Embed Size (px)
Citation preview
Serijal "Hrvatski kraljevi" specifičan je igrano-dokumentarno-obrazovni projekt, koji se sastoji od sedam 50-minutnih epizoda. Ovo je prvi put u filmskoj i medijskoj povijesti Hrvatske da se ekranizira najranije i po mnogočemu najzanimljivije razdoblje hrvatske povijesti – od doseljenja u 7. stoljeću pa do kraja narodne vladarske dinastije Trpimirovića (oko 1100. godine). U ovoj jedinstvenoj seriji hrvatski vladari Trpimir, Tomislav, Stjepan Držislav, Petar Krešimir IV., Zvonimir i mnogi drugi prvi put će dobiti lica i karakter. Hrvatski će gledatelji prvi put moći vidjeti velike ranosrednjovjekovne bitke Hrvata protiv Bugara, Bizanta, Saracena i Mađara, te krunidbe hrvatskih kraljeva. Za potrebe serije, prvi put u povijesti u cijelosti je rekonstruirana hrvatska kraljevska kruna, također prvi put u znanstvenoj i kulturnoj povijesti Hrvatske napravljene su vjerne rekon-strukcije starohrvatskih crkvi u prirodnoj veličini te glasoviti kneževski i kraljevski kameni natpisi u svojem izvornom, odavno izgubljenom obličju, što je kulturološki pothvat koji daleko nadmašuje granice pukog filmskog ili
dokumentarističkog pristupa. Svrha ovog projekta jest, uz to što će biti umjetnički dragulj, stvoriti dugotrajno obra-zovno štivo za sadašnje i buduće naraštaje.Serija "Hrvatski kraljevi" postavlja i nove, vrlo visoke standarde filmsko-dokumentarne produk-cije, koju je čak i glasoviti BBC dosezao u samo iznimnim slučajevima. U seriji je korištena najmodernija kompjutorska 3D tehnologija (umnožavanja vojski, izrade zgrada, brodova i sličnih objekata), izrađeno je nekoliko stotina povijesnih kostima, napravljena su cijela izvorna srednjovjekovna sela u Lici i Zagvozdu, a korištena je HD te HD high-speed tehnologija snimanja. U izradi serije sudjelovalo je gotovo tisuću ljudi, što je čini najvećim projektom u novijoj povijesti HRT-a. Iznimnost ove činjenice sastoji se, među ostalim, i od toga što je HRT na ovaj način učinio velik iskorak, budući da su veliki projekti dosad bili redovito dramskog, zabavnog ili sportskog karaktera, dok su „Hrvatski kraljevi“ prije svega obrazovni projekt.
Hrvatski kraljevi - BBC na hrvatski način
1.
Razdoblje od 7. do 12. stoljeća početno je i najvažnije razdoblje hrvatske povijesti. U samim počecima projekta, još 2007. godine, provedeno je malo istraživanje među gledateljima najrazličitijih uzrasta i provenijencija, a rezultat je bio sljedeći:
Važnost teme
91% ispitanika izjasnilo se da želi gledati seriju o hrvatskim kraljevima
89% ispitanika smatra kako je HRT već odavno trebao snimiti seriju iz ovoga povijesnog razdoblja
76% ispitanika izjavilo je da ne zna ništa ili gotovo ništa o ovom razdoblju
. 81% ispitanika radije bi nešto naučilo o hrvatskoj povijesti putem dokumentarnog televizijskog serijala nego putem knjige
99% ispitanika čulo je za kralja Tomislava, ali samo 27% znalo je da je on bio prvi hrvatski kralj
29% ispitanika čulo je za kneza Trpimira, osnivača hrvatske vladarske dinastije i najvažnijeg vladara hrvatskog srednjeg vijeka, ali samo 5% od tih 29% znalo je o njemu reći barem jedan podatak.
Dakle, situacija je bila više nego jasna: hrvatski građani ne znaju gotovo ništa o vlastitoj povijesti, ali su u golemoj većini izrazili želju da putem televizijske serije o njoj nešto doznaju.
2.
