Hrvatska Književnost 19.St

5/20/2018 Hrvatska Knjievnost 19.St.

1/16

1

ROMANTIZAM

HRVATSKI KNJIEVNI I NARODNI PREPOROD

Terminom hrvatski narodni i knjievni preporod oznujemo razdoblje od 1813. godine (kada biskup MaksimilijanVrhovac poziva sveenstvo na prikupljanje narodnog blaga) do 1860. godine kad se javlja nova knjievnageneracija na elu sa Augustom enoom. To je periog borbe za utvrivanje i spoznavanje jezinog nacionalnogidentiteta.

ILIRSKI POKRET

Unutar razdoblja hrvatskog narodnog preporoda javlja se Ilirski pokret koji traje od 1830. do 1843. godine. Pokret

je imao izrazito politiko obiljeje, a glavni mu je ideolog Ljudevit Gaj. Gaj ilirsko ime koristi kao mogunost zaostvarenje svoje junoslavenske ideje: eli pod tim imenom ujediniti junoslavenske narode.

ILIRIZAM KROATIZAM

Ilirizam je pojam kojim se u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda oznaavala ideja za kulturnim ujedinjenjemjunih Slavena. Pojam kroatizam bio je oznaka za politiki ivot Hrvatske.

Maksimilijan Vrhovac

Zareen je za sveenika, vriorazne dunosti u sjemenitu i zagrebakoj bogosloviji te postao kanonikom u azmi.Tada je stupio i u slobodne zidare .1785.postaje rektorom novootvorenog sjemenitau Zagrebu,a 1787.bivaimenovan zagrebakim biskupom.Kako je bio svjestan da se latinski jezik (koji su Hrvati branili samo da sesuprotstave nasrtajima uvoenja maarskog)nee moi dugo odrati,kupio je tiskaru koja je trebala sluiti za unaprijeenje ilirskog jezika.Budui da je bio osumnjien zbog revolucionarnihideja,uskoro ju je morao predatisvom urjaku Novoselu.U njoj je tiskan vei brojknjiga na kajkavskom i tokavskom narjeju.Poznat je njegovPoziv na sve duhovne pastire svoje biskupije pisan na latinskom jeziku kojim uzdie ilirski jezik i spominje neke

pisce iz sjeverne Hrvatske, te poziva na prikupljanje narodnih umotvorina.

Antun Mihanovi - antologijska pjesma:Horvatska domovina

Jedan od najobrazovanijih preporoditelja,pravnik i filozof,vojni slubenik iaustrijski konzul,najpoznatiji kao tvorachrvatske himne. 1835.tiskao je u Danici pjesmu Horvatska domovina ,koja je daleko iznad ostalih budnica toga

vremena,ali se proula tek kada ju je 1846.uglazbio Josip Runjanin.U njoj je sadran program hrvatskih iliraca kojisu nastojali okupiti sve hrvatske krajeve.

Janko Drakovi

Jedan od rijetkih plemia u ilirskom kolu. U poznatoj Disertaciji iliti razgovoru zalae se za ravnopravnost

hrvatskog jezika s ostalim jezicima monarhije,a svoj tekst pie na tokavskom dijalektu,koji smatra najpogodnijimza opu upotrebu.

Ljudevit Gaj - antologijska pjesma:Horvatov sloga i sjedinjenje

Gaj je u prvom redu na umu imao politiku viziju Hrvatske,pri emu je jezik u tome samo trebao pomoi.Zanimalaga je reforma pravopisa pa je,u skladu s tim, objavio Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830)u

kojoj izlae svojureformu pravopisa (jedan znak -jedno slovo).Na kajkavskom narjeju izlazile su njegove NovineHorvatske s prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska. Djelovala je i njegova tiskara, a i Ilirska

itaonicaGaj nije knjievnik umjetnik,barem ne u svojim lirskim ostvarenjima,ali kao poticatelj i osniva brojnihkulturnih sredita,izdava novina i asopisa nahrvatskom jeziku te reformator naeg pravopisa,jedan je od prvih

ljudi HNP.


2/16

2

Pavao toos

U svojim je radovima naprednjak i patriot, a u kajkavskim pjesmama prije ilirizma budi hrvatsku narodnu svijest i

potie na otpor protiv maarskih zahtjeva. Od 1836. pie tokavskim narjejem te tako postaje iritelj ilirskih ideja,traei narodnu slogu i teei slobodi hrvatskoga naroda.Neke od najpoznatijih pjesama su mu Kip domovine ukojoj pokazuje alosno stanje Hrvatske 1831. te Poziv u ilirsko kolo u kojoj u jedno kolo poziva sve Slavene.

Stanko Vraz - antologijske pjesme:Lijepa Anka,Otkud modre oi?, Borba, Gazela, Mornar,Nadriknjitvo

Jedini pisac ne hrvatskog podrijetla (rodom Slovenac iz tajerske)koji je osnovnu misao ilirizma prihvatio ucijelosti.Pisao je lirske i epske pjesme te prevodio. Pokree zbornik Kolo. Za ivota je izdao tri knjigeoriginalnih iprevedenih pjesama:ulabije, Glasi iz dubrave eravinske;Gusle i tambura , te zbirku slovenskih narodnih pjesamaNarodne pjesni ilirske.

Vraz je bio najobrazovaniji meu piscima ilirizma,znao je sve europske jezike i djela velikih svjetskih pisaca uoriginalu. U svojim je djelima ostvarivao ideje europskog romantizma te se zalago za umjetniku koncepciju. Usvom radu koristi gotovo sve pjesnike forme:sonete,balade,heksametre,stih slovenske narodne poezije,staroklasine strofe,poljski krakovjak i starohrvatski narodni deseterac. U knjievnost unosi individualnost i

formalne elemente iz starih knjievnosti neprestano se nadahnjujui na narodnoj poeziji.

Knjievni ugled u Hrvatskoj stekao je najprije ljubavnim pjesmama iz ciklusa ulabije. To je prva knjiga izrazitoljubavne poezije u novijoj hrvatskoj lirici.U ulabijama je jednostavnim krakovjacima izraena ljubav premaLjubici Cantily .Erotika je isprepletena hrvatskim i slovenskim pejzaima,izrazima ljubavi prema vlastitom narodui Slavenstvu.

Jedan je od rijetkih svojih suvremenika koji je ve tada shvatio da knjievna djela ne smiju biti odraz stranih uzorave plod naih prilika.Upravo iz tog razloga kod njega je toliko vidljivo nastojanje da uoi u emu su bitneznaajke naeg jezika i nae knjievnosti te da sampie nainom po kome bi ostao narodan i svoj.Drao je da je unarodnoj poeziji stvorena narodna umjetnost po izrazu i sadraju pa je dosljedno traio da se nai pisci ugledaju u

narodnu pjesmu.

On je uz Nemia,Kukuljevia i Vukotinovia jedanod najplodnijih hrvatskih prozaista u razdoblju ilirizma.

Dimitrija Demeter

Demeter je jedan od vodeih knjievnika HNP, pjesnik pripovjeda,dramski pisac i utemeljitelj Hrvatskognarodnog kazalita. Pisao je libreta za opere Vatroslava Lisinskog: Teuta, Ljubav i zloba, Porin. Po svojojnovogrkoj i kasnije hrvatskoj lirici,Demeter je romantik,dok je kao dramatiar romantiki klasicist,naslonjen natradiciju njemakog kazalita. Dotie se i jezikaistiui kako se upravo s pozornice knjievni jezik moe najlake inajbre proiriti. anrovski se Demeter priklanja povijesnoj drami koja tematizira ivotne sudbine znamenitih

linosti.

Teuta jepovijesna tragedija u pet inova tijekom vie od stotinu godina izazvala je mnotvorasprava i polemika.Svojim obiljejima Teuta predstavlja vrhunachrvatske romantiko-klasicistike drame.Temeljni tematski supstrat

je iz nacionalnepovijesti,s kojom aktualna politika i nacionalna pitanja mogu dovoljno vidljivokorespondirati.

TEUTA Ilirska kraljica Teuta ,poznata po svojoj oholosti prema mukarcima,protjeruje svoju dvorjanku Cvtu jer ju jezatekla s Milivojem .Iako se Teuta zarekla da nikada nee pokleknuti pred mukarcem,igrom sudbine,iz sigurne smrti predmedvjedom u lovu spaava jeDimitar i ona po prviput osjea slabost prema nekom mukarcu,ali u svojoj oholosti to ne eli

priznati. Rimljani ele zauzeti Iliriju i Dimitar (koji je smrtno zaljubljen u Teutu)prividno stane narimsku stranu te nastupakao izdajnik,samo da bi kao novi kralj mogao ispuniti Teutino obeanje da epoi za njega kada bude kralj. Teuta je

prognana i bjei u Risno gdje nalazi utoite u kolibi u kojoj sada sretno ive Cvta,Milivoj i njihova djeca,koji ju,unato tometo ih je neko nemilosrdno protjerala,uzimaju u zatitu.Dolazi Dimitar i trai od Teute da ispuni svoje obeanje (da e seudati za njega kada bude imao carsku krunu).Teuta,koju je progonstvo probudilo i osvijestilo pristaje.Ali Rimljani kreu u


3/16

3

napad i Dimitar mora u bitku.Teuta ga oajna iekuje,ali Hrvati su u bitci sasvim poraeni i dolazi poslanik s vijeu da je iDimitar poginuo.Kad to sazna,oajna Teuta pograbi sina iz kolijevke i poini samoubojstvoskokom u more.

Odmah kada se pojavila,postala je klasinim djelom novije hrvatske dramatike,s perspektivom da bude ireprezentativno scensko djelo,ali je istodobno smatrana i programatskom dramom itavog HNP.Meutim na scenuje ipak dolaprekasno (1864)da bi prilikom praizvedbe poluila neki znaajniji uspjeh.

Posebno mjesto u njegovom stvaranju predstavlja epski spjev Grobniko polje. I Grobniko polje opjevava

povijesni dogaaj:1842.slavila se eststogodinjica bitke na Grobniku u kojoj su Hrvati navodno pobijediliMongole nakon njihova upada u Hrvatsku. U svoj spjev uvodi ja pripovjedaa koji govori o svojim osjeajima idojmovima izazvanima priom ogrobnikoj bitci.Mijeanjem anrova,ovo epsko djelo polemizira s tradicijom iklasicistikim shvaanjima o strogo odreenim kompetencijama pojedinog roda.Grobniko polje je pravi europskiromantiarski spjev,sinteza brojnih romantiarskih pravaca.

