volim

- ti - i

plesti rei

tonuti tui

vidjeti stii

o Budui da se infinitivom daje samo ime glagolskoj radnji u reenici moe biti . subjekt (Dobro je ivjeti)

naglaeni nenaglaenijesam samjesi sijest jejesmo smojeste stejesu su

56

dopuna nekim glagolima (poeti, stati, htjeti, voljeti, smjeti, morati, trebati)

dopuna pridjevu (Je si li spreman oprostiti pogreku?)

IMPERATIV

o glagolski oblik kojim se izrie zapovijed, zabrana, poticaj, upozorenje, molba

IMPERATIV

liceglagol

UI PISATIja - -ti ui pii

on, ona, ono neka ui neka piemi uimo piimovi uite piite

oni, one, ona neka ue neka piu

o nastavci za imperativ : -, mo, te; j, jmo, jte; i, imo, ite; ji, jimo, jite o u prvom licu jednine nema imperativa (sam sebi ne moe nareivati!!!)o glagolske promjene su: sibiralizacija, jotacija i umetnuto l

pis + ji = pii glod + ji = gloi gib + ji = giblji

57

PREZENT

o glagolsko vrijeme kojim se izrie sadanjost. Tvori se od svrenih i nesvrenih glagola nastavcima: -em ( rastem), -jem (pijem, krijem), -am (gledam, itam), -im (lovim, muim).

o Prezentom se izrie: prava sadanjost (radnja koja se vri u istom asu kad se o njoj govori)

neprava sadanjost (pripovjedaki prezent u prianju prolih dogaaja gnomski ili

poslovini prezent u poslovicama, svevremenost odnosno svagdanjost, budunost

-futurski prezent)

elja ili zapovijed

PREZENT

liceglagol

GOVORITI BITI PEIja govorim bijem peemti govori bije pee

on, ona, ono govori bije peemi govorimo bijemo peemovi govorite bijete peete

oni, one, ona govore biju peku (palatalizacija)

58

o NESVRENI PREZENT - Sada itam novine.o SVRENI PREZENT - Kad stignem, javit u se.o PRIPOVJEDAKI PREZENT - Satima se izleavam na plai.o FUTURSKI PREZENT - Radujem se darovima. Ne uim nita.

PREZENT POMONOG GLAGOLA BITI

licenesvreni

naglaeni nenaglaeni nijenisvreni

ja jesam sam nisam budemti jesi si nisi bude

on, ona, ono jest je nije budemi jesmo smo nismo budemovi jeste ste niste budete

oni, one, ona jesu su nisu budu

PREZENT POMONOG GLAGOLA HTJETI

licenesvreni

naglaeni nenaglaeni nijenija hou u neuti hoe e nee

on, ona, ono hoe e neemi hoemo emo neemovi hoete ete neete

oni, one, ona hoe e nee

59

AORIST

o je prolo svreno vrijeme, tvori se preteno od infinitivne ili prezentske osnove svrenih glagola nastavcima

-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oe (ako gl. osnova zavrava na suglasnik) > rekoh

-h, -, - , -smo, -ste, -e (gl. osnova zavrava na samoglasnik) > vidjeh, proitah

o Aorist se danas vrlo rijetko rabi, uglavnom za prole radnje netom zavrene, za izricanje kratkih, brzih i dinaminih radnji (najee u knjievnim djelima). Slui i za izricanje budunosti

(futurski) te svagdanjosti (svevremenosti). Danas se zamjenjuje u govoru svrenim perfektom

(proitah = proitao sam).

Ljudi, pogiboh! to rekoh, ne porekoh. Dooe divlji, istjerae pitome. Oni dooe, i

odnesoe.

