HRVATSKE ŠUME 262 - 10/2018casopis.hrsume.hr/pdf/262.pdf · njila rashode Hrvatskih šuma d.o.o. Prvi je zahtjev za snimanje dronom stigao od Uprave šuma Podružnice Delnice koja

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 262 | Godina XXII. | Zagreb, listopad 2018. | ISSN 1330-6480

Aktualno

Počinje Naturavita!

Izdvajamo...

BorankaRika jelenaDani slavonske šume

Projekt Sincere Sajam u Gudovcu Voćkarice

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Posljednje putovanje, Goran Dorić | Zadnja stranica: Premužićeva staza, Goran Dorić

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj3 Šumari opet skupljali smeće u šumi

4 Kreće Naturavita!

6 Prve konkretne primjene drona u šumarstvu

9 Počela je BORANKA!

10 Poznati sajam stekao punoljetnost

12 Ekipa Hrvatskih šuma na velikom finalu u Zagrebu

14 Hrvatske šume d.o.o., neizostavan dio Gudovca

16 Započet EU projekt SINCERE financiran iz paketa Horizon 2020.

18 Gorski kotar, sjedište šumarskih sportskih događanja

20 Hrvatske šume intenzivno prate stanje u Hrvatskoj

22 Izdana poštanska marka „Čuvajmo naše šume“

23 Gospodarenje čvrstim otpadom postaje ključno urbano pitanje

24 Šume koje skrivaju veliko arheološko blago

28 Sredina rujna vrhunac je rike baranjskih kraljeva šume

30 Čuvajmo ih, pazimo ih jer stvarno ih je premalo

32 Biotička šumska pumpa

34 Šumar koji je hrvatsko šumarstvo uveo u novo doba

36 Srnjača, gljiva crnogoričnih šuma

37 Kiseli ruj nije samo ukrasno drvce

38 Neotkriveni dragulji Malezije i jugoistočne Azije

41 Obilježavanje Međunarodnog dana prašuma

42 Dječji kutak

Aktualno

Zelena čistka 2018.

Šumari opet skupljali smeće u šumi

Tekst: Goran VincencFoto: Đurđica Bece – Slunjski

Udruga Žmergo iz Opatije pokretač je jedne od najza-paženijih svjetskih akcija „Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš“ (World Clean Up Day) koja za svrhu ima podizanje svijesti građana o problemu divljih

deponija koji u Hrvatskoj stvaraju itekakav problem šumskim ekosustavima. Stoga su se akciji od samoga početka priklju-čile i Hrvatske šume koje sudjeluju svake godine s ljudstvom i mehanizacijom diljem Hrvatske kako bi se što više građana informiralo o ovome problemu. Ovogodišnja „Zelena čistka“ pomaknuta je s travnja na rujan.

Cilj akcije je okupiti 5 posto ukupnog svjetskog stanovniš-tva u akcije čišćenja divljih odlagališta otpada te tako utjeca-ti na podizanje svijesti građana o problemu neodgovornog odnosa prema otpadu. Najprljavija karta na svijetu dovoljno govori o problemu s kojim se suočavamo pa „World Clean Up Day“ podržava i Siim Kiisler, predsjednik Skupštine Ujedinje-nih naroda za okoliš (UNEA), koji je pozvao sve zemlje svijeta na sudjelovanje u ovoj akciji.

„World Cleanup Day“ započeo je 15. rujna 2018. godine u 10 sati na Novom Zelandu, a s izlaskom Sunca u svakoj vre-

menskoj zoni volonteri su prenosili zeleni val u svojim zemlja-ma. Akcija će obuhvatiti sve 24 vremenske zone i završiti 36 sati kasnije na Havajima. Dosadašnjih šest akcija okupilo je 307.058 volontera iz svih krajeva Lijepe Naše, no ova je godi-na uistinu posebna. Trebamo pokazati sebi, ali i svijetu, koliko volimo svoju zemlju.

Iako su šumari naviknuli provoditi akciju „Zelena čistka - jedan dan za čisti okoliš“ na Dan planeta Zemlje 22. travnja, ovogodišnji pomak na 15. rujna dočekan je s parolom: „Pa što? Idemo šumu čistiti opet!“, tako da smo ove godine sudjelovali u akciji dva puta. Nama koji od šume živimo nije problem či-stiti i više puta godišnje.

Ove godine Vam donosimo fotografije s Medvednice gdje se čistio divlji deponij neposredno pokraj Vile Rebar.

Zanimljivo, nigdje u blizini nismo primijetili „wannabe“ ak-tiviste. Vjerojatno je puno lakše dobiti političke bodove i me-dijski interes mašući transparentima na Markovu trgu, nego radeći nešto konkretno za ekosustave u koje se toliko busaju.

Očito se dobro „kuže“ u prosvjede, a znatno manje u eko-sustave…

Djelatnice UŠP Zagreb u akciji „Zelena čistka“ na Medvednici

U akciji je sudjelovao i voditelj UŠP Zagreb Damir Miškulin

Ovome nije mjesto u šumi!Smeće u šumi prije akcije Sakupljeno smeće odvezla je Čistoća Zagreb na pravi deponij

BROJ 262 | LISTOPAD 2018. HRVATSKE ŠUME 3

Aktualno

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 262 | LISTOPAD 2018.

EU projekti

Kreće Naturavita!

Nakon tri godine priprema, kreće najveći projekt zaštite okoliša koji su pokrenule Hrvatske šume. Riječ je naravno o Naturaviti, projektu razminiranja, obnove i zaštite šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Projekt Naturavita, koji je od vitalne važnosti za stanovništvo Osječko-baranjske županije, počet će se ove jeseni provoditi nakon što je 14. kolovoza pokrenut postupak dodjele bes-

povratnih sredstava u sklopu izravne dodjele za stra-teški projekt Naturavita te je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić donio odluku o financi-ranju projekta „Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 po-dručjima u dunavsko-dravskoj regiji – Naturavita“.

Odlukom se Hrvatskim šumama d.o.o. odobrava financiranje navedenog projekta, a stopa sufinan-ciranja prihvatljivih troškova iz Kohezijskog fonda iznosi maksimalnih 85 %, odnosno 314.139.354,67 kuna, za što su Hrvatske šume d.o.o. potpisale Ugo-vor o dodjeli bespovratnih sredstava u rujnu 2018. godine. Ugovor je svečano potpisan na sjednici Sa-vjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, a potpisivanju su nazočili …

Projekt „Naturavita“ provodit će se unutar granica Uprave šuma Podružnice Osijek na zaštićenom Na-tura 2000 području koje uključuje dijelove Parka pri-rode Kopački rit te Regionalnog parka Mura - Drava.

Veliki dio projektnog područja je, kao izravna posljedica Domovinskog rata, onečišćen minama i minsko-eksplozivnim sredstvima zaostalima iz Do-movinskog rata, a koja sprječavaju pristup i pripre-mu te provedbu sustavnog i dugoročno održivog upravljanja ovim prostorom. Upravo je zbog te či-njenice razminiranje ovog područja nužan predu-vjet za njegov daljnji održivi razvoj. Provedbom ovog projekta 5,97 km² šuma i šumskog zemljišta bit će očišćeno od mina i minsko eksplozivnih sred-

Naturavita projekt sufinaciran je iz Kohezijskog fonda

stava na području Parka prirode Kopački rit te 19,37 km² u Regionalnom parku Mura-Drava. Također će se, među ostalim, obnoviti i poboljšati protupo-žarna zaštita šuma te obnoviti ratom degradirane šume na projektnom području.

Projektno partnerstvo za pripremu i provedbu projekta čini 6 partnera: Hrvatske šume d.o.o., Hrvat-ski centar za razminiranje, Ured za razminiranje Vla-de Republike Hrvatske, Hrvatske vode, Javna ustano-va „Park prirode Kopački rit“ i Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Projekt Naturavita provodit će se u okviru opera-tivnog programa „Konkurentnost i kohezija za raz-doblje od 2014. do 2020.“ specifičnoga cilja „Razmi-niranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima“ iz kojeg će se za provedbu svih aktivnosti projekta osigurati 85 % ukupnog iznosa projekta, dok će se 15 % osigurati nacionalnim sufinanciranjem uz pomoć projektnih partnera. Projekt će trajati 5 godina, a vrijednost mu je 376.786.017,10 kuna.

Projekt Naturavita provodit će se na područ-ju Parka prirode Kopački rit i Regionalnog parka Mura - Drava, i to dijela koji se nalazi u Osječko-ba-ranjskoj županiji, a koji se na svojem istoku nasla-nja upravo na Park prirode Kopački rit. Projektno područje obuhvaća dio Parka prirode Kopački rit površine 758 ha te dio Regionalnog parka Mura -

Aktualno


Drava površine 2.426 ha. Tako definirana ukupna površina projektnog područja projekta Naturavita iznosi 3.184 ha.

Svrha zaštite šumskih ekosustava Parka prirode Ko-pački rit i Regionalnog parka Mura - Drava je očuvanje prirodnih tipova staništa ugroženih na državnoj i europ-

Projekt Naturavita provodit će se na zaštićenom Natura 2000 području Šume „zarobljene“ minskim poljima

Projektno područje Naturavita


skoj razini, svih svojti koje na njima obitavaju, izuzetnih krajobraznih vrijednosti, geološke baštine te kulturno-tradicijske baštine. Posebno su značajna vlažna staništa koja se ubrajaju među najugroženija u Europi, a zašti-ćena su i na nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri te sprudovi i strme odronjene obale, zatim izuzetno bo-gatstvo ornitofaune i ihtiofaune te druge brojne ugro-žene i rijetke vrste na nacionalnom i europskom nivou, kao i vrijedni specifični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz same rijeke prema kulturnom antropogenom krajobrazu na rubnim dijelovima parka s dugim razvučenim naseljima.

Naselja unutar i u okolici projektnog obuhvata predstavljaju njegov integralni dio te je ovim pro-jektom potrebno osigurati i potaknuti njihov održivi razvoj kako bi se zaustavili trendovi smanjenja broja stanovništva. Ljudska aktivnost je stvorila i očuvala veliki dio prirodnih vrijednosti zbog kojih je i uve-dena zaštita ovih područja pa je zaštita u kategoriji regionalnog parka, koja dopušta gospodarske aktiv-nosti, i s tog stanovišta adekvatna za ovaj prostor te otvara nove mogućnosti za razvoj novih perspektiva održivog razvoja kao što su primjerice ekoturizam i ekološka poljoprivreda.

Projekt Naturavita, kao i njegove aktivnosti i ciljevi, u potpunosti je usklađen s Operativnim pro-gramom Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., Priori-tetnom osi 6: Zaštita okoliša i održivost resursa, Investi-cijskim prioritetom 6iii: Zaštita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje eko usluga, uključujući Natura 2000 i „zelenu“ infrastrukturu, Specifičnim ciljem 6iii3 (SC 6iii3): Razminiranje, obnova, zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima jer glavni rezultati, čije se ostvarenje želi postići ovim SC-om, jesu upravo: stvaranje uvjeta koji bi omo-gućili upravljanje šumama u skladu s šumsko-gos-podarskim planovima uklanjanjem mina i minsko-eksplozivnih sredstava te poboljšanjem poželjne produktivnosti, stabilnosti i bioraznolikosti šuma nji-hovom obnovom i zaštitom te promoviranjem uslu-ga šumskih ekosustava čime će se stvoriti uvjeti za strukturalni i gospodarski održivi razvoj šuma.

Razminiranje ovog područja nužan je preduvjet za njegov daljnji održivi razvoj

Brz uvid u stvarno stanje

Prve konkretne primjene drona u šumarstvuHrvatske šume d.o.o. sada raspolažu s novom tehnologijom za koju je iskazan veliki interes gdje treba promišljati o mogućnostima primjene i testirati ih te na taj način i dalje razvijati. Potrebno ih je, isto tako, prilagođavati našim potrebama uvjetovanima specifičnostima i zahtjevima struke.

Tekst: Marija Glavaš Foto: Alan Novkinić

Temeljem članaka do sada objavljenima u časopisu Hr-vatske šume o mogućnostima široke primjene drona u šumarstvu, pilotu koji njime upravlja, snima i mapira područja Alanu Novkiniću zaposlenom u Upravi šuma

Podružnice Koprivnica kolege su počeli davati prijedloge i za-htjeve za snimanja. Tijekom kolovoza izvršio je snimanja na području šest UŠP, svaki puta s drugim ciljem, što govori o či-njenici da su šumarski stručnjaci odmah prepoznali prednosti ove metode. Potvrdilo se kako ista ubrzava, olakšava i u konač-nici pojeftinjuje izvršenje obveza.

Za sada je uz pomoć drona moguće mapirati područja i vršiti inspekcijske video prelete u svrhu utvrđivanja lokacija i obima šteta nastalih uslijed abiotskih i biotskih činitelja te procijenjivanja količine uroda sjemena. Uloži li se u dodatnu opremu, konkretno razne tipove kamera i manji dron koji će se moći kretati među drvećem, te će mogućnosti i time predno-sti biti daleko veće. Dron marke DJI, tipa INSPIRE – 2, vlasništvo je UŠP Koprivnica i na raspolaganju za rad na čitavom područ-ju kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Snimke potrebne za rad do sada su se nabavljale od Državnog geodetskog zavoda te bi nova mogućnost izrade vlastitih snimaka svakako sma-njila rashode Hrvatskih šuma d.o.o.

Prvi je zahtjev za snimanje dronom stigao od Uprave šuma Podružnice Delnice koja je u zadnjih nekoliko godina pogođena elementarnim nepogodama uslijed kojih je pretr-pjela nesagledive štete. Svrha snimanja bila je utvrditi ošte-ćenu površinu do koje je došlo zbog pojave iznimno snažnog naleta vjetra. U svega tri dana snimanja, u razdoblju od 8. do 10. kolovoza 2018. godine, snimljeno je 600 ha na području Šumarije Vrbovsko, točnije gospodarske jedinice Litorić. Sni-

Aktualno


Aktualno

točnošću. Podatke za sada obrađuje Novkinić što podrazumi-jeva kartiranje, mapiranje i georeferenciranje, a zatim gotove digitalne karte i obrađene podatke šalje naručiteljima, tj. kori-snicima. Konkretno, u ovom slučaju određena oštećena povr-šina služi kao pomoć kod procjene količine sjemena i sadnica potrebnih za buduću obnovu. To predstavlja veliku vremen-sku i materijalnu uštedu, no valja napomenuti kako bi učinko-vitost bila još veća kada bi na raspolaganju bio software kojim bi se odredila i ukupna oštećena drvna masa.

Druga, konkretna primjena drona u šumarstvu s dru-gim ciljem i na drugi način primijenjena je na području UŠP Vinkovci 13. i 14. kolovoza 2018. godine. Svrha takvog snima-nja bila je procjena uroda žira u Šumarijama Vrbanja, Gunja i Strizivojna gdje su mapirane i snimljene četiri gospodarske jedinice te je u jednoj od njih izvršeno i mapiranje sastojine u kojoj je zabilježena pojava sušenja jasena. Za razliku od line-arnog preleta preko površine kakav je primijenjen u Gorskom

kotaru, Novkinić je ovdje koristio metodu ručno vođenog kružnog obilaska krošanja. Letu je prethodio terenski obila-zak koji su izvršili pomoćnik upravitelja Šumarije Vrbanja Ivan Mikinac, rukovoditelj Proizvodnog odjela UŠP Vinkovci Željko Bodrožić, stručni suradnik za sjemenarstvo Zlatko Kovačević, stručni suradnici za uzgajanje šuma Darko Posarić i Stjepan Nikolić te upravitelj Šumarije Strizivojna Franjo Jovanovac, koji su prisustvovali i snimanju. Novkinić je naglasio kako bi s dodatnom opremom, tj. optičkim zoomom i još jednim dronom dovoljno malih dimenzija bilo moguće snimiti gušći sklop krošanja i time polučiti još detaljnije rezultate.

Šumarski stručnjaci očito su brzo sagledali brojne moguć-nosti primjene drona u šumarstvu s obzirom na broj poziva u kolovozu. Još jedna primjena u šumarstvu gdje se dron po-kazao učinkovitim je utvrđivanje lokacija na kojima je došlo do pojave štetnika i utvrđivanje obima šteta. Poziv je upu-ćen iz UŠP Bjelovar, a snimanje je izvršeno u Šumariji Lipik

manju su prisustvovali revirnici zaposle-ni u Šumariji Vrbovsko Dražen Domitro-vić i Tomislav Rožman. Prisutnost osoba koje dobro poznaju teren na svakom snimanju pilotu olakšava prostorno snalaženje, što je osobito važno na po-dručju s dosta brdovitih i nedostupnih terena kakvih ima u Gorskom kotaru. Svakom snimanju prethodi kvalitetna priprema koja se sastoji od informira-nja o meteorološkim uvjetima i planira-nja plana leta s obzirom na vremensko ograničenje. Naime, dron pogoni stru-ja koja se pridobiva iz baterija koje se isprazne za otprilike 15 do 20 minuta. Tu još jednom dolazi do izražaja važnost prisustva osoba koje poznaju teren. Ta-kođer, tijekom priprema naručitelji sni-manja iznose specifične zahtjeve koji ovise o cilju snimanja i mogućnostima. Snimljene je podatke moguće obraditi u svega nekoliko sati s centimetarskom

16. kolovoza, dakle neposredno nakon snimanja u UŠP Delnice i Vinkovci, što potvrđuje koliki je interes za ovu me-todu. Snimane su pomlađene površine, a snimanju je prisustvovala revirnica Virna Krpan. Dron je snimao na manjoj visini kako bi se postigla veća, centime-tarska rezolucija - pojasnio je Novkinić. Potvrdio je i kako bi u slučaju mogućno-sti korištenja zoom kamere bilo moguće pobliže snimiti štetnika, što bi bilo vrlo značajno kod identifikacije.