Lirske pjesme i novele ine manji dio njegova opusa.Veinom su toprigodnice i pohvalnice,a dananje znaenjesamo im je knjievno-povijesno.

Ivan Maurani antologijske pjesme:Javor,Smrt Smail-age engia (Agovanje)

Pjesnik je i politiar. Prvi je hrvatski kancelar, a zatim i prvi ban puanin.

Ivan Maurani za sobom nije ostavio veliki pjesniki opus,ali je ve njegova Smrt Smail-age engia (uz dopunuGundulieva Osmana )dovoljno veliko djelo da ga ubrajamo u najvee pisce epohe. itavo Mauranievo stvaranjekarakterizira jasnoa koncepcije i istoa izvedbe:pomno odabrana tema i suvereno poznavanje tehnologijaumjetnikoga postupka.Bio je sklon isprobavanju mnogih postupaka prije izbora onoga koji mu je najvieodgovarao.

SMRT SMAIL-AGE ENGIA (spjev) U njemu je Maurani opjevao stvaran historijski dogaaj (iako gotovo beznaajan,kojise odigrao 1840.)Podijeljen je u pet pjevanja Agovanje ,Nonik ,eta ,Hara i Kob .

Agovanje - Smail-aga engi, turski ratnik imao je puno robova, Crnogoraca. Ubijanje nevinih i bespomonih bilo mu jezabavno pa je jednog dana odluio ubiti skupinu mladia. Starac Durak molio ga je da ih potedi, to je aga odbio. Ubio jemladie, a starcu je odredio smrt vjeanjem naoigled Durakova sina Novice, aginog vojnika. Gledajui tijela ubijenih, Smail-aga se divio svojoj moi, ali istodobno ga je muilo to to su mladii pred njim poginuli bez straha.

Nonik - Vidjevi kakva mu je sudbina zadesila oca i vidjevi pravu aginu narav, Novica se odluio pridruiti svojimdotadanjim neprijateljima u borbi protiv Smail-age jer je elio osvetiti oca.

eta- Skupila mala eta u Cetinju. To su bili oni kojima je bilo dosta aginih zlodjela pa su odluili sukobiti ses agom. Starisveenik ih je blagoslovio i upozorio da je njihov pohod velika i sveta stvar jer brane svoju rodnu grudi i svoj narod.

Hara-Zli aga odluio je kupiti od naroda hara tj. porez. Sa svojim podanicima utaborio se na Gackom polju. One ljude koji

nisu mogli platiti porez odvodio je kao zarobljenike. Jednog dana aga je za vrijeme jedne igre svom vojniku sluajno izbiooko, to je izazvalo podsmjehivanja meu narodom. Budui da je zbog toga aga bio ljut odluio se opustiti uz veeru i znenada

je hrabra eta napala Turke. Zateeni Turci nisu pruili jak otpor. Hajduk Mirko pukom je ubio zlog Smail-agu engia.Novica je doekao osvetu, ali i sam je poginuo od ruke turina Hasana.

Kob - Smail-aga engi doekao je svoju sudbinu. Godinama je nanosio zlo drugima, a sada je zlo dolo njemu. Svu njegovusjajnu opremu uzeo je plahi Turin koji je nije vrijedan i oprema vie ne blista na njemu kao to je blistala na velikom ratniku,ali zlom ovjeku, Smail-agi engiu.

Osnovna ideja spjeva je prolaznost sile, vjera u pravdu i konanu pobjedu dobra u ivotu. Izvorni Mauranievtekst pisan je prema tadanjem pravopisu, koji nije bio potpuno ujednaen. Smrt Smail-age engia obilujestilskim sredstvima kako onima karakteristinim za narodnu junaku pjesmu (epiteti, stalni epiteti, antiteza), tako ionim svojsvenim umjetnikom pjesnitvu.


4/16

4

Pjesma Vjekovi Ilirije takoer je dio Mauranieva pjesnikog razvitka, formalnog i idejnog. Pjesma je duga ispora u ritmu i slikama uokvirenim deseterakimoktavama,a njihovo osnovno raspoloenje su idilinost i ljepotadavnih vjekova Ilirije.

Maurani je primjer zrela pisca u jo nesazrelo doba.Unato tome, Maurani je ipak bio knjievniktradicije,knjievnik svjestan svojih prethodnika,alii knjievnik nasljedovanja:klasine i talijanske,starije hrvatske inarodne knjievnosti.

Petar Preradovi antologijske pjesme:Putnik,Mrtva ljubav,Ljudsko srce,Oluja,Crni dan,Nona pjesmica, Pitanje,Konac kraju, Rodu o jeziku

Cijeli njegov rad izvire iz jakog intelekta,snanih osjeanja,ali i vojnikog ivota pa,kako se vie od njegaudaljavamo,njegove pjesme su sve manje dokument osobe,a sve vie ostaju u krugu treeg horizonta interpretacije teksta,odnosnoknjievnih injenica. Tematski se Preradovieva poezija moe podijelti na:rodoljupke,ljubovke te razline pjesme s opom tematikom. Meutim,takvom podjelom zanemaren je njegov opus nanjemakom jeziku,(ne)dovreni spjevovi ,kao i misterijska drama Kraljevi Marko ,pa bi vremenska podjelamoda ipak bila prigodnija od tematske:Prva fazaobuhvaala bi razdoblje pisanja na njemakom jeziku (+ciklus Lina-Lieder );zatim faza od dolaska u Zadar i suradnje u Zori dalmatinskoj pa do objavljivanja druge zbirke

pjesama Nove pjesme .Trea fazaobuhvaa razdoblje je od 1860.do smrti 1872.

Cjelokupna Preradovieva poezija nastala je kao sukob emocionalnoga i misaonoga u njegovoj sloenoj linosti.Njegov lirski opus skupljen je u dvije knjige: Prvenci i Nove pjesme. Kod Preradovia je osobito zanimljivo uoitijedan fenomen:dok su ilirskipjesnici ili koncentrino od ireg ka uem krugu,od oposti prema pojedinanosti,koja je bila utopljena u tu opost,on ide obrnuto;smjer kretanja mu je od pojedinosti ka univerzalnosti.

PROZA

Antun Nemi (1813 1849)

Knjievni rad zapoeo je, kao gotovo svi njegovi suvremenici poezijom, ali upravo taj dio njegova opusa bio je

podvrgnut najsnanijoj kritici. Po karakteru je bio kritian i racionalan pa su zanimljive njegove pjesme satirikogkaraktera. Njegovo neveliko prozno djelo daleko je vie utjecalo na razvitak nae knjievnosti, prije svega njegovputopis slikovito nazvan Putositnice, nedovrena proza Udes, te komedija Kvas bez kruha ili Tko e biti velikisudac. U svojim malobrojnim djelima Nemi je uspio pruiti radnju, odreenu atmosferu, stvoriti samosvojnekarakterizacije pojedinih osoba ili situacija i sve to izraziti razumljivim jezikom.

Putositnice svrstavamo u tzv. subjektivni putopis kojega karakterizira pripovjedaki ton koji je mnogo vaniji odpredmeta o kojem se pria, a utisci su znaajniji od autentinosti opisa, podataka i povoda. Nemieve Putositnicetumaimo kao beletristiko djelo.

PUTOSITNICEPripovjeda kree iz Ludbrega na Pokladni utorak, 28. veljae 1843. i istog dana dolazi u Krievce. SlijedeZagreb, Rijeka, Bakar, Kraljevica, Trst, Venecija, Padova, Verona. Zatim se opet preko Venecije vraa u Trst pa prekoPostojne u Ljubljanu, Maribor i Graz te preko Semmeringa u Be. Prema nekim naznakama moemo zakljuiti da jenamjeravao putovati i dalje.

Drugi dio Putositnica (put prema Srbiji, rijenim putem parobrodom Hermina), objavljen posmrtno, ni izdaleka nijedosegao vrijednost prve knjige, ali i to to je napisano bio je tek nacrt budueg putopisa koji nikada nije zavren.

UDES LJUDSKI takoer nije zavren, ali tamo otkrivamo dosta elemenata koji govore o ukusu, tenjama iknjievnim stremljenjima malobrojne hrvatske italake publike te nam tako posredno prua i vrlo dragocjenesocioloke podatke. U njemu je Nemi prvi put u hrvatsku knjievnostuveo graanske krugove. Prema V. Dukatu,Udes se sastoji od pet dijelova, od kojih prva dva ine zasebnu, gotovo novelistiku cjelinu, dok u ostala tri prozapostaje difuznija, radnja se dogaa na nekoliko mjesta i panja pisca uvijek je usredotoena na neko novo lice.


5/16

5

Daljnji razvoj moemo samo pretpostavljati. Zanimljivo je da imena likova (Grbovi, Davori, Klopotuika)predstavljaju dio karakterizacije junaka, a to je osobito izraeno u drami Kvas bez kruha.

KOMEDIJA KVAS BEZ KRUHA ili Tko e biti veliki sudac je prva hrvatska izvorna komedija pisana novimknjievnim jezikom. Pojavljuje se kao prva autentina komedija nastala poslije prihvaanja tokavskog dijalekta zaslubeni knjievni jezik ilirskog preporoda.

Ivan Kukuljevi Sakcinski

Sakcinski pripada prvom narataju hrvatskih preporoditelja koji su ve u ranoj mladosti poeli djelovati podGajevim utjecajem. U hrvatski literarni ivot uao je lirskom pjesmom (Tuga za ljubom) na stranicama GajeveDanice gdje e i kasnije aktivno suraivati. Znaajna njegova djela su nostalgino domoljubna davorija AnKroatien, njegova prva, danas izgubljena drama Pastir, te junaka igra Juran i Sofija.Meu njegova knjievna djelasvakako treba uvrstiti i putopise, koji su tek nedavno okarakterizirani kao romatniarski pripovjedni anr Tu su injegovi govori, najvaniji meu njima, od 2. svibnja 1843. prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru i23. listpada 1847, nakon kojega je hrvatski jezik postao slubenim jezikom u Hrvatskoj.tose proze tie, objavioje pet novela. U njima uglavnom tematizira neke od dominantnih ideolokih sastavnica preporoda. Kao ni upjesmama, ni u pripovjednoj prozi nije uvijek originalan.