Vizualni efekti
„IZGRADNJA“ CRKVE SV. SPASA NA IZVORU CETINE
BIZANTSKA VOJSKA POD DINAROM
S razvojem tehnologije, i „Hrvatski kraljevi“ otišli su korak dalje. Moćni softveri omogućili su nam izgradnju starohrvatskih crkvi – najvažnije starohrvatske crkve će se pred očima gledatelja izgraditi od temelja (koji su danas jedino što je od njih ostalo) do krova. Posebno upečatljiva scena je ona krunidbe kralja Zvoni-mira – iz porušenih temelja potopljenih vodom
Jedna od posebnosti ove serije svakako su njezini vizualni efekti, odnosno 3D kompjutor-ska grafika. Općenito, u hrvatskoj produkciji zahtjevnija kompjutorskagrafika koristila se (i, više-manje, još je tako) uglavnom za potrebe reklama ili glazbenih videospotova. HRT-ov obrazovni serijal „Ludi rimski carevi“, koji je proizvela ista ekipa koja je radila i „Hrvatske kraljeve“, prvi je filmski projekt u Hrvatskoj u kojem se u većoj mjeri uporabila 3D kompjutorska tehnologija (2005. godine).
rječice Jadro poput feniksa izrasta, kamen po kamen, predivna srednjovjekovna crkva sv. Petra i Mojsija, prepuna ljudi svečarski odjeve-nih, a na oltaru papin poslanik stavlja krunu na glavu kralja Zvonimira. Nakon čina krunidbe ljudi polako nestaju, bazilika se ponovno urušava i scena završava ponovno u današnjem vremenu, na potopljenim temeljima.
Kompjutorska tehnologija ima posebnu važnost i pri izradi scena bitki. Masovne filmske bitke danas se rade samo na jedan način – minima-lan broj glumaca i statista te obilno kompjutor-sko umnožavanje.
KRALJ TOMISLAV GLEDA FLOTU MALIH PRESRETAČA
3.
Zahvaljujući kompjutoru gledatelji će moći vidjeti veliku bizantsku vojsku kako stupa kroz Hrvatsku, sukobljene vojske Ljudevita Posavskog i kneza Borne, vojsku kralja Tomis-lava kako nanosi težak poraz Bugarima. Isto tako, s pomoću kompjutora su izrađene i cijele flote: franačko-bizantsko-slavenska flota pod zidinama arapskog Barija te flote ratobornog hrvatskog kneza Domagoja i velikoga kralja Petra Krešimira IV.
BOJNO POLJE NAKON TOMISLAVOVE POBJEDE NAD BUGARIMA
BIZANTSKA VOJSKA POD DINAROM
4.
Bitke
Najbolje dokumentirana bitka je ona između knezova Ljudevita i Borne koja se odigrala 819. godine negdje na Kupi. Franački kroničari navode kako su kneza Bornu napustili njegovi podložnici Gudučani, te da se dalmatinski knez jedva spasio, zahvaljujući svojim pretorijan-cima, od nadirućih trupa Ljudevita Posavskog, pobunjenika protiv Franačkog Carstva.
U seriji je posebna pozornost posvećena bitkama. Iako su pojedinosti bitaka iz ovog razdoblja hrvatske povijesti gotovo potpuno nepoznate, one su često važne za političku povijest. Isto tako, u dosadašnjoj hrvatskoj filmskoj produkciji – s iznimkom npr. „Seljačke bune“ – gotovo da i nema uvjerljivog i detaljnog filmskog prikaza neke srednjovjekovne bitke. „Hrvatski kraljevi“ i u tom su pitanju pionir-ski projekt – u seriji će biti prikazano šest potpuno razrađenih bitki i opsada.
Prilikom snimanja bitki s ekipom HRT-a surađivali su najbolji hrvatski kaskaderi. Koordinator kaskadera i koreograf većine borbenih scena je Aldo Tončić, koji je radio i na velikim holivudskim produkcijama, poput filma „Dvanaest žigosanih“. Također, među kaskaderima je bio i proslavljeni hrvatski kaskader Ivo Krištof, poznat po radu na block-busteru „Gladijator“.
BITKA NA KUPI, 819. GODINA
BITKA NA GVOZDU, OKO 1097. GODINE
IVO KRIŠTOF U IZNIMNO ZAHTJEVNOJ SCENI BITKE NA GVOZDU
5.
Bitke u seriji „Hrvatski kraljevi“ prikazane su izrazito vjerno – prizori borbe su živopisni, dinamični i nesmiljeni. Isto tako, detaljno su
LJUDEVIT POSAVSKI PREDVODI VOJSKU
proučene srednjovjekovne ratne tehnike te je to znanje pretočeno u ovu seriju – prizori bitki su krajnje vjerodostojni.
