Hrvatski Pisci i Pjesnici Iz Bih ALIJA NAMETAK

7272019 Hrvatski Pisci i Pjesnici Iz Bih ALIJA NAMETAK

httpslidepdfcomreaderfullhrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih-alija-nametak 17

pdfcrowd comopen in browser PRO version Are you a developer Try out the HTML to PDF API

korisničko ime bullbullbullbullbullbullbull Prijava Registracija Forum Traži unesite tr aženi po jam Detaljna tražilica

Web katalog

Mediji

Društvo

Gospodarstvo

Povijest i politika

Pogledajte s ve raquo

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

laquo Prethodni članak | Sljedeći članak raquo Napisano 01122009 1516

Nalazite se na Početna raquo Kultura raquo Hrvatski pisci i pjesnici iz BiH raquo Alija Nametak

Alija Nametak

Veliki dio bogatstva hrvatske proze modernog objektivizma cine novele Alije Nam etka (1906 Mostar-1987 Sarajevo)

S njime je u hrvatsku knjizevnost usao jos j ednom patrijarhalni zivot muslim anske sredine Rodjen u Mostaru

opjevao je taj zivot emocionalnom privrzenoscu i s puno stvaralackog zanosa N ovele sto ih je skupio u knjigamaBajram zrtava (1931) Dobri Bosnjani (1937) Za obraz (1942) Dan i Sunce (1944) iako mjes timice anegdotalne

katkad i s naglasenim folklornim elementima zaokruzile su zivotne i ps iholoske teme jednog jos prilicno zatvorenog i

nepoznatog s vijeta u koji tesko ulaze oni koji m u ne pripadaju To je svijet dubokih potresa ispod mirne povrsine

svijet nagona ceznji sevdaha i erotogenih s trasti a u tom s vijetu Nametak pos ebnu pozornost poklanja zeni

Zanimljivo je zena u Nametkovoj novelistici suprotno zapadnjackim predodzbama nije sam o objekt tudjih zelja koji

mora zatomiti vlastitu volju i os jecan ja ona je i subjekt koji ne samo s to otkriva osj ecaje nego i provodi svoju volju

Motivi propadanja mus limans ke plemicke obitelji i obi teljske tradicije kojih ima u njegovim novelama navele su

Josipa Horvata da nazove Nametka bos ansko-hercegovackim Gjalskim Progonjen pod komunistickom vlascu zbog hrvatstva kojega se ni u

visegodisnjoj tamnici nije htio odreci tek poslije dvadesetgodisnje izopcenosti iznio je knjigu novela Trava zaboravka (1966) koja je potvrdila

umjetnicke vrijednosti njegova pisanja

Alija Nametak Trava zaboravka Izabrane novele Sarajevo 1998

ldquoNametak je pjesnik i diličnog života naših bos ansko-hercegovačkih musl imana koje nikakve teškoće nisu us pjele trajnije izbaciti iz njihove

životne kolotečinerdquo Takova vrst ljudi ldquokao da s imbolizira ono duboko nezamjenjivo osj ećanje mi ra i zadovoljstva koje ponekad os jećaju

siromas i onaj njihov ponos i dostojanstvo koje se nikakvim bogatstvom ne može platiti Bez velikih uspjeha bez slave i s nage bez moći i

DRUGI SVJETSKI RAT Srcetame (1941 - 1945) (100713)

Bošnjaci tko ste što ste Daprostite (38176)

To je naša zemlja tu žive Hrvati(34102)

Općina Soli - legitiman i opravdan

zahtjev Hrvata (33469)

Vijesti Kolumne Povijest Kontroverze Kultura Literatura Preuzimanja Video zapisi Apeli




Forum Face book Tw itte r

Statistika

Ukupno registriranih korisnika5251

Ukupno članaka 10433

Ukupno komentara 2020

Posljednji unos Počinje popis 97pitanja na koja je dužan

odgovoriti svaki građanin kazneod 100 do 10000 KM

Zadnja promjena 300920131746

bogatstva Nametkovi mal i ljudi nalaze u životu i s misao i zadovoljstvo i radost zahvaljujući s vome unutarnjem miru i spokojstvu divnoj

uravnoteženosti u sebi zahvaljujući upravo onome čega Andrićevi ljudi nemaju Pa ako j e tiha dostojanstvena smrt Ibriševa mdash koji je m alen i

neprimjetan u životu postao velik po svom uvjerenju da je časno i čestito proživio svoj ljudski vijek mdash karakteristična za Nametkova shvaćanja