JURAN I SOFIA Sisak je pod turskom opsadom i Hasan, baa od Bosne, nudi banu Tomi Erddiju veliko blago i posjede

ako se preda. Ban to odbija, ali uskoro u turske ruke pada njegov sin Juran. Juranova majka Katarina moli svoga supruga da

izbavi sina i pristane na bainu ponudu, ali ponosni ban ne moe pristati na predaju , ak niti pod cijenu sinovljeva ivota, toKatarina smatra bezdunou, ali na banovoj strani je i Juranova ena Sofia koja takoer ljubav prema domovini i ouvanjeponosa smatra vanijom od vlastitoga ivota. Ipak, Sofia svim snagama pokuava spasiti supruga pa se preruava kao vojnik iodlazi u turski tabor gdje pokuava umilostiviti Hasana. Meutim, sve to uspijeva jest to da dobije nekoliko minuta vremenada se zauvijek oprosti sa voljenim suprugom. Ona meutim u tamnici Juranu predlae plan: da ona os tane u tamnici, a danjega, preodjevenog kao nju (u mukoj odori) izvedu van i tako se spasi. Juran na tako neto ne eli pristati, i kada ve obojemisle da je sve izgubljeno, tajnim prolazom u tamnicu upada Juranov prijatelj, knez Janko Drakovi koji ga je s pedesetmomaka doao spasiti. Hasan biva zarobljen, ali mu oni kao krani ipak poteuju ivot i odreuju da ga vode kralju koji e

mu suditi. Baa je posramljen takvom gestom.Na kraju svi zahvaljuju Bogu to se sve dobro svrilo.

Znaaj Jurana i Sofije je tradicijske, a ne dramaturko-stilske vrijednosti. Najvanija je injenica da ona predstavljakonaan proboj tokavskog narjeja na pozornicama sjeverne Hrvatske te od tada ono postaje imperativ u kazalitu.

PROTOREALIZAM

POEZIJA

Luka Botiantologijske pjesme:Sjaj mi,sunce,domovini slatkoj

Pripadao je skupini bogoslova proetih rodoljubljem i preporodnim gibanjima,koji su sezavjetovali da e napustitibogoslovlje i staviti se u slubu naroda .Ali kada je totrebalo uiniti,odustali su svi osim Botia.U akovu jesreivao svojanapisana djela, objelodanio Bijednu Maru i Petra Baia. Sva Botieva djela proeta su tematskim istilsko-izraajnim jedinstvom.O svojim je ljudskim i umjetnikim tenjama Boti progovorio preko etiri svojamuka lika:Radmilovia,Hasana,Adela i Baia:oni su preosjetljivi,nezadovoljni, hiroviti,odluni u htijenjima,alinesposobni dovriti zapoetu akciju. U djelima najee koristi motive sna,rodoljublja,pejzaa,mora,satanizma,pobune i suvinosti.Motivi se esto meusobno isprepliu,ime je esto postignuta simultanost motivskih skupina.Kao Primorac, Boti esto tematizira more, snanije od bilo kojeg hrvatskog romantiara,to je osobito vidljivo uBijednoj Mari i Petru Baiu .

Po sudu knjievne kritike Bijedna Mara predstavlja cjelovito i dotjerano djelo za koje je motivaciju Boti pronaaou talijanskom ljetopisu iz druge polovice 16.st.o ivotu u Splitu i okolici.To je romantiarski ep sastavljen od 6

pjevanja u desetercima koji obrauje nesretnu i zabranjenu ljubav dvoje mladih: lijepog muslimana Adela


6/16

6

Seimovia i Splianke Mare.Prema motivima,stilskim i izraajnim obiljejima,djelo moe biti uzorak kasnoghrvatskog knjievnogromantizma.

PROZA

Adolfo Veber Tkalevi

Prema vlastitoj odluci, djela su mu bila tiskana u samo 20 primjeraka, koji nisu bili odreeni za prodaju ve samo

namijenjeni knjinicama! Njegovih est pripovijesti danas imaju uglavnom knjievno-povijesno znaenje(Zagrebkinja, Avelina Bakaranina ljuvezne zgode i nezgode, Nadala Bakarka, Paskva, Dobrotvor aki i Boinozvonce). Ve u prvoj, Zagrebkinji, dva prijatelja bonvivan Vojko i knjievnik Vinko, idealist govore ozadacima knjievnosti.

ZAGREBKINJA Lijepa zagrebaka djevojka Milica prosjena je Zagrepanka - ne zna dobro hrvatski, ita strane

romane, muu obeava sve to eli, iskreno nastoji da se zanosi svime ime se zanosi i on. Ipak, njegovi ushiti njoj su stran i, anjezine elje takve, da on, ispunjavajui ih, postepeno pada u dugove i upropatava se. Na kraju ga Milica naputa i odlazi s

njegovim prijateljem. Njen mu, knjievnik Vinko, shrvan od bola i razoarenja umire, a ona propada u bijedi.

Ovdje Veber predstavlja likove iz zagrebakog ivota s takvom smjelou, koliko se do njega i u njegovo vrijeme

nitko nije usudio. Nastavljajui oslikavati lokalne karaktere, pie pripovijesti iz ivota svog rodnog Bakra, azajednika okosnica sviju tih pripovijesti jest problem vjere i nevjere.

NADALA BAKARKA Mornar Toni (Ante) i Nadala Korajika vjenaju se, nakon ega on mora na brod. Na ispraaju

u Rijeci ona mu obeava vjernost, a on joj preporuuje da uva staru Anulinu (Nadala je Anulinina pastorka) i da ne dira ususjeda Marka s kojim on ima nerijeenih rauna oko smokve i trsja. Meutim, po povratku u Bakar, Anulina od nje trai darijei upravo taj problem pa Nadala trai pomo mladog suca Dane koji se u lijepu djevojku zaljubljuje i pokuava je zavesti,ali ga ona odluno odbija. Kako vrijeme prolazi, Nadala i Anulina zapadaju u sve veu bijedu te je Nadala prisiljena zaloitizlato da bi preivjele. Naskoro Anulina umire, a Nadala odlazi u Rijeku kod prijateljice ne bi li vratila zaloeno zlato. Umeuvremenu, nakon dvije godine izbivanja, vraa se Ante. Po ponaanju i utljivosti mjetana zakljuuje da mu je Nadalabila nevjerna te je, ne davi joj mogunost da ispria to se zapravo dogodilo, istjera iz kue. Potom se brodom vraa i

Nadalin brati Jakomin koji Antu uvjeri u Nadalinu nedunost. Ante se kaje i eli da mu se Nadala vrati, ali prekasno, njezinosrce je slomljenomogla jepodnijeti i bijedu i samou, ali nepovjerenje ovjeka koje voli slomilo joj je srce zauvijek.

Novela se pojavila na poetku protorealizma. Fabula je linearna. Pripovijest obrauje staru priu o vjernosti enemua pomorca. Kritika joj zamjera nedovoljno motiviran zavretak, ali je karakterizacija glavnoga lika cjelovit;

Nadala je vjerna, vragolasta i koketna, a takvo ocrtavanje karakternih osobina likova znakovito je tek za kasniji

realizam, a rijetkost u knjievnosti onoga vremena. Razlog zbog kojega je novela zbivanja u ovom obliku jouvijek tada prisutna jesu elje italake publike koja je jo bila navikla na fabularno zanimljivu pripovijest, a iztakve malograanske sredine potekao je i sam Veber te se morao prilagoavati ukusima italake publike svogavremena.

U svom osnovnom shvaanju svijeta Veber jest realist, ali sa znatnim elementima nacionalnog didakticizma,prosvjetiteljstva i moralizatorstva, te je u tom smislu doista pripadnik nerazvijenog realizma ili protorealizma,

prisutnog 70-ih godina 19. st. u hrvatskoj knjievnosti.

PROTOREALIZAM - enoino doba

Razdoblje protorealizma traje od 1860. do 1880. Ovo se razdoblje naziva i enoinim dobom jer ga je svojimdjelima obiljeio August enoa. Knjievnost protorealizma razvijala se u asopisima, a najpoznatiji su Glasonoa,Dragoljub, Slavonac i Knjievnik. Njaznaajiniji asopis je bio Vijenac, a ureivao ga je August enoa. Poezijaprotorealizma nije bila naroito umjetniki vrijedna. Pisane su prosvjetiteljske i moralizirane pjesme. Daleko veiuspjeh od poezije imala je proza. U proznim se djelima govori o socijalnoj tematici. U ovom razdoblju knjievnostgubi odrednice romantizma i pribliava se realizmu. cijelom ovom razdoblju peat je dao enoa, u ijoj su sjeniostali svi njegovi suvremenici. Pojava enoe oznaila je potpuni prodor hrvatske umjetnosti rijei u iroke italake


7/16

7

mase. Svu svoju literarnu aktivnost usmjerio je na drutvene i politike probleme ue Hrvatske, posebno Zagreba.U poznatom programskom napisu Naa knjievnost, objavljenom u asopisu Glasonoa, enoa je najsaetije izniosvoje misli o knjievnosti. Zadaa osnaiti i utvrditi narodni ivot ide upravo popularnu, pounu i zabavnustrukturu knjievnosti. Naslutio je nove teme, u jezino-stilskom smislu gotovo je izravno utjecao na veinuhrvatskih realista. Razdoblje u kojem je enoa ivio nije sluajno nazvano enoinim dobom ostvarilo je

pretpostavke za dolazak i djelovanje novoga knjievnog narataja s izrazitijim realistikim tendencijama.

August enoa antologijske pjesme:Na poklade,Grob za iva,udni ljudi,Carmen

Jo kao student poeo je ureivati knjievne asopise, te je tako poeo kreirati hrvatsku knjievnu politiku . Bio jeurednik asopisa Vijenac, koji je bio vodei knjievni asopis onoga vremena. Stvorio je model hrvatskog

povijesnog romana. enoa je svojim knjievnim radom pridonio razvoju hrvatske novelistike, romana, dramskeknjievnosti i feljtona. Poznavajui vie stranih jezika, bavio se i prevoenjem. enoa se smatra pravim tvorcemhrvatske itateljske publike.