Zadnje snimanje Novkinić je iz-vršio na području UŠP Gospić, točnije Šumarije Gračac. Svrha snimanja bila je određivanje površine koja je bila za-hvaćena šumskim požarom. Novkinić je zadatak proveo na način da je dron pre-

Razlika u rezoluciji ortofoto i snimke dronom

Georeferencirana snimka vjetroizvala u Gorskom kotaru


Aktualno

woodmizer.com l 800.553.0182

KOMPAKTNA 4-VERO STRANA PROFILNA BLANJALICA.3 GLAVNE DOBITI• 4-strano blanjanje i profiliranje u jednom prolazu• Veliki presjek 4 stranog blanjanja 260mm širine x 100 mm visine• Lagano podešavanje, rukovanje i svakodnevna upraba

PREGIMEX d.o.o. Slavka Batušića 31, 10090 ZAGREB Fax: +385 1 3894 668 Mob: +385 98 9934 639

All you need to

W rkwith wood

[email protected]

www.woodmizer.hr

PREDSTAVLJAMOWood-Mizer BLANJALICE/PROFILIRKE

PROIZVODITE PODOVE, LETVICE, OBLOGE, OKVIRE

I JOŠ MNOGO TOGA!

PROFILIRKA / BLANJALICA

letio čitavo područje za što su mu bila potrebna dva dana. Kao i u Gorskom kotaru, dokazala se jedna velika prednost rada dronom s obzirom na nepristupačnost terena. Teren je vrlo teško dostupan za terenski obilazak, a na njemu dron u vrlo kratkom vremenu daje uvid u stvarno stanje i omogućuje brzo dobivanje rezultata.

Dodatna oprema, kao što je multispektralna kamera, pred-stavljala bi daleko veće mogućnosti u nabrojenim primjerima

i svim drugim mogućim zadacima kod kojih se koristi metoda snimanja dro-nom. To je kamera koja hvata podatke pomoću specifičnih valnih duljina unu-tar elektromagnetskog spektra. Ima mogućnost prikazati lisnu površinu u raznim tonovima zelene iz čega je jasno iščitati je li lišće na stablu zdravo, u sta-nju stresa ili bolesno. Informacija da je u stanju stresa omogućuje preventivno djelovanje. Ciljane infracrvene valne du-ljine koje ova kamera sadrži daju infor-macije o vegetaciji, tlu, količini vlage u tlu i šumskim požarima, a gdje termalna infracrvena valna dužina bilježi razlike u vodenim strujama, požarima i ima mo-gućnost noćnog snimanja. Svakako bi unaprijedila radne procese u šumarstvu

i omogućila pravovremeno djelovanje, odnosno prevenciju brojnih šteta.

U svakom slučaju, Hrvatske šume d.o.o. sada raspolažu s novom tehnologijom za koju je iskazan veliki interes gdje tre-ba promišljati o mogućnostima primjene i testirati ih te na taj način i dalje razvijati. Potrebno ih je, isto tako, prilagođavati našim potrebama uvjetovanima specifičnostima i zahtjevima struke.

Trenutna mogućnost snimke posljedice napada štetnika


Događaji

Pošumljavanje opožarenih područja

Počela je !

Savez izviđača Hrvatske je u suradnji s Hrvatskim šumama i Gorskom službom spašavanja pokrenuo dosad najveću akciju volonterskog pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije nazvanu “Boranka”. Cilj akcije je, uz izviđače i učenike te razne druge organizacije poput planinara i sportskih klubova, uključiti sve građane koji žele dati svoj doprinos.

Tekst: Goran Vincenc

Nakon što su prošlogodišnji požari ostavili pustoš na velikim površinama diljem Dalmacije, brojni za-interesirani građani izrazili su želju za sudjelova-njem u obnovi i ozelenjavanju tog područja. No,

kako je riječ o iznimno opsežnom poslu koji se treba ru-kovoditi pod budnim okom stručnjaka, bilo je potrebno pokrenuti akciju u kojoj bi se spojila struka s volonterskim entuzijazmom.

Upravo je iz tih razloga Savez izviđača Hrvatske u surad-nji s Hrvatskim šumama i Gorskom službom spašavanja po-krenuo najveću do sada akciju volonterskog pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije nazvanu “Boranka” koju su predstavili još u lipnju ispred zvjezdarnice Zvjezdano selo Mosor. Tijekom mjeseca rujna kreće velika medijska kampa-nja i brojne edukacije koje će se održati u školama, dok će se akcije sadnje održavati svake subote i nedjelje tijekom listo-pada i studenog.

Kako je najavio Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izvi-đača Hrvatske, promotivno-edukativna kampanja osmišljena je u suradnji s reklamnom agencijom Imago Ogilvy, a s počet-kom nove školske godine stručnjaci iz redova izviđača, šuma-ra, vatrogasaca i HGSS-a provodit će edukaciju po školama u Splitsko-dalmatinskoj županiji s ciljem podizanja svijesti djece i mladih o važnosti šuma, zaštiti prirode te prevenciji i zaštiti od požara.

- U sklopu kampanje, od ostataka izgorenih borova priku-pljenih na požarištima u Dalmaciji napravljene su bojice, tzv. boralice. Oko 100.000 bojica podijeljeno je 14. rujna građani-ma u akciji 24 sata. Korištenjem boralica građani će se moći uključiti u kampanju tako da će sami moći nacrtati svoje drv-ce, dati mu ime i pomoću posebne aplikacije na adresi www.boranka.hr smjestiti ga u virtualnu šumu.

- Za svako nacrtano drvce i uz plaćenu donaciju od 10 kuna naši volonteri zasadit će pravu sadnicu. Kako će rasti virtualna šuma, tako će se povećavati i broj živih sadnica. Simbolički, iz spaljenog drveta nastajat će novi život. “Boranka” je jedina bo-janka koja vraća život iz pepela - istaknuo je Špicer.

Osim donacijama, građani će se moći osobno uključiti volontiranjem i sadnjom. Osigurani su autobusi iz Splita koji će zainteresirane voziti na radilište te će ih prema rasporedu voziti na lokacije na kojima će se saditi. Uz građane, sudjelo-vat će izviđači, učenici, planinari, sportaši te zaposlenici tvrtki sponzora i dr. Očekuje se oko 300 volontera za svaki termin sadnje.

Od prikupljenih sredstava od sponzora tijekom akcije omo-gućit će se sudjelovanje brojnim izviđačkim udrugama iz osta-lih dijelova Hrvatske.

Uz izviđače kojima su glavni partneri u projektu HGSS, DUZS i Hrvatske šume, Američka gospodarska komora (AmCham) i Veleposlanstvo Kanade te Udruga hrvatskih dragovoljaca Do-movinskog rata, podršku projektu dali su i gradovi Split i Solin te Splitsko–dalmatinska županija.

Cijela kampanja odvija se pod službenim pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva poljopri-vrede, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ureda Europ-skog parlamenta u Republici Hrvatskoj, a izviđači su ponosni i na visoko pokroviteljstvo predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija.

Brojne velike i ugledne tvrtke već su pristale na sponzor-stvo kampanje: OTP Banka, Heineken, Karbon, Tele2, IKEA, Hr-vatska pošta, Jamnica, Wiener osiguranje, Renault, Viking Air (proizvođač Canadaira), Outdoor Akzent, B1 plakati i brojni drugi.


Događaji

Početak rujna u Slavoniji je rezerviran za mnogobrojne manifestacije kojima se slavi ljubav prema prirodi, za-vičaju, običajima i kulturi. Brojne priče i legende, mitovi i tajne prepričavaju se i prenose s koljena na koljeno, a

srčani Slavonci ponosno se drže svoje tradicije koja je uvijek vezana za šume, narodne nošnje, ples i žitorodnu, plodnu sla-vonsku ravnicu. Za mnoge najmanji i najljepši grad u Hrvatskoj ili takozvani mali grad velikog srca - Našice već je osamnaestu

godinu za redom bio domaćin festivala „Dani slavonske šume“ koji je svečano otvoren u subotu 8. rujna u parku prekrasnog perivoja iza dvorca Pejačević. Manifestacija je to koja spaja sve ono čime se Našičani ponose – prekrasne slavonske šume sa svojom 250 godina dugom povijesti šumarstva, kulturnu ba-štinu te obrtnike i zanatlije koji zajedničkom sinergijom čine ovaj grad još ljepšim, ugodnijim i pristupačnijim. Festival koji ove godine traje četiri dana, od četvrtka 6. rujna do nedjelje

Poznati sajam stekao punoljetnost18. Dani slavonske šume u Našicama

Poznati festival „Dani slavonske šume“ po osamnaesti put predstavio je ono najbolje što nudi grad Našice. Možda površinom malen, ali ovaj grad zove se i grad velikog srca. Bogat je šumom, kao i ljudima kojima je stalo do njena očuvanja i očuvanja svojih običaja i kulturne baštine.

Tekst/foto: Helena Jakobović

Postrojavanje slavonskih sjekača


Događaji

9. rujna, povezuje i spaja svih pet slavonskih županija. Svima njima je zajedničko kvalitetno upravljanje ovim značajnim i vrijednim prirodnim resursom – šumom, u gospodarskom smislu kao vrijednom sirovinom u drvnoj industriji i onom ekološkom kao biološkom elementu koji pozitivno utječe na okoliš i kvalitetu života ljudi svojim općekorisnim funkcijama.

Organizatori događanja su Hrvatske šume d.o.o., grad Našice, Ogranak Matice hrvatske Našice zajedno s Turističkom zajednicom grada Našice, a sve pod pokroviteljstvom Mini-starstva poljoprivrede. Otvorenju su prisustvovali predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčić koji je ista-knuo značaj šumarskih stručnjaka kao vrlo važnih subjekata u očuvanju i zaštiti šuma, kao i u pronalaženju ravnoteže ti-jekom gospodarenja ovim nacionalnim prirodnim resursom u vremenu klimatskih promjena, zahtjeva tržišta i očekivanja javnosti.

– Prilika je ovo da pošaljemo poruku optimizma i pokaže-mo ono najbolje i najvrijednije što imamo – slavonsku šumu, stoljetnu tradiciju šumarstva, kvalitetu drvnih proizvoda, ali i bogatu kulturnu i prirodnu baštinu – rekao je domaćin i gra-donačelnik Našica Josip Miletić.

Župan Osječko–baranjske županije Ivan Anušić, ujedno i izaslanik premijera Andreja Plenkovića na ovom događanju, također je istaknuo važnost šuma, prije svega slavonskog hrasta koji je sirovina koja može ojačati Slavoniju koristi li se pametno, uvažavajući višestoljetnu tradiciju i nova saznanja iz šumarske struke i ekologije, naglasio je župan.

Središnje događanje bilo je šumarsko–sportskog ka-raktera. Najbolji šumski radnici sjekači natjecali su se u nizu disciplina pokazujući svoja znanja, vještine, spretnost, obuče-nost i snalažljivost u ovom poslu koji je uvršten među deset najopasnijih na svijetu. Sjekači iz Vinkovaca, Osijeka, Našica, Požege i Nove Gradiške te članovi nacionalne reprezentacije izvan konkurencije natjecali su se u okretanju vodilice, kombi-niranom prerezu, obaranju na balon, točnom prerezu na vodi-lici i kresanju grana. Sve ekipe imale su izvrsne rezultate, ali u ukupnom poretku briljirali su domaćini iz UŠP Našice Dražen Suk, Miroslav Florijančić i Dalibor Maglinec osvojivši prvo mje-sto s 1506 bodova. Drugo mjesto s 1462 boda pripalo je ekipi

iz UŠP Vinkovci, odnosno Ivanu Cvitkoviću, Josipu Šarčeviću i Peri Kneževiću, a treće mjesto u ukupnom poretku osvoji-li su Goran Poglovnik, Josip Josipović i Đuro Korman iz UŠP Požega s 1452 boda. Članovi nacionalne reprezentacije Ante Zadro, Davor Ivanković i Siniša Varga natjecali su se izvan kon-kurencije i osvojili 1700 bodova, a osim što su profesionalno odradili sve spomenute discipline, profesionalno su odradili i poziranje ispred bliceva brojnih kamera i fotoaparata, što me-dija, što obožavateljica i obožavatelja.

U sklopu festivala „Dani slavonske šume“ održane su dvije radionice i to u organizaciji Hrvatskih šuma d.o.o., UŠP Našice i Uprave šuma Mecsekerdő Zrt. iz Pečuha. Radionice su otvo-rili član uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Igor Fazekaš, direktor Sektora za šumarstvo Krešimir Žagar te voditelj UŠP Našice Vlado Keglević. Ispred zajedničkog tajništva prekogranič-nog programa HUHR dosadašnje rezultate, kao i planove za buduće programe predstavila je programska menadžerica Andrea Kakas. Radionicom „Šumarska suradnja bez granica“ (Forestry cooperation without borders) obilježen je Dan eu-ropske suradnje, a na radionici su predstavljeni projekti „Red Faith“ i „Oak protection“ koje Hrvatske šume d.o.o. provode

Govor predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića Hrvatska sjekačka reprezentacija

Akcija!


Događaji

zajedno sa spomenutom Upravom šuma Mecsekerdő Zrt. iz Pečuha. Radionicu su koordinirali djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o., voditeljica projekta za UŠP Našice Nataša Rap i vodi-telj projekta za UŠP Osijek Boris Ljubojević. Stručna radionica projekta „Zaštita hrasta lužnjaka u pograničnom području“ (Protection of the english oak in the crossborder area) obu-hvatila je dio istraživanja i neke rezultate dobivene do sada u projektu, odnosno mogućnosti adaptacije na klimatske promjene nizinskih sastojina, tehnike suzbijanja invazivnih vrsta, primjene Lidar tehnologije te sustava za mjerenje i praćenje parametara okoliša u šumarstvu. Radionice su po-budile veliki interes inženjera šumarstva iz Mađarske i Hrvat-ske, ali i ostalih zainteresiranih građana. Organizirane su uz financijsku pomoć Europske unije.

Uz sve spomenuto, manifestacija „Dani slavonske šume“ ponudila je još puno sadržaja za sve generacije. Obrt-nički sajam, Sajam proizvoda i usluga ruralne Slavonije, na-tjecanje u povlačenju konopca u organizaciji Udruge starih športova „Slavonac“, natjecanje u kuhanju čobanca i ribljeg paprikaša, prigodno pečenje lepinja, štandovi s proizvodima okolnih OPG–ova, izložba vozila, tehnike i opreme DVD-a Na-šice, izložba old timer vozila i traktora, izložba opreme za šu-marstvo, mjerenje krvnog tlaka… i još puno, puno toga našlo je svoje mjesto u prekrasnom parku perivoja dvorca Pejačević uz jezero, šumu i na travnjaku. Boje i mirisi sa svih strana pri-vlačili su mlade i stare, obitelji s djecom, a svi su bili opušteni i nasmijani. Zabavni park, košarkaši i drvene igračke privlačili su dječje poglede, ali ne tako kao zanimljiv prizor koji se odvijao uz sam dvorac na brežuljkastom proplanku gdje je organizi-rano zmajarenje. Stotinjak djece trčeći je, svaki u svojoj ručici, ponosno držalo svog zmaja misleći da je baš taj najmoćniji.

Gostoljubivi su domaćini, uvijek spremni za druženje uz čašu jednog od mnogobrojnih kvalitetnih vina nastalih za-hvaljujući plodnoj zemlji i uz zalogaj nekog od specijaliteta ovog kraja, uživali zajedno sa svojim gostima u ovogodiš-njem, suncem okupanom osamnaestom po redu festivalu „Dani slavonske šume“ znajući da će iduće godine biti još ljepše i inovativnije.

Obrtnički sajam

Već su svima poznati pozitivni učinci trčanja na ljudsko zdravlje. No, kada se trčanje može spojiti s poslom, to je onda dobitna kombinacija. Spoj ugodnog s ko-risnim. Upravo taj model promovira utrka poput B2B

RUN. Nedavna studija koju je objavio Runners World pokaza-la je da su ljudi koji vježbaju tijekom radnog dana 23 % pro-duktivniji na poslu od onih koji ne vježbaju. Stoga ne čudi da diljem svijeta u razvijenim ekonomijama uz posao sport čini

B2B RUN

Ekipa Hrvatskih šuma na velikom finalu u ZagrebuDo sada najbrojnije izdanje Magenta 1 B2B RUN okupilo je 380 firmi i preko 6000 trkačica i trkača iz cijele Hrvatske. U žestokoj konkurenciji ekipa Hrvatskih šuma zauzela je 4. mjesto i time pokazala da zlato iz Rijeke nije bilo slučajno. Poprište događaja bio je Zagrebački velesajam dana 13. rujna, a start utrke, kao i obično, u 18:00 sati. Zagrebački B2B RUN ponovno je okupio poslovnjake na jednom od najbrojnijih sportskih događaja u Hrvatskoj!

Tekst/foto: Marko Perković

Gužva na startu


Događaji

start i utrka je krenula. 5 km duga staza koja je prolazila uz hipodrom pa kolnikom do južnog dijela velesajma, zatim uz aveniju Dubrovnik i na kraju krug unutar velesajma i cilj. Pose-ban osjećaj bio je trčati u toj gomili ljudi koja kao da nema kra-ja. Šarena rijeka trkača koja je tekla Zagrebačkim velesajmom, u kojoj je plivala i naša ekipa, stvorila je prekrasnu atmosferu.

Iz ekipe Hrvatskih šuma prvi je protrčao kroz cilj leteći Krešimir Žagar kojemu je za taj pothvat trebalo samo 18 mi-nuta i 18 sekundi! Drugi je bio Christian Gallo, najbrži šumar među Istrijanima s vremenom od 18:51. Treći je dotrčao Denis Kauzlarić, talentirani Goranin koji je utrku završio za 19 minuta i 6 sekundi. To je bilo dovoljno za 4. mjesto u kategoriji veli-kih firmi i ukupno 6. mjesto od 373 tvrtke i 5299 trkača koji su završili utrku! U Zagrebu je i ženska ekipa postigla zavid-ne rezultate tako što je zauzela 8. mjesto u svojoj kategoriji! Najbrža trojka bila je redom: Vlatka Gazić Mesek s vremenom 23:55, Suzana Ladavac 25:14 i Lidija Crnković 27:32. Bitno je napomenuti da su svi iz ekipe Hrvatskih šuma završili utrku i dali svoj doprinos. Svatko je uživao na svoj način, a to je i cilj ovakvih utrka. Drvena medalja nije ostavila gorak okus, već upravo suprotno. Cijela ekipa slavila je i uživala u uspjehu jer,

na kraju krajeva, rezultat je sporedan na ovakvim događanji-ma. No bez obzira na sve, šumari su opet pokazali kako se trči, a nakon utrke uobičajeno se družili uz muziku i razmjenu isku-stava, što trkačkih, što poslovnih.