života za Andrićeve poglede karakteristična je smrt Mustafe Madžara slavni junak pred kojim su svi strepili rastrojen užasnim bolesnim

snim a koji su ga m učili najzad pogiba bijedno i sasvim nedostojno neki Ciganin pogodio ga je kom adom zahrđaloga gvožđa u sljepoočnicu

U ovim oprečnim detaljima sadržana je b itna razlika izm eđu dva suprotna doživljaja iste sredine U njima je ujedno i srž i zalog Nam etkove

stvaralačke izvornostirdquo [istakao F K]

Mislimo da je ovaj Jelčićev prikaz Nametka književnika-pripovjedača iako s mo izostavili analize pojedinih novela dosad najbolje pogodio bit

Nametkove umjetnos ti O Nametku je iza Jelčića još pisao Muhsin Rizvić u s vom djelu Književni život Bosne i Hercegovine iz među dva rata ali

rastepeno i pos većujući više pažnje polemikam a i napadaj ima na i oko Nam etka nego njegovu književnom djel u Rizvić unutar njegova

tipičnog ljetopisnog nizanja ne ponire dublje niti književno-kritički analizira Nametka nego još uvijek dobrano povlači nekadašnje kritike

socrealizma i ldquoovnovardquo radi Nametkova obrađivanja nekih po njima neprogramiranih tema I uopće nakon ponovnog čitanja Nam etkovih novela

i nakon š to se revidira što s u o Nam etku napisali više od 30 kritičara i prikazivača njegova djela (20 ođ kojih je ovdje citirano) možemo stvoriti

prilično jas nu s liku o Nametku kao jednom od najboljih književnika-pripovjedača majs tora novele u razvoju ldquopripovjedačke Bosnerdquo izgrađenog

zrelog i sam osvojnog umjetnika iako mu međuratno djelo nije moglo biti dopunjeno s posljeratnim temama i iskus tvima radi tamnovanja i

progona On je u pogledu književno-umjetničke vrsnoće ostavio daleko iza sebe bosanske srpske pripovjedače Petra Kočića Svetozara

Ćorovića Borivoja Jeftića Hamza Humu itd On se također u mnogočemu razlikuje od starijih pripovjedača Hrvata-Muslim ana Edhema

Mulabđića Osmana Nuri Hadžića Šemsudina Sarajlića itd radi podpunog odstranjenja sentimentalnih prosvjetnih istočnjačko-romantičnih i

etnografskih natruha te radi osuvremenjenijeg um jetničko-kreativnog i ps ihologijskog pristupa On se nalazi prema tome u druš tvu

najpoznatijih i najsnažnijih hrvatskih književnika s istom tematikom b-h m uslim ana podrijetlom Hrvata jugoslaveniziranog nobelovca Ive Andrića bosans kog pravoslavca hrvatskog književnika Novaka Simića i krležijanski s ocijalno angažiranog Hrvomus lim ana Hasana Kikića Već

je Hus nija Čengić upozorio na ovu hrvatsku knj iževnu četvorku kao najbol je što je proi zvela ldquopripovjedačka Bosnardquo Mežnarić i Ismet Žunić

ostavljaju Nametka sam o u druš tvu Ive Andrića i Novaka Simića dok ovima Dubravko Jelčić dodaje još bosanskog židovskog pripovjedača

Isaka Samokovliju

Kontrast i razlike između Nam etkove is lams ke Herceg-Bosne ldquozdravih kršnih ljudi odgoj enih u duhu duboko etičkih načela Islam a ljudi

besprimjerno poštenih nepokolebivih u poš tivanju s tarijega privrženosti s vome domu i bezgraničnoj ljubavi prema potoms tvurdquo i Andrićeve

Bosne ldquomržnje i s trahardquo s prikazima Đerzeleza i Mustafe Madžara kao nis kih rastrojenih okrutnih i nedostojnih ljudi najbol je s u is takli Jelčič i

