Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1-4 INTERVJU: Ivan Tarnaj Svoje ću direktore i dalje odabirati po stručnosti
5-6 Posmrtno odlikovani znanstvenici
7-10 Podjela koja j e odredila budućnost šumarije
13-14 Neće se njegovati ono čega nema
19 Za prirodnu obnovu bukve
11-12 Stabla odabrana projekt kreće
26 Zaustaviti unazađivanje lovstva
27 Izdan džepni priručnik za lovočuvare i lovce
15-18 šumarija Vrbanja -dovršni sijek na 30 ha
28-29 Lovišta pretvorena u prah i pepeo 20-22
Iz Baranje trupci putuju Dunavom za Rim
23-25 31. Europsko šumarsko skijaško natjecanje
30-31 Nove tehnologije starim šumama
Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž, šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž. Uredništvo: "mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž.,
Miroslav Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičcvić, Vesna Pleše, dipl. pol. Ivan Simić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: [email protected] Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Hrvatska tiskara d.d. Zagreb Naklada: 5000
Zimsko jutro na Dunavcu / Foto: A. Z. Lonca Zimski ugođaj iz njedara Gorskog kotara I Foto: J. Vukclić
RAZGOVOR:
Ivan Tarnaj, dipl. inž., direktor »Hrvatskih šuma«
Svoje ču direktore i dalje odabirati po stručnosti bez obzira na napade
Vere Stanič i ličkog HDZ-a van Tarnaj, 51-godišnji inženjer šumarstva i bivši ministar poljoprivrede i šumar
stva u dvostrukom mandatu, proteklih je nekoliko mjeseci jedna od napadanijih osoba u H D Z - o v o m polit ičkom miljeu.
Prvih šest mjeseci u Hrvatskim šumama Tarnaju je proteklo u žestokim sukobima sa stranačkim neistomišljenicima. Zamjerke na njegov izbor imali su smijenjeni direktor Anđelko Serdarušić, saborska zastupnica Vera Stanić i županijski odbori ličko-senjskog i sla-vonsko-baranjskog HDZ-a. Njegov dolazak pozdravio je dio šumarsko-drvne industrije, a tri dana nakon ustoličenja ispred stana mu je ukraden i službeni Audi 100.
Razgovor o optužbama na njegov račun počeli smo njegovim dolaskom u Hrvatske šume.
- Na mjesto direktora Hrvatskih šuma došao sam 1. srpnja 1998. godine temeljem odluke Vlade R H kojoj je prethodio razgovor o konceptu rješavanja postojećih problema u šumarstvu i drvnoj industriji. O svom imenovanju imam
Smijenio sam direktore u pet Uprava šuma, u Gospiću, Senju,
Delnicama, Našicama i Osijeku. Temeljni kriterij za
njihovo smjenjivanje bila je bilanca uspješnosti i
procjena općeg stanja u tim
upravama. U Gospiću je, primjerice,
zabilježeno više od 11 milijuna kuna
gubitka
rješenje, bez obzira na Serdaruši-ćeve tvrdnje. Imenovan je i novi upravni odbor koji je na prvoj sjednici osnovao povjerenstvo o primopredaji. Povjerenstvo je imalo zadaću snimiti stanje koje smo zatekli nakon preuzimanja.
Revizor ima stručnost
• I kakvo ste stanje zatekli? - Povjerenstvo je došlo do
Nalaz revizije Revizija je bila pravo iznenađenje. Hrvatske šume su zaključno sa 30. lipnja 1998. godine poslovale sa 219.993.000 kuna gubitka^ što odudara od pozitivne bilance poslovanja koju je smijenjena garnitura prikazala u izvješću VlaAi krajem 1997. godine
Časopis Hrvatske šume / 1
,.,,s-fl»^ ' . * • ' * ' "
^j^^-
iznenađujućih rezultata i odlučeno je da se raspiše natječaj o reviziji poslovanja u 1997. godini i prvih šest mjeseci 1998.
• Zašto je poništen prvi natječaj za izbor revizorske kuće?
- Tvrtke koje su se javile tražile su previše novca, a u ponovljenom natječaju troškovi su smanjeni. Odobreno je da reviziju obavi američko-hrvatska revizorska kuća Delotte-touch.
• Smijenjeni direktor Ser-darušić više je puta sumnjao u stručnost te revizorske kuće i njezin nalaz o gubitku. Je li istina da su za reviziju Hrvatske šume potrošile oko pola milijuna kuna?
- Ne znam točno koliko je novca potrošeno, ali je otprilike toliko. To i nije mnogo za javno poduzeće ovoga tipa. Glede stručnosti Delot-te-toucha, mislim da je dovoljno spomenuti njihove reference, revizije poslovanja koje su obavili u Hrvatskim željeznicama, Privrednoj banci, HBOR-u, Končaru, Hrvatskoj brodogradnji, Krasu, Partner banci...
• Kakvi su rezultati revizije?
^-*5iJ;
- Reviziju je šest tjedana radilo 16 stručnjaka Delotte-toucha i nalaz je predan Upravnom odboru. I prije nego što sam došao, znao sam
Đurkić bi bio dobar ministar
• u posljednje se vrijeme spe češče spominje smjena mi' nistra poljoprivrede i šumarstva Zlatka Dominikopiča. Panično se uoči izbora traži ođgoparajuči Slavonac. Sto mislite tko bi to mogao biti?
- Ne bih želio komentirati razloge najave Do-mtnikovićeve smjene. Problema j e u poljoprivredi bilo i prije, a bit će i nakon Dominikovića. U pričama o n j e ^ v o m eventualnom nasljedniku dobro je što se spominju Slavonci. Smatram da bi sadašnji zamjenik ministra Ivan Đurkić bio više nego dobro rješenje.
da u Hrvatskim šumama ne cvjetaju ruže i zbog ukupnog stanja u gospodarstvu, ali revizija je bila pravo iznenađenje. Hrvatske šume su zaključno sa 30. lipnja 1998. godine poslovale sa 219,993.000 kuna gubitka, što odudara od pozitivne bilance poslovanja koju je smijenjena garnitura prikazala u izvješću Vladi krajem 1997. godine.
Na potezu je Vlada • Kako je, prema nalazu revi
zije, nastao taj gubitak? - Gubitak je nastao zbog nepri-
državanja međunarodnih računovodstvenih standarda o obračunu amortizacije šumskih prometnica i zgrada na način da se stvori rezultat, a umanje utrošeni novac u obračunu za 1997. godinu. Odlukom tadašnjeg menađžmenta smanjena je amortizacija šumskih prometnica čak osam puta, a zgrada za 50 posto i tako su se u bilanci smanjili troškovi. Sva su potraživanja vođena u aktivi, bez otpisa stupnja rizika naplativosti. To na žalost nije sve jer je i oko 145 milijuna kuna zakonski strogo namjenskog novca za biološku-repro-dukciju šuma korišteno za tekuću likvidnost, bez obračunavanja zaštitnih kamata.
• Sto će novo rukovodstvo učiniti da se gubitak pokrije? Hoće li netko zbog toga odgovarati?
- Na mjerodavnim državnim službama je da ustanove odgovornost, a na zaposlenicima Hrvatskih šuma da u ovoj godini pokušaju vratiti barem dio nenamjenski potrošena novca. Nalaz je upućen Vladi, Uredu Predsjednika i resornom ministru Dominikoviću. Očekujem da će Vlada pozvati bivšeg direktora i Upravni odbor da pojasne nalaz.
• N a Vladi je , dakle, da odluči o tome kako je nastalo gotovo 100 milijuna gubitka u Hrvatskim šumama?
- Da, ali čini mi se da u Hrvatskoj u posljednje vrijeme donositelji
2 / Časopis Hrvatske šume
loših vijesti nisu poželjni. Ja bih osobno biojako sretan daje nalaz revizije pozitivan. Ovako je na vratu Hrvatskih šuma gubitak koji će trebati otkloniti.
• Vaš dolazak na čelno mjesto izazvao j e značajne otpore u ličko-senjskom i osje-
čko-baranjskom H D Z - u zbog smjena koje ste napravili. Koji su bili konkretni kriteriji za smjene u Gospiću i Senju?
- Morate znati da u Hrvatskim šumama djeluje 16 uprava šuma i 18 društava s ograničenom odgovornošću, a smjenu sam napravio u
HDZ ne može štititi pljačku • što mislite zbog čega je
počela politička igra nakon vašeg dolaska u Hrvatske šume?
- Doista ne znam zašto me pojedinci žele svrstati na ovu ili onu stranu. Ja sam jedan od osnivača HDZ-a, a napadaju me iz iste stranke. Teško je govoriti o strujama, riječ j e o opcijama koje imaju različite interese. Ja u svaki posao idem svojim obrazom i svojim imenom. Može li se reći za Ivana Tarnaja, kao za neke njegove prethodnike u Hrvatskim šumama,
da j e odmah dobio 100.000 njemačkih maraka kredita? Zar nije neobično da me Vlada postavi i potom, nakon mojih prvih poteza, nema osobe koja me nije napala - od generala do lugara i žandara? Kako onda funkcionirati? Mnogim ljudima danas H D Z služi kao štit, Pošaljem ljude u reviziju poslovanja, oni uoče malverzacije i dokažu inkriminirana djela. Iz po-slovnih razloga čovjek« kažete da j e vrijeme za smjenu, a on se poziva na HDZ.
pet uprava, u Gospiću, Senju, Del-nicama, Našicama i Osijeku. Temeljni kriterij za smjene bila je bilanca uspješnosti i procjena općeg stanja organizacije posla. U Gospiću je, primjerice, zabilježeno više od 11 milijuna kuna gubitka.
Nikad nisam smijenjen
• Smjena u Senju, gdje je umjesto upravitelja Marina Ceperića postavljen Jurica T o m -Ijanović, izazvala je pravu lavinu protesta ličkih HDZ-ovaca koji su tražili vašu smjenu. Zašto j e Ceparić smijenjen?
- Kad je u moj ured došla delegacija ličko-senjskog HDZ-a, rekao sam im: »Ostavimo politiku po strani, ovdje je riječ o brojkama koje dovoljno govore o tome stoje tko postigao«. Oni su pitali zašto sam postavio Tomljanovića koji nije član HDZ-a? Je li netko u H D Z - u ili nije, to je priča koja doista nema veze sa šumarskom strukom. Struka, sposobnost i moralnost u obavljanju odgovornih poslova trebali bi biti ispred stranačke pripadnosti.
• N o , niste li vi postavljeni za direktora kao član HDZ-a?
- Da, ali jedno od ključnih pitanja je do koje mjere politika treba ići u odnosu na zahtjeve struke. Može se prihvatiti da je u redu politički diktirati dužnosti do razine direktora, ali ispod toga trebali bi vladati kriteriji stručnosti.
• T o je prilično smjela tvrdnja, kao da u ostalim šumarijama ne vladaju hadezeovci. U Našicama je također bila unutarstranačka smjena?
- Nakon revizije u tamošnjem prijevoznom poduzeću Sumatrans, smjena je bila najmanje što se moglo napraviti. Vrijeme je, a to je i predsjednik Tuđman naglasio u svojoj poslanici, da se okrenemo drugim vrijednostima u kojima sposobnost treba odrediti poziciju čovjeka. Ako ćemo se dijeliti na one koji navijaju
Časopis Hrvatske šume / 3
za Dinamo ili Hajduk, brzo ćemo doći do kraja. Što će se dogoditi ako se sutra promijeni vlast? Hoćemo li sve srušiti i graditi ispočetka?
• Sve je očigledniji unutar-stranački sukob u H D Z - u zbog
verzacije zbog kojih ste smijenjeni nakon nalaza saborske komisije 1994. godine?
- Ivan Tarnaj nikada nije bio smijenjen, a ako gospoda Stanić ima neke dokaze, neka ih konačno po-
poljoprivrede i šumarstva. Saborska zastupnica Vera Stanić vaše j e imenovanje nazvala sramotnim, navodeći navodne mal-
kaže javnosti s konkretnim imenima i konkretnim dokazima.
• Ona ima bogatu arhivu s primjercima štetnih ugovora, iz-
Kraj licitacijama, sirovine po cjeniku
• Kako ćete riješiti paradoksalni problem propadanja pilana u Gorskom kotaru i cvjetanje posla u stotinjak manjih pilana oko Zagreba?
- Ličke i goranske pilane neće više, kao stoje prije bila praksa, biti licitirane sa zagrebačkim pilanama. Oni će sirovinu dobivati po cjeniku, a zagrebačke će ići na licitacije dok ima sirovine. Kada nema, zatvori
dućan i snađi se na tržištu. • Sto je s krijumčarenjem
trupaca u inozemstvo? - Kao direktor Hrva
tskih šuma ne mogu utjecati na to hoće li trupce kupiti Janko ili Marko za ove ili one potrebe.
Zakonom je odobren izvoz od pet do osam posto ukupne količine, ali j e teško to procijeniti za krijumčarene količine.
vješće Državnog odvjetništva, Financijske policije i saborske komisije.
- Da, možda ona i ima neke ugovore, ali ja tada nisam radio u Hrvatskim šumama. Riječ je o brkanju lončića; kakve veze ima ministar poljoprivrede s odgovornošću direktora Hrvatskih šuma?
Jeftinije drvo protiv uvoza
• Gospoda Stanić je pitala jeste li vi i tadašnji direktor Josip Dundović dioničari Exportdrva?
- Pa što da ijcsmo. Zar je sramota biti dioničar u ovoj zemlji ako su dionice pošteno stečene? To govorim po 177. put: nije istina da sam dioničar Exportdrva!
