Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
HRVATSKA U OSVIT
MODERNOGA
DOBA
NASTUP NOVOG APSOLUTIZMA (NEOAPSOLUTIZMA)
• Apsolutizam koji se 1851. godine uvodi u Hrvatsku ukidanjem oktroiranog ustava bio je novi apsolutizam ili neoapsolutizam. Ovaj se oblik vladavine zove Bachov apsolutizam po ministru unutarnjih poslova Alexanderu Bachu.
• Neoapsolutizam je sustav kraljeve samovolje u kojemu se potiče razvoj kapitalističkoga poduzetništva.
• Ističe se uvođenje jedinstvenog tržišta, koje je pomoglo gospodarskom razvoju i državnoj centralizaciji.
• U veljači 1850. ukinuto je Bansko vijeće, zabranjena Ilirska čitaonica i list
Slavenski jug. Hrvatski sabor je raspušten, a Hrvatska je u lipnju 1850. g.
dobila novu političku upravu, „bansku vladu“ kojoj je na čelu ban Jelačić, ali
je bila podređena središnjoj vladi u Beču.
• Područje Kraljevine Hrvatske i Slavonije administrativno je bila podijeljena
na riječku, zagrebačku, varaždinsku, križevačku, požešku i osječku županiju.
• Županije su se dijelile na kotare, kojima su upravljali carsko – kraljevski
podžupani. Na taj su način u Hrvatskoj uvedene mnoge promjene od
vremena 1848.- 1849. samo je hrvatski jezik ostao i dalje uredovni.
DJELOVANJE BANA JELAČIĆA
Ban Josip Jelačić (1801. -1859.)
• Ban Josip Jelačić bio je uvjeren kako je oktroiranim ustavom nanesena velika nepravda Hrvatima, ali je ipak zahtijevao da Bansko vijeće objavi oktroirani ustav u Hrvatskoj želeći spasiti Hrvatsku od ugarske sudbine, a koja je uključivala i vojnu intervenciju. Iako se nije suprotstavljao postojanju Vojne granice, zalagao se da bude pod upravom hrvatskog sabora i bana, te u sastavu Hrvatske.
• Kad je na početku neoapsolutizma zabranjena uporaba hrvatske trobojnice, Jelačić je brani, ističući njezino značenju puku i zbivanjima 1848. U njoj on je vidio simbol narodnog sjedinjena, boju hrvatskih grbova. Zahvaljujući njegovu zalaganju 1852. carskom odlukom ponovno je uveden hrvatski i slovenski barjak, a s obnovom ustavnog života u Monarhiji ustaljuje se trobojnica kao hrvatska narodna i državna zastava, koja će biti sankcionirana i Hrvatsko-Ugarskom nagodbom 1868. kao „sjedinjena zastava KraljevinahDalmacije, Hrvatske i Slavonije“.
• Na poticaj bana Jelačića 1850. glavni grad Zagreb dobio je modernu gradsku
upravu, a prvi načelnik bio je Janko Kamauf. Od tada se Zagreb brže razvija i
postaje gospodarsko, političko, kulturno i znanstveno središte svih Hrvata. U
njemu se nalaze sve važne političke, gospodarske, kulturne i znanstvene
ustanove.
• Ban Jelačić je preminuo 20. svibnja 1859. u Zagrebu i pokopan na svojem
imanju u Novim Dvorima kraj Zaprešića.
• Na samrti je Jelačić rekao: „Moje ime pripada povijesti, ona će o meni pričati,
ali o onom što sam na srcu nosio, o onome neće moći ništa kazati“.
• U doba neoapsoultizma Hrvatska je bila potpuno neovisna o Ugarskoj.
APSOLUTISTIČKE REFORME, NOVI USTROJ VLASTI I POTPUNO
PREVLADAVANJE FEUDALIZMA
• Uspostavom apsolutizma 1851. mijenja se organizacija najviše upravne vlasti u Hrvatskoj, koja se prilagođava potrebama centralizma. Tako se umjesto banske vlade osniva Carsko i kraljevsko namjesništvo, koje je imalo odsjeke unutrašnjih poslova, obrta i trgovine, te neke poslove državnog graditeljstva. Umjesto u samoupravne županije, Hrvatska i Slavonija uređene su u 5 okružja kojima su na čelu bili okružni predstojnici (riječko okružje s primorjem, zagrebačko, varaždinsko, požeško i osječko). Okružja su uglavnom obuhvaćala područja bivših županija, s tim što su okružja međusobno podijelila teritorij bivše križevačke županije.
• U Hrvatsku dolaze činovnici stranci, uglavnom Nijemci, Česi i Slovenci.
Činovničke poslove mogao je obavljati samo onaj tko je znao njemački jezik.
S njima se širi utjecaj njemačkog jezika, jer je njemački jezik uveden u urede
kao službeni i u gimnazije kao nastavni jezik. Samo je u osnovnim školama
nastavni jezik bio hrvatski.
