HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 18/14 Zagreb, 3. listopada 2014.

Z A P I S N I K 18. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane 13. svibnja 2014. godine, soba 107, objekt B-30,

I. kat

Početak u 13 sati PRISUTNI: Nina Obuljen Koržinek, Bruno Kragić, Ivica Maštruko, Josip Jelić, Neda Ritz, Jozo Barišić, Sanja Ravlić, Zoran Šangut ISPRIČALI SE: Marina Mučalo, Arsen Oremović, Zoltan Kabok OSTALI PRISUTNI: Goran Radman, Viktor Gotovac, Marija Nemčić, Gordana Mrđen, Maja Tokić, Dean Šoša, Jadranka Rilović, Sanja Gvozdanović, Vladimir Kumbrija, Tamara Vudrag, Ivanka Zorić, Rajka Rusan, Marija Topić Crnoja, Božidar Essert, Igor Medić Sjednicu je otvorila predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek, ustvrdila je da sjednici nazoči 8 članova Vijeća, te da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka. Nakon toga Vijeće je jednoglasno prihvatilo sljedeći:

D n e v n i r e d 1. a) Ovjera zapisnika 16. sjednice Programskog vijeća HRT-a b) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 16. sjednice Programskog vijeća HRT-a 2. Donošenje zaključka o Izvještaju o odabiru i nabavi programskih sadržaja od neovisnih proizvođača za potrebe HRT-a u 2013. o kojem je vođena rasprava na 17. sjednici Programskog vijeća. 3. Prezentacija kulture i umjetnosti u programima HRT-a (Izvj.: D. Šoša, glavni urednik HTV 3, R. Rusan, glavna urednica HRA 3, V. Kolarović, rukovoditeljica produkcijskog odjela Kultura, umjetnost i religija)

2

4. Rasprava o Prijedlogu Strategije programa HRT-a i programskih kanala koja je kao radni materijal prezentirana na tematskoj 17. sjednici Vijeća zatvorenoj za javnost 10. travnja 2014. godine 5. Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a (Izvj.: Z. Šeb) 6. Aktualna tema: Praćenje ispunjavanja obveza HRT-a definiranih Ugovorom i Zakonom 7. Razno Prije prelaska na dnevni red Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, ustvrdila je da je prije ove sjednice održana 17. tematska zatvorena sjednica Vijeća, na kojoj je Vijeće raspravljalo detaljnije o sadržaju Strategije programa HRT-a i programskih kanala, koja je uvrštena u dnevni red otvorene sjednice Vijeća pod toč. 4. Ad 1. Na prijedlog predsjednice Vijeća Nine Obuljen Koržinek, Vijeće je jednoglasno:

a) ovjerilo Zapisnik 16. sjednice Programskog vijeća HRT-a, u predloženom tekstu b) prihvatilo Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 16. sjednice Programskog vijeća HRT-a

Ad 2. Donošenje zaključka o Izvještaju o odabiru i nabavi programskih sadržaja od neovisnih

proizvođača za potrebe HRT-a u 2013. o kojem je vođena rasprava na 17. sjednici Programskog vijeća

Predsjednica Vijeća Nina Obuljen Koržinek ustvrdila je da je materijal za ovu točku Vijeće razmotrilo na posljednjoj sjednici na kojoj je donijelo i odluku da se dokument prihvati, s time da se prije toga

formalno uredi kako bi mogao biti prihvaćen i kao takav predstavljen javnosti. Budući da je Vijeće tako dorađen materijal dobilo uz poziv za ovu sjednicu, a da nitko nije imao što dodati, na prijedlog predsjednice Vijeće je jednoglasno donijelo sljedeći zaključak:

Vijeće prihvaća Izvještaj o odabiru i nabavi programskih sadržaja od neovisnih proizvođača za

potrebe HRT-a u 2013.

3

Ad 3. Prezentacija kulture i umjetnosti u programima HRT-a Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, uvodno je rekla da se Vijeće u ovome sazivu od početka rada zauzimalo da se pojedine teme koje su od posebnog interesa ili su posebice kao obveze istaknute u Zakonu i Ugovoru s Vladom RH, među njima i tema o kulturi i umjetnosti u programima HRT-a, stave kao posebne točke na dnevni red Vijeća kroz tematske rasprave. Glavni urednik Trećeg programa HTV-a Dean Šoša, obrazlažući temu kulture i umjetnosti u programima HRT-a, istaknuo je kako je ta tema na HTV-u i Hrvatskome radiju danas zastupljenija više nego ikad do sada. Također, 28 novinara i urednika HRA 3 i HTV-a stvara sadržaje iz kulture, a oni se svaki dan objavljuju u velikoj minutaži u televizijskom programu suradnjom s IMS-om, od jutra, počevši od TV kalendara i njegova premijernog emitiranja u kojem se obrađuju najvažniji događaji iz kulture i umjetnosti, preko emisije Dobro jutro, Hrvatska, u kojoj se najavljuju važna zbivanja u kulturi, te u dnevnim informativnim emisijama (Podnevni dnevnik, Hrvatska uživo, Središnji dnevnik, Dnevnik 3). Kultura je zastupljena i u mnogobrojnim specijaliziranim televizijskim i radijskim emisijama, i to na specijaliziranom programu za kulturu i obrazovanje HTV 3 u stopostotnoj količini i sa sadržajima o arhitekturi i likovnoj umjetnosti, koji su dobili posebne emisije. Ustvrdio je kako ne može biti govora o "getoizaciji" kulture na Trećem kanalu jer i na Prvom i Drugom kanalu postoji niz specijaliziranih emisija o kulturi – Pola ure kulture, Drugi format, Fotografija u Hrvatskoj, Emisija pučke i predajne kulture. Najavio je da se od jeseni na tome kanalu uz niz dosadašnjih emisija iz kulture i znanosti, uvode novi programski sadržaji, kratki formati koji će se baviti knjigom i književnošću, u kojima će se najavljivati nove knjige, beletristika i publicistika, literarna djela, uključujući prijevode, a uvodi se i emisija, svojevrsna televizijska avangarda TV performans. Pokrenut će se emisije o filozofiji i stripu, te tako šaljemo jaku poruku da nam cilj nije samo komentirati kulturne sadržaje nego ih i proizvoditi. Uz redoviti termin i jedan u udarnom terminu, kada se emitiraju svi noviji hrvatski filmovi, od jeseni na HRT 3 uvest će se i redoviti termin za kratki igrani film. Emitirat će se mnogobrojni klasični filmovi antologijske vrijednosti, neamerički filmovi, ciklusi autora i ciklusi kinematografija, što je bitan kulturni iskorak. Vlatka Kolarović, rukovoditeljica produkcijskog odjela Kultura, umjetnost i religija, prezentirajući kulturu i umjetnost u programima HRT-a, istaknula je da taj odjel uspješno surađuje s urednicima kanala te isporučuje sadržaje, a ekipu koja proizvodi kulturne sadržaje koji se emitiraju u mnogobrojnim emisijama na HTV 1, HTV 2, HRA 3 i HTV 3, čine novinari i urednici visokoobrazovani i usko specijalizirani za sadržaje i područja kulture i umjetnosti. Na HTV 1 emitiraju se mnogobrojni sadržaji namijenjeni širokoj publici u emisiji Pola ure kulture koja je kao najstarija preživjela emisija iz kulture, postala svojevrsni brend i ulazi u 20. sezonu emitiranja sa 650 emisija. Na emisiji radi stalni suradnički tim, ima čvrstu strukturu i stalnu publiku (s četvrtka premještena je na srijedu, a gledanost nije pala). Zatim je tu Drugi format sa stalnim timom od početka koji je prije 10 sezona pokrenut s idejom da damo medijsku vidljivost ljudima koji inače nisu vidljivi, a u kojoj se

