UPRAVNI ODBOR . Broj: 2-214-6991/4-11-2015 Zagreb, 10. prosinca 2015. Na temelju članka 32. Statuta Hrvatske obrtničke komore (NN br. 106/2014) Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore, na 7. sjednici održanoj 10. prosinca 2015. donosi sljedeću

ODLUKU

I.

Predlaže se Skupštini donijeti Program rada HOK-a za 2016. kakav je predstavljen na današnjoj sjednici.

II. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Dragutin Ranogajec, v.r. O tome obavijest: 1. Uredu predsjednika HOK-a 2. Službi za pravne poslove 3. Pismohrani

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA

10002 Zagreb - Hrvatska, Ilica 49/II, p.p. 166; Tel. 01 480 66 66, Fax: 01 484 66 10,

E-mail: hok@hok.hr, WEB: http://www.hok.hr

HRVATSKA OBRTNI�KA KOMORA

PROGRAM RADA HRVATSKE OBRTNI�KE KOMORE ZA 2016. GODINU

1

Sadržaj U V O D ........................................................................................................................................................... 2

PROMICANJE OBRTA I OBRTNIŠTVA ........................................................................................................ 4

1. Organiziranje nastupa obrtnika na sajmovima u zemlji i inozemstvu ................................................. 4 2. Promotivne Aktivnosti .......................................................................................................................... 5 3. Informiranje o aktualnostima u obrtu i obrtništvu ................................................................................ 6 4. Internet ................................................................................................................................................ 7 5. Suradnja s partnerskim institucijama .................................................................................................. 8 ZASTUPANJE INTERESA OBRTNIKA PRED DRŽAVNIM TIJELIMA ...................................................... 10

AKTIVNOSTI NA PODRU�JU STRUKOVNE IZOBRAZBE ....................................................................... 11

1. Razvoj kvalitete i modernizacija rada u podru�ju obrazovanja za obrtništvo ................................... 11 2. Redovni sustav obrazovanja za obrtni�ka zanimanja ....................................................................... 12 3. Daljnje obrazovanje za potrebe obrtništva ........................................................................................ 13 4. Pedagoška dokumentacija ................................................................................................................ 13 5. Projekti .............................................................................................................................................. 14 6. Ostali poslovi ..................................................................................................................................... 14 7. Sufinanciranja aktivnosti u provo�enju strukovne izobrazbe ............................................................ 15 AKTIVNOSTI KOMORE NA PODRU�JU INFORMATIZACIJE .................................................................. 16

1. Aktivnosti na informatizaciji Upravnih tijela HOK-a ........................................................................... 16 2. Aktivnosti na informatizaciji Ureda predsjednika i Komorskog ureda HOK-a ................................... 16 3. Aktivnosti na informatizaciji podru�nih obrtni�kih komora i udruženja obrtnika ................................ 17 4. Aktivnosti na poslovima obrade komorskog doprinosa ..................................................................... 17 5. Aktivnosti na poslovima informatizacije Odjela za obrazovanje ....................................................... 17 6. Aktivnosti na financijsko ra�unovodstvenom dijelu JIS sustava ....................................................... 18 7. Aktivnosti na mrežnim ure�ajima, poslužiteljima, ostalim Portalima HOK-a i sustavu WEB zaštite 18 8. Aktivnosti na poslovima statistike i analize HOK-a ........................................................................... 19 9. Aktivnosti na poslovima poslovnog informiranja ............................................................................... 20 10. Ostale aktivnosti Odjela za informacijski sustav, statistiku i poslovno informiranje .......................... 20 AKTIVNOSTI KOMORE NA CEHOVSKOM ORGANIZIRANJU ................................................................. 21

1. Rad s �lanstvom, strukovna organiziranost, povezivanje i ja�anje strukovnih grupacija ................. 22 2. Zakonodavni okvir, zakoni i pravilnici, zaštita interesa struke .......................................................... 23 3. Promidžba i poslovno povezivanje .................................................................................................... 23 4. Informiranje i obrazovanje uz struku ............................................................................................... 24 PRUŽANJE POMO�I OBRTNICIMA PRILIKOM OSNIVANJA I POSLOVANJA OBRTA ........................ 26

SUD �ASTI I CENTAR ZA MIRENJE .......................................................................................................... 28

1. Provedba obveza Komore (Suda �asti) temeljem Zakona o zaštiti potroša�a, kroz Nacionalni program za zaštitu potroša�a 2013.-2016. i postupanje Suda �asti sukladno Zakonu o obrtu ..................... 28 2. Centar za mirenje – pomo� obrtnicima u rješavanju sporova s njihovim kooperantima i potroša�ima rastere�enjem od skupih i dugotrajnih sudskih postupaka ............................................................................ 30 ME�UNARODNA SURADNJA .................................................................................................................... 33

1. Europska unija i europske integracije ............................................................................................... 33 2. Me�unarodni projekti ......................................................................................................................... 33 3. Suradnja s komorama, poslovnim asocijacijama i europskim institucijama ..................................... 34 4. Me�unarodni sajmovi, poslovni razgovori i kooperacijske burze ...................................................... 35 5. Ostale me�unarodne aktivnosti ........................................................................................................ 35 USAVRŠAVANJE DJELATNIKA I DUŽNOSNIKA HOK-A ......................................................................... 36

PRAVNI POSLOVI I PLANIRANE SJEDNICE ............................................................................................ 37

ZAKLJU�AK ................................................................................................................................................ 38

2

U V O D

Zada�e i poslovi Hrvatske obrtni�ke komore, koje se detaljnije planiraju Programom rada za 2016. godinu, propisane su Zakonom o obrtu, Statutom i drugim aktima.

Osnovni cilj djelovanja Hrvatske obrtni�ke komore jest o�uvanje, unaprje�enje i razvoj hrvatskog obrtništva te �e se na mjerama koje isto omogu�avaju kontinuirano inzistirati u kontaktima i suradnji s nadležnim ministarstvima, Vladom, Hrvatskim Saborom i europskim institucijama. Komora �e nastojati osigurati povoljno poslovno okruženje za obrtništvo aktivnostima poput predlaganja zakonskih i podzakonskih propisa, potrebnih izmjena u postoje�im propisima, sudjelovanja u izradi akata te lobiranja putem saborskih zastupnika, �lanova Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora, resornih ministarstava i njihovih suradnika.

Hrvatska obrtni�ka komora uputila je novoj vlasti traženja hrvatskih obrtnika, koja su neophodna za jasno definiranje obrtništva kao neizostavnog dionika ukupnog hrvatskog gospodarstva.

Kako bi poboljšali poslovnu klimu u Hrvatskoj te stvorili poticajno i konkurentno poduzetni�ko okruženje, Hrvatska obrtni�ka komora smatra da država i Vlada Republike Hrvatske trebaju biti partneri gospodarskim asocijacijama u kreiranju boljih uvjeta za hrvatsko obrtništvo, ali i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

Hrvatska obrtni�ka komora ustrajat �e u realizaciji svih zahtjeva hrvatskih obrtnika te �e redovito revidirati ono što je u�injeno za obrtništvo.

Najvažnije programske aktivnosti obuhva�aju promicanje i zastupanje interesa obrtništva pred državnim tijelima i u Europskoj uniji, posebno kada je rije� o stavovima Komore o prijedlozima zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti obrtništva, strukovne izobrazbe, cehovskog organiziranja i povezivanja obrtnika te o me�unarodnoj suradnji Komore s institucijama u inozemstvu. Naglasak aktivnosti jest na u�inkovitoj realizaciji zada�a vezanih uz javne ovlasti iz podru�ja obrazovanja i Suda �asti i Centra za mirenje Hrvatske obrtni�ke komore.

Hrvatska obrtni�ka komora djelovat �e kao središnja institucija razvoja znanja i skrbi o obrazovanju za obrtništvo, cjeloživotnog obrazovanja obrtnika, �uvanja tradicije i specifi�nosti obrtništva. Svojim radom nastojat �e se pozicionirati kao lider u regiji te biti primjer drugim komorama, posebno u podru�ju obrazovanja. S tim ciljem nastavit �e se suradnja s komorama, poslovnim asocijacijama i europskim institucijama.

Hrvatska obrtni�ka komora nastojat �e aktivno sudjelovati u kreiranju europskog zakonodavstva i implementaciji europskih direktiva u doma�e zakonodavstvo.

Tako�er, ustrajat �e na boljem pozicioniranju me�u svojim �lanstvom, predstavnicima vlasti, poslovnom zajednicom i širom javnosti. Posebna pažnja posvetit �e se razvoju projekta Zajedni�ke nabave – HOK ZNA, kojim �e se �lanstvu omogu�iti jeftiniji pristup osnovnim radnim resursima.

3

Osim toga, Hrvatska obrtni�ka komora nastavit �e s radom na unaprje�enju svojih akata, s ciljem podizanje kvalitete svog rada i ja�anja jedinstvenog sustava.

Komora �e organiziranjem nastupa na sajmovima, informiranjem o zajedni�kom i drugim tržištima, promocijom obrtni�kih proizvoda, obrazovanjem za obrtništvo te seminarima i projektima, raditi na ostvarivanju podizanja konkurentnosti obrtništva. Strukovna organiziranost i povezanost ja�at �e se cehovskim radom, a istim �e se štititi i interesi struke. Hrvatska obrtni�ka komora sura�ivat �e s komorama u okruženju, kao i komorama u EU.

4

PROMICANJE OBRTA I OBRTNIŠTVA

1. Organiziranje nastupa obrtnika na sajmovima u zemlji i inozemstvu

Hrvatska obrtni�ka komora nastavit �e u 2016. godini promicati obrtništvo, obrtnike te obrtni�ke proizvode i usluge kroz organizirani nastup obrtnika na sajmovima u zemlji i inozemstvu.

Planom sajmova za 2016. godinu kojeg donosi Upravni odbor HOK-a na prijedlog Odbora za gospodarstvo, me�unarodnu suradnju i sajmove utvrdit �e se sajmovi na kojima �e Hrvatska obrtni�ka komora organizirati zajedni�ki nastup obrtnika, u ovisnosti o raspoloživim financijskim sredstvima planiranim prora�unom Hrvatske obrtni�ke komore za 2016. godinu za tu namjenu. Plan sajmova objavljuje se na internetskoj stranici Hrvatske obrtni�ke komore, a temeljem njega objavljivat �e se raspis za prikupljanje prijava za svaki sajam. Raspis i poziv ostaju otvoreni do popunjavanja zakupljene izložbene površine, pri �emu se dio prostora mora odvojiti za zajedni�ke potrebe izlaganja.

Preduvjet dobre prezentacije na sajmu je dobra priprema i promocija, što zna�i da je prethodno za svaki sajam potrebno odraditi sljede�e:

- kontaktiranje sa sajamskim službama za dobivanje informacija o rokovima prijave štanda i troškovima zakupa prostora

- prikupljanje i odabir ponuda za ure�enje zajedni�kog štanda - rezervacija pozicije štanda i dogovaranje dimenzija - informiranje obrtnika o planiranim sajmovima i uvjetima nastupa, uklju�ivanjem

cjelokupnog komorskog sustava (od HOK-a, preko POK-ova do udruženja obrtnika) u takvu aktivnost, kako bi se obrtnike u što ve�em broju potaknulo da izlažu svoje proizvode i usluge

- izradu promotivnih materijala HOK-a - izrada informacija o proizvodima obrtnika - izlaga�a - organiziranje popratnih aktivnosti na sajmovima radi privla�enja interesa za

stru�nu poslovnu posjetu - postavljanje informativnog dežurstva na ve�im sajmovima u svrhu davanja

kvalitetnih informacija za promociju obrtništva, obrtni�kog na�ina poslovanja i osobito obrtni�kih proizvoda.

Ovisno o iskazanom interesu izlaga�a i drugih obrtnika, kao i o raspoloživim prora�unskim sredstvima, odnosno analizi tržišta usluga povezivanja uz naplatu, na pojedinim sajmovima organizirat �e se poslovni razgovori u svrhu povezivanja obrtnika pojedina�no, te radi neposrednih kontakata i razmjene iskustava, stjecanja novih poslovnih partnera i otvaranja mogu�nosti izlaska na nova tržišta za obrtni�ke proizvode i usluge. Nastavno na organizirani nastup obrtnika na sajmovima, uz sam izložbeni štand, organizirat �e se i sudjelovati u organiziranju prate�ih sajamskih doga�anja kao što su konferencije, okrugli stolovi i forumi. Inozemni sajmovi i organizirani nastup obrtnika na njima, na zajedni�kom štandu u organizaciji HOK-a, iskoristit �e se za dodatnu me�unarodnu promociju hrvatskog obrtništva, te za daljnji razvoj suradnje s razli�itim

5

inozemnim partnerskim organizacijama i institucijama u sklopu me�unarodne suradnje HOK-a.