Stihove je poeo pisati ve u ranoj mladosti, najee prigodno povodom imendana ili roendana, ali i povodomsmrti svojih kolskih drugova. Stihovi mu imaju deklamatorsku snagu, negoli to izraeniji unutarnji intenzitetpjesnikovih emocionalnih doivljaja.

Pripovjedaki dio enoina opusa najee je vezan za grau suvremenog ivota Hrvatske, odnosno Zagreba. enoaje u novelama obraivao motive i teme koje e tek kasnije razviti i potpuno proiriti njegovi nasljednici i hrvatskirealisti, pa i kasniji narataji. Poevi od teme raspadanja seljakih zadruga, slika propadanja plemstva, sve doaktualnog problema odnosa selo-grad, ili problema intelektualca u maloj sredini enoa je inicirao teme kojima ese baviti hrvatska knjievnost do kraja 19.st. (Branka, Prijan Lovro, uvaj se senjske ruke, Prosjak Luka)

Najvei je umjetniki domet ostvario kao romanopisac.No povijesni romani zauzimaju ipak sredinje mjesto unjegovu opusu. Napisao ih je pet: Zlatarovo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes i Kletva -nedovreno djelo. U njima tematizira dogaaje iz razliitih razdoblja hrvatske povijesti

Pisao je i feljtone (Zagrebulje) u kojima je ambijentirajui ih u zagrebaku sredinu, propagirao kult narodnogjezika, uzdizao nacionalni ponos ili se ironino odnosio prema Nijemcima, vaparenju.

ZLATAROVO ZLATO (1871) Potkraj XVI.st.medvedgradski velmoa Stjepko Gregorijanec sukobio se s grikimgraanima.Hrvatska se tada nalazi u tekom poloaju,stalnom prijetnjom od turskih napada.U takvoj situaciji Stjepkov sinPavao Gregorijanec zaljubi se u lijepu Doru ,ki najuglednijeg zagrebakoggraanina,starog zlatara Petra Krupia koju jeve bio zaprosio gradski brija Grga okolin ,ali muje Krupi nije htio dati pa okolin namjerava osvetiti.Zagrepanipokreu parnicu protivGregorijanca,kojom svojataju Medvedgrad i Kraljev Brod (prijelaz preko Save),a Stjepko po svakucijenu nastoji sprijeiti vezu svogasina sa zlatarovom kerkom pa uz okolinovu pomo alje Pavla u Samobor,ne bi li galijepa,ali zla Klara Grubarova zavela i udaljila od Dore.Budui da taj pokuajpropada,okolin i stari Gregorijanec planirajuDorinu otmicu od koje je Pavle,uz pomo nijemkaJerka (za kojeg saznaje da mu je zapravo nezakoniti polubrat)u zadnji as

spaava.Dolazi do svaeoca i sina,zbog koje Pavlova majka umire,a Pavao zauvijek odlazi od kue.Nakon to je za banaizabran Ungand,Stjepko izaziva incident u kojem je ozlijeen stariKrupi.Ungand osvaja Samobor,a time i Klarinu ruku,kojase sada odluuje na osvetu suparnici Dori i Zagrepanima.Izbija sukob izmeu graana i banove vojske,a Dora jeotrovana.Jerko i krajinikRadan osveuju se okolinu,koji je zapravo turski pijun,a Pavle odlazi u boj protiv Turaka. StariGregorijanec umire osamljen u medvedgradskom dvorcu,a loza Gregorijanevih se gasi Pavlovom smru u borbi protivTuraka.

PRIJAN LOVRO Pripovijeda u Pragu upoznaje profesora jezikoslovlja Lovru ,s kojim uskoro postaje cimer. Lovro se

rodio u seljakoj obitelji kod Postojne,a rodtelji su ga poslali na bogosloviju u Ljubljanu,ali mladi nije osjeao sklonostprema celibatu (po povratku u zaviaj zaljubio se u djevojkuMalvinu ,a potom se i teko razbolio)pa su ga raspopili.Popovratku ne nalazi na razumijevanje oca te se mora vratiti u Ljubljanu gdje postaje odgojitelj sina vladina predsjednika.Na

jednoj zabavi upoznaje Ferdinanda N .koji ga upoznaje sa svojom enom.To je Malvina!Ona mu priznaje da je i ona njegavoljela,ali se zbog nemogunosti njihove ljubavi udala za drugoga.Predsjednik je vrlo zadovoljan s Lovrom pa mu po svojimvezama trai namjetenje.Lovro sevraa kui,a nakon to mu iz Bea stie negativno jeenje njegove molbe za posao,zapada u


8/16

8

vruicu. Otac ga ipak alje u Be na vlastiti troak.Lovro ivi bijedno,ali mnogo ui.Ipak se nakon nekoliko godina moravratiti jer mu je otac sasvim financijsk iscrpljen.Nakon toga radi kao uitelj u Hrvatskoj i u Pragu. Lovro upoznajepripovijedaa sa slovenskom obitelji,hofira s Minkom te je odlui oenitizbog njenog imetka,nadajui se da e tako ivuivlastitu obitelj iz nevolje.Na nesreu,Minka zapravonije imala imetka pa je vjenanje propalo.Na nagovor Dalmatinca Ante L.,Lovro odlazi u Dalmaciju da se oeni bogatom djevojkom,ali njen stric obustavlja vjenanje kad douje da Lovro elidjevojkusamo zbog novca.Nakon tog posljednjeg neuspjeha,nesretni Lovro preree si grkljan.

PROSJAK LUKA (1879)Pripovijest iz seoskog ivota Prosjaka Luku Nepoznania drutvo (radnja smjetena uselo Jelenje )od samoga roenja odbacuje pa on uz pomo spletkara pisara Mikice Ribaria i Ciganina Ugarkoviapokuavapostati poten ovjek,ali na nepoten nain spletkom i prijevarom.Na kraju doivljava duhovnoproienje,i to uzpomo osmjeha nevinog djeteta kojega je uzeo iz kolijevke i htio ubiti.Kada ga jepodigao,dijete mu se,u svojoj nevinosti ineznanjunasmijalo.Bio je to prvi ljudski osmjeh njemu upuen.Ali njegov pokuaj da postane poten ovjek je propao i Lukaivotzavrava skokom u Savu,asvi protiv kojih je radio (ali se pred kraj i pokajao)zavravaju sretno.

Drama August enoa LJUBICA Drama u tri ina govori o zagrebakoj staroj djevojci Ljubici Ruievoj koja se,uzpomomeetara Grahovca bavi lihvarstvom te voli koketirati s mladiima.Da bi joj se osvetio,lijenik uro Radi ,uz pomomladog pjesnika Vlatka Cvjetinia (koji je zaljubljen u mladu Ljubicu Benievu ) smilja osvetu:Vlatko e uzeti podstanarsku

sobu kod Ljubice Ruieve,a njoj e uro pismom anonimno dojaviti da je mladi potajno zaljubljen u nju,ali da se stidiiskazati svoju ljubav jer je on siromaan,a ona bogata te da bi mu Ljubica stoga trebala darovati 7.000 forinti.Ljubicanasjedne na smicalicu,osobito nakon to joj zbunjeni mladi recitira pjesme u kojoj slavi svoju ljubav Ljubicu (ali onumladu,Benievu!)te priprema slavlje na kojemu e objaviti svoje zaruke.U iekivanju mladoga zarunika,Ljubici stie pismou kojoj joj Vlatko zahvaljuje na njenom dobroinstvu (zbog darovanog novca)te ju poziva na svoje vjenanje s LjubicomBenievom.Oajna i prevarena stara Ljubica ve smilja osvetu,ali ju zaustavi Radi,koji je ucijeni njenim pismima koje jepisala mladiima pa se staraLjubica,hinei sreu da joj je drago zbog vjenanja Vlatkas mladom Ljubicommora povui..

REALIZAM

POEZIJA

August Harambai antologijske pjesme:Narodu,Tuga,San

Njegovo rodoljublje prije svega je moralni osjeaj,osjeaj potenja,etinosti i moralne snage.Naciju moeosloboditi samo beskompromisna hrabrost,domovina mu je iznad svih moralnih zakona i drutvenih konvencija.Uzveliku ljubav prema domovini,izrazio je svoja intimna lirska ljubavna osjeanja prema eni.To spajanje politike iljubavi ipak prevae u korist rodoljubnih refleksija. U njegovom ljubavnom lirskom opusu susreemo vieljubavnih objekata,koji su u poetskoj obradi bili ili spiritualizirani lirski simboli (Tugomilke )ili su zavravali uvulgarnom ljubavnom raspletu (Rumarinke ),ali najintimnijeg i najsuptilnijeg Harambaia pronai emo u njegovoj ljubavi prema djevojici Tugomili ,njegovoj mladenakoj ljubavi,koja je rano preminuvi u trinaestojgodini,ostala u pjesniku jedna platonska idealna enja. Na polju knjievne djelatnosti bio je prilinosvestran;jedno vrijeme bavio se i kazalinom umjetnou,piui kritike,libreta te prijevode dramskih djela,ali bez veeg uspjeha.Cjelokupan njegov knjievno-kritiki rad ostao je na razini amaterskog,bez razvijenijeg estetskogmjerila i kritikog stava.

Silvije Strahimir Kranjevi antologijske pjesme: Iza sputenijeh trepavica, Lucida intervalla, Misao svijeta,Heronejski lav, Dva barjaka, Eli! Eli! lama azvtani?!, Mojsije, Gospodskomu Kastoru, U elji ljubavi, Ja miljah,In tyrannos

Pjesnik, kritiar i urednik. Ureivao je asopis Nadu i tim asopisom Kranjevi je mnogo pridonio kulturnom

napretku Bosne. Bio je sredinja pjesnika linost na prijelazu stoljea, pjesnik koji je osvojio nove prostorepjesnike rijei dajui joj osobni pjesniki biljeg. osim pjesama, pisao je i pjesniku prozu, crtice i knjievnekritike. Kranjevieva lirika oznauje konaan raskid s dugom tradicijom hrvatske poezije. Stoji na poetku


9/16

9

vanoga knjievnog razdoblja koje bismo mogli nazvati poetkom moderne hrvatske knjievnosti, zahvaljujuiKranjeviu hvatala je korak s ostalim europskim literaturama. Njegova prva zbirka pjesama su Bugarkinje. Sestetkog gledita, one su u svome vremenu bile pravo iznenaenje. Rodoljublje promatra i sa socijalnog stajalita,to je potpuna novost u tadanjoj poeziji. Smatra ovjeka pokretaem ivota, pa meu prvima u hrvatskuknjievnost uvodi ilik ratnika.