4

vode studijski razgovori o najšire shvaćenim kulturnim temama i fenomenima, potom Fotografija u hrvatskoj, kratkog formata od 10 do 15 minuta u kojoj se predstavlja povijest i suvremena fotografija, u kojoj je postignuta jako dobra suradnja s muzejima, posebno s Muzejom za umjetnost i obrt koji upotrebljavaju te male dokumentarne forme za edukaciju i na izložbama, a to je ujedno reprizni projekt koji ide i na drugim kanalima. Ponosni su i na Emisiju pučke i predajne kulture koja je svojevrsna dokumentarna produkcija, prate liturgijsku godinu, dakle, na neki način pokušavaju zabilježiti ljude koji će uskoro i nestati s ovih naših prostora, usmenu kulturu, predajnu kulturu i mitove, običaje, a zanimljivo je da su oni i najviše prisutni na mnogobrojnim svjetskim i domaćim festivalima. Treći specijalizirani kanal HTV 3 i HRA 3 za uži krug publike postaje poligon za visokospecijalizirane teme, istraživanje i stvaranje umjetnosti. To postaje mjesto koje danas stvara nešto što će za nekoliko godina biti dio baštine, što je već za kulturu postao Treći radijski kanal koji se sustavno bavi kulturom i proizvodnjom specijaliziranih formata, poput emisije Trikultura, koja u zamišljenoj shemi ove jeseni postaje dnevna emisija, od ponedjeljka do četvrtka. To je emisija za specijalizirana područja (likovnost, arhitekturu, dizajn, nove medije, književnost i glazbu) te postaje mjesto susreta likovnih kritičara ili povjesničara umjetnosti, školovanih arhitekata koji postaju zaštitna lica tema kojima se bave kao stručnjaci. Emisija Stend up 3 mali je eksperiment Trećeg programa, a pokušala je obnoviti zaboravljenu kritiku. Zamišljena je kao mjesto na kojemu kulturnjaci i kritičari teoretičari u formi monologa komentiraju događaj iz kulture na rubu zaborava, i kao mjesto za otkrivanje nevidljivih kulturnjaka i projekata, čime smo te događaje spasili od zaborava. Magazinska emisija Dobro jutro, kultura možda je i najuspješniji proizvod jer ima jasnu strukturu, dva odlična voditelja u terminu nedjeljom ujutro, ide uživo i obraća se širokoj publici. Sadržava najave tjednih kulturnih događaja i ima izvrstan medijski odjek. U emisiji Intervju tjedna surađujemo sa svim ljudima koji se danas u Hrvatskoj bave kulturom, to je mjesto koje kulturnjaci vole i HRT doživljavaju kao partnere i neizostavan dio svih svojih projekata. HTV 3 i Treći program Hrvatskoga radija karakterizira visoka specijaliziranost te je prihvaćen kao svojevrsno „nacionalno blago“ i kanal za istraživanje i stvaranje, koji čini mreža stručnih suradnika, eminentnih imena hrvatske kulture u najširem smislu. Uz te i druge emisije (Animatik, Međučin, Posebni dodaci) te posebne projekte (Kronike sa sajma knjiga u Puli, Noć muzeja, Noć knjige, Pula film festival) naši su ciljevi poboljšati postojeće sadržaje, potaknuti proizvodnju umjetnosti, produkcijsku suradnju u regiji i postati nezaobilazno mjesto u kulturi. Budući da je HRT uspostavio neke partnerske odnose, želja je da se u budućnosti proširi i na područje regije, pa da se, primjerice, ostvare zamisli koje smo podijelili sa slovenskim kolegama. Želimo uspostaviti produkcijsku suradnju sa zemljama Europske unije, kao i sa zemljama u regiji, kako bismo povećali vidljivost i utjecaj, te na neki način postali nezaobilazno mjesto u kulturi. Najavila je kako se za HTV 3 razvija kviz, te na tragu TV kalendara POP – kulturni kalendar. Karolina Lisak Vidović, urednica kulture u IMS-u, prezentirajući kulturu na HR istaknula je da nikad više kulture nismo imali trenutno na programu HRT-a nego danas. Jutro na Trećem je emisija pokrenuta ove jeseni koja nudi svakodnevni jutarnji program „light“ sadržaja, a HR je od samog, a Hrvatski radio od samog je početka imao specijalizirane emisije iz različitih područja kulture (ponedjeljkom emisiju Likovnost, utorkom emisiju o kazalištu, nove emisije Zaboravljeni glasovi. Stil