• A u poduzeću Bilokalnik? - U Bilokalniku sam dioničar sa
19.000 maraka te u Bclišću sa 9000 maraka. I to je sve. Pitam seje li u ovoj zemlji nemoralno posjedovati dionice? Prava su pitanja je li to pošteno stečeno te imam lija pravo otići na burzu i kupiti dionice?
• N o i smijenjeni direktor Serdarušić navodi da ste odmah p o dolasku u Hrvatske šume snizili cijene sirovina za deset posto, što posebno odgovara Belišću?
- Belišću, Česmi i Drvenjači iz Fužina, kao potrošačima celuloznog i prostornog drveta, snizio sam cijene za deset posto. Zalihe i cijene Hrvatskih šuma bile su tolike da su se ta poduzeća okrenula uvozu prostornog drveta iz Mađarske.
• Znači da se Belišće okrenulo uvozu prostornog drveta kada ste vi bili direktor?
- Da, jerje tada prostorno drvo u Mađarskoj bilojeftinije. Kakav bihja bio direktor da sam kupovao skuplje sirovine na štetu svog poduzeća?
• Sad Belišće kupuje domaće, jeftinije sirovine?
Da. Razgovarao Zlatko SIMIC
»Jutarnji list«
4 / Časopis Hrvatske šume
SJEĆANJE
Godišnjica pogibije djelatnika Šumarskog instituta Jastrebarsko
Posmrtno odlikovani znanstvenici
U šumarskom institutu Jastrebarsko obilježena je tužna godišnjica pogibije šestorice šumarskih znanstvenika, djelatnika
Šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta u Zagrebu, stradalih na povratku iz Knina 10. veljače prošle godine.
Tragičan događaj koji je potresao cjelokupnu hrvatsku javnost, a osobito znanost i šumarsku struku, dostojanstveno je obilježen 10. veljače ove godine dodjelom odlikovanja tragično preminulim znanstvenicima kojima ih je na prijedlog državnog povjerenstva posmrtno odlikovao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, te otkrivanjem spomen ploče znanstvenicima u auli Instituta.
Članovima obitelji i rodbini stradalih odlikovanja je uručio izaslanik predsjednika Republike pomoćnik ministra dr. se. Radovan Fuchs koji je potom otkrio i spomen ploču poginulim znanstvenicima, rad akademskog kipara Ante Jurkića.
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao je
REDOM DANICE HRVATSKE S LIKOM BLAŽA LORKOVICA
za osobite zasluge u gospodarstvu Dr. se. NIKOLU KOMLENOVIĆA, po
smrtno
REDOM HRVATSKOG PLETERA za osobit doprinos razvitku i ugledu Repu
blike Hrvatske i dobrobit njezinih građana
Prof. dr. se. A N T U KRSTINIĆA, posmrtno Dr. se. BRANIMIRA MAYERA, posmrtno, Dr. se. PETRA RASTOVSKOG, posmrtno Mr. se. ZLATKA PERIĆA, posmrtno
Mr. se. GORANA BUŠIĆA, posmrtno.
Časopis Hrvatske šume I 5
DR. JOSO GRACAN
Nenadoknadiv gubitak za hrvatsko šumarstvo
dr. Joso Gračan, ravnatelj Šumarskog instituta
O braćajući se obiteljima i rodbini stradalih, prijateljima, kolegama, dužnosnicima i uzvanicima, ravna
telj Šumarskog instituta Jastrebarsko dr. Joso Gračan je podsjetio na tužnu godišnjicu stradanja znanstvenika:
»Danas se navršava godina dana od teške nesreće u kojoj je izgubilo živote pet znanstvenika Šumarskog instituta i jedan sa Šumarskog fakulteta. Stradali su dr. se. Nikola Komlenović, znanstveni savjetnik, pročelnik odjela za ekologiju i uzgajanje šuma i član Upravnog vijeća Instituta; dr. se. Branimir Mayer, znanstveni savjetnik i glavni urednik časopisa Radovi; dr. se. Petar Rastovski, znanstveni savjetnik i predsjednik Znanstvenog vijeća; mr. se. Zla-tko Perić, asistent; mr. se. Goran Bušić, asistent, tehnički urednik časopisa Radovi; dr. se. Ante Krstinić, redoviti profesor Šumarskog fakulteta i predstojnik Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju.
Ovaj je tragičan događaj potresao cijelu hrvatsku javnost a osobito znanost, visoku naobrazbu i šumarsku praksu. Toga smo dana izgubili ugledne, priznate i poznate znanstvenike koji su na najbolji mogući način predstavljali našu znanost i praksu tijekom svog djelovanja. Bili su pravi ambasadori naše struke i naše lijepe domovine. Predstavljali su Republiku Hr vatsku na mnogim međunarodnim i domaćim kongresima, simpozijima i skupovima. Vodili su i predsjedavali različitim povjerenstvima na razini Hrvatske i šire.
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman je na prijedlog državnog povjerenstva odlikovao stradale znanstvenike. Molimo izaslanika predsjednika Republike, dr. se. Radovana Fuchsa da u ime obitelji i zaposlenika Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta prenese našu zahvalnost i poštovanje predsjedniku Republike dr. Franji Tuđmanu.
Upravno vijeće, Znanstveno vijeće i zaposlenici Instituta odlučili su da se tijekom 1998. godine tiska spomenica poginulima a u dogovoru sa Šumarskim
Ovom tužnom skupu uz rodbinu i suradnike stradalih, prisustvovali su i brojni ugledni gosti, akademici i šumarski znanstvenici iz cijele Hrvatske
Iako je to već rečeno, napisano i obznanjeno, ipak treba reći da si: gubici
najveći u ekofi-ziologiji, šumarskoj pedagogiji i h i d r o p e d o l o g i j i , šumarskoj genetici i oplemenjivanju šumskog drveća.
Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, dr. se. Radovan Fuchs otkrio je i spomen ploču stradalim znanstvenicima u auli Instituta
fakultetom odlučeno je da se povodom obilježavanja prve godišnjice u Institutu otkrije spomen ploča šestorici stradalih znanstvenika.
Duboko dirnuti pažnjom i riječima utjehe, dopustite da se u ime ožalošćenih obitelji i rodbine, zaposlenika Šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta zahvalimo svim visokim državnim dužnosnicima, predstavnicima fakulteta i instituta, direktoru i suradnicima Hrvatskih šuma, predstavnicima znanstvenih i stručnih udruga i društava, poslovnim partnerima, gostima i prijateljima.«
Tekst: M. Mrkobrad Foto: A. Z. Lončarić
6 / Časopis Hrvatske šume
ŠUMARSTVO KRŠA/ŠUMARIJA CRIKVENICA
Podjela koja je odredila budućnost šumarije
Oko tisuću hektara borovih šuma, razmještenih na više
manjih površina, tek su ukras u turističkoj vizuri ovog područja,
tako da se dvanaestak uposlenih uglavnom bavi
uzgojnim radovima - želimo valorizirati opće korisne funkcije šume: upravitelj crikveničke šumarije ing. Emil Domijan
Gospodarska jedinica Kotor planina: kultura crnog bora u kojoj je izvršeno kresanje grana
Časopis Hrvatske šume / 7
l^tnodolska dolina: nešto crnog jasena, bjelograbića, medunca i ostalih panjača - i dosta površina koje sn nekada bde poljoprivredne
Tamo gdje počinje rasti primorska bukva, završava područje šumarije Crikvenica, u jednoj je rečenici iscrtao kartu ove krške šumarije, njen upravitelj ing.
Emil Domijan. Svim površinama gore iznad toga gospodari šumarija Novi Vinodolski, to su već visoke šume i neka druga priča od onog što nudi klasično krško šumarstvo.
N o zanimljiva je povijest ovakve podjele koja nas vraća u 1985. godinu. Tada se u jednoj od brojnih reorganizacija hrvatsko šumarstvo priklonilo funkcionalnom načinu gospodarenja šumama, to jest podjeli na uzgoj i iskorištavanje kao na dvije potpuno odvojene djelatnosti koje su međusobno komunicirale tek putem odvojenih žiro računa.
Crikvenica je tada imala status radne jedinice u okviru O O U R - a uzgoja koja je dijelila područje s novovinodol-skom šumarijom. Novim ustrojstvom »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb 1991. godine Crikvenica je postala šumarija kojoj je pripao niži priobalni - krški dio u kojemu praktično nema visokih šuma što znači ni eksploatacijskih radova. Oko 1000 ha borovih kultura porazmještenih na više manjih površina (u šumariji kažu »krpa«) tek su ukras u turističkom viziru ovog područja i u šumarskom odnosno gospodarskom smislu ne znače ništa. Premda se u kategorizaciji šuma u šumariji vode i gospodarske šume (me-dunac, crni jasen, crni grab i bjelograbić) to nisu šume koje donose zaradu. T u su još i zaštitne šume, uz naselja, mahom u službi turizma, te šumska zemljišta namijenjena pošumljavanju i pašarenju.
Oko 11.180 ha šuma i šumskog zemljišta crikveničke šumarije čine tri gospodarske jedinice: Kotor planina (u važnoj Vinodolskoj dolini u zaleđu), Radinje i Drinak.
Samo 12 zaposlenih upućuje na to da se šumarija bavi isključivo uzgojnim poslovima. Prema propisu osnove godišnje se obavi čišćenje kultura na 17 ha, čišćenje u šikarama i panjačama na 31 ha, njega kultura na 6 ha. U proširenoj biološkoj reprodukciji za ovu je godinu predviđeno pošumljavanje sjetvom sjemena crnog bora na obrađenim manjim površinama na 22 ha te sadnicama crnog bora na 20 ha. U planu je i priprema tla riperanjem te popunjavanje na 4 ha. U radove koji se također moraju obaviti spada i izgradnja šumskih protupožarnih prosjeka s elementima cesta (4 ha) kao i njihovo održavanje. To je stalna briga svih krških šumarija, prošle godine u Crikvenici su napravili 5 km takvih novih cesta, jer to je najbolji način da se požar spriječi.
- Prošle godine imali smo samo jedan manji požar koji smo odmah lokalizirali. Sve naše šume su u takozvanom drugom stupnju »velike opasnosti« od požara pa tome poslu pridajemo veliku pozornost, kaže ing. Domijan. Osim što imamo organizirano stalno motrenje s osmatračnice, ljetnih mjeseci dežura i patrolna služba-automobil s protupožarnom opremom za gašenje inicijalnih požara. Imamo i iznimno dobru suradnju s Profesionalnom vatrogasnom brigadom u Crikvenici kao i s ostalim okolnim vatrogasnim društvima.
Od turizma se živi Obzirom da nema visokih šuma, da se ne siječe, da
nema prihoda od prodaje drveta, cijela šumska djelatnost i uzgojni poslovi usmjereni su na valoriziranje općekorisnih funkcija šuma i obogaćenje opće turističke ponude od koje cijelo ovo područje živi. Uostalom, šumarijska granica na
8 / Časopis Hrvatske sume
obali proteže se od Jadranova na sjeverozapadu do Sibinja prema jugu i »pokriva« područje dva grada, Crikvenice i N. Vinodolskog te Općine Vinodolske s nekoliko značajnih turističkih odredišta (uz spomenute tu su još i Selce, Dra-malj, Klenovica...) bogate kulturne baštine koju može valorizirati upravo turizam.
Vinodolski zakonik iz 1288. godine, na primjer, kojim su uređena temeljna demokratska i pravna načela života pomorskog pučanstva, jedan je od najstarijih evropskih zakona. Sama Crikvenica turističko je središte rivijere u koje su prvi turisti počeli dolaziti još krajem prošlog stoljeća. Smatra se daje sam grad utemeljen 1412. godine kada je knez Nikola IV na ušću Dubračine u more uz staru crkvicu dao izgraditi samostan redovnicima Sv. Pavla Pustinjaka. A u bogatoj Vinodolskoj dolini u zaleđu nicala su srednjovjekovna mjesta koja su imala izlazak na more u brojnim lučicama koje su nicale na obali (među najpoznatijima bila je luka u Selcu). Dolazak prvih turista potaknuo je izgradnju hotela, kupališta, vila, uređenje parkova, a karakteristična klimatska i ekološka obilježja pogodovala su podizanju liječilišnih centara. Tako je prvo bilo uređeno lječilište za austrougarske časnike te dječji dom Ladislavo-vac, a zatim i hidropatski zavodi u hotelima Therapia i Miramare, sanatorij dr. Seidla, zatim Češka kolonija pa Učiteljski dom »Vila Ružica«. Nakon Drugog svjetskog rata osnovani su zavodi za talasoterapiju odraslih i djece u kojima se uspješno liječe bolesti dišnih organa i reumatizma. Danas je Crikvenica moderno, uređeno i primjerno oze-
U rasadniku Podbadan] uzgaja se i koprivić, drvo koje se koristi za drvorede u većim gradovima
~-s^x Mt^ -
^M^ •*
Kontejnerske sadnice crnog bora u rasadniku
Časopis Hrvatske šume 19
u jadranovu borova se kultura »spustila« do same obale
lenjeno odredište brojnih turističkih nomada koje je našlo svoje mjesto na evropskoj turističkoj karti.
Značajna uloga rasadnika I ranije i danas šumarija i šumari našli su svoje mjesto
u općem gospodarskom razvoju grada. Šumarija pomaže školama u uređivanju okoliša, aktivno se uklopila u provođenje akcije senjske uprave »Moja prva sadnica« kojom se djecu educira u prirodi, šumarija je sudjelovala u uređenju gradskih zelenih površina. Značajnu ulogu u tome imao je i ima rasadnik Podbadanj, osnovan još 1908. godine. Premda veličine samo jednog hektara, rasadnik osigurava dovoljno šumskih sadnica za potrebe šumarije (i
17 I V r » 1 4 mmn n u OVOJ KUĆI mitnu t wi»ooorisAC
PROF DR JOSIP PANČIĆ^
PICEA OIVIORIKA PANČIĆ ,^
Spomen ploča prof. dr. Josipu Pančiću u Ugrinima kod Bribira
Šire), ali isto tako još 49 vrsta različitog ukrasnog bilja za potrebe građanstva.