AORIST

liceglagol

HTJETI BITI PEIja htjedoh bih pekohti htjede bi pee (palatalizacija)

on, ona, ono htjede bi pee (palatalizacija)mi htjedosmo bismo pekosmovi htjedoste biste pekoste

oni, one, ona htjedoe bie (bi) pekoe

o nastavci za aorist: e, e, osmo, oste, oe h, -, -, smo, ste, e

Pekoh kolae. Bijah u trgovini. Kad budem gledao, vidjet u.

60

IMPERFEKT

o je prolo nesvreno vrijeme, stoga se tvori iskljuivo od nesvrenih glagola (danas) tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi dodaju nastavci:

ah, ae, ae, asmo, aste ahu (zvah)

jah, jae, jae, jasmo, jaste, jahu (bijah)

ljah, ljae, ljae, ljasmo, ljaste, ljahu (ivljah)

ijah, ijae, ijae, ijasmo, ijaste, ijahu (vucijah)

o Imperfektom se izriu dogaaji koji su u prolosti trajali. Danas se ne rabi, osim u jeziku umjetnike knjievnosti. Drugdje se zamjenjuje perfektom svrenih glagola (pisah = pisao

sam).

IMPERFEKT

liceglagol

ZVATI BITI PEIja zvah bijah pecijahti zvae bijae pecijae

on, ona, ono zvae bijae pecijaemi zvasmo bijasmo pecijasmovi zvaste bijaste pecijaste

oni, one, ona zvahu bijahu pecijae

2. SLOENI GLAGOLSKI OBLICI61

(perfekt, pluskvamperfekt, futur I, futur II, kondicional I,

kondicional II)

PERFEKT

o tvori se od naglaenih i nenaglaenih oblika pomonog glagola biti u prezentu i glagolskog pridjeva radnog

o Perfektom se izriu dogaaji koji su u prolosti trajali i u prolosti zavrili. Njime se moe izrei i budua radnja (futurski perfekt - Ako ne odgovori, stradao si), a est je i u poslovicama

(poslovini ili gnomski perfekt > im se koza diila, tim se ovca sramila.)

o Perfektom se mogu zamijeniti sva prola vremena.

PERFEKT

liceglagol

GOVORITI BITI PEIja sam govorio sam bio sam pekaoti si govorio si bio si pekao

on, ona, ono je govorio (la, lo) je bio (la, lo) je pekao (la,lo)mi smo govorili smo bili smo peklivi ste govorili ste bili ste pekli

oni, one, ona su govorili (le, la) su bilisu pekli

(palatalizacija)

o nastavci za perfekt: o, la, lo, li, le, lao KRNJI PERFEKT izostavljen je pomoni glagol

Bio jedan starac Baka se sjetila svoje mladosti.

PLUSKVAMPERFEKT

o je glagolski oblik kojim se izrie vrijeme prole glagolske radnje dovrene prije koje druge prole glagolske radnje.

62

bio sam pisao - bijah (bjeh) pisao

bio je govorio - bijae govorio

o Pluskvamperfekt se danas uglavnom zamjenjuje perfektom, a nalazimo ga jo samo u jeziku i knjievnosti.

o tvori se perfektom (ili imperfektom) pomonog glagola biti i radnog pridjeva

PLUSKVAMPERFEKT

liceglagol

ZVATI ZVATI PEIja sam bio zvao bijah zvao pecijahti si bio zvao bijae zvao pecijae

on, ona, ono je bio (la, lo) zvao bijae zvao (la, lo) pecijaemi smo bili zvali bijasmo zvali pecijasmovi ste bili zvali bijaste zvali pecijaste

oni, one, ona su bili zvali bijahu zvali pecijae

perfekt gl. biti + pridj. radni imperfekt gl. biti + pridj. radni imperfekt gl. biti + pridj. radni

Bio sam zvao. = Bijah zvao.

Bila sam uinila zadau. = Bijah uinila zadau.

FUTUR PRVI

o je glagolski oblik kojim se izrie budue vrijeme. o Tvori se od prezenta pomonog glagola htjeti i infinitiva odgovarajueg glagola.

itat u, u itati; ii u, u ii

o Futurom prvim se izrie prava budunost , ali se moe izrei i neprava.