5

je emisija koja prati događaje iz kulture na fenomenološki način, što znači ne prati događaje nego ide korak naprijed, a na emisiji se smjenjuju četiri urednika. Tu je Kulturni intervju te emisija Iskustvo prostora, koja se bavi dizajnom i arhitekturom, a kritički pokušavamo sagledavati mnoge urbanističke i arhitektonske teme naše današnjice. Istaknimo emisiju Licem u lice, zatim emisiju o filmu koja je postala brend, a ponosni smo jako i na emisiju Katapultura, kulturni magazin od 50 minuta. Mozaik je zajednička emisija redakcije za kulturu, koja je 2008. dobila nagradu Novinarskog društva, jer je inicirala nešto slično kao i Pola ure kulture, a kulturni se sadržaji uspješno predstavljaju kroz sve emisije vijesti na HRA 1, posebice u Jutarnjoj kronici, Kronici dana i Dnevnim novostima, koje su primarne i glavne emisije. Na Hrvatskome radiju objavljuje se Kutija slova, specijalizirana emisija o književnosti, a HRA 1 ima i druge emisije iz kulture. Što se tiče glazbenoga sadržaja, HRA ima redakciju za glazbu. Zbog širokog i opsežnog praćenja kulture, Redakcija kulture HRA je 2007. dobila nagradu HRT-a. Kao urednica kulture u IMS-u može ustvrditi kako se nastoji da se kultura što više plasira u središnji Dnevnik te u Treći i Prvi dnevnik, a kontinuirano se nude sadržaji u emisiji Hrvatska uživo i Prizma, za HTV 4 te internet kako bi kultura bila prisutna na svim platformama. U sustavu IMS-a nudi se emisija Vijesti iz kulture, u trajanju od 8 minuta, koja se emitira svaki dan u godini. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, prije nego što je otvorila raspravu, na primjeru dviju emisija istovrsne koncepcije i sadržaja, televizijske emisije Pola ure kulture i radijske Katapulture, iznijela je svoje mišljenje o nelogičnosti organizacijskog ustroja HRT-a, jer se dvije emisije iste koncepcije proizvode u dva različita ustrojstvena segmenta HRT-a, prva u produkcijskom odjelu kultura, umjetnost i religija HRT-a, a druga u IMS-u HRT-a. Postavlja pitanje tko će odlučivati hoće li se neki novi najavljeni proizvod pojaviti na HTV 1 ili drugdje. Neda Ritz, članica Vijeća, prvo je pohvalila nove programske sadržaje HTV 3, koji je stvorio novu sliku o cijelome HRT-u, a posebno urednika g. Šošu, koji je, kako je ustvrdila, brojnim inicijativama stvorio raznolik i bogat program s mnogo novih ideja, osobito za ljude sklone kulturi koji se bave kulturom i koji je nakon početne faze, kad je bilo puno repriza i arhivskih sadržaja, narastao u cjelovit večernji program za koji ne može izreći nijednu kritiku. Pohvalila je i izvrstan magazinski program nedjeljom Dobro jutro- kultura. Čestitala je ekipi Trećeg programa Hrvatskoga radija 50. rođendan te ustvrdila kako je postao dio hrvatske kulture. Pohvalila je programska usmjerenja koja je iznijela gđa Kolarović o ovome Izvještaju i prezentaciji. Smatra da bi kulturnim sadržajima trebala veća financijska podloga, posebice za proizvodnju više informacija o kulturi i umjetnosti u svijetu, o novim kulturološkim fenomenima. Žali zbog gašenja emisije Horizonti koja je dobila nagradu, a na sličan način kako je sastavljen format Fotografija trebalo bi napraviti i druge teme iz umjetnosti, kao što su reprizirane U ateljeu, Skica za portret itd. Ističe da je pohvalila HRA 1 i radijske emisije o kulturi i umjetnosti koje bi mogle u nekom pogledu biti uzor televizijskim emisijama, posebice Trećeg programa Radija. Poziva na suradnju kulturnog te obrazovnog i dokumentarnog programa kako bi se stvorile nove vrijednosti koje bi jednoga dana postale baština, primjerice, emisija o mozgu koja je rađena prije 10 godina, ciklusi emisija, poput onog o Tijardoviću, džezu i nekim drugim fenomenima. Ponavlja da još nedostaje veća briga za knjigu i književnost, koja je osnova svake kulture, potrebno je