Mežnarić ali su to uvidjeli i nekoliko drugih Nametkova muslim anska tematika je njegova sadaš njost i naš a bliska prošlost dok je ona

Andrićeva refleks puno puno dal je i čes to put tendenciozno protumus lim anski i skrivljavane proš los ti i povijesti

Ferid Karihman Hrvatsko-bošnjačke teme HSN Zagreb 1996

SAN ČOVJEKA BOŽJEGA

Dervišaga Osmanović sanjao raj

sa svim njegovim duljinam a i širinama

sa svim njegovim raskošima

đakonijama vrtovima i hurijama

Ogroman je raj




Tako je Dervišaga uvijek misl io o raju i razgovarao se s bogom a radio sve da mu se ne zamjeri da jednom kad strese sa s ebe prah

zemaljski steče taj raj I mlad se oženio jer se boj ao da ga s trast ne povede neprirodnim putem

Rujansko popodne ležalo u granama kao razgolićena djevojka na dušeku kad u m islim a miluje muškarca Sjedio on u s vom vinogradu iznad

Radobolje u Ilićima Pjenila se Radobolja i vrtjelo mlinsko kam enje da se klopot čuo po svim hum cima zasađenim lozom i sm okvama Sjedio

on pod s mokvom tenicom kojoj su pl odovi izbricali bili i med i m kapao kroz rascvale cvjetove Sunce tri koplja nad Žovnicom i žari sive krovove

Grada Zrak se ušutio zasićen nekom vreloćom pa niti romori niti govori Sve kao zamrlo Samo dolje na Radobolji kmetica Anđa Smiljanića

pere rublje i ml ati pratljačom i pjeva a košulja joj s e raspučila pa se dojke tresu i taru kao kad se oblaci pred kišu pobiju Gleda djevčevih

dvadeset godina odozgo Oči kao da će iskočiti a plameni li žu uz obraze I kao da su m u sad krila na plećima nikla pa da ih treba sam o

rasklopiti i pol etjeti skočio na noge i potrčao niz vinograd a onda s e kao u zemlju zaboden kolac zaustavio

ldquoDervišu žalosna ti m ajka nikad ne bila A džehenem Zar za jedan tren za jednu kap osamdes et godina u vatri A svaki je dan tamo kao ovdje

godina Vraćam ti s e o Gospode vraćam i oprosti m irdquo - pokajao s e on i vratio pod tenicu

A Anđa dolje mlatil a pratljačom i pjevala

Evo dana evo milovanja

eto noći za aš ikovanja

I dojke joj se tresle i bradavicama rumenim kao višnje probole košulju na dva mjesta A dojke su njene bil e pune i bijele

Dervišaga drhtao a od nekakva bijesa koji ga j e raspinjao s uze mu potekle i zaustavile s e na brčićima Skočio je na noge i riknuo

- Arifeee

- Evo me š ta je mdash odazvao se od mlina glas zaletio se u s vaku uvalu i stostruko se ras plinuo- Odmah da si amo došao

Odozdo iza mlina penjao se uz vinograd momčuljak

- Šta je što si me zvao

- Sedlaj đogata

- A kamo ćeš

- Ja neću nikam o Nego ti ćeš đogu pojahati pa hajde u grad vrcem u hodže Bubića Zakucaj halkom m a vratima pa kad izađe Omer-efendija

pozdravi ga i reci mu da s am te ja pos lao da m i zaprosiš njegovu kćer

- Da ti zaprosim

- Šuti Tvoje je da sluš aš On će ti je dati jer sm o sojevići Ti s njom odmah u fijaker pa ovamo A kad budeš na Musali svrati se po kadiju nek i

on dođe da nas vjenča

- Zaboga brate šta govoriš- Šuti velim ti edepsuze Tko je vidio odgovarati s tarijem bratu Hajde trkom Jer vjere mi u kojoj s am ako ne dođeš do jacije s njom tebi

ćemo je vjenčati Hajde

Arif odjahao a domalo iza toga dok je sunce krvarilo vrhove Veleži cestom se digao pramen praši ne tanak kao dim iz lule i zamaknuo za