- Prošle godine proizveli smo preko 663 tisuće sadnica primorskog, crnog i alepskog bora, kaže rukovoditeljica rasadnika ing. Snježana Vrkić. Radi se o kontejnerskim sadnicama i proizvodnja u rasadniku praktično traje kroz čitavu godinu.
U šumariji kažu da bi se moglo proizvoditi i više, jer potrebe postoje. Rasadnik je nekad bio veći, mogao bi se i sad malo proširiti što bi bilo opće korisno, razmišljaju u šumariji. Bilo bi potrebno srediti malo »papirologije« za površinu koja se naslanja na rasadnik. Zbog obima uzgojnih radova te radova u rasadniku, i u crikveničkoj šumariji koriste sezonsku radnu snagu. Radi se o 4-5 radnika koji povremeno pomažu na čišćenjima i njegi te po potrebi i u rasadniku.
Zanimljivo je da je na području crikveničke šumarije vrlo malo privatnih šuma, tek 466 ha. Idući kroz Vinodolsku dolinu i penjući se prema višim dijelovima gospodarske jedinice Kotor planina vidljivo je da se radi o malim parcelama uglavnom zapuštenih panjača koje teško da mogu biti dostatne i za opskrbljivanje ogrjevom svojih vlasnika.
N o ovdje u Vinodolskoj dolini, u selu Ugrini blizu Bribira, šumari će naći spomen obilježje istaknutom znanstveniku botaničaru Josipu Pančiću (1814—1888.). Rođen u Ugrinima, studirao je i filozofiju, u Pešti završio medicinu, a bavio se izučavanjem flore, faune, mineralogije, geologije. U botanici je opisao velik broj dotad nepoznatih vrsta. Za šumarstvo posebno je važan njegov opis endemske vrste Picea omorica, po njemu nazvane Pančićeva omorika, koju je otkrio 1875. godine kod sela Zaovine i Rastišta na Drini. Zanimao se posebno za podizanje i zaštitu šuma i napisao više znanstvenih djela iz toga područja.
" ^ p Tekst i snimci: Miroslav Mrl<obrad
10 / Časopis Hrvatske šume
SJEMENSKE PLANTAŽE LUŽNJAKA
Šumarija Gruhišno Polje: od tri predložena stabla kandidata, komisija je verificirala dva, o
jednom će se još raspravljati
Pomnim pregledom stabala kandidata za osnivanje klon-skih plantaža lužnjaka, poseb
na grupa šumarskih stručnjaka u kojoj su bili akademik Mirko Vidako-vić, prof. dr. Davoriti Kajha sa Šumarskog fakulteta te stručni suradnici za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskim šumama inženjeri Ivan Sumanovac i Milan Žgela, verificirala su na području Uprave šuma Bjelovar takozvana plus stabla, ona koja odgovaraju preciznim i strogim znanstvenim kriterijima.
Početak je to obimnog pripremnog posla za osnivanje sje-
Stabla odabrana^ projekt kreče
Akademik Mirko Vidaković ističe da je iznimno važan odabir
stabala te njihova verifikacija, jer ukoliko
se tu pogriješi sav kasnije višegodišnji trud
može biti uzaludan. Tako se evo i Uprava
šuma Bjelovar pridružila Našicama i Vinkovcima
gdje se već desetak godina radi na
sjemenskim plantažama lužnjaka
menskih klonskih plantaža, posla s kojim se već dobrano kasni i koji je Europa već odavno obavila. No da i hrvatsko šumarstvo neće dalje čekati potvrđuje i užurbana aktivnost posebnog Povjerenstva za sjemenske plantaže koje je na nekoliko sastanaka definiralo neka osnovna pitanja - ponajprije koje će se vrste sjemena proizvoditi i gdje će se plantaže osnivati. Treba osim toga podsjetiti da hrvatsko šumarstvo ipak nije na samom početku, da u Našicama već 10-ak godina postoji eksperimentalna klonska plantaža lužnjaka.
Povjerenstvo je iinenovalo i posebnu užu skupinu stručnjaka koja je izradila dugoročni program razvoja sjemenskih plantaža u okviru Hrvatskih šuma. Program čeka verifikaciju i njime su, kaže ing. Šumanovac, obuhvaćene sve autohtone vrste drveća ali i neke pomoćne.
Trupinski Pašijanski gaj u V. Grdevcu: komisija raspravlja o podacima
Časopis Hrvatske sume I 11
u Velikom Grđevcu komisija je također pregledala tri stabla
Kreće se s proizvodnim klon-skim plantažama lužnjaka u upravama Našice, Vinkovci i Bjelovar, ne samo zbog toga što već postoje određena iskustva s eksperimentalne plantaže već zbog važnosti lužnjaka za naše šumarstvo. Time će se osigurati kvalitetno selekcionirano sjeme te kontinuirana proizvodnja svake godine. Takav žir u rasadnicima će se koristiti za proizvodnju selekcioniranih sadnica.
Stoga je iznimno važan odabir lužnjakovih stabala te njihova verifikacija. Ako se tu u startu pogriješi, kaže akademik Vidaković, sve kasnije može biti uzaludno. Jer mi zapravo ne znamo povijest ovih stabala, utjecaj sklopa, tla, genetike na to da su ona takva kakva su. Možemo samo zaključiti da je neko stablo dobro a drugo nije. Tek kad ga kloniramo i napravimo sjemenske plantaže moći ćemo kroz određeno vremensko razdoblje razlučiti što je utjecalo da budu takva. N o siguran sam da ćemo za proizvodnju žira dobiti potomstvo koje će biti iznad prosjeka. Koliko, to sad ne znamo, to ćemo moći vidjeti i znati kroz 20-ak godina.
Na području bjelovarske uprave nadzor nad odabirom stabala kandidata vodila je stručna suradnica za sjemenarstvo ing. Sandra Saračević, u suradnji s inženjerima po pojedinim šumarijama. Odabir je vršen u šumarijama Grubišno Polje, Veliki Grđevac, Bjelovar, Garešnica, preostaH su još Čazma i Vrbovec što će se također vrlo brzo obaviti. Ovom prilikom verificirano je 27 stabala. S tih će stabala u najkraćem vremenskom razdoblju, dok vegetacija još miruje, biti skinute plemke koje će u požeškom rasadniku Hajderovac biti cijepljene na lužnjakove sadnice. U rasadniku, u kome s tim poslom imaju dovoljno iskustva, sadnice će ostati neko vrijeme, dok ne ojačaju. Nakon toga bit će posađene na posebno osiguranu površinu i o takvoj će klonskoj plantaži za to posebno zaduženi stručnjaci voditi sveobuhvatnu brigu. Takva sjemenska plantaža za područje bjelovarske uprave bit će u Čazmi.
Već ranije izabrano je 37 stabala lužnjaka s kojih će biti skinute plemke za osnivanje klonske plantaže lužnjaka i na području Uprave šuma Vinkovci. ( m ) J £ .
Sva stabla lužnjaka s kojih će se uzimati plemke su u gospodarskoj jedinici Zdenački
gaj - Prespinjača
12 / Časopis Hrvatske šume
UREĐIVANJE SUMA
Dio ranije opoiarene krške površine s područja šumarije SH)enik
Treba li trošiti velike novce i propisivati i njegovati panjače i ostale degradirane vrste od kojih nikad neće izrasti šuma? Mora li se baš uvijek sjeći ono stoje pro
pisano osnovom, a na tržištu ide slabo ili nikako? Je li sadašnja organiziranost uređivanja šuma racionalna i može li se tu ponešto promijeniti, i t.d. neka su od pitanja s kojima se na posljednjem sastanku pozabavila Služba za uređivanje »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb. Razloga da se uređivači pozabave sami sobom, ali i da ukazu na neke probleme koji su zajednički, očito je dosta. Neke teme ali i dileme, zadiru u samu suštinu gospodarenja i poslovanja hrvatskog šumarstva, pa se stoga i stavovi i mišljenja uređivača mogu promatrati u širem kontekstu.
Organiziranost Da bi mogla u potpunosti izvršavati zadatke koji se
pred nju postavljaju, Služba uređivanja mora biti dobro organizirana i popunjena. Uređivači ocjenjuju da sadašnja popunjenost odgovara zahtjevima, no problem je u ostvarenju dinamike u pojedinim dijelovima poduzeća.
Konkretno, u Upravama Split i Gospić sa sadašnjim se rasporedom kadrova zadaci ne mogu izvršiti. Unutrašnji preustroj j e nužan i obavit će se s postojećim kadrovima. Novost je u tome što bi ubuduće terenski dio posla (polaganje primjernih pruga, klupaža i drugo) trebala preuzeti šumarija. Traži se veće sudjelovanje od upravitelja šumarije i revirnika što, mišljenje je, »ne bi bilo preveliko opterećenje jer taj se posao ionako ne radi svake godine«.
Jedinstvena politika uređivanja Služba se zauzima za ujednačavanje kriterija uređivanja.
To ne znači da je dosad radio kako je tko htio, već da u propisivanju pojedinih uzgojnih zahvata treba voditi računa o svim faktorima, pa i tome kakva se šuma ureduje i što se (u konkretnom slučaju) propisuje. Drugim riječima, vodit će se računa o kvaliteti (vrijednosti) šume. Ako je izvjesno da od neke makije ili panjače neće biti šume, takvu šumu ne treba skupo njegovati. Ujednačavanje kriterija postići će se održavanjem terenskih instruktaža za uređivače i njihove pomoćnike.
Časopis Hrvatske šume / 13
Kninski krajolik
Uočen je također raskorak između propisa i ostvarenja. Uređivač mora izgraditi kriterij propisivanja obnove, i mora razlikovati kvalitetu staništa i razliku među staništima. Primjer s (dosad neuspjelom) obnovom Žutice dovoljno je ilustrativan. Takvih primjera ima i s propisivanjem prorjeda.
Smatra se nadalje da i upravitelj šumarije i revirnici moraju biti aktivni sudionici propisivanja gospodarskih zahvata.
Racionalizacija poslovanja u Službi za uređivanje misle da će se morati ostvariti
još tješnja suradnja i s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva pa i komisijama koje odobravaju uređajne elaborate. Treba otvoriti mogućnost toleriranja neizvršenja pojedinih radova (pa i etata) u dijelu manje vrijednih sastojina - iz tržišnih razloga! Što vrijedi ako osnova propisuje sječu bagrema, a za njim nema nikakvog interesa. Ravnati se prema zahtjevima tržišta, koliko god je to moguće, na Zapadu je već odavno uhodana stvar. Stav je sa sastanka da se neće odustati od usuglašavanja uzgojno nužnih radova i zahtjeva tržišta.
U racionalizaciju poslovanja spada, što također nije nova stvar, i korištenje fiksne plohe-uzorka za sva mjerenja, umjesto ponovnog obilaženja cijelog terena. To je ušteda i na ljudima i na radnim danima.
Uređivači su se pozabavili i s pitanjem sanacije. Ona se ne propisuje osnovom, no naglasak je na provođenju sanacije - kad god je to potrebno. Ona se mora intenzivno provoditi, posebno u područjima zahvaćenim većim suše
njima. Zbog čega se inzistira na tome? Zbog toga što se na taj način najprije spašava stanište te drugo, iskorištava masa.
Obveza i Službe i svih odjela bit će i godišnje bilanci-ranje svih propisanih radova - kako bi se moglo ravnomjerno i uravnoteženo gospodariti.
Djelomično će se revidirati i program razvoja obzirom na sadašnje stanje i mogućnosti. Tako će se u proširenoj biološkoj reprodukciji gdje su još ranije stvorene velike obveze pošumljavanja novih površina koje se ne mogu izvršiti, program smanjiti na račun sanacija koje se javljaju kao prioritet.
Njegovati samo nužno u priobalnom, krškom području, gdje je još uvijek
velik udio neuređenog šumskog zemljišta, prioritet će se davati radovima na uređenim površinama. A na dijelu neuređenog područja prednost će dobiti samo radovi koji su doista nužni. To će se pak ocjenjivati na temelju elaborata koji će morati izraditi sama šumarija.
Vrijedno je zabilježiti da je na sastanku uređivača dotaknuto u Hrvatskim šumama već zaboravljeno bavljenje sporednim šumskim proizvodima. Dok u Europi, a ne treba ići daleko, dovoljno je »skočiti« do Slovenije, šumari i te kako uspješno ostvaruju prihod od različitih sporednih šumskih proizvoda i aktivnosti, kod nas je taj vid gospodarenja potpuno zapušten. Treba ga oživjeti, stav je uređivača. Jer dovoljno se na primjer, samo prisjetiti kolona berača gljiva što kruže našim šumama, pa tragača za tartufima u Istri s kojima su nekad šumari uspješno surađivali. (m)Jfc.
14 / Časopis Hrvatske šume
ŠUMARIJA VRBANJA - DOVRSNI SJEK U REVIRU »BOK«
Novim snagama do realizacije plana sječa
D ugo vremena smo se pripremali ove zime za posjet jednoj zimskoj sječi u već dobro poznatom
šumskom bazenu Spačva, stoga smo odlučili prvog sunčanog dana posjetiti Šumariju Vrbanja i jedno od najvećih radilišta u reviru Bok, u gospodarskoj jedinici »Vrbanjske šume«. Šume hrasta lužnjaka, posebno one iz Spačve, stoljećima su već dobro poznate u Europi, a o kvaliteti slavonske hrastovine već stoljećima se nižu priče po europskim metropolama od Budimpešte i Beča, preko Venecije do Pariza i Londona. Stoga još i danas u šumarstvu i u gospodarstvu Hrvatske slavonske šume hrasta lužnjaka igraju vrlo značajnu ulogu, te ponosno pronose dobar glas slavonskog šumarstva...