6

kraćim formatima književnost dovesti na ekran, a pozornost treba posvetiti dramskoj književnosti, koje gotovo i nema. Ističe da je gđa Mrđen nekoliko puta najavila novu emisiju iz kulture na HTV 1, od koje se očito odustalo, a postavlja i pitanje termina emisije Vijesti iz kulture koja još uvijek ide u ponoć, a koja ima edukativnu ulogu. Također, smatra da se HRT mora više potruditi i imati više emisija ili formi kojima bi okupio i tu najširu publiku. Na HTV 4 uočila je izvrsnu seriju o pariškoj arhitekturi, doduše emitira se prijepodne, zatim serije o talijanskim i francuskim vrtovima, što su sadržaji o kulturi i umjetnosti na vrhunskoj razini, a koje bi bilo vrijedno reprizirati. HTV 2 ima kulture, ali nigdje nije navedeno da vidimo kako taj program u svojem usmjerenju može pokriti i tu tematiku, jer ako je usmjeren prema mladima i obitelji, to ne znači da ne bi trebao imati sadržaje iz kulture. Ipak, ocjenjuje da na svim programima HRT-a ima sadržaja iz kulture, ali su razbacani i ne mogu se ciljano naći niti pratiti. HRA se profilirao i doista u svim emisijama ima informacija iz kulture, a činjenica jest da se izborio i da prenosi teme iz kulture na svim kanalima, ali se ne zna gdje se ti sadržaji proizvode (sporovoz ili informativni). Pohvaljuje i ekipe koje rade na promicanju kulture na HRT-u, a žali što su se neke od tih urednica povukle iza ekrana iako mogu zastupati HRT na ekranu i afirmirati se kao cjelovite osobe ne samo iza ekrana jer su po kvaliteti bolje nego neki vanjski voditelji, koji su angažirani (Peti dan). Sanja Ravlić, članica Vijeća, ističe da je najviše zanima proizvodnja – nastajanje kulturnih sadržaja prema Strategiji kanala, kojom je definirano da će se pri naručivanju odabira i produkcije kulturnih programskih sadržaja voditi računa da se stvaraju dugotrajne vrijednosti i trajnije kvalitete, što će ostati budućim naraštajima, a iz prezentacije proizlazi da takvih proizvoda do sada nema nego se emisije Fotografija u Hrvatskoj, te one o pučkoj i predajnoj kulturi, repriziraju. Ističe kako je upitno bi li se danas u ovoj klimi mogla naručiti emisija u kojoj Biserka Borić govori o Bachovim suitama za violončelo kao o posebnoj interpretaciji. HTV 2 još ne postoji kao mjesto za kulturne sadržaje, iako bi još uvijek prema Ugovoru trebalo biti 2,2 posto kulture. Strani program kupuje nešto što možemo nazvati kulturom i umjetnošću, odnosno popularizacijom kulture jer još postoje televizije koje proizvode malo veća, čak serijska djela, primjerice, impresionizam. Postavlja pitanje tko kupuje, tko za dio kulture odlučuje što će to biti, a tko vodi politiku odabira za HTV 1, HTV 2 i HTV 3. Zanima je, što se tiče proizvodnje kulturnih sadržaja, postoji li i koji udio predstavlja kulturu, koji je njihov udio u sredstvima namijenjenim za Program, planira li se povećati ta sredstva jer smo javna televizija na kojoj kultura i umjetnost moraju biti zastupljeni, za razliku od komercijalnih televizija. Bruno Kragić, član Vijeća, smatra da kultura u cjelini na programima HRT-a zadovoljava i da je dobro zastupljena, iako drži da kulture nikada ne može biti dovoljno i kako bi bilo dobro da bude još zastupljenija, i to u svim programima, ne samo na HRT 3, posebice na Drugom programu, gdje podupire da se taj program puni visokokvalitetnim stranim emisijama čija je tema kultura. Za vlastitu je produkciju emisija i sadržaja kulture. Što se tiče emisije Pola ure kulture na HTV 1, koji je opći program najvećeg dosega, a traje 20 godina, smatra, unatoč mnogim propustima, da je ta emisija u prethodnih 20 godina otvarala prostor kulturi i odgojila mnoge naraštaje, pa traži da se Vijeću objasni sudbina te emisije s obzirom na najave o rekonceptualizaciji. Podupire novu emisiju Treća povijest, za

7

koju smatra da se takva emisija historijske tematike konceptualizira u nekoj perspektivi, a pohvaljuje i uvođenje studijske emisije o književnost ili općenito umjetnosti koje ne prate nužno aktualnosti, niti moraju biti elitističke. Smatra da o intermedijalnoj suradnji, poput najavljene u materijalu s dvotjednikom Zarez, koji nije samo kulturni dvotjednik nego ima općepolitičku dimenziju, treba dobro promisliti jer bi ta suradnja bila poveća reklama. Apelira na glavnog ravnatelja i Ravnateljstvo HRT-a da vodi računa da se proračuni za kulturu na javnoj televiziji kontinuirano povećavaju. Ivica Maštruko, član Vijeća, podupire konstruktivnu i pozitivnu raspravu Vijeća o programu kulture i umjetnosti na HRT-u za koju ističe da uživa u većini i zaslužuje pohvale Vijeća. Dodaje da su kultura i umjetnost u programima HRT-a raznoliko, kvalitetno i šaroliko zastupljeni u mnogobrojnim emisijama, od čega kao pozitivan primjer ističe emisiju Međučin za koju smatra da HRT ne smije odustati jer je primjer visokog i kulturološkog dometa. Ističe tehničke probleme pokrivenosti i dostupnosti HRA 3 (otok Ugljen). Što se tiče HTV 3, trebat će više učiniti da se neke njegove emisije i najavljuju i promoviraju u svim ostalim programima na HTV 1 i HTV 2. Upozorio je da njemu, kao ni većini članova Vijeća, nije jasna hijerarhijska struktura, piramida nadležnosti i odlučivanja o pojedinim segmentima programa, ne samo sadržajima kulture, nego ni o ostalim sadržajima i cjelini HRT-a. Jozo Barišić, član Vijeća, nastavio se na Ivicu Maštruka ističući da ni njemu, kao djelatniku IMS-a HRT-a nisu jasne nadležnosti koje proizlaze iz ustroja, odnosno tko je odgovoran za sadržaje koji se proizvode u IMS-u, jesu li to kolege iz IMS-a ili iz Produkcije. Zanimaju ga sudbine dviju emisija Pola ure kulture i Drugi format, nastavljaju li se proizvoditi u idućoj shemi, posebice Pola ure kulture, koja se emitira 20 godina, a tu činjenicu bez obzira na neke eskapade, treba uzeti u obzir imajući na umu da ispred malih ekrana sjede i drugi i drugačiji. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, ustvrdila je da Vijeće možda više od ostalih javnosti s velikom pozornošću prati segment kulture i umjetnosti u programima, te je spomenula subotom ujutro emisiju Zagonetno putovanje na HRA 1 kao par excellence sadržaj visoke kulturne vrijednosti zbog suvoditelja emisije. Podsjetila je na tri razine odgovornosti HRT-a kada govorimo o kulturi. Jedno je ono što je najvidljivije i o čemu je najviše bilo riječi u prezentaciji – to je dio programa u kojem se izvještava o kulturi, što je na neki način recepcija kulturnog života, kulturnih događaja i sadržaja kritika. Druga je stvar vlastita proizvodnja kulturnih sadržaja, što je kudikamo šire od praćenja, a treća razina, koju nikada ne smijemo zaboraviti, jest uloga HRT-a kao javnog servisa u podupiranju cjelokupnog kulturnog života u Republici Hrvatskoj, jer nema vitaliteta nacionalne kulture bez jakog radija i televizije, kao što je i praksa u svim europskim državama. Među ostalim, to u najvećoj mjeri pridonosi i legitimira HRT u prikupljanju pristojbe. Ističe da treba govoriti o pojedinim emisijama i programima te podupire sve što su prije nje o tome rekli kolegice i kolege vijećnici. Što se tiče emisije Pola ure kulture, smatra da, premda su tu emisiju nekad s pravom napadali ili prozivali, takvim je sadržajima mjesto na ekranima, a da se kulturom moramo baviti i u polemičkom smislu. Poziva da se ne gase gledani sadržaji bez jakih argumenata. "Strpite se dok sve dobro ne osmislite", kaže predsjednica Vijeća, Nina Obuljen Koržinek. Ističe da se kroz inicijativu za HRT 3 zalagala za taj