Kljajinu mehanu

Dervišaga čekao pod tenicom Sunce već zašlo Anđina pjesm a davno već zamukla Samo j e Radobolja klokinjala verući se kroz kamenje i u

njegovoj je glavi šum ilo

ldquoA kakva je ta Bubićeva Nazardquo mislio on ldquoZašto je baš nju zaprosio Eto otac joj je hodža učen pametan i razborit čovjek pa je valjda takva i

ona A lijepa Svakako I šta je ljepota Je li to tijelo samo tijelo Mlad čovjek sam o na to mis li A šta godine učine od ljepote Pa ipak mora

biti lijepa Dva su joj brata kao dvije zlatne jabuke a i ona joj mlađa ses tra što se još nije sakrila pa izađe i na sokak lijepa je kao upis Pa i




ona je I mlada je Istom da je valjda u petnaestu zagazila A momci polomi še njezina vrata ne bi li je vidjeli I pjesme kolaju po gradu o njojrdquo

Tek kad je crveni nestalo na nebu on siš ao do Radobolje umio se i unišao u kulu Sve je bilo na nogama s ve nekud trčkaralo zbunjeno i

mukom kao da je mrtvac u kući A kad se očula zvrka kola fijakerskih njemu s rce zatuklo snažno ubrzano ldquoDa li je vodirdquo pomislio a onda se

nasmj ehnuo ldquoPa da je ne vodi vraćao bi se s am na konjurdquo

Izišao j e s majkom na avliju a putem iš li Arif i Naza za njima kadija Tek kad se vidjelo da se Arif sam ne vraća skleptale se neke djevojke iz

sus jedstva zgledale s e i zapjevale

Dobro doš li gospodo svatovi

Dervišaga s tajao na avlijskim vratima Otvorio je jedno krilo prislonio s e uz vratnice podigao desnu ruku i dohvatio njom e drugo krilo Ispod

ruke prošla Naza - znak da će pod njegovom rukom uvijek biti Spustio ruku i pozdravio s e s kadijom

- To u tebe bi da nitko ne zna Da bog da bilo s retno

- Amin

Unišli u kulu S mlade s kinuli feredžu i uveli je u čardak Ona oborila glavu prišla kadiji poljubila ga u ruku a onda se izmicala natraške do u

međuvrata skrštenih ruku Kadija izvadio neke papire i zašiljio trskov kalem

- Eh Nazo je li s ila ili m ila volja

Nije znala šta da rekne Zar mila volja Zar ona uopće ima svoju volju Je li šta ona ikad uradila po s vojoj volji Zar se m ogla nadati da bi i pak

možda nekad mogla izabrati nekog muškarca i zavoljeti ga Pa da svejedno je Danas il i posli je Jednom mora biti Ovaj ili koji drugi

- Mila volja - prošaptala ona

- Sad ću te pitati a ti pazi dobro Pristaješ li da uzmeš za svoga halala i zakonitog domaćina ovog ovdje Dervišagu

- Pristajem

- Pristaješ li- Pristajem - glas je padao da s e jedva čuo

- Pristaješ li

- Pristajem

- A ti Dervišaga uzimaš li Nazu za ženu

mdash Uzimam

Još je dvaput ponavljao pitanje i dvaput je odgovor jasan i čvrst pokazao odlučnost m ladoženjinu

- Pa u koliko ćeš Nazo da te vjenčamo za Dervišagu

- Kako to efendijo u koliko

- Pa znaš običaj je da djevojka rekne kad se vjenčava u koliko novaca želi da bude vjenčana Jer ako bi došlo ne daj bože do rastave braka

treba muž da taj novac dadne ženi osim njene i djetinje ops krbe ako se rastavi od njega zbabna

Rumen s tida nju oblio kad je čula riječ o tome Još nije bila ni ložnica a već se s pominje dijete A šta je to novac Čemu novac Je li on samoza to da se za nj nakit kupuje kad sve ostalo donos e kmetovi

- Ja ne znam ništa efendija Ne daj bože da do toga dođe Prije mi bog dao smrt

- Pa radi običaja reci nekoliko a ja s e uzdam u boga da do rastave neće nikad ni doći

Derviš ras tao i činilo mu se kao da mu neš to prsa puni kao da će s ada prsnuti ldquoKako je ona pametna i kako pam etno zbori Pa kako je lijepardquo