63

poslovini ili gnomski futur (Misli kako e umai > kako bi umakao)

pripovjedaki ili historijska futur (Prije nego li e poi, sazvao je svoje prijatelje)

FUTUR PRVI

liceglagol

BITI HTJETI ZVATI PEIja u htjeti (htjet u) u biti (bit u) u zvati (zvat u) u pei (pei u)

ti e htjeti (htjet e) e biti (bit e)e zvati (zvat

e) e pei (pei e)

on, ona,

onoe htjeti (htjet e) e biti (bit e) e zvati (zvat e) e pei (pei e)

miemo htjeti (htjet

emo)emo biti (bit emo)

emo zvati (zvat

emo)

emo pei (pei

emo)

viete htjeti (htjet

ete)ete biti (bit emo)

ete zvati (zvat

ete)

ete pei (pei

ete)

oni, one,

onae htjeti (htjet e) e biti (bit e) e zvati (zvat e) e pei (pei e)

FUTUR DRUGI

o je predbudue vrijeme sloeno od glagolskoga pridjeva radnoga i dvovidnog prezenta pomonog glagola biti.

budem dolazio, bude dolazio, bude dolazio, budemo dolazili, budete dolazili, budu

dolazili

64

o Futur drugi se upotrebljava samo u zavisnim reenicama, a njime se prvenstveno izriu radnje koje e se dogoditi prije neke druge budue radnje, ali i one koje e se vriti usporedno s

drugom radnjom.

Posjeti me kad bude imao vremena. Koliko bude uio, toliko e znati. Ako bude dobro

radio, dobro u te platiti.

FUTUR DRUGI

liceglagol

BITI HTJETI ZVATI PEIja budem bio budem htio budem zvao budem pekaoti bude bio bude htio bude zvao bude pekao

on, ona,

ono

bude bio, bila,

bilo

bude htio, htjela,

htjelo

bude zvao, zvala,

zvalo

bude pekao,

pekla, peklomi budemo bili budemo htjeli budemo zvali budemo peklivi budete bili budete htjeli budete zvali budete pekli

oni, one,

ona

budu bili, bile,

bilabudu htjeli budu zvali budu pekli

PRIDJEVI

o Pridjevi su rijei koji se pridijevaju imenicama i kazuju svojstvo (crvena jabuka), pripadnost (oev kaput), grau (drvena stolica), vrijeme (jueranje novine)

o VRSTA OPISNI kakvo je to? lijepo, plavo, olujno

POSVOJNI- ije je to? mamino, Aldino

65

GRADIVNI od ega je to? drveno, stakleno

o Gramatika obiljeja pridjeva su rod, broj i pade. o STUPNJEVANJE PRIDJEVA

Usporeujui dva ili tri predmeta po nekoj zajednikoj osobini moemo izraziti koji od

dva predmeta ima vie one zajednike osobine odnosno najvie.

U komparaciji razlikujemo tri stupnja:

pozitiv - iskazuje samo o kojoj je osobini rije (bijel, dobar, lak, zdrav)

komparativ - kazuje da neki predmet tu osobinu ima u veoj mjeri (bjelji,

bolji, laki,zdraviji) pozitiv + dometak

- nepravilna komparacija - zao > gori, dobar > bolji

- Komparativ se tvori tako da se pozitivu dodaju nastavci -i (samo tri

pridjeva), -ji, -iji.

superlativ - kazuje da neki predmet tu osobinu ima u najveoj mjeri (najbjelji,

najbolji, najlaki, najzdraviji) predmetak naj + komparativ

- pridjevi koji poinju sa j u superlativu imaju dva j - najjasniji

- Superlativ se tvori morfemom -naj koji se stavlja ispred komparativa.

lak - laki, mek - meki, lijep - ljepi

dobar - bolji - najbolji

zao - gori - najgori nepravilna komparacija

malen - manji - najmanji

velik - vei - najvei

U nekih pridjeva u komparaciji se javljaju sljedee glasovne promjene: jotacija,

nepostojano a, jednaenje po zvunosti, kraenje ije>je.

o VID PRIDJEVA

ODREENI odgovara na pitanje KOJI? predmet se identificira, utvruje se koji je.