Svaki organizirani sajamski nastup ujedno se koristi i kao prilika za povezivanje s gospodarskim savjetnicima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske koji tako�er mogu poslužiti kao promocijski kanal za obrtni�ke proizvode.

2. Promotivne Aktivnosti

U 2016. godini jedna od glavnih zada�a Hrvatske obrtni�ke komore, temeljem Statuta, bit �e promocija obrtništva. U dijelu odnosa s javnoš�u, to podrazumijeva unaprje�ivanje odnosa sa svim relevantnim javnostima (eksternim i internim), posebice s �lanstvom i medijima, kao dijelom ukupnih promotivnih aktivnosti, u cilju percipiranja obrtništva kao važnog dijela ukupnog gospodarstva, stvaranja pozitivnog javnog mnijenja o obrtništvu i komorskom sustavu u cjelini, odnosno ja�anja ugleda Hrvatske obrtni�ke komore kao legitimnog predstavnika obrtnika u stru�noj, poslovnoj i utjecajnoj javnosti. U cilju pove�anja ugleda HOK-a u javnosti, u suradnji sa stru�nim službama, osmišljavat �e se i provoditi dodatne aktivnosti usmjerene na odre�enu problematiku obrtništva. Sve aktivnosti odnosa s javnoš�u vezane su uz programske aktivnosti Hrvatske obrtni�ke komore (zakonodavstvo, promocija, strukovni rad, obrazovanje, sajmovi).

Ove aktivnosti bit �e objedinjene kroz strateški cilj Strategije HOK-a: Zastupanje interesa i promocija obrtništva. Kontinuiranim i intenzivnim zastupanjem zajedni�kih interesa obrtnika i promocijom obrtništva ostvaruje se temeljna zada�a Hrvatske obrtni�ke komore u cilju zaštite prava njenih �lanova i poboljšanja kvalitete poslovanja te ja�anja obrtništva u ukupnom gospodarstvu.

Ja�anje PR aktivnosti bit �e mogu�e kroz unapre�ivanje interne i eksterne komunikacije:

INTERNA KOMUNIKACIJA (HOK, HOK/POK/UO, �lanstvo):

- poboljšati organizaciju internog komuniciranja - razmjena informacija HOK/POK/UO - informiranje o aktivnostima POK/UO na

institucionalnoj web stranici www.hok.hr kao i prijenos informacija iz HOK-a na sustav - pove�ati prohodnosti kanala internog komuniciranja - oja�ati i ubrzati komunikaciju s �lanstvom

EKSTERNA KOMUNIKACIJA:

- ja�anje medijskih aktivnosti - intenzivno izvješ�ivanje o svim komorskim aktivnostima i o problemima obrtnika, na sajmovima i stru�nim skupovima, press konferencijama, redovitim obavijestima za medije, te redovitim kontaktima s novinarima i urednicima

- uspostavljanje koordiniranih i ja�ih istupa �elnika HOK-a i POK-ova, kao i vodstva Cehova u medijima

- priprema posebnih medijskih i marketinških kampanja za pojedine komorske aktivnosti

- osmišljavanje promotivnih aktivnosti, vezane za strukovno obrazovanje, aktivnosti cehova i komorske aktivnosti; oglašavanje u medijima.

- edukacija dužnosnika u odnosima s medijima

6

- redovito pra�enje i analitika medijskih objava o aktivnostima Hrvatske obrtni�ke komore i komorskog sustava u cjelini, u cilju dobivanja povratnih informacija o zastupljenosti tematike obrtništva u medijima te o imidžu i ugledu koji Hrvatska obrtni�ka komora i obrtništvo ima u javnosti;

- koordinirani nastupi dužnosnika komorskog sustava u javnosti prilikom organiziranja zajedni�kih akcija (cehovski skupovi, zakonske inicijative)

IZDAVAŠTVO

Elektroni�ka izdanja: predvi�ena su nova izdanja postoje�ih publikacija u redakciji Službe za odnose s javnoš�u, informiranje i nakladni�ku djelatnost te drugih stru�nih službi, kao i priprema i izdavanje novih publikacija, usmjerenih na edukaciju i informiranje �lanstva te na promociju obrtništva i obrtni�kih dostignu�a u cjelokupnoj javnosti. Kvalitetna prezentacija ukupnih komorskih aktivnosti (sajmovi, cehovske aktivnosti, obilježavanje ostalih važnih komorskih aktivnosti) omogu�ena je putem publikacija u tiskanom i elektronskom obliku, kao i promotivnih i edukativnih DVD-a, namijenjenih �lanstvu, potencijalnim partnerima te stru�noj i op�oj javnosti.

U 2016. godini predvi�eno je izdavanje sljede�ih elektroni�kih i po potrebi i tiskanih publikacija i ostalih promotivnih materijala:

- izdat �e se godišnjak – Obrtništvo u brojkama - Vodi� za poslovanje u obrtu (elektroni�ko izdanje) - reizdanje - tematski katalozi ovisno o aktivnostima - HOK image book - izradit �e se i ostali promotivni materijali vezani za glavne komorske aktivnosti:

letci, brošure, mape, plakati, kao i publikacije, koji �e se tiskati periodi�no, ovisno o planiranim aktivnostima koje proizlaze iz Programa rada

- edukativni i promotivni DVD-i.

PROMOTIVNE KAMPANJE

Redefiniranje projekta Obrtnik&partner. Implementiranje Projekta zajedni�ke nabave u cilju osiguranja posebnih benefita za �lanstvo kod kupnje proizvoda i usluga partnera Hrvatske obrtni�ke komore. - nove marketinške kampanje - ažuriranje web stranice www.hok.hr - nova web stranica projekta - društvene mreže - prilog o programu u newsletteru HOK-a - unapre�enje ponude strateških partnera projekta - organizacija prezentacija projekta na doga�anjima HOK-a i POK-ova - priprema promotivnih materijala (letci, brošure)

3. Informiranje o aktualnostima u obrtu i obrtništvu

Odnosi s medijima

Kontinuirana komunikacija s medijima; oja�ati informiranje o svim komorskim aktivnostima, a posebice o aktualnim problemima obrtnika i prijedlozima za njihovo

7

rješavanje, putem redovitih press konferencija, obavijesti i priop�enja za medije, brifinga, lobiranja.

Dogovarati s medijima izjave, gostovanja i intervjue �lanova tijela HOK-a i obrtnika u svim medijima, a posebice na nacionalnim televizijama u cilju kvalitetnije promocije i prezentacije zna�aja obrtništva.

Održavati redovite kontakte s novinarima i urednicima dnevnih, tjednih i mjese�nih redakcija koje prate gospodarsku tematiku.

Redovito pra�enje i analitika medijskih objava o aktivnostima Hrvatske obrtni�ke komore i komorskog sustava u cjelini, kao i zasebno po aktivnostima i cehovima, u cilju dobivanja povratnih informacija o zastupljenosti tematike obrtništva u medijima te o imidžu i ugledu koji Hrvatska obrtni�ka komora i obrtništvo ima u javnosti.

4. Internet

www.hok.hr - održavanje i dnevno ažuriranje institucionalne web stranice www.hok.hr u cilju

kvalitetnog i pravodobnog informiranja �lanstva i ukupne javnosti o komorskim aktivnostima

- uvo�enje novih sadržaja na www.hok.hr - uvo�enje partnera HOK-a na web - novo programsko rješenje web stranice u skladu s tehnološkim trendovima - novi suvremeniji dizajn stranice - interaktivni sadržaji - transparentnost poslovanja i odlu�ivanja – objava dokumenata i odluka Upravnog

odbora i Skupštine

Facebook stranica

U cilju kvalitetnije komunikacije s cjelokupnom javnoš�u, Hrvatska obrtni�ka komora pokrenula je krajem rujna 2013. godine novi komunikacijski kanal – službenu stranicu na Facebooku.

Obrtnici koji koriste Facebook, kao i svi drugi koji prate rad Hrvatske obrtni�ke komore, mogu sve informacije o aktualnim zakonodavnim aktivnostima HOK-a, savjetodavnim uslugama, edukacijama, nastupima na me�unarodnim i doma�im sajmovima, kao i ostale korisne informacije o poslovanju u obrtu i radu HOK-a, osim na www.hok.hr , prona�i i na Facebook stranici Hrvatske obrtni�ke komore. Ujedno, Facebook je platforma koja omogu�ava brži pristup do korisnika nego što je web stranica, a omogu�ene su i reakcije korisnika, što je vrijedan pokazatelj interesa obrtnika i ukupne javnosti (korisnika stranice) za pojedine teme koje se objavljuju na ovoj društvenoj mreži.

Otvaranjem Facebook stranice, Hrvatska obrtni�ka komora, omogu�ila je hrvatskim obrtnicima novu platformu za primanje novosti, razmjenu iskustava i dobivanje savjeta za u�inkovitije poslovanje. Posebnim pozicioniranjem vijesti nastojat �e se i dalje širiti krug korisnika Facebook stranice HOK-a i animirati �lanstvo da dodatne informacije potraže na web stranici www.hok.hr

8

SMS obrtnik

Redovito informiranje �lanstva i dužnosnika komorskog sustava o aktualnostima u aktivnostima HOK-a i zakonodavstvu putem SMS poruka i elektroni�kom poštom (program HOK Aida). U 2016. godini intencija je unaprijediti postoje�i projekt SMS obrtnik, kao i usluge slanja obavijesti �lanstvu putem elektroni�ke pošte.

Elektroni�ki newslettter

Radi kvalitetnog i ažurnog informiranja �lanstva u listopadu 2014. godine, nakon prestanka tiskanja glasila Hrvatske obrtni�ke komore „Obrtni�ke novine“, uveden je elektroni�ki newsletter s novostima iz zakonodavstva i komorskih aktivnosti. Newsletter, kao službeno glasilo HOK-a, priprema se u suradnji s drugim odjelima i službama HOK-a i distribuira obrtnicima, kao i institucijama i partnerima HOK-a na njihove mail adrese. Koncept newslettera planira se proširiti tijekom 2016. godine, uvo�enjem novih sadržaja namijenjenih �lanstvu. Ujedno, nastojat �e se proširiti baza primatelja.

Aktivnosti u 2016. godini iz podru�ja odnosa s javnoš�u, vezano za informiranje �lanstva Hrvatske obrtni�ke komore i ostalih javnosti, provodit �e se: putem medija, elektroni�kog newslettera, facebook stranice, institucionalne web stranice www.hok.hr te putem projekta SMS obrtnik, kao i putem eventualnih novih komunikacijskih kanala.

5. Suradnja s partnerskim institucijama

Hrvatska obrtni�ka komora kontinuirano radi na ja�anju svog položaja i uloge u postupcima zastupanja interesa obrtnika pred Hrvatskim Saborom i Vladom RH i tijelima Europske unije. Za još uspješnije obavljanje ove funkcije, kao i za bolju promidžbu obrtništva na svim podru�jima njegova djelovanja, Komora se nastoji povezati i s drugim komorama i sli�nim interesnim organizacijama, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. S tim ciljem potpisan je cijeli niz sporazuma s razli�itim institucijama, s kojima se planira provedba konkretnih zajedni�kih aktivnosti u svrhu informiranja, promidžbe i edukacije obrtnika te njihova povezivanja s drugim poslovnim subjektima.

Odra�ivat �e se i planirane aktivnosti u okviru potpisanih sporazuma s ciljem ja�anja HOK-a u kreiranju gospodarske politike: - Ugovor o sufinanciranju me�unarodnog projekta Leonardo da Vinci Network

EU.EM.NET: Europski sustavni pristup za uklju�ivanje poslodavaca u predvi�anje potreba za vještinama i potporu osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanje i osposobljavanju

- Sporazum o poslovnoj suradnji izme�u Hrvatske obrtni�ke komore i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

- Ugovor o priznavanju ustanove i preuzimanje �lanskih prava i obveza izme�u Udruženja obrtnika grada Zagreba, Obrtni�ke komore Zagreb i Hrvatske obrtni�ke komore

- Sporazum o poslovnoj suradnji Obrtni�ke komore Federacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske obrtni�ke komore

9

- Sporazum o suradnji izme�u Hrvatske obrtni�ke komore i Hrvatsko Turske udruge prijateljstva

- Memorandum o razumijevanju izme�u Hrvatske obrtni�ke komore i Kineskog Vije�a za promociju me�unarodne trgovine – Odbor grada Guangzhou

- Sporazum o suradnji s Veleu�ilištem Effectus - Sporazuma o suradnji HOK-a sa Komorom za trgovinu i industriju Latvije - Memorandum o suradnji izme�u HOK-a i HWK - Sporazum o suradnju HOK-HEP opskrba d.o.o.

Nastavak suradnje sa svim resornim ministarstvima i saborskim odborima putem pisane komunikacije te traženje redovnih sastanaka, na kojima �e se lobirati za rješavanje aktualnih problema. Novoj vlasti predstavit �e se 6 zahtjeva Hrvatske obrtni�ke komore, na �ijem ispunjenju �emo kontinuirano inzistirati.