- dobacivao joj on kradomice poglede

ldquoČemu bi mi novacrdquo - pitala se ona ldquoNikad ga u životu nisam imala Čemu bi m i služio Kako su mi se prsa počela š iriti nisam izašla na

ulicu Ništa nikad nis am kupila Sve je otac donosio Sad će o n donos iti On Domaćin kućni Dervišaga Ali ipak mora se neš to reći Običaj je

Pa neka bude Sve se ovo zbilo kao u kakvoj priči iz hiljadu i jedne noćirdquo

- Hiljadu i jedan groš - dobacila ona i malo se nasm jehnula




Kadija zabilježio a onda im pročitao sve što je zapisao i pozvao ih da s e potpišu Dervišaga pritisnuo na luču namrčeni m uhur na papir Naza

prstom nacrnila Svjedoci su potpisali i kadija kleknuo na koljena ruke digao prema prs ima i učio poglavlje iz Kurana Imetak i djeca nakit su

ovozemnog života Vjenčanje bilo gotovo mladu odveli u odaju a muškadija ostala u čardaku razgovarajući i pijući kahvu A kad je nastala

jacija ustali s vi klanjali pa onda m ladoženju s veli u đerdek Nazi

I njih dvoje živjelo mirno Život njihov bio kao duga koja se pružila s brda na brdo i vezala rođenje i smrt Nikad joj nije davao znaka da je voli

Bavio se s vojim dnevnim pos lom svojim dućanićem - da m u se m jesto zna u čaršiji -mlinovima i vinogradima u Ilićima a njoj prepustio kuću i

poslije djecu ldquoOči ne gledaj a djecu mi gledaj ldquo govorio on ldquoVolim da ih nemam nego da ih s vakakve imamrdquo Nikad joj nije dopuš tao da ga

poljubi gdje drugdje nego u ruku a ni on s e ne bl aznio oko nje Volio ju je Silno Od prvog viđenja I sve bogatstvo ovoga svijeta nije mu vrijedilo

koliko jedan dan života s njom I ne bi mu bil o teško cio život robovati za jednu noć života s njom

Pa ni svoje rođeno dijete nikad on nije pogledao dok nije moglo s amo dopuzati do njega i sjesti m u na krilo A djeca se nizala jedno za drugim

i svake druge godine po jedno se naš lo Nju pomalo bivalo i stid rađati pri odrasloj djeci jer su i najs tariji sin i kći bili zreli za brak ali se ona

nije pitala Rodilo se već osam s inova i tri kćeri a oni još uvijek mladi

A djeca rastu i htjela bi pomalo ispod roditeljs kog krova Hatidži proš lo petnaes t godina Zna ona da joj s e i mati u tim godinam a udala ako nije

čak i Murata rodila Već se momci zagledaju u nju Nije one staro vrijeme kad se djevojka udavala za onog koga joj otac dosudi Probirala svaka

po srcu Pa nestalo i mušebaka i prozora a i feredže se prorijedile

Dervišaga s e srdi Tko je to vidio da djevojke govore s m omkom Pa ako je tko prema njoj zaprosi dat će mu je Kad je roditelj s tao na put

sreći s voga djeteta A neće je ni on svakom dati Ta otac je Pa gdje bi rođeno dijete u propast bacao Šta smeta njemu š to Nazu nije vidio prije

nego što se s njom vjenčao Pa nikad ih ni dlaka na glavi nije zaboljela

I da s e tko vrza oko Hatidže nego nekakav Krčenda Nekakav mladunac što nosi hlače Proklet bio i tko ih je izmislio Ne m ože se u njima ni

klanjatiPa kad bi poš ao kojem s usjedu na sijelo zaključavao kćer u odaju gdje s u na prozorima bili demiri kao ruke debeli ldquoVolim da je mrtva nego da

ode za onog hojratinardquo

Jedne večeri dok je s nijeg praminjao kad s e on vraćao sa sij ela od s usjeda nekakav se žar u njemu rasplam tio Onakav kao one večeri kad

se oženio

Mlada srca unišao ženi u sobu Duš eci bili pros trti po podu U peći pras kala grabovina