Put nas vodi u samo srce spačvanskog bazena u mjesto Vrbanju i istoimenu Šumariju. Tu nas dočekuje mladi upravitelj inž. Đuro Grebene i njegov pomoćnik revirnik inž. Dražen Metz.
Šumarija Vrbanja - j e d n a gospodarska jedinica
»Cjelokupno područje šumarije Vrbanja nalazi se u jednoj gospodarskoj jedinici »Vrbanjske šume« površine 8.306 hektara, od čega je svega nekoliko hektara neplodnog i neo-braslog zemljišta, tako da možemo reći da je g. j . »Vrbanjske šume« u potpunosti pod šumom« - upoznaje nas sa svojom šumarijom upravitelj inž. Đuro Grebene, te nastavlja:
»Prvi oblici iskorišćivanja šume kao organizirane aktivnosti zabilježene su još davne 1702. godine, odmah po protjerivanju Turaka sa ovih područja. Od tada pa sve do danas usavršavaju se metode gospodarenja šumama ovog bogatog spačvanskog bazena, koje su postupno uznapredovale i dovele do korištenja danas Osnova gospodarenja.
Prema važećoj Osnovi gospodarenja za g. j . »Vrbanjske šume«
Ini. Đuro Grebene, upravitelj šumarije Vrbanja
godišnji etat iznosi 44.000 metara kub-nih brutto mase, a godišnji prirast je 7,13 metara kubnih po hektaru - govori nam mladi revirnik inž. Dražen Metz, koji obnaša nadzor nad revirom Bok, u koji ćemo uskoro krenuti. Ekonomski glavne vrste su pored hrasta i jasen, uz nešto graba i lipe. Godišnjim planom sječe predviđene su četiri sječinc: dovršna u reviru Bok u Odjelima 57 a, b, c, d, te naplodna sječa u reviru Svenovo te sječa sušaca i vjetroizvala. Prema tom planu ove godine bi se trebalo posjeći i izraditi 15.800 m kubnih netto trupaca i 15.400 metara ogrjevnog drvcta.
Prošle jeseni u šumariju je primljeno novih trinaest mladih
sjekača koji će uz dosadašnje pripomoći realizaciji plana sječa u
ovoj godini šumarija zapošljava ukupno 92
zaposlenika, od toga čak njih 13 mladih sjekača primljeno je prošle jeseni, kako bi se u ovoj godini mogao izvršiti plan i program sječa, jer tijekom svih ovih godina poslije Domovinskog rata veći broj sjekača je otišao u mirovinu ili im je uslijed bolesti zabranjen rad s motornom pilom, tako da je šumarija ostala na svega šest sjekača. U šumariji je uposleno sedam šumarskih inženjera, 15 šumarskih tehničara, tri službenika, dok su ostali zaposlenici vozači, traktoristi, majstori u kovačkoj i mehaničkoj radionici, oštrači, te drugo pomoćno osoblje te invalidi rada.
Od novoprimljenih mladih osposobljenih sjekača očekuje se mnogo, premda su primljeni na određeno
Zgrada Šumarije Vrbanja nalazi se u centru mjesta i jedna je od najljepših zffada u Vrbanji te služi na ponos šumarima ovog kraja
Časopis Hrvatske šume I 15
Drago I 'alcHtinac, mladi sjekač-pripravnik pod nadzorom iskusiuh jekača Franje Rcdla i Franje Bašiča-Palkoviča obavlja pripremne radnje za obaranje
stoljetnog hrasta
Obaranje ovakvog 25-metarskog hrastovog stogodišnjaka i za iskusnog sjekača je doživljaj, a kako ne hi bio za mladog Dragu Valentinca i
njegovog asistenta također pripravnika Tihomira Bjeloniča
l'o obaranju togti dana najdužeg i najdebljeg trupca, uslijedilo je i obvezatno slikanje za uspomenu na ovu bogatu sječinu starih i mladih sjekača, poslovođa i instruktora, mentora i šefa radilišta
16 / Časopis Hrvatske šume
MLADi SJEKAČI PRIPRAVNICI
ŠUMARIJE VRBANJA u Upravi šuma Vinkovci
povodom potrebe zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme u trajanju od jedne godine na poslovima šumski radnik - sjekač pripravnik, ugovor o radu potpisalo je i radni odnos zasnovan sa 33 miada sjekača i to u Šumariji Otok sa 10 sjekača, šumariji Strošinci također 10 sjekača. a u šumariji Vrbanja u dovršnoj sjedini reviru »Bok« radi 13 mladih sjekača pripravnika.
ŠUMARIJA VRBANJA 1. DALIBOR BEGIĆ 2. VITOMIR BJELONIĆ 3. TIHOMIR BJELONIĆ 4. IVAN BRAVIĆ 5. DALIBOR ILIĆIĆ 6. STJEPAN ILJIĆ 7. ZDENKO PURIĆ 8.JOSIPJAKOLIĆ 9. MARIO KLARIĆ
LUKA PURIĆ DRAGO VALENTINAC
12. DANIJEL ZADRO 13. ANTE TOMAC
/ kada je stablo oboreno još uvijek ima dosta posla oko njega, jer prvo ga se mora »dotjerati« i tek tada pravilno iskrojiti. Sve radnje prate ostali pripravnici a rad nadzire i iskusni Franjo Redi
10. 11.
Kako pravilno iskrojiti i do tridesetak metara dugački hrastov furnirski trupac visoke vrijednosti, mladim sjekačima pokazuje iskusni Ilija Mičić sa
stazom od 21 godina
Sef radilišta može biti zadovoljan - Zdravko Gudelj, kada je većina od posjećene drvne mase na tvrdoj cesti, a tada čuvanje ostaje lovoćuvaru
Branku Vlahoviću
Časopis Hrvatske šume / 17
Dok je još zemlja smrznuta trupci se odmah izvoze iz šume na cestu teškom mehanizacijom
Sumatransa d.o.o. iz Vinkovaca, jer kada zatopli i snijeg se otopi nastat će duboko blato iz kojeg će biti vrlo teško izvoziti teške trupce
vrijeme od godinu dana, ali s obzirom da će se opseg poslova nastaviti i u idućim godinama postojat će potreba za njima i u budućnosti.
Od mehanizacije privlačenje se obavlja sa četiri šumarska traktora IMT 539, a u oplodnim sječinama priskaču u pomoć i veći traktori Kockumi i Timberjacki, te traktori Steyer 80-90 te IMT 565.
Kada su složeni prema klasama na tvrdoj cesti trupci mogu i čekati prijevoz do kupca, odnosno do prvih licitacija bilo domaćih bilo inozemnih, jer kvaliteta trupaca iz Vrbanjskih šuma je neupitna
I bez njih - oštraća motornih pila, Petra Čovića i Marijana Stjepanovića, koji su na poslovima sječe i izrade drvnih sortimenata
proveli cijeli svoj radni vijek danas se ne može zamisliti niti jedno veliko i pravo radilište
Svi radnici na radilište se dovoze
autobusom, a vozač Ante Zadro
broji posljednje mjesece u
šumarstvu, jer ga uskoro očekuje
zaslužena
Lovstvo u ratu opustošeno Poput drugih Šumarija i u ovoj
Šumariji je bogatstvo lovne divljači devastirano tijekom ratnih godina. Gotovo cijelo područje Šumarije pripada državnom lovištu »Spačva-Jug« u kojem je glavna lovna divljač jelen obični, srna obična i divlja svinja. Posljednjih dvije-tri godine donekle je sanirano stanje lovne divljači, jer se redovitom ishranom i održavanjem lovišta kao i lovno-tehničkih objekata te kontroliranim lovom nastojalo dovesti u predratno stanje. U ovoj lovnoj godini u četiri lova odstrijeljeno je ukupno 44 divlje svinje, dok se nastoji obnoviti jelenska divljač te se ne lovi.
Šumarija Vrbanja oduvijek je bila glavni gospodarski nositelj aktivnosti i razvoja, pa je tako i danas, tim više što je poljodjelstvo na vrlo nepovoljnom položaju. Stoga su sve oči u općinskim strukturama vlasti okrenute prema Šumariji pa je vrlo dobro primljena odluka »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb da se prošle jeseni zaposli desetak i više novih djelatnika pa makar to bilo
i na određeno vrijeme. Općina Vrbanja dio svojih sredstava ostvaruje i putem umske rente koja godišnje iznosi oko 450.000 kuna, što ovoj općini predstavljaju znatna sredstva, jer drugih sigurnih izvora gotovo da i nema.
Premda se Vrbanja nalazi u samom središtu Europe, tom bogatom šumom kraju, drvna industrija nema značajnije drvne prerade, koji bi koristili te šumske resurse i omogućili zapošljavanje domaćeg stanovništva, te smanjili pritisak na okolna središta Županju i Vinkovce pa čak i šire, ali uslijed nedostatka znatnijih sredstava ostaje se uglavnom na razvojnim planovima koji su sve dalje od mogućnosti realizacije.
Poslije razgovora u Šumariji, uputili smo se u šumu na radilište u revir »Bok« gdje se obavlja dovršni sijek na 30 ha. Nadamo se da ćemo u fotore-portaži uspjeti dočarati vam djelić one atmosfere koja je vladala tog dana u jednoj sječini slavonskog hrasta, starosti više od 120 god ina . ,^^
Foto: Z. PEIČEVIC: Tekst: Z. LONČARIĆ, Z. PEIČEVIC
18 / Časopis Hrvatske šume
Za prirodnu obnovu bukve
u Đurđevačkoj Bilogori taksatori UŠ Koprivnica
Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u sastavu ing. Krešo Turk (predsjednik), prof. Radovan Križance i ing. Ivica Matoc prihvatila je nakon obilaska
terena, pregleda uredajnog zapisnika i rasprave, novu osnovu za gospodarsku jedinicu Đurđevačka Bilogora, šumarije Đurđevac.
Radi se o vrijednoj jedinici površine 3.697 ha, važnoj za ukupno poslovanje ove šumarije u kojoj je predviđen 10-godišnji etat glavnog prihoda od 119 tisuća kubika te etat prethodnog prihoda od 85 tisuća kubika. Drvna zaliha u jedinici iznosi 917 tisuća kubika, a prirast 317 kubika po hektaru. T o je uređajni razred bukve koja je apsolutno dominantna vrsta u ovoj gospodarskoj jedinici, uz tek neznatan postotak kitnjaka. U jednostavnoj biološkoj reprodukciji u sljedećem desetogodišnjcm razdoblju ovdje su prema osnovi propisani šumskouzgojni radovi na pripremi staništa na 140 ha, sadnja i sjetva sjemena (popunjavanje) na 75 ha, različite vrste njega na 837 ha, čišćenja na 505 te zaštita na 50 ha. Ovome treba dodati i 11 ha pripremnih radova, 18 ha pošumljavanja te 17 ha njega u proširenoj biološkoj reprodukciji.
- Za ovu gospodarsku jedinicu značajno je što smo naglasak u šumskouzgojnim radovima stavili na prirodnu obnovu bukve koja je na Bilogori našla sve potrebne uvjete za to, ističe upravitelj đurđevačke šumarije ing. Đuro Jen-drijev.
U sastavu Đurđevačke Bilogore nalazi se i manja površina (3,8 ha) zaštitne šume, smještene na najstrmijim padinama Bilogore i izdvojene radi zaštite tla od erozije, navodi još jednu posebnost ove gospodarske jedinice Jen-drijev. U tom dijelu, a radi se od 40 C odsjeku, prirast iznosi 425 kubika /ha.
Pri reviziji gospodarske jedinice vodilo se računa o još j ednom momentu koji su u đurđevačkoj šumariji željeli
naglasiti. Zatražit će se izdvajanje 65 B odsjeka u kome je komisija konstatirala dobar površinski raspored stabala, dobro zdravstveno stanje, prirast i zalihu prekrasne bukove sastojine, kao reprezentativnog uzorka bukove sastojine na Bilogori.
Reviziju gospodarske jedinice napravila je ekipa uredivača koprivničke uprave pod vodstvom samostalne taksatorice ing. Mirjane Grahovac Tremski, u kojoj su bili uređivači i radnici đurđevačke šumarije, inženjeri Damir Pošta, Krunoslav Indir, Darko Pleskalt, Branko Pintarić, Damir Sešok te šumarski tehničar Stjepan Kuzmić. U reviziji te izradi uredajnog zapisnika sudjelovali su i ing. Đurđa List, ing. Janka Indir List, ing. Miroslav Brnica, na grafičkoj obradi ing. Goran Kovač, a sve to pod nadzorom rukovoditelja odjela uređivanja ing. Branka Belčića. (m) -Jđ
Odsjek 65 B: bukva za »pokazivanje«
Časopis Hrvatske šume I 19
BARANJA
Kako se snalaze baranjski šumari
Iz Baranje Dunavom do Rima Šumarija Batina u prošloj
Da hi došli do radnog mjesta radnici na Blaževicu moraju prvo čamcima prijeći i prenijeti sav alat, a zatim pješačiti dobar sat vremena
Baranja je u ne tako davnoj prošlosti bila sinonim za lovstvo i lovni turizam, a posebice za
lovne aktivnosti na najvišim državnim razinama, što je razvidno gledajući to kroz posljednjih pedesetak godina, jer gotovo da nije bilo iole poznatijeg vladara, državnika ili političara koji nije okušao sreću u barem jednom od bezbrojnih lovova u Tikvešu, gdje se brojno stanje divljači mjerilo tisućama jednovr-snih jedinki.
