HRVATSKE ŠUME 268 - 4/2019 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/268.pdf · Hrvatske, Hrvatska gorska služba spašavanja te Hr - vatske šume uz brojne druge partnere i sponzore

BROJ 268 | TRAVANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 268 | Godina XXIII. | Zagreb, travanj 2019. | ISSN 1330-6480

Aktualno

Natura 2000

Izdvajamo...

Na Medvednici nema prekomjerne sječeVeliki američki metiljMediteranski potkornjak

Svjetski dan šuma Hrastova mrežasta stjenica Katastar i kartografija

Aktualno

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković, Proljeće | Zadnja stranica: Marinko Bošnjaković, Češeri

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj 3 Uspješni projekt nastavlja se i u 2019. godini

4 Napokon dobar članak o požarima

5 Rekordno niska potraživanja Hrvatskih šuma

6 Djelatnici šumarije Tikveš - Bilje unosili lijek u lovište

8 Ekološka mreža - sastavni dio šumskogospodarskih planova

10 Klimatske promjene glavni uzrok gradacije štetnika

12 Potrebna bolja komunikacija kako bi se izbjegli nesporazumi

14 Potpisan sporazum između Hrvatskih šuma i braniteljske udruge

15 Suradnja šumara i općine Lipovljani ušla je u tradiciju

16 Sajam kojeg vole i struka i posjetitelji

18 Hrvatske šume predvodnici u korištenju biomase

20 Zajednička proslava mogla bi prerasti u tradiciju

21 Veliki aplauz malim autorima

22 Sadnja klona gupčeve lipe na mjestu Kasumovićevog biljevišta

23 Svečani dan obilježen predavanjima, izložbom i radionicama

24 Cilj je stvoriti svijest oko problema klimatskih promjena

26 Jasen i četinjače i dalje loše, sveukupno dobro

28 Lipa je neslužbeni simbol šumarije

30 Enciklopedija domaćeg ljekovitog bilja

32 Inovativna metoda utvrđivanja brojnosti

34 Preduvjeti razvoja organiziranog šumarstva

37 Najvažniji činitelji su gustoća i vlaga

38 Ljekovita, aromatična i medonosna biljka

40 Obavezno izbjegavati!

41 Doživjeti šumu iz ptičje perspektive

42 LISICA


Najava

Malo tko nije čuo za akciju pošumljavanja opožare-nih područja u okolici Splita pod nazivom Boran-ka, koju su prošle jeseni organizirali Savez izviđača Hrvatske, Hrvatska gorska služba spašavanja te Hr-

vatske šume uz brojne druge partnere i sponzore.Akcija u kojoj je sudjelovalo više od 2.500 volontera koji su

obnovili 60.000 m² opožarenog zemljišta privukla je pozor-nost javnosti, a naposljetku i premijera Andreja Plenkovića koji je i osobno dao obol ovoj akciji. Akcija je imala i svoj edu-kativni karakter te je više od 500 djece osnovnoškolske dobi sudjelovalo u edukativnim aktivnostima koje su za tu priliku osmislili djelatnici splitske podružnice Hrvatskih šuma, Saveza izviđača, HGSS-a i Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Kako bi bila velika šteta ne nastaviti s entuzijazmom koji je donijela akcija, iz Saveza izviđača Hrvatske najavili su kako nastavljaju s edukacijskim radionicama na području Splita i Solina, a koje će se kao i lani provoditi u suradnji s HGSS-om i Šumarijom Split. No, cilj je akciju širiti i na druga područja te bi prema svim najavama akcija ove godine trebala biti na zadarskom području koje je također teško stradalo u ljetnim požarima 2017. godine.

Uspješni projekt nastavlja se i u 2019. godini

Prema informacijama koje smo dobili iz Saveza izviđača Hrvatske planirane aktivnosti započinju već u travnju kada će krenuti edukacije po školama, ali i javna edukativna kam-panja koja će trajati do kraja godine. U tom periodu plani-rano je podijeliti još 20.000 paketića popularnih boralica, tj. pastelnih bojica proizvedenih iz pougljenih borova stradalih u požaru. Najavna kampanja krenut će na jesen s početkom iduće školske godine kada će se u javnosti točno znati koje će se opožarene lokacije obnavljati. U planu su dvije akci-je na području grada Splita, jedna akcija na području gra-da Solina te sredinom studenog velika akcija u Zadarskoj županiji. Akcije sadnje planiraju se za jesen jer je dokazano kako jesenske sadnje imaju veći uspjeh od proljetnih, a od travnja do prosinca provodila bi se edukacija po školama te javna edukativna kampanja po uzoru na prošlogodišnju koja je bila vrlo uspješna. Za kraj godine, u prosincu, planira se završna konferencija u Hrvatskom saboru gdje bi se iznijeli rezultati za 2019. godinu.

Akcija koja je osvojila srca diljem Hrvatske, prema svemu sudeći, doživjet će uspješan nastavak i ove godine, stoga se radujemo novim aktivnostima Boranke u Dalmaciji.

Tekst: Goran VincencFoto: SIH

Vrlo uspješna suradnja Saveza izviđača Hrvatske, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskih šuma pod nazivom Boranka nastavit će se i u 2019. godini. Cilj je prošlogodišnji projekt pošumljavanja opožarenih površina, uz splitsko i solinsko područje, proširiti i na zadarsko područje te postupno nastaviti širenje po cijeloj Hrvatskoj.

Boranka je privukla veliki broj volontera

Sadnice spremne za sadnjuAkciji je podršku dao i premijer Andrej Plenković

Boranka se nastavlja

Napokon! Dočekali smo i to da se u hrvatskim mediji-ma pojavio dobar članak o požarima. Od kada pratim ovu problematiku, a to je od 2011. godine, čuo sam svakakvih gluposti: od toga da je alepski bor, inače

„korov koji ne proizvodi kisik“, kriv što Dalmacija gori pa sve do notorne gluposti kako krivce za požare ne treba sankcioni-rati jer je riječ o problematičnim ljudima (?!?). Količina gluposti s kojom se susrećemo češljajući medijski prostor, a vezana je za požare uistinu je golema, ali o tome nema smisla pričati jer napokon imamo priliku nekoga i pohvaliti.

Članak koji je napisala kolegica Suzana Župan objavljen je u Glasu Slavonije 13. ožujka pod naslovom „Vatra na otvorenom „spalila“ i do četrdeset posto potpora“ aludirajući pri tome kako je čak 140 OPG-ova u 2018. godini izgubilo i do 40 % potpora jer nisu poštivali pravila o upravljanju žetvenim ostacima teme-ljenim na Pravilniku o višestrukoj sukladnosti. Novinarka Župan naglasila je kako su iz Ministarstva poljoprivrede istaknuli da je zabranjeno paljenje ostataka žetve na obradivoj površini ili palje-nje korova, a kažnjava se uskraćivanjem potpora u određenom postotku, ovisno o težini prekršaja. Također se ističe kako je kon-trolirano spaljivanje biološkog otpada na prostorno ograničenoj, manjoj površini dopušteno, ali nije dopušteno spaljivanje nadze-mnog dijela obradive površine te je takva akcija podložna sank-cijama, osim u slučaju suzbijanja štetnih organizama uz naredbu nadležne službe i inspekcije. Administrativnu kontrolu i kontrolu na terenu provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, a nepridr-žavanje pravila iz Pravilnika može prouzročiti umanjenje prava u iznosu i do 100 %. U fokusu je resornog ministarstva zaštita šuma te šumskog i poljoprivrednog zemljišta kao resursa, a novinarka čak i navodi stavak iz Zakona o šumama gdje je jasno naznačeno kako je loženje vatre u šumi i na šumskom zemljištu te na zemlji-štu udaljenom 50 metara od ruba šume zabranjeno, a iznimno dozvoljeno izvan protupožarne sezone na šumskim radilištima i u svrhu uspostave šumskog reda.

Ne znam koliko je čitateljstvo svjesno jer u moru šunda koji smo svakodnevno prisiljeni čitati, kvalitetne informacije

Napokon dobar članak o požarimaNapokon mogu pohvaliti jedan članak koji je u medijima izašao, a vezan je za šumarima bliske teme. Riječ je o članku kolegice Suzane Župan koji je izašao u Glasu Slavonije 13. ožujka, a tiče se nepažljivog paljenja vegetacije u poljoprivredi pri izvođenju proljetnih radova. Nažalost, taj članak bit će slabo čitan u dijelovima države gdje su požari itekako veliki problem.

Komentar

nije lako uočiti, a upravo je ovaj članak pun kvalitetnih infor-macija za građanstvo.

Imamo informaciju aktualnu za poljoprivrednike koja upo-zorava na njihovu odgovornost u protupožarnom sustavu. Nemojte zanemariti činjenicu kako je broj proljetnih požara nastalih spaljivanjem ostataka u poljoprivredi nadmašio broj ljetnih koji su medijski zanimljiviji jer se uglavnom događaju na obali usred turističke sezone.

Treba imati na umu kako se požarima ne uništava samo re-surs, već se troše i znatna sredstva prilikom njegova gašenja, ali i u sanaciji. Posljedično, manje požara znači više novca za neke potrebitije stvari, možda za zdravstveni ili obrazovni sustav.

Tu je i informacija kako je taj sustav unatoč uvjerenjima učinkovit. Kazne su sustigle 140 OPG-ova kojima je uskraćen znatan dio potpora. Jedan se poljoprivrednik iz članka novi-narke Župan u potpunosti slaže s ovakvim sustavom tvrdeći da „kazne uvode red“. Spomenuti poljoprivrednik naglašava kako on svoj poljoprivredni ostatak zaorava što je puno lo-gičnije jer na taj način dodatno prihranjuje tlo koje bi poža-rom uništio i zbog kojeg bi morao izdvojiti više sredstava za umjetna gnojiva, a posljedično bi na taj način pridonio većem zagađenju tla kao resursa.

Zabrinjavajući je podatak kako je broj proljetnih požara u porastu, ali to je isključivo zato jer je javnost o njima slabo in-formirana.

Nažalost, članak je izašao u Glasu Slavonije koji je tradicio-nalno čitan u možda najdiscipliniranijoj našoj regiji u pogledu požara. Čitatelji problematičnih regija, a to su Dalmacija i Lika, vjerojatno neće imati prilike pročitati isti tekst.

U medijima koji su čitani na tim prostorima možemo proči-tati o već tradicionalno smiješnim kaznama od 2 do 15 tisuća kuna za počinitelje, floskulama o opasnostima od požara, a dobit ćete i izvještaj u kojem se taksativno nabraja gdje je sve gorilo te kolika je površina izgorjela. Boring! Boring!

Stoga kolegici Župan upućujem iskrene čestitke na članku.

Tekst: Goran VincencFoto: Marinko Bošnjaković

Broj proljetnih požara premašio je broj ljetnih požara

AktualnoBroj proljetnih požara premašio je broj ljetnih požara

Naplata potraživanja tradicionalno je veliki problem u hrvatskom gospodarstvenom prostoru i jedan od glavnih razloga velikog broja propalih tvrtki. Nepre-gledan je niz vjerovnika i dužnika na trgovačkim su-

dovima, a ako pitate novu dijasporu koja je proteklih godina zamijenila Hrvatsku drugim državama, vjerojatno i jedan od glavnih razloga zbog kojeg su se iselili.

Stoga podatak da naplata potraživanja Hrvatskih šuma po-sljednjih nekoliko godina drastično pada da bi u ožujku do-segla rekordno nisku razinu, razlog je za veliko zadovoljstvo. Uzevši u obzir razdoblje od 1. siječnja pa sve do 8. ožujka, una-zad zadnjih nekoliko godina kada razina naplate pada zbog ugovora koji se potpisuju svake godine s drvnom industrijom vidljivo je kako je naplata posljednjih godina padala progre-sivno od dolaska Uprave na čelu s predsjednikom Krunosla-vom Jakupčićem.

Potraživanja su primjerice u 2016. godini iznosila 92.435.522,77 kn da bi iduće godine bio zabilježen drastičan pad, kada su potraživanja iznosila 65.773.847,38 kn. Veliki pad potraživanja nastavio se i u 2018. godini kada su zabilježena potraživanja u visini od svega 25.377.255,68 kn. U 2019. go-dini na dan 8. ožujka zabilježena su potraživanja u visini od

Poslovanje

Rekordno niska potraživanja Hrvatskih šuma

Gledajući poslovne rezultate Hrvatskih šuma unazad dvije godine, teško je ne uočiti podatak kako su potraživanja Hrvatskih šuma prema kupcima rekordno niska. Kako stvari stoje taj trend bi se trebao nastaviti i u budućnosti.

20.695.929,35 kn i ona trenutno predstavljaju povijesno naj-nižu razinu potraživanja Hrvatskih šuma.

Veliki je to uspjeh u postojećem poslovnom okruženju i si-gurno jedan od pokazatelja kako se u Hrvatskim šumama radi odličan posao.

Kao glavne razloge dobrih poslovnih rezultata direktorica Sektora komercijalnih poslova Ivana Mezak ističe uvođenje stro-ge kontrole potraživanja naplate od kupaca. Također navodi kako se provode kontrole isporuke sirovine ugovorenim kupci-ma te se vrši obustava isporuke robe kupcima koji nisu podmi-rili prethodna dugovanja, a ovisno o danima obustave isporuke, proporcionalno se umanjuju godišnje ugovorne količine.

Nadalje, direktorica Mezak ističe kako se uspostavio kvalite-tan odnos između kupca i Sektora komercijalnih poslova gdje se komunicira na svakodnevnoj razini te se poštuju ugovoreni odnosi, kako od strane Hrvatskih šuma isporukom, tako i od strane kupaca plaćanjem u zadanim rokovima.

Temeljni dokument poštivanja obje strane jest Odluka o instrumentima naplate potraživanja i postupku pokretanja prisilne naplate potraživanja, donesen u rujnu prošle godine, a koji će biti garancija da će se ovaj trend nastaviti i u budućnosti.

Ovu činjenicu ne treba zanemarivati jer je riječ o cijelome poslovnom lancu koji je postavljen na zdrave noge, a taj odnos prepoznaju i ostali dionici koji sudjeluju

Graf: Sektor Komercijalnih poslova HŠ

Tekst: Goran Vincenc


u ovoj poslovnoj grani, po-put Hrvatske gospodarske komore, banaka i sl.

Samim time drvni se biznis postavlja visoko na ljestvici poslova sigurnih za ulaganje, što prepozna-ju i investitori koji ulažu i u nove proizvode i u nove tehnologije čime pomažu u razvoju tvrtke Hrvatske šume te usmjeravaju inve-sticije u moderno poslova-nje kakvim se diče i puno razvijenije države od Hr-vatske.

Aktualno

Prekrasan sunčani ponedjeljak po-četkom ožujka i suhi Kopački rit bez poplavne vode koja će s pro-ljetnim poplavama ispuniti goto-

vo svaki predio najveće divljine istočne Hrvatske, idealni su uvjeti za pripremu iduće lovne sezone koja će u lovištu Po-dunavlje – Podravlje početi rikom jelena.

Djelatnici Šumarije Tikveš - Bilje iskori-stili su idealne uvjete koje im je ponudila priroda te su po završetku lovne sezone krajem veljače odmah krenuli s unoše-njem fasinexa, lijeka za jelensku divljač koji se upotrebljava za tretiranje namet-nika velikog američkog metilja kojeg na ovome području ima poprilično.

Lijek će se unijeti u sve šumske pre-djele koji se nalaze unutar lovišta, a to su Semenča, Šeprešhat, Buda, Petreš, Menteš, Unaci i Kalanca, ukupno na 32 lokacije ili na gotovo 9.000 ha.

Za sada nema unosa lijeka na župa-nijskim lovištima i strogom rezervatu

Veliki američki metilj

Djelatnici Šumarije Tikveš - Bilje unosili lijek u lovište

Netom po završetku lovne sezone, djelatnici Šumarije Tikveš - Bilje, koja gospodari većim dijelom najvećeg hrvatskog lovišta Podunavlje - Podravlje, krenuli su s unošenjem lijeka protiv velikog američkog metilja kako bi suzbili ovog nametnika što je više moguće.

pričvrsti za neku vodenu biljku i začahuri se. Kada domadar (jelen) pojede začahu-renu ličinku iz čahure, razvije se odrasli metilj koji živi u jetrima i žućovodu gdje polaže jaja te se ciklus ponavlja.

Zbog drugačijeg probavnog trak-ta veliki američki metilj svinji divljoj (svežder) ne predstavlja veliki pro-blem, no svinja divlja prema mađar-skim znanstvenicima također sudjelu-je u njegovom širenju. Naime, svinje kao životinje sklone kaljužanju na mje-stima gdje puž barnjak prolazi često znaju prenijeti na dlaci začahurene ličinke na veće udaljenosti čime pogo-duju širenju bolesti.

Veliki američki metilj bio je i razlog radnog posjeta krajem prošle godine susjednoj Mađarskoj čiji su znanstvenici

Tekst/foto: Goran Vincenc

Hranilišta u ritskom području lovišta Podunavlje - Podravlje

PP Kopački rit površine 7.000 ha gdje nije dozvoljen proces miješanja hrane s lijekom što predstavlja problem jer se liječenje mora vršiti na cijelom područ-ju. Iz tog razloga, u strogome rezervatu razmatraju se druge metode unosa lije-ka, a sve radnje bit će obavljene u surad-nji s Javnom ustanovom PP Kopački rit. Trenutno se obavljaju sve radnje kako bi proces unosa lijeka u tom području mo-gao započeti.

Veliki američki metilj nametnik je iz reda plošnjaka, a parazitira na unu-tarnjim organima ponajviše jelenske i srneće divljači. Metiljeva zrela jajašca iz crijeva biljojeda izlaze s izmetom gdje dospiju u stajaću vodu. Iz njih se nakon dva tjedna razvije trepetljikava plivajuća ličinka koja se prihvati za puža barnjaka, označenog kao glavnog vektora ovog nametnika, te unutar njega prođe kroz nekoliko stadija da bi se na kraju razvila ličinka s repićem koja napušta puža te se

Puž barnjak prijenosnik je velikog američkog metilja

6 HRVATSKE ŠUME BROJ 268 | TRAVANJ 2019.


Aktualno

najviše napredovali u istraživanju ovog nametnika, kao i u provođenju mjera suzbijanja. U njihovim lovištima treti-ranje je započelo još 1999. godine, a za učinkovitost mjera provođenja liječenja zadužena je jedna osoba na Mađarskom šumarskom institutu koja isključivo bri-ne o velikom američkom metilju. U su-sjednoj Srbiji također se provode mjere i unosi se lijek, stoga je za očekivati kako će cijelo šire područje biti tretirano te će se metilj svesti na biološki minimum. Poznavajući problematiku metilja, šu-mari i lovci u lovištu uklanjaju jetru ugi-nulih domadara koju mogu konzumirati

Hranilišta u ritskom području lovišta Podunavlje - Podravlje

druge životinje kako bi sprije-čili širenje nametnika.