Kranjevi je bez sumnje najvei pjesnik hrvatskog devetnaestog stoljea, prvi kojemu znaenje nije iskljuivo

knjievno-povijesno i koji moe podnijeti europska mjerila. Takoje postao jedan od velikih univerzalnih pjesnika.

MOJSIJE Kranjeviev se Mojsije razlikuje od Biblijskoga. u Bibliji je Bog inicijator osloboenja Izraelaca, a kaodKranjevia je Mojsije genij koji uz pomo Boju vodi narod ka slobodi. U duhu biblijske poezije Kranjevi daje prikazpovijesnog osloboenja Izraelaca, a u simbolinom i prenesenom znaenju govori o elji da se i u hrvatskom narodu naegenij koji e ga dovesti do slobode.

PROZA

Ante Kovai

Mladoga Kovaia u knjievnost je uveo sam August enoa koji je u Vijencu tiskao prvu njegovu pjesmu Elegija,

kao i jo nekoliko prvih uradaka.

Poeziju je nastavio pisati sve do kraja ivota, iako je ona danas u kritici relativno slabo zastupljena. I ona je, ak ivie od njegove proze, vrlo sarkastina, ironina, mjestimino ak i burleskna.

Roman U registraturi slika je Kovaieva seoskog djetinjstva s nizom autobiografskih podataka. Laura je lik kojisimbolizira fatalni usud koji vodi ljudske sudbine, nemone da se odupru sili koja ih vodi u propast; ona je tipianlik intriganta s ciljem da povezuje dogaaje, daje im snagu akcije i dinamike, zapetljava i otpetljava radnju. Timromanom, Kovai je pokazao sav potencijal svojih literarnih mogunosti.

LITERATURA KAO IDEOLOGEM U postilirskom razdoblju, kao proces zapoete nacionalne homogenizacije,

slijedi pravatvo kao novi okvir tog istog procesa. Pravaki pisac negira samu dotadanju idealistiku koncepcijuhrvatske knjievnosti: u prozi je to Ante Kovai, a u poeziji Kranjevi. Kovai se svojim pisanjem prikljuioStarevievoj prvaakoj propagandi, to njegov spisateljski opus ini umnogome ambivalentnim:

Iz Bombaja - feljtoni zapoeti nakon Starevievih Pisama magjarolcah iji je utjecaj na Kovaia mjestimicedoslovan; Smrt babe engikinje travestija, objavljena tri mjeseca nakon Mauranieva smjenjivanja s banskestolice; autor izlae poruzi najznaajnije knjievno djelo ilirizma, odnosno njegova autora kao pripadnikasuprotnog politikog tabora;Fikal roman-kritika ilirizma; Meu abarinedovrena i javno osujeena proza;UregistraturiKovaievo najzrelije i ujedno emblematsko djelo hrvatskog realizma.

U REGISTRATURI (1888)Ivica Kimanovi veoma je bistro dijete seoskog muikaa Joice zvanog Zgubidan. Na

susjednom brijeguive Mali Kanonik i njegova obitelj, s ijim sinovima, Pericom i Mihom Ivica polazi u kolu. Zbog Iviinebistrine, uitelj i upnik nagovaraju Joicu da ga poalju na daljnje kolovanje u grad, to uspijevaju i ostvariti uz pomoupnika i Joiina roakaJuria, ora, koji radi kao sluga kod bogatog Illusrissimusa koji pak pristaje primiti Ivicu nastan i hranu za vrijeme kolovanja. Illustrissimus je lik misteriozne prolosti, izvanbrani sin vlasnika imanja i suprugeupravitelja imanja, a prije preseljenja u grad ivio je razvratnim ivotom (silovao je Doricu, suprugu jednog uglednog

seljaka).

Kada je Ivici 20 godina, u Mecenin dom stie njegova lijepa roakinja i tienica Laura u koju se Ivica odmah zaljubi, a kojamu ispria kako je nakon oeve smrti odrasla u siromanoj radnikoj obitelji u kojoj je otac pijanac, a sin jednooki grubijanFerkonja. Bjeei od Ferkonje, u umi je naila na babu Hudu kod koje je provela nekoliko godina, a zatim je dola u grad kMeceni. Nakon to Mecena otkrije Iviinu i Laurinu ljubav, potjera Ivicu iz svog doma pa se on, upravo za Uskrs vraa kui.

Mecena je na samrti, a Laura trovanjem pouruje njegovu smrt. Iste noi Mecenina kua izgori u poaru, or postaje krmar,a Laura s Meceninin novcem dolazi za Ivicom na selo. Meu Meceninim novcem, Laura pronalazi dokaze da je zapravoMecenina ki (plod silovanja seljakinje Dorice!), a Ivica odluuje nastaviti kolovanje Laurinim novcem. Po povratku u grad


10/16

10

saznaje da je Laura u vezi s Kanonikovim sinom Mihom pa raskida s njom.U Ivicu je zaljubljena kanonikova ki Anica koja zanjim dolazi u grad i upada u ruke svodnici, od ega je Ivica spaava u posljednji trenutak. Istovremeno se Laura i Mihaposvaaju kada ona u jednom njegovom prijatelju otkrije Ferkonju. Ona s Ferkonjom ubije Mihu te kree u bijeg i stvaraodmetniku druinu. Potom ubija i Ferkonju i eli zapoeti novi ivot s Ivicom u inozemstvu, ali Ivica se odluuje vjenati s

Anicom.Laura sa hajducima upada na samu svadbenu sveanost; Kanonik i Iviini roditelji pogibaju u tom sukobu, Ivica jeranjen, a Anica oteta i ubijena nakon okrutnog muenja. Ubrzo potom Laura je uhvaena, osuena i smaknuta, a Ivicaslubuje kao registrator u provinciji. Krajem ivota odaje se alkoholu, te u trenutku pomraenja uma spaljuje i sebe iregistraturu.

KOVAIEV ROMAN U REGISTRATURI Poluautobiografski roman U registraturi, karakteristinoispripovijedan u prvome licu, velika je realistika freska u tri dijela. Tematska mu je osnovica ivotni put i traginasudbina Ivice Kimanovia, darovitoga i bistroga djeteta i mladia koji u dodiru s gradom i gradskim ivotomtijekom kolovanja doivljava krahsvojih iluzija i ambicija da bi kao slubenik registrature zavrio ivot u njezinuplamenu doivjevi prije svega, tjelesni i duevni slom. U tom romanu Kimanovieva je sudbina uzdignuta dosimbolinog znaenja kao slika raanja moderne hrvatske inteligencije u 19. st.

Eugen Kumii

Jelkinim bosiljkom doivljava svoj prvi uspjeh, da bi Olgom i Linom izazvao pravu senzaciju te ve bio

najplodniji i najpopularniji hrvatski romanopisac. Ureivao je i Hrvatsku vilu gdje je nastojao opravdati svojknjievni pravac. Njegovo djelo dijeli se u tri grupe: tzv. naturalistiki romani (s graom iz Zagreba), istarskeromane i historijske romane. Meu prvima je zagovarao ideje naturalizma. U svojemu se bogatomu proznom opusunajvie zadrao na problematici rodnog kraja Istre.

Pripovijesti, novele i crticeJelkin bosiljak, Neobini ljudi

RomaniOlga i Lina, Gospoa Sabina, Zaueni svatovi,Urota zrinsko-frankopanska, Kraljica Lepa

DramaPetar Zrinski

POVIJESNI ROMANI EUGENA KUMIIA

On svjesno odabire upravo one teme u kojima je do izraaja dola iskljuivo nacionalna tragedija Hrvata; njegovaje misao neprestano u sadanjosti, u problematici vlastitoga vremena, a povijesna tema paljivo je odabrana dapomogne u rjeavanju aktualnihdogaaja. U cjelini gledano, njegovi povijesni romani zapravo su sinteza onogato je tada bilo prisutno u hrvatskoj knjievnosti, kao i njegova cjelokupnog opusa.

U Hrvatsku je doveo elemente naturalizma. U knjievnost ulazi romanima Olga i Lina i Jelki n Bosiljak.Cilj je prikazati svu zlou i pokvarenost, licemjerje gornjih, graanskih i drutvenih slojeva. Vano jeprikazati Hrvate kao simbol potenja, apsolutne moralne istoe. Prema tematskim preokupacijamanjegovo se stvaralatvo moe promatrati u tri kruga: 1.pripovijesti i romani iz istarskog ivota,

2.naturalistiki romani, 3. povijestni romani. Cilj je razotkriti sve to je u Hrvatskoj trulo. Odstraniti sve toje opako, bolesno, tetno, ali i istaknuti to da u redovima Hrvatskog graanstva kao i plemstva ima i onihkoji nisu upali u vrtloge zla nego mu se odupiru snagom svoje savjesti i svijesti. Do izraaja dolaziegoistino, beskrupulozno stjecanje osobne koristi, varanje, spletkarenje, politika podmetanja, tra,nezasitna gramzljivost za novcem, za poloajem u drutvu, a pritom se ne biraju sredstva da bi se eljenicilj ostvario. Ve prvo susret s pojedinim likovima otkriva do kraja njihov nepromijenjen karakter. Ti sujunaci ili iskljuivi nosioci dobra, vrstog morala ili su pak olienje zla.