Suradnja s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom, kao drugim gospodarskim asocijacijama, temelji se na partnerskom odnosu kreiranja gospodarske politike.

Suradnja s europskim organizacijama, Europsko gospodarskim socijalnim vije�em i ostalim tijelima povezanim s radom Europske komisije i Europskog parlamenta bit �e kontinuirana kako bi se promicali interesi i specifi�nosti hrvatskog obrtništva sa svrhom njegove zaštite i opstanka te mogu�nosti konkurentnijeg poslovanja na europskom tržištu.

10

ZASTUPANJE INTERESA OBRTNIKA PRED DRŽAVNIM TIJELIMA

Hrvatska obrtni�ka komora je stru�no-poslovna organizacija obrtnika s jednim od važnijih zakonskih zadataka zaštite i zastupanja interesa svojih �lanova pred tijelima državne vlasti. U tom smislu, pra�enje, predlaganje, davanje mišljenja i prijedloga na zakonske i podzakonske propise relevantne za obrtništvo, sukladno odlukama i zaklju�cima tijela Komore, te prijedlozima podru�nih obrtni�kih komora i udruženja obrtnika predstavlja prioritetnu i djelatnost koja se provodi kontinuirano.

Podru�ja pravne regulative kojima se posve�uje posebna pažnja uklju�uju naro�ito: - uvjete obavljanja obrtni�kih djelatnosti - porezni i financijski sustav - neregistrirane djelatnosti - statusna pitanja obrta i obrtnika - obrazovanje za obrtništvo - radno pravo i obvezna osiguranja - razvoj malog gospodarstva, - zaštitu potroša�a - alternativno rješavanje sporova - ovrhu, ste�aj i predste�ajni postupak - i druge propise od interesa za obrtništvo.

Nastavno na provedene parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj i konstituiranje Hrvatskog sabora, dio aktivnosti suradnje s tijelima javne vlasti usmjerit �e se u nastojanja za poboljšanje suradnje s Hrvatskim saborom, Vladom Republike Hrvatske i resornim ministarstvima kako bi se kroz odnos partnerstva u što ve�oj mjeri ostvarili zahtjevi hrvatskih obrtnika.

Aktivan rad nastavit �e se u radnim grupama i povjerenstvima resornih ministarstava i drugim državnim tijelima i institucijama potpore malom gospodarstvu.

Koriste�i dostupne javne kanale, poja�at �e se pra�enje postupaka javnih rasprava i procjene u�inaka propisa radi u�inkovitijeg i javnog isticanja stavova obrtništva i predlaganja zakonodavnih rješenja od interesa za obrtništvo ve� u fazi predlaganja i izrade zakona i podzakonskih propisa. U tom cilju i dalje �e se poticati podru�ne obrtni�ke komore i udruženja obrtnika da se aktivnije uklju�uju u rad nadležnih op�inskih, gradskih i županijskih tijela kako bi obrtnici imali priliku utjecati na položaj obrtništva na lokalnoj i regionalnoj razini, jednako kao i na aktivnije lobiranje za interese obrtništva suradnjom sa saborskim zastupnicima radi poboljšanja položaja obrtnika op�enito.

11

AKTIVNOSTI NA PODRU�JU STRUKOVNE IZOBRAZBE

1. Razvoj kvalitete i modernizacija rada u podru�ju obrazovanja za obrtništvo

U 2016.g. Odjel za strukovno obrazovanje �e svoje aktivnosti i angažman posebice usmjeriti na razvoj sustava osiguranja kvalitete. Stoga �e prioritetno podru�je rada biti:

ZADA�A PRIJEDLOG AKTIVNOSTI a) Osmišljavanje i provedba mehanizama za unaprje�enje kvalitete u podru�ju obrazovanja

uspostaviti rad novog Povjerenstva za kvalitetu

izrada elemenata i kriterija za samovrednovanje provedbe majstorskih ispita i ispita o stru�noj osposobljenosti (za ispitne komisije)

izrada instrumentarija za pra�enje provedbe ispita (za stru�ne suradnike i kandidate)

izraditi kurikulume za pripremu majstorskih ispita i ispita o stru�noj osposobljenosti

osmišljavanje i organiziranje seminara za �lanove ispitnih komisija za majstorske ispite s ciljem pove�anja kvalitete

suradnja i partnerstvo s ostalim institucijama koje provode strukovno obrazovanje

osmišljavanje i organiziranje seminara iz podru�ja radne pedagogije, razvojne psihologije i sl. kao stru�nog usavršavanja majstora stru�nih u�itelja iz obrtni�kih radionica u svrhu ja�anja uloge obrtni�kih radionica u provedbi prakti�ne nastave

pokretanje inicijative za promjenu Pravilnika o polaganju majstorskog ispita te ispita o stru�noj osposobljenosti

osmisliti kriterije za vrednovanje rada majstora stru�nih u�itelja, osmisliti nagrade

osmisliti projekt ozna�avanja licenciranih radionica izrada instrumentarija za pra�enje provedbe

prakti�nog dijela naukovanja u obrtima i pravnim osobama

razvijati i obnavljati literaturu za polaganje ispita u okviru postoje�ih biblioteka

osmisliti projekt e-udžbenika b) Uspostaviti sustav kontinuiranog pra�enja provo�enja javnih ovlasti (unutarnji nadzor i savjetovanje)

provoditi uvide u provedbu majstorskih ispita i ispita o stru�noj osposobljenosti

pra�enje realizacije zada�a stru�nih suradnika putem Portala Odjela za strukovno obrazovanje

12

pra�enje provedbe ispita putem izra�enih elemenata, kriterija i instrumentarija

analiza realiziranih aktivnosti Stru�ne službe obrazovanja na temelju njihova izvješ�a

priprema i organiziranje sastanka Stru�nih suradnika (najmanje 2x godišnje)

SWOT analiza rada komorskog ureda u podru�ju obrazovanja

c) Provoditi informati�ko pra�enje javnih ovlasti

održavanje, usavršavanje i prilago�avanje postoje�ih informati�kih rješenja aktualnim propisima

izrada pripreme za fakturiranje literature te stvaranje poveznice s financijskim jedinstvenim informati�kim sustavom

informati�ko pra�enje postupka imenovanja komisija za majstorske ispite i ispite o stru�noj osposobljenosti

informati�ko pra�enje procesa provedbe majstorskih ispita i ispita o stru�noj osposobljenosti

uspostava e-mail/SMS baze osoba koje su položile majstorski ispit i ispit o stru�noj osposobljenosti u cilju informacija o daljnjem cjeloživotnom obrazovanju

2. Redovni sustav obrazovanja za obrtni�ka zanimanja

a) Promovirati obrtni�ka zanimanja i poticati upis u�enika posebice u deficitarna zanimanja

osmišljavanje i apliciranje na potencijalni projekt „Tjedan naukovanja“ kao zajedni�ke akcije nau�nika i majstora stru�nih u�itelja kao pomo�lokalnoj zajednici ili rad za promociju obrtništva te osigurati njihovo medijsko pra�enje

osmišljavanje i apliciranje na potencijalni projekt: „Dan djevojaka“ kao posebne promocije obrtni�kih zanimanja koja su „tradicionalno muška“ (posjet obrtni�kim radionicama npr. soboslikar-li�ilac, automehatroni�ar, i sl.) te osigurati medijsko pra�enje

osmišljavanje i izrada interaktivne web stranice namijenjene u�enicima (vodi� kroz obrtni�ka zanimanja, popularizacija obrtni�kih zanimanja, informacija o doga�anjima i sl.) i promidžbenog materijala

medijski promovirati najbolje majstore stru�ne u�itelje te njihov na�in rada

b) Redovni poslovi i pra�enje provedbe

poticanje licenciranja obrtni�kih radionica i drugih pravnih osoba u skladu s novim Pravilnikom o licenciranju s ciljem pove�anja licenciranih nau�ni�kih mjesta

davanje prijedloga HOK –a za imenovanje ispitnih komisija za pomo�ni�ke ispite

13

pra�enje provedbe upisa

3. Daljnje obrazovanje za potrebe obrtništva

a) Organizirati provedbu majstorskih ispita

objedinjavanje prijedloga i priprema za imenovanje ispitnih komisija

rješavanje predmeta u vezi s pravom pristupanja majstorskom ispitu i osloba�anje dijela majstorskog ispita

tiskanje i podjela majstorskih diploma nakon svakog ispitnog roka

b) Organizirati provedbu ispita o stru�noj osposobljenosti

objedinjavanje prijedloga i priprema za imenovanje ispitnih komisija

osuvremenjivanje programa i izrada ispitnih kataloga ve� postoje�ih programa ispita stru�ne osposobljenosti za zanimanja: armira�, brusa�alata, drvogalanterist, gra�evinski staklar, graver-pe�atorezac, mehani�ar za bicikle, parketar, sakuplja� gljiva, teracer, trgova�ko poslovanje, zavariva� (elektrozavariva�, zavariva� plinom)

c) Osmišljavanje Projekta Majstorske škole

formiranje radne skupine od predstavnika suvlasnika Obrtni�kog u�ilišta

izrada Programa rada majstorske škole apliciranje na projekte na temelju kojih bi se mogla

dobiti potpora radu majstorske škole izraditi kurikulume za pojedine dijelove ispita promovirati majstorsku školu uspostaviti bazu predava�a d) Razviti mrežu obrtni�kih u�ilišta

potaknuti POK-ove na osnivanje ispostava postoje�ih u�ilišta

uspostaviti i javno objaviti bazu obrazovne ponude promovirati usluge obrtni�kih u�ilišta e) Hrvatski kvalifikacijski okvir Izraditi strukovne kurikulume obrtni�kih kvalifikacija

u podru�ju redovnog obrazovanja u skladu s HKO-om

Izraditi kurikulum op�ih kompetencija – prohodnost Izraditi programe majstorskih ispita i ispita o

stru�noj osposobljenosti u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom

4. Pedagoška dokumentacija

a) Vo�enje evidencije iz podru�ja javnih ovlasti u obrazovanju

Mati�na knjiga ispita o stru�noj osposobljenosti

Mati�na knjiga majstorskih ispita Registar izdanih uvjerenja o stru�noj

osposobljenosti Registar majstorskih diploma

14

Evidencija licenciranih obrta Izrada jedinstvenih statisti�kih pokazatelja i

izvješ�a b) Izraditi Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji u elektronskom obliku (vezano uz majstorske ispite i ispite o stru�noj osposobljenosti)

Objediniti prijedloge POK-ova i izraditi Pravilnik u suradnji s Odjelom za informatiku

5. Projekti

a) aktivno se uklju�iti u provedbu EU i bilateralnih projekata razvoja strukovnog obrazovanja

Osmišljavanje, provedba i financiranje projekata iz raspoloživih izvora

Uklju�ivanje u Povjerenstva i Stru�ne radne skupine

Sura�ivati s Agencijom za mobilnost, strukovnim školama, obrtnicima, HZZ-om u svrhu apliciranja na projekte provedbe prakti�ne nastave u�enika i usavršavanja majstora stru�nih u�itelja kao i za nezaposlene osobe u zemljama EU

6. Ostali poslovi

Koordiniranje rada Odjela za strukovno obrazovanje s radom Odjela POK-ova

Suradnja s Odjelima za obrazovanje inozemnih komora

Suradnja s Vladom RH, ministarstvima i drugim organima i organizacijama na podru�ju obrazovanja – rad u Povjerenstvima i stru�nim tijelima

Rad u Nacionalnom vije�u za odgoj i obrazovanje Rad u Nacionalnom vije�u za razvoj ljudskih

potencijala Rad u Savjetu ministra gospodarstva za provedbu

Garancije za mlade Nastavak suradnje s HZZ-om, HGK i HUP-om Izrada prijedloga zakonskih i podzakonskih akata

vezanih za obrtni�ka zanimanja Inzistirati na aktivnoj ulozi MINPO-a u provedbi

aktivnosti obrazovanja za obrtništvo Pratiti razvoj strukovnog obrazovanja u zemljama

EU (kongresi, seminari) Stru�na predavanja po pozivu Priprema materijala za rad Odbora za strukovnu

izobrazbu Usluge prevo�enja Suradnja s Obrazovnom grupom Zrinski Usavršavanje djelatnika Odjela za obrazovanje

15

7. Sufinanciranja aktivnosti u provo�enju strukovne izobrazbe

a) Sufinanciranje aktivnosti u provo�enju strukovne izobrazbe

Sufinanciranje pla�a stru�nih suradnika u „malim komorama“

16

AKTIVNOSTI KOMORE NA PODRU�JU INFORMATIZACIJE

U oblasti informatizacije, statistike i poslovnog informiranja, Komora �e u 2016. godini provoditi slijede�e aktivnosti:

1. Aktivnosti na informatizaciji Upravnih tijela HOK-a

- priprema i objava elektroni�kih materijala za sjednice Upravnog odbora, Predsjedništva HOK i drugih tijela HOK-e,

- ugradnja SSL certifikata za sigurniji i vjerodostojnosti pristup elektroni�kim materijalima na Portalu za upravna tijela HOK-a,

- zaštita, nadzor i arhiviranje Portala https://upravni.hok.hr, ažuriranje pristupnih grupa i administracija pristupa sadržajima,

- održavanje Android tablet ra�unala za �lanove Upravnog odbora i Predsjedništva HOK-a,

- održavanje Java aplikacije upravni.preglednik za pristup Portalu https://upravni.hok.hr,

- izrada Java aplikacije jedinstveni.imenik.duznosnika HOK sa zaštitom pristupa za Android platformu,

- implementacije i integracija cloud rješenja za održavanje elektroni�kih sjednica upravnih tijela HOK-e,

- dijagnostika i servisiranje isporu�ene ra�unalne i telekomunikacijske opreme, - informati�ka podrška i edukacija 365/7/24; osobna i telefonska podrška za korištenje

antivirusne zaštite, mobilnog pristupa Internetu, beži�ne mreže, web sadržaja, uredske korespondencije i elektroni�ke pošte,

2. Aktivnosti na informatizaciji Ureda predsjednika i Komorskog ureda HOK-a

- nabavka i instalacija nove ra�unalne, softverske i telekomunikacijske opreme prema planu nabavke i hitnim potrebama,

- servis i zamjena ra�unalne opreme, ra�unalnih dijelova i periferija, održavanje ispisne kao i ostale informati�ko-telekomunikacijske opreme,

- administracija centralne antivirusne zaštite na serveru nodav.hok.hr uz istovremeno korištenje ra�unalnih klijenata na Windows i Android platformi,

- zaštita, nadzor i primjena sigurnosnih mjera na uo�enim kompromitiranim ra�unalima, - administracija sustava SMS Obrtnik s izradom mjese�ne statistike, - administracija sustava ABEO s izradom mjese�ne statistike, - administracija i nadogradnja JIS programskih rješenja, - održavanje intranet sustava SharePoint Portala HOK-e - održavanje sustava orhokisor za povezivanje na Obrtni registar RH, - održavanje sustava apis-it za povezivanje na Obveznike komorskog doprinosa, - održavanje web aplikacije „Sud �asti - Registar mjera“, - održavanje web aplikacije Katalog pitanja i odgovora - Upravitelj prijevoza , - održavanje sustava HOK-ZABA Obrtni�ka kartica, - nadogradnja aplikacija Dužnosnici za korištenje na razini cijelog komorskog sustava, - održavanje web aplikacije „Knjiga izlazne pošte“ za HP,

17

- održavanje skripta za dnevni izvoz podataka u poslovno-informacijske sustave POK-ova,

- informati�ka podrška za Internet bankarstvo, - održavanje AD domene hok.loc, domenskih poslužitelja i domenskih radnih stanica, - administracija MySQL i MS SQL baza podataka.

3. Aktivnosti na informatizaciji podru�nih obrtni�kih komora i udruženja obrtnika

- administracija korisni�kih prava za dužnosnike i zaposlenike komorskih organizacija JIS;

- održavanje JIS aplikacija; provo�enje prezentacija i edukacije u obrtni�kim komorama i udruženjima obrtnika;

- udaljena administracija, te telefonska i osobna informati�ka edukacija za rad na JIS, - ažuriranje sadržaja i novih verzija softvera na Portalu jis.hok.hr i media.hok.hr, zaštita

i nadzor pristupa.

4. Aktivnosti na poslovima obrade komorskog doprinosa

- održavanje i nadogradnja po potrebi Preglednika financijskog stanja komorskog doprinosa obveznika KD,

- održavanje i nadogradnja po potrebi Preglednik statusa u evidenciji obveznika KD, - izrada intervencija na KD: Pripisi/Otpisi - dnevno preuzimanje novih obveznika iz Obrtnog registra RH, uskla�ivanje podataka s

realnim stanjem putem zašti�enog algoritma, - dnevno preuzimanje podataka Porezne uprave preko APIS-a za obveznike

komorskog doprinosa - dnevno slanje na knjiženje promjena po odlukama Obrtni�kih komora (otpisi, pripis) - dnevna provjera provedenih knjiženja komorskog doprinosa, - mjese�no uskla�ivanje podataka iz registra poreznih obveznika, - tromjese�no Priprema zaduženja komorskog doprinosa u paušalnom iznosu, - preuzimanje podataka o poreznim prijavama (identifikacija kome je obra�ena porezna

prijava na dohodak, odnosno dobit), - izrada podloge za obradu KD od dohotka odnosno dobiti kvartalno. - Izrada analiza preplata i dugova po osnovi komorskog doprinosa od dohotka odnosno

dobiti (5241)

5. Aktivnosti na poslovima informatizacije Odjela za obrazovanje

- održavanje i nadogradnja po potrebi aplikacije Mati�na knjiga majstorskih ispita, - održavanje i nadogradnja po potrebi aplikacije Mati�na knjiga ispita o stru�noj

osposobljenosti, - održavanje i nadogradnja po potrebi aplikacije Mati�na knjiga licenci, - izrada i održavanje aplikacije Mati�na knjiga o položenoj radnoj pedagogiji, - održavanje i nadogradnja po potrebi aplikacije Urudžbeni zapisnik za Mati�ne knjige u

obrazovanju prema uredbi o uredskom poslovanju koja omogu�uje automatsko evidentiranje dokumenata u urudžbeni zapisnik,

- održavanje sustava centralnog ispisa dokumenata: o Potvrda o položenom majstorskom ispitu,

18

o Potvrda o položenom ispitu iz stru�ne osposobljenosti, o Uvjerenje o stru�noj osposobljenosti, o Svjedodžba o pomo�ni�kom ispitu, o izrada statisti�kih izvještaja,

- izrada pripreme za fakturiranje troškova ispita i literature te stvaranje poveznice s financijskim jedinstvenim informati�kim sustavom

- informati�ko pra�enje postupka imenovanja komisija za pomo�ni�ke, kontrolne, majstorske ispite i ispite o stru�noj osposobljenosti,

- izrada programskog rješenja za potrebe centralnog ispisa potvrda o položenom ispitu kojim se dokazuju osnovna znanja o pou�avanju nau�nika i dozvola za izvo�enje prakti�nog dijela naukovanja,

- održavanje Intranet Portala za timski rad Odjela za obrazovanje, - priprema podataka za objavljivanje na WEB stranicama HOK-a o datumima polaganja

majstorskih ispita i ispita o stru�noj osposobljenosti, - priprema podataka o licenciranim radionicama za objavu na WEB stranicama HOK-a

u svrhu pronalaženja prakse (naukovanja) za nau�nike, - nadogradnja hardverske ra�unalne opreme djelatnika Odjela za obrazovanje po POK-

ovima, nadogradnja centralnog pisa�a za ispis iz Mati�nih knjiga. - Dnevna dostava podataka MINPO o položenim Majstorskim ispitima (e-obrt) - Dnevna dostava podataka MINPO o položenim ispitima o Stru�noj osposobljenosti e-

obrt) - Dnevna dostava podataka o izdanim licencijama za prijem nau�nika - Vo�enje evidencija o prihodima HOK-a s osnova Licencija, Majstorskih ispita i Ispita o

stru�noj osposobljenosti

6. Aktivnosti na financijsko ra�unovodstvenom dijelu JIS sustava

- suradnja sa partnerskom ku�om na projektu jedinstvenog knjigovodstva POK i UO,- izrada izvješ�a i slanje na POK o radu na knjigovodstveno ra�unovodstvenim

programima, - administracija i nadzor na programu Bilance JIS koji obuhva�a :

o pregled preuzetih podataka o periodi�nim izvješ�ima o priprema podloga za godišnji obra�un, prora�un i rebalans prora�una o konzultacije i objašnjenja uz iste o evidencija poslovnih prostora

- izrada izvješ�a unutar teku�e godine od datuma do datuma: o Pregled naplate KD po UO, POK i HOK o Pregled prihoda i rashoda HOK i HOK_ZGRADA o Pregled prihoda i rashoda po mjestu troška o Pregled prihoda i rashoda nov�ani tijek o Pregled dospjelih potraživanja

7. Aktivnosti na mrežnim ure�ajima, poslužiteljima, ostalim Portalima HOK-a i sustavu WEB zaštite

− administracija vatrozid poslužitelja ntfw.hok.hr, − administracija Kerio Mail sustava elektroni�ke pošte na poslužitelju mail.hok.hr i

certifikata za webmail.hok.hr pristup,

19

− pra�enje rada ugovorenih usluga firme Netgen na održavanju CMS sustava i sadržaja na http://www.hok.hr i http://infos.hok.hr,

− provo�enje procedura nadzora, administriranja i servisiranja ži�ane i beži�ne mrežne infrastrukture u zgradi Matice hrvatskih obrtnika,

− administracija, nadzor i servis JIS poslužitelja vpn1.hok.hr − konsolidacija i virtualizacija sustava poslužitelja HOK-e na Microsoft Hyper-V

tehnologiji. − operativna provedba poboljšanja uvjeta smještaja servera i mrežne opreme HOK u

prostoriji II/12 zgrade Matice

8. Aktivnosti na poslovima statistike i analize HOK-a

− Statisti�ki podaci prate se i obra�uju mjese�no, kvartalno, polugodišnje i godišnje - ovisno o dostavi podataka od izvora.

− Ažuriranje i obrada podataka iz Knjige obrtnika- �lanova HOK-e (OR-MINPO) - mjese�no

− Baza OR-MINPO - izra�un prijave - odjave obrta - po potrebi i kvartalno;− Blokirani obrtnici - ukupno i aktivni - kvartalno; − Blokirane fizi�ke osobe (obrt+slobodna profesije) - kvartalno; − Zaposleni u RH - mjese�no, kvartalno; − Zaposleni obrtnici - osiguranici MIO i radnici zaposleni kod obrtnika - po županijama;

po spolu; po NKD - mjese�no; − Zaposleni radnici kod obrtnika prema stru�nom obrazovanju i stru�noj spremi za

obavljanje poslova - po županijama i NKD-u - kvartalno; − Broj obrtnika - osiguranika MIO koji zapošljavaju radnike po broju zaposlenih radnika

- razredi 1,2,3 i više zaposlena po županijama - mjese�no; − Obrtnici (osiguranici MIO) i radnici po dobi – kvartalno; − Broj umirovljenika obrtnika - po visini i vrsti mirovine; po županijama; prosje�ni iznosi

mirovina i prosje�ni staž umirovljenika – polugodišnje; − Financijski podaci - broj obra�enih prijava poreza na dohodak i dobit fizi�kih osoba

(ovisno o mogu�nostima dobivanja podatka od izvora MF); − Registri poslovnih subjekata – kvartalno; − Podaci o jednostavnim društvima sa ograni�enom odgovornoš�u (j.d.o.o.) –

mjese�no; − Nezaposleni radnici u RH - prema dobi i razini obrazovanja po županijama –

kvartalno; − Publikacija "Obrtništvo u brojkama" - godišnje; − Publikacija "Statisti�ke informacije – lipanj " - polugodišnje; − podaci za video zid - informacije o obrtima (aktivni obrti; vlasnici/ortaci; pogoni;

cehovi; zaposleni) - mjese�no; − podaci na WEB - HOK- Statistika (obrti; trgova�ka društva; umirovljenici) - mjese�no; − mjese�ni podaci o obrtima teku�i mjesec/mjesec prethodne godine –

broj�ani/indeksni pad/rast – obrti; zaposleni, cehovi, blokirani; − izrada informacije o stranim zemljama – op�i podaci, makroekonomski pokazatelji,

porezni režim, bilateralna suradnja s RH; no�enje turista; − Gospodarska kretanja (robna razmjena RH s inozemstvom; indeks potroša�kih

cijena; zaposleni u RH) – kvartalno;

20

− Priprema raznih statisti�kih podatka o obrtima; obrtnicima - za potrebe odjela HOK-e; djelatnika HOK-e) - po potrebi;

− Prikupljanje, obrada analiza anketa za interne potrebe HOK-a; − Razne ankete o potrebama obrtnika - prikupljanje, analiza; − Izrada statisti�kih podatka o obrtima za potrebe odjela/službi u HOK-u i prema

vanjskim upitima; − Prikupljanje, obrada i analiza ostalih podataka za tijela u komorskom sustavu; − Evidentiranje podatka POK/UO (bruto osnovice, financijska izvješ�a) koje su dužni

dostaviti u skladu s Statutom HOK-e i priprema izvješ�a za radna tijela HOK-a; − Ažuriranje podatka o dužnosnicima – baze JIS dužnosnici; provjera KD za obrtnike; − Provedba natje�aji za nabavu roba i usluga za Komorski ured (po potrebi) – priprema

natje�aja, izrada materijala za Komisiju.