Jelenska divljač zaražena metiljem fiziološki slabi te je podložnija drugim bolestima, a nema ni snage oduprijeti se predatorima, košu-tama se smanjuje plodnost, povećava se mortalitet te joj u konačnici pada trofejna vrijednost. Lijek fasinex koji se koristi u liječenju miješa se sa šrotom, margarinom, uljem i stočnom kredom, a priprema se u klasičnoj miješalici za beton te se kao takav iznosi na hranili-šta gdje ga jelenska divljač može kon-zumirati.

Lijek kao i njegove doze pod budnim su okom dr. Zdravka Janickog s Veteri-narskog fakulteta u Zagrebu s kojim Šu-marija Tikveš - Bilje ima dugogodišnju suradnju. Karenca mu iznosi 40 dana, a kako se svakog proljeća očekuju popla-ve koje traju sve do početka lovne sezo-ne u kolovozu, jasno je kako su trenutni uvjeti idealni za unos lijeka.

Kako trenutno u Kopačkom ritu još nema svježe hrane, jelenska divljač po-jede svu hranu koju joj šumari ostave u automatskim i poluautomatskim hrani-licama, što je također garancija da će se lijek konzumirati. Proces konzumacije lijeka pomiješanog s hranom traje otpri-like 10 dana, a za uspješnu konzumaciju divljači je potreban mir. Nažalost, sve veći broj posjetitelja ulazi u Kopački rit i remeti prijeko potreban mir lovišta.

Također je važno naglasiti kako bi idealno bilo kada bi se lijek unio na uku-pnom području lovišta od 26.810 ha jer ako se štetu želi svesti na minimum, nije dovoljno da lijek unose samo Hrvatske šume, već i sva ostala lovačka društva koja djeluju na tom području.

Nadopuna poluautomatske hranilice s hranom koja sadrži i lijek

Smjesu je potrebno dobro izmiješati

Smjesa hrane i lijeka (u grudicama)


Aktualno

Obaveze Hrvatskih šuma d.o.o. prema Naturi 2000

Europskom ekološkom mrežom Natura 2000 zaštićeno je oko 45 % površine šuma i šumskih zemljišta kojima upravljaju Hrvatske šume d.o.o. Direktive Nature 2000 odnedavno su postale sastavnim dijelom šumskogospodarskih planova koji se donose svakih deset godina u svrhu provedbe potrajnog gospodarenja šumama. Budući da je Republika Hrvatska zemlja iznimne bioraznolikosti, bilo je nužno razviti nacionalnu klasifikaciju stanišnih tipova kako bi se omogućilo usklađivanje s Direktivama.

Tekst: Marija GlavašFoto: Marija Glavaš, internet

Medvednica

Ekološka mreža Europske unije Natura 2000 predstavlja najveću koordiniranu mrežu zaštićenih područja u svi-jetu. Postoji već 25 godina, a prema podatku iz veljače 2017. godine obuhvaća nešto više od 18 % u odnosu

na ukupnu površinu Europske unije. Vrijeme uspostave Na-ture 2000 u Republici Hrvatskoj povezano je s pristupanjem Europskoj uniji s obzirom na to da je svaka članica dužna pro-voditi njezine Direktive. Proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/2013) koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 26. rujna 2013. go-dine na temelju članka 54. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/2013.). Obuhvaća oko 37 % kopnene površine i oko 16 % mora uz obalu, što čini gotovo trećinu teritorija cijele države.

Područje kojim upravljaju Hrvatske šume d.o.o. i koje se od-nosi na površine šuma i šumskih zemljišta obuhvaća oko 2 mi-

Ekološka mreža - sastavni dio šumskogospodarskih planova

lijuna hektara, a od toga je oko 45 % zaštićeno Naturom 2000. Natura 2000 sadrži dvije Direktive koje predstavljaju prav-

ni temelj zaštite prirode u Europskoj uniji. To su: Direktiva 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica i Direktiva 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa te divlje faune i flore.

Unutar Direktive 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa te divlje faune i flore propisana je klasifikacija tipova staništa na europskoj razini. Ista se pokazala nedostatnom zbog pri-rodnih specifičnosti zemalja članica. Zbog toga su mnoge zemlje, među kojima i Republika Hrvatska, pristupile izradi nacionalnih klasifikacija stanišnih tipova (NKS).

Koje su točno obaveze prema Naturi 2000 određeno je Za-konom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode (NN 15/2018)koji je stupio na snagu 22. veljače 2018. godine.

Plan upravljanja područjem ekološke mreže strateški je dokument kojim se utvrđuje stanje područja ekološke mreže


Aktualno

te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana. Donosi se za razdoblje od deset godina. Planovi upravljanja obavezni su za sva područja eko-loške mreže, a omogućavaju učinkovito i prilagodljivo uprav-ljanje područjem ekološke mreže.

Šumarstvo je samo jedno od upravnih područja ekološke mreže koje ima obvezu provoditi mjere očuvanja za ciljne vr-ste i staništa odgovarajućim planskim dokumentima.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (ZOŠ-u) i Pravilniku o uređivanju šuma šumskogospodarski planovi u čijem se obu-hvatu nalaze područja ekološke mreže mogu biti ujedno i pla-novi upravljanja ekološkom mrežom, ali samo za one dijelove koji obuhvaćaju šume i šumsko zemljište. Takvi šumskogos-podarski planovi sadržavaju sve elemente plana upravljanja ekološkom mrežom propisane Zakonom o zaštiti prirode.

Uredbom o ekološkoj mreži proglašava se ekološka mreža Re-publike Hrvatske, propisuje se popis vrsta i stanišnih tipova čije očuvanje zahtijeva određivanje područja ekološke mreže, pro-pisuju se kriteriji za određivanje područja ekološke mreže, ciljne vrste i stanišni tipovi zbog kojih se uspostavlja područje ekološke mreže te se utvrđuje kartografski prikaz ekološke mreže.

Pravilnikom o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima utvrđuje se popis stanišnih tipova, karta staništa te ugroženi i rijetki stanišni ti-povi, uključujući i prioritetne stanišne tipove od interesa za Europsku uniju koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju. Vrste stanišnih tipova utvrđene Pravilnikom sukladne su od-govarajućim europskim klasifikacijama stanišnih tipova te se za potrebe provođenja međunarodnih propisa mogu iskazi-vati odgovarajućim oznakama i imenima.

Planovi upravljanja sadrže Pravilnik o popisu stanišnih tipo-va, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima. U Pravilnik su uvršteni Prilozi s popisima I. i II. koji se odnose na stanišne tipove. Druga stavka koju sadrži Plan upravljanja je Uredba o ekološkoj mreži unutar koje se nalazi Prilog III., koji je značajan jer je njime točno određeno što se štiti. Prvi dio Priloga III. odnosi se na Područja očuvanja značajna za ptice (POP), a drugi na Područja očuvanja značajna za vrste i staniš-ne tipove (POVS). Treća stavka Plana upravljanja je nacionalna klasifikacija staništa (NKS).

Jedna od promjena u šumskogospodarskim planovi-ma, koji uključuju Plan upravljanja područjem ekološke mre-že, obavezna je izrada ciljnih stanišnih tipova, karte ciljanih vrsta koje su evidentirane prilikom terenskih radova tijekom izrade šumskogospodarskog plana i karte stanišnih tipova 4. razine NKS–a. Gotove se karte zajedno s elaboratom Plana upravljanja dostavljaju u Ministarstvo zaštite okoliša i energe-tike (MZOE) zbog ishođenja suglasnosti.

Nadalje, Plan upravljanja određuje obavezne aktivnosti od kojih se prva odnosi na prikupljanje i obradu podataka na po-dručjima EM-a, koja su ujedno površine unutar gospodarskih jedinica. Potrebno je provoditi praćenje sadašnjeg stanja cilj-nih stanišnih tipova i ciljnih vrsta. Slijedi analiza sadašnjeg sta-nja ciljnih stanišnih tipova i ciljnih vrsta. Analiza uključuje više stavki od kojih je prva određivanje površine pojedinog ciljnog stanišnog tipa. U sklopu analize određuju se: dobna struktura za jednodobne šume, debljinska struktura za preborne i ra-

znodobne šume, evidentira se stoljeće i ležeće mrtvo drvo, procjenjuje se zdravstveno stanje, negativni utjecaj i ugroze na ciljni stanišni tip. Sve navedeno uvrštava se u šumskogos-podarske planove.

U Hrvatskim šumama d.o.o. trenutno se radi na pri-druživanju šumskih fitocenoza (šumskih biljnih zajednica) i odgovarajućih stanišnih tipova. Pri tome su svakoj šumskoj fitocenozi pridružene oznaka i naziv, koji su određeni Nacio-nalnom klasifikacijom staništa (NKS III. i IV. razina), i NATURA kod. Stanišni tip određuje se za sve površine šuma i šumskih zemljišta, a za razliku od fitocenoza, određuje se i za neobra-slo, neproizvodno i neplodno šumsko zemljište. Također, sta-nišni tipovi prema NKS-u pridružuju se i kulturama i sastojina-ma aloktonih vrsta drveća bez obzira na fitocenozu. Prioritetni stanišni tipovi, vrlo ograničenog prirodnog rasprostranjenja, smatraju se lokacijama od osobite odgovornosti Europske unije, a prilikom klasifikacije označavaju se sa *.

Za ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi područja ekološke mre-že u šumskogospodarskom planu uvrštavaju se u jedinstvenu tablicu.

Valja istaknuti kako su određena područja te ugrožene bilj-ne i životinjske vrste na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. već puno ranije stavljena pod razne kategorije za-štite temeljem zakonske regulative. Većinom se preklapa s po-dručjem djelovanja Hrvatskih šuma d.o.o. što znači da se tim šumama počelo gospodariti pod posebnim uvjetima puno prije stupanja Nature 2000 na snagu. Također je i prije bila regulirana zaštita endemskih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta sukladno zakonskoj regulativi Republike Hrvatske.

Veliki šišmiš

Veliki vodenjak

Problematika šteta od štetnika među kojima je najznačajniji mediteranski potkornjak na području Dalmacije već je poznata široj javnosti jer su o tome izvještavali brojni mediji. O tome što i kako je do sada poduzimano na područjima koje je zahvatila zaraza, a njima gospodari UŠP Split, bilo je opisano u dva referata na 63. seminaru biljne zaštite. Prvi referat pripremili su stručna suradnica za zaštitu šuma iz Odjela ekologije UŠP Split Ankica Komadina i stručni suradnik za zaštitu šuma Darko Pleskalt iz Službe za ekologiju u Direkciji Hrvatskih šuma d.o.o. Drugi referat podnijeli su dr. sc. Milan Pernek i dr. sc. Ivan Lukić iz Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom.


Aktualno Tekst: Marija Glavaš

Uprava šuma Podružnice Split gospodari s preko 551.000 ha šuma i šumskog zemljišta, od čega je oko 440.000 ha obrasle površine. Visoke šume četinjača zauzimaju maleni udio, manje od 10 %, odnosno na površini od

31.620 ha. Tijekom 2018. godine na području UŠP Split dozna-čeno je oko 2.000 m3 drvne mase na oko 100 ha površine.

Na stranici Globalne baze podataka invazivnih vrsta sta-dij odrasle jedinke mediteranskog potkornjaka opisan je kao crvenkastosmeđi kornjaš dužine između 2,7 i 3,5 mm s jasno vidljivim razgraničenjem glave i tijela s modificiranim pokrov-nim krilima na kojima su vidljive uzdužne rupičaste oznake. Radi se o vrsti koja razvija dvije ili više generacija ovisno o temperaturi, a prema pisanim izvorima aktivni su pri tempe-raturama od 18 do 38 ºC. Prema iskustvu stručne suradnice za zaštitu šuma u UŠP Split Ankice Komadine taj je raspon još i veći. U europskim zemljama zabilježene su dvije generacije, a u Sjevernoj Africi, točnije Tunisu i Maroku, te u Izraelu i do sedam. Razvojni ciklus vrste prilično je kratak pa od jaja do imaga protekne svega pet tjedana.

Zaposlenici UŠP Split prvo su primijetili pojavu sušenja crnog bora uslijed napada šesterozubog borovog potkornja-ka. Mediteranski potkornjak tada se pojavljivao sporadično. Hitno su obavijestili nadležni Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje u Hrvatskom šumarskom institutu sa sjedištem

Mjere integrirane zaštite na području UŠP Split

Klimatske promjene glavni su uzrok gradacije potkornjaka

u Jastrebarskom te istoimeni Zavod na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.

Glavni uzrok gradacije ovog, ali i drugih štetnika bile su tri uzastopne tople godine, 2015., 2016. i 2017., te izostanak niskih zimskih temperatura. Takvi uvjeti uzrokovani globalnim klimatskim promjenama pogodovali su aktivnosti mediteran-skog potkornjaka koji je umjesto uobičajene dvije generacije, počeo razvijati i do sedam generacija.

U suradnji s prof. dr. sc. Borisom Hrašovcem sa Šumarskog fakulteta i dr. sc. Milanom Pernekom iz HŠI–a identificirano je više uzročnika, odnosno više vrsta štetnika od kojih najveće štete radi autohtona vrsta mediteranski potkornjak (Orthoto-micus erosus, Wollaston, 1857). Prema pisanom izvještaju dr. sc. Milana Perneka s napadnutih stabala uzeti su uzorci ko-lutova bora te dostavljeni u entomološki laboratorij HŠI-a [s lokaliteta Ošjak, Postire (Brač), Pašman]. Kako navodi, svi su uzorci stavljeni u kontrolirane laboratorijske uvjete te su evi-dentirani štetni organizmi.

Najveće štete zabilježene su na području Šumarija: Bio-grad, Korčula, Šibenik i Split, a prisutnost zaraze zabilježena je i na području Šumarije Makarska. One se očituju u pojavi ka-rakterističnih hodnika vidljivih nakon što se odlomi kora, ula-znih rupa iz kojih ispada piljevina te izlaznih rupa. Zaraza po-činje od gornjeg dijela krošnje, a očituje se u vidu crvenkastih

Ošjak prije primjene mjera zaštite – autorica: Ankica Komadina


Aktualno

čuperaka koji s vremenom postaju vidljivi na cijeloj krošnji. Navedeni simptomi ne predstavljaju trenutno zdravstveno stanje s obzirom na to da je zaraza već ranije uznapredovala, a što uvelike otežava dijagnosticiranje.

Dr. sc. Milan Pernek iz HŠI–a uputio je u veljači 2018. go-dine u UŠP Split nalaz i mišljenje o gradaciji mediteranskog potkornjaka, kao i smjernice. U nalazu se navodi kako su iz uzoraka izašli potkornjaci vrste Orthotomicus erosus i Pityo-genes calcaratus. Na nekim uzorcima bila je vidljiva i piljevina strizibuba vrste Monochamus galloprovincialis. Utvrđena je i pojava gljive plavila gdje se radi o nekoliko vrsta iz skupine Ophiostomatoidea.

Temeljem smjernica poduzimaju se mjere suzbijanja medi-teranskog potkornjaka u UŠP Split. Iste uključuju postavljanje monitoringa pomoću klopki, a metoda se po prvi puta pro-vodi u UŠP Split. Ukupno je postavljeno 49 klopki, od kojih 36 sadrže feromone koji privlače mediteranskog potkornjaka. Svaka je bila pozicionirana GPS–om te unesena u bazu poda-taka koja se nalazi na internetskoj stranici HŠI–a i koja služi za evidenciju brojnosti svih pojava štetnika po vrstama na razini Hrvatskih šuma d.o.o.

Prilikom odabira lokacija na kojima su postavljane klopke prednost je dana sastojinama monokultura na južnim ekspo-zicijama s obzirom na to da su tamo utvrđeni jači napadi. Oda-brane monokulture prešle su polovicu ophodnje i u njima su vršeni radovi iskorištavanja. Osim u monokulturama, klopke su postavljane na lokacijama na kojima su utvrđeni jači na-padi.

Prema pisanoj preporuci dr. sc. Perneka prebrojavanje se vrši svakih sedam dana, nakon čega se ulov uništava. Unos se vrši nakon prebrojavanja, a dostupnost podatka moguća je u više vremenskih okvira. Također, vrši se godišnja evidencija ulova za svaku klopku. Analizom dobivenih podataka poka-zalo se da je najveća brojnost štetnika bila u Šumariji Biograd (gospodarska jedinica Biograd), zatim u Šumariji Korčula (g. j. Šatnja rat koja se prostite otočićem Ošjak) te u Šumariji Šibe-nik (g. j. Jamina). Kao primjer velike brojnosti, Ankica Komadi-na je tijekom izlaganja na Stručnom skupu posvećenom zašti-

ti bilja u Opatiji istaknula kako je najbrojniji ulov evidentiran na području Šumarije Šibenik u srpnju s 22.650 jedinki te na području Šumarije Šibenik u kolovozu s 15.000 jedinki.

U nekima od klopki pronađeni su samo ostaci mediteran-skog potkornjaka i vrlo velik broj predatora istog, vrsta Te-mnochila caerulea i Tomasinus formicarin.

Intenzivno su se provodile mjere integrirane (sveobu-hvatne) zaštite u vidu pravovremenih doznaka i sanitarnih sječa prema smjernicama HŠI–a. To znači da se prioritet davao doznaci i sječi pojedinačnih stabala, a tek su onda na red do-lazile grupe, da su prednost imale manje površine u odnosu na veće i slomljena stabla u odnosu na izvaljena. Komadina je istaknula kako je iznimno važna bila dinamika radova ciljajući na činjenicu da se drvni materijal izvozio iz šume u najkraćem mogućem vremenu s obzirom na to da predstavlja daljnji izvor zaraze. Zbrinjavanje se vršilo na više načina. Granjevina se iverala ili slagala na hrpu na način da su deblji krajevi slaga-ni tako da su okrenuti jedan prema drugome kako bi se stvo-rili nepovoljni uvjeti za razvoj potkornjaka. Ako to nije bilo moguće, radilo se okoravanje te je u UŠP Split po prvi puta ko-rišten okorivač. S obzirom na situaciju koja je zahtijevala hitno djelovanje, koranje se nije uspjelo izvršiti na svim lokacijama pa se pristupilo prekrivanju složajeva oblovine insekticidnim mrežama. Na mrežama su postavljana upozorenja kako se nije uputno zadržavati u blizini, niti ih dodirivati.

Ošjak nakon mjera integrirane zaštite – autor: Ivan Tomić

Napadnuto stablo s izraženim simptomima - autorica: Ankica Komadina

insekticidna mreža – autor: Ivan Tomić

Aktualno Tekst/foto: Goran Vincenc

Kao ozbiljan problem Komadina je istaknula neodgovoran odnos privatnih šumoposjednika. U privatnim se šumama ne poduzimaju radovi sanacije i suzbijanja te i dalje predstavlja-ju potencijalna žarišta. Na stranici Ministarstva poljoprivrede mogu se naći brojne informacije vezane uz problematiku po-praćene fotografijama koje je pripremila stručna savjetnica za šume šumoposjednika Ksenija Franulović. Korisne informacije javno su dostupne i na stranicama HŠI–a u smjernicama koje je pripremio dr. sc. Milan Pernek.