8

program, premda je istican i protuargument da će se njegovim pokretanjem getoizirati kultura. Sada postavlja pitanje je li se to dogodilo jer Vijeće nije doznalo ništa o budućnosti sadržaja kulture na HRT 2, pa moli da se o tome vodi računa. Ako se ide na popularizaciju kulture, smatra kako je nevjerojatno da se emisija Opera box kao i programi koji će ići prema popularizaciji kulture, što je prioritet europske kulturne politike, emitira na HRT 3. Smatra upitnim odnos IMS-a i Produkcije s obzirom na podjelu uloga kod odlučivanja između sedam veličanstvenih urednika, plus 10 urednika regionalnih programa i urednika produkcijskih odjela, pa traži da se objasni metodologija kako će se na HRT-u doći do nove emisije iz kulture koja će ići na HTV 1, budući da HRT više ne želi emisiju Pola ure kulture već novu emisiju. Pohvaljuje HRT 3 kao najveći iskorak koji se dogodio u posljednjih 10 do 20 godina na HTV-u Smatra da bi bilo korisno da HRT prati gledanost i slušanost, da se neki programi proizvedeni u kasnim terminima na HTV 1 repriziraju na HRT 3, a ne vidi razlog zašto se na sličan način ne bi popunjavao program i na tv programskim kanalima ako imate sadržaje koji mogu zapravo zadovoljiti kriterije jednog i drugog. Ističe da Vijeće nikada nije dobilo adekvatan odgovor o emisiji Vijesti iz kulture kada je ukinuto vođenje te emisije i kada je pomaknuto nakon sporta i prognoze. Pita se je li to bilo na neki način ukidanje te emisije u prvotnom formatu koji je, očito, ljudima koji prate kulturu bio prihvatljiviji od ovoga sada, te postoji li kakav način da se to promijeni. Ističe i da će snaga HRT-a u proizvodnji, pa i širenju kulture i umjetnosti, biti da mobilizira kreativne snage izvan samog HRT-a da se otvori pogotovo kulturnoj javnosti i djelatnicima kulture koji su željni suradnje s HRT-om i koji mogu dati novu energiju, novi tip sadržaja, na neki način, pa to predlaže da bude jedan od ciljanih načina kako se mogu postići kvalitetniji rezultati. Josip Jelić, član Vijeća, smatra da je sadašnji tretman programa kulture generacijski golem pomak u vrednovanju i poštivanju kulture, te kao slušatelj i veliki pobornik kulture daje velike komplimente svemu što je ovdje izneseno. Međutim, smatra da HRT mora biti otvoren i suzbiti taštinu kod prihvaćanja komentara o svojim programima opće i kvalificirane javnosti te Programskog vijeća HRT-a, posebice kod prihvaćanja primjedbe koju Programsko vijeće uporno ponavlja, a do sada nije dobilo odgovor, a riječ je o tome da je novom koncepcijom emisija Vijesti iz kulture zapravo izbačena i nema više funkciju da se praćenjem vijesti iz kulture šira publika – pučanstvo uči o kulturi. Ne vidi razloga da ako vijesti iz sporta i vijesti o vremenu mogu biti u udarnim informativnim terminima i programu, zašto to ne mogu biti i vijesti iz kulture. Ponavlja i primjedbu Vijeća da postoji opasnost getoiziranja kulture na određene programe. Podupire nastojanja Vijeća da se gledatelji i slušatelji svaki dan upozoravaju na sadržaje koji će se emitirati na HRT 3 i HRT 4 kako bi se ti programi više i bolje popularizirali. Marija Nemčić, v. d. ravnateljice Programa i ravnateljice Produkcije HRT-a, istaknula je da su u predstavljanju kulture i umjetnosti bili usredotočeni na vlastitu proizvodnju, da je izostao dramski program, glazba i dio stranog programa koji su itekako prisutni kroz programe kulture. Odgovarajući na pitanje vijećnika pridonosi li se specijaliziranim kanalima getoiziranju kulture, ističe kako smatra da to nije slučaj, što je vidljivo iz činjenice prisutnosti sadržaja kulture u emisijama i temama koje se

9

obrađuju u mozaičnim emisijama na HTV 1. Proces nastajanja nove emisije iz kulture počinje uoči priprema sheme za sljedeću godinu, za svaki od pojedinih kanala i regionalnih kanala koji moraju biti usklađeni sa strategijama, uz poštivanje zahtjeva struke i svih parametara koji ulaze u ispunjavanje tih strategija. Glavni urednici o tome odlučuju i procjenjuju svaki slot u shemi svojeg kanala tijekom dana, poslijepodne i navečer, imajući na umu ugovorne obveze. Na temelju toga svaki urednik postavlja i ima zahtjeve za neke nove emisije ili za dorade određenih emisija, za izmjene određenih termina slotova i slično, što su dužni objasniti produkcijskim odjelima i točno reći koje ciljeve žele da ispuni koji termin. U tom procesu postoji tzv. kreativni formular koji odgovara na pet ključnih ciljeva svakog od termina sheme. U tome procesu urednici u dogovoru s produkcijskim odjelima popravljaju stvari koje postoje, a kada se pojavljuju potrebe za novim emisijama, tada se raspisuju konceptualne ponude koje se prikupljaju od zaposlenika koji imaju pravo poslati svoju ideju razrađenu po određenim parametrima. Glavni urednici procjenjuju ponude, a proračun takve emisije i svi ostali ulazni kapaciteti razrađuju se u razgovoru s voditeljem produkcijskog odjela. S obzirom na to da smo se prisutnošću HTV 3 izborili za određeni prostor za kulturu, smatra da HTV treba podignuti određenu ljestvicu i razinu kvalitete u proizvodnji postojećih emisija i kulturnih sadržaja kako bi se mogli reprizirati za 10 godina, pogotovo u dijelu kratkih filmskih formi kojima potičemo motivaciju i kreativnost, a to kao cilj postavljamo napraviti za jesen.