Završio je još jedan serijal Magenta 1 B2B RUN s velikim fi-nalom u Zagrebu gdje je naša ekipa pokaza zavidan rezultat. Ovoga puta ekipi Hrvatskih šuma pridružili su se trkači iz UŠP Zagreb, UŠP Karlovac, Direkcije i, naravno, UŠP Delnice kao ini-cijatori i pokretači cijele priče. Riječka i zagrebačka priredba trkačima je ostala u lijepom sjećanju, a sljedeće godine složna ekipa Hrvatskih šuma ponovno kreće u promociju svoje firme i struke na najbolji način, kroz sport!

Ekipa Hrvatskih šuma na okupu

neizostavnu komponentu. To je svojevr-sna „win-win“ situacija. Zadovoljan po-slodavac i zadovoljan radnik. Događa-nja poput ovoga svojevrsna su evolucija team buildinga i pravi hit u svijetu.

Tog četvrtka već oko 15 sati na Za-grebački velesajam počeli su pristizati prvi trkači. Ubrzo je velesajam izgledao kao u slavne dane kada su se tamo odr-žavali sajmovi. Toga dana radilo se o saj-mu sporta i pozitivne energije. Mnoštvo ljudi, šarenih majica i nasmijanih lica. Među nešto više od 6.000 prijavljenih natjecatelja bila je i ekipa Hrvatskih šuma. Njih dvadeset, pet žena i petna-est muškaraca. U efektnim dresovima s logom Hrvatskih šuma na leđima i prsima nisu mogli proći nezamijećeno. Točno u 18:00 sati oglasio se pucanj za

Krešimir Žagar i Suzana Ladavac ponosno pokazuju logo na dresu Christiana Galla

Ruta utrke


Događaji

Tradicija se nastavlja

Hrvatske šume d.o.o. neizostavan dio Gudovca

Međunarodni sajmovi na sajmišnom prostoru u Gudovcu, koji se nalazi nadomak grada Bjelovara, predstavljaju najznačajnije i najposjećenije gospodarske manifestacije u Republici Hrvatskoj. Hrvatske šume d.o.o. odavno su pronašle svoje mjesto na ovome i sličnim događajima kao što su Ambienta i Floraart, i tako postale prepoznatljive. Dokaz je veliki broj posjetitelja koji je na 26. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu posjetio izložbeni prostor na kojem su se uspješno predstavile Hrvatske šume d.o.o.

Tekst/foto: Marija Glavaš

Ovogodišnji 26. Jesenski međunarodni bjelovarski sa-jam u trajanju od 7. do 9. rujna otvorio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Otvaranju su prisu-stvovali izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora

Miro Totgergeli, ministar državne imovine Goran Marić, sabor-ski zastupnici Anka Mrak Taritaš i Gordan Maras, državni taj-nik Vlade Republike Hrvatske Velimir Žunac, župan Bjelovar-sko–bilogorske županije Damir Bajs te drugi visoki i ugledni uzvanici. Ovogodišnji partner sajma bila je Privredna gospo-darska komora Federacije BiH te je na otvorenju prisustvovao predsjednik komore Marko Šantić. Prisutnima se prvi obratio domaćin, direktor međunarodnog sajma Davorin Posavac poželjevši svima dobrodošlicu. Tijekom pozdravnih govora, jedna od izjava koja je privukla najviše pozornosti bila je ona ministra Tolušića o smanjenju PDV-a za 13 % od siječnja iduće godine na svježe meso, voće i povrće te promet živim živo-tinjama i iznimno povoljnim kreditima za poljoprivrednike i mljekare. Saborski je zastupnik Miro Totgergeli tijekom po-

zdravnog govora, između ostalog, podsjetio kako je ove godi-ne izglasan novi Zakon o šumama.

Svečanom otvaranju prisustvovao je predsjednik Upra-ve Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčić koji se potom u pratnji voditelja Uprave šuma Podružnice Bjelovar Ivana Cuga i rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma Dražena Husaka uputio do izložbenog prostora Hrvatskih šuma d.o.o. Tijekom obilaska, naš izložbeni prostor nije propustio posjetiti ni mini-star Tolušić.

Valja istaknuti kako proljetni i jesenski međunarodni bjelovarski sajmovi predstavljaju najveća međunarodno gospodarsko obrtnička i stočarska događanja u Republici Hr-vatskoj, ali i regiji. Kao takvi, ovi su sajmovi naširoko poznati i zato masovno posjećeni, a ovogodišnji trodnevni 26. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam premašio je sve dosadašnje rekorde i po broju izlagača i po broju posjetitelja. Hrvatske šume d.o.o. predstavile su se među petsto izlagača, a prema izvještaju Branke Slobodić za Bjelovar.info, posjetitelji su sta-

Izložbeni prostor


Događaji

izvodnji, već i o šumama i gospodarenju šumama. Rukovodi-teljica Odjela za ekologiju Željka Bakran i stručna suradnica za ekologiju Tatjana Kravaica već godinama sudjeluju na ovom sajmu i stavljaju posjetiteljima na raspolaganje svoje visoko stručno znanje. Izgled, sadržaj i poruku izložbenog prostora i ovaj puta je osmislila stručna suradnica za rasadničku proi-zvodnju i proizvodnju sjemena Marina Antulov. Ove zaposle-nice UŠP Bjelovar tvrde kako pripreme za sajam i angažman tijekom sajma iziskuju napor, ali i ostavljaju osjećaj velikog za-dovoljstva. To potkrjepljuje izjava izrečena tijekom svečanog otvaranja 26. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma:

– bez obzira na razvoj svih modernih oblika komunikacije i poslovnog komuniciranja, sajmovi su i dalje izuzetno bitno mje-

jali u kolonama da bi došli do jednog od brojnih ulaza na saj-mu. Vrlo veliki broj posjetitelja pokazao je veliko zanimanje za izložbeni prostor Hrvatskih šuma d.o.o. Gotovo da nije bilo posjetitelja koji nije zastao kako bi bolje vidio što se sve tamo nalazi, a veliki broj je pokazao je zanimanje za sadni materijal.

One koji su samo zastali privukli su topao ugođaj i jed-nostavnost uređenja prostora. Na prepoznatljivom prostoru najprije se uočava drvena kućica do koje vodi drvena staza omeđena živicom, a zatim zelenilo na prostirki koju čini iverje razvučeno po cijelome prostoru. Čitav je prostor okružen ni-skom drvenom ogradom pa podsjeća na topao dom u prirod-nom okruženju.

Neki posjetitelji zasigurno su bili znatiželjni i zaželjeli sa-znati što piše na natpisima ispred izloženih sadnica i drvnih sortimenata. Ono što su imali priliku vidjeti i naučiti ponešto o šumi odnosilo se na životni ciklus koji prolazi šuma kojom se gospodari. Zato su prve u nizovima na prostirki bile raspore-đene fotografije na kojima su prikazani klijanci. Iza fotografi-ja bile su smještene drvene lijehe u kojima su bile smještene pripadajuće vrste sadnica kao prikaz sljedeće faze ciklusa. Iza svakog boksa nalazila se poveća fotografija odgovarajuće šumske sastojine. Na taj je način bio prikazan put hrasta, jase-na, bukve i crne johe od klijanca, preko sadnice do odraslog stabla u šumskoj sastojini. Izloženo je bilo i nešto ukrasnih sadnica crvenog hrasta i visterije. Na drugom dijelu izložbe-nog prostora bili su izloženi označeni najvrjedniji drvni sor-timenti od furnirskog trupca pa do trupca koji je razvrstan u prvu klasu. Sve navedeno bilo je obilježeno nazivima kako bi posjetitelji točno znali o kojoj je vrsti sadnice riječ i kojoj vrsti drveta pripada koji sortiment.

Brojni su se zanimali upravo za sadnice i raspitivali gdje i po kojim cijenama ih mogu nabaviti. Mnogima je bilo po-trebno ukazati na činjenicu kako izloženi sadni materijal nije na prodaju, već je prigodno izložen, a prodaja bi uvelike naru-šila estetiku prostora. Šumarski stručnjaci zaposleni u Upravi šuma Podružnice Bjelovar ljubazno su ih upućivali na adrese rasadnika koji djeluju u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o. i infor-mirali o svemu što ih je zanimalo, ne samo o rasadničkoj pro-

sto prezentacije poslovnih mogućnosti izlagača te novih tehno-logija i poslovnih trendova. Uz neizostavnu mogućnost uspored-be s konkurencijom i dalje je nezamjenjiv onaj osobni kontakt licem u lice jer on omogućava da istovremeno vidite i ocijenite, ali i dobijete pravu informaciju o nekoliko proizvoda i usluga.

Budući da je veliki dio sajma rezerviran za izlagače me-hanizacije, neki od posjetitelja – zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o., kao i obično, iskoristili su vrijeme održavanja sajma za informiranje o strojevima, sustavima i opremi najprikladnijoj za rad u šumi, rasadničkoj proizvodnji i dr.

Za odabir i dopremu sadnica pobrinuli su se djelatnici UŠP Koprivnica na čijem se području nalazi najveći broj rasadnika kojima upravljaju Hrvatske šume d.o.o. Zato su prvog dana sajam posjetile upraviteljica Rasadničarstva Koprivnica Marti-na Jeren Šašek i stručna suradnica za rasadničku proizvodnju Sonja Rukavina zaposlene u UŠP Koprivnica. Većina izloženih šumskih sadnica, otkrile su, nakon izložbe posađena je u šumi s obzirom na to da je primarna svrha njihova uzgoja pošu-mljavanje i popunjavanje golih površina i površina na kojima prirodna obnova nije u potpunosti uspjela.

Za Hrvatske šume d.o.o. u svakom slučaju, kao i za druge izlagače, ovakvi sajmovi mnogo znače, kao što je tijekom po-zdravnog govora rekao predsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragutin Ranogajec – prozor u svijet, odnosno priliku da se pokaže ono najbolje.

Sajam je otvorio ministar Tolušić

Predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o.


Događaji

ciljeva ključnih strateških dokumenata Europske unije vezanih za istraživanje, tehnologijski razvoj i inovacije te izgradnju Eu-ropskog istraživačkog prostora (European Research Area). Mi-sao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i od-govora na gospodarsku krizu, investiranje u buduće poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanje globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama.

U projekt SINCERE uključena su 22 partnera kroz 11 studija slučaja, a u fokusu su istraživanje i inovacije šumskih ekosusta-va za društvo, zajednicu i okoliš. Članovi konzorcija SINCERE

JU Park prirode Medvednica

Započet EU projekt SINCERE financiran iz paketa Horizon 2020.

Raspravljajući o razlozima posjete parku prirode Medvednica, sudionici prve radionice u okviru projekta SINCERE zaključili su da većina korisnika prostora - izletnici, planinari, sportaši, građani i drugi, traže doživljaj prirode u širokom rasponu aktivnosti vezanih za druženje s obitelji i prijateljima, odmor, opuštanje, rekreaciju u vidu šetnje, planinarenja, biciklizma, trčanja, skijanja ili amaterskog bavljenja sportom. Iz osobnih iskustava sudionika radionice, došlo se do zaključka da većina posjetitelja Medvednice nije svjesna cijene, odnosno vrijednosti općekorisnih funkcija šuma i njena utjecaja na zdravlje te da Park prirode Medvednicu smatraju svojim osobnim vrtom, šumom, izletištem ili parkom.

projekta dolaze iz Belgije, Hrvatske, Danske, Finske, Njemačke, Italije, Perua, Portugala, Ruske Federacije, Španjolske i Švicar-ske. Studija slučaja vezana za Park prirode Medvednicu odnosi se na zdravstvenu funkciju usluge ekosustava pod nazivom „Razumijevanje zdravstvene funkcije usluga ekosustava peri-urbanih šuma zaštićenog područja te plaćanja za istu“. Projekt SINCERE dobio je 4 milijuna eura iz programa Horizon 2020. kroz poziv: RUR-05-2017, Nova javna politika, poslovni modeli i mehanizmi održive opskrbe i plaćanja usluga šumskih eko-sustava. Javna ustanova „Park prirode Medvednica“ iz tog je iznosa dobila oko 45.000 eura.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, Goran Vincenc

Europski šumarski institut (European forest institute – EFI) sa sjedištem u Finskoj započeo je s radom na pro-jektu „Poticanje inovacija u usluga-

ma šumskih ekosustava u Europi“(Spurring INovations for forest eCosystem sERvices in Europe – SINCERE) uključivši Javnu ustanovu „Park prirode Medvednica“ kao svog partnera, ujedno jedinog iz Hrvatske. Hrvatske šume d.o.o. na poziv ravnateljice Parka prirode Medvednica Marine Popijač uključile su se u projekt kao jedan od sudi-onika „Parka kroz organizirane radionice“ (MAG – Muliti Actor Group), a prva takva održana je 10. rujna u dvorani Hotela Pun-tijar u Gračanima.

Riječ je o projektu Europske unije koji je sufinanciran iz paketa Horizon 2020. To je novi program Europske unije za istraži-vanje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine, a doprinijet će ostvarivanju

Marko Lovrić, predstavnik Europskog šumarskog instituta i voditelj glavnog projekta


Opće ciljeve projekta SINCERE predstavila je Martina Jurjević Varga iz Parka prirode Medvednica:- razviti bazu podataka inovacija koji

će se moći koristiti kao tzv. arhitektu-ra znanja, a da bi se olakšala razmje-na podataka i znanja između onih koji prakticiraju aktivnosti, znanstve-nika i političara;

- razviti, analizirati i upotrijebiti inova-cije;

- sintetizirati sva skupljena znanja svih inovativnih aktivnosti i plasirati ih za korištenje;

- lobirati prema zakonodavnim tije-lima Europske unije i tako podupi-rati usluge općekorisnih funkcija šuma;

- širiti znanje o tome kako poboljšati usluge ekosustava.Projekt SINCERE ima „bottom up“ pristup što znači da za-

htjeva suradnju sudionika i korisnika prostora Parka prirode Medvednica. Zato su planom provođenja projekta predviđe-ne 4 radionice na kojima će sudionici zajedno osmišljavati za-jednički dizajn projekta, implementaciju inovacija, razmijeniti iskustva i steći nova znanja te na kraju projekta izvršiti mogu-ću evaluaciju. Na prvoj radionici uz predstavnika Europskog šumarskog instituta Marka Lovrića i djelatnike Parka prirode Medvednica, sastali su se predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o., predstavnici IRMO-a (Institut za razvoj i međunarodne odno-se), predstavnici sportskih udruga koje djeluju u Parku prirode Medvednica i članovi Gorske službe spašavanja. Raspravljalo se o projektnim aktivnostima koje će u budućnosti uključiti ispitivanje posjetitelja i lokalnog stanovništva kroz različite ankete na temu vrijednosti i važnosti općekorisnih funkcija šuma za ljudsko zdravlje. Isto tako, razgovaralo se o mogu-ćim načinima evaluacije zdravlja kao komponente općeko-risnih funkcija šuma, načinima naplate iste kroz inovativne

mehanizme i njihove varijante te načinima njihova stavljanja u funkciju. Implementacija novih metoda u sustav uključivala bi informiranje lokalnih politika te širenje informacija i znanja o temi zdravlja i pozitivnog utjecaja šume na ljudsko zdravlje općenito.

Park prirode Medvednica atraktivna je lokacija za razvoj ekoturizma koji uključuje i zdravstveni segment, a koji se na Medvednici počeo razvijati u drugoj polovici 19. stoljeća pro-mjenom načina življenja građana grada Zagreba i okolice. Na Medvednici se počela razvijati infrastruktura za posjetitelje kao što su planinarske staze, planinarski domovi, izletišta, skloni-šta, ceste, žičara i drugo. Primarni zadatak je zaštita i očuvanje zaštićenog područja, šuma i cjelokupnog biljnog i životinjskog svijeta, a sekundarni su razvoj edukacije, promocije, rekreaci-je i turizam. Raspravljajući o razlozima posjete Parku prirode Medvednica, sudionici prve radionice u okviru projekta SIN-CERE zaključili su da većina korisnika prostora - izletnici, plani-nari, sportaši, građani i drugi, traže doživljaj prirode u širokom

rasponu aktivnosti vezanih za druženje s obitelji i prijateljima, odmor, opuštanje, rekreaciju u vidu šetnje, planinarenja, bi-ciklizma, trčanja, skijanja ili amaterskog bavljenja sportom. Iz osobnih iskustava sudionika radionice, došlo se do zaključ-ka da većina posjetitelja Medvednice nije svjesna cijene, odnosno vrijednosti op-ćekorisnih funkcija šuma i njena utjecaja na zdravlje te da Park prirode Medvedni-cu smatraju svojim osobnim vrtom, šu-mom, izletištem ili parkom. Zaključeno je da će biti potrebno uložiti puno truda u educiranje javnosti o svim dobrobiti-ma šumskog ekosustava kroz različite edukativne radionice, predavanja, tribi-ne, letke, informacijske pultove i slično. Na sve te aktivnosti usmjerit će se ovaj projekt.