• Najviša je sudska ustanova Banski stol. Na čelu banskog stola bio je ban
Jelačić, što znači da sudstvo još nije bilo posve odijeljeno od uprave.
RIJEŠAVANJE FEUDALNIH ODNOSA I ZEMLJIŠNO RASTEREĆENJE
• Godine 1853. započelo je tzv. ukidanje feudalnih odnosa, s čim je seljak postao vlasnikom posjeda, koji je obrađivao. Naknadu plemićima isplaćivala je država, a seljak je zemlju otplaćivao zajedno s porezom. Poslije ukidanja feudalnih odnosa seljak više nije radio za plemića, mogao se s više volje i ljubavi posvetiti unaprjeđenju svoga gospodarstva, što mu je donijelo materijalno blagostanje, ali je ono uvelike bilo ugroženo visokim državnim porezima i gospodarskim krizama.
• Borbe za nesmetano uživanje i posjedovanje šuma, pašnjaka i vinograda jedan je od uzroka seljačkog nezadovoljstva i kasnijih buna.
• Od vremena neoapsolutizma seljaci su mogli ulaziti u sva zvanja, čime se
demokratizira društveni život u Hrvatskoj.
• Javni i privatni život dobio je modernu osnovu, nestalo je staleškog sustava, a
Hrvatska se u upravi, sudstvu i školstvu trajno oslobodila ugarske prevlasti.
• Primjena općega građanskog zakonika, koji se temeljio na načelima slobodne
trgovine, obrta i prometa, nepovredivost privatnog vlasništva najveće je
dostignuće neoapsolutizma.
Dvorac Trakošćan
UZDIGNUĆE ZAGREBAČKE BISKUPIJE U NADBISKUPIJU
• Zagrebačka nadbiskupija uspostavljena je bulom pape Pija IX. Urbi primum
plaenit 11. 12. 1852. i s tom je bulom papa Zagrebačku biskupiju uvrstio u
red nadbiskupija, proglasivši je metropolitanskim središtem hrvatsko –
slavonske crkvene pokrajine, s područnim (sufraginskim) biskupijama u
Đakovu, Senju i Križevcima.
• Papa je bulu donio na prijedlog bečke vlade, a ona je pak taj prijedlog dala
zahvaljujući velikim nastojanjima bana Jelačića.
• Zagrebačka biskupija je postala neovisnom, a Katolička crkva u Hrvatskoj
odvojila se od Ugarske.
• Za povijest Hrvatskog naroda u drugoj polovici XIX. st., uspostava
Zagrebačke nadbiskupije ima veliko značenje.
• Vrh Katoličke crkve bio je snažan oslonac političarima u borbi za hrvatsku
neovisnost. Od tog vremena počinje i značajna uloga biskupa Josipa Jurja
Strossmayera u političkoj i kulturnoj djelatnosti navedenog razdoblja.
Strossmayer je postao đakovačkim biskupom na prijedlog bana Jelačića 18.
studenoga 1848.
• Prvi zagrebački nadbiskup Juraj Haulik svečano je ustoličen 8. 5. 1853. u
Zagrebu.
Zagrebačka Katedrala
RAZVOJ KULTURE I ZNANOSTI
• Prvaci hrvatskog narodnog pokreta pred silom se povlače iz politike, djelujući samo na području znanosti.
• Ivan Kukuljević u doba neoapsolutizma proučava povijest i osniva Društvo za jugoslavensku povjesnicu. Kao arhivar Trojedine kraljevine Kukuljević je pokrenuo prvi hrvatski časopis Arkiv za povjestnicu jugoslavensku (1851.). On je sastavio prvi popis umjetnika obrađen leksikografskom metodom.
• Bogoslav Šulek piše riječnik i uređuje Gospodarski list.
• Mirko Bogović piše drame iz hrvatske povijesti, u kojima objašnjava prilike u Hrvatskoj.
Mirko Bogović (1816.- 1893.)
• Mirka Bogovića u doba neoapsolutizma piše drame iz hrvatske povijesti,
prožete aluzijama na aktualne prilike u hrvatskoj. Njegova drama Frankopan
(1856.) usmjerena je protiv Habsburgovaca i germanskog utjecaja, a u drami
Stjepan, posljednji kralj bosanski (1857.) osuđuje neslogu hrvatskih
političara. Njegove drame uvelike utječu na razvoj nacionalne kulture.
• Ante Starčvić bavio se pisanjem jezikoslovlja i poviješću.
Ante Starčević (1861.- 1895.)
• Književnim radom bavili su se Janko Jurković, Ivan Perkovac, Mato Vodopić,
Paskoje Antun Kazali, fra Grgo Martić Ivan Trnski. Luka Botić, a kulturni
rad je potpomagao ban Jelačić.
Fra Grgo Martić (1822.-1905.)
• Ističe se tiskanje udžbenika i znanstvenih dijela na hrvatskom jeziku, zatim
se osnivaju i povezuju obrtničko – trgovačke komore.