Samo u tom obliku dolazi:

kad je uz imenicu pokazna zamjenica (taj tvrdoglavi ovjek, onaj visoki djeak)

kad je dio vlastitog imena (Petar Veliki, Dugi otok)

kad je dio naziva (bijeli jasen, pitomi kesten)

- Pridjevi u odreenom obliku imaju posebnu pridjevsku deklinaciju.

66

NEODREENI odgovara na pitanje KAKAV? Neodreenim oblikom se predmet

kvalificira tj. utvruje kakav je, a rabi se onda kada znai neto nepoznato,

nespomenuto ili ope. U tom obliku dolazi pridjev:

kad je dio imenskog predikata (ovjek je osamljen. Kaput je nov.)

uz imenicu u atributskom skupu (kritiar otra pera, djevojka lijepa stasa)

BROJEVI

o Brojevi su rijei kojima se izrie koliko ega ima ili koje je to po redu.o VRSTA

GLAVNI koliina (jedan, pet)

Od glavnih brojeva vlastitu promjenu imaju: jedan, jedna, jedno (mijenja se kao

neodreeni pridjev),

67

dva, tri i etiri imaju sljedeu deklinaciju:

N A V dva dvije tri etiri

G dvaju dviju triju etiriju

D L I dvama dvjema trima etirima

Stotina, tisua i milijarda mijenjaju se kao imenice enskog roda, a milijun,

trilijun kao imenice mukog roda. Ostali se glavni brojevi ne mijenjaju.

REDNI poredak (prvi, trei piu se s tokom)

Redni brojevi se mijenjaju kao odreeni pridjevi.

Brojevne imenice su rijei koje su po obliku imenice, a po znaenju brojevi. To

su dvojica, trojica, dvoje, troje, petero

ZAMJENICE

o Vrsta rijei koja zamjenjuje druge rijei.o PREMA ULOZI (FUNKCIJI)

IMENIKE zamjenjuju imenice: line, povratna, upitne i odnosne tko i to i

neodreene sloene s tko i to

68

Tko je uhvatio loptu? - Djeak.

to trai? - Loptu.

PRIDJEVSKE zamjenjuju pridjeve: posvojne, povratno-posvojna, pokazne te

upitne, odnosne i neodreene koje nisu imenike

ija torba lei na podu? Ivanova torba.

Koji uenik vie? Onaj uenik u kutu.

Kakvu boju voli? Ovakvu boju volim.

Kolika riba je doplivala? Tolika riba je doplivala.

o PO ZNAENJU line ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona

posvojne moj, tvoj, njegov, njezin, na, va, njihov

povratne sebe, se

povratno- posvojne svoj, svoja, svoje, svojim

pokazne ta, to, ono, onaj, ovaj, ovolik, tolik, onolik, te zamjenski pridjevi isti, sam

upitne tko, to, koji, iji, kakav, kolik

odnosne tko, to, koji, iji, kakav, kolik

neodreene netko, neto, svata, nita, ita

1. LINE (OSOBNE) o zamjenice koje zamjenjuju lica osobe i oznaavaju odnos sudionika u razgovoru i to:

osoba koja govori o sebi ja, mi

osoba kojoj je govor upuen ti, vi

osoba koja ne govori o sebi, niti joj je govor upuen on, ona, ono, oni, one, ona

o Line zamjenice se dekliniraju (sklanjaju).