Prezentacija planova EU projekta SINCERE sudionicima Parka prirode Medvednica

Medvednicu većina sudionika doživljava prostorom za rekreaciju

Događaji


Događaji

Gorski kotar ugostio je od 31. kolovoza do 2. rujna šu-marske ekipe iz Italije (dvije ekipe iz regija Furlanija-Julijska krajina i Južni Tirol), Hrvatske i Slovenije na Drugim ljetnim Alpe-Adria igrama šumara. Prve ljetne

igre održane su 2014. godine u Umagu, dok se zimske održa-vaju uglavnom svake godine na drugom mjestu. Natjecanje je organizirao delnički ogranak Hrvatskoga šumarskoga društva uz potporu središnjice HŠD-a i delničke podružnice Hrvatskih šuma d.o.o. Većinom su se stari poznanici s višegodišnjih na-tjecanja i druženja skupili u petak 31. kolovoza na prostoru Park-šume Golubinjak. Prije početka natjecanja sudionike je pozdravila voditeljica UŠP Delnice Ivana Pečnik-Kastner kao iza-slanica predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslava Jakupčića. U ime domaće ekipe goste je pozdravio organizator, glavni logističar, ali i natjecatelj Goran Bukovac. Za prevođenje na njemački jezik pobrinuo se Nenad Aleksić.

Šezdesetak sudionika natjecalo se i međusobno podržava-lo u pet igara. U svakoj je disciplini moglo sudjelovati više na-tjecatelja ili ekipa iz svake države (regije). Zbrojeni pojedinač-ni plasmani u svim disciplinama davali su ukupni broj bodova po disciplini za svaku šumarsku ekipu. Prvoga dana na pro-storu Park-šume Golubinjak održana su natjecanja u biatlonu i boćanju. U muškoj konkurenciji biatlona (gađanje zračnom puškom i trčanje) u kategoriji rođenih 1968. godine i mlađih pobijedio je Marko Perković iz Hrvatske, dok je u kategoriji ro-đenih 1967. godine i starijih pobijedio Cella Antonino iz Fur-lanije-Julijske krajine. Ženske pobjednice u istoj disciplini bile su Andrea Wieser iz Južnog Tirola kod mlađih i Mirjam Mikulič iz Slovenije kod starijih natjecateljica. Ekipno je hrvatska ekipa skupila najviše bodova u kategoriji mlađih muškaraca i u obje ženske starosne kategorije, dok je u kategoriji starijih muška-raca najviše bodova imala ekipa Furlanije-Julijske krajine, a hrvatska ekipa osvojila je dovoljno bodova za treće mjesto. Iz-među 11 mješovitih boćarskih ekipa sastavljenih od dva muš-karca i jedne žene ili jednog muškarca i dvije žene, u finalu su se sastale dvije hrvatske ekipe od kojih je bolja bila Hrvatska

Druge ljetne Alpe-Adria igre šumara

Gorski kotar sjedište šumarskih sportskih događanja

Šezdesetak sudionika natjecalo se i međusobno podržavalo u pet igara. U svakoj disciplini moglo je sudjelovati više natjecatelja ili ekipa iz svake države (regije). Zbrojeni pojedinačni plasmani u svim disciplinama davali su ukupni broj bodova po disciplini za svaku šumarsku ekipu.

Tekst/foto: Oliver Vlainić

3 u sastavu Neven Vukonić, Tijana Grgurić i Dario Cenčić. I u ovoj je disciplini hrvatska ekipa nakupila najviše bodova te istaknula kandidaturu za konačnu pobjedu. Prvi dan završio je zajedničkim druženjem u restoranu park-šume.

Pozdravni govor voditeljice UŠP Delnice Ivane Pečnik Kastner


Događaji

Plivanje u jezeru Lokve

Biciklizam u Lokvama

Potezanje konopa – pobjednička ekipa iz Hrvatskih šuma

Drugi dan, 1. rujna započeo je na-tjecanjem u disciplini triatlona, koja se sastoji od plivanja, trčanja i vožnje bici-klom, na jezeru Lokve i njegovoj okolici s idealnim uvjetima za takvo natjecanje. Lokvarsko jezero je umjetno jezero du-bine oko 40 m i veličine oko 2,5 km2. Je-zero je nastalo izgradnjom brane kojom je zaustavljena rijeka Lokvarka, a čiji su radovi trajali od 1952. do 1954. godine. U zanimljivoj disciplini triatlona, koja je započela plivanjem uz branu, natjecalo se devet ekipa. Pobjedničku ekipu Hr-vatske 1 činili su David Crnić (plivanje), Marina Šepić (trčanje) i Marko Perković (biciklizam). Hrvatska ekipa nastavila je s pobjedničkim nizom te je i u ovoj dis-ciplini osvojila najviše bodova.

Završni dio natjecanja odvijao se u srednjoškolskoj sportskoj dvorani u Del-nicama. U potezanju konopa mješovitih ekipa sastavljenih od četiri muškarca i dvije žene najjača je bila ekipa Hrvatske u sastavu Dario Cenčić, Herman Sušnik, David Crnić, Tomislav Kranjčević, Snje-žana Križ i Mandica Dasović. Između sedam ekipa u odbojci, pobjedu je od-nijela ekipa Slovenija 1. To je bila druga disciplina u kojoj hrvatska ekipa nije skupila najviše bodova, već je to uspjelo ekipi Slovenije. Nakon održanih svih na-tjecanja u ekipnom plasmanu pobijedi-la je ekipa Hrvatske s 908 bodova, druga je bila ekipa Slovenije sa 632 boda, tre-ća ekipa Furlanije-Julijske krajine sa 606 bodova i četvrta ekipa Južnog Tirola s 352 boda.

Završno druženje ekipa s podje-lom priznanja održano je u Pansionu Lovački u Delnicama. Po završetku uku-sne večere prva tri natjecatelja ili ekipe u svim disciplinama dobili su medalje izrađene od drveta, a svim ekipama za njihov ukupni plasman uručeni su po-klon paketi. Priznanja su podijelili aka-demik Slavko Matić, predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić, tajnik HŠD-a Damir Delač, vođa ekipe Južnoga Tirola Claudio De Crignis, vođa slovenske ekipe Janez Ko-nečnik, pobjednik u biatlonu i triatlonu Marko Perković te najmlađa hrvatska sudionica Marina Šepić. Svi sudionici ponijeli su sa sobom i poklon vrećice u kojima se između ostaloga nalazio retrospektivni katalog „10 bjelovarskih salona fotografije Šuma okom šumara“. Gostujuće ekipe zahvalile su se doma-


Događaji

ćinima poklon paketima s raznolikim proizvodima. Posebno priznanje od hrvatske ekipe dobio je slovenski kolega Janez Konečnik koji godinama radi na okupljanju šumara na Alpe-Adria natjecanjima. Pohvalu od domaćina dobila je i Giulia Ligazzolo iz ekipe Furlanije-Julijske krajine s obzirom na to da je sudjelovala u svim disciplinama u kojima je nedostajao po-neki natjecatelj i pomagala u prevođenju na talijanski jezik. Čitavo natjecanje i ceremonije osmislio je i vodio agilni pred-sjednik delničkog ogranka HŠD-a Goran Bukovac uz suradnju tajnika HŠD-a Damira Delača i članova Ogranka Delnice. Igre su završile zabavom s plesom. Unatoč više jesenskom nego ljetnom vremenu s ponešto kiše, sva su natjecanja održana po planu, a svi su se sudionici vratili kućama zadovoljni još jed-nim ugodnim i uspješnim druženjem kolega šumara iz regije Alpe-Adria. Sljedeće zimske Alpe-Adria igre šumara održat će se 2019. godine u Južnom Tirolu.

Damir Delač uručuje priznanje Janezu Konečniku

Zahvala organizatoru Goranu Bukovcu

Dana 22. prosinca 1989. Generalna skupština UN-a imenovala je drugu srijedu u mjesecu listopadu Međunarodnim danom za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa. Okvir za smanjenje rizika od

katastrofa iz Sendaia (Japan) za period od 2015. do 2030. godine usvojen je na Trećoj svjetskoj konferenciji UN-a koja je održana 18. ožujka 2015. godine u Sendaiu. Ove godine Dan smanjenja rizika od prirodnih katastrofa obilježava se 10. listopada, a posvećen je pitanju očuvanja okoliša i sprje-čavanju daljnjeg uništavanja planeta Zemlje.

Međunarodni dan smanjenja rizika od prirodnih katastrofa

Hrvatske šume intenzivno prate stanje u Hrvatskoj

Tekst: Helena JakobovićFoto: Goran Vincenc

Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila koje se manifestiraju kao nastajanje potresa, požara, uključujući i one šumske, poplava, suša, snježnih lavina, olujnih nevreme-na, odrona i klizanja tla, orkanskih vjetrova, vulkanskih erup-cija i drugo. Ono što je zajedničko svim ovim prirodnim sila-ma je da nastaju iznenada i mogu djelovati vrlo destruktivno na okoliš. Znanstvena dostignuća i modernizacija tehnologi-je doprinijeli su tome da se danas ipak može predvidjeti na-stanak nekih prirodnih katastrofa, primjerice tuče ili uragana. Podaci govore da se godišnje na Zemlji dogodi stotine ele-mentarnih nepogoda s nesagledivim posljedicama, nerijetko ljudskim žrtvama i velikom materijalnom štetom. Utječu i na

Posljedice ledoloma u Gorskom kotaru


Događaji

Godišnje se na Zemlji dogodi stotine elementarnih nepogoda s nesagledivim posljedicama, nerijetko ljudskim žrtvama i velikom materijalnom štetom. Utječu i na sam okoliš uništavanjem prirodnih resursa. U posljednjih četrdeset godina dogodili su se ekstremni vremenski, klimatski i hidrološki događaji kojima smo i sami svjedoci. Države svijeta, njih 70 među kojima je i Hrvatska, razvijaju mehanizme za smanjenje rizika od katastrofa.

sam okoliš uništavanjem prirodnih resursa izlijevanjem bujica iz vodotokova, uništavanjem morske obale, izvaljivanjem sta-bala u šumi, odronjavanjem zemlje uz stvaranje klizišta, uni-štavanjem izvorišta pitke vode i još mnogo toga. U posljednjih četrdeset godina dogodili su se ekstremni vremenski, klimatski i hidrološki događaji kojima smo i sami svjedoci. Klimatske pro-mjene, o kojima se mnogo piše i govori, uzročno–posljedično su odgovorne za 75 % svih katastrofa godišnje. Niz stručnjaka vjeruje da iza većeg dijela katastrofa stoji upravo čovjek i njego-va namjera da mijenja okoliš remeteći tako klimu i njene prirod-ne tijekove. Države razvijaju mehanizme za smanjenje rizika od katastrofa. I Hrvatska, sa 70 država svijeta, sudjeluje u procesu izrade nacionalnih platformi za smanjenje rizika od katastrofa. U tom smislu neophodan je koordiniran i dobro organiziran sustav zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša u Hrvatskoj, Europi i svijetu uz suradnju s nadležnim tijelima drugih drža-va i međunarodnih organizacija. Za prilagođavanje efektima klimatskih promjena, svijet će morati potrošiti trostruko više sredstava nego što se ranije mislilo.

Hrvatske šume d.o.o. intenzivno prate stanje u Hrvat-skoj vezano za klimatske promjene i prirodne sile koje utje-ču na gospodarenje šumskim resursima. Provode se zahvati njege, doznake i sječe u područjima koja su bila zahvaćena nezapamćenim ledolomom 2014. godine zbog kojeg je došlo do sušenja smrekovih šuma u Nacionalnom parku Risnjak u području Markovog brloga. Led je uzrokovao lomljenje grana i izvaljivanje čitavih stabala. Odmah se krenulo na uklanjanje polomljenih stabala kako bi se spriječila najezda smrekova potkornjaka. No unatoč tome, najezda se dogodila te je 2016.

i 2017. Ministarstvo poljoprivrede donijelo naredbu o sprje-čavanju širenja i poduzimanju mjera za suzbijanje štetnog organizma. Nadalje, u prosincu 2017. godine orkansko jugo poharalo je veliki dio Like i Gorskog kotara, a 2018. je palo mnogo snijega koji je onemogućio izvoženje polomljene drv-ne mase. Uz sušenje jele, smreke pa i bukve, suše se i borovi na Mediteranu. Prosjek u posljednjih 26 godina govori nam da se godišnje dogodi 273 šumska požara, a izgorena površina je 142 km2. U prošloj, 2017. godini dogodila su se 328 poža-ra, a izgorjelo je čak 485 km2, što je druga najveća opožarena površina u tih zadnjih 26 godina, otkad Hrvatske šume d.o.o. bilježe stanje. Požari, kada se dogode, ogromnih su razmjera, katastrofalni i teško ih je zaustaviti.

Potrebno je intenzivirati znanstvena i stručna istraživanja uzročnika bolesti i postupaka sanacije te usko surađivati sa znanstvenim institucijama. Šumarski stručnjaci intenzivno

rade na očuvanju i zaštiti šuma, kao i u pronalaženju ravnote-že prilikom gospodarenja ovim nacionalnim prirodnim resur-som u vremenu klimatskih promjena, zahtjeva tržišta i očeki-vanja javnosti.

Kofi Annan, bivši glavni tajnik UN-a, rekao je:- Ako razumijemo prirodu i to kako ona radi, možemo do-

nijeti neophodne odluke. Ljudsko društvo ima odgovornost smanjiti pritisak na prirodne resurse da bismo svi iskusili do-brobit.

Požarište iz okolice Splita

Posljedice oluje Teodor na Medvednici


Događaji

Filatelija

Izdana poštanska marka „Čuvajmo naše šume“

Tekst: Ana Juričić – MusaFotografije: Martina Cvek

Hrvatska pošta novu dječju poštansku marku „Čuvaj-mo naše šume“ pustila je u optjecaj 17. rujna 2018. Motiv prigodne dječje poštanske marke je maštoviti prikaz ježa kao čuvara šume.

Autorica prigodne marke je Lidija Novosel, dizajnerica iz Zagreba, dok je autorica predloška Marina Mohorovičić, učenica 2. razreda Osnovne škole Viktora Cara Emina iz Lo-vrana. Marke su tiskane u višebojnom ofsetnom tisku i u nakladi od 100.000 primjeraka. Nominalna vrijednost nove dječje marke iznosi 3,10 kuna, a marka je izdana u arku od 20 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). U Poštanskom uredu 10101 Zagreb 17. i 18. rujna 2018. bio je u upotrebi žig prvog dana.

„Čuvajmo naše šume!“ bila je ovogodišnja tema na-tječaja „Kreiraj marku bajnu i osvoji nagradnu sjaj-nu“ koju Hrvatska pošta provodi među osnovnim školama. Šume su odabrane zbog svoje neprocje-

njive važnosti jer osim gospodarskog značenja, imaju vrlo važnu ekološku, zaštitnu, rekreativnu i krajobraznu ulogu. S obzirom na to da su one neprocjenjivo prirodno bogatstvo i da je Hrvatska nezamisliva bez svojih šuma, potrebna je stal-na briga i zaštita šuma kao prirodnog i složenog ekosustava. Djeca iz više od dvije stotine škola poslala su radove na temu očuvanja šuma, a pobjednica natječaja i autorica predloška za dječju poštansku marku je Marina Mohorovičić, učenica 2. razreda Osnovne škole Viktora Cara Emina iz Lovrana, s ma-štovitom slikom ježa koji na svojim leđima umjesto bodlji nosi cijelu jednu šumu.

Takvu su kreativnost odlučile nagraditi i Hrvatske šume d.o.o. te su pobjednicu Marinu Mohorovičić i cijeli njen razred pozvale da u sklopu svog projekta „Škola u šumi, šuma u ško-li“ posjete Delnice i u pratnji goranskih šumara prošetaju šu-mom. Osnovnoškolci su tom prigodom pokazali veliko znanje o šumama, kao i zanimanje za šumski ekosustav pa se šuma orila od nadvikivanja i zapitkivanja. Djeca su vrlo brzo usvojila pojmove poput ledoloma i vjetroloma te se zabrinula zbog sve većih problema uzrokovanih klimatskim promjenama.

Iskusni šumari Mario Antolić, Nevena Zrnić i Marko Perković umirili su ih svojim velikim znanjem i brigom o šumi. Zaklju-čeno je da svatko od nas svojim odgovornim ponašanjem u šumi, pravilnim postupanjem s otpadom, neoštećivanjem stabala i drugih biljaka te čuvanjem životinja može doprinijeti opstanku naših prirodnih šuma i šumskih ekosustava.

Svečana prezentacija marke

Mlada autorica pozira zajedno sa svojim razredom

Šetnja šumom uz brojna pitanja


Urbano šumarstvo

Svake godine prvog ponedjeljka u mjesecu listopadu obilježava se Svjetski dan zaštite staništa. Ove godine taj datum je 1. listopad, ujedno i prvi dan u tom mje-secu. Pozadina proslave ovog međunarodno važnog

dana seže u 1985. godinu kada su Ujedinjeni narodi službeno proglasili Svjetski dan zaštite staništa kako bi povećali svijest lokalnog stanovništva o važnostima očuvanja staništa, biora-znolikosti i zelenih urbanih površina, prije svega u gradovima i prigradskim naseljima, ali i na planeti Zemlji općenito. To je zajednička obveza svih ljudi, kao i temelj budućeg održivog razvoja. Naglasak se ipak daje razmišljanju o stanju naših gra-dova i naselja te o temeljnom pravu svih na odgovarajuće sklonište. Potrebno je podsjetiti ljude da smo mi danas odgo-vorni za stanište budućih generacija.

Svake godine obilježavanje Svjetskog dana staništa preuzima drugu temu koja bi privukla pozornost svih razina vlasti i relevantnih sudionika da se promoviraju politike održi-vog razvoja, koje svim ljudima osiguravaju krov nad glavom, u suživotu s biljnim i životinjskim vrstama određenog pod-neblja. Potrebno je razmotriti i provesti konkretne inicijative kako bi se osigurala adekvatna i pristupačna stanovanja u kontekstu provedbi urbanih planova. Tema Svjetskog dana zaštite staništa 1. listopada 2018. godine je gospodarenje čvr-stim otpadom. Većina svjetske populacije danas živi u grado-vima, a procjenjuje se da će do 2050. godine čak 70 % ljudi živjeti u urbanim sredinama. Osim što raste broj stanovnika u gradovima, sve je veći problem i gomilanje otpada uslijed globalne potrošnje i konzumerizma. Gradovi su danas glavni izvor emisije stakleničkih plinova. Ekonomski rast, poboljšanje kvalitete života ljudi u gradovima i održivo upravljanje urba-nim sredinama izazov su 21. stoljeća. Potrebno je okrenuti se popularnom konceptu takozvanih zelenih gradova koji se oslanja na čistu, zdravu i ekonomski održivu budućnost in-vestiranjem u obnovljive tehnologije, upravljanje otpadom i upravljanje transportom.