Raspas ivao se i s lagao odijelo na sećiji više glave Legao u duš ek i dohvatio suhe sm okve i grožđice A Naza dolje udno sobe okrenuta licem

Ćabi a misl ima bogu klanjala i molila Alaha

Sklanjala je i počela se raspremati

- Rašta si prostrla dva dušeka stara

- Pa hoću li i ja spavati

- A zar ne bi bona ne bila smjela s a mnom- Idi đavle Zar nikad s e sm iriti

- Hajde ne budali Smotaj svoj dušek i jorgan pa lezi kraj mene Toplije će nam biti

I ona je pokorno prišla njemu

Musliman mora da s e okupa poslije zajedničke postelje sa ženom Sav da se okupa I usta kojima je ljubi o treba da ispere I nos kojim je kožu

žensku mirisao treba da is pere I ona mora sva I naušnice izvaditi da ni one rupice ne bi ostale suhe Sve treba očistiti ldquoda ne bi na tijelu

ostalo ni toliko s uha koliko može rt od igle pritisnutirdquo Tako veli Ilmihal A džunup neokupan poslije najras košnije ras koši donosi nesreću sebi i

onima s kojim a dolazi u dodir

Ujutro se Dervišaga okupao i onda otišao u dućan Hladno je bilo a on raspalio u m angalu ugljena iznio ga pred dućan da ga vjetar raspiri i

zažeže pa ga onda unio Sjeo Derviš aga na sećiju m etnuo preda se m angalu plavi jezičci zalizuju mu ruke Noge je nadni o nad žeravu




Komentiraj Komentari Ocijeni 23 2115 pregleda

Pregrnuo se ćurkom postavljenim lis ičinom i zagrijava se a očni kapci kao olovom nabijeni padaju s ami od s ebe i sklapaju s e Neki zeleni i

modri kolutovi prelijeću ispred očiju i on osj eća da se ne kamo di že diže daleko ni sam ne poim a kamo

I vidi pomaljaju s e neke s unčane livade i hladovite bašče i potok neki Cuje neku nadnaravnu glazbu pjevanje neko Osjeća da to nikad ne bi

ostavio To je raj A onaj potok to je Kevser i onaj koji ga s e jednom napije nikad više ne ožedni no mari za zemljom

I on prilazi vodi i pije je pije i čini mu se da nikad ne bi odmaknuo us ta od nje Ali eno na stablim a mu s e osm jehuju hurme i s mokve i on

prilazi jede ih i osj eća neku slast koja hoće gotovo da ga zaguši i čini mu se da s e nikad ne bi od tog jela odmaknuo ali eno u onom hladu

leži hurija i čeka njega božjeg ugodnika I on joj prilazi a to je njegova Naza onakva mirišljiva i prozirna kao prve noći Glas iz dubine On čuje

ali ne vidi iko govori

- Dervišu Zadovoljan sam tobom Narodio si porodicu Ljude si rodio Eto vidio si kakav je raj Ne treba ti mnogo pa da budeš stanovnik

njegov Slobodu daj onima kojim a si je uzeo i u duši ćeš osjetiti oslobođenje Osjetit ćeš raj

On strepi i pliva svemirom I pada Čini mu s e rastapa se Prelijeću ispred očiju zeleni i m odri kolutovi Nestaje raj skih baja Nestaje glazbe

rajske Zamire ona ali neki blis ki glasovi njemu poznati čuju se oko njega Piska i plač Rasklapa oči i vidi djecu Jedanaestero ih

- Djeco moja

- Hvala bogu babo kad si nam živ

I pričaju mu kako su ga našl i gdje sav pomodrio spava i hropi u dućanu pa ga unijeli na ćilimu u sobu I liječnik dolazio i rekao kako se mogao

lako plinom zagušiti da se ni je na vrijeme došlo u dućan

- Djeco moja djeco m oja što me ne ostaviste da umrem Hodite da vas izgrlim i izljubim Hodi i ti stara I ti mene poljubi evo pred svom

djecom gdje god hoćeš I u obraze i u us ta i svakud

A kad se djeca razišla videći da im je otac dobro zovnuo on Nazu

- Šta je - pitala ona s drhtajem u glas u

- Čuješ eto - govorio joj on tiho prekrstivši noge i s avijajući cigaretu - ako ona baš hoće za onog Krčendu pa neka ide sretno joj bilo