Drugi problem odnosi se na činjenicu da monitoring ne pokazuje jasne pokazatelje budućeg kretanja populacije, niti daje jasan uvid u kretanje brojnosti populacije u budućem razdoblju.

Ohrabruju podatci evidentirani na području gospodarske jedinice Šatnja rat, Šumarija Korčula, odnosno otoku Ošjaku jer pokazuju brzo opadanje brojnosti mediteranskog pot-kornjaka. Poboljšanje stanja postignuto je pravovremenom primjenom mjera opisanih u dokumentu Nalaz i mišljenje o pojavi i gradaciji mediteranskog potkornjaka na području UŠP Split koji je donesen u HŠI–u. Postignuto jasno dokazuje veliku učinkovitost poduzetih mjera.

Klopka – autor: Željko Bralić

Upozorenje na insekticidnoj mreži – autor: Ivan Tomić

Hrvatske šume d.o.o. sudjelovale su sredinom ožujka na 20. tematskoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša Gradske skupštine Grada Zagreba na temu: Gospo-darenje šumama na području Medvednice i park-šu-

mama Grada Zagreba, pod predsjedanjem Nenada Matića na prijedlog Odbora za zaštitu okoliša.

Uz gospodarenje šumama na području Medvednice pre-zentiran je i način gospodarenja gospodarskim šumama u cijeloj RH, zakonske odredbe koje ga određuju, kao i klimatski uvjeti koji sve češće utječu na šume te iziskuju dodatne rado-ve, sanacije i promjene planiranja radova.

U uvodnom izlaganju doc. dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumar-skog fakulteta pojasnio je utjecaj CO2 na klimu i klimatske promjene naglasivši kako klima utječe na apsolutno sve se-gmente našeg života te uzrokuje velike globalne promjene poput ljudskih migracija, ratova i ekonomskih kriza, bili mi toga svjesni ili ne. Zadnjih 30 godina količina CO2 u atmosferi brzo raste uzrokujući klimatske promjene koje itekako utječu na šume. Proteklih godina klima je uzrok sušenja 27 milijuna kubika drvne mase u Njemačkoj, samo je u Češkoj izgubljeno 20 milijuna kubika zbog porasta broja potkornjaka, Austrija bilježi štete od 7 milijuna kubika, u Italiji je zimus zbog oluje stradalo 14 milijuna kubika u jednom danu i sl. U Hrvatskoj su štete uzrokovane klimatskim promjenama posljednjih godina

Gospodarenje šumama na Medvednici

Potrebna bolja komunikacija kako bi se izbjegli nesporazumiOdbor za zaštitu okoliša Gradske skupštine Grada Zagreba održao je sjednicu Gradskog odbora samo s jednom točkom dnevnog reda: Gospodarenje šumama Medvednice i park-šumama grada Zagreba, na koju su pozvali brojne stručnjake da im pojasne zbog čega se u javnosti pojavilo toliko upita vezanih za gospodarenje na zagrebačkoj gori. Zaključak je kako se na Medvednici gospodari prema pravilima struke i postojećim zakonima, ali da je potrebno poboljšati komunikaciju s građanstvom radi izbjegavanja budućih nesporazuma.



Događaji

uzrokovale štetu od gotovo 18 milijardi eura. Prof. Mikac na-glasio je kako studije pokazuju kako će nam u bliskoj buduć-nosti biti još gore.

Kratak prikaz povijesti gospodarenja šumama Medved-nice dao je Damir Miškulin, voditelj UŠP Zagreb. Kako bi se nadovezao na izlaganje prof. Mikca, Miškulin je na karti prika-zao sporna područja zahvaćena olujom Teodor 11. studenog 2013. godine pojasnivši kako su upravo te površine danas vid-ljive iz Zagreba i predmet ogorčenosti građana. Kako bi do-datno pojasnio stavove, komentirao je sporne fotografije koje kruže društvenim mrežama, a za koje se tvrdi kako su dokaz uništavanja Medvednice. Većina je fotografija maliciozna jer prikazuje stanje iz zraka te se ne vidi gusti pomladak koji će kroz određeni vremenski period izrasti u šumu kakva je bila i prije. Za sporne fotografije Miškulin je komentirao kako je ukupno na tim plohama uneseno 160.000 sadnica. Na po-dručju je Medvednice od oluje Teodor do danas uneseno go-tovo pola milijuna sadnica.

Direktor Sektora za šumarstvo Krešimir Žagar pojasnio je način gospodarenja jednodobnim šumama i objasnio da je sječa kroz njegu i obnovu samo jedan korak u životnom ciklu-su šume te da se zrele šume uklanjaju kako bi se podigle nove, mlade i zdrave šumske sastojine.

U zatvorenom kružnom ciklusu od naplođivanja tla sjeme-nom kada stara stabla zamjenjuje na stotine tisuća mladih biljčica od kojih će prirodnom selekcijom i njegom šumara u vremenskom periodu od 100 godina nastati šuma s 300-tinjak stabala po hektaru, šumari koriste iste principe kao i prije 250 godina kada je šumarska struka započela s organiziranim gos-podarenjem u Hrvatskoj.

Uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali brojni dionici prostora Medvednice, a zaključeno je kako se šumama Med-vednice gospodari zakonski i prema pravilima struke, no po-trebno je poboljšati komunikaciju između struke i javnosti kako bi se izbjegli nesporazumi i nezadovoljstvo građana.

Direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar

Detalj sa sjednice Gradskog odbora

Doc. dr. sc. Stjepan Mikac

Voditelj UŠP Zagreb Damir Miškulin

Na redovitoj sjednici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata potpisan je sporazum s Hrvatskim šumama koji jamči stabilno djelovanje Udruge.

Redovita godišnja skupština

Tekst/foto: Goran VincencDogađaji


Lugarnica Krušak koja je smještena nedaleko od Veli-ke Gorice bila je domaćin Redovitoj godišnjoj skup-štini Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata održanoj krajem veljače. Nakon himne i minute

šutnje za poginule suborce, tajnik Udruge Vladimir Uzelac pozdravio je prisutne predstavnike koji su stigli iz cijele Hr-vatske te je otvorio skupštinu predloživši radna tijela, dok je predsjednik Udruge Vlado Jumić podnio izvješće o radu za 2018. godinu, kao i financijsko izvješće za 2018. godinu.

Godina je prema izvješću bila zanimljiva jer je u ožujku iza-bran novi tajnik Udruge, dok je u travnju izvršena izmjena re-gistracije Udruge prema novome Zakonu o udrugama koji je stupio na snagu prošle godine.

U kolovozu je Udruga sudjelovala na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Gospiću te su predstavni-ci podružnica prisustvovali otvaranju spomenika za poginule branitelje u Ljubovu. Udruga je u kolovozu također sudjelova-la u humanitarnoj akciji Udruge Novi korak koja okuplja osobe s amputacijom ekstremiteta.

Vrhunac godine bila je organizacija odlaska na medicinsku rehabilitaciju u poznato lječilište Sv. Martin na Muri, kojem se odazvalo više od 500 članova, a koja je ujedno bila prilika za druženje svih članova Udruge.

Izvješće Nadzornog odbora podnio je Damir Mance, dok je predsjednik UDVDRHŠ Vlado Jumić predstavio plan rada za 2019. godinu, koji je jednoglasno usvojen. Najavljeno je kako će se sre-dinom ožujka održati sastanak Nadzornog odbora u UŠP Split.

Uslijedilo je potpisivanje sporazuma između Hrvatskih šuma i UDVDRHŠ. Kao posebni izaslanik Uprave Društva ugo-vore je pripremio Stjepan Dragičević, v. d. direktora Pravnog sektora Hrvatskih šuma, koji je prilikom potpisivanja ugovo-ra izjavio kako je prošla godina poslužila za usklađivanje svih poslova Udruge s novim zakonima. Bilo je potrebno dovesti stvari u red jer bez reda ne bi moglo doći do potpisivanja ovako kvalitetnog sporazuma.

Treba naglasiti kako je sporazumu o međusobnoj suradnji Hrvatskih šuma i Udruge branitelja zeleno svjetlo dalo i Glav-no radničko vijeće Hrvatskih šuma.

Zadovoljstvo potpisanim sporazumom nije skrivao niti predsjednik Jumić koji je zahvalio Upravi Društva na razumi-

Potpisan sporazum između Hrvatskih šuma i braniteljske udruge

jevanju, kao i direktoru Dragičeviću koji je uložio puno truda usklađujući poslovanje Udruge s propisima. Naglasio je kako Udruga ovim sporazumom dobiva 300 kn po članu, što je uz članarine sasvim dovoljno za neometani rad Udruge.

- Iznimno mi je drago što postoje tvrtke koje cijene žrtvu koju su branitelji dali za državu, stoga sam ponosan na ovaj sporazum koji umnogome omogućuje djelovanje Udruge i fi-nanciranje svih potrebnih aktivnosti. - rekao je Jumić prilikom svog obraćanja prisutnim izaslanicima Udruge.

Potpisivanje sporazuma

Zajednička fotografija pred lugarnicom Krušak

Intoniranje himne

Događaji


Potpisivanje sporazuma Sredinom ožujka u Narodnoj knjiž-nici i čitaonici Lipovljani održan je VII. po redu znanstveno stručni skup pod nazivom JOSIP KOZA-

RAC: književnik i prirodoslovac – naš su-vremenik.

Ovo događanje svake godine okupi zainteresirane predstavnike Filozofskog fakulteta iz Osijeka, Šumarskog fakulteta iz Zagreba, HAZU centra za znanstveni rad iz Vinkovaca, Hrvatskih šuma, Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje te drugih sudionika i kroničara Lipovljana i lipovljanskog kraja kao što su predstav-nici Matice hrvatske iz Novske, Kutine i Lipovljana te drugi.

Pokrovitelj je manifestacije općina Lipovljani koja toga dana također slavi svoj dan. Načelnik Nikola Horvat ovom je prilikom pozdravio prisutne i pozvao na svečanu sjednicu povodom obilježa-vanja Dana općine Lipovljani.

Voditelj zagrebačke podružnice Hr-vatskih šuma Damir Miškulin istaknuo

VII. Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima

Suradnja šumara i općine Lipovljani ušla je u tradiciju„Spiritus movens“, odnosno pokretač cijelog projekta i predsjednik organizacijskog odbora je Kozarčev imenjak, gospodin Josip Krajči. Jednog i drugog Josipa dijeli doduše razlika od kojih stotinjak godina, ali ih je, kao i nas, povezalo malo mjestašce Lipovljani koje i dalje živi tiho i neprimjetno svoj skroman život uz glavne tokove, gotovo kao iz doba Josipa Kozarca.

je dugogodišnju suradnju s općinom Lipovljani i najavio mogućnost održa-vanja ovogodišnjih Dana hrvatskog šu-marstva upravo u Lipovljanima.

Doc. dr. sc. Stjepan Mikac, prodekan za znanstveno-istraživački rad, u ime Uprave Šumarskog fakulteta, dekana i svih djelatnika pozdravio je sudionike te istaknuo dugu i kvalitetnu vezu Šumar-skog fakulteta i Lipovljana, NPŠO Opeke i općine Lipovljani te znanosti, struke i regionalne samouprave. Podsjetio je na prošlogodišnju obljetnicu 120 godina Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Za-grebu te najavio kolegije na engleskom jeziku za strane studente iz cijele Europe i svijeta.

Prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s Filo-zofskog fakulteta u Osijeku podsjetila nas je na jedinstvenost Kozarčeva djela Slavonske šume koja je netipična pripo-vijetka, ali i antologijsko djelo.

Doc. dr. sc. Silvija Ćurak s Filozofskog fakulteta u Osijeku analizirala je hrvat-ski jezik u Šumarskom listu za vrijeme Kozarčeva uredništva 1896. i 1898. godi-ne s obzirom na to da je upravo kraj 19. stoljeća bilo vrlo turbulentno vrijeme u hrvatskoj jezičnoj povijesti. Pohvalila je šumarsku struku kao jednu od rijetkih koja ima digitalizirane sve brojeve Šumarskog lista od prvoga koji je izašao 1877. godine.

Uvažena, zanimljiva i uvijek aktualna dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetni-ca u Centru za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Vin-kovaca, podsjetila nas je na Kozarčevu novelu Tri dana kod sina kroz osvrt pod nazivom Svijet bez vremena i društvo bez

oca u novelistici Josipa Kozarca. Tradicio-nalna kultura vremena „devet, u krevet“ i „za mjesec dana bit će Ilinje, pa bi trebao ići u Osijek“ povlači se pred modernom kulturom vremena gdje je vrijeme no-vac i gdje otac u noveli na kraju odlu-čuje otići od sina ranije te se odreći tih 30 funti, koje mu on kao pomoć iz grada mjesečno šalje, kako bi mu darovao ba-rem jedan sat dragocjenog slobodnog vremena.

Dr. sc. Tatjana Tkalčec s Instituta za arheologiju u Zagrebu održala je predavanje pod nazivom Kriju li Slavon-ske šume na lokalitetu Veliki Zdenci - Crni lug ostatke povijesne utvrde „castrum Iz-dench“.

Doc. dr. sc. Ivica Tikvić predstavio je knjigu o ekologiji šuma i šumarstva u radovima prof. dr. sc. Branimira Prpića i poveznice s Josipom Kozarcem. Oko 2.5 tisuća članova Hrvatskog šumarskog društva dobit će besplatno tu knjigu.

Maja Sabljak, mag. ing. silv., stručna voditeljica Javne ustanove Parka priro-de Lonsko polje, iznijela je podatke o praćenju stanja strogo zaštićenih vrsta ptica nizinskih šumskih ekosustava. Na području Parka prirode Lonjsko polje evidentirali su 48 gnijezda zaštićenog orla štekavca, od toga najviše, čak 13 gnijezda, u gospodarskoj jedinici „Josip Kozarac“.

Nakon zanimljivih i kreativnih pre-davanja studenata Filozofskog fakul-teta te podjele prigodnih nagrada i zahvala sudionicima, svi su zajedno obišli spomen sobu Josipa Kozarca u Šumariji Lipovljani.

Tekst/foto: Tatjana Đuričić Kuric

Sudionici Dana Josipa Kozarca


Događaji

Na Zagrebačkom velesajmu od 20. do 24. veljače 2019. godine održani su Dani lova i ribolova. Nije to samo sajam opreme za lov i ribolov, već sajam kojeg po-sjetitelji vole isto onoliko koliko i ljudi iz struke zbog

raznovrsnog sadržaja i mnogobrojnih zanimljivosti koje se ondje možda i ne očekuju na prvu. Iako je na kalendaru lov-no–ribolovni sajam održan tek nedavno, krajem prošle godi-ne, zbog velikog interesa kako izlagača, tako i posjetitelja, ova hvale vrijedna manifestacija na kalendaru se ponovno našla ove veljače. Ovaj puta u zajedničkom terminu sa sajmovima Nautika, Hotel i Gastroteh te Festivalom maslina, a koje je zajedno posjetilo gotovo 30.000 posjetitelja. Pokrovitelji su Dana lova i ribolova Grad Zagreb, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Hrvatski lovački savez i Hrvatski športsko ribolovni savez. Iz Hrvatskih šuma na otvorenju Dana lova i ribolova nazočili su članovi Uprave Društva Ante Sabljić i Igor Fazekaš te voditeljica turističke agencije HŠ Tours Vesna Po-ljak.

Ciljevi sajma Dani lova i ribolova su promocija i razvoj lov-nog i ribolovnog turizma, predstavljanje novih proizvoda te

Dani lova i ribolova

Sajam kojeg vole i struka i posjetitelji

I ove godine, na zadovoljstvo struke i posjetitelja, održan je sajam pod nazivom Dani lova i ribolova od 20. do 24. veljače 2019. godine u prostorijama Zagrebačkog velesajma. Bogat program i raznovrstan sadržaj privukli su brojne posjetitelje. U četiri dana naglasak se nastojao dati predstavljanju lovstva kroz očuvanje i održavanje prirodnih ljepota te zaštitu divljači i riba u njihovom prirodnom staništu.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Lovački vjesnik, Ana Juričić Musa,

isticanje mogućnosti razvoja lovnog turizma na kontinental-nom području Hrvatske u suglasju s prirodom.

U današnjem užurbanom životnom ritmu kada se broj stanovnika koji žive u gradovima prekomjerno povećava, istodobno raste osviještenost i educiranost ljudi o važnostima očuvanja prirode i okoliša. S tim u vezi raste i potreba da se boravak u zatvorenom prostoru zamijeni boravkom u onom vanjskom – parku, šumi, livadi, planinskom krajoliku i slično. Zato su se Hrvatske šume na sajmu predstavile kroz priču o lovnom turizmu i upoznale zainteresirane sa svojim lovištima diljem Hrvatske, lovačkim domovima, kućama i pansionima, turističkim aranžmanima, ali i bogatom gastronomskom po-nudom temeljenom na mesnim jelima spravljenim od razli-čitih vrsta divljači, a sve to u ugodnom, prirodnom i opušta-jućem okruženju. Već smo pisali o objektima Hrvatskih šuma koji imaju sve predispozicije da boravak svojim posjetiteljima učini više nego ugodnim te ga ostavi u trajnom sjećanju. Zbog toga nije na odmet ponoviti što sve Hrvatske šume imaju u ponudi – kao jednodnevan ili višednevan aranžman ili popu-larno rečeno „bijeg za vikend“.

Ministar turizma Gari Capelli na otvorenju sajma


Lovački dom Hrvatskih šuma Zlatna greda u otvorenom lovištu Podunavlje – Podravlje nalazi se u Baranji, biseru konti-nentalnog turizma Hrvatske, a okružena je šumama bogatima divljači. Lovački dom Kunjevci kod Vinkovaca krasi stoljetna hrastova šuma u kojoj obitavaju muflon, lopatari, srne i divlje svinje te je idealno mjesto za lov, aktivni odmor, rekreaciju ili samo šetnju i opuštanje u prirodi. Lovački dom Muljava kod Karlovca nalazi se u lovištu Petrova gora, a specifičan je po bo-gatoj gastronomskoj ponudi baziranoj na jelima od divljači. Drveno dječje igralište i suvenirnica privlače obitelji s djecom. Planinarski dom Jankovac na obroncima Papuka oduzima dah svojim smještajem na prekrasnoj planinskoj livadi okruženoj zelenim jezerima i stoljetnim bukovim šumama, uz prisustvo gorskog javora i brijesta, bijelog jasena i drugih planinskih vr-sta drveća i raslinja. Lovište Papuk pruža gostima mogućnost lova na jelena običnog, srnu običnu, svinju divlju, kao i na sit-nu divljač, a u modrim bistrim jezerima pliva pastrva. Uz lovni turizam svaki kraj nudi posjet kulturnim i povijesnim zname-nitostima, poučne staze, vožnju biciklom, usluge streličarskih i paintball klubova i ostalo. Pansion Lovački i pansion Peski još su neki od posjećenijih ugostiteljskih objekata Hrvatskih šuma. Dakle, za svakog po nešto, a svi gosti najviše cijene bo-

Događaji

gatu ponudu, prirodne ljepote krajolika te susretljivost i go-stoljubivost domaćina. Te karakteristike garancija su uspješ-nog poslovanja u segmentu turizma u Hrvatskim šumama, kao i garancija zadovoljstva gostiju.