Vlatka Kolarović, rukovoditeljica produkcijskog odjela Kultura, umjetnosti i religija, istaknula je da po ustroju televizije glavni urednici kanala slažu shemu tako da produkcijski odjeli proizvode sadržaje, što znači u dogovoru s Deanom Šošom za HTV 3 i Gordanom Mrđen za HTV 1. Gordana Mrđen, glavna urednica HTV 1, istaknula je da se zauzima za to da HTV 1 mora imati snažnu i veliku emisiju o kulturi. Taj je zahtjev tijekom 20 godina nedvojbeno ispunjavala emisija Pola ure kulture koja je o kulturi govorila na odličan i polemičan način, i smatra da HTV 1 mora imati snažnu, veliku emisiju o kulturi. Drži da HTV o kulturi može više, provokativnije i modernije, zato novoj emisiji o kulturi treba više prostora i veće financijske mogućnosti. Ističe da će, kada dobije sve ponude, odabrati najbolju i tada ćemo znati što će biti i s Pola ure kulture. To je kao glavna urednica HTV 1 najavila početkom ove sezone, a pozivom zatražila prikupljanje niza konceptualnih prijedloga o takvoj emisiji kojom se HTV obraća općoj publici, kako bi se kultura približila svim segmentima društva koliko je to moguće, a emisija postala mjestom koje će rado biti gledano i koja će odražavati opći kulturni identitet zemlje, kulturni nacionalni identitet i europske kulturne identitete. Tek treba vidjeti kakav je bio odziv kreativnih novinara i urednika iz tog produkcijskog odjela. Glavni urednici HTV 1 i HTV 3 zajednički razmišljaju o mogućnosti da se format koji zaživi na trećem programu, svojom popularnošću ili light sadržajem, da bi došao do šire publike, prikazuje na Prvom kojim se obraćamo širem gledateljstvu. Maja Tokić, glavna urednica HTV 2, ističe da je zadovoljna što su neki od članova Vijeća primijetili da i na Drugom programu ima kulture. HTV 2 bavi se popularnom kulturom. Uglavnom su to sadržaji o kulturi življenja (lifestileu), sportskoj, glazbenoj i na posljetku religijskoj kulturi. Sadržaji o kulturi

10

življenja prisutni su svaki dan od ponedjeljka do petka, i to u jutarnjem programu, u 11 sati i jednako tako u poslijepodnevnom programu u pet sati te subotom ujutro po čak dva sata. Također, unutar školskoga sata koji aktualizira i afirmira obrazovne sadržaje ima vrlo mnogo kulturnih sadržaja. Ponedjeljkom imamo glazbenu i likovnu kulturu, utorkom književnost i jezik, srijedom sportsku kulturu, četvrtkom filmsku i petkom kulturu življenja. U sljedećoj sezoni (jesenskoj shemi) bit će više sadržaja za djecu i mlade, uz primjenu koncepta interaktivnosti, kojim će se omogućiti da mladi mogu komentirati, predlagati, slati svoje klipove preko internetskih stranica emisija i ostalih popularnih društvenih mreža i tako aktivno sudjelovati u kreiranju TV programa. Neda Ritz, članica Vijeća, ističe emisiju Dobro jutro-kultura, nedjeljni jutarnji magazin na HTV 3, kao primjer kako jedan kvalitetan i obrazovan novinar, Dražen Ilinčić, može napraviti dobru i vrlo popularnu te gledljivu emisiju u nedjeljnom jutranjem terminu, duhovito se snalaziti u emisiji realiziranoj bez posebnih scenografskih dodataka i s minimalno uloženih sredstava. Drži da na tom konceptu, jer Dražen Ilinčić kao autor koji na popularan, a istodobno visokoprofesionalan način može govoriti o kulturi, može nastati jedna nova emisija s većim sredstvima u koje bi se moglo uključiti i priloge s kulturnim sadržajima iz inozemstva i informacijama iz svijeta. Misli da bi bila šteta tu emisiju gledati samo nedjeljom ujutro na Trećem kanalu, ponajprije jer u toj emisiji vidi jezgru jedne nove kvalitetne emisije. Apelira da se kvalitetne emisije koje će se emitirati na Trećem i Četvrtom programu bolje i više najavljuju u svim programima, kvalitetnije nego samo sitnim kratkim najavama filmova, kako takvi odlični sadržaji ne bi ostali nezapaženi.

Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, istaknula je da dijeli mišljenje vezano uz emisiju Dobro jutro-kultura koja se doista afirmirala na Trećem programu, ali smatra da HTV, uz urednika emisije, treba iskoristiti i svoje vrlo vrijedne kadrovske resurse – novinare koji prate pojedine programe. Osvrnula se i na komentar Gordane Mrđen o potrebi modernizacije emisije te je rekla da je modernizacija bila argument i za promjenu koncepta emisije Vijesti iz kulture, i to je rezultiralo nezadovoljstvom široke i stručne publike, pa za promjenu koncepta emisije treba boljih argumenata od samo modernizacije. Ne zadovoljava odgovor urednika u prezentaciji da emisija Pola ure kulture ima stalnu publiku i gledanost, sadržaj i relevantnost, ali je treba mijenjati. Ako urednici sada ne mogu na tematskoj raspravi o kulturi reći kakav se novi sadržaj nudi, apelira da se ne gase gledani sadržaji bez jako dobrih argumenata, te da se urednici strpe dok sve dobro ne osmisle. Sugerira da se tome pristupi s malo više argumenata od samo argumenta modernizacije koji za nju nije relevantan. Misli da je napravljen velik iskorak u strategiji programa o kulturi, a da sljedeći korak treba biti ozbiljni iskorak u evaluaciji sadržaja koji HTV već ima kao i preslagivanje prioriteta. Kako se više nitko nije javio za raspravu o ovoj točki, na prijedlog predsjednice Vijeća Nine Obuljen Koržinek, Vijeće je donijelo sljedeći zaključak: Vijeće je raspravljalo o sadržajima kulture i umjetnosti u programima HRT-a, te u raspravi o ovoj točki dnevnoga reda iznijelo razna mišljenja i primjedbe koji će biti sadržani u Zapisniku s