6.
Kralj Dmitar Zvonimir oženio se ugarskom princezom Jelenom, zvanom Lijepa, što je nakon Zvonimirove smrti bio temelj za mađarsko preuzimanje hrvatske krune. Postoje čak i teorije o Zvonimirovoj nasilnoj smrti u režiji njegovih mađarskih rođaka kako bi preuzeli hrvatsko kraljevstvo.
Vladarski dvor ne bi bio vladarski kad u njemu ne bi bilo dvorskih spletki i urota. Iako su izvori za ovaj dio hrvatske povijesti vrlo
MLETAČKI DUŽD PETAR II ORSEOLO STUPA NA HRVATSKO TLO, OKO 1000. GODINE
TAMNICA KNEZA DOMAGOJA - UROTNIK PROTIV KNEZA BIT ĆE KAŽNJEN SMRĆU
siromašni te nam ne dopuštaju temeljitiju razradu detalja, ipak su se sačuvali neki podaci koji se različitim metodama mogu povezati u suvislu priču. Znamo da je život nekoliko hrvatskih knezova i kraljeva završio nasilno, bili su žrtve urota (Ljudevit Posavski, Zdeslav, Miroslav, možda i Zvonimir). Poznate su i neke urote koje nisu bile uspješne, poput one protiv kneza Domagoja, koji se krvavo osvetio urot-nicima.
8.
Vladari, crkva i kultura
Za potrebe serije „Hrvatski kraljevi“ naprav-ljene su prve potpune rekonstrukcije kamenih natpisa, s nadograđenim dijelovima koji su uništeni tijekom stoljeća. To, među ostalim, ovu seriju čini i velikim kulturološkim pothvatom bez presedana u medijskoj povijesti Hrvatske.Isto tako, gledatelji će prvi put moći vidjeti natpise u njihovim izvornim bojama – naime, hrvatski kameni natpisi i pleterna plastika nisu bili, kako se na prvi pogled čini i kako smo
Hrvati se mogu pohvaliti nečim što nema nijedan europski narod – ARHIVOM U KAMENU. Imena hrvatskih vladara, kao i naroda kojim su vladali, ostala su zabilježena na jedinstvenim kamenim natpisima koji su uglavnom bili dijelovi oltarnih pregrada u starohrvatskim crkvama. Najpoznatiji su natpisi knezova Trpimira i Branimira, te kralja Držislava i njegove majke, kraljice Jelene.
to svi zamišljali, prozračne bijele boje, već su bili šareni – u zlatnoj, plavoj i crvenoj boji.O razmjerima i ozbiljnosti ove HRT-ove produkcije jasno svjedoče i originalima identični odljevi spomenika poput glasovitog reljefa s prikazom hrvatskoga kralja iz 11. stoljeća te zagonetne Višeslavove krstionice s
REKONSTURIRANI NATPIS KRALJICE JELENE
REKONSTRUIRANA OLTARNA PREGRADA S NATPISIMA KRALJA DRŽISLAVA U KAPITULSKOJ CRKVI PORED
KNINA
REKONSTRUIRANA OLTARNA PREGRADA CRKVE SV. PETRA I MOJSIJA IZ SOLINA SA SLAVNIM RELJEFOM HRVATSKOGA
KRALJA
9.
početka 9. stoljeća, svi izrađeni samo za potrebe ove serije. Za potrebe serije, u studijima HRT-a naprav-ljene su rekonstrukcije interijera starohrvatskih crkvi u prirodnoj veličini, što je jedini takav pothvat u povijesti hrvatske
kulture. Tako su u našim studijima sagrađene crkve sv. Dujma (vidi fotografiju iznad), sv. Petra i Mojsija, sv. Marije kod Knina, biograd-ske bazilike, benediktinske crkve u Rižinicama, sv. Marte iz Bijaća, solinskog kraljevskog mauzoleja itd.
KRŠTENJE URANJANJEM U VIŠESLAVOVU KRSTIONICU SPLITSKI CRKVENI SABOR 925. GODINE, NA KOJEM SUSUDJELOVALI HRVATSKI KRALJ TOMISLAV I BISKUP
HRVATA GRGUR NINSKI
KNEZ BRANIMIR NADGLEDA KLESANJE SVOGA IMENA NA OLTARNU PREGRADU
POGREB KRALJICE JELENE – BISKUPI KLEČE PRED SARKOFAGOM KRALJICE JELENE U KRALJEVSKOM
MAUZOLEJU U SOLINU
10.