Mnogi gradovi danas mijenjaju politike kada je u pi-tanju politika upravljanja prirodnim resursima. Primjerice, islandski grad Reykjavik gotovo se u potpunosti snabdijeva energijom iz obnovljivih izvora koristeći hidroenergetske i ge-otermalne izvore za proizvodnju električne i toplinske ener-gije. Grad Bristol u Velikoj Britaniji koristi manje energije po domaćinstvu i ima više biciklista nego drugi veliki gradovi u toj zemlji, a koristi 25 % otpada za proizvodnju energije. Dan-ski grad Kopenhagen izgradio je ugled kao svjetski lider u na-porima za borbu protiv klimatskih promjena. Gotovo trećina stanovnika ovog grada prvenstveno koristi bicikl kao prijevo-zno sredstvo u gradu. Freiburg, mali grad u Njemačkoj, grad je bez automobila. Okružen zelenim brežuljcima, ovaj je grad ponosan na veliki broj solarnih panela na vrhu svojih zgrada, škola, lokalne crkve i zgrade Gradske uprave. Jedan od glavnih ciljeva ovog grada je kontinuirano korištenje solarne energije i smanjenje emisije ugljik–dioksida za 40 % do 2030. godine.

U Hrvatskoj je također prisutan veliki problem promet-ne zagušenosti koji dolazi do izražaja tijekom ljetne turističke sezone, osobito u Zagrebu i Splitu. Poboljšanje gradske mo-bilnosti može se ostvariti poboljšanjem pješačke i biciklistič-ke infrastrukture i mogućnostima gradskog prijevoza. Sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj također nailazi na velike probleme. Stalne promjene strategija i regulativa zbunjuju građane, ali i same čelnike jedinica lokalne samouprave, gra-dova i općina koji imaju svoje vizije gospodarenja otpadom. Regulative nisu jednako primjenjive u cijeloj Hrvatskoj, manji gradovi, općine i otoci imaju specifične uvjete. U Hrvatskoj se, prije svega, govori o primarnoj selekciji i prikupljanju otpa-da, ali potrebno je napraviti reciklažne sortirnice jer bez njih sustav nema smisla. Iako je samo jedno u nizu bitnih stvari da se gospodarenje otpadom ostvari u potpunosti, bitno je uložiti puno truda i novca u promociju i edukaciju građana jer bez toga se odvajanje otpada na kućnom pragu ne može provesti.

Svjetski dan zaštite staništa

Zeleni gradovi smjer su u kojem bi budućnost čovječanstva trebala ići. Smanjenje emisije stakleničkih plinova i prijelaz na obnovljive izvore energije izazovi su 21. stoljeća. Porast broja stanovnika i koncentracija ljudi u gradovima postavlja pred lokalne politike zadatak da se svima omogući prihvatljivo i adekvatno stanovanje uz održiv gospodarski razvoj za buduće generacije.

Tekst/foto: Helena Jakobović

Gospodarenje čvrstim otpadom postaje ključno urbano pitanje

Zeleni gradovi budućnost su i izazov 21. stoljeća


Šumarija Udbina jedna je od 11 šumarija koje posluju u sklopu UŠP Gospić. Šumarija je smještena u središnjem dijelu gospićke podružnice. Na sjeveru je Šumarija Ko-renica, zapadno je Šumarija Gospić, jugozapadno Šu-

marija Sv. Rok, jugoistočno Šumarija Gračac, dok je istočno Šumarija Donji Lapac.

Šumarija se sastoji od 6 gospodarskih jedinica ukupne po-vršine 27.974 ha od koji se 4 vode kao krške, a riječ je o GJ Rav-ne drage površine 3.837 ha, GJ Trovrh mirkača površine 3.571 ha, zatim GJ Orlovača površine 3.572 ha i najveća krška GJ Srednja gora s površinom od 6091 ha. Na tim krškim područji-ma nema mnogo gospodarskih šuma te propisani etat čini 17 % ukupnog etata šumarije, ali se zato gospodari pašnjacima gdje se naplaćuje pašarina na više od 1.700 ha, što predstavlja značajan prihod šumarije. U udbinskome kraju postoji nekoli-ko velikih stočnih farmi koje služe za proizvodnju mesa, stoga je i veliki interes za zakupom površina za pašarenje.

Izrazito gospodarske jedinice predstavljaju Kremen Rudi Lisac površine 8.075 ha te GJ Čardak površine 2871 ha i tu se

obavlja redovno gospodarenje šumskim prostranstvima gdje propisani etat čini 83 % ukupnog etata šumarije. Treba nagla-siti kako je cijelo područje šumarije smješteno na području lič-kog sredogorja i Ličke Plješivice na nadmorskoj visini između 626 i 1.657 metara, stoga je i gospodarenje prilagođeno brd-sko-planinskim uvjetima. Opće prirodno–geografske značaj-ke određene su izdvojenošću zavale Krbavskog polja između spomenutih planinskih nizova te Male Kapele. Područje pri-pada umjereno–klimatskom području sa svježim ljetom, dok samo više padine i hrbat Plješivice imaju obilježja planinske i snježno-šumske klime. Treba naglasiti i kako je područje Kr-bavskog polja mjesto s najmanje padalina u Lici, ali i prosječno najvećim brojem dana s mrazom.

Daleko najvažnija vrsta je bukva koja u ukupnoj smjesi za-uzima 62 % površine, no veliki dio toga otpada na gospodar-ske panjače (36 %), preborne šume jele i bukve (19 %), razno-dobne sjemenjače (11 %), kulture (1 %) i druge degradacijske oblike (šikare 33 %), pogotovo na nižim područjima u blizini naselja.

Šumarija Udbina, UŠP Gospić

Šume koje skrivaju veliko arheološko blago

Izrazito planinska šumarija koja se nalazi na području koje je u mnogome obilježilo hrvatsku povijest, šumarija Udbina dijeli sudbinu većine poslovnih subjekata Like. Odljev stanovništva itekako utječe na poslove, no šumari znaju kako, unatoč svemu, očuvati šumarstvo u ovome dijelu Hrvatske.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Upravitelj šumarije Dalibor Vojta

Šumska razglednica


Šumska razglednica

Drvna zaliha raspoređena je na 15 vrsta i ukupno iznosi 3.092.574 kubika ili 130,28 m³/ha ukupne obrasle povr-šine. Godišnji prirast iznosi 61.412 m³. Ukupni bruto etat iznosi 48 tisuća ku-bika godišnje, što bi otprilike bilo 78 % prirasta.

U šumariji je zaposleno 50 radni-ka i kako ističe upravitelj Dalibor Voj-ta, glavni problem je nedostatak radne snage. Naime, kao i ostatak Hrvatske, ovaj kraj pati od velikog odljeva stanov-ništva zbog čega je gotovo nemoguće naći proizvodnog radnika.

- Iako smo se uspjeli nakon dugo vremena ekipirati što se tiče inženjer-skog kadra, nedostaje nam sjekača, a

nadasve i uzgojnih radnika. Kako stvari stoje, agencijski radnici nisu konkretno rješenje jer i oni imaju isti problem i ne mogu osigurati radnike za izvršenje di-jela radova BOŠ-a - kaže nam Vojta.

Radovi BOŠ-a trebali su se obavljati dijelom vlastitim kapacitetima (radovi na njezi, čišćenju, protupožarnoj i ču-varskoj službi), dok su agencijski radnici predviđeni kao pomoćni radnici na do-znaci stabala i radovima pošumljavanja.

Iako je ova protupožarna sezona bila dobra, u proljeće kada krenu radovi u polju, počinju i požari, stoga se zaposle-nici šumarije itekako moraju angažirati na poslovima protupožarne zaštite.

Kada govorimo o protupožarnoj za-štiti, šumarija je tražila da se izgrade betonske promatračnice. Problem kod drvenih je što su pod velikim utjecajem atmosferalija, stoga brzo propadaju, pogotovo na vrhovima okolnih plani-na gdje ih jaki vjetrovi lako unište. No, problem se javio kada je raspisan na-tječaj za izvođača jer, iako je šumarija izgradila pristupne putove i napravila kompletnu projektnu dokumentaciju, nitko od izvođača nije bio zainteresiran za izvođenje radova. U šumariji to tako-

Zgrada Šumarije Udbina

Panjača bukve

Krbavsko polje


Šumska razglednica

đer pripisuju odljevom radne snage, što i izvođače stavlja u nezgodan položaj.

Kada govorimo o gospodarstvu, pozitivno je da se u Udbini nalazi kogeneracija koja otkupljuje gotovo sve višemetarsko drvo, stoga šumarija nema nikakvih problema s plasmanom tog važnog proizvoda.

Šumarija Udbina pionir je i u uvođenju novih tehnologija.Naime, prvi su u Lici radili strojno podrivanje tla u sklopu

radova na pripremi staništa za sadnju na 2 pokusne plohe (17,72 ha). Sadnja je vršena 2016. i 2017. godine. Sadnja iz 2016. je dosta stradala od prošlogodišnje suše, dok površina iz jeseni 2017. za sada ima uspjeh od 70 %.

S druge strane, nedavno je u panjačama bukve počeo raditi harvester slovenskog podizvođača koji je otkupio drvo na pa-nju. Zanimljivo je kako se Slovencima isplati raditi ovaj posao, dok naše tvrtke ne pokazuju zanimanje. Naš je zadatak da s vremenom prilagodimo i pripremu rada za rad s takvim stro-jevima kako bi i sam učinak bio efikasniji.

Ono što je karakteristika cijeloga kraja jest bogato arhe-ološko nasljeđe koje je općenito slabo istraženo. Prostor oko Krbavskog polja naseljen je još iz ilirskoga vremena Japoda, a svima nam je poznat značaj Krbavske bitke u kojoj se hrvatska vojska sukobila s osmanlijskom.

No, na cijelome području postoji čitav niz lokaliteta koji nisu niti istraženi, a zabilježeni su u arheološkim knjigama. Tu je 1185. godine osnovana Krbavska biskupija, a ostaci Ka-tedrale sv. Jakova nalaze se u šumarku nedaleko od mjesta

Udbine. Na drugome kraju mjesta je i Gradina koju godinama istražuju arheolozi, a pretpostavlja se da je služila kao utvrda za obranu katedrale.

Uz cestu koja vodi kroz Kozju dragu, koja je nekoć bila glav-na komunikacija ličkih mjesta sa zapadnom Bosnom, može se naići na veliki broj pisanog kamenja posvećenih raznim epo-hama povijesti i vladarima koji su vladali tim područjem.

No to su sve poznate lokacije, a kako nam ističe upravitelj Vojta, sigurno pod zemljom u šumama postoji još mnogo toga neotkrivenoga.

Iako šumarija ne gospodari s lovištima, na ovome području čak 7 lovačkih udruga ima zakupljeno lovište. Kako nam je re-kao upravitelj, odnosi sa svim udrugama su i više nego dobri.

Dobri su odnosi i s vojskom jer se na tom području nala-zi vojni aerodrom i vojarna „Josip Jović“. Vojarna je okružena šumama tako da su vježbe preživljavanja i druge obučne ak-tivnosti česta pojava u šumama. Isto tako, šumarija je tradici-onalni domaćin jednodnevnih terenskih nastava studenata i profesora Šumarskoga fakulteta (Zavod za šumarske tehnike i tehnologije).

Šumarija ističe i odličan odnos s lokalnom samoupravom prilikom korištenja i održavanja lokalnih nerazvrstanih pu-tova, interventnih zahvata na uklanjanju drveća, suradnji na pašarenju neobraslih površina te zapošljavanju domaćih se-zonskih radnika.

Gotovo cijelo područje nekoć je pripadalo Vojnoj krajini, i to području nekadašnje Otočke i Ličke pukovnije, a cijelo po-

Preborne šume na tromeđi Čardak – Kremen Rudi Lisac - Orlovača Površina obrađena riperanjem


Šumska razglednica

Katedrala sv. Jakova

Pogled s vidikovca „Baba i did“ na Kozju dragu

dručje bilo je pod vrhovnim vodstvom carskog i kraljevskog Dvorskog ratnog vijeća u Beču. Nakon razvojačenja pro-vedena je segregacija od 1875. do 1886. godine kojom je nekadašnji carski po-sjed razdijeljen u imovne općine, u ovo-me slučaju Ličke imovne općine. Bivše državne šume pripadale su gospodar-skoj jedinici G. Kremen – Sarajevo koja je bila šumski erar, dok je dio šuma bio opterećen servitutnim pravima, kao Lič-ka imovna općina koja na kraju nikada nije zaživjela.

Prve osnove gospodarenja napravila je Direkcija šuma iz Sušaka 1936. godine za razdoblje od 1937. do 1942. godine za gospodarsku jedinicu Kremen – Rudi

Lisac. Tom prigodom utvrđena je drvna zaliha i njezina struktura te je na teme-lju tih podataka određen prihod koji ove šume mogu dati bez opasnosti za trajno i racionalno gospodarenje. Zbog 2. svjetskog rata, te osnove vrijedile su do 1949. godine kada se novom osno-vom propisuju svi radovi prema kojima se trebalo dalje gospodariti, međutim zbog potreba obnove bivše države, sje-klo se preko etata. Revizija je napravlje-na 1959. godine kada je ponovno mje-rena drvna zaliha i propisan novi etat. Od 1979. godine dolazi do nove organi-zacije kada se šume dijele na kontinen-

talne i krške, no brzo se uvidjelo kako ta razdioba nije dobra te od 1984. godine područjem gospodari Šumsko gospo-darstvo Gospić.

Od 1991. godine kada je formirana tvrtka Hrvatske šume, područjem gos-podari Šumarija Udbina koja posluje u sastavu UŠP Gospić.

S obzirom na izuzetnu važnost cijelo-ga područja, šumari će nastaviti brinuti o šumskom blagu, a arheolozima će po-moći u pronalasku važnih lokaliteta koje kriju guste ličke šume.

Ostaci Gradine


Lovstvo

Od kraja mjeseca kolovoza pa sve do sredine rujna u šumskim lovištima događa se biološki fenomen parenja običnog jelena (Cervus elaphus). Jelen, kralj šume, ujedno i njen ukras, u tom periodu započinje

svoju riku koja nalikuje na pravu šumsku simfoniju. Laici bi riku poistovjetili s lajanjem pasa ili promuklim vikanjem, ali vješto uho lovca prepoznaje svaki i najmanji ton, svaku notu i zna-čenje svakog ispuštenog glasa. Ljepota baranjskih lovišta u trokutu rijeka Dunava, Drave i Save zajedno sa svim pritocima tada posebno zrače svojom biološkom raznolikošću privlačeći domaće lovce koliko i one iz susjedstva i cijelog svijeta, a sve kako bi osobno svjedočili nagovještenju produžetka života bi-ološke vrste ove predivne životinje. Tikveš, kao izvorno očuva-no stanište običnog jelena, oduvijek se smatralo rajem, kako za samog jelena, tako i za najelitniju lovačku klijentelu. Ovo područje prekriveno je šumom, a opasano barama, kanalima, sprudovima i rukavcima vodenih tokova predstavljajući po-zornicu na kojoj se odigrava predstava u kojoj glavnu ulogu imaju upravo jeleni.

Lovište Podunavlje – Podravlje jedno je od najvažnijih u Baranji. Više od 150 godina duga tradicija dokaz je da je ovo lovište, nekada carsko, danas državno, reprezentativno i pred-stavlja biser hrvatske lovne ponude.

Prije početka rike košute i mladunčad nalaze se u krdi-ma, a njima se znaju pridružiti jeleni iz mlađih dobnih skupina. U vrijeme parenja košute se skupljaju većinom na zelenim is-

pašnim područjima, livadama, ocijeđenim barama, pašnjaci-ma i šumskim čistinama. Upravo se zbog toga prije sezone rike uređuje lovište i priprema za sezonu lova na jelene košnjom livada i remiza, čišćenjem lovnih staza i popravkom lovno-teh-ničkih i gospodarskih objekata koji su presudni za uspješno promatranje jelenske divljači te samog lova. Lovište se pripre-ma za lovnu sezonu i tako što se nastoje osigurati mir, tišina i smanjenje ostalih lovnih djelatnosti kako bi se košute mogle grupirati u krda, a da se migracija jelena do svojih rikališta od-vije bez većih zapreka. Većina jelena kreće se u radijusu od oko 12 kilometara, ali u vrijeme parenja jelen prelazi i puno veće udaljenosti, čak i do 150 kilometara. Ta činjenica važna je lov-cima jer postoji mogućnost da će se na lovištu pojaviti jelen koji inače ne obitava na tom lovištu cijele godine ili da domaći jelen migrira na neko od susjednih lovišta. Ipak, unatoč tome što jeleni migriraju na susjedna lovišta, u pravilu se nakon rike vraćaju na svoja rikališta te se njihov razvoj može pratiti iz go-dine u godinu. Kako jelen obično odbacuje rogove svake go-dine, njihovom analizom i mjerenjem prati se razvoj određene jedinke, utvrđuje se starost te jačina po CIC mjerenju, a samim time smanjuje se mogućnost pogrešaka pri odstrelu. U ovom se periodu košute i telad ne odstrjeljuju, ali se pomno proma-traju i evidentiraju kako bi se dobile informacije o populaciji jelenske divljači na lovištu. Evidentira se i broj mladih jelena koji ne sudjeluju u parenju. Važno je dobiti podatak o prosjeku po dobnim razredima s obzirom na to da ta informacija slu-

Glasovi iz šume

Sredina rujna vrhunac je rike baranjskih kraljeva šume

Tikveš, kao izvorno očuvano stanište običnoga jelena, oduvijek se smatralo rajem, kako za samog jelena, tako i za najelitniju lovačku klijentelu. Uz mnogo truda i pažnje djelatnika Uprave šuma Podružnice Osijek, lovište Podunavlje – Podravlje i ove godine predstavlja izazov za domaće i strane lovce, ljubitelje ovog najatraktivnijeg i vrlo zahtjevnog lova na jelene u vrijeme njihove rike.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Vlado Jumić

Jelen riče u zoru


Lovstvo

ži za uzgojni odstrel koji slijedi odmah nakon rike. Promatra se i bilježi zdravstveno stanje divljači kako bi se djelovalo ako treba liječenje ili sanitarni odstrel, a sve u svrhu dobivanja što kvalitetnijeg genetskom materijala, odnosno kvalitetnih muških grla. Naravno, stanje košute je od velike važnosti jer bez kvalitetne košute nema niti kvalitetnog jelena. Kaže se da košuta daje 50 % genetike teleta i 100 % odgoja teleta. Svi prikupljeni podaci u lovištima tijekom vremena rike jelena, brojnost, dob, spol, vrijednost trofeja, omjer spolova i drugo, izrazito su korisni u budućem planiranju razvoja populacije jelenske divljači u lovištima.