Kao i do sada, svi posjetitelji mogli su na sajmu naći ne-što od svog interesa. Hrvatski lovački savez pripremio je lovač-ki gastro show, a Lovački muzej Hrvatskog lovačkog saveza organizirao je Dioramu - izložbu divljih prepariranih životinja, koja se posebno svidjela djeci. Na prostoru Hrvatskog streljač-kog saveza i Zagrebačkog streličarskog saveza posjetitelji su mogli iskušati svoje vještine u gađanju zračnim oružjem, la-serom te lukom i strijelom. U sklopu stručnog programa odr-žano je i predavanje na temu Upoznavanje lovaca s afričkom kugom te predavanje na temu potrebnih mjera za sprečava-nje unosa kuge u Republiku Hrvatsku, koje je privuklo veliku pozornost lovaca. Zoološki vrt grada Zagreba posjetiteljima je i ovaj put predstavio najčešće vrste zmija koje žive u Za-grebu i njegovoj okolici poput poskoka (Vipera ammodytes), riđovke (Vipera berus), smukulje (Coronella austriaca), bijelice (Zamenis longissimus) i bjelouške (Natrix natrix) te tako ispi-tao granicu hrabrosti kako starijih, tako i mlađih posjetitelja. Veliku pažnju privukli su sokolar Harry Herak iz Istre i njegova

ptica – suri orao Ella koji su zajedno proše-tali Zagrebačkim velesajmom i izazvali pra-vu atrakciju.

Svaki put sve sadržajnija i sve posje-ćenija, manifestaciji Dani lova i ribolova raste reputacija kako u Hrvatskoj, tako i izvan njenih granica. U godinama koje slijede sigurno bi mogao sloviti kao jedan od atraktivnijih sajmova koji se održavaju na Zagrebačkom velesajmu. Tko nije imao prilike posjetiti sajam u Zagrebu, neka obavezno rezervira svoje vrijeme za posjet sajmu naziva SALORI, odnosno Sajmu lova, ribolova i turizma u travnju u gradu Osije-ku ili Međunarodnom sajmu Lov, ribolov, priroda, turizam u listopadu u gradu Varaž-dinu.

Detalj s otvorenja

Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak na štandu Hrvatskih šuma


Događaji

U zagrebačkom hotelu Westin, u organizaciji Hrvat-skog drvnog klastera i Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM, dana 25. veljače održana je 9. Međuna-rodna energetska konferencija o biomasi i obnovlji-

vim izvorima energije. Osnovni cilj ove konferencije bio je utvrditi trendove, predstaviti nove tehnologije i inovacije te ukazati na važnost provedbe postojećih i odgovorno do-nošenje novih zakonskih okvira, sve kako bi se u konačnici povećalo iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Bioener-gija i biomasa u Hrvatskoj još su uvijek složena i ponekad kontroverzna tema. No, otvoreni dijalozi niza domaćih in-stitucija, ministarstava i šumarskih tvrtki u ovom segmentu gospodarstva sve su učestaliji i svjedoče o sve prioritetni-jem mjestu u nacionalnim i međunarodnim politikama. Na konferenciji je prisustvovalo više od 250 sudionika s jasnim stavom, a to je da se energetska tranzicija već događa, a obnovljivi izvori energije nisu više posljedica entuzijazma, nego imperativ. Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energe-tike Domagoj Validžić najavio je na otvaranju konferencije ispred pokrovitelja konferencije Vlade Republike Hrvatske nove energetske politike Hrvatske do 2030. godine, što ci-jeli sektor te stručna i zainteresirana javnost sa zanimanjem iščekuju, posebno u pogledu sustava poticanja. „Cilj je mi-nistarstva osigurati energetski zakonodavni okvir koji treba

9. Međunarodna energetska konferencija

Hrvatske šume predvodnici u korištenju biomase

Na konferenciji je prisustvovalo više od 250 sudionika s jasnim stavom, a to je da se energetska tranzicija već događa, a obnovljivi izvori energije nisu više posljedica entuzijazma, nego imperativ.

osigurati stabilnost ulaganja i sigurno planiranje daljnjih projekata na tom području“, izjavio je Validžić.

Hrvatska udruga za biomasu CROBIOM zalaže se za rav-nomjerni razvoj svih dijelova Republike Hrvatske, a posebice ruralnih područja bogatih šumom, naglasio je predsjednik Davor Zec te poručio kako je nužno aktivirati i druge razvojne mehanizme, od kojih se ističe proizvodnja zelene, odnosno čiste energije iz drva. Iz udruge CROBIOM smatraju kako je potrebno povećati energetsku vrijednost drva i drvo zadržati, odnosno koristiti blizu mjesta njegovog nastanka, prije sve-ga smanjujući transportne troškove, emisije CO2 te angažira-njem lokalne radne snage. Hrvatske šume na konferenciji su predstavljali predsjednik Uprave Društva Krunoslav Jakupčić, član Uprave Društva Ante Sabljić te Mario Klobučar iz Šumske biomase. Krunoslav Jakupčić naglasio je kako, osim uvođenja reda na tržištu energetske sirovine, Hrvatske šume ulažu znat-na sredstva u nove tehnologije s ciljem mobilizacije dodatnih količina, a koje su procijenjene u rasponu od 500.000 do 1 mi-lijuna kubika biomase. „Hrvatske šume predvode u vlastitom korištenju biogoriva jer su u godinu dana instalirale u pogoni-ma 80 peći na pelete i tu nije kraj“, rekao je Jakupčić.

Mario Klobučar naglasio je kako Hrvatske šume odr-živo i odgovorno gospodare šumama, neovisno o ponekad sumnjičavoj javnosti, te informirao sudionike konferencije

Tekst: Helena JakobovićFoto: Goran Vincenc

Veliki interes za konferenciju

Događaji

o novim investicijama Hrvatskih šuma koje idu u smjeru najnovijih i najsuvremenijih iskoraka u smislu tehnološke učinkovitosti. U Hrvatskoj se trenutno od preko 280.000 tona peleta proizvedenih u Hrvatskoj izvozi njih oko 90 %. Time se poboljšava energetska bilanca drugih zemalja. Pro-izvođači peleta i ostalih drvnih goriva upozorili su na pad cijena na međunarodnom tržištu te očekuju veću potporu od ministarstva i državnih institucija u poticanju domaće potrošnje smanjenjem PDV-a i subvencioniranjem sustava grijanja na obnovljive izvore energije u zgradama javne namjene. Na konferenciji je zaključeno kako su očekivanja

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić

Veliki interes za konferenciju

Predsjednik CROBIOM-a Davor Zec

od biomase u ostvarenju energetske tranzicije Hrvatske u skorijoj budućnosti vrlo velika. Uzimajući u obzir klimatske promjene, svjetsko gospodarstvo sve će se više okretati obnovljivim izvorima energije i tu se otvara prilika i za bi-omasu. Biomasa, dakle, ima potencijal biti glavni energent u dekarbonizaciji cjelokupnog sustava opskrbe energijom. Baza sektora obnovljivih izvora energije moraju biti proi-zvodnja upravo takozvane zelene energije koja će emitirati nisku razinu ugljika i na taj način Hrvatsku pozicionirati na ljestvici zemalja s visokim udjelom obnovljivih izvora ener-gije u svom gospodarstvu.

Sjetski dan šuma

Prekrasan sunčani prvi dan proljeća, 21. ožujak, bio je idealan za proslave i boravak na otvorenom. Šumari taj dan slave kao Svjetski dan šuma, a kako je to ujed-no i Svjetski dan osoba s Down sindromom nastavili

smo prošlogodišnju praksu da zajedno proslavimo zajednički praznik. Za tu prigodu organizirali smo druženje u rasadniku Zelendvor nadomak Varaždina, a u goste su nam došli štićeni-ci Centra za odgoj i obrazovanje „Tomislav Špoljar“. Druženje pod vedrim nebom iskorišteno je kako bi se obišao rasadnik te kako bi štićenici naučili saditi mlado drveće.

Štićenici Centra, od kojih neki imaju zavidno iskustvo u sa-đenju biljaka, pokazali su se kao pravi majstori i brzo su usvo-jili sve što su ih šumari naučili o sadnji.

Mirjana Grahovac Tremski, viša stručna suradnica u proi-zvodnji, izrazila je zadovoljstvo ovakvim druženjem jer ima-mo prilike učiti jedni od drugih, što je lijep način zajedničke proslave.

Centar za odgoj i obrazovanje „Tomislav Špoljar“ iz Varaž-dina radi i na ekološkoj osviještenosti. Godišnje prikupe oko 70 tona staroga papira kojeg onda prosljeđuju na recikliranje, čime pridonose čišćem i zdravijem okolišu.

Ravnatelj Centra „Tomislav Špoljar“ Marin Vučić pozdravio je zajedničku proslavu te napomenuo kako je od velike važ-nosti postupati s osobama s posebnim potrebama baš kao što se s njima postupalo i danas te ih uključiti u svakodnevne društvene aktivnosti.

Svjetski dan šuma i Svjetski dan osoba s Down sindromom

Zajednička proslava mogla bi prerasti u tradiciju

Drugu godinu zaredom Hrvatske šume organiziraju zajedničku proslavu Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana osoba s Down sindromom. Ove godine slavili smo u rasadniku Zelendvor, gdje smo u goste pozvali štićenike Centra za odgoj i obrazovanje „Tomislav Špoljar“ iz Varaždina gdje smo zajedno sadili borove i smreke.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Zajednička fotografija

Veselje zbog dobro odrađenog posla

Sadnja u tijeku


Zajednička fotografija

Veselje zbog dobro odrađenog posla

Izložba dječjeg likovnog izričaja na temu šume i njezinih stanovnika plod je dugogodišnje suradnje koju su pokre-nuli DV Zapruđe i Hrvatske šume d.o.o. Započela je 2007. godine kada je odgajateljica – mentorica Dječjeg vrtića Za-

pruđe Ljiljana Ivković pokucala na vrata ureda tadašnjeg glav-nog urednika Miroslava Mrkobrada sa svojim programom. Od tada su zadnje stranice našeg časopisa oplemenjene lijepim i veselim dječjim crtežima, njihovim mudrim promišljanjima o šumskim životinjama i stihovima domaćih autora posve-ćenima djeci na temu šume. Sadašnji urednik Goran Vincenc jednako je tako odmah prepoznao važnost davanja prostora dječjem izražavanju te je ova plemenita suradnja ostala ne-prekinuta punih dvanaest godina.

U namjeri da se posebno istakne ova lijepa suradnja oda-bran je osobit događaj, na jednako tako osobit datum, u ko-jem su djeca u glavnoj ulozi promicatelja ekologije.

Prvi pozdravni govor tijekom otvaranja održala je pred-stavnica MSU-a Karmela Loina, a zatim je ravnateljica Danije-la Filković pozdravila dionike u ime DV Zapruđe. Voditeljica programa svečanog otvaranja, odgajateljica DV Zapruđe Aleksandra Majstorović predstavi-la je Ljiljanu Ivković kao osobu koja je sve ove godine poticala i bodrila kolegice da u svom radu potiču djecu na očuvanje i ljubav prema šumi te na lijepu suradnju s ča-sopisom Hrvatske šume. Ljiljana Ivković je tijekom pozdravnog govora ista-knula kako ne bi uspjela bez podrške kolegica u vrtiću u kojem radi, ni bez

Izložba dječjih likovnih radova u MSU

Veliki aplauz malim autorima Povodom Svjetskog dana šuma i ujedno na prvi dan proljeća u prostoru Školice, u Muzeju suvremene umjetnosti, svečano je otvorena izložba crteža djece vrtićke dobi na temu Tko to ide, tko to gazi, po šuštavoj šumskoj stazi. Izlagači su djeca iz 15 vrtića diljem Hrvatske. Organizatori su Dječji vrtić Zapruđe i Odjel za pedagošku djelatnost MSU-a, a pokrovitelj Hrvatske šume d.o.o. Izložba traje od 21. ožujka do 1. travnja 2019. godine.

Tekst/foto: Marija Glavaš

Svjetski dan šuma

podrške kolegica diljem Hrvatske, a nikako bez podrške ured-nika kojima je iskreno zahvalna. Zahvalila je i svim djelatnicima Hrvatskih šuma. Istaknula je kako se svi vesele, i djeca i odga-jatelji, a posebno roditelji koji su beskrajno ponosni kada u ča-sopisu pronađu rad svojeg djeteta. Prisutne su pozdravili i Ana Hercegovac, rukovoditeljica Odjela za ekologiju Uprave šuma Podružnice Zagreb, i pomoćnik ministrice obrazovanja Momir Karin u svoje osobno i u ime ministrice Blaženke Divjak.

Uslijedio je program dječjih nastupa s puno plesa i pjesme, od kojih je svaka bila na temu šume jer, poručile su odgojitelji-ce, djecu u DV Zapruđe svakodnevno kroz igru i učenje potiču na razvoj ekološke svijesti. U DV Zapruđe se usporedo izričita pažnja posvećuje toleranciji, multikulturi i različitosti pa je jed-na skupina djece nastupila obučena u čarapice različitih boja na lijevoj i desnoj nozi kako bi se solidarizirali s osobama s Down sindromom, a druga je skupina djece riječi svoje pjesme pre-vodila na hrvatski znakovni jezik. Na kraju je programa kratku predstavu izvela malena skupina djece iz susjedne OŠ Zapruđe.

Na izložbi su sudjelovali i gostujući izlagači. Kiparica Sanja Fališevac koja je prisustvovala događaju zajedno sa svojom prevoditeljicom, a koja je svojevremeno prozvana rodona-čelnicom taktilnog medija, predstavila je svoju skulpturu koja odiše ljepotom i elegancijom, a prikazuje malenu sovu koja se odmara na grani. Djelatnik Hrvatskih šuma Tomislav Katavić zaposlen kao sjekač u Šumariji Đurđenovac, UŠP Našice, tako-đer je izradio sovu koristeći drvo kao prirodni i, može se reći, logični medij.

Začetnica Dječjeg kutka Ljiljana Ivković

Mališani, njihovi roditelji i odgajateljice


Svjetski dan šuma 21. ožujka HŠD ogranak Gospić i UŠP Gospić obi-lježili su sadnjom klona gupčeve lipe ispred zgrade Gradske upra-

ve u Gospiću.

Svjetski dan šuma

Gupčeva lipa u Lici

Sadnja klona gupčeve lipe na mjestu Kasumovićevog biljevištaIstaknuti je lički šumar Bogoslav Kosović na mjestu gdje je danas Gradska uprava osnovao prvi rasadnik u Lici, veličine tri jutra, za proizvodnju sadnica kojima su se pošumljavale ličke vrištine.

Tekst/foto: Mandica Dasović

Prisutne je pozdravila predsjednica HŠD Ogranka Gospić Mandica Dasović te zahvalila na suradnji Gradu Gospiću i Hrvatskom šumarskom institutu Ja-strebarsko koji su sudjelovali u ovogo-

dišnjem obilježavanju Svjetskog dana šuma.

Razlog odabira te lokacije seže u po-vijest, u davnu 1903. godinu kad je ista-knuti lički šumar Bogoslav Kosović upra-vo na tom mjestu osnovao prvi rasadnik u Lici Kasumovićevo biljevište, veličine tri jutra, za proizvodnju sadnica kojima su se pošumljavale ličke vrištine. Prema uzgojnoj osnovi koju je izradio, podignu-to je 35 borovih kultura u Lici. Rasadnik

je dobio ime po velikom ličko-krbav-skom županu Marku Kasumoviću koji je osnovao zakladu za pošumljavanje Like i upravo je tim novcem Bogoslav Kosović podignuo rasadnik, napome-nula je Mandica Dasović.

Pri sadnji lipe u ime Grada Gospi-ća sudjelovala je zamjenica grado-načelnika Kristina Prša, a u ime UŠP Gospić voditelj Mario Stilinović sa suradnicima. Svoj doprinos sadnji dao je i Mladen Ivanković iz HŠI Ja-strebarsko koji je nazočne upoznao s karakteristikama klona lipe. Dogo-vorena je i daljnja suradnja na kloni-ranju jele car, najvećeg stabla jele u Europi, koja raste na području Šuma-rije Perušić.

Mandica Dasović i Mario Stilinović iz Hrvatskih šuma zajednički su posadili klon lipe

Mladen Ivanković upoznao je prisutne s karakteristikama klona


Od vrtića do znanstvenika

Kako bismo se podsjetili na važ-nost očuvanja šuma, svake go-dine obilježavamo 21. ožujka ne samo kao kalendarski prvi dan

proljeća, već i kao Svjetski dan šuma. Šume su dio našeg života na više nači-na, mnogih od njih nismo niti svjesni. Kada popijemo čašu vode, napišemo zabilješku u bilježnicu, uzmemo lijeko-ve protiv groznice ili gradimo kuću, ne razmišljamo da je svaka od ovih radnji na neki način povezana sa šumom. Po-vodom Svjetskog dana šuma Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Nova Gradiš-ka zajedno s Hrvatskim šumarskim druš-tvom organizirali su u Gradskoj vijećnici stručno predavanje kako bi aktualnim temama iz područja šumarstva podsje-tili javnost na važnost očuvanja šuma u vremenu klimatskih promjena. Voditelj Podružnice Hrvoje Žakić i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Ogranka Nova Gradiška Mario Bošnjak ugostili su kolege sa Šumarskog fakulteta pa je tako doc. dr. sc. Željko Škvorc prezenti-

Svjetski dan šuma

Stručna predavanja s aktualnim temamaPovodom Svjetskog dana šuma Uprava šuma Nova Gradiška zajedno s Hrvatskim šumarskim društvom organizirali su u Gradskoj vijećnici stručno predavanje kako bi aktualnim temama iz područja šumarstva podsjetili javnost na važnost očuvanja šuma u vremenu klimatskih promjena.

rao rezultate svojih istraživanja na temu Prilagodljivost hrasta lužnjaka na sušni stres, a prof. dr. sc. Ivica Tikvić održao predavanje na temu Zaštita i upravlja-nje prašumama u Hrvatskoj. Ovim pre-davanjima započete su aktivnosti na obilježavanju 90 godina proglašenja zaštićenim šumama - prašuma Prašnik i Muški bunar. Također, predstavljena je monografija Branimir Prpić – ekologija šuma i šumarstvo, cijenjenog znanstve-nika i stručnjaka koji je svojim znanstve-nim radovima i entuzijazmom, s puno volje i strpljenja prenosio svoja znanja o mnogobrojnim temama iz područja uzgajanja šuma, ekologije i puno šire od toga. Ono najvažnije je da je bio vr-san šumarski stručnjak i znanstvenik, ali prije svega dobar čovjek. Nakon preda-vanja, prisutni su mogli posjetiti izlož-bu fotografija inženjera Gorana Dorića, revirnika u Šumariji Stara Gradiška, na temu Nježni dodiri magle, koji naglašava kako je priroda dio čovjekova života, ali i da je ona sama živo biće. Ove godine Svjetski dan šuma promiče obrazova-nje u segmentu šumarstva te učenje o održivom gospodarenju šumama i na-činima očuvanja bioraznolikosti. Zdrave šume znače zdrave, otporne zajednice i prosperitetna gospodarstva.