OLGA I LINANa uporno nagovaranje svoje majke Klare koja stremi za barunskom titulom, mlada Olga mora se udati za

rastronog baruna Alfreda koji je zaljubljen u lijepu, ali zlu Linu koja ga koristi samo da od njega izmuze to vie novaca. akni kada Alfred otkrije Linine spletke i shvati da je zapravo bludnica koja mota mukarce oko malog prsta, on je ne moemaknuti iz svog ivota jer ga Lina, zajedno sa svojim bivim ljubavnikom Arturom dri u aci. Olga, koja je nesretna u braku sAlfredom, ezne za svojom pravom ljubavi Dragutinom i jedinom prijateljicom Milkom i propada iz dana u dan, naoigledmajke koja postaje sve beutnija te ak sudjeluje u Olginom silovanju, samo kako bi se morala udati za Alfreda! Nakon to


11/16

11

rodi malog Milana, Olga, teko bolesna, pada u postelju. Kao tobonja sobarica, njeguje je Lina koja, ne mogavi doekati daOlga umre, ubrza njenu smrt guenjem. Nakon Olgine smrti, brigu za njihovo dijete preuzima Olgina majka Klara koja se umeuvremenu udala za starog i rastronog, ali osiromaenog baruna, samo kako bi si pribavila barunsku titulu. I stari barun(koji je u dosluhu s Linom) i Lina, rasipaju Alfredov i Klarin novac, tako da nakon nekoliko godina i Klara i Alfred ostaju bez

svega. Stari barun je umro, a Lina se s Alfredom preselila u siromano beko predgrae. Rodila je djevojicu Idu, i zajedno snjom skapava od studeni i gladi jer je sve zaloila. Alfred se sasvim odao piu i pokuava je ubiti. Nakon nekoliko godina,kada je Milan ve odrastao, on dolazi u bordel i spava s jednom bludnicom. Ujutro saznaje da je to Ida njegova polusestra!Oajan, ubija i sebe i nju. Nad mrtvim tijelima zdvajaju vlasnici bordela Lina i Artur !

GOSPOA SABINASabina pl. Lozarova, zajedno sa svojom kerkom Zorkom predstavlja jednu od uglednih zagrebakihplemenitakih obitelji. Svojom prevrtljivou, ljepotom i hinjenom ljubaznou obje uspijevaju koketirati s mukarcima koji imse neprestano ulaguju. Sabina eli udati Zorku, ali neprestano mijenja potencijalne zarunike, elei ju udati to bogatije.Jakov Vojni, zbog svojeg siromatva, prvotno je u nemilosti, ali kad Sabina sazna da mu je umro stric koji mu je ostavio veliknovac, svim silama nastoji ga opet pridobiti za svoju Zorku, dok prvotnog udvaraa Ribievia odbacuju. Sabini i Zorki zaraskoan ivot treba sve vie novaca, pa Sabinina mua praktiki dovode do bankrota, a Sabina se zaduuje i zalaedragocjenosti kako bi to due odrala privid bogatstva. Istovremeno, eli udati svoju prijateljicu, udovicu Jelu za zlogSolaria (koji eli samo Jelin novac), a zaljubljen je u Jelinu tienicu Ruu, koja je pak zaljubljena u arinia. Ribievi, kojije prvotno bio zaruen sa Zorkom, hitno treba novaca pa odlazi kod lihvara Hribara i tamo saznaje da je i Sabina zaduena.Sabina ga se sada eli rijeiti pa smilja spletku na krabuljnom plesu, namjetaui mu tobonju ljubavnicu s kojom ga uhvati

in flagranti to joj je sada dovoljan razlog da mu ne da svoju ker za enu. Novi kandidat sada je Vojni koji pak stremizaplemikom titulom te stoga odlazi u Petu po nju, a za to vrijeme Sabina i Zorka iz njegove blagajne kradu novac koji im jetrebao da podmire pronevjeru koju je uinio Sabinin suprug, podmiriujui Sabininu neumitnu e za novcem i tako spase ast

svoje obitelji. Vojni se vraa prije roka, ali Sabina se opet uspijeva snai smiljajui priu o nekakvoj okladi koju Vojninaivno proguta kada mu Sabinin prijatelj (koji je u krai Vojnieva novca i sam sudjelovao) obea da e se svojim vezama

zauzeti za njega da mu dodijele barunsku ast, to je Vojnieva najvea elja.

U romanu do izraaja dolazi snobizam i lana veliina zagrebakih velikaa, kao i onih koji streme za visokimtitulama i poastima te su zbog toga spremni sve rtvovati.

Josip Kozarac

Kozarac je jedan od prvih hrvatskih knjievnika koji je, duboko zabrinut za sudbinu svoje zemlje, namjestoverbalistikih fraza isticao znaenje ekonomskih faktora u razvoju zemlje i u osloboenju ovjeka.

Teme u Kozarevoj prozi raspon odreenih problema u djelima Josipa Kozarca kree se od rjeavanja nekihizrazito gospodarskih pitanja, preko promatranja ljudi koji se otuuju od vlastitog stalea i sredine kojoj pripadajudo promatranja i analize slavonskog sela onog doba.

Gotovo lirski opisao je svoju najveu ljubav umu u Slavonskoj umi. Ostale znaajne pripovjetke: Tena, BiserKata, Oprava.

Tu su i romani: Meu svjetlom i tminom i Mrtvi kapitali (+ nedovreni ivi kapitali) u kojima takoer zapaamnoge probleme u hrvatskom drutvu.

Njegov knjievni rad obiljeen je stalnom borbom dvaju principa: lirskog i epskog, srca i uma, duhovnog itjelesnog. Osobito u svojim romanima, on je angairani ideolog i prosvjetitelj, ali politika je trajno ostala izvanfokusa njegovih interesa.

Opisuje rodnu Slavoniju. Zanima se za zaostalost seoskog gospodarstva, siromanost slavonskog seljakakoji pasivno propada, moralni ponor u koji upadaju mlade i lijepe seoske djevojke, prostituiranje ena. Uromanu Mrtvi kapitali pretresa okolnosti gospodarskog i moralnog srozavanja slavonskog sela. To su ljudi

koji su se obili od pluga i motike i ele poto-poto postati gospoda. Zemlja je znai mrtvi kapital, a ljudi su

se odbacili od roene zemlje, preziru rad, spremni su i na ponienje samo da pred pukom igraju gospodu.Najvee umjetnike domete ostvario je u kratkoj prozi. U novelama tamtizira socijalne probleme rodneSlavonije, odnose selo-grad, ljepotu Slavonskog krajolika, ali ipak su mu najbolji tekstovi u kojima


12/16

12

analizira posljedice raspada patrijarhalnog morala (Tena, Biser Kata). Tu su i suptilne analize na temu

ljubavi, braka, ljubomore i nevjere (Mira Kodolieva, Oprava, Dona Ines). Pokazao je interes za psiholokuanalizu i duevno raspoloenje glavnih likova. Osobito su ga zanimali enski likovi i enska psihologija, tespecifini problemi poloaja ene u braku. Njegove posljednje novele Oprava i San dr. Orlia otkrile sunjegove sklonosti psihologiziranju kojim se priklanja moderna.

Vjenceslav Novak

Uz romane, napisao je i stotinjak novela, od kojih se izdvajaju: Nezasitnost i bijeda , Crtica o Boiu, U glib, Predsvjetlom, Pripovijest o Marcelu Remeniu i Iz velegradskog podzemlja. Bavio se i skladanjem te sviranjem orgulja,objavio nekoliko kolskih prirunika o glazbi, a neko vrijeme ureivao je i neke tadanje glazbene asopise; Gusle iGlazba.

Novaka se smatra jednim od najvanijih autora hrvatskog realizma, koji obiljeava kraj tog razdoblja u domaojknjievnosti, a Posljednje Stipanie suvremena kritika smatra najuspjelijim djelom hrvatskog realizma. Pisao je otemama iz vlastitog zaviaja: Senja i podvelebitskog kraja, ali i o hrvatskom malograanstvu te socijalnoj tematici,siromatvu i obespravljenim ljudima s drutvenog dna.

POSLJEDNJI STIPANIIAnte Stipani potomak stare senjske patricijske obitelji, ve kao 40-godinjak, vjenao se smnogo mlaom Valpurgom iz osiromaene plemike porodice Domazetovia. Ante potpuno zanemaruje ker Luciju, dok svenade polae u brata joj Jurja, kojega alje u Be na studij. Obiteljski imetak se polako topi, a Juraj nakon pet godina sasv imzaputa studij te do oca dolaze glasine da se po Beu potuca kao ulini svira. Stipani se u meuvremenu pridruuje biskupuVukasoviu, elei postati jedan od predstavnika carevine u Pounu te tako stei poznanstva koja bi Jurju omoguila da stvori karijeru, ali lokalne austrijske vlasti to nastoje svim silama onemoguiti jer se Vukasovi zalae i za senjsku autonomiju teizdvajanje grada iz vojne uprave.Kada Juraj u pismu optuuje oca da ga je ovaj prisilio da odustane od studija i postanekonobar, Ante mu jo jednom odlui poslati novac i odlazi gradskom lihvaru, ali odustaje od zaduivanja. Benetti mu nudidobar poloaj ako odustane od kandidature za zastupnika, to Stipani prvotno odbija, ali kad mu Vukasovi odbije pomoi,ipak se priklanja Benettiju.Krajem jeseni Ante Stipani umire, ostavljajui obitelj nezbrinutu, a u sijenju stie Juraj koji jezavrio studij i zaposlio se u Zagrebu te se sasvim odnarodio (eli ak pomaariti i ime). S njim je doao i prijatelj Alfredkoji

zavodi naivnu Luciju, a Juraj natjera majku na prodaju kue te s tim novcem odlazi, a Valpurga i Lucija se sele u staru kuicuDomazetovia. Nakon pobaaja, Lucija se razboli od tuberkuloze i po cijele dane oekuje Alfredovo pismo koje ne stie paValpurga moli nekadanjeg Lucijina oboavatelja, Martina Tintora da Luciji pone pisati pisma u Alfredvo ime, ne bi li jeutjeio. Meutim, Lucija ipak posumnja u autentinost pisama te naposlijetku sazna da je Alfred ve godinu dana oenjen,nakon ega, shrvana i razoarana umire. Martin se vraa u sjemenite, a dvije godine nakon keri, u bijedi, zamotana u plahtukao prosjakinja, za vrijeme uskrsnih procesija na Nehaju umire i Valpurga.

Posljednji Stipanii tipini su po zatvorenoj cirkularnoj kompoziciji u kojoj se poetak romana poklapa s krajemprie, a posljednje poglavlje epilog, dogaa se dvije godine nakon poetka pripovijedanja. Novakov pripovjedanajblii je realistikom idealu potpune impersonalnosti pripovjedaa i mimetinog, gotovo fotografskogdokumentarizma. On je moda i jedni autor kod kojeg se ne mijeaju realistiki i romantiarski elementi

izgradnje pripovjednog svijeta i koji bez nostalgije i idealizirajueg sentimentalizma prikazuje nestanak ljudi ije jepovijesno vrijeme isteklo.

irinom podruja koje je obuhvatio, Novak nadvisuje sve hrvatske pripovjedae svoga razdoblja. Dok su ostalihrvatski realisti uglavnom regionalisti, Novak je svraao pogleda na svu bujnu raznolikost hrvatskog ivota,zahvativi Grad Senj, Podgorje, hrvatsko graanstvo i malograanstvo te hrvatski proletarijat.