Hrvatski dvor - krunidbe, bračne veze, urote
Srednjovjekovni dvor, pa tako i onaj hrvatski, bio je mjesto intenzivnog života, političkog i društvenog angažmana te mnogih previranja. Kralj je bio posvećena osoba, Crkva ga je pomazivala u Božje ime. U očima onovremenog čovjeka, u kraljevoj osobi sjedinjavale su se najbolje ljudske osobine s natprirodnim sposob-nostima. Kralj je bio apsolutni vladar, vrhovni vojskovođa i vrhovni sudac.
Hrvatski kraljevski dvor imao je razrađenu administraciju. Tako u izvorima nalazimo dvorske funkcije poput kraljeva peharnika, glavnog konjušara, dvorskog kapelana, dvor-skog notara, komornika, ali i funkcije poput tepčije, čija nam uloga ni do danas nije potpuno jasna.
Hrvatski kraljevi, poput ostalih europskih vladara tog vremena, vodili su vrlo promišljenu dinastičku politiku. Tako znamo da se hrvatski kralj Mihael Krešimir II. oženio Jelenom, pripadnicom moćne zadarske patricijske obitelji Madijevaca. Hrvatski kralj Stjepan II. oženio se kćeri mletačkog dužda Petra II. Orseola, Hicelom, tako da je jedan od najvećih hrvatskih vladara, Petar Krešimir IV., ujedno i unuk jednoga od najmoćnijih mletačkih duždeva.
KNEZ TRPIMIR (840-864) NA PRIJESTOLJU U SVOMDVORU NA KLISU
KRUNIDBA HRVATSKOGA KRALJA STJEPANA II, OKO 1030. GODINE
KRUNIDBA KRALJA ZVONIMIRA (1075. GODINE)
KRUNIDBA KRALJA ZVONIMIRA (1075. GODINE)
7.
Svakodnevni život u srednjem vijeku
Jedan od najambicioznijih zahvata HRT-ove produkcije u ovoj seriji bila je potpuna izgrad-nja izvornog srednjovjekovnog sela podno brda Zir u Lici. Napravljeno je dvadesetak tipičnih
Velik dio serije zauzimaju i priče iz svakodnevnog života „običnih“ ljudi srednjega vijeka. U tu svrhu serija, uz priče o kraljevima i političkoj povijesti, prati i srednjovjekovnu marginu, tj. živote sedam srednjovjekovnih hrvatskih seljaka iz dalmatinskog sela Radun. Preko njihovih dogodovština, često komičnih i iznimno zabavnih, gledatelji će moći saznati pregršt zanimljivih podataka iz svakodnevnoga života srednjega vijeka. Sedam seljaka nose i tipična starohrvatska imena, pronađena u Supetarskom kartularu iz 11. stoljeća: Zula, Ljutiša, Žitimir, Tvrdan, Radovan, Vukota i Dobreša.
srednjovjekovnih kuća od drveta i zemlje, koje su tvorile tipično srednjovjekovno selo. Rezultat toga napornoga rada ekipe HRT-a su dosad neviđeni kadrovi seoskoga života u srednjem vijeku, s kojima se teško mogu uspoređivati čak i slični BBC-jevi projekti.
KONJANICI KNEZA BORNE PRILAZE SELU U LICI
ŽITIMIR, LJUTIŠA, VUKOTA I DOBREŠA UZ RAŽANJ
PRIZORI IZ SVAKODNEVNOG ŽIVOTA - IZGRAĐENO SELO U LICI
11.
OBOLJELI OD KUGE
U seriji će biti riječi o jelu, alkoholizmu u srednjem vijeku, hodočašćima i putovanjima, dužničkom ropstvu (u koje je upao jedan od naših sedam junaka, Ljutiša), životu u
gradovima te bolestima koje su uništavale srednjovjekovnog čovjeka, čiji je prosječan životni vijek bio oko 30 godina.
12.
Iako je serija igrano-dokumentarnog tipa, u njoj ne glumi nijedan profesionalni glumac. Taj je redateljski potez rezultirao iznimno prirodnim i uvjerljivim reakcijama naturščika koji su se izvrsno snašli pred kamerama. U seriji su volonterski glumili i mnogi članovi uže televizijske ekipe HRT-a.