11

ove sjednice. Vijeće moli urednike programa i produkcijskih odjela da prihvate promišljanja i prijedloge Vijeća, koje je ono iznijelo u dobroj vjeri, i da se u onoj mjeri u kojoj je to za njih prihvatljivo, mišljenja i primjedbe Vijeća uzmu u obzir. Ad 4. Rasprava o prijedlogu Strategije Programa HRT-a 2014. – 2017. i Strategiji programskih kanala koja je, kao radni materijal, predstavljena na tematskoj 17. sjednici Vijeća zatvorenoj za javnost 10. travnja 2014. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, istaknula je da su strategije Programa HRT-a i programskih kanala HRT-a, kao radni materijal prezentirani na 17. radnoj tematskoj sjednici Vijeća zatvorenoj za javnost, koja je održana 10. travnja 2014. godine, a da je Tajništvo HRT-a dostavilo članovima Programskoga vijeća i Programu HRT-a fonogram s te sjednice za pripremu završne varijante dokumenta. Program je 8. svibnja 2014. putem Tajništva dostavio završne dokumente u koje je ugradio prijedloge i primjedbe članova Vijeća. Josip Jelić, član Vijeća, rekao je da mu je kao poborniku HRT-a drago što se može vrlo pohvalno izraziti o dokumentu Strategije Programa HRT-a i programskih kanala, budući da se rijetko može naći toliko kvalitetna i samokritična analiza, ali je upozorio i da su Strategijom postavljeni vrlo visoki ciljevi, a da se sve što je vrijedno na HRT-u treba i može poboljšati i promijeniti. Istaknuo je da je prihvaćena većina kritika Vijeća uz iznimku one o uključivanju Vijeća u upravljanje kvalitetom i praćenje kvalitete, za što smatra da i to treba uzeti u obzir. Traži da se najprije utvrdi obveza redovitog dostavljanja Izvješća Povjerenika za korisnike usluga, koje on dostavlja Vijeću, glavnim urednicima programskih kanala, te njihova obveza da povratno izvijeste Vijeće o tim prijedlozima i primjedbama, odnosno što su kao urednici poduzeli ili namjeravaju poduzimati, posebice s obzirom na određene kritike što se ponavljaju, a na koje je i Vijeće upozoravalo.

Sanja Ravlić, članica Vijeća, ističe da je dokument dobra podloga za analizu stanja i ciljeva koji se žele postići. Ističe da bi strategiju trebao pratiti i dokument o rokovima za njezinu provedbu tijekom 4 godine kako bi se moglo pratiti pojedine faze kada će se određene stvari događati, pa predlaže da Program HRT-a razmisli i o donošenju takvog dokumenta. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, zaključno je ustvrdila da je Vijeće o strategijama –Strategiji Programa HRT-a 2014. – 2017. i Strategiji programskih kanala – detaljno raspravljalo na radnoj tematskoj sjednici Vijeća zatvorenoj za javnost, koja je održana 10. travnja 2014. godine, a da je većina primjedbi prihvaćena i ugrađena u dokument. Ponovila je zaključak Vijeća sa zatvorene sjednice da je donošenje ovog dokumenta hvale vrijedan napor HRT-a da ima jedinstven strateški dokument o Programu HRT-a i programskih kanala kao instrument u provedbi ciljeva programa koji će bit usklađeni s Ugovorom i Zakonom o HRT-u, te poslužiti kao

12

orijentir glavnim urednicima pri utvrđivanju i izradi njihovih kratkoročnih i srednjoročnih ciljeva. Vijeće moli da HRT sve izneseno u raspravi o ovom dokumentu uzme u obzir. Ad 5. Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a Zvonko Šeb, povjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije, ukratko je Vijeću izložio sadržaj Izvješća o kontaktima s korisnicima usluga HRT-a u razdoblju između dviju sjednica (od 10. ožujka do 6. svibnja 2014.) Josip Jelić, član Vijeća, podsjetio je Vijeće da su iz ovog te prijašnjih povjerenikovih izvješća vidljive neke tipične, ali i udarne te ponovljene kritike (o jeziku, voditeljima, scenografiji) koje zaslužuju pozornost Vijeća, kao i da se mjerodavni urednici o njima očituju. Podsjetio je da je Vijeće više puta zatražilo od ravnatelja Programa da razmotri kako će povratno izvijestiti Vijeće o prijedlozima i kritikama koje iznosi Povjerenik za usluge HRT-a, s obzirom na to da Vijeće do sada o tome nije dobilo povratnu informaciju te i dalje ne zna kakva je sudbina primjedaba koje korisnici usluga upućuju urednicima, pa predlaže da se Vijeće o tome očituje. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, ponovila je da izvješća Povjerenika za korisnike usluga u kojima se iznose ponovljene kritike, a prema mišljenju Vijeća i utemeljene primjedbe, zaslužuju pozornost Vijeća i ljudi koji su zaduženi za program. Rekla je da Vijeće do sada nije dobilo povratnu informaciju, već obično piše da je određena primjedba, pohvala ili kritika proslijeđena, no Vijeće nema dojam, čak i ako se radi o velikom broju primjedbi, pa i kad se poklapaju sa stajalištima Vijeća, da se uvijek uzmu u razmatranje. Istaknula je da je institucija Povjerenika za korisnike usluga iznimno važna i apelira na odgovorne osobe da se podaci koje prikuplja g. Šeb uzimaju u razmatranje, uz ogradu da tako prikupljeni podaci nisu reprezentativni uzorak. Uz to, smatra da je institucija korisnika usluga zamišljena kao alat koji programu omogućuje da kvalitetnije komunicira s korisnicima usluga, a istodobno je svojevrsni ombudsman i štiti pretplatnike. Ona uime Vijeća i posredno uime javnosti koju ono zastupa, zahvaljuje što marljivo bilježi sve ono što je važno. Izvještaj se objavljuje na internetskim stranicama HRT-a pa je određena komunikacija osigurana, kao i vidljivost te komunikacije, a s vremenom će se postići da će funkcija Povjerenika korisnika usluga biti percipirana kao jedan od korektiva koji može biti sigurno koristan kada na Vijeću izražavamo mišljenje o promjenama u programu. Nakon rasprave Programsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeće zaključke: Vijeće prihvaća Izvješće Povjerenika o pritužbama i prijedlozima korisnika usluga HRT-a između dviju sjednica (od 10. ožujka do 6. svibnja 2014.).