Uslijed naglih klimatskih promjena koje utječu na šumske ekosustave, ali i velike zainteresiranosti javnosti za se-gment šumarstva, ukazala se potreba za sustavnim organiziranjem javnih tribina, ali i kontinuiranom šumskom pedagogijom usmjerenom na djecu predškolske i školske dobi. Stoga su, u sklopu obilježavanja Svjetskog dana šuma, djelatnici UŠP Nova Gradiška po-sjetili Dječji vrtić Radost. Rukovoditelji-ca Odjela za uređivanje šuma Mirjana Engler i samostalni taksator Jadranko Paulus održali su prezentaciju pod na-slovom Šetnja šumom te na vrlo jedno-stavan i prihvatljiv način djeci i njihovim odgajateljicama predstavili šumu kao živi organizam, ali i upoznali ih s aktiv-nostima koje šumari provode kako bi sačuvali šume za buduće naraštaje.

Šume u Republici Hrvatskoj prostiru se na 2,688.687 ha, što je 47 % kopnene površine države. Cilj je gospodarenja šu-mama u Republici Hrvatskoj održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma te trajno poboljšavanje njihova stanja, dok su temeljna načela hrvatskoga šumarstva potrajno gospodarenje s očuvanjem pri-rodne strukture i raznolikosti šuma te traj-no povećanje stabilnosti i kakvoće gospo-darskih i općekorisnih funkcija šuma.

Tekst i foto: Helena Jakobović

Voditelj UŠP Nova Gradiška Hrvoje Žakić

Izložba fotografija Gorana Dorića „Šetnja šumom“ u dječjem vrtiću Radost


Događaji Tekst: Helena JakobovićFoto: Ivica Pezić

Posljednja subota u mjesecu ožujku svake je godine rezervirana za događaj pod nazivom „Sat za planetu Zemlju“ (engl. Earth Hour) kojom se pozivaju doma-ćinstva i tvrtke na gašenje njihovih svjetala i ostalih

električnih uređaja na jedan sat, sve radi podizanja svijesti o potrebi poduzimanja akcije oko klimatskih promjena. Akcija je nastala 2007. godine u australskom gradu Sydneyu kada je 2,2 milijuna ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i tvrtkama. Bit akcije “Sat za pla-net Zemlju” nije ušteda električne energije ušteđene u tom satu isključivanja, već da se jednim takvim vizualnim efek-tom podsjeti na važnost svakodnevnog djelovanja u očuva-nju planete. Samo godinu dana kasnije događaj je postao globalni pokret s više od 50 milijuna korisnika u 35 zemalja svijeta koji su se pridružili „Satu za planet Zemlju“. Poznati arhitektonski spomenici širom svijeta na taj dan gase svo-ju nepotrebnu rasvjetu, a među njima su Sydneyska operna kuća (Sydney, Australija), Empire State Building (New York City, SAD), Golden Gate Bridge (San Francisco, SAD), Bank of America Plaza (Atlanta, SAD), Space Needle (Seattle, SAD), Table Mountain (Cape Town, Južna Afrika), Kolosej (Rim, Itali-ja), Kraljevski dvorac (Stockholm, Švedska), Londonska grad-ska vijećnica (Ujedinjeno Kraljevstvo), SM Mall of Asia, SM Science Discovery Center (Manila, Filipini), Suva (Fidži), ka-

Sat za planet Zemlju

Cilj je stvoriti svijest oko problema klimatskih promjena

Akcija „Sat za planetu Zemlju“ održana je posljednju subotu u mjesecu ožujku, dana 30. ožujka. Događaj je to kojem osnovni cilj nije ušteda električne energije, već podizanje svijesti o važnostima očuvanja planete Zemlje u vremenu klimatskih promjena, kao i pokazati da individualna akcija u masovnim razmjerima može pomoći promijeniti naš planet na bolje.

tedrala Nidaros (Trondheim, Norveška), Royal Liver Building (Liverpool, Ujedinjeno Kraljevstvo), Petronas Twin Towers (Kuala Lumpur, Malezija), KL Tower (Kuala Lumpur, Malezija), budistički hram Wat Arun (Bangkok, Tajland) i Azrieli Center (Tel Aviv, Izrael) te mnogi drugi.

Iako kritike na ovaj događaj idu u smjeru kako je „ovo kresanje električne energije toliko sićušno da je trivijalno“, ipak aktivisti naglašavaju kako cilj „Sata za planet Zemlju“ nije samo ostvariti energetsku redukciju, već tijekom sata stvoriti svijest oko problema klimatskih promjena te pokazati da indi-vidualna akcija u masovnim razmjerima može pomoći promi-jeniti naš planet na bolje. Službenu web stranicu za zbivanje earthhour.org u tjednu kada se odvija „Sat za planet Zemlju“ posjeti više od 7 milijuna ljudi. Googleova početna stranica također redovito sudjeluje u „Satu za planet Zemlju“ na način da je zamračena.

U ožujku 2009. godine „Satu za planet Zemlju“ pridružila se i Hrvatska, u početku grad Zagreb, a kasnije i brojni drugi gradovi diljem naše zemlje. Naglasak je na očuvanju prirodnih ljepota i resursa, šuma, mora, rijeka i jezera, ali prije svega za-štita noćnog neba kojem je rasvjeta „pojela“ zvijezde na nebu. Prema astrološko-meteorološkim istraživanjima, Hrvatskoj su preostale tek dvije lokacije na kojima se može vidjeti zvjezda-no nebo, a to su Petrova gora i otok Mljet.


Događaji


Sjemenarstvo

Klimatski pokazatelji posljednjih godina nisu išli na ruku proizvodnji šumskog sjemenskog materijala, koja iz godine u godinu pokazuje kako dugotrajne suše te kasni proljetni mraz itekako ostavljaju traga na reprodukcijskom materijalu naših glavnih vrsta. Ipak, prošla godina pokazala se kao iznimka te je po količinama sakupljenog materijala odskočila od proteklih nekoliko godina.

Objavljeni su rezultati sakupljanja šumskog reproduk-cijskog materijala na primarnom mjestu proizvodnje za 2018. godinu. Prema svim pokazateljima, godina iza nas premašila je očekivanja koja smo stekli pret-

hodnih godina, a kao razlog možemo navesti ljeto s većom ko-ličinom padalina, pogotovo u prvome dijelu (lipanj - srpanj), te izostanak kasnog proljetnog mraza.

Od ukupno sakupljenog sjemenskog materijala, plodova je sakupljeno 1.433.324,60 kg od čega 1.419.596,60 kg plodova šumskih svojti od gospodarskog značaja te 13.728,00 kg plo-dova rijetkih šumskih svojti. Sjemenki je sakupljeno 470,34 kg od čega 447,34 kg sjemenki šumskih svojti od gospodarskog značaja te 23,00 kg sjemena rijetkih šumskih svojti.

Iz ovoga je vidljiv pobačaj u proizvodnji šumskih plodova rijetkih šumskih svojti kojih je prošle godine sakupljeno više od 37 tisuća kilograma, dok su ostali pokazatelji naspram pret-hodne 2017. godine u pozitivi.

Rezultati proizvodnje 2018.

Jasen i četinjače i dalje loše, sveukupno dobro

Ukupno gledajući, godinu možemo smatrati dobrom, bo-ljom od 2016. i 2017. kada je proizvodnja šumskog sjemena bila pod velikim utjecajem atmosferilija.

Kada govorimo o hrastu lužnjaku čiji je urod u registriranim šumskim sjemenskim objektima vinkovačkog područja u 2016. u potpunosti izostao, slična je situacija dočekana i prošle godi-ne. U 2018. godini sakupljeno je ukupno 1.214.886 kg žira hra-sta lužnjaka, što je ipak iznad očekivanja, no i dalje izostaje urod s vinkovačkog područja. Najviše ga je skupljeno na području UŠP Nova Gradiška, Zagreb, Bjelovar i Sisak. Cijena usluge sa-kupljanja žira koja je prošle godine iznosila 9 kn/kg bruto nije pomogla u povećanju količina, a kako stvari stoje dok se god ne oporave sjemenski objekti s vinkovačkog područja, količine će se na godišnjoj razini kretati u istim omjerima.

Prošlogodišnja, iznimno loša situacija s kitnjakom na sreću nije se ponovila i ove je godine kitnjakovog žira sakupljeno u količini od 197.876 kg, što predstavlja oporavak u usporedbi

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Zlatko Kovačević

Otkup žira

s prošlom godinom kada je sakupljeno 29.538 kg, što je gotovo 10 puta manje, ali je i znatno manje nego 2016. godine. Urod je bio najbolji na našičkom, požeš-kom te zagrebačkom području.

Apsolutno loša situacija u cijelosti je s poljskim jasenom jer je u usporedbi s protekle dvije godine, koje se također smatraju lošima, urod u potpunosti pod-bacio. Zanemarivih 148 kg sakupljeno je u UŠP Zagreb, a što će se dalje odvijati s ovom vrstom teško je sa sigurnošću reći. Jasen se suši nevjerojatnom brzinom i pitanje je koliko smo sposobni sačuvati njegova staništa. Cijeli niz problema utje-cao je na sušenje ove vrste, od klimatskih promjena preko melioracija velikih rijeka pa sve do štetnika poput chalare i jasenove pipe, svi oni igraju veliku ulogu u drastičnom smanjenju uroda ove vrste. Prošlogodišnji urod od 4.843,75 kg prosušenih plodova, prema svemu sudeći, bio je tek pozitivan skok uvjetovan za tu vrstu boljim klimatskim uvjetima, no očekivane urode od prije 15 do 20 godina sa si-gurnošću možemo zaboraviti.

Bukva, čiji je urod 2017. godine u potpunosti podbacio, u 2018. godini ipak bilježi oporavak. Ove godine sakupljeno je 5.532,60 kg ove vrste.

Urod crnike i ove je godine bio vrlo slab, no ipak bolji od prethodnih godina jer je skupljeno ukupno 170 kg plodova, dok je medunac ipak slabije urodio nego prošle godine kada je sakupljeno svega 1.515 kilograma ploda. Ove godine na području UŠP Buzet sakupljeno je ukupno 979 kg žira. Treba ipak imati na umu kako je 2016. godine sakupljeno svega 63 kg sjemena ove vrste.

Stanje s četinjačama i dalje je nepromijenjeno, tj. loše. Situacija s potkornjakom smiruje se kod smreke, ali eskalira na našim borovima. S druge strane, jela je stradala u prosincu 2017. godine kada je orkansko jugo devastiralo Gorski kotar. Smrekovih češera sakupljeno je 1.500 kg te smo iz njih dobili 32,20 kg sjemena, dok je kod jele situacija nešto bolja te je sakupljeno 2.067,70 kg iz kojih smo dobili 309,60 kg sjemena.

Situacija s borovima uklapa se u cjelokupnu situaciju s uro-dom četinjača u našim šumama. Crni bor proteklih godina jed-va je prelazio brojku od 100-tinjak kilograma, no prošle godine sakupljeno ga je 210,35 kg, da bi u 2018. godini pao na svega 24 kg sjemena, dok je kod alepskoga bora sakupljeno 3,5 kg

sjemena, što je lošije od lošeg prošlogodišnjeg uroda. Crni bor sakupljan je u sjemenskim sastojinama UŠP Gospić, dok je alep-ski bor tradicionalno sakupljan na području UŠP Split.

Uz šumske svojte od gospodarskog značaja, sakupljali su se i plodovi rijetkih šumskih svojti i tu se rezultati nalaze na razi-ni prošlogodišnjih. Crnog oraha, koji se sakuplja na području Vinkovaca, ukupno je sakupljeno 11.674,00 kg, što je tri puta lošije nego 2017. godine.

Situacija s pitomim kestenom znatno je bolja od prethod-nih godina i 2018. godine ga je skupljeno 1.147,00 kg, dok se gorski javor sakupljao na području UŠP Požega i sakupljeno ga je 57 kg, što je gotovo duplo više nego prethodne godine.

Poboljšanje je vidljivo i kod hrasta cera kojeg je na području UŠP Buzet sakupljeno 710 kg. U Splitu je sakupljeno i 7 kg sje-mena primorskog bora, dok se pinija ove godine nije skuplja-la. Sjemenska plantaža divlje trešnje u UŠP Zagreb sakupila je 16 kg sjemena, što je gotovo na razini prethodne godine.

Treba još spomenuti i proizvodnju biljnih dijelova koja je značajna kod topole i vrbe, koje se tradicionalno proizvode na području UŠP Osijek. Sakupljeno je 142.700 reznica te 20.500 korijena topole, što predstavlja smanjenje, dok je kod vrbe proizvedeno ukupno 30.000 komada reznica, također manje nego prethodne godine. Od ostalih biljnih dijelova sakupljene su plemke hrasta lužnjaka (3.059 kom. - povećanje proizvod-nje), poljskog jasena (591 kom. – smanjenje proizvodnje), hra-sta kitnjaka (260 kom. – povećanje proizvodnje) te crnog bora (20 kom.).

Zahvaljujući urodu bukvice, smanjena je količina vađenog sadnog materijala u obliku prirodnog pomlatka i ove je godine

za popunjavanje sastojina procesom ob-nove izvađeno svega 6.546 komada, što je naspram 2017. godine, kada je zbog izostanka uroda izvađeno više od 90.000 sadnica iz prirodnog pomlatka, znatno smanjenje. Obični grab u 2017. godini uopće nije vađen, dok se ove godine za popunjavanje izvadilo 10.000 mladica.

Ako smo za 2017. rekli da urod ohra-bruje, onda to isto moramo ponoviti i za 2018. godinu, iako je urod pojedinih vr-sta podbacio.


Sjemenarstvo

Sjemenska sastojina smreke

Sušenje jasenovih sastojina

Šumska razglednica

Šumarija Virovitica šumarija je srednje veličine. Manji su dio šumarije (415 ha) nizinske šume, enklave šumskih površina po plodnoj podravskoj ravnici između Bilogo-re i Drave.

Glavnina područja djelovanja šumarije je na Bilogori. Bilo-gora je gora specifična po maloj nadmorskoj visini (140 – 240 mnv), dugačkim i blagim kosama te prilično usječenim i str-mim jarcima. Jarci su obično na proširenim dijelovima tresetni i teško prohodni. Vodotoci su mali potočići, od kojih velika ve-ćina ljeti presuši. Sve to sa sobom nosi određene specifičnosti u radu.

Za drvnu zalihu po vrsti drveća karakteristična je gotovo podjednaka zastupljenost četiri glavne vrste drveća: hrast kit-njak (23,3 %), grab (23,2 %), bukva (22,7 %) te lipa (18,5 %). Posebno obilježje ovoj šumariji daje lipa, gotovo zaštitni znak i brend ovoga područja.

Šumarija Virovitica

Lipa je neslužbeni simbol šumarije

Šumarija Virovitica jedna je od šumarija Uprave šuma Podružnice Bjelovar ili nove Uprave šuma Podružnice Slatina. Gospodari s dvije gospodarske jedinice: Suhopoljsko-virovitičke nizinske šume površine 415 hektara i Virovitička Bilogora površine 7.255 hektara. I dok se u nizinskom dijelu šumarije uglavnom gospodari s mješovitim šumama tipičnim za nizinska područja, na obroncima Bilogore dominiraju sastojine kitnjaka ili bukve. Te dvije vrste čine i gospodarsku osnovicu ove šumarije jer nizinski dio zapravo čine mali i raspršeni ostaci nekad davno iskrčenih iskonskih šuma, koje su svoje mjesto na plodnoj podravskoj zemlji prepustile ratarstvu. Danas ljudi sve manje obrađuju zemlju. Hoćemo li uskoro svjedočiti povratku šuma u ovu plodnu dolinu? O tome i o mnogim drugim temama razgovarali smo s Mariom Kutijom, mladim upraviteljem Šumarije Virovitica.

Tekst/foto: Branko Meštrić

Upravitelj šumarije Mario Kutija

Zgrada Šumarije Virovitica


Prosječni je etat na razini od 58.000 m3, a bruto masa planirana za 2019. godinu je oko 65.000 m3. Od toga je planirano oko 45 % tehnike, a ostatak je višemetrica, koja se dobro prodaje za drvene ploče. Sve je veći i interes za energetskim drvom.

Značajne su aktivnosti šumarije na obnovi šuma, a ulaganja na godišnjoj razini idu i do 3 milijuna kuna. Prilikom obnove sastojina uglavnom se unosi hrast kitnjak, čijih je 153.000 sadnica uneseno prošle godine, uglavnom iz ra-sadnika UŠP Bjelovar u Velikom Grđevcu, ali i iz rasadnika UŠP Koprivnica. U istoj su godini i sami sakupili 5,5 t žira te čak 200 kg bukvice u vlastitim sjemenskim sastojinama.

Još je jedna važna djelatnost šumari-je lovstvo. Šumarija gospodari s lovištem Virovitička Bilogora, koje se prostire na 14.900 ha i zalazi u površine susjednih Šu-marija Grubišno Polje i Veliki Grđevac. Izgledno je da će u tran-sformacijama koje slijede i lovište slijediti šumariju.

Od divljači zastupljeni su jelen, srna, divlja svinja, zec i fa-zan. Tržišno su najatraktivniji zapravo skupni lovovi na divlje svinje, koje zapravo intenzivira sadašnja problematična situ-acija sa svinjskom kugom. Zahtjev je, po uredbi Vlade, da se brojno stanje populacije divljih svinja svede na biološki mini-mum, što je zahtjevan zadatak za gospodara lovišta.

Iako hrast kitnjak pa bukva i grab čine osnovicu gospo-darenja na pobrđima Bilogore, vrsta koja obilježava Šumari-ju Virovitica ipak je - lipa, Tilia cordata Mill., rekli bi stručnjaci. Tako obična vrsta drveća iz prirode dolazi širom Europe, od južnih dijelova skandinavskih zemalja do Grčke, od britanskog otočja pa duboko u Rusiju. Time si je lipa pribavila i neslužbeni status slavenskog svetog drva, a svojom otpornošću i ustraj-nošću održava se i u solidnom suživotu s čovjekom. Što je selo bez velebnog stabla lipe pred školom, što je Berlin bez „Unter den Linden?“ Naravno, moćno je to drvo, ali tolikoj raširenosti i prisutnosti sigurno pridonosi i nezaboravljiv miris kad lipe cvatu („a sve je isto ko i lani...“), a iz cvjetova katkad kapa nek-tar ako ga pčele ne stignu pokupiti.

Eto, baš je u posljednjem broju Gozdarskog vestnika slo-venski kolega Matej Vuga obračunao da je u njegovom reviru Kambreško samo 2017. godine prihod od meda bio dvostruko veći nego prihod od drva, a nije se radilo o lošoj lipovini. Za-pravo, njegova rasprava ide prema tome kako treba zaustaviti šumovlasnike da zanemaruju ovu vrstu jer ne vide svoj interes u njenu drvu.