Šumarstvo kao gospodarska grana gotovo da i nije postojalo, odnosno cijelokupno je bilo u funkciji lovstva. Na tisuće hektara topolovih nasada i vrbika, trstike i močvarnog zemljišta za šumsko gospodarenje je bilo drugorazredno.
Provedbom nužne mirne integracije Hrvatskog podunavlja sredinom 1997. godine u sastav Republike Hrvatske, četiri baranjske šumarije - Beli Manastir, Darda, Batina i Tikveš ponovno ulaze organizaciono u »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, u Upravu šuma Osijek, u kojoj su bili i početkom 1991. godine. Kako je sredinom kolovoza 1991. godine Baranja
okupirana od zločinačke JNA i njihovih domaćih slugu i izdajnika, te punih šest godina bila van stručnog šumarskog gospodarenja, neprijatelj je mimo svih propisa osnova gospodarenja, posjekao ono što mu je bilo na dohvat ruku, jer kvalitetne mehanizacije i ljudi nije imao, pa su srećom udaljenije šumske površine ostale pošteđene, premda su već dospjele za sječu.
Tako su i šume u gospodarskoj jedinici Zmajevačke podunavske šume. Šumarije Batina, prije svega šumski predjel Blažcvica, praktički otok veličine oko 600 hektara, kojeg sa tri strane od baranjskog dijela kopna dijeli staro korito Dunava, koje zovu Dunavac, a sa istočne strane moćna i nepredvidljiva rijeka Dunav. Cijela Blaževica pošumljena je pretežito topolom prije gotovo 40 godina, tako da je već pred Domovinski rat dospjela za sječu, ali to tada nije bilo moguće obaviti. Početkom prošle godine kada je teren pregledan i ut\'rdeno da nije miniran, otpočela je sječa, a istovremeno su na obali Dunava izgrađena dva pomoćna stovarišta na
godini otpočela je sječu u Blaževici, šumskom
predjelu koji s nešto više od 600 hektara predstavlja zapravo otok opkoljen sa
svih strana vodama Dunava. Ipak posječeni trupci ove zime riječnim
putom stižu i u Italiju
1.405 i 1.420 kilometru obale Dunava. Riječnim teglenicama Belišća d.d. trupci su prvi put poslije rata krenuli ponovno Dunavom i Dravom do kupca Belišća d.d. kojemu je isporučeno više od 5000 metara kubnih vrlo kvalitetnih trupaca topole.
9," f
Topola na Blaževici u starosti od 37 godina prve je kvalitete gdje prosječni promjer iznosi
52 cm, stoga nije čudno što je talijanski kupac otkupio svu količinu koju će proizvesti
Šumarija Batina
20 / Časopis Hrvatske šume
Upravitelj inž. Zeljko Prevoznik sa strepnjom očekuje proljeće i vodostaj Dunava, jer mu rijeka određuje koliko će izraditi i prodati kubika
Ove zime, svjedoci smo još jednog zanimljivog i gotovo nevjerojatnog puta. Iz Baranje trupci riječnim teglenicama vlasnika »Dunavski Lloyd-Sisak« d.d. kreću na sjever! Dunavom kroz Budimpeštu i Beč do luke Krcms na Dunavu zapadno od Beča, gdje se obavlja pretovar u željezničku kompoziciju i baranjski trupci nastavljaju put do Rima, odnosno gradića Avezzana južno od Rima, dugogodišnjem talijanskom poslovnom partneru osječana »Martello-nc« S.R.L.
Da bi došli do sječine u Odjel 43 C već spomenute Blaževicc, morali smo i mi, kako to svakodnevno rade sjekači i ostali radnici, prvo čamcem prijeći Du-navac, pa zatim dobar sat hoda po snijegom zametenoj šumi slijediti tragove radnika, koji su tih dana upravo završavali obaranje stabala približno toliko koliko je potrebno da se završi utovar druge teglenice.
- U ovom Odjelu 43 C površine 13,89 ha topola je starosti 37 godina i vrlo je dobre kvalitete tako da će biti
oko 6.500 metara kubnih brutto mase, te se očekuje oko 70 posto tehnike gotovo 5.000 metara kubnih - govori nam upravitelj inž. Zeljko Prevoznik, koji je preuzeo Šumariju Batina prvog srpnja 1997. godine, odmah po integraciji. -Ovih dana punimo po drugi puta teglenice, jer su prve već otišle krajem siječnja za Italiju. Talijanski kupac je vrlo zadovoljan kvalitetom naših trupaca i prošle godine kupio je 10.000 metara kubnih. Za ovaj prometni transport Dunavom do Kremsa i dalje željeznicom do Rima, ugovorili smo ukupno 5.000 metara kubnih. Ukoliko sve bude prema dogovoru i našim mogućnostima utovara, na ovaj način bi trebali tijekom godine mjesečno osigurati utovar do 2000 metara kubnih i riječnim transportnim putem otpremiti za Italiju. No bojim se da mi to nećemo moći kontinuirano tovariti iz jednostavnog razloga što će Dunav u proljeće i ljeto znatno porasti, a ove zime palo je gotovo rekordnih količina padalina u Alpama, tako da se bojimo i očekujemo i poplave, a u tom slučaju mi ne možemo uopće prići na ovaj otok - na Blaževicu. Stoga i ovih dana nastojimo posjeći toliko trupaca koliko se može utovariti na teglenice, jer Dunav je stalna opasnost i mi ne možemo dozvoliti da nam na obali na pomoćnome stovarištu stoje veće količine trupaca - govori nam vidno za-
Utovar traje neprekidno od jutra do mraka kako bi teglenica bila što prije puna i krenula put Austrije
Časopis Hrvatske šume I 21
..<:r
Rad na utovaru trupaca u brodicu je vrlo opasan za kopčaše, pogotovo sada zimi kada je sve pod snijegom i zaleđeno, što usporava sam utovar
brinut mladi upravitelj inž. Željko Pre-voznik.
Prema njegovim riječima sječa će biti završena do sredine ožujka, kako bi
Unatoč zimi i vlazi trupci pucaju jer su topole prezrele, stoga se mora svaki trupac
pregledati i po potrebi »zaklanjati«
zadnji konvoj teglenica bio otpremljen do sredine travnja. U svaku teglenicu utovari se po 1.000 do 1.100 metara kobnih trupaca, a utovar traje i do tjedan dana.
Trupci su vrlo dobre kvalitete, stabla su prosječne visine od 34-37 metara, promjera prosječno 52 cm, pa tako po stablu masa iznosi i preko pet metara kubnih - dodaje nam inž. Zvonimir Ho-lik, stručni suradnik iz UŠ Osijek, koji je također krenuo s nama u obilazak ove sječine.
I u Komercijalnoj službi Uprave u Osijeku, saznali smo još neke zanimljivosti, od inž. Josipa Blažekovića: »Ugovor sa talijanskim poslovnim partnerom Martelloneom iz Avezzana mi već imamo niz godina i on je jako zadovoljan s našom topolom. Ove godine ponudio nam je novi transportni put - riječni i to Dunavom do Kremsa, a zatim on dalje prijevozi željeznicom. Dogovorili smo se sa sisačkim »Dunavski Llyod-Sisak« d.d. za prijevoz riječnim putem do Kremsa stoje 593 km, jer se ta luka nalazi na 1998 km rijeke Dunav. To je za nas znatno povoljnije jer nam se ukoliko transportiramo željeznicom od Belog Manastira do granice Slovenije troškovi znatno povećavaju, a osim toga izbjegli smo na ovaj način i kamionski
prijevoz do Belog Manastira iz sječine. Osim toga morate znati kako mi ne možemo izvesti ove trupce iz sječine Blaževice, a da ne prelazimo riječni tok Dunavca, što znatno otežava izvoz jer su naši »Kockumi« natovarani sa desetak kubnih metara trupaca preteški za skelu. Tamo smo zadovoljili obje strane i nas i talijanskog kupca. Na prvi pogled ovaj riječni transport trupaca preko Budimpešte i Beča, koliko god je čudnovat, ipak je najisplativiji za nas i najjednostavniji - dodaje nam inž. Josip Blažeković, koji je primjetio iznenađenje na našem licu kada smo prvi puta čuli za trasu ovog riječnog konvoja.
Treba dodati da utovar trupaca u teglenice obavlja riječna dizalica Belišće d.d. koja obavljaju utovar naših trupaca i kada oni idu za Belišće riječnim putom - Dunavom i Dravom.
I na kraju poželimo vrijednim djelatnicima Šumarije Batina sreću sa željom da Dunav ne preplavi Blaževicu, kako bi mogli što duže ovog proljeća sjeći i utovarati u teglenice, jer imaju ozbiljnog poslovnog partnera koji na vrijeme plaća robu, čak što više i unaprijed, a to mora se priznati kod nas u Hrvatskoj danas je prava vrijednost i najbolji kupac.
• Tekst i snimci: A. Z. Lončarić
22 / Časopis Hrvatske šume
SPORT
Na Bledu i Pokljuki održano ovogodišnje V
^^ *i^n. W
natiemni
Mladen Sporer, Šumarija Mrkopalj
Andrija Crnković, Šumarija Rijeka
Tomislav Kranjčević, Šumarija Krasić
Franjo Jakovac, Šumarija Mrkopalj
«̂ alo tko od nas u »Hrvatskim šumama« zna kako se već puna tri desetljeća u europskim šumarskim
siedmama održavaju redovita skijaška natjecanja šumara. A upravo nedavno, na Bledu i Pokljuki, u susjednoj Republici Sloveniji je od 31. siječnja do 6. veljače održano 31. europsko šumarsko skijaške natjecanje u nordijskim disciplinama. Između 17 zemalja, na ovom natjecanju po drugi puta se našla i ekipa Hrvatske.
Ovogodišnji domaćin susretu šumara skijaša čiji je broj tih dana prelazio i 2.000 svih dobi i uzrasta, oba spola. Republika Slovenija do sada je nastupila s više ili manje uspjeha već deset puta, pa je stekla i pravo da bude organizator ovogodišnjih susreta. To je ujedno i priznanje slovenskoj šumarskoj struci, ali istovremeno i velika obveza dostojnog prezentiranja kako sportskih tako i inih susreta. Pripreme za ovakvo natjecanje traju više godina jer se domaćin sljedećih susreta zna unaprijed po nekoliko godina.
Tako je ove godine na sastanku vodstva ekipa već utvrđen redoslijed domaćinstva do 2.003 godine, što je Švicarcima potvrda da mogu već započeti s ozbiljnim pripremama.
Ovogodišnji domaćin sve sudionike 31. susreta šumara skijaša smjestio je na Bledu, gdje su se odvijala sva društvena, stručna i kulturna događanja, dok se samo natjecanje odvijalo na prekrasnim skijaškim terenima na planini Pokljuki na visini od 1.245 - 1.280 metara, poznatom slovenskom centru nordijskih skijaških disciplina.
Neposredno uz .samo skijalište nalazi se
Za ekipu Hrvatske nastupili su Franjo Jakovac, Mladen Šporer, Andrija Crnković,
Tomislav Kranjčević i Denis Štimac
vojarna slovenske vojske, koja je centar za obuku planinskih i specijalnih jedinica. U tom objektu zamjenik zapovjednika Glavnog štaba Slovenske vojske brigadir Alojz Jehart, upriličio je prijem za vodstvo ekipa, gdje su se upoznali sa programom zimske i ljetne obuke planinarskih i specijalnih jedinica. Ova škola, odnosno centar ima očito visok nivo i ugled, jer smo obavješteni kako je posljednjih nekoliko godina kroz taj centar uslugu obučavanja planinarskih i specijalnih jedinica prošlo desetak europskih vojski, čak i francuske. I pripadnici Hrvatske vojske koristili su poligon za obuku u nekoliko navrata.
Na Bledu za predstavnike ekipa priredio je prijam i Predsjednik počasnog odbora natjecanja, dr. Janez Podobnih, predsjednik Slovenskog Parlamenta.
Zvanično Otvaranje 31. europskog šumarskog skijaškog natjecanja u nordijskim disciplinama bilo je 3. veljače, kada je bio održan i zvanični trening ekipa. Drugi dan, 4. veljače održano je natjecanje pojedinaca u biatlonu, a 5. veljače ekipno natjecanje - štafete, proglašenje rezultata i zajednička večer svih sudionika natjecanja. U subotu 6.
veljače održano je natjecanje u maratonu -neobavezno.
Prvih dva dana održane su ekskurzije, a svaki sudionik je mogao birati za koju turu će se prijaviti, već prema želji za upoznavanjem određenih područja šumarske djelatnosti i prema fizičkoj kondiciji jer se na ekskurzije išlo na skijama.
Rezultati natjecanja: Prošle godine u Austriji, kada je ekipa
Hrvatske prvi puta nastupila, nije bila kompletna. Za ekipu Hrvatske nastupila su samo tri natjecatelja - Franjo Jakovec, Denis Stimac i Mladen Sporer.
Ovogodišnju ekipu Hivatske, su činili pet skijaša i četiri člana vodstva. To su natjecatelji: Andrija Crnković, dipl. inž. iz Šumarije Rijeka, rođen 1967. g. prvu trku imao je već sa deset godina, u osnovnoj školi, višegodišnji je prvak Hrvatske, inače je nastupao za državnu ekipu pet puta.
Franjo Jakovac, šumarski tehničar iz Šumarije Mrkopalj, višegodišnji je repre-zentativac Hrvatske i jedini naš član koji j e sudjelovao na Zimskoj olimpijadi.
Tomislav Kranjčević, dipl. inž., upravitelj Šumarije Krašić skijaškim trčanjem otpočeo još kao sedmogodišnjak, četiri godine državni reprezentativac Hrvatske, rođen 1969. g.