9. Aktivnosti na poslovima poslovnog informiranja

− izrada poslovnih adresara i statisti�kih izvješ�a na zahtjev stanki ili za interne potrebe, − administracija ažuriranja korisnika i korisni�kih sadržaja na http://com.hok.hr, te

telefonska i e-mail edukacija obrtnika – korisnika Obrtni�kog Portala, − administracija i ažuriranje sadržaja za sustav "Video zid";

10. Ostale aktivnosti Odjela za informacijski sustav, statistiku i poslovno informiranje

− održavanje evidencije „Uru�enja Prepaid Obrtni�kih kartica“; − administriranje statisti�kog pra�enja sustava telekomunikacijskog rješenja govorni

automat "062-Jedinstveni pozivni broj za Savjetodavnu službu"; − održavanje sustava "Evidencija radnog vremena djelatnika i posjetitelja HOK-a"; − administracija aplikacije "Skladište tonera i tinti u HOK"; − administracija sustava Video nadzora u zgradu Matica; − sudjelovanje u radu Nacionalnog vije�a za elektroni�ko poslovanje RH i u radnoj

skupini za Strategiju razvitka elektroni�kog poslovanja u RH , − sudjelovanje u radu Statisti�kog savjeta RH i izrada primjedbi i prijedloga na

materijale DZS-a; − Izrada usporedbe raznih ponuda vanjskih dobavlja�a i administrativno vo�enje

Komisije za odabir najpovoljnijeg ponu�a�a za nabavu roba i usluga HOK-e; − ažuriranje ISO 9001:2001 procedura i zapisa sukladno promjenama na informati�koj

infrastrukturi, − provo�enje postupaka zaštite, nadzora i dnevnog arhiviranja sadržaja informacijskog

sustava sukladno važe�im ISO 9001:2001 procedura, − organizacija i provo�enje informati�ke edukacije i prezentacija, − osobna i telefonska pomo� djelatnicima za rad na ra�unalnom sustavu, − izrada izvješ�a za rad tijela, odbora i komisija Komore, − provo�enje ostalih smjernica prema usvojenom prijedlogu projekta jedinstvenog

informati�kog sustava HOK, POK, UO;

21

AKTIVNOSTI KOMORE NA CEHOVSKOM ORGANIZIRANJU

Sve aktivnosti u radu cehova i sekcija provoditi �e se u skladu s raspoloživim resursima, uvažavaju�i hitnost, ekonomi�nost i op�enitost problema pojedinih struka. U cilju ostvarenja osnovnih zada�a Komore, kako je navedeno u Zakonu i Statutu, a to je zaštita interesa �lanova, strukovne grupacije cehovi i sekcije razmatrati �e aktualnu problematiku. U rad �e se osim vodstva cehova i sekcija HOK-a, podru�nih komora i udruženja uklju�ivati i istaknuti pojedinci iz struke.

U komorskom sustavu organizirano je nešto manje od osamdeset tisu�a obrtnika raznih struka. Postoji preko trideset strukovnih grupacija sli�nih tehnologija, koje onda imaju i specifi�nu problematiku vezanu uz branšu. Nije mogu�e za svaku strukovnu grupaciju ustanoviti i ceh, ali kroz postoje�e više ili manje profilirane cehove i sekcije, ipak je mogu�e štititi interese svakog pojedinca �lana Komorskog sustava. Tehnologija stalno napreduje i svakodnevno se ra�aju nove struke, gdje su �esto interesi bliskih strukovnih grupacija dijametralno suprotni. Okupljanje bliskih struka ima dugu tradiciju, gdje se kroz ovakav na�in cehovskog organiziranja štitilo poslovne i društvene interese razli�itih obrtni�kih branši.

Razli�itim aktivnostima �e se kroz komorski sustav rješavati strukovna problematika uz suradnju s mjerodavnim državnim institucijama i tijelima, a po potrebi angažirati �e se i vanjski stru�ni suradnici. Vrlo je bitna koordinaciju izme�u strukovnih grupacija na razini HOK-a, podru�ne komore i udruženja obrtnika, a provode je vodstva cehova i sekcija.

Po potrebi mogu se organizirati i specifi�ne radne grupe uz temu koja se odnosi na aktualni problem i uklju�uje više struka.

Sve struke su na razini HOK-a okupljene kroz devet cehova i isto toliko sekcija. Cehovi tako�er postoje na razini podru�nih komora i udruženja obrtnika. Dio cehova objedinjuju jednu ili manji broj struka: ugostiteljstvo, prijevoz, ribarstvo, trgovina i frizerstvo, gdje ovakva profilacija olakšava artikuliranje zajedni�kih interesa. Nasuprot tome, proizvodne i uslužne struke okupljaju puno više razli�itih djelatnosti. Svaka ovdje uklju�ena djelatnost ima i svojstvene specifi�nosti, pa je teže i fokusirati konkretne i op�enite probleme.

Strukovni rad organiziran je kroz devet cehova i isto toliko sekcija: Ceh proizvodnog obrta - Sekcija tekstil, koža i krzno Ceh uslužnog obrta i obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera - Sekcija cvje�ara - Sekcija dimnja�ara - Sekcija fotografa - Sekcija njega tekstilija Ceh ugostitelja i turisti�kih djelatnika Ceh trgovine Ceh prijevoznika - Sekcija prijevoza putnika u cestovnom prometu - Sekcija taksi prijevoznika - Sekcija brodara Ceh za ribarstvo i akvakulturu

22

Ceh frizera i kozmeti�ara Ceh graditeljstva - Sekcija obrade kamena Ceh poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva

Odbor za tradicijske i umjetni�ke obrte

1. Rad s �lanstvom, strukovna organiziranost, povezivanje i ja�anje strukovnih grupacija

Informacije o radu ceha prenosit �e pojedinci iz vodstva ceha, koji su zaduženi za vezu prema pojedinim županijama bez predstavnika u cehu. Tako�er osim prenosa informacija, animirati �e u navedenim županijama i strukovni rad.

Uz usmenu predaju predstavnika u cehu, informiranje �lanstva o aktualnim novinama i radu cehova i sekcija, provoditi �e se se korištenjem elektroni�ke pošte i SMS poruka. Navedena komunikacija �e se provoditi prema podru�nim komorama i udruženjima obrtnika, ali i prema pojedincima i istaknutim predstavnicima pojedinih branši.

Rad cehova i sekcija bit �e transparentan za �lanstvo. Zna�ajne aktivnosti �e se prenositi putem ciljanih objava za medije, tiskovnim konferencijama i sadržajima na web stranici Komore.

Kada je potrebno i mogu�e, dio sjednica cehova HOK-a, organizirati �e se kao proširene sjednice uz sudjelovanje predstavnika županijskih cehova.

Nastojat �e se unaprijediti i ja�ati strukovni rad na svim razinama komorskog sustava kroz organiziranje odgovaraju�ih cehova i sekcija na svim razinama.

Vodstvo ceha �e se uklju�ivati u rad cehova u podru�nim obrtni�kim komorama i u udruženjima obrtnika.

Pojedina planirana okupljanja, konzultacije i sjednice, održavati �e se kao telefonske konferencije kako bi se smanjili troškovi.

Pojedinci, istaknuti predstavnici struke mo�i �e se uklju�ivati u razmjenu mišljenja i davanje konstruktivnih prijedloga uz strukovni rad. Postoje�i adresari predstavnika branši �e se nadopunjavati.

U skladu s raspoloživim resursima, pridruženi �lanovi HOK-a i vanjske strukovne udruge imati �e odgovaraju�u tehni�ku i drugu podršku.

Komora �e se kao partner uklju�ivati u razli�ite EU projekte sukladno mogu�nostima i prioritetima.

Istaknuti vanjski stru�njaci, predstavnici državne uprave i drugih institucija �e se prema potrebi uklju�ivati u rad cehova.

23

U cilju smanjenja troškova i pove�anja efikasnosti, u radu cehova i sekcija poticati �e se korištenje elektroni�ke pošte i Interneta. Tako�er, koristiti �e se sustav brzog informiranja SMS-om i e-poštom putem AIDA baze podataka obrtnika.

Stru�ni skupovi, susreti i kongresi, organizirati �e se ovisno o aktualnostima, trenutnim potrebama i mogu�nostima. Obzirom da svi �lanovi iz neke branše ne mogu sudjelovati na navedenim doga�anjima izraditi �e se odgovaraju�i zbornici radova, CD ovi s pregledom doga�anja, audio i video zapisima. Tako�er, kako je i dosadašnja praksa, raspoloživi materijali biti �e dostupni i na Internetu.

2. Zakonodavni okvir, zakoni i pravilnici, zaštita interesa struke

Najve�i utjecaj na poslovanje obrtnika imaju uz zakone, pravilnici koji se donose sa razine resornih ministarstava. U cilju informiranja i zaštite interesa struke, pratiti �e se kroz Narodne novine i druge medije zakonska regulativa kojom su ure�ena pojedina strukovna pitanja.

Prilikom izrade novih zakona i pravilnika, predlagati �e se i obrazlagati prijedlozi i primjedbe struke. Predstavnici struke uklju�ivati �e se od rane faze (javnog savjetovanja, e-savjetovanja) kroz redovne procedure ministarstava i Vlade do završnih aktivnosti (amandmani) prije izglasavanja i objave u Saboru.

Prema sugestijama iz cijelog komorskog sustava pokretati �e se postupci s prijedlozima za promjene postoje�ih propisa, �ime se želi unaprijediti poslovanje pojedinih struka.

Predstavnici cehova i sekcija �e se uklju�ivati u razli�ite Odbore i Povjerenstva vezano za pojedine djelatnosti i izradu propisa, normativa i drugih normi.

Sura�ivati �e se s obrazovnim i nau�nim institucijama i asocijacijama iz zemlje i svijeta, kako bi se efikasnije rješavali strukovni problemi.

Jednako tako, sura�ivati �e se s mjerodavnim ministarstvima i drugim vladinim i državnim tijelima.

�lanstvo �e se informirati s promjenama i novostima u zakonodavstvu EU.

Aktualni problemi �e se kontinuirano rješavati uz suradnju s ostalim dijelovima komorskog sustava. Davati �e se strukovni savjeti i upute, te obra�ivati pojedina�ni zahtjevi stranaka.

3. Promidžba i poslovno povezivanje

Aktivno �e se u�estvovati u pripremi, organizaciji i provedbi nastupa na specijalisti�kim priredbama i sajmovima pojedinih cehova i sekcija.

Na razli�itim promidžbenim doga�anjima promicati �e se strukovni rad i komorska asocijacija prikazivanjem mogu�nosti i vještina pojedinih struka i pojedinaca. U promidžbene i obrazovne svrhe, organizirati �e se razli�ita strukovna natjecanja.

24

Sudjelovati �e se u projektima koje provode obrazovne institucije sa svrhom unapre�enja poslovanja, pove�anja kvalitete proizvoda, usluga i uop�e promidžbe.

U cilju razmjene iskustava i uspješnijeg plasmana proizvoda i usluga inicirati �e se regionalna suradnja u zemlji i inozemstvu. Radi zajedni�kog i uspješnijeg nastupa na tržištu poticati �e se povezivanje obrtnike s velikim gospodarskim subjektima.

Dodjeljivanjem prava korištenja odgovaraju�eg znaka i uvjerenja, poticati �e se tradicionalni i umjetni�ki obrti. Državna i lokalna uprava �e se upu�ivati na davanje odgovaraju�ih beneficija ovim djelatnostima.

Generalno �e se promicati tradicionalni i umjetni�ki obrti, izrada suvenira, kao autohtonih hrvatskih proizvoda, te uop�e obrtni�ki proizvodi, kao kvalitetniji u odnosu na veliki dio uvozne robe.

Organizirati �e se poslovni razgovori za pojedine branše, uz što preciznije odre�ivanje ciljeva budu�e poslovne suradnje. Pomagati �e se kod pronalaženju poslovnih partnera u zemlji i inozemstvu.

Baza podataka (proizvodno, uslužno, tradicijski obrti) �e se održavati i nadopunjavati. Nadopuna �e se vršiti i dodavanjem fotografijama i poticanjem izrade vlastitih internetskih stranica. Potencijalni kupci �e se informirati o proizvodnim mogu�nostima naših �lanova. Uz prigodne strukovne manifestacije ciljanim prezentacijama promovirati �e se proizvodi našeg �lanstva. Izdavati �e se baze podataka proizvodnih obrta na CD izdanjima, katalozima i Internet prezentacijom. Prema konkretnim zahtjevima, izra�ivati �e se ciljani ispisi iz baza podataka.

Okrupnjavanje kapaciteta je zna�ajan doprinos poboljšanju poslovanja. Cehovi i sekcije �e se poticati na udruživanje u svrhu jedinstvenog nastupa i širenja tržišta, te povoljnije dobave roba i usluga uz ve�e narudžbe.