Dakle, osim što je rika biološki segment parenja, ona je i vrijeme za odstrel gospodarski zrelih grla mužjaka običnog jelena. Odstrel ovisi o gospodarskim planovima, a specifično je da se u to vrijeme odstrjeljuju grla visoke trofejne vrijed-nosti koja su rezultat znanja i dugogodišnjeg rada na uzgoju jelenske divljači te brizi za divljač na čemu se na ovom po-dručju državnog lovišta Podunavlje – Podravlje može zahvaliti djelatnicima Uprave šuma Podružnice Osijek, na čelu s vodite-ljem Vladom Jumićem, ujedno i velikim lovnim stručnjakom i zaljubljenikom u lov.

Lovno osoblje koje osluškuje jelensku riku mora dobro poznavati vanjski izgled jelena u pojedinom dobnom razre-du zbog procjene starosti koja se određuje na temelju vanj-skog izgleda tijela, ponašanja grla i elemenata grana roga. Ne manje važni su i pratioci u lovu čije su vještine i znanje ključ uspjeha lova na jelene. Osim što se mora prepoznati starost jelena, lovci moraju imati dobar glazbeni sluh, kao i biti izni-mno oprezni jer je divljač na rikalištima vrlo osjetljiva i plašlji-va, a sam je lov na jelene stoga opravdano najatraktivniji i s najviše adrenalina.

Mužjaci se za vrijeme parenja oglašavaju iz nekoliko razloga: rikom označavaju posjedovanje košuta (harema), označavaju posjedovanje područja na kojem okupljaju košute (rikalište), upozoravaju suparnike na svoje prisustvo, zastrašu-ju protivnika prije borbe, slave pobjedu nakon borbe i drugo.

Donosimo zanimljiv pregled vrsta rikanja mladog jelena: tražeći košute (“au – aüh - aü”) - riče žalosno, senzualno,

bojažljivo; kad je pobjednički osvojio krdo košuta (“ü, ü, - uh - au”) -

nekoliko puta uzastopce u kraćim intervalima ponavlja, riče senzualno i bezbrižno;

prijeteći suparniku (“ö, ö ö, öüh “) - razdraženo, hrapavo i grubo, “ö” kao da iz grla izbija.

Mlađi jelen riče učestalije u kraćim intervalima, pažljivo i intenzivno reagira na rikanje mlađih jelena ili vabljenje rika-licom.

Rikanje starog jelena na papiru izgleda ovako: tražeći košute («ö, ö , üöh – a, a – öh - aä») - riče monotono,

zamišljeno i sneno; kad je pobjedonosno osvojio krdo košuta («ö, ö , üöh – a, a

– öh - aö») - riče intenzivno, niže razne varijacije, čuva košu-te koje neprestano drži na okupu, povremeno razdražljivo reagira na neposlušnu košutu koja bi se htjela udaljiti od krda samo par koraka; zatim riče bezbrižno svjestan svoje snage, pobjede i posjedovanja krda;

prijeteći suparniku («ö, ö, ö, öhu, öhö «) - riče veoma snažno i hrapavo; pobjedonosno rikanje je osobito snažno, grubo i hrapavo, prekidano varijacijama pobjedonosnog rikanja uz krdo;

mrmljanje jelena koji hvata predah, ležeći, koji se odmara, riče s vremena na vrijeme prigušenim glasom (« öhu, auüh «);

upozoravajući znak koji ispuštaju prvenstveno košute («ö/ng, ö/ng») - lako se imitira uz stisak nosnih otvora ö/ng, a izlazi duboko iz grla.Stariji ili stari jelen riče dubokim glasom, izvire približno

iz najnižeg basovnog «G», a mlađi za otprilike dva tona više i izlazi iz vokala «u», dok kod starog iz vokala «o» ili «ö». Stari je jelen zamišljen, riče malo, a njegovu prisutnost uz krdo košute poštuju.

– Lovac koji želi uspješno vabiti – imitirati rikanje jelena mora imati prije svega dobar glazbeni sluh i dovoljno jak bas, mora poznavati ponašanje jelenske divljači u vrijeme rike i mora steći izvjesno iskustvo iz ovog načina lovljenja – rekao je Vlado Jumić. Može se reći da je riječ o umijeću oponašanja ili imitiranja glasanja jelena.

Što sam više o tome čitala, sve sam uvjerenija da je lov na jelene u vrijeme rike pravo umijeće, vještina i sasvim neovisna disciplina koja se mora dugo, dugo vježbati i učiti, a najuspješ-niji lovci su oni najiskusniji i najtalentiraniji. Rezultat, odnosno nagrada nakon lova na jelene nije samo odstrel kvalitetnog grla visoke trofejne vrijednosti, već činjenica da si dio veličan-stvenosti procesa parenja jelenske divljači, adrenalin i užitak bivanja na staništu običnog jelena i promatranje ove pleme-nite životinje u njegovom domu.

Košute u krdu

Rika jelena

Mala enciklopedija šumarstva

Voćkarice naših šuma

Čuvajmo ih, pazimo ih jer stvarno ih je premalo

Za sve je šumske voćkarice značajno da nose jestive plodove pa su zbog toga značajne za prehranu brojnih šumskih vrsta sisavaca i ptica. Vitamini u plodovima značajno pomažu životinjama u hladnim mjesecima. Također, zajednička je značajka voćkarica da dolaze kao miješane i pojedinačne vrste u šumskim sastojinama, rjeđe u manjim grupama. Šumske voćkarice doprinose bioraznolikosti šumskih ekosustava.

Među najznačajnijim šumskim voćkaricama su pri-padnice porodice ružovki (lat. Rosaceae): divlja ja-buka, divlja kruška, divlja trešnja, mukinja, jarebika, oskoruša i brekinja. Kod nas su regulirane Pravilni-

kom o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda gdje su u članku 2. navedeni šumski plodovi. Način branja plodova mora biti takav da se ne oštećuje matična plodonosna biljka. U čl. 12 navedeno je: „Najstrože se zabranjuje orezivanje grana, bilo kakvo oštećiva-nje dijela stabala, tresenje ili rušenje stabala u svrhu sakupljanja plodova istih.“ U važećoj Šumskogospodarskoj osnovi područja postoji rješenje kojim se određuju Uvjeti zaštite prirode gdje je pod rednim brojem 2 navedeno: „Kod gospodarenja (sječe) po-trebno je ravnomjerno ostavljati 2 – 3 suha stabla s dupljama, kao i stabla voćkarica.“

Korisno je iznijeti osnovne podatke o našim najznačajnijim šumskim voćkaricama.

Divlja jabuka ili šumska (lat. Malus sylvestris) pojavljuje se pojedinačno ili u malim grupama. Može rasti kao grm, visine

od 3 do 5 m ili stabalce visine do 10 m. Kora je sive boje. Lišće je jajoliko, sitno nazubljenih ili narovašenih rubova, dužine od 4 do 8 cm. Cvjetovi su bijeli s nešto ružičastog obojenja ili ru-žičasti. Plodovi su okrugli i žuto-zelene boje, promjera od 2 do 4 cm. Prilično su kiseli, a sjeme sadrži spoj amigdalin koji je blago otrovan. Dobra je medonosna biljka i značajna jer je privlačna pticama za gniježđenje. Pomaže očuvati zdravlje životinja koje konzumiraju plodove, a koji su vrlo korisni i za ljudsko zdravlje. Od drveta se mogu izrađivati manji predmeti i odlično je gorivo, a kora se može upotrijebiti za bojanje vune u crvenkastožutu.

Divlja kruška (lat. Pyrus pyraster) dolazi kao pojedinačna vrsta u šumi. Poput divlje jabuke, isto je tako manjeg rasta pa raste kao grm visine od 3 do 4 m ili stabalce visine od 15 do 20 m. Za razliku od kultivara, grane divlje kruške su trnovite. Lišće je jajoliko okruglo. Cvjetovi su bijele boje u malocvjet-nim gronjama. Plodovi su okrugli ili kruškoliki, promjera oko 4 cm i žuto-zelene boje. Zdrave su i korisne i za životinje i za ljude. Od drveta divlje kruške isto se tako mogu izrađivati ma-nji predmeti, npr. žlice.

Divlja trešnja (lat. Prunus avium) je voćkarica čiji znanstve-ni naziv upućuje na činjenicu da se ptice rado hrane njezinim plodovima. Uglavnom dolazi pojedinačno. U Šumarskom listu istaknuta je kao najznačajnija predstavnica porodice ružovki u Europi. Naraste oko 20 m u visinu. Kora je u mladosti glatka, smećkasto-crvena s uočljivim sivo-smeđim lenticelama, s vre-menom deblja, smeđi i raspucava se. Lišće je obrnuto jajoliko, izduženo jajoliko ili eliptično, ušiljenog vrha i dužine oko 12 cm. Cvjetovi su bijele boje, dvospolni i na dugim peteljkama. Plodovi su okrugle, tamnocrvene trešnje mesnatog usplođa i ubrajaju se u niskokalorične. Poznata je kao narodni lijek. Nje-zino lijepo i iznimno kvalitetno drvo koje poprima boju meda nakon izlaganja zraku koristi se u proizvodnji namještaja. Hr-vatske šume d.o.o. osnovale su 2001. godine klonski plantaž-ni nasad divlje trešnje na 1,3 ha, a njime gospodari Šumarija Kutina koja djeluje u sastavu Uprave šuma Podružnice Zagreb.

Tekst: Marija Glavaš Foto: arhiva

Divlja kruška


Mala enciklopedija šumarstva

Sve vrste roda Sorbus L. u Republici Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, su rijetke i ugrožene – napominje grupa autora, znanstvenika sa Šumarskog fakulteta Sveučili-šta u Zagrebu.

Mukinja (lat. Sorbus aria) raste kao spororastući grm ili stabalce visine od 10 do 15 m. Lišće je okruglo ili okruglo eliptično, dvostruko napiljenih rubova, kožasto, tamnozele-no s gornje strane i bjelkasto s donje, dužine od 6 do 12 cm. Cvjetovi su bijeli, krupni i skupljeni u gronjama. Plodovi su cr-veno-narančasti, okruglo jajoliki i vrlo privlačni pticama, ali i medvjedima, jestivi su za ljude, ali trpki. Mukinja je poznata kao narodni lijek.

Jarebika (lat. Sorbus aucuparia) je omanje stablo visine od 15 do 20 m. Kora zrelih stabala je glatka, sjajna, svijetlo sivo-smeđe boje ili žuto-smeđe. Lišće je dužine do 20 cm, neparno perasto sastavljeno od 7 do 15 usko eliptičnih listića, s gornje strane tamnozelenih, s donje bjeličastih i koji u jesen popri-maju tamnožutu, narančastu ili svijetlocrvenu boju. Cvjetovi su mnogobrojni, bijele boje, sabrani u gronje i neugodna mi-risa. Plodovi su okrugli, narančasto-crvene boje, širine oko 1 cm. Kao i plodovi mukinje, privlačni su pticama, dok se lju-dima preporuča kuhanje u vreloj vodi. Koristi se kao narodni lijek. Zbog lijepih narančastih listova u jesen i crvenih plodova vrlo je cijenjena u vrtlarstvu.

Oskoruša (lat. Sorbus domestica) je spororastuće stabalce visine 15 do 20 m, rjeđe 30 i promjera debla do 1 m. Kora mla-dog drveća je smeđa i glatka, a sa starenjem tamni i uzdužno se raspuca. Lišće je dužine od 15 do 25 cm, neparno perasto sastavljeno od 13 do 21 listića, dužine od oko 5 cm, duguljasto ovalno ili ovalno okruglasto, svijetlozeleno s gornje strane, s donje strane plavkasto-zeleno, a u jesen žuto ili žuto-naran-často. Cvjetovi su bijeli, promjera od 13 do 18 mm. Plodovi su duljine od 2 do 3 cm, žuto-zelene boje, često jarkocrveni na osunčanoj strani. Hrana je pticama, divljači i glodavcima. Ne-koć se upotrebljavala kao narodni lijek, namirnica za hranu te u stolariji i glazbalarstvu s obzirom na to da joj je drvo čvrsto, a elastično i dekorativno.

Brekinja (lat. Sorbus torminalis) je stablo visine do 25 m, obično do 12 m. Kora je siva, starenjem tamni i nepravilno se raspuca. Lišće je dužine do 18 cm i širine do 10 cm, s 3 do

5 lapova te podsjeća na javorovo, tamnije zelene boje s gor-nje strane i svjetlije s donje strane. Cvjetići su promjera od 6 do 8 mm s bijelim laticama i sakupljeni u gronjama. Plodovi su okrugli ili jajoliki, promjera od 8 do 12 mm smeđe-žute ili crveno-žute boje i s bijelim točkicama, a sadrže od 1 do 3 sje-menke. Ptice i divljač vrlo rado jedu plodove, a jelenska divljač sklona je brštenju lišća. Poznata je kao ljekovita biljka. Drvo brekinje vrlo je cijenjeno u glazbalarstvu.

Doc. dr. sc. Damir Drvodelić sa Šumarskog fakulteta bavi se šumskim voćkaricama roda Sorbus već nekoliko godina te je vršio terenska istraživanja koja uključuju popisivanje istih. Dr-vodelić za jedan intervju objavljen krajem prošle godine tvrdi kako su voćkarice slabo zastupljene u našim šumama, a među njima je najmanje oskoruše.

Od ostalih rodova u vidu šumskih voćkarica javljaju se Prunus, Corylus i Castanea, s time da se predstavnik roda Castanea, pitomi kesten ne smatra u potpunosti šumskom voćkaricom (izvor Šumarski list), a na to upućuje naziv pitomi. Plodivi pitomog kestena izuzetno su korisni za ljude i šumske životinje, a to se može reći i za lješnjake, s time da lijeska (lat. Coryllus avellana), za razliku od drugih voćkarica, nije ugrože-na. Iz tih rodova korisno je upoznati rašeljku.

Rašeljka (lat. Prunus mahaleb) je krupniji grm ili omanje stablo visine do 12 m. Kora je tamnosiva i specifičnog miri-sa. Lišće je gotovo okruglo, sitno nazubljenih rubova, s gor-nje strane sjajno i tamnije zeleno, svjetlije s žućkastim tonom na donjoj strani, dužine 9 cm. Cvjetići su bijeli, sakupljeni u gronje dužine do 7 cm. Sočni plodovi promjera su 1 cm, okru-gli, prvo žuti, s vremenom pocrvene, a kad sazriju poprimaju crnu boju. Plodovi su jestivi, slatkasto gorki, a koštice u njima otrovne. Ptice se vrlo rado goste ovim plodovima. Drvo je tvr-do i pogodno za izradu manjih predmeta.

Šumskim bi voćkaricama trebalo posvetiti veliku pažnju, čuvati ih i uzgajati. Njihovi plodovi su hrana i lijek, a njihovi su domaćini vrijedni članovi šumskih ekosustava.

Oskoruša

Jarebika



Ekologija

Čiste sječe uzrok su katastrofa

Biotička šumska pumpaZnanstvenici s peterburškog Instituta za nuklearnu fiziku Anastazija Mikailovna Makarjevna i dr. sc. Viktor Gregorjevič Gorškov razvili su teoriju o uzroku elementarnih nepogoda koje u posljednjih nekoliko desetljeća haraju Zemljom. Poplave, suše, uragani i tornada (razorniji od uragana) nastaju zbog uništavanja prirodnih šuma. Znanstveni tim Anastazije Makarjevne istraživao je diljem svijeta i svaki puta se potvrdilo da je drveće ono koje prosljeđuje vodu od obala prema unutrašnjosti.

Svjetske šume pokrivaju svega 27 % kopnene površine Zemlje. Od toga se 22 % ubraja u prirodne ekosusta-ve, a ostatak se jako promijenio zbog pritiska ljudskog djelovanja. Najviše, odnosno 70 % tih očuvanih šuma

nalazi se na području triju država, Rusije, Kanade i Brazila. Teorija biotičke šumske pumpe je prirodni mehanizam. Vje-

rojatno je najjasnije objašnjena u svjetskom bestseleru, knjizi njemačkog šumara Petera Wohllebena „Tajni život drveća“. Objašnjenje započinje činjenicom da je razina zemlje viša od razine mora. Voda na kopno dospijeva na način da se najprije stvaraju oblaci iznad oceana i mora, a zatim ih vjetar tjera nad kopnenu površinu. Na temelju ove činjenice, znanstvenici su si postavili pitanje ne bi li onda što je dublje u unutrašnjosti, tlo trebalo biti suše. Shvatili su da tome nije tako zahvaljujući postojanju šuma. Kako navodi Wohlleben, dio oborina šume pohranjuju, dio odmah isparava, a kako drveće ljeti po kva-dratnom kilometru potroši do 2.500 m3 vode koju pri disanju otpušta u zrak, iz te se vodene pare ponovno stvaraju oblaci koji kreću prema unutrašnjosti i tamo se isprazne. Takav vo-dovodni sustav ili akvadukt koji prenosi vodu od obala prema unutrašnjosti može se protezati na jako velike udaljenosti. Na temelju ove spoznaje, znanstvenici su došli do još jednog za-ključka, a taj je da se proces vodenog transporta zaustavlja čistom sječom obalnih šuma.