69

Jednina

N JA TI ON ONA ONOG mene, me tebe, te njega, ga nje , je njega, gaD meni, mi tebi,ti njemu, mu joj, joj njemu, muA mene, me tebe, te njega, ga, nj nju, je, ju njega, ga, njV - ti - - -L meni tebi njemu, njem njoj, njemu, njemI mnome, mnom tobom njime, njim njome,njom njime, njim

Mnoina

N MI VI ONI (ONE, ONA)G nas vas njih, ihD nama, nam vama, vam njima, imA nas vas njih, ihV - vi -L nam vama njimaI nama vama njima

o Naglaeni oblici se upotrebljavaju : kada se lice naroito istie Mene su trebali, a ne tebe.

kad je ispred zamjenice prijedlog Stani pokraj mene, a ne pokraj njega.

o Nenaglaeni oblici se upotrebljavaju: uz prijedlog kroz, nad, pod, pred , uz, akuzativ jd. zamjenice on moe glasiti i nj, ali tada

prijedlog dobiva navezak -a (kroza nj, nada nj, preda nj, uza nj)

nenaglaeni oblik zamjenice ona u akuzativu jednine glasi je (Svi je tuku.), ali ako se

ispred toga oblika nae slog je, bilo kao pomoni glagol ili zavrni slog neke druge

rijei, treba upotrijebiti ju. (Uzela ju je. Kupuje ju.)

2. POVRATNA ZAMJENICA (sebe, se)

70

o zamjenjuje sve line zamjenice kada se oznauje da radnja ne prelazi na drugoga, nego se vraa na subjekt. Povratne zamjenica ima samo zavisne padee.

o Nema N,V.G sebe, se A sebe se I sobom

D sebi, si L sebi

3. POSVOJNE ZAMJENICE o oznauju pripada li to govornoj sugovornoj ili negovornoj osobi. One zamjenjuju posvojne

pridjeve i odgovaraju na pitanja: iji? ija? ije?

o Posvojne zamjenice su: moj, tvoj, njegov, njezin (njen), na, va, njihov

4. POVRATNO-POSVOJNA (svoj) o oznaava da neto pripada subjektu; zamjenjuje sve posvojne zamjenice

5. POKAZNEo pokazuju neto, upuuju na neto oznaavajui ujedno kojoj je to osobi u blizini; odgovaraju

na pitanje koji? kakav? kolik?

ovaj, ovakav, ovolik - pokazuju na neto u blizini govornog lica

taj, takav, tolik - pokazuju na neto u blizini drugog lica

onaj, onakav, onolik - pokazuju na neto u blizini treeg lica

6. UPITNE i ODNOSNEo su iste rijei ( tko, to, koji, iji, kakv,kolik ); razlikuju se samo po upotrebio upitne zamjenice dolaze samo u pitanjima, zamjenjuju onu rije koja se oekuje u odgovoru.

Tko sam ja? Ja sam ovjek.

o odnosne zamjenice dolaze samo u zavisnim reenicama; one povezuju zavisnu reenicu s onom o kojoj ta zavisna reenica ovisi.

Na stolu su rairene novine to znai da je kod kue.

71

7. NEODREENEo zamjenjuju neto neodreeno, neto suvie openito ili neto nijeno

imenine : netko, neto, nitko, nita, itko, ita, svatko, svata, tkogod, bilo tko, bilo to

pridjevne: neki, nekakav, neiji, gdjekoji, gdjekakav, gdjeiji, niiji, nikakav, svaki,

svaiji, svakakav, sav, kojeiji, kojekakav, kojigod, ijigod, kakavgod, ikoji, iiji, ikakav,

bilo koji, bilo iji, bilo kakav

treba voditi rauna o pisanju ovih zamjenica s prijedlozima

ne valja: od nikoga, za nita, pred iim, u nikakvim

valja: ni od koga, ni za ta, i pred im, ni u kakvim

2. NEPROMJENJIVE

PRILOZI

o Prilau se glagolima i kazuju razliite okolnosti glagolske radnje.o mogu biti promjenjivi jer imaju komparaciju doi brzo (bre)o VRSTA