13

Ad 6. Aktualna tema: Praćenje ispunjavanja obveza HRT-a definiranih Ugovorom i Zakonom Neda Ritz, članica Vijeća, upozorila je kako smatra da su gledatelji zasićeni silinom i agresivnošću izvještavanja u informativnim emisijama HRT-a, koja ih odbija. Zadaća je novinara ne prešućivati stvarnost, ne uljepšavati je, ali i ne prikazivati je kao niz isključivo samo negativnih događaja, afera koje se ponavljaju iz dana u dan, čime se stvara dojam kao da drugi aspekti društvenog i političkog života, osim afera, ne mogu prodrijeti do radija i televizije, te kao da ne postoje. Predlaže da urednici razmisle kako na podnošljiviji način prikazivati stvarnost budući da politički problemi nisu isključivo rezervirani za hrvatsko društvo, nego su prisutni i u većini europskih država, poput Francuske, Njemačke i dr. Osvrnula se i na jednu radijsku reklamu čija je etička poruka upitna, pa upozorava da i reklame, budući da su sastavni dio programa za koje odgovara HRT, moraju zadovoljiti, uz ostalo i etičke standarde, u konkretnom slučaju ne smiju klevetati niti vrijeđati osobe, ljudsko dostojanstvo i dostojanstvo društvenih skupina (reklama za novi telefon u kojoj se aludira na partnera). Josip Jelić, član Vijeća, ustvrdio je kako su ljudi zasićeni i nesretni apokaliptičnim vijestima koje su okosnica središnjeg Dnevnika HRT-a, te podupire da takav pristup unutar IMS-a odbija gledatelje i slušatelje. I Plodovi zemlje iznose što nije dobro u poljoprivredi, ali istodobno uključuju i ono što jest dobro i što se dobro radi, a to nam otvara nadu i mrvicu životne perspektive. Ivica Maštruko, član Vijeća, pridružio se ocjeni kolega vijećnika da je u izričaju novinara i voditelja previše gorčine i agresivnosti kod iznošenja afera te besperspektivnosti, što se dodatno potencira pridjevima i etiketama, te kvalifikacijama o osobama ili pojavama, ubacivanjem novinarskih komentara na neprihvatljiv način, a sve zajedno rezultira agresijom na mišljenje, savjest i sposobnost slušateljstva da samo rasuđuje na temelju objektivnog i činjeničnog izvještavanja. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Vijeća, postavila je pitanja vezana uz objavljenu javnu raspravu u Saboru o izbornim pravilima i poziv HRT-u da iznese svoje mišljenje o eventualnim promjenama pravila o praćenju izbora. Izražava spremnost Vijeća da se uključi u tu raspravu na jednoj od sljedećih sjednica Vijeća na temelju prijedloga koje će, vezano za izborna pravila, pripremiti HRT kako bi pridonijelo javnoj raspravi o tome. Izrazila je spremnost Vijeća da dade punu potporu nastojanju HRT-a da se ta pravila maksimalno liberaliziraju, što bi omogućilo HRT-u da može pratiti izbore u skladu s nekim svojim načelima i standardima. Upitala je i je li točan podatak da HRT u svojim linearnim programima nije mogao pratiti raspravu mogućih kandidata za povjerenika Europske komisije jer takav tip provedbe rasprave nije bio u skladu s našim izbornim pravilima, pa se to prenosilo na internetskoj stranici, što znači da smo ove godine prvi put u europskom izbornom ciklusu imali sučeljavanje kandidata za predsjednika Europske komisije. Moli da Vijeće informira o svojim stajalištima vezano uz izmjene Zakona o praćenju izbora. Također moli da ako se već drugi mediji ne mogu suzdržati, da se HRT svakako suzdrži od priče o plaćama europskih zastupnika kao ključnom kriteriju za izbore, te ponavlja kolika je važnost uloge HRT-a u

14

informiranju o važnosti uključivanja u EU, a suprotno tome kao javni radijski i televizijski servis upadamo u zamku vrlo jeftinog populizma i diskreditacije, stavljajući mrlju na dobre sadržaje takvim krajnjim neprofesionalizmom. Pita i kada će biti objavljena četvrta epizoda serije Zločini komunizma, o čemu dobiva stalno upite. Gordana Mrđen, glavna urednica HTV 1, najprije se referirala na emisije o izborima za Europski parlament te je rekla da osim HTV 4, HTV 1 ima dvije posebne izborne emisije o EU izborima u kojima će svaka obrađivati određene teme. 15-og će se prenositi rasprava za pet kandidata predsjednika Europske komisije i na prvom i na četvrtom programu, a 25. svibnja imat ćemo izbornu noć. Što se tiče četvrte epizode Zločina komunizma u Hrvatskoj, rekla je da će se četvrta epizoda te dokumentarne serije emitirati 2. lipnja 2014., nakon rasprave o temi epizode u emisiji Fokus, u kojoj je urednik i voditelj Danko Družijanić, te će se sažeti cijelo razdoblje komunizma i zločina komunizma, a zatim će uz tu emisiju biti i razgovor u studiju. Budući da se više nitko nije javio za riječ, predsjednica Vijeća zaključila je 20. sjednicu Programskog vijeća HRT-a.

Dovršeno u 15,00 sati

Zapisnik sastavila: Melita Pamuković Ivušić

Predsjednica Programskog vijeća HRT-a:

Nina Obuljen Koržinek, v.r.