HRVATSKA KULTURA U RANOM SREDNJEM VIJEKU

Sara Sabol, 2.L

STAROHRVATSKO DOBA razdoblje vladavine Trpimirovića

od početka IX. do početka XII. stoljeća

PREDROMANIKA razdoblje u europskoj umjetnosti koje se

poklapa sa starohrvatskim dobom nastavlja tradicije antičke umjetnosti prijelazno razdoblje prema europskoj

srednjovjekovnoj umjetnosti

PREDROMANIKA U HRVATSKOJ

FRANAČKI UTJECAJ

•pravokutni oblik crkava

BIZANTSKI UTJECAJ

•kružni i kvadratni oblici crkava•upotreba kupole

Vanjski izgled i tlocrt crkve sv. Donata u Zadru ukazuju na izraziti bizantski utjecaj, što i ne čudi ako se zna da je u vrijeme gradnje Zadar bio pod bizantskom upravom. Utjecaj bizantskih graditelja na ovoj je crkvi najvidljiviji u njezinom kružnom obliku.

Ruševine crkve sv. Cecilije na lokalitetu Stupovi u Biskupiji kod Knina, kao i njezin tlocrt nedvojbeno ukazuju za izraziti franački utjecaj, koji je najvidljiviji u pravokutnom obliku crkve.

CRKVENO GRADITELJSTVO različiti tipovi crkvi

pravokutni (izduženi) tip šesterolisni tip sjevernodalmatinski centralni tip s

kupolom južnodalmatinski kupolni tip

PRAVOKUTNI TIPSv. Marija u Biskupiji Crkva u

Žažviću

Crkva u Koljanima

Sv. Marta u Bijaćima

Crkva sv Spasa na vrelu (izvoru) rijeke Cetine najbolje je sačuvana crkva iz starohrvatskog doba pravokutnog oblika.

ŠESTEROLISNI TIP

Crkva sv. Trojstva u Splitu (Poljud), jedina je potpuno sačuvana šesterolisna crkvena građevina u Hrvatskoj

SJEVERNODALMATINSKI CENTRALNI TIP

Sveti Juraj u Rovanjskoj jedna je od svega četiri crkve ovoga tipa. Osobine su im kružni ili elipsoidni oblik s kupolom istoga oblika. Sve crkve ovoga oblika nalaze se na zadarskom području, a nepreciznost u završnoj obradi ukazuje da su ih po svemu sudeći gradili domaći, hrvatski majstori

JUŽNODALMATINSKI KUPOLNI TIP

Crkva sv. Petra na lokalitetu Priko u Omišu tipični je predstavnik južnodalmatinskog kupolnog tipa. Izduženi oblik i kupola predstavljaju miješanje franačkog i bizantskog utjecaja

PLETERNA ORNAMENTIKA

UKRASI U OBLIKU PLETENICE UKLESANI NA KAMENOM CRKVENOM NAMJEŠTAJU: na oltarnim pregradama na propovjedaonicama na krstionicama

Pleterna umjetnost stigla je u Hrvatsku iz Italije i Franačke preko tamošnjih majstora koji su dolazili uHrvatsku i svoje znanje prenosili domaćim umjetnicima

PLETERNA UMJETNOST DO XI. ST.bez ljudskog lika

PLETERNA UMJETNOST OD XI. ST.s ljudskim likovima

PISMENOST širi se usporedno s kršćanstvom LATINSKA PISMENOST

kameni natpisi hrvatskih vladara Trpimira, Branimira, Držislava, kraljice

Jelene… Trpimirova darovnica

svjedoči da je postojao dvorski pisar latinski → službeni jezik dvora napredak od XI. st.

postoje pisarnice unutar samostana darovnice hrvatskih vladara

Natpis kneza Trpimira

Natpis kneza Branimira

GLAGOLJSKA PISMENOST najintenzivnija od kraja XI. st. najviše na području sjevernog Jadrana

Valunska ploča

•u Dalmaciji se još koristi i ćirilica

BAŠČANSKA PLOČA- “rodni list Hrvata”

“Azu vu ime Otuca i Sina i Svetago Duha.” (U ime Oca i Sina i Duha Svetoga.)

“ Azu opatu Družiha pisahu se o ledine juže da Zuvinimiru kralu hruvatusky vu dni svoję vu Svetuju Luciju. I svedomi: županu Desimra Krubave, Mratinu vu Lice, Prbunebža su poslu Vinodole, Ekovu v otoce. Da iže to poreče kluni i Bog i 12 apostola i 4 evanjelisti i Svetae Lucie amen?. Da iže sde živet? moli za ne Boga”

(Ja, opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoje dane Svetoj Luciji. I svjedoci su mi: župan Desimir iz Krbave, Martin u Lici, Pribinež u Vinodolu, Jakov u otoku. Da tko to poreče neka ga kune Bog i 12 apostola i 4 evanđelista i Sveta Lucija amen.)

“Azu opatu Dbrovitu sudahu crekuvu siju i svoeju bratiju s devetiju vu dni kuneza Kosumuta obladajucago vusu kurainu. I beše vu tu dni Mikula vu otočuci su Svetuju Luciju vu edino… “ (Ja, opat Dobrovit, zidah ovu crkvu sa svojih devetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao svom Krajinom. I bio je u te dane Mikula u Otočcu sa Svetom Lucijom zajedno...)

Baščanska ploča