mjesni (gdje?, kamo?, kuda?, otkuda?, dokle?) ovdje, ondje, tamo, tu, daleko,

sprijeda, svagdje, nizbrdo, gore, dolje, mjestimice

72

vremenski (kada?, otkada?, dokada?) odmah, sada, nikada, jesenas, juer, danas,

nou, danju, svakodnevno, lani, jutros, kada, tada

nainski (kako?) tako, ovako, neprimjetno, loe, nikako, svakako, sluajno, brzo,

dobro

Nainski prilozi nastaju i od pridjeva i to od :

pozitiva, komparativa ili superlativa opisnih pridjeva : blago, blae,

najblae, brzo, daleko, lijepo, teko, tee, najtee, estoko

Ti nainski prilozi razlikuju se od pridjeva u srednjem rodu

jednine po tome to prilozi odgovaraju na pitanje kako?, a pridjevi

na pitanje kakvo?

Dijete se igra veselo. Veselo dijete se igra.

Jelen tri brzo. Brzo lane tri.

od posvojnih pridjeva na -ski.

Govorimo (kako?) hrvatski. (prilog)

Na jezik je (koji?) hrvatski. (pridjev)

koliinski (koliko?) mnogo, previe, dosta, malo, dvaput

uzroni (zato?) zato, stoga, bezrazlono, hotimice

o prilozi sad-sada, kad-kada, tad-tada, nikad-nikada su izuzeci nepromijenjivih vrsta rijei jer mogu biti s pokretnim samoglasnikom (navezak) ili bez njega

PRIJEDLOZI

o Rijei koje se prilau imenicama i oznauju odnose meu rijeima. na, u, po, pa, pod, iznad, pred, iza, poput, do

o prijedlozi s-sa, k-ka, uz-uza, nad-nada, pod-poda, pred-preda su izuzeci nepromijenjivih vrsta rijei jer mogu biti s pokretnim samoglasnikom (navezak) ili bez njega

sa piemo ispred rijei koje poinju slovima s, , z, , ks, ps, mnom, ispred jednog

slova

ka piemo ispred rijei koje poinju sa k ili g

73

VEZNICI

o Povezuju rijei, skupove rijei i jednostavne reenice. i, pa, te, ni, niti, a, ali, nego, ve, iako, premda, makar, da dok, im, jer, kao, ma

USKLICI

o Izraavaju osjeaje, dozivanje, poticanje, oponaanje zvukova.o mogu vriti sve funkcije u reenici Jao! Hej! I!

ESTICE

o Slue za oblikovanje i preoblikovanje reenica. li, zar, ne, evo, eto, eno, god, put, neka, se (kada rije ne mogu zamijeniti sa sebe!!!!!)

Veselim se.

Da, jesam.

NAGLASNICE I NENAGLASNICE

o NENAGLASNICE Zanaglasnice (enklitike)

nenagl. oblici pom. glagola BITI (sam, si, je, smo, ste, su)

nenagl. oblici pom. glagola HTJETI (u, e, e, emo, ete, e)

rjeca LI

Jesi li

74

Naglasnica + nenaglasnica - zanaglasnica

= izgovorni skup ( izgovaraju se jesili )

prednaglasnice (proklitike)

o prijedlozi o rjeca NE!o nenaglaeni veznici i, a

Tko po noi luta!

Naglasnica nenaglasnica + naglasnica naglasnica = izgovorni skup (izgovaraju se ponoi )

o NAGLASNICE naglaene rijei u reeniciNaglasnica + nenaglasnica = NAGLASNI SKUP (izgovorni skup)

o NAGLAENI SLOG Ma jka vo li me ne. (Majka voli mene.)