Ukazali su na činjenicu kako tradicionalne ideje o kružnom kretanju zraka u fokus stavljaju temperaturne indikatore kao

posljedicu, a ne uzrok takvih kruženja. Takve teorije u potpu-nosti zanemaruju faktor kondenzacije (zgušnjavanja) tlačnih gradijenata (stupnjeva) koji stvaraju prirodne šume i time po-dupiru kruženje vode i regulaciju klime.

Evaporacija (prelazak u plinovito stanje) sa šumskog tla učinkovito zasićuje atmosferu vodenom parom u većoj mje-ri nego evaporacija s otvorene vodene površine iste veličine. U vezi toga, kondenzacija je isto tako veća nad šumom nego nad oceanom te postaje zona smanjenog tlaka gdje puše hla-dan vjetar. Čiste sječe vode k značajnom smanjenju taloženja vode, čak i ako su šume u neposrednoj blizini oceana – utvrdili su znanstvenici.

Kao što je poznato, za život na Zemlji veliko značenje imaju amazonske kišne šume. Osim što sječe ovih šuma ne-gativno utječu na stvaranje kisika, svaka daljnja čista sječa uništava kruženje vode u regiji. Za informaciju, u razdoblju od 1973. do 2003. godine godišnje je posječeno i na taj način nestajalo 0,3 % kišnih šuma. Pojednostavljeno, nestajalo je po 10 % svakih 10 godina.

Kao sljedeći primjer gdje su provođene čiste sječe i gdje je zbog toga došlo do promjena u kruženju vjetra na velikoj površini, znanstvenici su naveli Indoneziju.

Australski kontinent primjer je velike kopnene površine s malim šumskim pokrovom od svega 19 % gdje je količina kiše 4 do 6 puta manja nego nad oceanom. To je stanje prisutno zbog nedostatka biotičke pumpe jer bez obzira na količinu vlage nad oceanom, bez tog mehanizma vlaga se ne može probiti u unutrašnjost kontinenta. Ako nema šume, nema ni vlage na obali, ni isparavanja, nema kondenzacije i kontinent se zato pretvara u pustinju.

Općenito, smatraju da je jedino rješenje u pošumljavanju i to u smjeru od obala prema unutrašnjosti.

Zbog toga što su metereolozi negirali ovu teoriju, prove-den je pokus s dva petometarska stupa povezana na vrhu, ba-krenim zavojnicama, anemometrom i drugom opremom koji je potvrdio teoriju. Bude li ova teorija općeprihvaćena, morat će se promijeniti odnos prema šumama koje rastu uz obale oceana, mora pa i velikih rijeka. Trebao bi se promijeniti i po-gled na potrebu pošumljavanja nakon šumskih požara. Osim toga, prihvaćanje teorije biotičke šumske pumpe bio bi jedan doista jak argument za opravdanje postojanja OKFŠ–a.

Do tada se valja prisjetiti poruke koju su djeca jednom po-ručila odraslima, bile teorije dokazane ili ne – pošumljavanje nikako nije pogrešan put.

Tekst: Marija GlavašFoto: Internet

Shematski prikaz biotičke šumske pumpe

Anastazija Makarjevna

Aktualno



Feljton

Adolf Danhelovsky rođen je 1825. godine u mađar-skom pograničnom mjestu Sellye nedaleko od hrvat-ske granice. Njegov otac Ivan također je bio šumar, što je vjerojatno i usmjerilo mladog Adolfa prema šu-

marskom pozivu. Ivan Danhelovsky služio je na vlastelinstvu baruna Dragutina Prandaua u Donjem Miholjcu gdje je Adolf završio pučku školu kod poznatog miholjačkog učitelja Bec-ka. Nakon završetka osječke gimnazije, 1844. godine upisuje šumarski studij na Učilištu u Mariabrunnu nadomak Beča gdje su se u to vrijeme školovali svi priznati šumari Habsburške Mo-narhije, a kasnije i Austro-Ugarske. Unatoč visokoj naobrazbi, Danhelovski nije htio ostati u Austriji, nego se ubrzo nakon diplome zaposlio u Hrvatskoj. Od 1847. Danhelovsky radi na valpovačkom posjedu kao „Waldbereiter“ ili lugar na konju, a 1850. godine dolazi raditi kao vlastelinski šumar u Donji Mi-holjac gdje ostaje sve do 1869. godine. Te godine imenovan je ravnateljem svih dobara obitelji Prandau, a na toj dužnosti ostaje sve do umirovljenja 1885. godine.

Sredinom 19. stoljeća najveći dio područja u slivu Karaši-ce i Vučice bio je prekriven šumom, a iz prostranih slavonskih hrastovih šuma uglavnom se snabdijevalo stanovništvo Voj-ne krajine. Šuma se sjekla za proizvodnju pepeljike ili potaše, dok se drvna građa proizvodila samo u dolinama velikih rijeka zbog nedostatka drugih oblika komunikacija.

No tih godina zapadni je svijet otkrio slavonsku hrasto-vinu nakon čega je nastala prava pomama za sirovinom hra-sta lužnjaka kojeg je u Slavoniji bilo napretek. Sve je počelo kada je riječki poduzetnik Ludovik Andrea Adamić sklopio poslovni ugovor s francuskim trgovcima drveta koji su otkrili kako hrastovina iz okolice Karlovca ima posebnu kvalitetu za

izradu bačava koje je francuska vinarska industrija nasušno trebala za proizvodnju vina. Prema izjavama kompetentnih ljudi iz tog vremena, u slavonskim šumama raslo je drvo kva-litete kojem nije moglo konkurirati ni rusko ni američko drvo. Proizvodnja je uzela tolikog maha da se sječa hrastovih šuma širila sve do slavonskih šuma, što je i dovelo do pisanja Općeg šumskog zakona 1852. godine.

Već 1866. godine zabilježena je količina od 22 do 25 miliju-na dužica koja je iz Slavonije izvezena, uglavnom u Francusku, ali proizvodilo se i za njemačke vinarije. Osim dužica, naglo je porastao interes za građevinsko drvo te drvo za brodograd-nju. Prema dostupnim podacima, u šumama Slavonije tada je radilo između 6 i 8 tisuća radnika, drvo se otpremalo velikim rijekama, a novac koji je pristizao od prodaje drvnih proizvoda osigurao je našoj državi znatan gospodarski, prosvjetni, kul-turni i društveni napredak.

No, to nije bilo bez posljedica jer tadašnji uživači šuma nisu razmišljali o novom kontroliranom i redovitom obnavljanju šuma. Rijedak pozitivan primjer bio je jedino barun Gustav Hilleprand von Prandau, valpovački vlastelin za kojeg je radio Adolf Danhelovsky, koji je ostavio neprocjenjive nacionalne zasluge za više naraštaja uređenjem i pošumljavanjem svojih područja. Koristeći načela potrajnosti, Danhelovsky je šume valpovačkog vlastelinstva održavao prema svim načelima šu-marske struke.

Upravljajući s 50.000 jutara hrastove šume, Danhelov-sky je uvidio kako krčenje šuma nakon kojeg nema pomla-đivanja vodi k poplavama koje nisu činile štetu samo poljo-privrednoj proizvodnji, već i stanovništvu koje je stradavalo od tzv. „močvarnih bolesti“, zbog njih se gubilo gotovo 30 % radne snage. Samo u 1871. godini, koja je bila izrazito poplav-na, mortalitet je povećan za 2 % na cijelome području. Šumar-ska struka u to doba bila je pod utjecajem modernizacijskih reformi koje su utjecale i na šumarsko zakonodavstvo, što je započeto austrijskim Zakonom o šumama iz 1852. godine gdje je određeno preciziranje gospodarskih planova i osnova u kojima se moralo točno utvrditi kako se i koliko smije sjeći u određenim šumama. Takav pristup doveo je do izgradnje danas vrlo popularnog koncepta održivog razvoja koji svoj početak ima u održivoj brizi o šumama, a svoj veliki utjecaj u tome imao je upravo Adolf Danhelovsky. Na zahtjev Zemalj-ske vlade ocijenio je nacrte novog Zakona o šumama (koji nije

Adolf Danhelovsky

Šumar koji je hrvatsko šumarstvo uveo u novo doba

Iako ga studenti šumarstva uglavnom poznaju po metodi Danhelovkog, metodi kojom se procjenjuje obujam stojećih stabala mjerenjem dvaju okomitih prsnih promjera i visine stabla te koristeći Schumaher Hallovu jednadžbu, Adolf Danhelovsky ostavio je neizbrisiv trag, kako u šumarstvu valpovačkog kraja, tako i za sveukupno hrvatsko šumarstvo.

Tekst: Goran Vincenc / Foto: arhiva, internet


Feljton

donesen) i Naredbe o polaganju državnog stručnog ispita.

Fran Kesterčanek rekao je kako Danhe-lovskom moramo „zahvaliti u prvome redu uređenje šumarsko–trgovačkih odnošaja po našoj domovini, a naročito uređenje odnoša-ja naše trgovine hrastovinom. Njegov primer učinio je kraj bezrazložnom i neracionalnom, još do nedavna u nas toli razsipnom eksplo-atisanju naših hrastika tako da s pravom možemo uztvrditi da je Dahelovskyevim na-stojanjem našoj domovini na milijune forinti prišteđeno“.

Kao šumarski stručnjak bio je član Ze-maljskog kulturnog vijeća i među prvim članovima obnovljenog Hrvatsko–slavon-skog šumarskog društva (1876.) koje je kao član utemeljitelj materijalno pomagao. Druš-tvo ga je zbog njegova doprinosa hrvatskom šumarstvu proglasilo svojim počasnim čla-nom. Također, bio je potpredsjednik Slavon-skog gospodarskog društva te dopisni član zagrebačke Obrtničko trgovačke komore i bečkog Gospodarskog društva.

Uz to, Danhelovsky je pisao u stručnim hr-vatskim, njemačkim i austrijskim šumarskim časopisima o izradi bačava od slavonske hra-stovine, a za tu problematiku postao je najve-ći autoritet u Habsburškoj Monarhiji objaviv-ši nekoliko knjiga o toj problematici.

Šumari znaju da je zakon iz 1852. godine prvi moderni zakon o šumama u Austro–Ugarskoj Monarhiji, a u Hrvatskoj je na snazi od 1858. godine. Konceptom održivog razvo-ja pokušalo se osigurati očuvanje šuma jer se uvelo načelo potrajnosti koje je osiguravalo permanentnu obnovu šuma. No, taj moder-nizacijski zamah u šumarstvu ne bi bio mo-guć da nije bilo školovanih šumara koji su svoja znanja počeli primjenjivati u šumarskoj praksi tijekom druge polovine 19. stoljeća, a tu se posebno isticao Danhelovsky. Zahvalju-jući njemu, šume valpovačkog vlastelinstva bile su održavane prema europskim stan-dardima, što je u početcima intenzivne ek-sploatacije šumskog bogatstva valpovačkom veleposjedu donosilo veliku korist. Takav pristup šumama doveo je do izgradnje kon-cepta održivog razvoja. Danas ga smatramo zaslužnim za sređivanje šumarsko trgovačkih prilika u Slavoniji u kojoj je spriječio neracio-nalno eksploatiranje slavonskih hrastika, ali i kao jednog od najvećih stručnjaka za proble-matiku iskorištavanja hrastovine za dužicu na ovim prostorima. Unatoč svemu navedenom, Adolf Danhelovsky nema ulicu ni u jednom hrvatskom gradu.

Prikaz života šumskih radnika iz vremena Danhelovskog

Ilustracije su preuzete iz knjige Adolfa Danhelovskog

Danhelovsky je šume valpovačkog vlastelinstva održavao prema svim načelima šumarske struke

Gljive naših krajeva

Srnjaču i vrsta lat. naziva Sarcodon squamosis su do po-sljednjeg desetljeća prošlog stoljeća smatrane jednom vrstom. Dotada uočene razlike odnosile su se na činje-nicu da su plavi i zelenkasti pigmenti dobiveni iz plod-

nih tijela, kvalitetniji ako je gljiva rasla ispod bijelog bora (lat. Pinus sylvestris) od pigmenata iz plodnih tijela gljiva koje su bile povezane s običnom smrekom (lat. Picea abies). Na razliku su upućivale i određene mikroskopske razlike, a grupa šved-skih znanstvenika potvrdila je da je riječ o dvije vrste nakon što je provela analizu rDNK sekvenci. Objavili su na stranici Science Directa kako je srnjača ona koja raste ispod smreke.

Rasprostiranje i stanište: Rasprostranjena je u umjere-nom pojasu sjeverne hemisfere, odnosno po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Češće raste u šumama četinjača, nego u miješanim šumama. Preferira pjeskovita tla. Nalazi se u gru-pama, ponekad formira vilina kola. Stvara mikorizne veze s četinjačama.

Opis: Plodno je tijelo mesnato i prilično krupno. Klobuk je promjera od 5 do 10, ponekad i 30 cm, ravnog do konveksnog oblika koji s vremenom prelazi u blago konkavan s uleknućem u središtu, a ponekad poprima i lijevkastu formu. Rub je va-

O pojavi srnjače (lat. Sarcodon imbricatus) nedaleko od grada Uppsala u Švedskoj izvijestio je botaničar Olof Celsius 1732. godine. Carl Linné pisao je o njoj 1737. godine u svojem djelu “Flora lapponica”. Prvobitno je vrstu opisao pod znanstvenim nazivom Hydnum imbricatum u drugom izdanju djela “Species Plantarum” 1753. godine. U rod Sarcodon smjestio ju je finski mikolog Petter Adolf Karsten 1881. godine. Ime roda ove gljive potječe od starogrčkih riječi sarco što znači meso i odon što znači zub. lovit, kod mladih primjeraka uvijen prema gore, a kod zrelih

ponešto podvijen. Ekscentrično stoji na stručku. Tvrd je i suh na opip, dok je kod mladih primjeraka površina baršunasta na opip. Prekriven je krupnim, izbočenim, koncentrično raspo-ređenim ljuskama koje podsjećaju na crijep pa otuda latinski naziv vrste imbricatus u značenju crijepast. Ljuske s vremenom postaju krupnije, hrapavije i tamnije da bi s vremenom, odno-sno starošću gljive spale, a površina postala glađom. Boja je klobuka smeđa ili srebrnkastosmeđa, a ljuske vidljivo tamnije smeđe boje. Meso je bijele boje u početku, a s vremenom po-staje prljavo sive boje. Kod mladih primjeraka je sočno i gusto, a kod zrelih suho i tvrdo. Himenofor, struktura na donjoj strani klobuka je u vidu bodlji čiji su šiljci usmjereni nadolje, dužine su od 1 do 10 cm, lomljivi te se lako otrgnu. Kod mladih su pri-mjeraka bijele boje koja tamni kako gljiva stari i prelazi u sme-đu. Stručak je valjkast, ali neravnomjerno i obično zadebljane baze, suh, gust i žilav. Kod mladih primjeraka pun, kod zrelih šupalj. Dužine je od 2 do 5, rjeđe 8 cm i širine od 1 do 1,5, rjeđe 3 cm. Površina stručka je glatka s malo vlakana. Pri vrhu je siv-kast, a na bazi je smeđe boje. Nađu se i primjerci ljubičastog stručka. Spore su eliptične ili gotovo okrugle, kvrgave i smeđe boje. Otisak spora je bijele boje.

Miris i okus: Miris u početku nije izražen, no s vremenom postaje sve neugodniji. Meso ima specifičan miris poput zači-na i gorkast okus.

Vrijeme sabiranja: od kolovoza do studenog. Kemijski sastav: Sadrže vlagu, mast, sirove bjelančevine,

pepeo i ugljikohidrate (Barros et al. 2007.). Ustanovljeno je da količina nezasićenih masnih kiselina znatno nadmašuje zasi-ćene, a pronađena je određena količina galne i askorbinske kiselite te vrlo mala količina beta karotena i likopena. Izoliran je i ergosterol kod kojega je zabilježeno antileukemijsko, anti-tumorsko i protuupalno djelovanje.

Upotreba: Smatra se da konzumiranje sirove gljive može uzrokovati tegobe. Osrednje je kvalitete. Zbog jake i speci-fične arome obično se za jelo ne uzima veća količina. Mlade nedozrele gljive pogodne su za usoljavanje, mariniranje i su-šenje. Njihov gorki okus nestaje već nakon nekoliko minuta kuhanja. Bugari je melju za brašno.

Slične vrste: hrapava ježevica (S. scabrosus) koja dolazi u šumama listača, a preferira bukvu.


Srnjača, gljiva crnogoričnih šumaKarakteristične smeđe ljuske na klobuku

Preferira četinjače

Klobuk s karakterističnim ljuskama


Ljekovito bilje

Kemijski sastav: Plodovi sadrže pepeo, bjelančevine, vla-kna i nezasićene masne kiseline od kojih dominiraju oleinska i linolna. Sadrži i određenu količinu kalija i kalcija te značajnu količinu magnezija, fosfora, natrija i željeza, vitamine te esen-cijalne i neesencijalne aminokiseline. Od organskih kiselina najzastupljenija je jabučna. Uz njih sadrži vinsku, limunsku, malonsku, fumarnu, jantarnu i askorbinsku (vitamin C) kiseli-nu te tanine. Rezultati studije ukazuju na plodove kao poten-cijalni izvor hranjivih tvari i aditiva. Lišće je bogato taninima.