Što o lipi misle u šumariji koja je upravo specifična po njoj? Najdiplomatskije rečeno, gospodarenje lipom nosi sa sobom određene specifičnosti, da ne kažemo probleme. Ako u sasto-jini ima više od 30 % lipe, to automatski znači velike probleme s obnovom. Ovdašnji šumari kažu: „Poslije lipe ne ide ni lipa!“

Kako žive na prostoru „lipove“ šumarije, Virovitičani imaju značajna postignuća u pčelarstvu. Samo u virovitičkoj pčelar-skoj udruzi ima 175 članova i preko 10.500 košnica. Stoga nije neobično da su se nedavno usred Virovitice, kod uređenja tzv.

malog parka, pojavile instalacije koje su posvećene pčelama i pčelarstvu. I uređenje parka, zatim velika akcija osposoblja-vanja nezaposlenih za zanimanje pčelar, a na prvom mjestu uspostava prekogranične turističke medne ceste kod najpo-znatijih pčelara. Cilj je projekta, koji je podržala EU s preko 200.000 €, doprinijeti razvoju turizma i poboljšati turističku ponudu u prekograničnom području uspostavljanjem novih turističkih točaka i stvaranjem zajedničkog brenda.

Šumarija ima vrlo dobre odnose s gradom i županijom, ta-kođer i s lovačkim društvima na svom području. U posljednje vrijeme aktivno je i planinarsko društvo u Virovitici.

Svakako su najveća turistička atrakcija na prostorima šuma-rije Virovitički ribnjaci. Radi se o izletištu u neposrednoj blizini grada koje se sastoji od devet ribnjaka. Na tom lijepom grad-skom izletištu, koje graniči s gospodarskim šumama Šumarije Virovitica, Hrvatske su šume u suradnji s ostalim zainteresira-nim stranama izgradile interesantnu poučnu stazu oko ribnja-ka. Šumarija isto tako uređuje i šume koje su u neposrednom doticaju s izletištem. Kako je izgledno da će se izletnički tu-rizam sve više intenzivirati, plan je da se određeni odjeli uz same ribnjake kod sljedeće osnove gospodarenja prenamije-ne u šume s turističkom namjenom.

Šumarija surađuje i s Tehničkom školom u Virovitici koja ima drvoprerađivački, ali i šumarski smjer, i koja godišnje ško-luje jedan razred šumarskih tehničara.

Sa šumarskom je školom u tijeku zanimljiv projekt preko-granične suradnje s analognom mađarskom školom u pogra-ničnom gradiću Barču (Barcs). Učenici dviju škola, uz sudjelo-vanje šumarije, a pod vodstvom virovitičke gradske razvojne agencije VTA, pokrenuli su prekogranični projekt spašavanja ugroženih šumskih voćkarica i za to uspješno povukli određe-na EU sredstva. U sklopu tog projekta uspostavljeni su ili una-prijeđeni školski rasadnici uz obje škole, a s ciljem pokretanja proizvodnje sadnica šumskih voćkarica. Proizvedene sadnice dijele se zainteresiranima, a šumarija ih ubacuje i u sastojine prilikom njihove obnov, kao pojedinačna stabla. Radi se o oskoruši, brekinji, divljoj jabuci i kruški te trešnji. Zgodno je spomenuti da se projekt razvio iz prethodne suradnje Šuma-rije Virovitica i Šumarske škole u Barču jer su učenici te škole


„Lugarna“ Razbojište

Šumska razglednica


Šumska razglednica

i ranije dio svoje terenske nastave o gospodarenju s bukvom obavljali u Šumariji Virovitica.

U razgovoru s upraviteljem Kutijom, a došavši na lokaciju Razbojište, stali smo ispred LUGARNE. Lugarna je kuća za lu-gara, gdje je on u neka doba živio i radio. Danas se povremeno koristi za potrebe šumarije i naročito lovstva.

Sve to nije sporno, ima takvih kuća u mnogim šumarijama HŠ-a, međutim sve se one zovu LUGARNICAMA. Otkuda se u Virovitici pojavio pojam lugarne, nepoznato je pa je to zani-mljiv izazov za jezične stručnjake. Malo istraživanje u digital-noj zbirci Šumarskog lista i časopisa/novina Hrvatske šume nije našlo niti jednu pojavu ove riječi, dok je lugarnica učas prona-đena na tristotinjak mjesta.

Gospodarenje šumama u stručnom smislu na području Bilogore počinje, kao i u ostatku Vojne krajine, tek 1860. pri-mjenom austrijskog Zakona o šumama iz 1852. godine. Do tada šumama se nije gospodarilo, već su one služile kao svo-jevrsna naknada krajišnicima za obranu granice od Osmanlija. Oni su imali pravo njihova korištenja kao izvora građe za iz-gradnju svojih kuća, kao i za ogrjev, ali i za žirenje i listinac, što je u ona vremena bilo jako važno.

Međutim, uvođenjem zakona, a pogotovo skorim razvojače-njem Vojne krajine 1873. godine, na prostorima bivših pukovni-ja osnivaju se Krajiške imovne općine. Polovina svih šuma (po vrijednosti) prelazi u vlasništvo države, a druga polovina pripa-da imovnoj općini čiji su članovi bili svi stanovnici tog područja. U to doba osnivaju se i šumarije koje su nadležne za gospoda-renje državnim ili šumama imovnih općina. Na ovom području državnim šumama gospodari Šumarija Ivanovo Selo, osnovana davne 1867. godine, a koja djeluje do 1936. godine kada se ukida, a šume prelaze u nadležnost novoosnovane Šumarije Virovitica u sastavu Direkcije šuma u Zagrebu. Šume civilne Hr-vatske istodobno su bile relativno slabo šumarski organizirane, a zabilježeno je da je u Virovitici egzistirao samo jedan kotarski šumar za privatne šume. Razdoblje državnog šumarstva poslije Drugog svjetskog rata obilježeno je organiziranim i stručnim djelovanjem unutar sustava šumskih gospodarstava, pri čemu treba napomenuti da je šumsko gospodarstvo Mojica Birta u Bjelovaru, koje je i preteča današnje Uprave šuma Podružnice Bjelovar, uvijek bilo smatrano jakim i uspješnim, kako u gospo-darskom, tako i stručnom pogledu.

Virovitički ribnjaci

Kako opisati nekog tko se usudi u predvečerje karijere i života „presaviti tabak, staviti pero u ruke“ i napisati, ni manje ni više nego - enciklopediju. Prof. dr. sc. Milan Gla-vaš svoj je „grijeh“ priznao i sam ispričavši se ponajprije

svojoj obitelji prisutnoj u dvorani, i svojim prijateljima koje je

prof. dr. sc. Milan Glavaš

Enciklopedija domaćeg ljekovitog biljaSredinom ožujka u prostorima Šumarskog fakulteta okupio se veliki broj šumara, ali i mnogo drugih posjetitelja kojima Šumarski fakultet očito nije poznato mjesto. No, svim je prisutnima bio očiti i više nego poznati lik umirovljenog profesora našeg fakulteta, nesumnjivog autoriteta u području hrvatske fitopatologije i zaštite šuma općenito, a ubrzo se pokazalo - i dokazanog poznavatelja sve sile ljekovitog bilja, ali ne samo bilja kao takvog, već i njegove povijesti, pridolaska i primjene, farmakološkog i kemijskog sastava, konkretnog korištenja u liječenju.

Tekst: Branko MeštrićFoto: Marija Glavaš

Potpisivanje knjige


Publicistika

možda zanemarivao, i suradnicima koje je eventualno davio po-tragom za izvorima ili fotografijama. Naravno, „isprika“ je zapra-vo značila veliku zahvalu svima njima koji su svjedočili i pomogli u nastanku ovog velebnog, teškog i skupog djela.

Budimo formalni pa zabilježimo da se na početku prisut-nima obratio prodekan Šumarskog fakulteta, suizdavača i domaćina ovog okupljanja, prof. dr. sc. Josip Margaletić. Upo-znao je ponajprije ovaj dosta raznorodan sastav prisutnih s na-stavnim i znanstvenim radom profesora Glavaša. Diplomirao je 1971. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao do umirovljenja 2011. U svojoj akademskoj karijeri dokazao se kao vrstan profesor, mentor i znanstvenik čiji su radovi objav-ljivani u najvažnijim domaćim i međunarodnim edicijama. Za svoj je rad primio niz nagrada i priznanja.

Glavni predstavljač knjige, ujedno na neki način i glasno-govornik ostalih recenzenata, dr. sc. Dario Kremer s Farma-ceutsko-biokemijskog fakulteta, odnosno iz Farmaceutskog botaničkog vrta „Fran Kušan“, prihvatio se obimnog posla predstaviti knjigu s 450 detaljno opisanih biljaka i preko 1000 fotografija u boji, a sve to na 1376 stranica. S obzirom na toliki obim građe, odnosno intenciju da se prikaže sve naše ljeko-vito bilje koje raste u prirodi ili se uzgaja, naglasio je autorov pristup da građu organizira prema biljnoj sistematizaciji po-brojanih biljaka jer srodne biljke često imaju i sličan kemijski sastav, odnosno način i mogućnosti primjene. Sve su opisane biljke razvrstane u tri razreda, a za svaki razred, njihove podra-zrede i redove navedeni su nužni podaci. Porodice su opisane u kraćim crtama ili opširno. Kod većine porodica dan je pri-kaz pojedinih rodova uz nužna tumačenja. Opis svake biljke sadrži znanstvene (latinske) sinonime, narodne nazive, areal, povijest, stanište, morfološke značajke, ljekovite dijelove, sa-stav, upotrebu, biljke za miješanje, nuspojave, otrovnost i pri-

mjenu u veterinarstvu. Naglašen je važan doprinos autora u dijelu koji se odnosi na upotrebu jer je autor navode iz pisa-nih izvora upotpunio i vlastitim spoznajama do kojih je došao dugogodišnjom potragom među sakupljačima travarima, ali i narodom koji pojedine biljke tradicijski koristi.

Konačno, izdanje je u tehničkom smislu predstavila dizajnerica i oblikovateljica ove knjige Katarina Zlatec iz izda-vačke kuće Ceres. I ona je osobno izrazila zadovoljstvo što je oblikujući ovu knjigu ušla u svijet bilja i spoznala čak i to zašto Kate idu brati celer po mjesečini i što će uopće sa svim tim ce-lerom. A valjalo je za ovo izdanje preraditi preko 900 stranica rukopisa, prebrati i odabrati između 2000 fotografija koje su vlasništvo autora i njegovih brojnih suradnika, kolega i prija-telja. Fotografije su inače problem u ovakvim izdanjima i auto-rima uvijek bude žao ako poneka uspjela fotografija ne uđe, a još više ako se ne može pribaviti dovoljno kvalitetna fotografi-ja. U ovu enciklopediju ušlo je oko 1000 vrhunskih fotografija i barem jedna kvalitetna za svaku predstavljenu biljku. Izdavači su ponosni što je ovako kapitalno djelo izašlo u nakladi Ceres.

Prema autoru i recenzentima (Kremer, Borošić, Beus, Gr-geta) ovo je djelo namijenjeno širokom krugu čitatelja: uče-nicima i studentima različitih školskih i studijskih programa, skupljačima i proizvođačima ljekovitog bilja, stručnim djelat-nicima različitih struka, ali i široj čitateljskoj publici koja se iz različitih pobuda bavi biljem, a posebno ljekovitim biljem.

Sam je autor zaključio ovo događanje, naravno, stihom na kraju, ali prethodno ne škrtareći zahvalama svima koji su do-prinijeli ovom djelu, od obitelji i prijatelja, travara s placa pa do recenzenata, autora fotografija, dizajnera i izdavača. Ako mislite da se nije požalio - jer bi se još puno biljaka dalo opisati - ne poznajete našeg Miću. Samo, knjiga bi tada bila još teža, zaključuje.

Detalj s promocije enciklopedije

Od vremena kada je utvrđen na istoku Republike Hrvatske, šumski štetnik hrastova mrežasta stjenica velikom se brzinom širi prema zapadu uzrokujući značajne štete na hrastu lužnjaku. Naši eminentni šumarski stručnjaci sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Boris Hrašovec i doc. dr. sc. Milivoj Franjević predano tragaju za učinkovitom metodom suzbijanja. Metoda kartonskih prstenova, do koje su došli temeljem znanja, iskustva i prethodnih pokusa, bazirana je na etološkim osobinama vrste. Metoda se pokazala učinkovitom po pitanju utvrđivanja brojnosti jedinki, što je iznimno značajno.

Hrastova mrežasta stjenica (lat. Corythucha arcuata) alohtoni je invazivni šumski štetnik. U Republici Hr-vatskoj po prvi je puta zabilježena 2013. godine na području Uprave šuma Podružnice Vinkovci u Spa-

čvanskom bazenu. Od vremena pojave širila se velikom brzinom prema zapadu

uzrokujući značajne štete na hrastu lužnjaku (Quercus robur). Štete se očituju u vidu preranog završetka vegetacije, gubitka klorofila i prestanka fotosinteze, što upućuje na daljnje poslje-dice šireg razmjera. Zaraza je zahvatila gotovo čitav njegov areal u Republici Hrvatskoj. Štete čine prvenstveno ličinke koje probijaju epidermu listova s donje strane, a potom sišu klorofil uslijed čega listovi ne mogu stvoriti dovoljno hranjiva za razvoj pa stablo fiziološki slabi, preuranjeno odbacuje plod te, prema

Što učiniti s hrastovom mrežastom stjenicom?

Inovativna metoda utvrđivanja brojnosti

Ekologija

riječima rukovoditeljice Odjela za ekologiju u Upravi šuma Po-družnice Vinkovci, strahuju od utjecaja na mogućnost plodo-nošenja (uroda) uopće i obnavljanja hrastovih sastojina.

Za suzbijanje u obzir dolaze isključivo ekološki prihvatlji-va sredstva odobrena FSC certifikatom i hrvatskim propisima usklađenim s EU zakonodavstvom, što uvelike utječe na slože-nost rješenja. Doc. dr. sc. Milivoj Franjević rekao je kako je ideja postavljanja kartonskih prstenova oko stabala potekla od isku-stva monitoringa platanine mrežaste stjenice (lat. Corythucha ciliata). Ideja je temeljena na stručnom znanju o biologiji vrste te su u konkretnom slučaju iskorištene potrebe odraslih jedinki za prezimljavanjem na mjestima na kojima vladaju uvjeti viših temperatura od vanjskih i manje količine svjetlosti. Kartonski prstenovi zapravo su široke kartonske trake širine oko 40 cm

Tekst: Marija GlavašFoto: doc. dr. sc. Milivoj Franjević

Kartonski prstenovi u KSP Petkovac


Ekologija


koje se omotaju oko debla. Nazivaju ih i ekološkim niša-ma za prezimljavanje. Prof. dr. sc. Hrašovec i doc. dr. sc. Franjević isprobali su više raznih materijala za koje su smatrali da će privući odra-sle jedinke hrastove mre-žaste stjenice (HSM). Pra-ćenjem brojnosti ustanovili su kako najveći učinak ima karton i to onaj glatke povr-šine. Najvjerojatnije se radi o tome da su time zadovo-ljili još jedan važni uvjet kod odabira mjesta za prezi-mljavanje HMS-a. Pomnim se promatranjem, naime, is-postavilo da odabire glatku koru te je zaključeno kako je struktura kore uz tempe-raturu i svjetlost isto tako iznimno bitan činitelj.

U KSP Petkovac, gdje je utvrđena najveća brojnost is-pod kartonskih prstenova, klonovi i ramete hrasta lužnjaka formirani su 2000. godine te su starosti oko 20 godina. Na po-vršini od 26 ha pokus je postavljen na način da su se kartoni oblagali oko debala samo na istočnoj strani, ali po čitavoj po-vršini. Na toj je polovici na sadnice hrasta lužnjaka postavljeno ukupno 1.200 kartona u 60 do 120 redova. Na zapadnoj strani kartonski prstenovi nisu postavljani te ta strana predstavlja kontrolnu plohu. Na uzorku od deset stabala odabranih u KSP Petkovac prebrojano je ukupno 21.560 ženki. Kukci su prebro-javani u laboratorijskim uvjetima na način da je evidentirana svaka ulovljena jedinka. Ujedno je svaka jedinka pregledana s ciljem utvrđivanja omjera među spolovima. Dobiven je izne-nađujući rezultat jer je utvrđena značajna prevaga u korist ženki, čak 70 %, što je povoljno s obzirom na suzbijanje.

Smatra se da je stjenice lakše uništiti sakupljene ispod kar-tona mehanički ili prskanjem (insekticidom ili nekim drugim sredstvom, npr. mineralnim uljem). S time u vezi ustanovljeno je kako su stjenice izrazito sklone sakupljati se ispod gornjeg i donjeg ruba kartona. Navedeno se dovodi u vezu s njima ide-alnim temperaturnim i svjetlosnim uvjetima.

Doc. dr. sc. Milivoj Franjević objasnio je na primjeru KSP Petkovca tijek progresije brojnosti hrastove mrežaste stjenice. Pri tome se kao najrelevantniji podatak uzima onaj talijanske znanstvenice prema kojem jedna ženka odloži oko stotinu jaja u jednoj kohorti. Zaokruži li se brojka odraslih ženki ispod deset stabala ugrubo na 20.000 i pomnoži sa 100 jaja, onda tijekom prve proljetne generacije možemo očekivati 2 miliju-na ličinki. U drugoj generaciji procijenjena brojka iznosila bi vrtoglavih 215 milijuna ličinki.

Metoda kartonskih prstenova pokazala se neučinkovi-tom u starim sastojinama, kao što je gospodarska jedinica Sla-vir. Razlog tome je što je HMS već imala sve povoljne uvjete za

Prikupljanje uzoraka

Konkretni su primjeri oni u UŠP Vinkovci. U slučaju glatke kore, kakva je na mlađim stablima hrasta lužnjaka u klonskoj sjemenskoj plantaži Petkovac, metoda je učinkovita, stjenice se skupljaju u velikom broju ispod kartona, odnosno zaštitne niše. Kod starijih visokih stabala s debljom hrapavom korom u šumskim sastojinama rezultati postavljanja kartona nisu bili zadovoljavajući. Razlog je vjerojatno i visina krošnje gdje postoji mogućnost za nalaženje prirodnih niša za prezi-mljavanje bez potrebe spuštanja do tla, ali i prisustvo mahovi-ne na hrapavoj kori koja omogućuje prezimljavanje.

Pokus u sklopu projekta, koji za krajnji cilj ima pronaći naj-učinkovitije rješenje u suzbijanju hrastove mrežaste stjenice, u potpunosti financiraju Hrvatske šume d.o.o. Postavljen je na više lokacija u listopadu 2018. godine. Većinom se nalaze na području UŠP Vinkovci. Riječ je o klonskoj sjemenskoj plan-taži Petkovac i tri stare sastojine u fazi oplodne sječe, pred dovršnim sijekom (gospodarskim jedinicama Slavir, Vrbanjske šume, Savski lugovi i Orljak). Na području UŠP Bjelovar pokus se provodi u KSP Pleščice.