U GLIB Pria prati dvojicu mladia koji odlaze u Zagreb na studije; jedan je sin bogatog oca, lijepo odgojen, obrazovan i

dobroduan Artur Kranji, dok je drugi siromani selaki sin podrijetlom iz Like Jakov Kosovi. Otac je svojim utjecajemArturu izmolio stipendiju koju je Jakov eljno iekivao jer je to bio jedini nain da nastavi svoje kolovanje. Artur to nije znaoi u svojoj, jo djeakoj nevinosti, elio se nastaviti druiti s Jakovom kojega je pronaao gdje gotovo umire od gladi i bijede usiromanoj podstanarskoj sobici sa starijim, isto tako siromanim Pavlieviem. Artura je Pavlievi estoko napao optuujuiga za krau stipendije koja je bila namijenjena Jakovu, a ne njemu, bogatakom sinu. Artur jetime duboko pogoen i pie ocuda se eli odrei stipendije u korist Jakova. Uskoro od oca stie odgovor u kojem mu nareuje da mu se ne obraa takvim


13/16

13

neopravdanim zahtjevima; jer stipendiju su za svoje sinove izmolili i mnogo bogatiji no to je on. Vrijeme je prolazilo, aArturu je sve vie ispred oiju gubila slika siromanog svog druga, dok sasvim nije ieznula u buci ivota.

IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA Zima je. Siromani radnik Mika radi kao piljar sa jo jednim drugom i nakonto dobije siromanu zaradu, zapije je u gostionici iako ga doma eka ena s gladnom djecom. Po obiaju, ena svaki putprigovara to je opet sve zapio, a djeca gladuju. Iako ga grize savjest zbog svoga ina, pijani Mika ipak navali na enu, kojabjei van s djecom, ali u pijanstvu on i ne shvaa odmah da je teko udario najmlau kerku, Evicu, koja uskoro nakon togaumire. Nesretnom Miki srce puca od alosti zbog svog nesvjesnog ina i stidi se opet prijei kuni prag. Ali ena ga ipak zove ksebi, opravdavajui sve to se dogodilo voljom bojom. Mika polazi za enom kao na stratite, nosei u sebi misao o smrti imaloj Evici koju je toliko volio.

NEZASITNOST I BIJEDA Gimnazijalac uro, lijep i inteligentan mladi, ali sin siromane pralje, eli nastaviti

kolovanje u velikom gradu. Unato tome to je bio najbolji uenik na gimnaziji, stipendija je dodijeljena mnogo loijemueniku, ali sinu utjecajna oca pa uro ne zna kako e nastaviti kolovanje. Majka ipak uru alje u grad, otkidajui od svoj ihusta kako bi mu smogla za stan i najosnovije potrebe. Nakon duljeg traenja, nalaze stan kod jednog krojaa koji je imao tekobolesnu enu. uro poinje tamo ivjeti, ali nakon nekoliko mjeseci poinje pobolijevati. S vremenom mu postaje sve gore ioajna majka nasluuje da se zarazio od krojaeve ene koja je u meuvremenu umrla. Nakon ljetnih praznika, uro senamjerava vratiti i nastaviti kolovanje, ali shrvan tekom boleu poetkom jeseni umire.

IZMEU DILETANTIZMA I UMJETNOSTI

Unato svim tekoama, Novak je bio izuzetno plodan pisac, sposoban da u vrlo kratko vrijeme napie itav roman,a svoj vlastiti odnos prema pisanju i nudi pisanja da bi se preivjelo, vjerno je doarao kroz lik Maksa uautobiografskoj Crtici o Boiu. Za Novaka je umjetnost prije svega bila ostvarenje humanog ideala trebaupirati prstom samo umjetniki! u rane drutva, bez toga ne e biti nikada opeg lijeenja socijalnog zla.Uknjievnosti se prije svega povodio za domaim uzorima, budui da mu prilike nisu doputale da detaljno pratieuropsku knjievnost i filozofiju svoga vremena. Materijale za svoja djela sakupljao je u biljenicama, od kojih jedanas sauvan samo manji dio. Iz njih, kao i iz njegove korespondencije, saznajemo da je veinu pojedinosti izsvojih djela, kao i likove opisivao prema ivim modelima (Tito Dori, Nikola Bareti, Stipanii i dr.), ali nijeunosio sirove detalje, ve ih je preraivao i dotjerivao.

Uzor mu je bio enoa, a nazivali su ga i Senjski enoa. Tematski je bio vezan uz Senj i Podgorje. Njegoviromani i pripovijetke zahvaaju ive teme tadanjeg drutva. Prikazivao je malograanstvo, seosku igradsku sirotinju, sitne inovnike, siromane i bolesne ake beskunike. Pokazao se i kao vrstan psiholog,naroito u promatranju ljudi koji ive u materijalnoj i moralnoj bijedi koji su odbaeni. Usredotoen je nasudbine pojedinaca, pa najvie iz sloja ponienih i povrijeenih. Njegovo se stvaralatvo moe podijeliti udvije faze:

1.razdobljeod 80.-ih do 90.-ih godina ispunjene uglavnom pripovijetkama s tematikom iz ivota ljudi izrodnog Senja. Kao realist svoje teme nije izmiljao, one su nastale kao plod njegova ivotnog iskustva.

Stvarnost prikazuje objektivno, bez pretjerane patetike i prenaglaene sentimentalnosti. Zbog toga jenazvan hrvatskim Balzacom. Pokazao je suut za malog, slabog i materijalno nezbrinutog ovjeka. Najveidio tih pripovijetki ujedinio je u zbirku Podgorske pripovijesti.

2. razdobljeod 90.-ih do prvih godina 20. stoljea kada se nastanjuje i ivi u Zagrebu. Tematski se okreeprema urbanojproblematici zadirui duboko u pore ivota gradske sredine posebice periferije gdje stanujubijeda, glad i siromatvo. Opisuje zagrebaku poluinteligenciju, nezamrene uenike i studente,uopemalograanski sirotinjski svijet. (U glib, Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja)

Josip Eugen Tomi

Historijska tematika stalno je prisutna u njegovu stvaralatvu i tu on postie svoje najvee domete. Tomi se dakleprilagoavao vremenu i iao ve utabananim stazama pa je o njemu i ostalo miljenje kao o piscu osrednjevrijednosti.


14/16

14

Svoj literarni put zapoeo je poezijom (Leljinke), no o njoj se u knjievno -estetskom smislu nema to rei, ostajesamo vana kao knjievno-povijesni podatak. Mnogo je vaniji njegov rad na podruju dramskog stvaralatva:Tomi je nastavio zapoeti rad Demetra i enoe: od 1872. do pojave Stjepana Miletia, on je vrio funkcijusavjetnika drame ili odbornika, a nekoliko godina i dramaturga. Kao originalni dramski tvorac predstavio se s

nekoliko tekstova (Brane ponude, Zateeni enik, Novi red, Barun Franjo Trenk, Pastorak). Ipak, one nepredstavljaju nikakav posebni doprinos hrvatskoj dramskoj literaturi: previe su didaktine, epski naglaene i vrloesto pretendenciozne.Punu naklonost italake publike, ali i kritike, Tomi je dobio kada je poeo objavljivati

crtice i pripovijetke (zbirka Pourice), koje karakterizira umjenost razvijanja fabule, izvanredna tenost prianja,jednostavnost izraaja te istoa jezinog izraza. Opisuje sitne doivljaje aka, raznih majstora i kalfa, starihdjevojaka, udovica ili nadobudnih ljubavnika, a u sve to esto uplie i motive iz narodne knjievnosti, to pridonosizanimljivosti fabule. Ti tekstovi prvenstveno su pisani s namjerom da zabave i zato ih je publika lako i rado

prihvaala.

Dovravajui nedovrenu enoinu Kletvu, Tomi je ve pokazao svoj afinitet prema historijskoj tematici, aistovremeno i naznaio kako je njegovo shvaanje funkcije historijskog romana istovjetno s enoinim:prosvjeivanje i spoznavanje vlastite linosti kao nacionalnoga bia u asu formiranja moderne hrvatske nacije.Narod u historijskom romanu analogijom izmeu sadanjosti i prolosti spoznaje samoga sebe.

U posljednjem desetljeu ivota, Tomi je napisao svoje najbolje djelo: roman iz suvremenog ivota Melita.Glavni je nosilac radnje enski lik, a vie panje posveeno je oblikovanju i analizi pojedinih junaka, radnja se svevie zatvara u interijere, a dijalog sve vie nadomjeta dotadanju tehniku naracije i izvjetaja. Melita je pravidrutveni roman po realistikom poimanju: slika i panorama ope drutvene situacije 19. st., plemstva kojeneminovno propada i graanstva koje se uspinje, ivotopis glavnog junaka, sinteza individualnog i opeg uuzajamnom djelovanju. Melita je socioloki i psiholoki motivirana, predstavljena kao tip vamp-ene koja ne moeobuzdati svoje nagone i nezaustavljivo putuje u ludilo, upropaujui sve oko sebe .

MELITA Plemika obitelj Armano, zbog rastronog ivota gospodara obitelji: grofa Orfea, a zatim i njegova jo

rastronijeg sina Artura, sve vie zapada u velike dugove. Orfeo se poinje baviti trgovinom, ali svaki posao koga se prihvati

ubrzo propada. Uskoro bi mogli izgubiti i svoje imanje Delidvor u Zagorju i spasti na prosjaki tap, ega se njegova ena,grofica Ana, kao i njihova ki Melita, najvie pribojavaju.

Melita je zaljubljena u Alfreda, ali i on je osiromaeni plemi pa se mora oeniti Ljubicom, kako bi dobio miraz. Melita jeduboko povrijeena tim inom, ali se i ona naskoro vjena iz koristi: s bogatim novarom, ali neplemiem BranimiromRudniem.