Upotreba i ljekovitost: Zahvaljujući bogatstvu različitih kise-lina i ulja, kiseli ruj predstavlja iznimno učinkoviti antioksidans. Sadržaj listova ima hemostatični, protuupalni i diuretični učinak. Kiselom ruju pripisuje se i antiseptičnost, djelovanje u svojstvu astrigenta, pročišćivača krvi, diuretika, emetika, stomahika i to-nika. Narodna medicina našla je brojne primjene kao što su lije-čenje dijareje, reumatizma, paralize, gihta ili prehlade. Otopljeni prah dobiven od mljevenih bobica, razrijeđen u vodi i primije-njen oralno pomaže u liječenju skorbuta, tumora i dizenterije. Kiselom ruju pripisuje se i učinkovitost u liječenju anoreksije, is-crpljenosti, hemeroida, bolova u želucu, sprječavanja mokrenja u krevet i uklanjanja bradavica. Kiseli ruj ima sposobnost brzog čišćenja organizma od toksina i opasnih nečistoća, uravnoteži-ti probavni sustav i normalizirati organizam osoba koje pate od dijabetesa. U tu svrhu se iz plodova pripravlja poseban alkoholni ekstrakt koji ima izražen hipoglikemijski učinak. U slučaju kolere ili jake upale usne šupljine i grla savjetuje se piti infuziju od svje-žih bobica. Osušeno lišće i kora predstavljaju sirovinu za melem koji se koristi kod čireva i opekotina.

Neželjene popratne pojave: nepotvrđeno je da sok uzro-kuje svrbež kože kod pretjerano osjetljivih ljudi.

Druga upotreba: Indijanci su dobro poznavali i redovito koristili ljekovita svojstva ove biljke, a osim toga su lišće i bobe običavali koristiti za pravljanje duhana, zajedno s drugim sa-stojcima. To u maloj mjeri prakticiraju i danas. Amerikanci rado spravljaju napitak koji nazivaju sumak limunadom tako što potapaju grozdove s plodovima u hladnu vodu i ostavljaju na suncu. Ružičastu boju za pamuk i vunu dobivaju od osuše-nih grozdova koje potapaju u vreloj vodi i ostavljaju potoplje-ne najmanje jedan dan.

Kiseli ruj, runjavi ruj, rujevina kisela (Rhus typhina L.) pripada porodici rujevki (Anacardiaceae). Naziv roda Rhus potječe od starogrčke riječi summaq koja je prevedena s povijesnog sirijskog jezika, a odnosi se na crvenu boju plodova. Korijen starosirijske riječi prešao je u arapski, srednjevjekovni francuski i druge jezike. Naziv vrste typhina objašnjen je frazom čvrste grane poput rogova u baršunu.

Ljekovito i potencijalno invazivno stablo

Kiseli ruj nije samo ukrasno drvce

Kiseli ruj predstavlja neotrovnu vrstu unutar roda. Kod nas se mogu naći kultivari Dissecta i Laciniata. Dissecta ima dublje usječene listiće i na većem razmaku nego Laciniata. Teško ih je razlikovati ako se ne nalaze jedna

uz drugu. Njegova je prednost otpornost na zagađenje i niske temperature. Nedostatak je tendencija prelaska u invazivnu vrstu, što je smetnja industrijskom uzgoju u svrhu pridobiva-nja tanina.

Rasprostiranje i stanište: Raste u Sjevernoj Americi. U Europu je unesen u 17. stoljeću gdje predstavlja udomaćeno ukrasno drvce. Prirodno pridolazi na visoravnima. Preferira bo-gata tla, ali se nađe i na siromašnim šljunčanim i pjeskovitim tli-ma. Raste uz tekućice i močvare, ceste i pruge te rubove šuma.

Opis: Listopadno stablo visine od 3 do 10 m. Listovi su ne-ravno perasto složeni, dužine od 22 do 55 cm s od 9 do 31 listića dužine od 6 do 11 cm. Mlade grane i lisne peteljke pre-

krivene baršunastim dlačicama. Cvjetovi su crveno-smeđi, sabijeni u stožastim cvatovima dužine od 10 do 20 cm i promje-ra od 4 do 6 cm. Plo-dovi su malene crve-ne bobe sakupljene u grozdovima. Jedno je od omiljenih ukra-snih stabala zahvalju-jući jarko crvenoj boji lišća kakvu poprima u jesen.

Vrijeme saku-pljanja: zreli plodovi sakupljaju se u kolo-vozu i rujnu.


Uzgaja se kao ukrasno drvce

Plodovi izbliza



Zanimljivosti

Egzotično voće

Neotkriveni dragulji Malezije i jugoistočne Azije

Malezija je samo jedna od jedanaest zemalja jugoistočne Azije s idealnim geološkim i klimatološkim uvjetima za rast mnogobrojnog egzotičnog voća. Od najvećeg do najsmrdljivijeg voća na svijetu, rijetke „kraljice voća“, voća od čijeg se imena sledi krv u žilama ili pak vesele čupave loptice samo su neki od neotkrivenih dragulja ovog dijela svijeta.

Tekst/foto: Ivan Limić

Jedna od najzanimljivijih zemalja jugoistočne Azije zasigurno je Ma-lezija. To je država koju Južno kine-sko more dijeli na dvije odvojene

zemljopisne cjeline - Malezijski poluo-tok koji na sjeveru graniči s Tajlandom, a na jugu sa Singapurom te Malezijski dio otoka Borneo koji graniči s Indonezij-skim dijelom Bornea i sultanatom Bru-neji. Zbog svog geografskog položaja i klimatoloških uvjeta, Malezija sa svojim susjednim zemljama idealna je za rast kako izuzetno velikog broja biljnih vrsta tropskih kišnih šuma, tako i za mnogo-brojno egzotično voće. Unatoč moguć-nosti kupnje u velikim gradovima, ipak se najkvalitetnije, a ujedno i jeftinije voće može pronaći na malim lokalnim tržnicama te na prodajnim mjestima uz lokalne prometnice ili mala seoska mje-sta kako Malezije, tako i njezinih susjed-nih država.

Naime, zbog tropske klime moguć-nost branja, ujedno i konzumiranja, svježeg voća u Maleziji moguće je tije-kom čitave godine. No, ipak su neke vr-ste mnogo ukusnije u prosincu i siječnju tijekom sušnog razdoblja, kao što je na primjer durian.

Durian (Durio zibethinus L.), „kralj voća“, je izrazito bodljikavo voće koje raste na 40 m visokom stablu, plod mu teži oko 3 kg unutar kojeg se nalazi 6 sjemenki obavijenih mekanim mesom zlatno-žute boje. Zbog svog specifičnog Najkvalitetnije i jeftinije voće može se pronaći na malim lokalnim tržnicama


Zanimljivosti

vrsta izrazito cijenjena zbog nježne jestive vlaknaste teksture, bijeloga mesa koje podsjeća na meso agruma. Okus ploda je blago slatko-kiselkast. Mangostin se u tradicionalnoj azijskoj medicini često naziva i „voćem bogova“ te se upotrebljava više od 400 godina zbog bogatstva enzima, vitamina, oli-goelemenata i antioksidansa. Samo drvo koristi se za izradu kopalja i ormarića. Često se uzgaja u malim gospodarstvima i na plantažama, ali je zbog težine uzgoja, male proizvodnje i povećane potražnje cijena ovog voća vrlo visoka pa je tako svježi mangostin još uvijek vrlo rijedak i slabo poznat u Europi i Sjevernoj Americi.

bodljikavog izgleda te svoje veličine, moguće ga je sakupljati jedino nakon što padne na tlo. Osim zanimljivog izgleda, pre-poznatljiv je i po svom trulom mirisu. Naime, durian ima toliko snažan miris da je zabranjen u mnogobrojnim javnim usta-novama, hotelima, restoranima, podzemnim željeznicama i zračnim lukama. Čak ga je britanski prirodoslovac Alfred Ru-ssel Wallace usporedio s izmetom svinje koja se prejela truloga luka. Bez obzira na izrazito neugodan miris, durian je jedan od najčešćih azijskih delicija. Osim sirovog načina konzumacije, koristi se i prilikom izrade makarona, palačinki, kolača, torti, sendviča, sladoleda te mnogobrojnih osvježavajućih napitaka.

Uz bok „kralja voća“ duriana nalazi se mangostina (Gar-cinia mangostana L.), „kraljica voća“. Plod mangostina obavijen je glatkim, tvrdim i debelim vatreno-crvenim ovojem. Ova je

Uz brojne uhu ugodne nazive egzotičnog voća Malezi-je, naziv jedne vrste, unatoč ugodnom okusu koji podsjeća na slatkoću meda pomiješanu s ananasom, kod mnogih ljudi stvara osjećaj straha i nelagode. Upravo je zmijsko voće [Salac-ca zalacca (Gaertn.) Vos], snake fruit ili salak, iz porodice palmi sa šest metara dugim listovima koji se nalaze na dvometar-skim peteljkama obavijenim tankim i 16 cm dugim šiljcima, zasigurno jedno od najzanimljivijih i ujedno izgledom najza-strašujućih vrsta egzotičnog voća. Plodovi sa svojim crvenka-sto-smeđim ljuskastim izgledom vizualno i taktilno podsjeća-ju na zmijsku kožu po kojoj je ova vrsta i dobila ime. Berba plodova može biti vrlo neugodna zbog samog položaja ploda

Durian (Durio zibethinus L.) na lokalnoj tržnici

Jedna od mnogobrojnih zabrana konzumacije duriana i nangka

Zmijsko voće [Salacca zalacca (Gaertn.) Vos], snake fruit ili salak


Zanimljivosti

pri bazi listova te šiljcima koje treba pritom ukloniti. Čiščenje ljuski oko ploda može biti bolno u slučaju nastanka porezo-tine na koži zbog oštrih rubova ljuskica koje obavijaju plod. Plod se sastoji od tri režnja i velikom nejestivom sjemenkom. Unatoč brojnim preprekama tijekom berbe i konzumacije, zmijsko se voće koristi u cijeloj jugoistočnoj Aziji.

Daleko ugodnije, rasprostranjenije i poznatije voće je rambutan (Nephelium lappaceum L.). Voće u obliku malih, pomalo „izvanzemaljskih“ loptica s crvenim nježnim dlakama puka je suprotnost zastrašujućem zmijskom voću. Ime ram-butan znači „dlakav“. Vrsta je dobila ime zbog karakterističnog dlakavog izgleda. Iako postoji žuti rambutan, crveni rambu-tan se ipak više koristi i sadi. Plod je sličan ličiju (Litchi chinensis Sonn.), vrsti koja se može pronaći i u hrvatskim trgovinama. Ispod dlakave kore nalazi se ukusno bijelo meso koje se može jesti sirovo, ali i koristiti za pripremu kuhanih jela. Sama sje-menka nije jestiva. Okus ploda rambutana podsjeća na grož-đe s blagim okusom jagode i vrlo je ugodnog mirisa. Prilikom konzumiranja crvenog rambutana plod ne smije biti zelen ili žut jer to znači da nije dovoljno zreo, ni dlake na vrhovima ne smiju biti crne jer je to znak prezrelog ploda. Za pravilnu kon-zumaciju cijeli plod mora biti svijetlo crvene boje. Rambutan ima veliki postotak vitamina C, bakra, mangana te manje ko-ličine kalija, kalcija i željeza. Rambutan je stablo koje se često uzgajalo u malezijskim vrtovima te se s potražnjom povećala proizvodnja ovog iznimno ukusnog, vizualno atraktivnog i profinjenog egzotičnog voća. Najveći postotak svjetske pro-izvodnje rambutana nalazi se na Tajlandu (55,5 %), Indoneziji (30,2 %) i Maleziji (11,9 %), što čini oko 97 % svjetske proizvod-nje.

Nangka (Artocarpus heterophyllus Lam)., poznatiji kao Jackfruit, vrsta je voća koja se naširoko uzgaja u tropskim krajevima. Plod nangka može narasti do ekstremnih 90 cen-timetara dužine i 50 centimetara širine te sa svojih 35 kg s pu-nim pravom zauzima titulu najvećeg voća na svijetu. Unutar tog velikog ploda nalazi se od 100 do 500 jestivih sjemenki. Zbog neugodnog mirisa nezrelog ploda koji podsjeća, baš kao durian, na miris raspadnutog luka, zabranjen je u brojnim javnim ustanovama i javnom prijevozu. Za razliku od duria-na, meso nangka okusom podsjeća na kombinaciju ananasa i banana. Plod je bogat vlaknima, mineralima i vitaminima te nema veliku količinu kolesterola, što ga čini jednom od zdra-vijih namirnica. Osim tipičnog načina konzumacije ploda kao sirove namirnice u voćnim salatama i sladoledima, nezreli plodovi koriste se i kao povrće, a njegove se sjemenke mogu kuhati ili pržiti i kao takve podsjećaju na okus kestena. Osim kao prehrambeni proizvod, drvo nangka koristi se kod izra-de glazbenih instrumenata, proizvodnje namještaja, prozora i krovova. Zbog visoke otpornosti na sušu te lakoću uzgoja, brojni hortikulturisti promoviraju sadnju uz autoceste, plovne putove i željezničke pruge kako bi zemlju dodatno opskrbili ovim kvalitetnim, korisnim i cijenjenim voćem.

Unatoč svakodnevnoj mogućnosti konzumacije različi-tog egzotičnog voća, postoji još mnogo zanimljivih, pomalo zastrašujućih, ali ipak izuzetno ukusnih dragulja egzotičnog voća Malezije i cijele jugoistočne Azije koji samo čekaju da fasciniraju sva naša osjetila.

Berba plodova zmijskog voća može biti vrlo neugodna

Nangka, poznatiji kao Jackfruit, sa svojih 35 kg najveće je voće na svijetu


Edukacija

Kako se 14. rujna širom svijeta obilježava Međunarodni dan prašuma, i mi smo u Upravi šuma Podružnice Nova Gradiška odlučili obilježiti taj dan i ukazati na veliku vrijednost i značaj naših prašuma. 17. rujna organizira-

li smo posjet učenika sedmih i osmih razreda Osnovne škole “Đuro Pilar“ iz Slavonskog Broda posebnom šumskom rezerva-tu Prašnik, našoj jedinoj prašumi hrasta lužnjaka, te im ukazali na potrebu očuvanja takvih rijetkih i vrijednih šumskih sasto-jina. Osim Prašnika, obišli smo i Meteorološku postaju Gorice Državnog hidrometorološkog zavoda i značajni krajobraz Paš-njak Iva. U cjelodnevnom edukativnom izletu pridružila nam se i Vesna Andrić iz Javne ustanove Natura Panonica, ravnatelj OŠ “Đuro Pilar” Igor Nikičić, pedagoginja Mirjana Delibašić-Pešut, psihologinja Ema Dujček i nastavnik Kruno Kozina.

Kao izvrsni domaćini pokazali su se djelatnici Šumarije Stara Gradiška na čelu s upraviteljem Krunoslavom Szabom. Gledajući oduševljenje djece gorostasnim stablima lužnjaka, kako živim dubećim, tako i onima koja leže na tlu, osjećali smo ponos što su naši prethodnici šumari još davne 1929. godi-ne uvidjeli značaj Prašnika i potrebu da ga se zaštiti. Bilo je zanimljivo vidjeti kako djeca ushićeno mobilnim telefonima

Škola u šumi, šuma u školi

Obilježavanje Međunarodnog dana prašuma

Tekst/foto: Katica Nuspahić

fotografiraju sve od paprati i vrganja do starih hrastovih di-vova. Još jednom se potvrdilo kako je učenje izvan učionice izuzetno poticajno i zanimljivo djeci i kako je projekt „Škola u šumi, šuma u školi“ izvrstan i svrsishodan.

Aktualno


DV “ZAPRUĐE”, ZagrebOdgojiteljice: Višnja Ciraki i Vesna ŠtefančićNacrtala: Sofija Pavlović, 5,8 godinaKomentar: Jelen je velik kao kuća, a hoda tiho kao miš. Njegovi rogovi me podsje-ćaju na grančice.

2. Program „Tko to ide, tko to gazi po šuštavoj šumskoj stazi“

TKO TO IDE

Tko to ide?

Tko to

Gazi

Po šuštavoj

Šumskoj

Stazi?

Tko to ide?

Tko to stiže?

Tiho ide,

Sve je bliže.

Šušti lišće,

Šuma sniva,

Tiho ide,

Mrak ga skriva….

Netko ide,

Netko gazi

Po šuštavoj

Šumskoj

Stazi –

A taj netko,

Noć je crna.

Ide tiho-

Kao srna…Stanislav Femenić

DV “BUKOVAC”, ZagrebNacrtala: Lana Protrka, 5 godina

skupina Balončići


DV “GUSTAV KRKLEC”, KrapinaOdgojiteljice: Tanja Peček i Matea KoprivnjakNacrtao: Fran Jagušić, 7,2 godinaKomentar: Jelen i vjeverica zajedno se igraju. Ugledali su glji-vu i dogovaraju se tko će ju pojesti.“

DV “VEDRI DANI”, ZagrebOdgojiteljice: Leonarda Stopić i Vera SiročićNacrtala: Ema Sabolek, 6,5 godinaKomentar: Jelen živi u šumi i jede travu i lišće i ima rogove koji mu rastu cijeli život.

DV “ZLATNA RIBICA”, KostrenaOdgojiteljice: Ana RadolovićNacrtala: Nina Končar, 5 godina i 11 mjeseciKomentar: Veliki jelen s ogromnim rogovima krenuo je u šet-nju u potragu za svojom braćom.

DV “JOSIPDOL”Odgojiteljice: Biserka Pavković i Darinka SalopekNacrtala: Tea Vuković, 5,2 godineKomentar: Znam nacrtat jelena jer sam ga vidjela u šumi. Išla sam s mamom i tatom u šumu kad smo radili piknik.

DV “PLOČE”Odgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić BurićNacrtala: Ema Obradović, 5 godina i 11 mjeseciKomentar: Zatvorila sam oči i čula korake u noći.

DV “DUGA RESA”Odgojiteljica: Nikolina IvšićNacrtala: Mija Gagula, 6 godinaKomentar: Jelen gleda sovu i kaže da ne visi na grani.

Documents

HRVATSKE ŠUME 262 - 10/2018casopis.hrsume.hr/pdf/262.pdf · njila rashode Hrvatskih šuma d.o.o. Prvi je zahtjev za snimanje dronom stigao od Uprave šuma Podružnice Delnice koja