Glavne uloge tumače:
Kralj Tomislav – Vjeran Mišurac, novinar HRT-aKnez Trpimir – Boško Vladović, sinjski alkar, SinjKnez Branimir – Mirko Penić, časnik u Hrvatskoj vojsci, SinjKnez Borna – Josip Tabak, student povijesti i arheologije, MostarLjudevit Posavski – Tihomir Ajduković, časnik u Hrvatskoj vojsci, SinjKralj Zvonimir – Aldo Tončić, profesionalni kaskaderKralj Stjepan Držislav – Dario Mačešić, majstor tona HRT-aDužd Petar Tradenik/Zula – Dubravko Prugovečki, montažer serije „Hrvatski kraljevi“Knez Mislav/Dobreša – Miro Rezić, producent serije „Hrvatski kraljevi“Knez Domagoj/Vukota – Domagoj Burić, scenarist i redatelj „Hrvatskih kraljeva“Ljutiša – Miro Mioč, producent „Hrvatskih kraljeva“... i mnogi drugi
Uz brojne hrvatske stručnjake (Ančić, Delonga, Jakšić itd), kao stručni sugovornici u seriji su sudjelovali ugledni svjetski povjesničari i arheolozi, predvođeni legendarnim profesorom Jacquesom Le Goffom, vjerojatno najvećim stručnjakom za srednji vijek ikad. U seriji gostuju profesori s Cam-bridgea, Oxforda, Sorbonne, sveučilišta u Pragu, Varšavi Beču itd.
Stručni savjetnici serije su dr. Neven Budak, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i najis-taknutiji suvremeni hrvatski medievist, te dr. Miljenko Jurković, također s FF-a u Zagrebu, vodeći hrvatski stručnjak za povijest umjetnosti srednjega vijeka.
Supervizor vizualnih efekata je Kristijan Mršić (Ludi rimski carevi, Osnivači crkvenih redova itd), a izvođači su tvrtke Momentum i Vizije (Ludi rimski carevi, Osnivači crkvenih redova, Show must go on – dobitnici Zlatne arene za najbolje vizualne efekte).
Ekipa
13.
Kostimografkinja serije je iskusna hrvatska filmska djelatnica Vjera Ivanković (Ðuka Begović, Bogorodica, Božić u Beču, Što je Iva snimila..., itd) koja je uz pomoć svojih kostimerki izradila nekoliko stotina prekrasnih povijesnih kostima. Kolosalne scenografije osmislio je veliki hrvatski scenograf Ivan Ivan (Duga mračna noć, Duh u močvari, Ne daj se Floki itd).
Montažer serije je Dubravko Prugovečki, jedan od najplodnijih montažera dokumentarnih filmova u Hrvatskoj (Tajnoviti srednji vijek, Ludi rimski carevi, Rio Bravar).
Direktor fotografije je proslavljeni hrvatski snimatelj Branko Cahun (Ajmo žuti, Mišolovka Walta Disneya, Zamrznuti kadar, Hrvatski triptih, Ludi rimski carevi itd).
Producenti serije su Miroslav Rezić (Ludi rimski carevi, Osnivači crkvenih redova) i Miro Mioč (Pustinje svijeta, Rijeke Hrvatske, Svete planine svijeta). Scenarist i redatelj je Božidar Domagoj Burić, (Tajnoviti srednji vijek, Ludi rimski carevi; autor kultne emisije Na rubu znanosti itd). Burić je ujedno skladao i odsvirao cjelokupnu glazbu za serijal.
Premijera „Hrvatskih kraljeva“ održat će se projekcijom dugometražnog filma (80 minuta) u velikoj dvorani „Vatroslava Lisinskog“ u Zagrebu 12. listopada 2011., a prva epizoda bit će premijerno emitirana na HRT-u 16. listopada 2011. na Prvom programu u 21.00.
DIO HRT-OVE EKIPE NA SNIMANJU „HRVATSKIH KRALJEVA“ POKRAJ ZAGVOZDA
14.
Kontakt
ODJEL PRODAJE HRVATSKE TELEVIZIJE
Marketing HTV-a
Kontakt osoba: Mirela Milić, propagandist - voditelj
Prisavlje 310 000 Zagreb
tel: +385 1 634 2122fax: +385 1 634 3791