Mladen Sporer, traktorist iz Šumarije Mrkopalj, skijaškim trčanjem se bavi od 11 godina, u bijatlonu nastupao za ekipu Hrvatske i u skijaškom trčanju. Nastupio prošle godine u Austriji.
Časopis Hrvatske šume / 23
Denis Štimac, dipl. inž. UŠ Delnice, rođen 1966. g. sa skijaškim trčanjem počeo još u osnovnoj školi, nastupao za Hrvatsku još prije Domovinskog rata.
Vodstvo puta: Hranislav Jakovac, dipl. inž. tajnik HŠD-a Damir Delač, dipl. inž. predsjednik Ogranka HSD-a Delnice, mr. se. Boris Pleše i Robert Abramović, dipl. inž. tehnički voditelj ekipe. Šumarija Fužine.
Ove je godine u pojedinačnom dijelu natjecanja bilo prijavljeno 942 natjecatelja iz Austrije, Belgije, Češke, Estonije, Finske, Francuske, Italije, Latvije, Mađarske, Norveške, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Švedske i Hrvatske. Natjecatelji su podijeljeni u više starosnih grupa i prema spolu.
U starosnoj grupi muškaraca od 21-30 godina, Tomislav Kranjčević zauzeo je 55 mjesto.
U starosnoj skupini od 31-40 godina Franjo Jakovac zauzeo je 24 mjesto što je ujedno i najbolji plasman našeg natjecatelja.
Mladen Šporer zauzeo je 35 mjesto, a Andrija Crnković 69 i Denis Stimac 101 mjesto.
Sumirajući sveukupne rezultate neovisno o starosnoj dobi i grupi naš olimpijac 38. godišnji Franjo Jakovac od svih 942 natjecatelja zauzeo je 53 mjesto. Ako se zna da je skijaško trčanje za neke nordijske zemlje i sport i rekreacija broj jedan, tada uspjeh našeg natjecatelja je vrhunski rezultat.
Ekipa Hrvatske, s lijeva: Denis
Stimac, Franjo Jakovac, Andrija
Crnković, Mladen Sporer i Tomislav
Kranjčević
Ekipu Hrvatske sponzoriraia je tvrtka Stihl. Naši navijači kojih je bilo četrdesetak bili su bučni i lako prepoznatljiv
2A I Časopis Hrvatske sume
.̂ 1 Badenn wu, ii ii^ •Uf-O.it i a 35 Schujeis UI dh Franoe Uli 3,i' SiMedefi-1 ••38. Mor-SOR-Fron •39 Tir.o.l • 4C»-C2«.:III ..
-»•29.25.B +30 •; 11.1. +.30;'̂ " * +31.:
•\idstvo ekipe sa natjecateljima, vidno raspoloženi osvajanjem 34 ni/isia ii štajtti
U utrci štafeta nastupile su 132 muške i 27 ženskih ekipa. Trčalo se 4 x 10 kilometara. Štafeta Hrvatske u sastavu Mladen Spo-rer, Andrija Crnković, Tomislav Kranjčević i Franjo Jakovac zauzela je 34 mjesto, što je također vrlo dobar rezultat.
Natjecanje štafeta pratilo je i četrdese
tak navijača iz naših Uprava šuma Delnice, Karlove i Ogulin, koji su pristigli zadnji dan natjecanja kako bi bodrili svoje kolege.
Slijedeći susret 32. europsko natjecanje šumara skijaša održat će se u Njemačkoj, od 21. - 26. veljače 2.000 g. u Todtnau, na području Svarcvalda.
Na kraju spomenimo i to daje Uprava šuma Delnice omogućila praćenje i novinarsko izvještavanje sa ovogodišnjeg natjecanja našem uredniku.
Tekst pripremili: Hranislav Jakovac _ ^ ^ Antun Zlatko Lončarić ^ ^ ^ Foto: A. Z. Lončarić
Navijači, prijatelji i kolege iz Uprava šuma, Delnice, Ogulin i Karlovac, pristigli su zadtiji dan natjecatija da bodre svoje natjecatelje
Časopis Hrvatske šume 125
LOVSTVO
Zaustaviti unazaaivanje lovstva
O dobroj suradnji Lovačkog saveza Hrvatske, Hrvatskih šuma i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva rječito kazuje i ovaj ugodni razgovor potpredsjednika Mate Radiča, Alojzija Frkovića i Branka
Ivičeka Snimio: MAl^IJAN LEKIĆ
Na Božićno-novogodišnjem prijamu što ga je u Hrvatskom lovačkom savezu upriličio predsjednik Đuro
Dečak potvrđeno skorašnje učlanjenje »Hrvatskih šuma« u ovu
stožernu lovačku udrugu
U našem lovstvu više ne smijemo trpiti anarhiju, da svatko krivuda svojim putem, nego moramo zajedno, s nadležnim državnim institucijama, znanošću i dr. rješavati otvorena
pitanja, a poglavito odgovoriti gdje se danas nalazi hrvatsko lovstvo i kojim ga smjerom treba razvijati«. To je u uvodniku svoje besjede na Božićno-novogodišnjem prijamu okupljenim lovcima i gostima rekao čelni čovjek Hrvatskog lovačkog saveza general Đuro Dečak. Prema njemu Hrvatski lovački savez nije i ne bi smio biti samo obična udruga građana, već stožerna udruga koja mora u ime države imati uvid u cjelokupno lovstvo, bez obzira da li se radi o fizičkoj ili pravnoj osobi koja je lovište zakupila ili uzela u koncesiju. Jer nitko više, pojasnio je predsjednik, ako želimo zaustaviti unazadivanje lovstva ne bi smio raditi što hoće i bez valjana nadzora nad provedbom lovnogospodarske osnove.
Osvrnuvši se na domovinski rat a s njim u vezi i opustošena lovišta Đuro Dečak je pojasnio da ipak nisu svemu kriva ratna pustošenja, jer ima područja koja nisu bila izravno pogođena ratom ali su lovišta prazna »jer se dopustilo da se u njima radi kako tko hoće«.
Na upit savjetnika za lovstvo Direkcije »Hrvatskih šuma« Alojzija Frkovića kakve su šanse da »Hrvatske šume« postanu članicom Hrvatskog lovačkog saveza predsjednik Đuro Dečak je odgovorio da će se to, izmjenom i dopunom Statuta HLS, ubrzo biti riješeno na obostrano zadovoljstvo. Člankom 10. poglavlja III. važećeg Statuta hrvatskog lovačkog saveza utvrđeno je da članicom Saveza mogu postati samo lovački savezi županija odnosno Lovački savez Grada Zagreba, eliminiravši tako sve druge da se učlane i doprinesu razvoju hrvatskog lovstva.
"^p- A. Frković
Dobra suradnja šumara i lovaca potvrđena je i na prošlogodišnjem skupnom lovu uoči Nove godine u Šumariji Strošinci, Uprave šuma Vinkovci Snimio: A. FRKOVIĆ
26 / Časopis Hrvatske šume
KNJIGE
Džepni priručnik za lovočuvare i ljubitelje lova
U izdanju Hrvatskog lovačkog saveza prvih dana siječnja ove godine, a nakon prošlogodišnjeg prvijenca, izišao je ponovo iz tiska LOVAČKI
ROKOVNIK 1999., namijenjen svim lovcima i šumar-nicima, poglavito lovnicima i čuvarima lovišta. Sve ono što naše lovno osoblje poglavito terensko mora znati o divljači, o načinu njena života, vremenu parenja i ležcnja, kojom se hranom prihranjuje, kako se lovi i kako joj utvrditi brojnost te mnogo toga drugog sadrži ovo djelce na ukupno 300 stranica džepnog formata. Rokovnik ima, kako su zamislili njegovi urednici Marijan Lekić i Slavko Peršić, praktičnu i obrazovno-odgojnu funkciju. Uz kalendarij, koji je u odnosu na prošlogodišnje izdanje nešto proširen (četiri dana po stranici) i s više slobodnog prostora za dnevne bilješke, rokovnik strukturiran u ukupno 13 poglavlja sadrži još potanje opise svih radova u lovištu po mjesecima, prikaza važnijih odredbi Zakona o lovu i Zakona o oružju s pratećim propisima, te upute o ocjenjivanju lovačkih trofeja (podrobno su opisane CIC formule za ocjenjivanje rogova srnjaka i kljova vepra). Tu su i osnovni podaci o lovačkom oružju, nabojima i balistici, prvom pomoći u lovu, fotolovu te, posebno opširno poglavlje, »Lovac i lovački pas« s potpoglavljima o ocjenjivanju pasa, kinološkim priredbama, propisima i uzgoju i registraciji te lovnim propisima iz kinologije.
Na jednoj od duplerica rokovnika dat je prikaz lovi-dbe (slobodnog lova) prema Zakonu o lovu i područjima (panonsko, dinarsko, jadransko), državnih i vjerskih blagdana u Hrvatskoj te pune adrese svih 20 županijskih lovačkih saveza i LS Grada Zagreba. Od praktičnog je značenja popis svih naših poznatijih prodavaonica lovačkog oružja i opreme s naznakom adresa i brojeva telefona.
Iako je ovo drugo po redu izdanje Lovačkog rokovnika '99 potpunije, zanimljivije i korisnije od prošlogodišnjeg, nakladniku HLS treba ponovno ukazati na neke manjkavosti i nepotpunosti u prezentaciji potrebnog gradiva. Tako na primjer rokovnik ne sadrži opis najznačajnijih bolesti divljači, načine njihova utvrđivanja, postupke oko prijave bolesti i slanja materijala na pretragu. Naš terenski lovni djelatnik nije samo lovac nego i zaštitar svekolike prirode pa bi, preko stranica ove knjižice, valjalo ukazati mu i na važnije
L()\acki 1*0 \c OVO 1 k
odredbe Zakona o zaštiti prirode i propisa koje iz njeg proizlaze. Tako o provođenju zaštite ptičjeg svijeta, zbog »pernatog ukrasa« naših šuma i proplanaka, podizanju hranilica, vješanju umjetnih duplji za gniježdenje, postupka s nalazima prstenovanih ptica i si. nema ni riječi. Kako štete koje domaćoj stoci nanose zaštićeni vuk i ris namiruje država i koje su za neka područja dosegle enormne iznose, valjalo je ukratko ukazati kako se po ostacima žrtvi prepoznaje počinitelj i kako poduzeti potrebne mjere i radnje za njihovo otklanjanje (smanjivanje). Nedostaju normativi za prehranu i pribranu divljači, nacrti i mjere pojedinih u praksi prihvaćenih modela hranilišta i čeka itd. U želji da »Lovački rokovnik 2000« bude još bolji i potpuniji urednici i sami očekuju od nas korisnika da im se javimo da ih savjetujemo i ukažemo na nedostatke.
* l r Alojzije Frković
Časopis Hrvatske šume I 27
»LOVAČKI VJESNIK«, LISTOPAD 1998.
Lovišta pretvorena u prah i pepeo
Istina je da šumski požari unište dobar dio šumskih površina, ali upravo i šuniarinia pripada velik dio zasluga što se u neposrednoj blizini naših primorskih gradova nalaze sačuvane brojne šumske površine
Neargumentirane i paušalne ocjene u ozbiljnim stručnim
časopisima kakav je na primjer »Lovački vjesnik« dovode u
zabludu velik broj čitatelja, od kojih je dobar dio i prozvanih
šumarskih stručnjaka
U »Lovačkom vjesniku« br. 10/98. objavljen j e članak pod naslovom »Lovišta pretvorena u prah i pepeo«
autora Nikše Vrhovca, koji na grub način kleveće šumarsku struku i daje neutemeljena objašnjenja o uzrocima širenja i štetama nastalih šumskim požarima.
U dijelu članka, autor se pita »Zašto je toliko izgorjelo?« Kaže da nije poželjno biti general poslije bitke, ne želeći analizirati katastrofalne požare tijekom proteklog ljeta, ali se ipak upustio u uopćena razmišljanja, bolje rečeno naglabanja o uzrocima i širenju požara. U ulozi generala izabrao je protivnike alepski bor i šumarsku struku, pokušavajući na njih prenijeti tuđe grijehe i propuste, pa čak i svu krivnju za učinjenu štetu od požara.
Temeljni pravac napada bili su mu šumarski stručnjaci, pa u tekstu tako stručnjake stavlja u navodne znakove, što po mojoj prosudbi, glasilu Hrvatskog lovačkog saveza ne služi na čast.
Područje, kojem autor jednostrano prilazi, zaključuje se da mu je posve strano, pa nije ni čudno s to je u raščlambi uzroka i posljedica požara propustio bitne ekološke osobine tog područja. Za njega ništa ne znače klimatske, geološke i pedološke značajke eumediterana, koji uvjetuju biljni sastav. Zasigurno nije m u poznata povijesna geneza dalmatinskog krša i povijesne istine koje su pučanstvu tog područja zagorčavale i onako težak život.
Povijesna sudbina tih krajeva bila je da su im tuđinski osvajači uzimali sve vrijedno, pa i ondašnje najvrjednije bogatstvo -šume. Narod vezan uz zemlju, zaostao i prepušten sebi, tjeran nuždom zasnivao je svoju krutu egzistenciju baš na postupnom uništavanju šume prekomjernim krčenjem radi osvajanja novih obradivih površina i pašarenjem radi vlastite prehrane i nami-renja potreba svojih feudalnih gospodara. Kako se taj proces uništavanja šume odvijao na kraškom tlu, njegove su posljedice postale katastrofalne. Zbog geoloških značajki krša, moćnih bujica, orkanskog vjetra i žarkog dalmatinskog sunca, prvo je nastupila degradacija šume, a onda i degradacija tla sa svim svojim posljedicama. Šuma nije bila više u stanju suprotstaviti se tim prirodnim silama.