Nakon vjenanja nastaje pravi pakao, Melita pokazuje svu svoju muiavost i histeriju i jadnom Branimiru, koji je neizrecivoljubi, ne preostaje drugo nego da se povue dok se Melita ne smiri. Ona ide toliko daleko da ne eli vidjeti ni vlastito dijete pase o njemu skrbi uglavnom Branimir. Svi prijatelji i rodbina polako uviaju Melitinu zlou, a ona kuje plan kako bi zavelaAlfreda koji je sada oenjen s naivnom Ljubicom, koja i ne sluti kakva se podlost krije u lijepoj zavodnici Meliti. Meutim,Melita ipak u ostvarenju svojih planova nailazi na tekoe, prvenstveno zbog Ljubiine tutorice, koja ju neprestano dri na

oku. Ipak, nekoliko puta uspijeva se sastati s Alfredom, nemilice troei muevljev novac po mondenim europskimljetovalitima.

Naposljetku ipak dolazi do rastave braka, ali Melita svejedno ne dobiva Alfreda jer se ovaj odluio vratiti svojoj dobroj ivjernoj eni Ljubici. Stoga ona potrai svojeg nekadanjeg vremenog udvaraa i uda se za njega. Nakon nekog vremena opetpoinje ivjeti po svojim hirovima, neprestano okruena mnogim mukarcima, to njenom sadanjem muu naravno neodgovara. Uskoro potom, i inae histerina i labilna psihika zdravlja, potpuno silazi s uma i biva smjetena u ludnicu.

Stvaralaki je ivio u postpreporodnom romantizmu, realizmu i moderni pa se ta razliita razdoblja i tendencijemeusobno proimaju u itavom Tomievu opusu. U trenutku kada se pojavio, njegov Zmaj od Bosne oznaio jeznaajan prijelom u nainu kojim je hrvatskaknjievnost, zadojena turkofobijom vie kranskog nego nacionalnog

podrijetla, tretirala bosansku tematiku, to je meu prvima zapazio jo Rikard Jorgovani u Obzoru.


15/16

15

Ksaver andor Gjalski

Bio je knjievnik i politiar, proslavio se djelima sa zaviajnom tematikom. Osobito je rado pisao o propadanjuzagorskih plemia.Svoje prve pripovijesti objavljuje u Vijencu, a one e postati prve pripovijetke u ciklusu Podstarimi krovi. U vrlo kratkom vremenu objavljuje nekoliko romana: U novom dvoru, U no i, Janko Borislavi; ukojem se taknuo faustovskog problema, Na roenoj grudi i Radmilovi. U knjievnom smislu, Gjalski zahvaa vrloirok raspon od realizma do fantastike i modernizma.Najbolje stranice njegovih djela pripadaju prozi s motivima

iz zagorskoga plemenitakog ivota. Duboka emocionalna povezanost sa sredinom koju opisuje omoguila mu jeda toj specifinoj problematici dade i odgovarajuu umjetniku formu.

POD STARIMI KROVIma U uvodu je prikazana saborska sjednica iz 70-ih godina XIX. st. na kojoj se pojavljuju

tri starca u narodnim nonjama koji izazivaju podsmijeh mladia. U blizini se zatekne ovjek koji im ponudi da eim pripovijedati o starim vremenima i plemenitaima te se mladii nakon nekoliko dana nau kod tog gospodina ion im pria novele koje slijede.

Illustrissimus Battorych govori o rodoslovlju plemia Batoria, kako su dobili u posjed dvorac Brezovec te oposljednjem vlasniku kurije, Kornelu kojega je pripovjeda osobno poznavao. Opisan je incident sa seljacima okoume te poar koji su podmetnuli seljaci iz osvete, nakon ega stari Kornel od alosti umire.

Diljem Brezovice posveena je detaljnom opisu dvorca, osobito ptije sobe u kojoj se nalazio portret crvenegospe, Marie comitisse de Blagay te njenom duhu koji se pojavljivao u dvorcu. O njoj se pripovijeda i u treojnoveli Roman portreta, u kojoj pripovjeda prepriava rukopis iz XVII. st. koji pripovijeda o Marjeti Blagaj injenom muu Gaparu koji je iz osvete ive zapalio i nju i njenog ljubavnika, ezara Montija.

U noveli Na Badnjak opisuje se posljednji Badnjak prije smrti starog Batoria, a Na groblju evocira uspomene osusretu Batoria i Benka Stolnikovia, vlastelina koji je ostao bez ene i djece. Plemenitai i plemii govore osukobu mlaeg i starijeg narataja, o djevojci Justiki koja je sluajno ranila svoga mladia Slavka, te je potom,zbog sramote to je morala na sud poinila samoubojstvo utapanjem u potoku, iako je bila osloboena krivnje.

Pripovijest Na Januevo govori o propadanju plemstva, a Mlin kod ceste prikazuje sudbinu grofice koja je umladosti bila Batorieva simpatija, ali je otila s violinistom i potroila sav imetak.

Idila starog ljeta i Starci prikazuju ugoaje starih vremena i nekadanjih ivota plemenitaa, portretirajui njihovelikove. Najdua novela je Perillustris ac generosus Cintek koji zapoinje Batorievim susretom s Ermengildekom(Arpadom) pl. Cintekom, koji ga poziva na svoj posjed. Na gozbu dolazi poreznik, a u epilogu Cintek, koji ne eliplaati porez, gubi sve svoje posjede, te, ironino postaje porezni ovrhovoditelj!

Zbirku zakljuuje Beg sa Sutle, pria o traginoj sudbini plemenitaa Ivana Koria Cazinskog, koji sudjeluje uokupaciji Bosne, no tragino ostaje bez oba sina.

Zbirka je graena postupkom umetanja ili uokvirivanja, ime je postignuto ulanavanje, slino kao u 1001 noi iliDekameronu. Umetanje novela pokrenuto je uvodnom kratkom priom o zasjedanju Sabora, po principu prianjeradi prianja. Osnovni motiv ciklusa je sukob novog i starog vremena, odnosno nestajanje plemenitakog svijeta.Ponekad je obiljeava i blagi humor, ali i ironija, a prebacivanje pripovjednog interesa s izvanjskih zgoda iavantura na unutranji, psiholoki plan, kritika je smatrala modernistikim tendencijama u Gjalskoga .

JANKO BORISLAVI (1887)Mladi klerik i jedan od najboljih pitomaca zagrebakog sjemenita, Janko Borislavi,odjednom promjeni svjetonazor i zatrai dozvolu da se svue iz sveenikog odjela te odmah upie studij filozofije u Beu, a

zatim ide i dalje po svijetu. Naskoro se uvjeri da ni filozofija ne prua apsolutne odgovore o ljudskom (be)smislu te serazoarava i u tome. I dalje si neprestano postavlja pitanja o smislu ljudskoga ivota, o beskorisnosti ivljenja (oslanjaju i sevelikim dijelom na Schopenhauerovu filozofiju). Naposljetku se vratio u Jazvenik, dvor svojih predaka. Tamo zamiljeno snatri

o svome djedu Kristoforu koji je cijeli ivot pokuavao pretvoriti olovo u zlato (te poinio samoubojstvo kada mu to nijeuspjelo). Zaljubljuje se u lijepu djevojku Doricu te se potpuno preobraa vie nije mogao ni o emu drugom razmiljati negoo njoj. Uskoro mu se pruila prilika i da ju upozna (pomou gospoe Eveline) i naskoro se njih dvoje poinju sastajati, bez


16/16

16

znanja njezine tete, gospoe Jagodike, s kojom je Dorica ivjela. Kada je Jagodika zbog posla oko prodaje zemljita moralau Zagreb, Dorica koristi priliku da se vidi s Jankom. Zbog oluje, sklanjaju su se u njenu kuu i no provode zajedno. Jankouvia da je poinio kobnu pogreku pa ve sutradan otputuje i ostavlja oajnu Doricu samu, a stara Jagodika, kad sazna to

se dogodilo proklinje je i otjera od kue. Od velikog uzbuenja Jagodiku pogodi srana kap i jednim dijelom tijela ostaneoduzeta. Za nju se brinu sluavka i Dorica, iako je stara ne eli vidjeti.Tako to traje pet godina, sve do Jagodikine konane smrti. itavo selo ogovara nesretnu Doricu, a ona sve strpljivo podnosi.Jedini koji je razumije je mladi lijenik, udovac koji je eli oeniti, ali ona je jo uvijek zaljubljena u Janka. Nakon pet godinaJanko se napokon vraa (proputovao je itav svijet), ali znatno ostario i iscrpljen te do krajnosti razoaran. Odluuje siprerezati ile, ali ga sluga pronae prije nego to je potpuno iskrvario te se sada za njega brine Dorica, koja je odmahpohitala da ga vidi kada je saznala to se dogodilo. Tu je i doktor, koji se skrbi za Janka. Teko bolestan, Janko uvia dadoktor Pai osjea neto vie prema Dorici pa izrie svoju posljednju elju: da se Dorica i doktor vjenaju. Uskoro potomumire, ustranoj agonije. Pai i Dorica se vjenaju i sretno ive u Jazveniku koji im je Janko oporuno ostavio.

LJUBAV LAJTNANTA MILIA (1915) U Varadinu, u staroj kui pored groblja stanuje 90-godinji porunikEmanuel Mili. Ve 50 godina svakodnevno odlazi na grob svoje zarunice Anastazije (Staze). Stari Mili pripovjedau priasvoju ivotnu priu te se retrospektivno vraa 50 godina unatrag kada je bio mladi dvadesetogodinji porunik koji je odutapanja spasio lijepu Anastaziju te se odmah u nju zaljubio. Meutim, zbog vojnih obaveza, vjenanje je moralo bitiodgoeno, a kada je ve bio zakazan datum, Anastazijin otac bio je osuen zbog veleizdaje i strijeljan, nakon ega je Stazapala u teku depresiju i neurozu, od koje se nikad nije sasvim oporavila. Nakon prividnog poboljanja u toplicama, jednoga

dana alila se na glavobolju i udne snove u kojima je susretala pokojnog oca. Iste veeri je umrla. Kao zarunici, Mili joj jeobeao da se nikada nee ponovno oeniti ako ona umre. Svoje obeanje je izvrio, drei ga se punih pedeset godina.Anastazija mu se pojavljuje povremeno u snovima, a u posljednje vrijeme sve ee. ak mu je nagovijestila i toan datumkada e umrijeti 29. rujna. Tako se i dogodilo, pripremivi sve za smrt i nimalo ne sumnjajui u ispunjenje sna, Mili jedoista umro 29. rujna u 9 sati.

Documents

Hrvatska Književnost 19.St