4. Informiranje i obrazovanje uz struku

Provoditi �e se informiranje uz tehni�ku EU regulativu kroz sudjelovanje u razli�itim strukovnim radnim grupama.

Doma�i i strani predava�i prenosit �e iskustva i podizati razina stru�nog znanja. Stru�nim predavanjima, ciljano za pojedine branše i djelatnosti, provoditi �e se edukacije i informiranja o novostima u podru�ju struke, materijala, novih tehnologija i stanja tehnike.

Tako�er, provoditi �e se informiranje o novim tehni�ki propisima, te savjetovanja iz podru�ja tehni�ke regulative.

Posjetima stru�nim izložbama i specijaliziranim sajmovima informirati �e se �lanstvo o novinama u struci.

Prema mogu�nostima, pratiti �e se stru�ni tisak i drugi izvori informiranja. Cehovi i sekcije redovno �e se izvještavati o novostima u djelatnosti.

25

Sukladno Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu, gdje je Ministarstvo prenijelo javnu ovlast na HOK, provoditi �e se ispiti o stru�noj osposobljenosti za obavljanje djelatnosti javnog cestovnog prijevoza.

Posebna pažnja �e se posvetiti licenciranju radionica za primanje nau�nika.

26

PRUŽANJE POMO�I OBRTNICIMA PRILIKOM OSNIVANJA I POSLOVANJA OBRTA

Jedna od osnovnih zakonskih zada�a HOK-a, pružanje pomo�i obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta, ostvaruje se kroz svakodnevne informacije i savjete obrtnicima. U novim uvjetima poslovanja potrebno je tijekom 2016. godine razmotriti koji �e savjeti ostati besplatni i dostupni svim �lanovima na osnovu upla�enog obveznog komorskog doprinosa. Savjeti su osigurani iz podru�ja gospodarstva, financija, prava, poreza, carina, ra�unovodstva te iz podru�ja tehnike i tehnologije. Osnovni naglasak �e i nadalje biti na savjetovanju putem telefona i e-maila.

Na temelju odluka tijela Hrvatske obrtni�ke komore, mogu�e je provesti izdvajanje dijela savjetovanja, kao i pristupiti razvoju novih usluga izvan paketa osiguranog svim �lanovima, za dobrovoljni komorski doprinos ili prema definiranom cjeniku usluga, uklju�ivo i drugim zainteresiranim korisnicima. Naplata savjetodavnih usluga može se omogu�iti uvo�enjem telefonske linije za tu svrhu uz posebnu tarifu za telefonske savjete. Savjetodavno djelovanje ve� je u protekle dvije godine prošireno uklju�ivanjem ve�eg broja zaposlenih u Hrvatskoj obrtni�koj komori, svakoga za svoje podru�je stru�nosti, pa �e eventualne nove usluge ovisiti u prvom redu o raspoloživim kadrovskim kapacitetima i eventualnom angažmanu vanjskih stru�njaka iz pojedinih podru�ja, odnosno o prora�unskim mogu�nostima.

Internetski portal www.infos.hr nastavit �e se i dalje koristiti kao u�inkoviti kanal savjetovanja kroz informiranje, osiguravaju�i obrtnicima osnovne informacije o poslovanju u obrtu, a isto tako i svim osobama zainteresiranima za otvaranje obrta. Ovisno o odlukama tijela Hrvatske obrtni�ke komore, mogu�e je odijeliti uži sadržaj informacija koje su javno i svima dostupne od informacija dostupnih na temelju posebno definirane ovlasti samo za �lanove Hrvatske obrtni�ke komore uz neki oblik identifikacije odnosno registracije za pristup svim pripremljenim informacijama, ovisno o vrsti �lanstva i upla�enom komorskom doprinosu.

Tisak informativnih letaka za obrtnike, nastavit �e se u obliku i na na�in koji �e troškovno biti prihvatljiv, što zbog potrebnih ušteda zna�i smanjenje koli�ine tiskanih materijala i korištenje isklju�ivo pojednostavljenog dizajna i crno-bijelog tiska.

Savjetnici �e i nadalje pripremati �lanke za objavu u newsletteru Hrvatske obrtni�ke komore, kao novouvedenom mediju informiranja koji omogu�ava redovitost kra�ih informacija, a ujedno je i troškovno racionalniji. �lanci se zasnivaju na aktualnim informacijama za poslovanje u obrtu i uputama o primjeni novosti u propisima.

Za obrtnike po�etnike nastojat �e se organizirati seminari kao edukacijski oblik savjetovanja koji se prema prethodnim iskustvima pokazao osobito korisnim. Intenziviranjem suradnje s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje mogu�e je takve seminare organizirati kao redovitu aktivnost, pri �emu bi uklju�ivanje podru�nih obrtni�kih komora i regionalnih službi za zapošljavanje bilo organizacijski jednostavnije i financijski manje zahtjevno. Poseban oblik savjetovanja mogu�e je razviti uvo�enjem dana za savjete u podru�nim obrtni�kim komorama i/ili dana otvorenih vrata Hrvatske obrtni�ke komore, što �e sve ovisiti o raspoloživim prora�unskim sredstvima. Organizirati �e se

27

informativni i edukativni seminari o aktualnostima u obrtništvu, poslovanju, uvjetima na zajedni�kom i stranim tržištima, odnosno organizirati savjetovanje uz kotizaciju troškova organizacije i predava�a.

Uvažavaju�i �lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji u protekle tri godine poja�ano je savjetovanje u podru�ju primjene pravne ste�evine EU iz energetike, energetske u�inkovitosti, industrijskog vlasništva, zaštite okoliša, primjene normi, certificiranja proizvoda i uspostave sustava kvalitete, a osobito za pitanja vezana uz slobodu pružanja usluga na jedinstvenom europskom tržištu. U tu svrhu iskorišteni su raspoloživi kadrovski kapaciteti te ih je potrebno oja�ati edukacijom i novim zapošljavanjem ili korištenjem usluga vanjskih stru�njaka, ovisno o raspoloživim sredstvima, kako bi savjetovanje moglo odgovoriti na pove�ane potrebe obrtnika. Da bi se dio takvih aktivnosti financirao iz projekata trebalo bi dio radnog vremena osloboditi za traženje prikladnih natje�aja i pripremu projektnih prijedloga.

Posebno �e biti potrebno voditi brigu da se edukacija obiteljskih obrta o procesu prijenosa poslovanja na novu generaciju, a zatim i mladima i ženama kao posebnim ciljnim skupinama. Za nove oblike edukacije potrebno je potražiti mogu�e izvore financiranja kroz strukturne EU fondove i operativne programe za njihovo korištenje.

28

SUD �ASTI I CENTAR ZA MIRENJE

Tijekom 2016.g. aktivnosti Suda �asti HOK-a nastavit �e se na provedbi obveze Komore s obzirom da je Zakonom o zaštiti potroša�a (NN 41/14 i 110/15 dalje: ZZP) utvr�ena nadležnost Suda �asti za rješavanje potroša�kih sporova te na provedbi ostalih aktivnosti zacrtanih aktima HOK-a i Zakona o obrtu, kao i sukladno potpisanim sporazumima, usvojenim akcijskim planovima, strategijama itd. Isto se odnosi i na rad Centra za mirenje uz napomenu da je temeljni zakon za Centar Zakon o mirenju te drugi dokumenti vezani za resor pravosu�a. S obzirom da se o�ekuje donošenje novo Zakon o alternativnom rješavanju potroša�kih sporova (ZARPS) �iji je nacrt prihva�en tijekom 2015.g., biti �e potrebno izvršiti uskla�enje akata Suda �asti i Centra za mirenje s tim Zakonom kao i sa Uredbom EK o online rješavanju potroša�kih sporova (ORS) koja se primjenjuje od 9.01.2016.g. Stoga �e biti posebno važno ispunjenje obveza Komore iz sporazuma s Ministarstvom gospodarstva RH i Ministarstvom pravosu�a RH o provedbi edukacija i promocije alternativnog rješavanja sporova. Stoga je potrebno planirati aktivnosti u tom pravcu sa ciljem ja�anja pozicije HOK-a.

Tijekom 2016. nakon donošenja ZARPS-a najvažnija aktivnost bit �e informiranje i edukacija �lanova HOK-a o novim obvezama te promocija prema potroša�ima. Pri tome je važna stalna suradnja s nadležnim tijelima Europske komisije i me�unarodnih institucija (npr. ECC, UEAPME, ICC), kao i srodnim institucijama država EU. Posebni napori uložit �e se i tijekom 2016. na utvr�ivanje mogu�nosti sudjelovanja i izrade projekata koji bi bili financirani iz dostupnih fondova (EU i dr.), od kojih su prihva�eni projektni prijedlozi za dva projekta: Stvaranje uvjeta za kreiranje bussines friendly javne uprave koji je prijavljen za financiranje iz sredstava švicarske vlade te drugi projekt Unaprje�enje uvjeta za kreiranje bussines friendly javne uprave, oba u suradnji s Ministarstvom uprave RH i HOK-om, kao dionicima.

1. Provedba obveza Komore (Suda �asti) temeljem Zakona o zaštiti potroša�a, kroz Nacionalni program za zaštitu potroša�a 2013.-2016. i postupanje Suda �asti sukladno Zakonu o obrtu

- kreiranje vlastitog sustava za online rješavanje potroša�kih sporova i priklju�enje na ORSPlatformu Europske komisije – obveza iz Uredbe

- rad po zaprimljenim prijavama u potroša�kim i drugim predmetima (prethodni postupci mirenja, prvostupanjski i drugostupanjski postupci, u sjedištu suda i suradnja s ovlaštenim djelatnicima i �lanovima vije�a POK-ova), sjednice predsjedništva

- Nacionalno vije�e za zaštitu potroša�a Vlade RH – sudjelovanje �lana predstavnika HOK-a

- izmjena Pravilnika Suda �asti HOK-a – uskla�ivanje sa Uredbom o ORS-u i ZARPS-om te druge potrebne izmjene

- uskla�ivanje akata Suda s izmjenama Zakona o zaštiti potroša�a i ZARPS-om - upoznavanje �lanova Komore te komorskog sustava s radom i aktivnostima Suda uz

redovna komorska doga�anja (i stru�ne skupove), predavanje o izmijenjenim propisima (EU i RH) na podru�ju rješavanja potroša�kih i trgova�kih sporova kroz organizaciju seminara na nivou POK-ova

29

- izrada modula za edukaciju iz ARS-a u potroša�kim sporovima – istraživanje mogu�nosti kreiranja EU projekata

- edukacija obrtnika iz etike u poslovanju i društveno odgovornog poslovanja - nastavak edukacije sudaca Suda �asti i ovlaštenih djelatnika za provedbu postupaka

pred Sudom �asti (ZARPS, novi ORS sustav HOK-a) - suradnja sa zaposlenicima Savjetovališta za potroša�e u provo�enju postupaka pred

Sudom, s ciljem pove�anja broja predmeta pred Sudom �asti i Centrom za mirenje - razrješenja i imenovanja sudaca Suda �asti - suradnja sa Sudom �asti pri HGK, MINGO-om RH, sudovima i drugim državnim

tijelima te udrugama potroša�a i drugim srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu, suradnja s ciljem pove�anja broja predmeta pred Sudom �asti i Centrom za mirenje

- komercijalizacija know-how-a komorskog Suda �asti državnim tijelima i institucijama u regiji

- zahtjev nadležnom ministarstvu za osiguranje sredstava za promociju komorskih ARPS tijela i ORS sustava

- zahtjev nadležnom ministarstvu za notifikaciju Suda �asti kao ARPS tijela

Priprema i održavanje sjednica predsjedništva suda, priprema prijedloga za tijela Komore, edukacija: - održavanje sjednica Predsjedništva Suda i priprema prijedloga za tijela Komore - priprema i održavanje zajedni�ke sjednice svih predsjednika prvostupanjskih i

drugostupanjskih vije�a radi zauzimanja zajedni�kih stajališta u radu

Promidžba Suda �asti (i HOK-a) u medijima, ja�anje partnerskih odnosa i edukacija op�e i profesionalne javnosti, dužnosnika i djelatnika kroz organizaciju i sudjelovanje na stru�nim skupovima: - organizacija 7. Me�unarodne konferencije „Alternativno rješavanje sporova –

suradnja uprave i pravosu�a s gospodarstvom“ u listopadu/studenom 2016.g. - organizacija 2. Foruma sudova �asti i stegovnih tijela komora Hrvatske u rujnu

2016.g. - izrada materijala za web stranicu HOK-a, za image book, pisanje �lanaka za

obrtni�ke novine, prezentiranje rada suda u drugim medijima (radio, tv, novine) - organizacija i sudjelovanje na seminarima, tribinama, okruglim stolovima,

konferencijama i dr. stru�nim skupovima u RH i inozemstvu - ure�ivanje web stranice HOK-Sud �asti (prijevod na engleski i njema�ki jezik u�injen,

postavljanje na web)