Da j e nekada Dalmacija bila pokrivena bujnim šumama, o tome svjedoče današnji
degradirani oblici tih nekadašnjih šuma: makije, šikare i kamenjari koji daju posebnu fizionomiju tom području.
Čovjek j e vezao svoju sudbinu za te prostore i morao j e zaustaviti kotač daljnje degradacije šuma i staništa. N u ž n o je bilo uspostaviti ravnotežu koja je zahtijevala mobilizaciju velikih materijalnih sredstava.
Prvi zahvati su počeli zaštitom preostalih šumskih površina, a prije više od stotinu godina i pošumljavanjem sadnicama pionirskih vrsta borova. Zapaženije pošumljene površine jesu uz gornje tokove bujica i uz gradska naselja. U priobalnim i otočnim područjima pošumljavalo se uglavnom alepskim borom, a nešto manje čempresom, pinjolom i primorskim borom. U višim predjelima i u zagorskom dijelu Dalmacije, pošumljavalo se crnim borom. Zadaća pošumljavanja jest zaustaviti dcgradacijske tokove i stvoriti uvjete za sukcesiju autohtonih listača te stvaranje ostalih izravnih i neizravnih koristi od šume. To su šumske vrste, a posebice alepski bor koji svojim biološko ekološkim osobinama mogu preuzeti funkciju revitalizacije krša.
Alepski je bor kserofitna vrsta koja dobro podnosi kserotermna staništa eu-mediteranske zone. To je vrsta koja producira veliku biomasu i popravlja staništa i stvara uvjete za sukcesiju drugih šumskih vrsta. S alepskim borom se živjelo preko stotinu godina, i to je šumska vrsta koja na
28 / Časopis Hrvatske šume
tom području stradava od požara kao i sve ostale drvenaste vrste, kao i maslina za razliku što je kod alcpskog bora, zbog njegovih dimenzija, veća goriva masa. Nije bor beskorisna vrsta, a još manje »zelena guba«, kako je to opisano u članku. Istina, autor je naveo lijep izgled i hladovinu koju borovina stvara u vrućim ljetnim danima. Ispustio je napisati za šumu alepskog bora: proizvođač kisika, štiti tlo od erozije, regulira vodni režim, stvara humus, prostor za rekreaciju čovjeka i popravlja zdravlje ljudi, izvor sirovine i energije, razvoj turizma te stanište raznih životinjskih vrsta. Namjerno sam naveo među posljednjim stanište životinja o čemu bi se moglo mnogo pisati, pa vas upućujem da te detalje provjerite u onim lovačkim udrugama s područja Dalmacije u kojima se vodi računa o uzgoju divljači i radu u lovištu. Iz navedenih osobina zamolio bih poštedjeti tu prijeko potrebitu vrstu od pogrdnih imena - »zelena guba«, a nikako ne bi bilo poželjno ekocidno ponašanje »ne sadite borove u lovištu!« Takav naslov odnosno poziv može uputiti samo onaj tko ne poznaje biološke osobine, ni borova, ni divljači koja obitava na dalmatinskim kraškim područjima. Autora zabrinjava što se iza požara alepski bor prirodno iz sjemena obnavlja. Pa to je dar Božji! Zar je ljepše i korisnije iza požara (požari su ipak činjenica) imati golet izloženu eroziji ili lijepu šumu sa svim navedenim korisnim funkcijama.
Autor u članku navodi kako se sve češće u javnosti spominju zahtjevi za promjenom biljnog pokrova u našem priobalju i na otocima. Čudni i neshvatljivi pa i nemogući zahtjevi! Neće valjda na referendumu ili pak na mitingu, izvikivati »dolje eumediteranska klima!«, »nećemo vapnenačku podlogu!«, »hoćemo bukvu, jelu, smreku, slavonski hrast!«. Ma kakvi
zahtjevi za promjenom vegetacije!? Bog i priroda obdarili su nas ovim ljepotama, samo ih treba znati i htjeti čuvati pa i koristiti.
kaže »Nikad priroda ne jedno a mudrost drugo«.
(Decimus Junius Juvenalis)
U članku nije pošteđena ni preventiva u zaštiti od požara tijekom ljeta 1998. god. i navode se neprimjerene vrste biljnog pokrova, malo protupožarnih putova i drugo. Jedno je točno, da preventive u bilo kojoj oblasti nije nikada dosta. Ali, zasigurno se može reći da su za proteklu sezonu bile sveobuhvatne preventivne pripreme i horizontalno i vertikalno od lokalne uprave i samouprave, šumarske službe, vatrogasne pa do nadležnih ministarstava i najviših republičkih institucija. Očito je daje autor članka imao usko usmjeren tekst propuštajući bitno. Uzima za problem biljni pokrov koji se ne može mijenjati, osim njegovati. Spominje i protupožarne putove, koji se ne mogu preko noći izgraditi. Na početku svog članka pripomenuo je i sušno vruće ljeto s neuobičajenim vremenskim nepogodama, pa je iz te činjenice trebalo izvući zaključak. Dobar je poznavatelj Dubrovačko-neretvanske županije, ali nije ni jednom riječju spomenuo koliko su »Hrvatske šume« p.o. Zagreb sa svojim stručnjacima u posljednjih nekoliko godina izgradile šumskih prometnica i uzgojno-zaštitnim mjerama očistili šumskih površina na području te županije. Zaboravio je spomenuti Viganj, za mene najtragičnije mjesto u Ijetošnjim požarima (dva ljudska života stradala u požaru) do kojeg se može doći tek jednim uskim kolničkim trakom. A to je područje koje je u vrijeme turizma dalo milijune deviza. Stoje za uzvrat dobilo? Istodobno se zahtijeva da brda budu preko noći prošarana šumskim putovima. Jeste li se upitali stoje gorjelo na Korčuli?
Svake godine u uzgojne i zaštitne radove »Hrvatske šume« ulažu znatna sredstva
Gorjele su zapuštene poljoprivredne površine, nekadašnji vinogradi i maslinici, a sada obrasle alepskim borom starosti preko sedamdeset godina. Rasli su borovi na s mukom podignutim terasama, koje su čekale svoje gospodare da ih obnove i ponovo obrade svoje vinograde i maslinike. Nade i želje su postojale, ali se gospodari nisu vraćali iz prekooceanskih zemalja od kako su ih tamo nasilno uputili žilogriz-fi-loksera (kukac koji je uništio otočne vinograde) i ondašnji režim tvorevine SHS. Ta dva štetnika javila su se na samom početku dvadesetih godina ovog stoljeća i od tada se može reći da je Hrvatska počela nago-rijevati. Prvi je uništio vinograde, a drugi nije davao nikakvog poticaja za ostanak i opstanak na tim prostorima. Ipak se nekako životarilo. Poljoprivreda, odnosno poljoprivredne površine postupno se zapuštale i napuštale. Ruralno stanovništvo se iseljavalo ili odlazilo u gradove. U šitmarstvu na uzgoju i zaštiti šuma vrlo malo se radilo do devedesetih godina. Zarađen novac u turizmu odlazio je na put bez povratka. Nije se ulagalo ni u poljoprivredu ni u šumarstvo, a jako malo u infrastrukturu. To je osnovni razlog da je zapuštena poljoprivreda, neuređene šume, nedovoljno razvijena infrastruktura što se nepovoljno odražava na preventivu u zaštiti od požara. Dakle, stanje u zaštiti od požara nije isključiva posljedica sadašnjeg rada i organiziranja.
Vrijedno je spomenuti i podsjetiti se prvih učestalih požara s početkom sedamdesetih godina na području Dalmacije kao izravna posljedica nedovoljne brige o naprijed spomenutim granama. Do tih godina alepski borje bio »svetinja«.
Samo oni koji ne žele znati kakva je vegetacijska struktura na području Dalmacije i što je sve nestajalo u vatrenoj stihiji, mogu jednostavno donositi zaključke i odluke.
Oni se jednostavno odluče izabrati za krivca šumarske stručnjake i alepski bor. Gorjelo je baš sve: borove šume, zimzelene i listopadne šume, maslinici i vinogradi, livade i pašnjaci, gospodarski i stambeni objekti i sve što bi se našlo pred plamenom tijekom sušnog vrućeg ljeta.
Na kraju bih ipak preporučio što više korisnog rada u lovištu i poduzimanju mjera na uzgoju i zaštiti divljači. Koristan rad će biti ako se upoznaju ckološko-biološke pa i morfološke osobine divljači koja se može i želi uzgajati u lovištu. Isto tako treba poznavati ekološke-biološke osobine biljnog pokrova, pa neće biti problema s brojem divljači u lovištu.
Svako nasilje nad prirodom višestruko se negativno vraća vama ili vašim potomcima.
Ivan Tolić, dipl. inž. šum. Rukovoditelj Odjela za ekologiju
Uprava šuma Split
Časopis Hrvatske šume I 29
rNTERNET
Sa sastanka informatičara u Spačvi
Nove tehnologije u starim šumama I skoristivši malo zimsko zatišje, tim pro
branih informatičara Hrvatskih šuma sklonio se u duboki mir starih
spačvanskih šuma da bi proučavao vrlo »nemirne« najnovije mikrosoftovske tehnologije. Na stručnoj raspravljaonici (u okolnom svijetu zvanoj workshop) na rasporedu su se našle sve neke nove inter-netske tehnologije poput HTMLa, ASPa, ODBCa i još pregršt sličnih skraćenica kakvih Spačvajoš vidjela nije. Stoje najzanimljivije, ni za nazočne informatičare, iako se za njih ne bi moglo reći da ne prate novitete, dobar dio svega toga bila je prava novost.
I kako sada štovanom čitatelju na jednoj kartici pojasniti što nam novoga donose nove informatičke tehnologije? I to ne samo nama informatičarima, već upravo korisnicima. Ukratko, sve je novo! Objektno programiranje, baze podataka, mrežne postavke - sve to posve mijenja upravo korisnikov pristup njegovom novom alatu. Nema više na desetine različitih »aplikacija« od kojih svaka ima svoj izgled, svoj pristup, svoje zahtjeve. Nema više crnih ekrana i zelenih svjetlucavih slova, a pomalo se stišava i glasno »drljanje« igličnih pisača.
Puno je jednostavnije objasniti što ima. Jednostavno pogledajte kako izgleda Internet, ili još bolje, naš intranet i pokušajte u šarenim ekranima prepoznati svoj ekran za unos popratnice, temeljnicu za knjiženje, obrazac za prijavu požara. Još jednostavnije ćete prepoznati razne preglede, kartice, liste... A što je tu novo? Pa upravo kao i na Internetu: na svom računalu trebate samo internetski čitač a sve ostalo: baza podataka, forme za unose, ekrani za preglede - sve je to negdje drugdje, na nekom serveru u tamnim računalnim dubinama - neznano gdje a opet dostupno svima - naravno, onima kojima dostupno treba biti.
A kako bi to u praksi izgledalo? Vidjet ćete vrlo brzo. Na primjer: već za koji tjedan obrasci za prijave požara otići će u povijest a Internet i odgovarajući klijenti za prijave požara u »krškim« šumarijama osigurat će da detaljno izvješće bude na ekranu stručnjaka u Direkciji istovremeno kad ga vipravitelj šumarije upiše u svoje računalo u šumariji (ili kod kuće... ili bilo gdje)-
Sistemaš Veljko Kovacević izlaže potanko o novini tehnologijama koje ulaze i u naš Internet dok ga suradnici pozorno prate na ekranu
Ili, novog hsPROa nikad neće biti! Postojat će samo baza podataka o proizvodnji i posve će biti svejedno da li će preu-zimač popratnice upisivati na starom DOS programu u šumariji, na internetskom obrascu na kućnom računalu (kad na trenutak uspije otjerati svoje potomstvo od njihove partije Tomb Raidera) ili jednostavnim priključenjem terenskog računala na telefon u prvoj birtiji na koju naiđe... U svakom slučaju, promjene stanja zaliha će istodobno biti vidljive i upravitelju u šumariji i šefu koniercijale u upravi a utjecat će i na skupo izvješće o proizvodnji
Hrvatskih šuma. A kako je to sve bilo u Spačvi. Najprije valja pohvaliti domaćina: uvjeti za rad bili su idealni - ekipa Informatičkog odjela UŠ Vinkovci pripremila je pravu računalnu radionicu i pobrinula se za sve stoje trebalo, ekipa Quercu-sa, potpomognuta slavonskim tradicijama, bila je nenadmašna u onim egzistencijalnim stvarima a prekrasna lovačka kuća sama po sebi, pa i njena lokacija u Spačvanskoj šumi učinila je ostalo.
Sudionici su bili uglavnom onaj kreativni dio direkcijskog informatičkog tima uz nazočnost nekoliko informatičara »koji
Zajednički snimak pred lovačkom kućom »Spačva« svih sudionika i..
30 / Časopis Hrvatske šume
obećavaju« iz UŠ Vinkovci, Osijek, Našice, Bjelovar, Sisak i Gospić. Ne stoga što nema više »obcćavajućih«, ali jednostavno je trebalo negdje povući granicu. Za sve ostale uskoro slijedi nešto kraći seminar sa istim temama.
Iako je koncept rada bio »radio-ničkog« tipa i svatko je već svojom nazočnošću pridonio programu, valja zabilježiti da je nositelj pojedinih tema, uz šefa Informatičke službe (po službenoj dužnosti) bio i Veljko Kovačević, naš »si-stemaš« i inače zadužen za nove tehnologije. Međutim, brzo se pokazalo da smo svi mi, iako relativno mladi, ipak informatički starci. Naš stalni vanjski suradnik, student Siniša Tkalčec, svojim posve drukčijim gledanjem na nove tehnologije sve nas je podsjetio na to kako smo i mi nekad bili mladi i pametni i pravili se jako važni pred onima koji o računalima pojma nisu imali. Ah, ta mladost...