Reenicao Osnovna priopajna jedinica. Skup rijei ili samo jedna rije kojom prenosimo potpunu

obavijest. Njome izriemo zapaanja, spoznaje, misli, osjeaje, pitanja

IZJAVNA Idem u kino.

UPITNA Idem li u kino?

75

USKLINA (osjeaji, poticanje, zahtjev) Idem u kino!

JESNA REENICA Vozim bicikl.

NIJENA REENICA Ne vozim bicikl.

o Reenica moe biti i samo jedna rije . Grmi! Pazi! Hou! (KRNJA REENICA)o Rjeca ne se pie odvojeno od glagola (ne gaa), osim nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu,

nemam, nema, nemoj

o Red rijei : gramatiko ustrojstvo odnosa meu reeninim dijelovima S, P, PO = Branko se protezao zadovoljno.

P, S, PO = Protezao se Branko zadovoljno.

PO, S, P = Zadovoljno se Branko protezao.

PO, P, S =Zadovoljno se protezao Branko.

Promjenom reda rijei utjeemo na obavijesnu i izraajnu, stilski plan reenice

STILSKI NEOBILJEEN RED RIJEI

S P O

PO ispred P ako je izreena prilogom

REENICE PO SASTAVU

1. JEDNOSTAVNAo Neproirena (subjekt i predikat)

Mama radi.

76

o Proirena (subjekt, predikat i dopune)Vesela i lijepa mama radi u pridavaonici.

subjektni skup predikatni skup

(atribut, apozicija) (objekt, prilona oznaka)

o NEIZREENI SUBJEKT Stoji na prozoru. (On)o BESUBJEKTNA REENICA Mir posvuda.o NEOGLAGOLJENA REENICA (krnja reenica)

Dobra veer!Laku no! U pomo! Opet onaj tvoj zviduk s Bukovca.

o REENICA S VIE ISTOVRSNIH DIJELOVASvirao si violinu.

Svirao si violinu i glasovir.

Svirao si glasovir.

2. SLOENA (sastoji se od dviju ili vie samostalnih reenica, ima dva ili vie predikata) Djeak Branimir ita knjigu , a mala Iva crta pticu .

bezveznika veznika

Reenini niz (nizanje) zavisno slo. nezavisno slo.

(uvrtavanje) (povezivanje)

77

o SKLAPANJE REENICA

Nizanjem pri emu se sureenice odvajaju zarezom i nastaje bezveznika nezavisno sloena reenica - REENINI NIZ

Napolju je bilo gadno jesensko vrijeme, kia lijevala kao iz kabla.

Uvrtavanjem sloena reenica u kojoj jedna sureenica (koja ne moe stajati kao zasebna reenica) dopunjava drugu ZAVISNO SLOENA REENICA

Tko da se udi to se ve od deset sati ujutro uzesmo kartati. Objanjenje uenja EMU?

ZAVISNO SLOENE REENICE

o Veznici su da, dok, jer, ako, kao Knjiga nije skupa, jer je imala oko pola kile.

ne moe stajati samostalno

o Odnosne zamjenice to, tko, kojiU knjinici sam vidio ovjeka ..koji je najtee brojeve odmah zapamtio.

Glavna sureenica Zavisna sureenica

o Prilozi gdje, kako, kolikoo Vezniki skupovi budui da, nego to.

o red sureenica u zavisno sloenoj reenici

ako je glavna reenica na prvome mjestu, zovemo to normalnim, uobiajenim redom

reenica i ne odvaja se zarezom

78

ako zavisna reenica prethodi glavnoj, takav red u reenici zovemo obrnuti

(inverzija) red reenica i uvijek se odvaja zarezom

1.1. PREDIKATNA REENICA najei veznici su odnosne zamjenice tko,to, koji. Moe se povezati i veznikom da, a ponekad slubu rijei moe imati prilog (ne odvaja se

zarezom) TO?

Zima je ove godine da hladnija ne moe biti.