Ja�anje i razvoj ARS-a pred Sudom �asti HOK-a kroz suradnju s EU i hrvatskim institucijama i izrada projekata: - suradnja na raznim projektima iz podru�ja zaštite potroša�a iz dostupnih EU i dr.

fondova - izrada prijedloga EU i dr. projekata iz podru�ja djelovanja suda (npr. OFT-Office for

Fair Trading iz UK) - aktivna uloga u donošenju zakona i izmjena zakona iz podru�ja djelovanja Suda �asti

(alternativno rješavanje sporova, zaštita potroša�a i dr.) - nastavak projekta Cehovskih pravila za struku kemijskih �ista�a – provjera

mogu�nosti suradnje u projektu s ministarstvima, tijelima EU - nastavak i razvoj zapo�etog projekta o elektroni�koj razmjeni podataka sa MINPO RH

o izre�enim mjerama Suda �asti

30

Ostale redovne aktivnosti Suda �asti: upiti stranaka, informiranje stranaka, evidencija predmeta u radu, suradnja s podru�nim komorama (ovlaštenim djelatnicima) na radu sa spisima proslije�enim na nadležno postupanje, izrada potvrda Suda �asti za prijevoznike o neizricanju mjera od strane Suda i o dobrom ugledu te potvrda za primanje u�enika na naukovanje, evidencija predmeta suda u Knjizi predmeta Suda, upis podataka po dovršetku postupaka u knjigu Suda (evidencija i upis svih potrebnih podataka), izrada presuda i rješenja po diktatu, evidencija „vanjskih spisa“, arhiviranje dokumentacije za arhivu HOK-a i Suda/Centra, vo�enje i dopuna registra nebrisanih mjera Suda �asti, izrada i izvršenje presuda za Skupštinu HOK-a, glasilo Komore, web stranicu HOK-a, MINPO RH, urede za gospodarstvo, izrada informacija za glasilo Komore i web stranicu HOK-a i dr., odgovaranje na upite/zahtjeve drugih institucija (sudova, ministarstava) vezano za predmete Suda (i Centra), sudjelovanje na stru�nim skupovima vezanim za obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo, funkcioniranje javne uprave i pravosu�a, kontaktiranje s doma�im i inozemnim institucijama vezao za podru�je rada Suda i Centra, dogovor s veleu�ilištima i visokim školama o primanju studenata na stru�nu praksu i dr.

2. Centar za mirenje – pomo� obrtnicima u rješavanju sporova s njihovim kooperantima i potroša�ima rastere�enjem od skupih i dugotrajnih sudskih postupaka

Tijekom 2016. nastaviti �e se aktivnosti na provedbi obveza temeljem Sporazuma o suradnji od 30.05.2006.g. s Ministarstvom pravosu�a RH, HGK i HUP-om, temeljem Strateške studije o razvoju mirenja u gra�anskim i trgova�kim postupcima Vlade RH te drugim strateškim dokumentima RH koji se doti�u medijacije.

S obzirom na aktivnosti EK u provo�enju javnih konzultacija o primjeni tzv. direktive o medijaciji (2008.) nužno je uklju�iti se u iste sa ciljem razvijanja usluga Centra.

Isto tako potrebno je raditi na provedbi sljede�ih aktivnosti: - prezentacija usluga Centra za mirenje za obrtnike, kao pomo� u poslovanju na

sjednicama tijela unutar komorskog sustava (predsjedništvo, upravni odbor, radna tijela, podru�ne komore) i predstavljanje Politike mirnog rješavanja sporova i novih direktiva EK i podru�ja ARS-a - B2C i B2B (komorski ured i vanjski suradnici)

- prezentacija usluga Centra za mirenje na stru�nim skupovima i sajmovima HOK-a (POK-ova) te na drugim skupovima izvan sustava HOK-a

- prezentacija rada Centra i ispitivanje mogu�nosti suradnje s HZZO-om, HUB-om i HZMO-om te partnerima iz projekta 100% poduzetnik i dr.

- uspostavljanje suradnje s redovnim sudovima u rješavanju predmeta naših �lanova mirenjem u sklopu našeg Centra – pilot projekt sudu pridružene medijacije – Op�inski gra�anski sud u Zagrebu, HOK i OKZ

- rad po zaprimljenim prijedlozima za mirenje, organiziranje postupaka mirenja (razina POK-ova)

- dopuna Liste izmiritelja HOK-a temeljem zahtjeva sudaca i odvjetnika i dr. (posebno za potroša�ke sporove)

- tražiti aktivniji rad Povjerenstva za alternativno rješavanje sporova MP RH - zahtjev nadležnom ministarstvu za osiguranje sredstava za promociju komorskih

ARPS tijela i ORS sustava - zahtjev nadležnom ministarstvu za notifikaciju Centra za mirenje kao ARPS tijela

31

- suradnja s Centrom za mirenje pri HGK, HUP-om, MP RH i drugim državnim tijelima te udrugama za mirenje i drugim srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu uz uklju�ivanje u EU Mrežu centara za mirno rješavanje potroša�kih sporova

- komercijalizacija know-how-a komorskog Centra za mirenje državnim tijelima i institucijama u regiji

- aktivna uloga u donošenju zakona i izmjena zakona iz podru�ja djelovanja Centra - komercijalizacija usluga Centra za mirenje, dodatna promidžba u medijima,

sudjelovanjem na doma�im i inozemnim skupovima, organizacijom skupova - edukacija izmiritelja na Listi Centra – obnova znanja i vještina – posebno izmiritelja iz

komorskog sustava HOK-a, posebna edukacija za izmiritelje u regionalnim uredima - edukacija izmiritelja na Listi Centra – obnova znanja i vještina – za potroša�ke i

trgova�ke sporove (Zagreb) – predava�i iz komorskog ureda HOK-a - akreditacija HOK-a za provo�enje treninga za izmiritelje – dodatni treninzi - edukacija za provo�enje treninga za izmiritelje za potrebe HOK-a i ukupnog

komorskog sustava te ostalih korisnika iz gospodarstva (vanjski i HOK treneri)

Priprema i održavanje sjednica predsjedništva Centra, priprema prijedloga za tijela Komore, edukacija.

Promidžba Centra za mirenje (i HOK-a) u medijima, ja�anje partnerskih odnosa i edukacija op�e i profesionalne javnosti, dužnosnika i djelatnika kroz organizaciju i sudjelovanje na stru�nim skupovima: - Organizacija 7. Me�unarodne konferencije „Alternativno rješavanje sporova –

mogu�nosti suradnje pravosu�a i gospodarstva“ u listopadu/studenom 2016.g. - organizacija Okruglog stola na temu ZARPS-a i ORS-a te direktive o medijaciji - organizacija i sudjelovanje na seminarima, tribinama, okruglim stolovima,

konferencijama i dr. stru�nim skupovima u RH i inozemstvu (UIA, EMNI, ICC i sl.) - razvijanje ponude usluga Centra te izrada promidžbenih materijala - izrada materijala za web stranicu HOK-a, za image book, pisanje �lanaka za glasilo

Komore, prezentiranje rada Centra u drugim medijima (radio, tv, novine) - ure�enje web stranice HOK-Centar za mirenje (prijevod na engleski i njema�ki jezik

u�injen, postavljanje na web)

Ja�anje i razvoj ARS-a pred Centrom za mirenje pri HOK-u kroz suradnju s EU i hrvatskim institucijama i izradu projekata: - izrada prijedloga EU i dr. projekata iz podru�ja djelovanja Centra i suradnja sa

srodnim me�. institucijama i institucijama zemalja EU - projekt organizacije osnovnog i eventualnog naprednog treninga za dvije grupe

polaznika (1 grupu polaznika) temeljem uspješne promocije na dosadašnjim me�. konferencijama o ARS-u (interes sudaca, djelatnika tijela državne uprave, MP RH, MU RH, MINPO RH, MINGO RH, drugih komora (npr.HLK), banaka i dr. institucija)

Ostale redovne aktivnosti odjela Centar za mirenje: upiti stranaka, informiranje stranaka o podnošenju prijedloga za mirenje, evidencija predmeta u radu, suradnja s podru�nim komorama (izmiriteljima i djelatnicima) na radu s predmetima Centra, izrada �lanaka za glasilo Komore, web stranicu HOK-a i dr.

Ostale zajedni�ke aktivnosti - Promocija i provedba pilot faze projekta „Administrativne barijere – e-Obrtnik“

32

- ICC Me�unarodna trgova�ka komora - rad u ICC Povjerenstvo za arbitražu i ARS kroz sastanke ICC-a i ICC Hrvatska, sudjelovanje u izradi pravila ICC-a (arbitraža, medijacija i dr. vrste ARS-a)

- UEAPME, radna tijela Europske komisije i sl. - trajna suradnja na podru�jima rada Suda i Centra (ARS, zaštita potroša�a,

pravosu�e, društveno odgovorno poslovanje, regionalna suradnja i dr.) - izraditi projekt za studijski posjet �lanova i djelatnika Suda i Centra iz dostupnih

sredstva Europske komisije - sudjelovanje u provedbi Operativnih programa i Partnerskog sporazuma te

postupanju po preporukama EK i Vije�a EU, EP u statusu dionika - aktivno sudjelovanje u postupku procjene u�inaka propisa iz podru�ja rada Suda �asti

i Centra za mirenje

Kreiranje platforme te utvr�ivanje mjera i aktivnosti za razvoj društveno odgovornog poslovanja me�u �lanovima komore te suradnja s nacionalnim i me�unarodnim tijelima.

Utvr�ivanje mjera i aktivnosti za provo�enje Politike mirnog rješavanja sporova u Komorskom sustavu, promocija korištenja klauzula o mirenju.

Nastavak provedbe organizacije stru�nih edukacija za obrtnike i druge poduzetnike te djelatnike Komorskog sustava posebno iz podru�ja rada suda i centra.

33

ME�UNARODNA SURADNJA

Me�unarodna suradnja Hrvatske obrtni�ke komore obuhva�a suradnju s UEAPME-om te s inozemnim komorama i organizacijama, kao i me�unarodnim komorama i organizacijama u Republici Hrvatskoj, a isto tako i sve aktivnosti pomo�i obrtnicima za poslovanje na jedinstvenom tržištu Europske unije. Važnu ulogu za me�unarodnu suradnju ima �lanstvo Hrvatske obrtni�ke komore u Europskom gospodarsko socijalnom odboru.

1. Europska unija i europske integracije

Poslovanje obrtnika u okvirima Europske unije zahtijeva da se obrtnicima osiguraju te se sve više traže informacije o uvjetima informacije o uvjetima u pojedinim zemljama, kako za prekograni�no pružanje usluga, tako i za uspostavu sjedišta. Protekom dvije godine od ulaska u punopravno �lanstvo EU, za obrtnike iz Hrvatske bitno su se promijenili uvjeti pružanja usluga u zemljama koje su ukinule radne dozvole (Belgija, Luksemburg, Njema�ka, Španjolska).

Na web stranici Hrvatske obrtni�ke komore objavljene su osnovne informacije i potrebni dokumenti za prekograni�no pružanje usluga i za osnivanje obrta u Austriji, Njema�koj, Sloveniji i Švicarskoj, za koje se zemlje naj�eš�e obrtnici raspituju. Nastoje se osigurati i potrebne informacije o mogu�nostima financiranja projekata iz EU fondova i dobivanja bespovratnih sredstava potpora male vrijednosti te informacije o aktualnim natje�ajima, pri �emu poseban naglasak treba staviti na pra�enje programa i projekata koji �e se provoditi sukladno operativnim programima RH i uz financiranje temeljem Sporazuma RH s EU za financijsko razdoblje 2014.-2020..

�lanstvo HOK-a u UEAPME se nastavlja aktivnijim uklju�ivanjem u pra�enje nove europske regulative, davanje prijedloga i primjedbi za ure�enje pojedinih podru�ja poslovanja te sudjelovanjem predstavnika UEAPME-a na važnijim doga�anjima me�unarodnog karaktera u Hrvatskoj obrtni�koj komori.

Izuzetno je važno sudjelovanje Hrvatske obrtni�ke komore u radu Europskog gospodarsko socijalnog odbora, u kojem glavna tajnica Hrvatske obrtni�ke komore djeluje kao predstavnik poslodavaca, a od 2015. godine izabrana je i na dužnost potpredsjednice Skupine poslodavaca u razdoblju 2015.-2018. godine. Važnost sudjelovanja u njegovu radu EGSO-a o�ituje se u tome da se na njegovim sjednicama razmatraju brojni prijedlozi novih europskih propisa što je izuzetno vrijedan izvor informacija o planiranim izmjenama legislative, �ime se omogu�uje pravovremeno lobiranje za interese obrtništva.