- ^K . Branko Meštrić
UPRAVA SUMA NOVA GRADIŠKA
ispred hrasta orijaša starog tristotinjak godina u Drenovcima
Nema opasnosti od mrazovca N ovogradiški šumari obavili su
tijekom prošle i početkom ove godine, u okviru zaštite šuma,
praćenje zaraze velikog i malog mrazovca (Hibernia defoliaria i Opcrophtera brumata). Motrenje je izvršeno na području devet šumarija, u 25 gospodarskih jedinica, na 31 plohi i 306 stabala. Praćenje je započelo u listopadu 1998., a završeno je u siječnju ove godine. Prethodno su obnovljene plohe s ljepljivim prstenovima, širine 8-10 cm i debljine oko 2 mm, a učestalost opažanja se odvijala u ovisnosti od jačine napada navedenog štetnika - svakodnevno odnosno svaki drugi ili treći dan. Tijekom svake kontrole zaduženi opažači očistili su ljepljive pojaseve na stablima od mužjaka velikog i malog mrazovca, drugih kukaca i eventualnih nečistoća, a ženke su izbrojali, evidentirali u propisane obrasce te ih isto odstranili s prstena.
Na već uobičajeni računski način, iz omjera ukupnog broja uhvaćenih ženki na deset stabala i ukupnog opsega stabala dobiven je prosječan broj ženki po centimetru opsega stabla na plohi. Kako nas je obavijestio ing. Ivan Prgič, stručni suradnik za ekologiju i zaštitu šuma, prosječan broj ženki velikog i inalog mrazovca po centimetru opsega na svim
plohama kretao se od 0,004, na području šumarije Trnjani, do 0,085 na području novokapclačkc šumarije. Navedeni podaci, ističe ing. Prgić, ukazuju na to da nema opasnosti od golobrsta, budući da nije riječ o kritičnom broju. Naime, na temelju dosadašnjeg iskustva, orijenta-cijski se može smatrati da će golobrst nastati, ako se po jednom centimetru prosječnog opsega debla uhvati 1-2 ženke.
U okviru dijagnozno-prognozne službe u ovoj Upravi šuma pozornost je bila, osim na gubara i mrazovca, usmjerena i na pojedine bolesti i druge štetnike šumskog drveća. Tijekom protekle godine zaštitno se djelovalo protiv hrastove pepelnice i medljike, koju uzrokuje gljiva Microsphaera alphitoi-des, kao glavni uzročnik sušenja naših nizinskih hrastovih šuma. Budući da najviše napada lišće hrasta lužnjaka, karakterističnog za područje novogra-diške uprave, treba joj posvetiti osobitu pozornost. Intenzitet napada pepelnice, prema riječima ing. Prgića, kretao se od 20-100 posto, no činjenica je da ga nije bilo na većim površinama. Veći napad bio je izražen u mješovitim sastojinama s jasenom, predviđenim za pripremni sijek, a osobito je bio opasan onaj koji je
uslijedio iza napada gusjenica. Naime, događa se da pepelnica nekoliko godina zarcdom napadne mlado hrastovo lišće, koje izbije nakon što gusjenice obrste prvi hrastov list, a posljedica toga je fiziološko slabljenje hrastovih stabala, te sušenje i ugibanje nakon napada nekih sekundarnih bolesti i štetnika. Tretiranje hrastovog ponika i podmlatka protiv pepelnice obavljeno je leđnom i traktorskom prskalicom, s fungicidima Anivi-lom, Rubiganom i Tiltom. Najizraženiji napadi hrastove pepelnice uslijedili su na području šumarija Stara Gradiška, Novska, Okučani i Slavonski Brod.
Na području šumarija Stara Gradiška i Novska izvršena je zaštita protiv kukavičjeg suznika i zlatokraja, gdje se intenzitet napada kretao od 40-100 posto. Na novljanskom terenu tretiranje je obavljeno i protiv hrastovog četnjaka. Protiv štetnih kukaca od insekticida su korišteni Fastac, Decis i She-rpa. Manji intenzitet navedenih štetnika bio je na području šumarije Nova Gradiška. Rodcnticidom Facironom izvršena je na većini šumarija zaštita protiv štetnih glodavaca. .
^ I. TOMIĆ
Časopis Hrvatske šume / 31
15. SJEDNICA
U rasadniku Hajderovac održana sjednica GSV »Hrvatskih šuma«
Osnovni problem nelikvidnost U šumsko-hortikulturnom rasadniku »Hajderovac« kod Kutjeva
održana je 15. sjednica Glavnoga zaposleničkog vijeća JP »Hrvatske šume« p.o. Zagreb. U ime domaćina, požeške Uprave
šuma, nazočnima su se prigodnim riječima obratili upravitelj Uprave ing. Stjepan Blažičević i ing. Željko Ognjcnčić, upravitelj kutjevačke šumarije, upoznavši ih s poslovanjem. Pod predsjedanjem predsjednika GZV-a ing. Ivana Zovaka, a u nazočnosti predstavnika pojedinih uprava šuma i čelnika iz Direkcije, izvještaj o poslovanju »Hrvatskih šuma« podnio je pomoćnik direktora ing. Tomislav Starčević. Istaknuo je da će ova godina biti prijelomna zbog drvne industrije koja je u kolapsu, ograničenosti domaćeg tržišta i izvoza, što se, unatoč redovitoj proizvodnji, negativno odražava na različita plaćanja i naplatu roba odnosno prouzrokuje nelikvidnost, koja je najveći problem.
Pozornost sporednim šumskim proizvodima
- Dugovanja kupaca su ogromna i pokušavamo ih staviti pod kontrolu na taj način da svi oni koji nam duguju više od 10 posto ne mogu dobiti robu te pratimo tjednu naplativost. Novo rukovodstvo želi promijeniti dosadašnju praksu centralizacije poduzeća tako da osnovne jedinice-šumarijc i Uprave - dobiju što veće ovlasti, ali i odgovornosti. Radi stabilizacije poslovanja donesena je odluka o izradi srednjoročnog plana za razdoblje od 2000.-2005. godine, a u okviru plana za 1999. moraju se naći korcktivi ponašanja prema tržištu, koje je hirovito i na kojcin je ponuda veća od potražnje — naglasio je ing. Starčević, napomenuvši da ova godina nije nesavladiva, no izrazio je sumnju da će se planirana struktura drvnih sortimcnata i prihod ostvariti. Osvrnuo se na problematiku poslovanja u uzgajanju šuma, gdje se pokušava prikazati nekakva dobit i dobro poslovanje, unatoč činjenici daje ova djelatnost samo trošak. Osobito pozornost mora se posvetiti troškovima na obnovi šuma, koji su naročito visoki u Priobalju (i do 50 radnika - dana po hektaru). Na obnovi šuma, kazao je, moramo se maksiinalno zauzeti, uz što manju potrošnju. Uz povećanje proizvodnje mora se smanjiti relativni odnos između općeg i direktnog troška. U daljnjem izlaganju ing. Starčević je napomenuo da više pozornosti treba usmjeriti na korištenje sporednih šumskih proizvoda, kao što su gljive, meso divljači i drugo te na turizam u šumarstvu, što traži angažman svih zaposlenika. Iz lovstva se mora pokušati izvući određena dobit, a bavljenju lovnim turizmom treba posvetiti dužnu pozornost, jednaku kao i proizvodnji furnirskih trupaca.
Nalazi revizije Rukovoditelj Službe za reviziju i unutarnju kontrolu Đuro Ćuti
govorio je o izvještaju Međunarodne revizije o poslovanju »Hrvatskih šuma« do polovice prošle godine. Naglasio je probleme manje obračunate amortizacije osnovnih sredstava (ceste i zgrade), izdvajanja za općekorisne funkcije šuma i znatne svote novca za PDV, što će se negativno odraziti na završni račun za 1998. godinu. Reviziju je, nakon ponovljenog natječaja, radilo 15-20 osoba iz američko-hrvatske revizorske kuće Delotte-touch, a namijenjena je samo za internu upotrebu. Poduzeće je, prema mišljenju revizije, promijenilo stope amortizacije, stoje nedopustivo i u suprotnosti s važećim zakonima i pravilnicima, a zaduženi za reviziju smatraju daje to učinjeno namjerno, kako bi se snižavanjem amortizacijskih stopa iskazala dobit. Tako je za amortizaciju cesta umjesto 4% obračunato samo 0,5%, a za zgrade umjesto 2% obračunato je 1% te je prouzročen gubitak od gotovo 76 milijuna kuna. Zbog krivo procijenjene imovine izdvojenih Društava ograničene odgovornosti, nastala je razlika od približno 60 milijuna kuna, što je proknjiženo u prihode, a prema
reviziji je trebalo staviti u revalorizacijsku pričuvu. Uz prihodovnu dobit koja je već jednom bila u ukupnom prihodu i vrijednosno usklađivanje kupaca, ukupni gubitak je povećan na 220 milijuna kuna, a tome treba dodati 145,5 milijuna kima iz OKFŠ-a koji su se, protivno zakonu i namjeni, trošili nenamjenski. Revizija je predložila, naglasio je Ćuti, da se gubitak odmah knjiži, a novac namijenjen za OKFŠ mora se vraćati u sljedećih pet godina. Ovaj izvještaj revizija je dostavila Upravnom odboru poduzeća, a on je o tome obavijestio Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Ured za restrukturiranje i ekonomiku. Sljedeći potez je na vlasniku »Hrvatskih šuma«.
Plaće kasne Bilo je riječi o problemu manjka novca za isplatu osobnih doho
daka za prosinac i terenskih dodataka. Za tu namjenu nedostaje 25 milijuna kuna, a osim Uprava šuma Senj i Vinkovci, svim drugim upravama nedostaje novac. Radi rješavanja ovoga problema vjerojatno će se morati podići kredit, stoje nepopularan i skup način. Kako bi se naplatila tek desetina potraživanja, novac bi se osigurao, ali to je malo vjerojatno, jer je drvna industrija na koljenima. Stjepan Vragolović iz novogradiške Uprave šuma govorio je o problemima osnivanja novogradiškog d.o.o. prije tri godine te istaknuo daje 17 ljudi dobilo otkaz iako im je obećano da će ostati raditi. Čedomir Dunato iz UŠ Senj naglasio je da u šumariji Krk ima manjka zaposlenih s obzirom na opseg poslova, a Zcljko Cutvarić iz bjelovarske uprave predložio je da se načini redoslijed prilikom isplata osobnih dohodaka za sve uprave i da se on poštuje. Predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing. Ivan Zovak podsjetio je nazočne da je 27. siječnja, a nisu isplaćene plaće za prosinac te je postavio pitanje stoje s obvezatna poslodavaca da osobne dohotke i terenske dodatke isplati do 20-og u mjesecu. Ing. Starčević odgovorio je da će plaće i terenski dodatak biti isplaćeni do kraja siječnja, a u najkritičnijim upravama do 5. veljače. Usvojen je zaključak daje poslodavac dužan GZV-u dostaviti precizni izvještaj o provedenoj reviziji u poduzeću. Raspravljalo se i o namjeri otkaza ugovora o radu zaposleniku ing. Anđelku Serdarušiću, bivšem direktoru »Hrvatskih šuma«, a preciznije tumačenje dao je diplomirani pravnik Danko Kralik, napomenuvši daje riječ o namjeri otkaza a ne o otkazu, koji može biti sporazuman i jednostran, a za to je nadležan Upravni odbor poduzeća.
Predsjednik GZV-a osvrnuo se na odgovor direktora Ivana Tar-naja na žalbu GZV-a upućenu na presudu Općinskog suda u Zagrebu, u svezi s korištenjem radničkih odmarališta. Direktor smatra daje žalba neosnovana, a da je presuda pravovaljana, ali Zaposleničko vijeće podržava žalbu bez obzira na direktorov dopis.
Izbor i do kraja ožujka Istaknuto je da skupove zaposlenika, po zakonu, treba organizi
rati tijekom veljače, odnosno prije izbora za nova Zaposlenička vijeća. Odluku o raspisivanju izbora donose zaposlenička vijeća pojedinih uprava, a zakonska je obveza organizirati izbore do kraja ožujka. Dogovoreno je da izbore treba održati barem tjedan dana prije isteka mandata dosadašnjim vijećima, a svaki član biračkog odbora mora potpisati izjavu da neće biti kandidiran na izborima. Nove kolektivne ugovore, koji važe od 1. siječnja 1999., dobile su samo sisačka, bjelovarska i vinkovačka uprava te direkcija. Stoga je zaključeno da se ugovori dostave svim članovima zaposleničkih vijeća, a rasprava se o novom Kolektivnom ugovoru odgađa. Od poslodavca se traži primjena ugovora od navedenog datuma, što medu ostalim uključuje povećanje vrijednosti boda od 1,20 na 1,30, naknade za prehranu u tijeku rada s dosadašnjih 400,00 na 500,00 kuna i đr. _^^ ,, ^ ,
I P (I. T.)
32 / Časopis Hrvatske šume
STRANICA NAŠIH ČITATELJA
{^KOM MILJEU Nastavljamo sa objavljivanjem vaših foto
grafija. Danas ponovno objavljujemo radove tri autora, koji su nam i poslali najviše svojih fotografija, uglavnom zimskih motiva.
U prošlom broju iz tehničkih razloga došlo je do zamjene nekih potpisa i imena, stoga autore, molimo da prihvate našu ispriku.
Šaljite nam i dalje vaše uspjele fotografske radove, a Redakcija nastoji ishoditi i simbolične honorare za vaše objavljene slike.
Urednik
Zimsko ruho Foto: Zvonko Ištvan Moive
Posljednji zalazak sunca 1996. Foto; Željko Gubijan Šumarija Vrbovec