Mudrost je kad i u utnji nalazi odgovor.

Pravo bogatstvo je to zna. (dva predikata)

1.2. SUBJEKTNA REENICA - najei veznici su odnosne zamjenice tko,to, koji (odvaja se zarezom kada je u inverziji) TKO?

Teko je znati to e se zbiti . to e se zbiti, teko je znati.

Brat mi je tko mi dobro ini . Tko mi dobro ini, brat mi je.

1.3. OBJEKTNA REENICA najei veznik je da, ali veznici su i druge veznike rijei: prilozi kad, gdje, kako, te odnosne zamjenice to, tko (ne odvaja se zarezom, osim

kada je u inverziji rijetko ili ako se nabraja vie objektnih reenica)

Vidim da me smatra ozbiljnom .

Voljela bih kad bih imala vie vremena .

Koliko smo znoja prolili , nikada nee znati.

Ni ne slute da nam je igra sve , da nam je ona najvanija stvar na svijetu.

Preoblikom upravnoga u neupravni govor nastaje objektna reenica

V PON

FORA Nikad nisam doznao to se tono dogodilo. Nikad nisam doznao istinu. (ako prvu reenicu moemo izmijeniti kao u

primjeru sigurni smo da je objektna reenica!!!!!)

1.4. ATRIBUTNA REENICA najei veznici su odnosne zamjenice koji, to, iji, kakav; veznik moe biti i da, a slubu veznika mogu imati i prilozi kada, gdje (obino

dolazi iza imenice ili neke imenske rijei koju dopunjava i ne odvaja se zarezom)

79

Ulica je zakrena automobilima to nestrpljivo trube .

o odvaja se zarezom:

kada se nabraja vie atributnih reenica uz istu imenicu

Vrijedni su divljenja ljudi koji znaju, koji umiju, koji mogu i koji hoe.

Kada se atributna sureenica istie ili je naknadno dodana

Ima li to ugodnije od gradina, gdje s grana pada tiina kao tuga s

trepavica?

Kad je atributna sureenica umetnuta

Sa akcenta, koji mu daju naroito izraajne mogunosti , on je neobino

1.5. PRILONE REENICEo MJESNA, VREMENSKA I NAINSKA REENICA veznici su prilozi (mjesni,

vremenski i nainski), te neki vezniki skupovi (ne odvajaju se zarezom ako su iza

glavne reenice)

Tiina je zavladala kuda je on proao.

Sluala ga je kao da je opinjena .

MJESNA REENICE je zavisno sloena reenica u kojoj zavisna sureenica

dopunjuju glagol glavne reenice kao oznaka mjesta. Slubu veznika vre

mjesni prilozi gdje, kamo, kuda, otkuda, odakle, dokle.

Idi kamo ti je nareeno. Otiao je otkud je i doao.

VREMENSKA REENICA je on zavisno sloena reenica u kojoj zavisna

sureenica dopunjuju glagol glavne reenice kao oznaka vremena. Slubu

veznika vre vremenski prilozi kad, otkad, dokad poto, veznik dok, zamjenica

im te skupovi rijei prije nego, tek to, istom potom.

Nije zautio otkako je doao. Prije nego li e poi, pozvao je sve prijatelje.

Kad je zavladala tema, uhvatio me strah.

80

NAINSKE REENICE su zavisne sloene reenice u kojoj zavisna sureenica

dopunjuje glavnu kao oznaka naina. Odgovaraju na pitanje kako? Slubu

veznika u nainskoj reenici vre rijei kako, kao to, kao da, nego to, nego

da

Govorio je kao da je glumac. Lijepo mu je u crtiu kao da je u djejem

vrtiu.

o UZRONA, NAMJERNA, POGODBENA REENICA, POSLJEDINA, DOPUSNA

POSLJEDINE REENICE su zavisno sloene reenice u kojoj zavisna

sureenica dopunjuje glavnu da bi oznaila posljed