2. Me�unarodni projekti

Operativni program za regionalnu konkurentnost nastavlja se nakon pristupanja Hrvatske u EU do završetka projektnog razdoblja u kojem je mogu�e koristiti programska

34

sredstva IPA programa Europske unije i Vlade Republike Hrvatske, a namijenjen je za poboljšanje konkurentnosti gospodarstva i osobitu pažnju posve�uju sektoru malog gospodarstva. O�ekuje se više novih natje�aja za nepovratna sredstava obrtnicima za projekte pove�anja konkurentnosti, osobito poboljšanjem poslovne uspješnosti i tehni�ke spremnosti tj. ispunjavanja europskih normi i pribavljanja potrebnih certifikata te primjene inovacija. Pri definiranju uvjeta natje�aja trebat tražiti da se kriteriji za odabir prihvatljivih prijavitelja, projektnih aktivnosti i troškova, definiraju na na�in da odgovaraju potrebama i mogu�nostima obrtnika, odnosno da se predvide posebni natje�aji na kojima �e obrtnici mo�i ravnopravno sudjelovati.

Programi europske teritorijalne suradnje, kao drugi cilj kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020., odnose se na stvaranje podloge za razvoj suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije koja za cilj ima smanjenje negativnog utjecaja granica i promociju društveno-gospodarske kohezije na administrativno-teritorijalnoj razini. Hrvatska �e kao �lanica EU mo�i punopravno sudjelovati u sva tri dijela europske teritorijalne suradnje.

Prekograni�na suradnja sa susjednim zemljama (Italija, Ma�arska, Slovenija, Srbija te BIH i Crna Gora) obuhva�a programe i projekte koji imaju za cilj pove�anje me�unarodne konkurentnosti hrvatskih pograni�nih regija, smanjenje društvene i gospodarske nejednakosti me�u hrvatskim regijama i ujedna�avanje njihova razvoja. Posebno �e se napori usmjeriti ka daljnoj suradnji s Obrtno-podjetniškom zbornicom Slovenije, s kojom su ve� zajedni�ki provo�eni neki projekti, kako bi se kroz nove programe prekograni�ne suradnje kandidirali novi zajedni�ki projekti.

Na raspolaganju su i �etiri programa transnacionalne suradnje (Mediteran, Dunav, Jugoisto�na vrata i Središnja Europa) , a otvorena je i mogu�nost sudjelovanja i u tre�em dijelu europske teritorijalne suradnje – i to u programima me�uregionalne suradnje: ESPON (za podru�je prostornog planiranja i suradnju visokoobrazovnih i znanstvenih institucija), INTERACT III (za ujedna�avanje provedbenih alata u programima teritorijalne suradnje), INTERREG VC (za razmjenu dobre prakse u zaštiti okoliša, prometa i energetike) i URBACT (za suradnju gradova u izradi razvojnih strateških dokumenata).

3. Suradnja s komorama, poslovnim asocijacijama i europskim institucijama

Suradnja s drugim stranim komorama tijekom godina uspješno je razvijena, te �e se nastaviti unapre�ivati kroz konkretne poslovne i prijateljske odnose s posebnim naglaskom na dugogodišnju uspješnu suradnju osobito sa:

- HWK za München i Gornju Bavarsku - Obrtno-podjetniškom zbornicom Slovenije - Obrtni�kom komorom Federacije Bosne i Hercegovine

- Zanatskom komorom Makedonije i - UEAPME-om - Europskim gospodarskim i socijalnim odborom

kao i drugim stranim obrtni�kim komorama, poslovnim asocijacijama i europskim institucijama:

- Privrednom komorom Srbije - Privrednom komorom Novi Sad - Privrednom komorom Banja Luka - Austrijsko-hrvatskom gospodarskom komorom

35

- Njema�ko-hrvatskom trgovinskom komorom - Hrvatsko-bavarskom komisijom - Mješovitim odborom za gospodarsku suradnju Hrvatske i Slovenije

te institucijama Europske unije, osobito u suradnji s Europskim domom i Predstavništvom Europske Komisije u Zagrebu.

Hrvatska obrtni�ka komora jedan je od osniva�a ICC Hrvatska i aktivno sudjeluje u radu njegovih komisija.

Dio me�unarodne suradnje odnosi se i na suradnju s veleposlanstvima RH u inozemstvu, kao i sa stranim veleposlanstvima u Hrvatskoj i ostalim me�unarodnim organizacijama, od �ega naro�ito sa veleposlanstvima Narodne Republike Kine, Republike Turske, Republike Makedonije i Republike Indonezije, a posebno je potrebno istaknuti sudjelovanje Hrvatske obrtni�ke komore u Povjerenstvu Vlade za internacionalizaciju i aktivno sudjelovanje u mjerama Akcijskog plana za poticanje izvoza.

4. Me�unarodni sajmovi, poslovni razgovori i kooperacijske burze

Radi izlaza obrtnika na nova tržišta i pove�anje izvoza, aktivnosti me�unarodne gospodarske suradnje koja se ostvaruje organizacijom poslovnih razgovora, razmjenom poslovnih informacija korištenjem mogu�nosti suvremene informacijske tehnologije, nastupom na me�unarodnim sajmovima te izradom kataloga obrtni�kih proizvoda za svjetsko tržište, nastavit �e se, paralelno sa suradnjom sa srodnim institucijama u inozemstvu.

Nastojat �e se utvrditi interes, a zatim i pripremiti poslovne razgovore sa obrtnicima iz Njema�ke, ukoliko anketiranjem bude utvr�en interes u opsegu koji opravdava troškove za tavu organizaciju.

U svrhu poslovnog povezivanja prikupljat �e se zahtjevi za konkretne proizvode i usluge od partnerskih komora i organizacija te, koriste�i raspoložive kanale komunikacije, proslje�ivati pojedina�no obrtnicima, a isto tako i za pojedina�ne zahtjeve obrtnika tražiti mogu�e partnere u inozemstvu.

5. Ostale me�unarodne aktivnosti

Vezano uz mrežu trgovinskih savjetnika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Hrvatske, Hrvatska obrtni�ka komora aktivno je uklju�ena u njihovu pripremu za odlazak na funkcije u strane zemlje. Edukacija trgovinskih savjetnika nastavit �e se i tijekom 2016. godine jer se na taj na�in stvarju dobri po�etni kontakti potrebni za rješavanje problema izvoza ili poslovanja hrvatskih obrtnika u inozemstvu, a istovremeno se hrvatske diplomatske predstavnike upoznaje s posebnostima obrtništva i seznibilizira za probleme poslovanja u obrtu.

36

USAVRŠAVANJE DJELATNIKA I DUŽNOSNIKA HOK-a

Kako bi što kvalitetnije odgovorili na potrebe obrtništva i pružili suvremenu uslugu obrtniku, stru�ne službe HOK-a pratit �e trendove i usavršavati se. Polazit �e se skupni i pojedina�ni te�ajevi i treninzi, seminari; prisustvovat �e se na nacionalnim i me�unarodnim konferencijama.

Dužnosnicima �e biti ponu�eni te�ajevi, seminari, radionice, treninzi, koje �e osigurati Hrvatska obrtni�ka komora samostalno ili u suradnji Obrtni�kim u�ilištem ili drugim institucijama za organiziranje i provedbu usavršavanja.

37

PRAVNI POSLOVI I PLANIRANE SJEDNICE

Pravni poslovi Hrvatske obrtni�ke komore odnosit �e se na usuglašavanje rada kako, Hrvatske obrtni�ke komore, tako i �itavog komorskog sustava sa Zakonom o obrtu i s njim uskla�enim Statutom HOK-a, vode�i ra�una o tome da svi akti HOK-a te sve odluke donesene od strane tijela i radnih tijela Komore budu u skladu s važe�im propisima Republike Hrvatske.

Nadalje, nastavlja se i s radom na: - pripremi i sudjelovanju na sjednicama tijela i radnih tijela HOK-a, kao i pripremi

odluka, zaklju�aka i drugih materijala sa sjednica Skupštine, Upravnog odbora i Predsjedništva

- administriranju, pripremanju sjednica i pružanju pravne podrške u radu Odbora za Statut i razvoj jedinstvenog komorskog sustava

- pružanju stru�ne pomo�i i pravne podrške odjelima i službama Komorskog ureda te �lanovima komorskog sustava, odnosno podru�nim obrtni�kim komorama i udruženjima obrtnika u ostvarivanju zadataka HOK-a te organiziranju kvalitetnog komorskog sustava

- pružanje pravne pomo�i u radu Uprave Matice u izradi odluka, ugovora i ostalih pravnih pismena prema odlukama Uprave Matice

- pripremi ugovora koji se pojavljuju u poslovanju Hrvatske obrtni�ke komore, a sve sukladno Zakonu o obveznim odnosima i ostalim zakonima koji reguliraju ugovornu materiju

- obavljanju kadrovskih poslova HOK-a.

Veliki angažman posvetit �e se pripremi akata za provedbu izbora i konstituiranje tijela HOK-a za izborno razdoblje 2014.-2019.g..

38

ZAKLJU�AK

Programom rada HOK-a obuhva�ene su najzna�ajnije aktivnosti planirane za 2016. godinu. Komora �e djelovati u cilju realizacije zakonskih zada�a i o�uvanja svoje opstojnosti kao institucije sa svrhom zaštite interesa svih obrtnika. Nastojanja Komore i nadalje �e biti o�uvanje i razvoj obrtništva pružaju�i �lanstvu kvalitetan savjet, informacije, edukaciju, povezivanje.

Osim toga, Hrvatska obrtni�ka komora nastavit �e razvijati svoje usluge. Projektom Zajedni�ke nabave – HOK ZNA svim �lanovima Hrvatske obrtni�ke komore smanjit �e se ulazni troškovi i samim time olakšati poslovanje. Nastojat �emo oja�ati svoju ulogu u podru�ju obrazovanja te postati jedinstveni centar razvoja obrtni�kog znanja te cjeloživotnog obrazovanja obrtnika. Tako�er, nastavit �emo zastupati interese obrtnika pred državni tijelima i davanjem mišljenja i prijedloga te inicijativama utjecati na donošenje zakona u podru�ju obrtništva. Obrtnici su jaki samo ako su udruženi, ako zajedni�kim snagama štite svoje interese te ako zajedni�kim naporima nastoje utjecati na mijenjanje zakonske regulative.

Stoga �emo zajedni�kim snagama aktivno djelovati na bu�enju svijest javnosti o obrtu kao gospodarskom subjektu koji stvara novu vrijednost, samozapošljavanje i otvara nova radna mjesta. Osvješ�ivanje javnosti o obrtništvu kao jezgri hrvatskog gospodarstva klju�no je za rast i razvoj cjelokupnog gospodarstva u RH.

Stabilan i povoljan zakonski okvir, uklanjanje nepotrebnih administrativnih barijera, razumijevanje specifi�nosti obrtništva i neophodna podrška države, esencijalni su za opstanak hrvatskog obrtništva.

Stoga, o�ekujemo da se u 2016. godini malo i srednje poduzetništvo stavi u fokus gospodarske politike te da u partnerstvu s Vladom, resornim ministarstvom, državnim tijelima te jedinicama lokalne i regionalne samouprave stvorimo povoljno poslovno okruženje za unapre�enje te rast i razvoj hrvatskog obrtništva.

Zagreb, Broj:

Predsjednik Hrvatske obrtni�ke komore

Dragutin Ranogajec

39

Ceh frizera i kozmeti�ara 2 Ceh graditeljstva 2 Ceh poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva 2 Ceh prijevoznika 2 Ceh proizvodnog obrta 2 Ceh trgovine 2 Ceh ugostitelja i turisti�kih djelatnika 2 Ceh uslužnog obrta i obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera

2

Ceh za ribarstvo i avakulturu 2 Kolegij tajnika POK-ova 2 Kolegij stru�nih suradnika za obrazovanje POK-ova 4 Nadzorni odbor 4 Odbor za financije i prora�un 4 Odbor za informiranje 2 Odbor za Statut i razvoj jedinstvenog komorskog sustava 5 Odbor za gospodarstvo, sajmove i me�unarodnu suradnju 2 Odbor za tradicijske i umjetni�ke obrte 2 Odbor za strukovnu izobrazbu 3 Predsjedništvo Centra za mirenje Predsjedništvo Suda �asti

4 4

Predsjedništvo HOK-a 13 Sekcija brodara 1 Sekcija cvje�ara 1 Sekcija dimnja�ara 1 Sekcija fotografa 1 Sekcija njege tekstilija 1 Sekcija obrade kamena 1 Sekcija prijevoza putnika u cestovnom prometu 1 Sekcija taksi prijevoznika 1 Sekcija tekstil, koža, krzno 1 Skupština HOK-a 3 Uprava Matice hrvatskih obrtnika 12 Upravni odbor HOK-a 10