mdash Tako bog ti dao i i z neba i iz zemlje - s jala ona od radosti i otrčala kćeri a ostavila njega da s anja o raju kako je golem

ogroman sa svim svojim duljinama i širinama

sa svim svojim raskošima


Ogroman je raj

Alija Nametak Izab rana djela PSHK 1968

httpwwwxs4allnl~eteiakitabhanaNametak_Alijaindexhtml

Objavi na Facebooku

Like 2 people like this Sign Up to see w hat your friends like

Vezani članci



df d mi b PRO i Are you a developer Try out the HTML to PDF API

Kontaktirajte nas Web dizajn - Virtus dizajn

Nema komentara

Anketa Fotogalerija

Facebook društveni dodatak

Komentiraj

Komentiraj koristeći

Imate li stan u Mostaru

Da

Ne

Ne ali htio bih ga imati u budućnosti

Tko ne bi htio ali ne vjerujem da ću ikada

imati novca

Glasaj Rezultati




Forum Face book Tw itte r

Statistika

Ukupno registriranih korisnika5251

Ukupno članaka 10433

Ukupno komentara 2020

Posljednji unos Počinje popis 97pitanja na koja je dužan

odgovoriti svaki građanin kazneod 100 do 10000 KM

Zadnja promjena 300920131746

bogatstva Nametkovi mal i ljudi nalaze u životu i s misao i zadovoljstvo i radost zahvaljujući s vome unutarnjem miru i spokojstvu divnoj

uravnoteženosti u sebi zahvaljujući upravo onome čega Andrićevi ljudi nemaju Pa ako j e tiha dostojanstvena smrt Ibriševa mdash koji je m alen i

neprimjetan u životu postao velik po svom uvjerenju da je časno i čestito proživio svoj ljudski vijek mdash karakteristična za Nametkova shvaćanja

života za Andrićeve poglede karakteristična je smrt Mustafe Madžara slavni junak pred kojim su svi strepili rastrojen užasnim bolesnim

snim a koji su ga m učili najzad pogiba bijedno i sasvim nedostojno neki Ciganin pogodio ga je kom adom zahrđaloga gvožđa u sljepoočnicu

U ovim oprečnim detaljima sadržana je b itna razlika izm eđu dva suprotna doživljaja iste sredine U njima je ujedno i srž i zalog Nam etkove

stvaralačke izvornostirdquo [istakao F K]

Mislimo da je ovaj Jelčićev prikaz Nametka književnika-pripovjedača iako s mo izostavili analize pojedinih novela dosad najbolje pogodio bit

Nametkove umjetnos ti O Nametku je iza Jelčića još pisao Muhsin Rizvić u s vom djelu Književni život Bosne i Hercegovine iz među dva rata ali

rastepeno i pos većujući više pažnje polemikam a i napadaj ima na i oko Nam etka nego njegovu književnom djel u Rizvić unutar njegova

tipičnog ljetopisnog nizanja ne ponire dublje niti književno-kritički analizira Nametka nego još uvijek dobrano povlači nekadašnje kritike

socrealizma i ldquoovnovardquo radi Nametkova obrađivanja nekih po njima neprogramiranih tema I uopće nakon ponovnog čitanja Nam etkovih novela

i nakon š to se revidira što s u o Nam etku napisali više od 30 kritičara i prikazivača njegova djela (20 ođ kojih je ovdje citirano) možemo stvoriti

prilično jas nu s liku o Nametku kao jednom od najboljih književnika-pripovjedača majs tora novele u razvoju ldquopripovjedačke Bosnerdquo izgrađenog

zrelog i sam osvojnog umjetnika iako mu međuratno djelo nije moglo biti dopunjeno s posljeratnim temama i iskus tvima radi tamnovanja i

progona On je u pogledu književno-umjetničke vrsnoće ostavio daleko iza sebe bosanske srpske pripovjedače Petra Kočića Svetozara

Ćorovića Borivoja Jeftića Hamza Humu itd On se također u mnogočemu razlikuje od starijih pripovjedača Hrvata-Muslim ana Edhema