Kartonski su prstenovi postavljani oko cijelog opsega de-bla na prsnoj visini ili nešto više radi pada promjera i pričvr-šćivani metalnim spajalicama. Prva prebrojavanja osraslih jedinki HMS-a vršena su u studenom 2018. godine i siječnju 2019. godine.

Značajni rezultati, odnosno velika brojnost stjenica ispod kartona utvrđena je u KSP Petkovac, oko 2000 jedinki po sta-blu, gdje su se već provodile i gdje će se provoditi daljnje mje-re suzbijanja. U KSP Pleščice utvrđen je prosjek od svega 30 jedinki ispod jednoga kartona te se neće poduzimati daljnje mjere. U sastojini na području gospodarske jedinice Slavir, u kojoj je u ovome razdoblju planiran dovršni sijek, izbrojan je vrlo mali broj prezimljenih stjenica (oko 200 jedinki) te tako-đer nije predviđeno tretiranje na deblima.

Ekologija


prezimljavanje. Temperature više od okolnih i ujedno manju količinu svjetlosti pronašla je u mahovini na gornjem dijelu debla i granama krošanja. Zbog toga se nije imala potrebu spuštati, odnosno prevaljivati put od nekoliko desetaka meta-ra i zavlačiti se pod kartonske prstenove. Slijedom navedenog, u traženju djelotvornih metoda integrirane zaštite, kao mjera suzbijanja došao bi u obzir unos predatora HMS-a u sastojine.

Do sada se pokušavalo tretiranjem s nekoliko raspoloži-vih insekticida (Neemazal, Calypso, Asset) koji su prihvatljivi po FSC standardima i prema hrvatskim propisima. Korišteni su prema preporukama Šumarskog fakulteta, a pod stručnim nadzorom Odjela za ekologiju UŠP Vinkovci. Učinkovitijim sredstvom pokazao se Asset, koji je u laboratorijskim uvjeti-ma pokazao najbolje rezultate po pitanju mortaliteta odraslih stjenica. Ujedno je kao prirodni piretrin kontaktnog djelova-nja najmanje štetan za zdravlje neciljanih organizama. Me-đutim, dvogodišnji pokusi tretiranja na terenu nisu pokazali očekivane rezultate i redukciju populacije HMS-a, odnosno smanjenje utjecaja na njezino negativno djelovanje.

Tijekom pokusa, točnije razdoblja prezimljavanja zabilježe-na je i pojava mortaliteta hrastove mrežaste stjenice. Uvjeti za prezimljavanje pod kartonskim prstenovima privukli su i dru-ge vrste kukaca i određene vrste paukova. Utvrđeno je kako su neki od njih predatori hrastove mrežaste stjenice, ali se po-kazalo kako njihova prisutnost nije imala značajan utjecaj na visoku brojnost ovog opasnog štetnika.

Metoda kartonskih prstenova inovacija je naših eminen-tnih šumarskih stručnjaka prof. dr. sc. Borisa Hrašovca i doc. dr. sc. Milivoja Franjevića, visoko specijaliziranih na području entomologije. Pokazala se izrazito učinkovitom za monitoring hrastove mrežaste stjenice, što je iznimno bitno u planiranju mjera suzbijanja. Metoda kartonskih prstenova omogućuje razvijanje metode utvrđivanja kritičnog broja odraslih žen-ki, kod kojeg dolazi do pojave negativnog utjecaja na hrast lužnjak. Koliko je učinkovita u suzbijanju ovog opasnog, in-vazivnog štetnika utvrdit će se tijekom proljeća 2019. godine temeljem utvrđivanja šteta na lisnoj masi hrastovih sastojina. Nedostaci metode su veliki utrošak radne snage i vremena te mogućnost korištenja isključivo na malim površinama mlađih sastojina ili plantaža. Velika je prednost metode niski novčani trošak provedbe, a najveća prednost leži u činjenici da je me-toda u potpunosti prihvatljiva za okoliš.

Stjenice nakon uklanjanja kartonskog prstena

Jedna od država koja ima potrebu održavati moćnu mor-naricu bila je Mletačka Republika. U tu je svrhu još u 13. stoljeću razvila kompleks državnih brodogradilišta. U svrhu održavanja rada Arsenala, Mlečani su u 15. stoljeću

uveli sustav poreza (carratada). Bio je namijenjen za transport drvne građe, korištenje drva za gradnju brodova i gradnje u razne druge svrhe te ogrjev. U knjizi Karla Appuhna Šuma na moru – Okolišno poduzeće u renesansnoj Veneciji spominje se treća izmjera hrastovih šuma koju su većinom izvršili za-poslenici Arsenala. Predvodio ju je providur Giovanni Garzo-ni, a uključivala je prebrojavanje stabala i procjenu kvalitete drva za Arsenal, dok su kartografi ucrtavali najvažnije rezerve. Započela je 1602. godine, što znači da je Mletačka Republika organizirano vršila inventuru šuma i prije početka 15. stoljeća.

Od područja današnje Republike Hrvatske pod Mletačkom je Republikom najduže bila Istra i zato su joj Mleci posvetili najviše pozornosti. U istraživačkom radu povjesničara Danila Klena stoji kako se prvi katastar (katastik) s popisom šuma i drva za Istru spominje već u prvoj polovini ili oko polovine 16. stoljeća, a sastavio ga je „preslavni gospodin“ Jakov Celsi. Kle-nov rad zapravo je posvećen katastru izvornog naziva Casasti-cum Fabii de Canali provisoris super lignis in Histria et Dalmatia ann. MDLXVI. Dokument predstavlja jedan od najstarijih saču-vanih šumskih katastara na svijetu, a izradio ga je Garzonijev suvremenik, providur Fabio da Canal koji je imao nešto druk-čije kriterije inventure pa su njegove izmjere obuhvaćale više

Katastar i kartografija

Preduvjeti razvoja organiziranog šumarstvaRazvoj kartografije snažno je povezan s ekonomijom, odnosno inventarizacijom dobara, a oboje predstavlja preduvjet šumarstva. Mjere zaštite šuma, nažalost iz ekonomskih motiva, počele su se ozbiljno provoditi tek u 17. stoljeću jer su europske države koje su imale potrebu stvoriti ili održati status pomorskih sila uvidjele da nekontrolirane sječe vode nestanku šuma. Čovjek koji se smatra ocem potrajnog gospodarenja šumama Hans Carl von Carlowitz imao je drugačiji pristup i pretjerano iskorištavanje šuma smatrao je grijehom. Njegova knjiga Sylvicultura oeconomica iz 1713. godine smatra se temeljnim djelom razvoja šumarstva.

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet


Povijest

stabala od Garzonijevih. Spomenuti katastik goriva drva dati-ra iz 1566. godine, sastoji se od 50 listova i uvezen je u kožu. Sadrži popis od 669 istarskih komuna pod vlašću Venecije s gorivim drvom bez obzira na vlasništvo. Najvećim dijelom riječ je o privatnicima, od kojih je najviše seljaka. Dokument se čuva u Venecijanskom državnom arhivu. Sljedeći važan do-kument koji navodi veći broj izvora jest Morosinijev katastar iz 1775. i 1766. godine autora baruna Vincenza Morosinija. Obuhvaćao je područje Istre te sadrži inventarizaciju i podjelu šuma. Djelo je dobro uščuvano, pisano na 524 stranice, uve-zano u kožu, a pohranjeno je u Državnom arhivu u Rijeci. U riječkom arhivu čuva se i važan dvojezični pravni dokument, zakon o šumama Naređenje varh Dubravah (Terminazione) iz 1777. i 1778. godine. Njime su regulirane obaveze šumovla-snika prema Arsenalu (doznaka hrastova i izrada sortimenata) te zabrana ispaše stoke u državnim šumama. Kod toga valja istaknuti da je prema više povijesnih izvora upravo stočarstvo glavni uzrok nestanka šuma na području Jadrana, a sječa za potrebe Mletačke Republike tek u manjoj mjeri.

Kvalitetniju inventarizaciju omogućio je matematičar i astronom iz susjedstva, ali ne iz Venecije, već Francuske. Gi-ovanni Domenico Cassini iz Bologne u Pariz je stigao 1669. godine zalaganjem ministra financija Francuske Jean-Bap-tiste Colberta, najmoćnije osobe u Francuskoj nakon kralja Luja XIV. Casinni je uspješno koristio metodu određivanja zemljopisne dužine pomoću Jupiterovih satelita, do koje je došao dugogodišnjim promatranjem i izračunima. Spoznaje do kojih je došao u Bologni koristio je za prvo kartiranje čita-ve Francuske. Tijekom jedne njegove ranije izmjere izišlo je na vidjelo da je Francuska manja nego što se mislilo pa je Luj XIV. donio zanimljiv zaključak kako su njegovi astronomi izgubili više njegovog teritorija, nego što su njegovi generali osvojili. Pravi projekt započeo je 1670. godine, a Cassini je koristio me-todu triangulacije, koja se i danas koristi, a koju je detaljno i u

potpunosti opisao nizozemski matematičar, kartograf i liječ-nik Gemma Frisius. Ideja triangulacije inače se pojavila puno ranije u povijesti, no Frisiusov opis predstavljao je prekretnicu u široj praktičnoj primjeni. Rad na kartiranju Francuske nakon smrti Giovannija Cassinija nastavili su njegov sin, a zatim i nje-gov unuk pa je karta iz serijala Carte de Cassini tiskana nakon njegove smrti 1793. godine. Zahvaljujući primjeni Cassinije-vih metoda, Francuska se može pohvaliti kao prva država s preciznom topografskom kartom cijelog teritorija.

Za Francusku 17. stoljeća značajan je sveobuhvatan pro-gram reformi u razdoblju od 1662. do 1663. godine koji je po-krenuo Clobert po naređenju Luja XIV. s ciljem osiguranja do-statne količine drvne građe za mornaricu. Kasnije, 1669. godine uvedena su i pisana pravila Veliki red voda i šuma kako bi se pro-vodila učinkovitija regulacija i stroga kontrola sječa. Jedan je od uspjeha iz tog razdoblja potpuna kartografska inventarizacija kraljevskih šuma. Francusko šumsko zakonodavstvo, koje je su-stavno zahtijevalo strogu regulaciju sječa, provođeno je kraće vrijeme na području Dalmacije. Prema nekim izvorima, vrijeme Napoleonove okupacije u 17. stoljeću donijelo je Hrvatskoj bo-lju zaštitu šuma od Mletačke i Austro-Ugarske Republike.

Sustavnija izmjera područja koja obuhvaća veći dio da-našnje Republike Hrvatske započela je krajem 18. stoljeća. Po-taknula ju je Austro–Ugarska vladarica Marija Terezija u vojne svrhe, kao i kartiranje i inventarizaciju šuma s naglaskom na financijsku dobit. Nisu bili obuhvaćeni dijelovi koji su potpali pod Mletačku Republiku. Važno je istaknuti kako je Marija Tere-zija unificirala izradu topografskih karata i katastarskih planova u smislu da je 1756. godine donijela zakon o jedinstvenoj mje-ri za dužine za sve zemlje Austro-Ugarske carevine. Austrijski hvat od 1,9 m vrijedio je duže od dva stoljeća i koristio se za izradu katastarskih planova i topografskih karata. Razdoblje je opisano kao vrlo važno za modernizaciju kartografije, odnosno početak modernizacije. Osim korištenja točnih topografskih

Ulaz u Arsenal


Povijest

karata, važna stavka koju je donijela modernizacija je izum izo-hipsa (konturne linije), čime je omogućeno prikazivanje treće dimenzije, odnosno reljefa. Metoda se počela široko primjenji-vati tek od druge polovice 18. stoljeća. Ishodišne trigonome-trijske točke pomoću kojih su se vršile izmjere postavljene su u gradovima Wiener Neustadtu, Beču i Budimpešti, a točka na području današnje Republike Hrvatske u Kloštar Ivaniću, za što je bio odabran toranj crkve Sv. Ivana Krstitelja.

Inventarizirane šume ucrtane su na vojne karte iz prve vojne izmjere iz razdoblja od 1764. do 1784. godine, druge vojne izmje-re iz razdoblja od 1806. do 1869. godine i treće vojne izmjere iz razdoblja od 1869. do 1887. godine. Karte su izrađene u mjerilima 1:28.800, 1:25.000 i 1:75.000. Karte iz druge i treće izmjere javno su dostupne na web stranici mapire.eu. Preklopljene su preko

modernih digitalnih karata zahvaljujući mađarskoj tvrtki Arca-num. Po pitanju katastarske podjele, objavljene karte iz vremena Austro-Ugarske Monarhije preklapaju se s današnjima oko 80 % te se već neko vrijeme radi na usklađivanju sa stvarnim stanjem, u što su uvelike uključene i Hrvatske šume d.o.o.

Najvažniji zakonski dokument Marije Terezije jest Šumski red iz 1769. godine koji zapravo predstavlja prvi udžbenik šu-marstva tiskan na hrvatskom jeziku. Za hrvatsko šumarstvo od iznimnog je značaja jer je njime uvedeno potrajno gospodarenje.

Zanimljivo je još spomenuti ponešto o velikoj inventarizaciji i kartiranju šuma na europskoj strani Rusije početkom 18. sto-ljeća. Šume je mjerio admiralitet jer je i car Petar Veliki I imao za prioritet izgradnju mornarice. Naredbu je donio 1703. godine te se krenulo u izmjeru svih šuma koje su imale potrebnu gra-đu, bez obzira na vlasništvo. Osim, kako navodi dr. sc. Aleksej Karimov, istraživač povijesti geografije, iznenađujuće točnog i detaljnog katastra, pothvat je iznjedrio veliki broj statističkih podataka i šumskih karata. Kartiranje velikih prostranstava bilo je novo u Rusiji, a tehnika se oslanjala na zapadnjačku, sličnu francuskoj izmjeri. Do kraja stoljeća zadatak je prenesen na Mi-nistarstvo financija, a izrađeno je više od 4.500 šumarskih karata gubernija (provincija) i okruga te sakupljeno u osam atlasa. To je bio temelj za razvoj šumarske znanosti u 19. stoljeću.

Valja istaknuti da je prema više povi-jesnih izvora upravo stočarstvo glav-ni uzrok nestanka šuma na području Jadrana, a sječa za potrebe Mletačke Republike tek u manjoj mjeri.

Cassinijeva karta s trigonometrijskim trokutima

Austro-Ugarska karta iz razdoblja druge izmjere

Mala enciklopedija šumarstva


Jedan od najvažnijih činitelja koji utječu na kalorijsku vrijednost je udio vlage u drvetu. Vlaga se određuje u jedinicama energije po jedinici volumena, a što je veća količina u drvetu, to je ono manje kalorično. Prosušeno

drvo ima vrijednost oko 15,5 MJ/kg, a posve suho oko 18,5 MJ/kg. Za usporedbu, lignit ima kalorijsku vrijednost od oko 19,5 MJ/kg, kameni ili crni ugljen koji nastaje dehidracijom lignita oko 28,5 MJ/kg, a nafta oko 42,0 MJ/kg.

Druga važna stavka koja utječe na kaloričnost jest vrijeme sušenja. Dugo vrijeme sušenja karakteristično je za tvrde lista-če. Primjer je drvo hrasta kod kojega vrijeme sušenja može tra-jati od 6 mjeseci do godine dana. Kod mnogih vrsta veći utje-caj na kaloričnost nema samo struktura građe drveta, nego i sadržaj vlage u svježem stanju. Primjeri za to su bukovina i grabovina, gdje grabovina u svježem stanju ima nešto manju količinu vlage, što ovisi o vremenu sječe, a vrijeme sušenja je slično. Općenito drvo u svježem stanju sadrži udio vlage od

Kalorijska vrijednost ogrjevnog drva

Najvažniji su činitelji gustoća i vlaga

Tri činitelja igraju veliku ulogu pri utvrđivanju kalorijske vrijednosti drva, a to su vrsta drveta, gustoća drveta i udio vlage. Kalorijska vrijednost suhe tvari ne razlikuje se u većoj mjeri između vrsta drveta ako je sadržaj vlage podjednak. Manja razlika postoji između vrijednosti drveta četinjača i listača, a kaloričnost drveta četinjača nešto je viša zbog većeg udjela lignina i prisustva smola. Razlika se javlja i između tvrdog drveta koje sadrži manje smola i gori sporije.

oko 50 %, a nakon godinu dana sušenja na zraku udio vlage pada na vrijednost od oko 15 do 20 %.

Sljedeća odlika koja ima utjecaj na kaloričnost jest udio kore, a što je taj udio veći, kaloričnost je manja. Za usporedbu, bukva i grab imaju oko 5 do 7 % kore, a hrast i bagrem oko tri puta više u samo jednom metru ili jednostavnije, imaju 15 do 20 % manje drveta nego bukva jednakog volumena.

Najveći utjecaj na kaloričnost ima gustoća drveta. Ista se izražava u kilogramima po jedinici volumena, a ovisi o sadr-žaju vode. Različita je kod vrsta drveća na što utječu veličina srčike, starost stabla i okolišni uvjeti u kojima je stablo raslo. Općenito vrste tvrdog drveta imaju veću gustoću od vrsta me-kog drveta i zato im je i tržišna cijena viša. Što je gustoća veća, veća je i kaloričnost, a vrijeme gorenja duže. Mekano drvo, kao što je borovina, brzo će postići temperaturu na kojoj gori, ali i brzo izgorjeti. Među najgušća drva spadaju hrastovina, bu-kovina, grabovina i drvo šljive s 1.100 kg/m3 u svježem stanju.

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet

Cjepanice hrasta

Instrument za mjerenje udjela vlage

Zaštićena priroda


Gusto drvo s 1.100 kg/m3 imaju hrast, jasen, bukva, bagrem, jabuka, kruška i lijeska također u svježem stanju.

Vrlo dobre vrste drveta za ogrjev su bukva, grab, jasen, šljiva, jabuka, kruška, jarebika, gorski jasen i bagrem. Dobre vrste za ogrjev su hrast, joha, lijeska, breza i bazga, a prihvatlji-ve lipa, topola, kesten, vrba i siva joha.

Rašireno je mišljenje kako je hrastovina vrlo pogodna za ogrjev s obzirom na to da spada u tvrde listače jer je drvo ove vrste tvrdo i gusto, no to u većoj mjeri ne stoji. Kao što je na-vedeno, dugo se suši i uz to hrast kao vrsta ima veliki udio kore. Gorenjem hrastovine emitira se u zrak veliki udio kiseli-na i tanina, što dovodi do toga da prilikom gorenja isparavaju dim, čađa i druge štetne tvari koje, k tome, mogu uzrokovati koroziju ako je peć sačinjena od čelika. Osim toga, hrastovo je drvo slabe cjepivosti ili kalavosti pa ga je teško iscijepati na cjepanice. Bagremovo drvo, koje se također smatra dobrim za ogrjev, kao prednost ima visoku kaloričnost, a za nedostatak veći udio kore koja ima veći maseni udio pepela.

U zapadnim zemljama drvo voćkarica smatra se egzotič-nim jer prilikom gorenja isparava ugodan miris, a osim toga, u pravilu, imaju tanku koru.

Grabovina ima tanku koru

Borovina brzo gori

Znanstveno ime roda ove zeljanice potječe od starogrč-ke riječi koríandron, koja je izvedenica riječi kóris, što znači stjenica. Dano je zbog neugodnog mirisa koji isparava iz svježih biljaka. Miris po stjenicama isparava

prilikom sušenja listova. Znanstveni naziv vrste sativus preve-den s latinskog jezika znači zasijan. Povijesno se korijandar ubraja među prve začine dodavane glavnim jelima.

Rasprostranjenje i stanište: prirodno je rasprostranjen po južnoj Europi i Aziji, a udomaćen po mnogim drugim di-

Korijandar - jedan od najstarijih začina

Ljekovita, aromatična i medonosna biljka

Korijandar, let. Coiriandrum sativum L., jest brzorastuća jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Jedna je od najranije prepoznatih za čovjeka korisnih biljaka. Uzgaja se preko 3.000 godina, a kao lijek i začin prepoznat je u drevnom Egiptu, Kini i Indiji. U Meksiko i Peru donijeli su ga španjolski osvajači. Kinezi su nekoć smatrali da je biljka koja donosi besmrtnost, a za druge je narode predstavljala afrodizijak i sredstvo koje potiče apetit.

Tekst: Marija GlavašFoto: internet


Ljekovito bilje

jelovima svijeta. S mjesta uzgoja dospije u slobodnu prirodu pa ga se može naći po poljima, livadama i kao korov među kulturnim biljkama. Inače raste po planinskim proplancima, nasipima, kamenjarima, na zapuštenim zemljištima i uz rubo-ve šuma, što mu daje značenje i šumske biljke. Odgovara mu rahlo, ocjedito tlo, sunčano mjesto i suhi zrak.

Opis: korijandar je jednogodišnja zeljasta biljka s tankim, vretenastim korijenom. Stabljika je uspravna, okrugla na pre-sjeku, gola, visine od 40 do 70 cm, isprugana, u gornjem dijelu razgranjena. Prizemni su listovi na dugim peteljkama perasti. Srednji su dvostruko perasti, a gornji duboko urezani i s uskim listićima (liskama). Cvjetovi su bijeli ili bijelo-ružičasti, složeni u razmjerno male štitaste cvatove na dugim stapkama. Kori-jandar cvjeta tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, a cvjetovi su privlačni kukcima, kao što su osolike muhe i parazitske ose. Plod je kuglast, žućkaste ili smeđe boje, širok od 1,5 do 3 mm. Plodovi sazrijevaju krajem ljeta i početkom jeseni. Kad su plo-dovi zreli, biljka poprima ugodan miris.

Kemijski sastav: najvažniji sastojak u sjemenu korijandra jest eterično ulje, kojeg ima do 1 %. Dobiva se destilacijom, a ostatak je izvrsna hrana za stoku jer sadrži mnogo bjelančevi-na i masti. Sadrži terpene (hlapljivi nezasićeni uglikovodici),

od kojih linalol daje okus, geraniol, borneol, limo-nen, cimol, felandren, kampen, α-pinen

i β–pinen i α–terpinen. Ljekovita svojstva: za li-ječenje se upotrebljavaju

osušeni plodovi, a goto-vo sva ljekovita svojstva korijandra sadržana su u eteričnom ulju. Konzu-macija plodova pomaže

izlučivanju želučanih so-kova i odličan je lijek protiv

nadimanja. Zato korijandar ulazi u sastav mnogih lijekova za liječenje

probavnih organa, naročito protiv tegoba nastalih nepravilnom probavom hrane. Postoje tvrdnje da

pripravci dobiveni od sjemena pomažu u snižavanju koleste-rola u krvi i borbi protiv bakterijskih i gljivičnih upala, crijev-nih nametnika, uboda i ugriza kukaca, škorpiona i zmija. Čest je sastojak čajeva za čišćenje krvi, protiv kašlja i koji povolj-no djeluje na želudac i jetru. Vrlo je značajno da korijandar pomaže u slučaju depresije, stresa, nemira i nesanice. Nalazi primjenu u liječenju bolesti grla, tegoba pri disanju, bolesti kostiju, zglobova, menstrualnih tegoba, krvarenja i rana.

Druga upotreba: upotreba plodova korijandra raširena je u industriji likera, piva i slatkiša. Služi kao začin za kobasice.

Neželjeni učinci: eterično ulje korijandra ne treba koristiti izravno za unutarnju upotrebu jer u većoj količini izaziva neku vrstu omamljenosti u dublji san, a može izazvati i neku vrstu omamljenosti. Općenito ne treba pretjerati kod doziranja ko-rijandra jer može izazvati bolove u trbuhu, gubitak teka i ote-knuće jetre. Trebaju ga izbjegavati trudnice i dojilje te osobe koje imaju problema sa žuči, jetrom, čirom na želucu ili dva-naestercu.

Plodovi

Cvjetovi u štitastim cvatovima

Lišće je vrlo nalik na peršinovo


Gljive naših krajeva

Rani hrčak opisao je južnoafrički mikolog Christiaan Hendrik Per-soon 1800. godine i dodijelio mu znanstveni naziv Helvella es-

culenta. To nije bio najsretniji odabir s obzirom na to da antički naziv Helvella znači aromatična biljka, naziv esculentus dolazi iz latinskog jezika i znači jestiv, a riječ je o otrovnoj gljivi. Švedski miko-log Elias Magnus Fries ovu je vrstu pre-mjestio u rod Gyromitra 1849. godine. Znanstveno ime roda Gyromitra dolazi od starogrčkih riječi gyros što znači krug i mitra što znači traka oko glave. Zadr-žao je naziv vrste, premda konzumira-nje sirovog ranog hrčka uzrokuje veće ili manje trovanje, što je individualno. U literaturi ga je moguće pronaći pod sinonimima Helvella esculenta (Pers.) i Physomitra esculenta (Pers.) Boud.

Rasprostiranje i stanište: po čita-voj Europi, a zabilježena je i na mnogim lokacijama po Sjevernoj Americi. Češće se nalazi samo u planinskim predjelima crnogoričnih šuma gdje raste uz putove te oko panjeva smreka i jela.

Opis: klobuk je okruglast, izgledom vrlo podsjeća na mozak jer je vrlo ne-pravilnog oblika i s naborima u vidu vi-juga te se po tome razlikuje od drugih predstavnika roda Gyromitra. Crvenka-sto-smeđe je boje, sa starenjem ili usli-

Rani hrčak, proljetna moždanica ili lažni smrčak, lat. Gyromitra esculenta (Persoon: Fries) Fries, gljiva je koju valja naučiti prepoznati i ostaviti netaknutom. Prvi je razlog njezina otrovnost jer konzumacija može imati smrtne posljedice. Drugi je razlog njezina ugroženost. Vrsta je rijetka i zato uvrštena na Crveni popis gljiva Hrvatske. Najlakše se prepoznaje po klobuku koji ima nabore nalik na moždane vijuge pa je sličan mozgu.

jed duže izloženosti sunčevoj svjetlosti tamni do gotovo crne boje, dok je donji dio, koji nije izložen svjetlosti, vidljivo bljeđi. Visine je od 4 do 8 cm i širine od 5 do 12 cm. Stručak je žućkasto blijedo-smeđe ili blijedo smeđe-ružičaste boje, u tonu s klobukom, dužine od 3 do 9 cm i debljine od 1 do 3,5 cm. Meso je krto, blijedosmeđe i može imati manje ili veće komore. Spore su glatke, vretena-ste ili gotovo eliptične. Otisak je spora žućkasto narančasto-smeđe boje.

Vrijeme pojavljivanja: ožujak, tra-vanj, svibanj, a može se pronaći i ranije.

Kemijski sastav: potencijalno smr-tonosna gljiva jer sadrži otrovni aldehid giromitrin koji ima svojstvo nakupljanja u organizmu, uništava crvena krvna zrnca i uz to mu se pripisuje kanceroge-nost.

Posljedice konzumiranja: termič-kom obradom smanjuje se otrovnost, ali se giromitrin ne gubi posve ni pri vi-sokim temperaturama. Simptomi se ne javljaju odmah, već satima nakon kon-zumiranja, odnosno kako je objašnjeno na stranici hitnapomoć.net, imaju dugu inkubaciju. Rani su simptomi bolovi u želudcu, prekomjerno znojenje, vrto-glavica i, u nekim slučajevima, koma. Gi-rotoksin djeluje na središnji živčani su-stav i oštećuje jetru. Ako se u organizmu

Tekst: Marija GlavašFoto: internet

Rani hrčci lijevo i desno od pravih smrčaka u sredini

Obavezno izbjegavati!Rani hrčak ili proljetna moždanica

nakupi dovoljna količina giromitrina, nastupa smrt.

Slične vrste: događalo se da ljudi zamjene jestivi pravi smrčak i rani hrčak zbog čega je dobro uzdužno prerezati smrčak i uvjeriti se da je šupalj čitavom dužinom, uključujući klobuk. Može se prerezati i poprečno pa ako je riječ o pravom smrčku, klobuk se može nata-knuti na prst. Klobuk ranog hrčka izgle-dom podsjeća na mozak s vijugama, a klobuk pravog smrčka na pčelinje saće (kao da ima nepravilne šupljine pregra-đene stjenkama). Slične su i druge gljive iz roda Gyroomitra i njih isto tako valja izbjegavati zbog giromitrinskog sin-droma. Veliki hrčak (lat. Gyromitra gigas (Krombh.) Cooke i dr.) je veći i svjetlijeg klobuka koji manje nalikuje mozgu. Glji-va latinskog naziva Gyromitra fastigiata (Krombh.) Rehm manjeg je klobuka, boje karamele do tamnosmeđe i s naborima zbog kojih više podsjeća na predimenzi-oniranu grožđicu, nego na mozak.

Klobuk nalik na mozak

Komore vidljive na presjeku


Zanimljivosti

Bavarska šuma naziv je planinskog masiva na jugu Nje-mačke u Bavarskoj, čijem dijelu pripada istoimeni Na-cionalni park. Ovaj 145 kilometara dug gorski lanac graniči dijelom s gornjom Austrijom, duž južne granice

s Češkom mijenjajući ondje ime u Šumava (također Nacional-ni park), a zajedno čine najveće povezano šumsko područje u središnjem dijelu Europe. Bavarska šuma dijeli se na prednju (južnu) i stražnju (sjevernu). Najviši vrh planine jest Veliki javor s visinom od 1.456 metara. Pomalo surova i oštra klima s du-gim snježnim zimama pomogla je da se ovo iznimno područje prekriveno šumama sačuva i ostane gotovo netaknuto u svoj svojoj prirodnoj ljepoti.

Prekrasan krajolik, čisti zrak, umirujuća atmosfera, nebro-jene biljne i životinjske vrste u svom autentičnom autoh-tonom staništu te šuma prožeta brojnim potocima, glavna su karakteristika Nacionalnog parka Bavarska šuma, koji je osnovan 1970. godine. Ovaj Nacionalni park ujedno je kao takav i prvi proglašen u Njemačkoj, a godine 1997. proširen je na ukupno 243 četvorna kilometra. „Pustiti prirodu da živi“, glavna je misao vodilja zaposlenika parka i u skladu s time omogućen je slobodni i nesmetani razvoj prirode u skladu s vlastitim drevnim zakonima. To ne bi bilo moguće bez iz-vrsne suradnje sa šumarskim stručnjacima koji gospodare šumama izvan Nacionalnog parka, a s kojima ove graniče, održavajući ih zdravima. Primjerice, detaljno se prati stanje šumskih štetnika unutar gospodarskih šuma i obrnuto te izvode preventivne mjere sječe u gospodarskoj šumi na gra-nici s Nacionalnim parkom, kako ne bi došlo do zaraze npr. agresivnim potkornjakom. Posjetitelje Nacionalnog parka čeka više od 300 km dobro označenih planinarskih staza, gotovo 200 onih biciklističkih, kao i 80 km staza za skijaško trčanje. Uz stručno vodstvo na putovanju kroz park, koji je 95 % prekriven šumom, posjetitelje će oduševiti tajnovite mo-

Doživjeti šumu iz ptičje perspektiveSkrivena u Bavarskoj šumi, drvena konstrukcija jajolikog oblika nudi jedinstveni doživljaj promatranja krošanja stabala na visini od preko 40 metara uz uživanje u svim čarima netaknute prirode. Privlači turiste iz cijelog svijeta te je pravi primjer kako približiti šumu ljudima.

čvare, bistri potoci, glečersko jezero Rachelesse, prašume i još mnogo toga.

Bavarska šuma dom je mnogim vrstama divljih živo-tinja poput predatora medvjeda, risa, vuka i divlje mačke, ili ondje zaštićenim kuna, vidra, troprsti djetlić ili borealna sova. S visinskom razlikom izmjenjuju se crnogorične šume bukve i jele s listopadnim šumama bukve s jasenom, javorom, lipom i brijestom.

No, ono što uistinu privlači domaće i strane turiste u Ba-varsku šumu jest tzv. Baumwipfelpfad, odnosno šetnja među krošnjama stabala. Doživjeti šumu iz ptičje perspektive i uživa-ti u panoramskom pogledu koji seže daleko u Alpe neopisiv je doživljaj. Arhitektonsko remek djelo u vidu drvene konstrukci-je jajolikog oblika, povezane mostovima i platformama, sagra-đeno je usred šume u blizini njemačkog gradića Neuschönau, uklopljeno u krajolik i prenosi iskonsko iskustvo prirode. Dr-veni toranj visok je 44 metra s duljinom staze 1300 metara, a upotpunjen je interaktivnim elementima, dječjim igralištem, avanturističkim mostovima s balansirajućim gredama za od-važne, modernim informativnim pločama na temu šume, dr-venim skulpturama, trgovinom, sunčalištem i kafićem. Unutar tornja – kule nalaze se tri drevna stabla bukve i jele, koja po-sjetiteljima daju uvid u razvoj cijelog stabla, doslovno od ko-rijena do vrha. Staza je pristupačna svim dobnim skupinama i prilagođena korisnicima invalidskih kolica. Dramatična kružna šetnja vodi na sam vrh gdje je terasa s koje se pruža pogled od 360 stupnjeva u svim smjerovima.

Nacionalni park Bavarske šume po mnogočemu je poseban i jedinstven. Otvoren je cijele godine pa svaka sezona pred-stavlja posebnu viziju šume kroz godišnja doba. Pa, nađete li se nekim slučajem u bavarskoj divljini, ne propustite posjeti ovo šumsko čudo i s visine dobro promotriti svijet oko sebe.

Tekst: Helena JakobovićFoto: internet

Unutar tornja – kule, nalaze se tri drevna stabla bukve i jele

Šetnja među krošnjama u Bavarskoj šumi

Arhitektonsko remek djelo u vidu drvene konstrukcije jajolikog oblika

Aktualno

42 HRVATSKE ŠUME BROJ 268 | TRAVANJ 2019.42 HRVATSKE ŠUME BROJ 268| TRAVANJ 2019.

DV “BJELOVAR” Crtež je nacrtala: Eva Pukec Prpić, 7 god.Odgojiteljica: Snježana Aušperger

DV “BUKOVAC”, ZagrebSkupina BundeveCrtež: Lorena Štimac, 6 godinaOdgojiteljica: Tatjana Kovač JurićIzjava: “Lisica je narančasta tako da svi vide kako je lijepa.”

LISICA„Ja sam djeco šumska kuma, hitrih nogu, bistra uma.Kabanica moja riđa , svakome se lovcu sviđa.“Lisica ima šiljastu njušku i uši, kitnjast rep i crveno-smeđe krzno.Živi posvuda, u jami koju sama iskopa ili ju otme od druge životinje.Živahna je, vješto skače i dobro pliva. Za gladne dane sprema zalihu hranekoju zakopava u zemlju, ali nikad ne zaboravi gdje ju je spremila.

DJEČJI VRTIĆ “VEDRI DANI”Autorica: Elena Roguljić, 6,3 godineOdgojiteljice: Leonarda Stopić, Vera SiročićIzjava: “Lisica živi u šumi, u duplji i voli jesti miševe, zečeve i kokoši.“

VRIJEDNA LIJATeta lija uranila,Cijelu šumu uredila,Repom dugim počistila,Očetkala, oprašila.Pa sad šuma blistaČarobna i čista.

(Ivana Radić)

DV “POTOČIĆ”, ZagrebCrtež: Dora Kajfeš, 6,2 godineOdgojiteljice: Ana Razum, Ivana KraljevićIzjava: “Njihov život u šumi je dobar jer se zajedno druže. U šumi mogu pronaći hranu i napraviti dom.”

Aktualno

BROJ 268 | TRAVANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 43BROJ 268 | TRAVANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 43

DV “ZAPRUĐE”Crtež: Ana Tomljenović, 5,5 godinaIzjava: Ana Tomljenović; 5,5 god.„Lisice mogu živjeti u pećinama. Jako su lukave. Vole jesti ribu, ptice i miševe. Boje se ljudi, a ako sretnu ljude, one ih nadmu-dre i pojedu im koke. Ljudi znaju da im lisice žele pojesti koke pa onda ljudi puste psa kojeg se lisica boji tako da pobjegne natrag u šumu.“Odgajatelji: Ivona Vekić, Diana Dimitrov, Biserka Drempetić

DV “ZLATNA RIBICA”, KostrenaIme i prezime djeteta: Ana Marija Kezele, 6,5 god.Odgojiteljice: Ana Radolović i Andreja GovićKomentar djeteta: „Bio jednom mali zeko. On se odlučio igra-ti na livadi. Iza grma sakrila se lisica. Zeko se približio grmu i lisica ga je zgrabila.“

DV “JOSIPDOL”Odgojiteljice: Darinka Salopek i Biserka PavkovićLikovni rad izradila: Dalija Vidoš, 6,7god.Izjava: Damian Mihaljević 6,3 god. - „Lisica je žute boje i voli jesti kokoši.“

DV “DUGA RESA”Likovni rad: Vid Jašić, 7 godinaOdgojiteljica: Zrinka BabićIzjava: “Lisice se u divljini skrivaju od drugih životinja.”

DV “GUSTAV KRKLEC”, KrapinaIme i prezime djeteta: Adrian TurniškiDobna starost djeteta: 6,5 godinaOdgajateljice: Fanika Vojnović i Tanja PečekDječja izjava o crtežu: „Lisica ide po noći u lov.“

DV “PLOČE”Odgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radoni BurićNacrtala: Vita Ćulum Komentar: “Lisica je jako mudra, a nikad nije išla u školu... Čudno!”

Documents

HRVATSKE ŠUME 268 - 4/2019 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/268.pdf · Hrvatske, Hrvatska gorska služba spašavanja te Hr - vatske šume uz brojne druge partnere i sponzore