Mulabđića Osmana Nuri Hadžića Šemsudina Sarajlića itd radi podpunog odstranjenja sentimentalnih prosvjetnih istočnjačko-romantičnih i

etnografskih natruha te radi osuvremenjenijeg um jetničko-kreativnog i ps ihologijskog pristupa On se nalazi prema tome u druš tvu

najpoznatijih i najsnažnijih hrvatskih književnika s istom tematikom b-h m uslim ana podrijetlom Hrvata jugoslaveniziranog nobelovca Ive Andrića bosans kog pravoslavca hrvatskog književnika Novaka Simića i krležijanski s ocijalno angažiranog Hrvomus lim ana Hasana Kikića Već

je Hus nija Čengić upozorio na ovu hrvatsku knj iževnu četvorku kao najbol je što je proi zvela ldquopripovjedačka Bosnardquo Mežnarić i Ismet Žunić

ostavljaju Nametka sam o u druš tvu Ive Andrića i Novaka Simića dok ovima Dubravko Jelčić dodaje još bosanskog židovskog pripovjedača

Isaka Samokovliju

Kontrast i razlike između Nam etkove is lams ke Herceg-Bosne ldquozdravih kršnih ljudi odgoj enih u duhu duboko etičkih načela Islam a ljudi

besprimjerno poštenih nepokolebivih u poš tivanju s tarijega privrženosti s vome domu i bezgraničnoj ljubavi prema potoms tvurdquo i Andrićeve

Bosne ldquomržnje i s trahardquo s prikazima Đerzeleza i Mustafe Madžara kao nis kih rastrojenih okrutnih i nedostojnih ljudi najbol je s u is takli Jelčič i

Mežnarić ali su to uvidjeli i nekoliko drugih Nametkova muslim anska tematika je njegova sadaš njost i naš a bliska prošlost dok je ona

Andrićeva refleks puno puno dal je i čes to put tendenciozno protumus lim anski i skrivljavane proš los ti i povijesti

Ferid Karihman Hrvatsko-bošnjačke teme HSN Zagreb 1996

SAN ČOVJEKA BOŽJEGA

Dervišaga Osmanović sanjao raj

sa svim njegovim duljinam a i širinama

sa svim njegovim raskošima


Ogroman je raj




















- Arifeee




- Sedlaj đogata

- A kamo ćeš



- Da ti zaprosim






Kljajinu mehanu



















- Amin








- Pristajem


- Pristaješ li

- Pristajem


mdash Uzimam








































se oženio
































- Djeco moja













Ogroman je raj



Objavi na Facebooku


Vezani članci





Nema komentara

Anketa Fotogalerija


Komentiraj



Da

Ne



imati novca

Glasaj Rezultati




















- Arifeee




- Sedlaj đogata

- A kamo ćeš



- Da ti zaprosim






Kljajinu mehanu



















- Amin








- Pristajem


- Pristaješ li

- Pristajem


mdash Uzimam








































se oženio
































- Djeco moja













Ogroman je raj



Objavi na Facebooku


Vezani članci





Nema komentara

Anketa Fotogalerija


Komentiraj



Da

Ne



imati novca

Glasaj Rezultati














- Amin








- Pristajem


- Pristaješ li

- Pristajem


mdash Uzimam








































se oženio
































- Djeco moja













Ogroman je raj



Objavi na Facebooku


Vezani članci





Nema komentara

Anketa Fotogalerija


Komentiraj



Da

Ne



imati novca

Glasaj Rezultati


























se oženio
































- Djeco moja













Ogroman je raj



Objavi na Facebooku


Vezani članci





Nema komentara

Anketa Fotogalerija


Komentiraj



Da

Ne



imati novca

Glasaj Rezultati

















- Djeco moja













Ogroman je raj



Objavi na Facebooku


Vezani članci





Nema komentara

Anketa Fotogalerija


Komentiraj



Da

Ne



imati novca

Glasaj Rezultati





Nema komentara

Anketa Fotogalerija


Komentiraj



Da

Ne



imati novca

Glasaj Rezultati

Documents

Hrvatski Pisci i Pjesnici Iz Bih ALIJA NAMETAK